T. Marasovic-V. Gvozdenovic-A. Mohorovcic, Prilozi Istrazivanju Starohrvatske Arhitekture

x±&c vanja i obaceI padaju u drugu Cu X s:: Godine 1861. obja. c E

C S a'ri Dalmaci1e . a g. je -njiga 0—ac j . Kvarner'.. U se radovirna — za -az!ku od starijih

es— ôara putopisaca, koji su, poput Roberta :mp-esonirani samo• — sk'enula javnosti I na srednjovjekovne spomenike

-i juãujuái i one iz ranosrednjovjekovnog razdoblja, vezane uz starohrvatskinase

ranosrednjovjekovnog graditeljstva I umjetnosti u Dalmaciji, koji sekoncem stoljeáa grupirali su se uglavnom oko dvaju jezgri:

starinarskog osnovanog u Kninu i ,,Bihaé" zadoma5e povijesti, osnovanog u Splitu 1894.

Oc a:a do danas, zaslugom brojnih domaáih I nekih stranih je•——a nogo na starohrvatskog graditeljstva kako u detaljnoj obradi pojedinih

na tako I u studijama o umjetnosti tog razdoblja u cjelini. Unatoë tome, do sadagraditeljsko nasijede ranog srednjeg vijeka nije u dovoljnoj mjeri obradeno.u prvom redu temeijite analize pojedinih objekata (u stvari vrlo su rijetki onikoji su na zadovoljavajuói naãin monografski obradeni), a nemamo ni pravih

oje bi cjelovito zahvatile sve aspekte graditeljskog nasijeda ranosrednjevjekovnog?3Z:::.a. sinteze uglavnom su uzimale u obzir samo neke aspekte

I dekorativne, dok je ostajala zapostavijena komponenta gradenjacz-:"..<c Pa interpretacije predromaniãke arhitekture u

1, njena tipologija I geneza, zahtijevaju ozbiljniju reviziju, naroãito zbog okolnosti—: • a dala povoda i novim kiasifikacijama.

od osnovnih zadataka pri izradi nove kiasifikacije jestara-ja od crkvene arhitekture na neke druge kategorije bez kojih je

poznavanje graditeljstva bib kojeg razdoblja. Neosporna je áinjenica da je• arhtektura najbolje saàuvani dio graditeljstva rariog srednjeg vijeka. Novijim

a-a2 •anjima u trag I drugim vidovima graditeljstva, u prvom redua-b tekturi, koja, osim je znatno manje saãuvana, flue od ranijih

a - Ijnije razmatrana pa je u novoj tipobogiji predromaniëke arhitekture potrebno tospra. Osim toga potrebno je obratiti pa�nju makar i skromnijim ostacima obrambenea-- ranog srednjeg vijeka, kako bi pregled obuhvatio arhitekturu triju:s—o.nh vidova I potreba izgradnje tog vremena: stanovanja, kulta I obrane.

interesa na druge arhitektonske kategorije potrebno je upozoriti I na

ecan naôn izgradnje kome se u historiografiji ne dovoljno a karakteristi-za sva razdoblja ukljuãujuái i pa I za rani srednji vijek. Arhitektonsku

naime, uz novogradrije uvijek su karakterizirale I adaptacije prostora,• se ni u -az-natranju morfobogije ne smije zanemariti. Zato je potrebno i U ovom pregledu

predromaniëke gradevine, nastale adaptacijom ranijih objekata.

7PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

http://www.cvisiontech.com/pdf_compressor_31.html

Kako je osnovna svrha ovog priloga zrada novog prijedloga za klasi- acijuranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji, to flue bib potrebe dati inventarski pregledsvih spomenika predromaniëke arhitekture tog podruôja. Razmotrit se, naime, ukratkoone gradevine (a to je velika veáina do sada poznatih predromaniãkih objekata), koje svojimoblicima mogu pridonijeti morfobogije, tako da bi se drugi ranosrednjovjekovniarhitektonskj objekti, koji ovdje nisu spomenuti, mogli ukbopiti u jednu od grupa

sheme.

se samo na problem morfologije, nisam u ovom pregledu obradlo drugeprobleme, iako su oni jednako va�ni u prouàavanju ranosrednjovjekovne arhitekture, kaosu konstrukcija I tehnika funkcija s aspekta, koji je vrloznaàajan za crkveno graditeljstvo kao najbrojniju kategoriju), kameni I posebnozanimljive njegove dekorativne karakteristike, problem geneze I mjestadalmatinske predromanike u razvitku I I drugi prilazi

Pri obradi morfobogije uzeo sam u obzir samo gradevine, koje se opóenitodatiraju u rani srednji vijek (uglavnom od VIII do Xl navodeái samo u rijetkimsluãajevima neku bli�u karakteristiku, ukoliko je ona vezana I uz problem oblika.Isto tako su pri kiasifikaciji pojedinog tipa samo ponegdje spomenuti neki genetski pravciporijekla, opet u cibju svrstavanja gradevina.

klasifikaciju prate nacrti i fotografije velikog broja objekata koji se ovdjespominju. Nacrti uglavnom potjeôu iz objavljenih radova ili autora snimaka kojisu navedeni uz svaki isto kao I autori fotografija. Znatan broj nacrta I fotografija ovdjese objavljuje P0 prvi put.

Radi komparacije dimenzija gradevina, svi se nacrti ovdje objavijuju u mjerilu 1200. Isto tako, radi jednostavnijeg sagledavanja orijentacije, tlocrti svih objekata za koje samimao podatke postavljeni su, osim u iznimnim sluóajevima, toãnou odnosu na sjever, koji jeuvijek u vertikali tabli. Zbog razllélte obrade ranije objavljenih tlocrta, u mnogim jesluôajevima bib potrebno nacrte grafiàki uskladiti, ne mijenjajuéi time i njihovu izvornuautenti ônost.

STAMBENA ARHITEKTURA

predromaniãke stambene arhitekture u Dalmaciji izmedu antike I

romanike dabeko zaostaje za prouëavanjem I obradom crkvenog grad itebjstva tog vremena, aizvjesni poàetni rezubtati na toj obradi postignuti su tek u posbjednje vrijeme.

Premda su nastambe u ranom srednjem vijeku pod izane iii pregradivane kako u urbanimtako I u ruralnim podruójima, do sada su se gradovi pokazali pogodnijima za ove

kategorije zbog okobnosti su u svom kontinuitetu ±ivota tu I tamo uspjeliponeki ostatak stambene iz najstarije srednjovjekovne faze. U torn pogbedu naroô Ito su

dragocjena tn dabrnatinska grada, koja su nastaba u antici I saëuvala urbani kontinuitet dodanas. Zadru, Trogiru i Splitu izvorno antiôko razdobbje dab je osnovnu formu, a srednji

vijek, prvenstveno u doba autonomnih komuna, transformiranu strukturu. Izrnedu tih dvaju

osnovnih sbojeva javbjaju se poneki rijetki ostaci predromaniàkog medusboja, koji — baremse tiëe stupnja istra±ivanja — dolazi do izra2aja u Splitu. Tamo nam

8

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


ostaci ili povijesni izvori daju odredene podatke o adaptacijama iii novim gradnjamastambenih kuéa.

Adaptacije u prvom redu dokumentiraju povijesni izvori. Posebno je dragocjenaKronika Tome Arhidakona, u kojoj se opisuje naseijenja Diokiecijanove palaàe odstrane izbjeglog solinskog koje je privremeno najprije naseljlosubstrukcije,doksu slojevi zaposjeli najprikladnije objekte i prostore u okviru Diokiecijanovastana u dijelu To se prvenstveno odnosi na kule, koje su pretvorene ustambene prostorije nadbiskupije I plemiákih porodica' 1)

Adaptaciju antiökog prostora u ranom srednjem vijeku za jednu privrednu djelatnost,all bez sumnje u okviru predromaniãke kuáe pokazuje u jednoj podrumskoj II, 1

dvorani Diokiecijanove Prostor prizemne antiãke dvorane adaptirao je U ranomsrednjem vijeku neki gradanin, koji je vjerojatno imao svoju kuóu iznad Dioklecijanovih

substrukcija I prostor koristio kao svoj podrum, prilazeãi mu kroz rimski prozorski

otvor. Priltkom adaptacije taj je korisnik izveo neke konsolidacijske radove kao pojaëanje

antiãkih svodova ranosrednjovjekovnrn lukovima, a vrata I prozor rimske dvorane spojio je U

jedinstveni otvor radi same turnjaãnice, koju je postavio takoder koristeái neke

ranije arhitektonske dijelove (na pr. arhitrav s

Stambene novogradnje iz ranog srednjeg vijeka poznamo ostacima gradskih kuáa,

vrlo rijetko I fragmentarno u ranosrednjovjekovnim samostanima, dok su izvangradskenastambe tog razdoblja sasvim

Gradska iz ranog srednjeg vijeka saëuvana je u iii manjim tragovima na

petnaestak mjesta u Splitu. Kuãa istoáno od Vestibula (danas u skiopu zavoda I, 1

Dalmacije), koja se dvjema svojim stranama oslanja na ranije zidove Diokiecijanove palaãe, I 3

dragocjeni je primjer tog tipa1 Bila je to zgrada tlocrta, vjerojatno S II, 2utilitarnom namjenom prizemija (konoba iii neka obrtna radnja), sa stambenim prvimkatom, koji je imao I poseban ulaz vanjskim (t.zv. balatura) I s kuhinjom u drugom

katu, od koje su pronadeni ostaci nape.

Sjeverna fasada zgrade, jedina vidijiva zbog okolnosti je ta kuáa danas prva u bloku

kuáa, koje se nastavijaju prema istoku, dovoljno elemenata za datiranje U

predromaniëko razdoblje. To su: karakteristiãna tehnika priklesanih lomljenaca;zidanih unepravilnim redovima kakve redovito nalazimo u crkvenom graditeljstvu,oblici I gradnje prizemnog luka I naroëito karakteristiãni dvostruki lukovi prozorskihotvora prvog kata, za koje analogije nalazimo u vremenskom rasponu odKasnoantiëke I ranobizantinske Ravenne do arhitekture u raznim dijelovimaEvrope.

Drugi primjer je zgrada zapadno od Vestibula u Arhidakonovoj ulici koja je na I, 2±alost prije zadnjeg rata, all su sreáom dokumentirani neki njeni osnovni elementi II, 3prije Bila je to uska trokatnica, ôetvrtasta tlocrta i male sa stambenim

prostorima u prvom I drugom katu I s kuhinjom u potkrovlju1 Oblici otvora I ovdje jasno

odreduju predromarôko razdoblje. Medu njima je I bifora iz drugog kata,ornament jedini ostatak te zgrade se do danas (Muzej grada

:a

stor' 3adala je I kuóa u ulici Dosud, takoder u razdoblju izmedu

j€: -C starom na kojoj se . de



PREDROM%\ICKA STAMBE\A ARHITEKTIJRA U sPLITU

KUCA ZAPADNO OD VESTIBIJLA

KUCA OD VESTIBULA

gL

2 3a

PREDROMA\ICKIH KUCA

(J. - M. Marasovié)

'I

/1

C - - -

N

I ii

I

--

PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE

(1.

8 9 10

2

3b

TLOCRT



TABLA II

I J :.—U------ -

ARHITEKTUJt%. U SPLITU



Narteks je ukomponiran u jedinstveni tlocrtni pravokutnik crkve, a ispred njega ãetvrtasta xxxvtiibaza zvonika. Unutarnje pokazuju lezene na boënim zidovima I na zapadnom

zidu sa svake strane ulaza, se ponavija I na zapadnom zidu narteksa. Vanjske plohe

zidova su s pa pet kontrafora koji su zaobljeni I blago se prema

vrhu. Oni su inaãe karakteristiôni za veáu grupu trobrodnih bazilika, u dalmatinskoj Zagori I

zadarskom kraju. Zvonik je kao rijetko saãuvani I najstariji primjer u ranosrednjovjekovnoj

arhitekturi Dalmacije posebno dragocjen I o njemu áe biti govora u posebnom poglaviju.

Istog je tipa, all u reduciranim dimenzijama crkva na glavici u

U tlocrtu je i u ovom sluëaju pravokutnik S narteksom all bez

zvonika, dok je trikonhni prezbiterij nepravilan jer je ju�na boàna apsida uvuëena I

pravokutnog je umjesto oblika. Kontrafori su ostali samo na zapadnom dijelucr kve.

Dvobrodni I dvoapsidni tipU tipologiji crkvene arhitekture dvobrodne dvoapsidne crkve opáenito su rijetka

pojava. U Dalmaciji taj tip ima svoju tradiciju u rijetkom dvoapsidnom obliku, koji pokazuje

crkva u Dikovaëi kraj lmotskog1 40)•

Ranosrednjovjekovnj dvobrodni dvoapsidni primjer je spomenuta crkva sv. Petra

Starog u Zadru, koja je nastala adaptacijom predromaniàkog prostora, pridodatog xxxDçcrkvi sv. Andrije. Prvobitni ranosrednjovjekovni longitudinalni prostor je XL

takoder u predromaniëkom razdoblju presvoden dvama redovima svodnih polja, koji

se naslanjaju na lezene uz zidove, a po sredini na dva stupa I zidani pilon. Zid na

istoënoj strani u tog reda stupova dijeli u dvije apside upisane u tlocrtni

pravokutnik crkve, presvodene polukupolama, koje su na istoönoj stra'konstruiranenad trompama u uglovima. Na ëelu tog pregradnog zida medu apsidama jepolukru�na lzmedu lezena na zidovima su plitke presvodene lukorn.

Vanjske plohe crkve su gole i na kojoj su iznad dvaju prozora

apside tn uske

Na kvarnerskom podruáju saáuvani su ostaci dvobrodne crkve sv. Platona na

Suplatoriskom rtu kod koja se — iako jednobrodna — ipak vezuje uz xxxixdvobrodni tip. Ostali su samo donji dijelovi zida na kojem se jasno vide dvije

apside na istoënoj strani.

Trobrodni tipoviSkupinu trobrodnih crkava ãine dvije tipske grupe: jednoapsidnih I

bazilika.

Trobrodne jednoapsidne crkve u ranosrednjovjekovnoj u pravilu

su ranije od sagradene u

::c je crkva sv. Stjepana

s a XLI,

s — :— ..:PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


ranosrednjovjekovna tehnika gradnje i karakteristiëni oblici otvora1ukljuCujuái i biforu kojoj ostaci i danas postoje, au su ukomporiirani U obnovljenoj

Karakterjstjënu tehniku ranosrednjovjekovnih gradnji isto kao I naáin gradnjeotvora ima i kw5a na Carrarinoj poijani, koja pripada istom tipu uske dvokatnice. Ostaci iii

I, 1 tragovi predromaniãkih kuáa pronadeni su posljednjih godina na mnogim mjestima ustarom dijelu Sputa.

Znaãaj tih skromnih ostataka za razvitak srednjovjekovne arhitekture mnogo je veái odsame konstatacije rijetkih primjera profanog predromaniãkog graditeljstva. Ti nam, naime,primjeri pokazuju da je tip jednoóelijske srednjovjekovne koju poznamobrojnim saöuvanim stambenim zgradama iz romaniãke i ranije gotiëke epohe, nastao u stvariyea u ranome srednjem

Ostaci predromaniôkih stambenih kuc5a nalaze se na nekoliko mjesta I u au

su izvorni oblici tamo znatno manje saëuvani, tako da su one zanimijive radi

prouëavanja urbanistiëkog razvitka grada, nego P0 doprinosu arhitektonskoj tipologiji. U

Zadru do sada nisu otkriveni ostaci stambenih zgrada tog au je taj grad vrloznaöajan za studij ranosrednjovjekovnog urbanizma odnosno postupne transformacije

u srednjovjekovnu gradsku strukturu.

Stambena arhitektura izvan urbanih jezgri uglavnom je u svim svojimvrstama od dvorova viadara do obiëne seoske kuóe.

Dvorovi hrvatskih ranosrednjovjekovnih spominju se u nekoliko dokumenataIX stoljeóa (Klis, Bijaái}, all nisu otkrila njihove pouzdane ostatke.Da Ii se tu uopáe radilo o gradevinama, izgradenim u tu svrhu u ranome srednjem vijeku, iiisu za dvorove postojec5i kompleksi antiãkih gospodarskih zgrada, kakvi su naime

ustanovljeni u Bijaóima, gdje su, medutim, otkriveni nadvratnici ipak pouzdani dokaz 0postojanju jednog predromaniãkog ostat óe otvorenim pitanjem, dok god

usmjerenim na taj problem ne dobijemo odredeni odgovor.

U srednjovjekovnim dokumentima spominju se takoder dvorovi pojedinih obiteiji, U

kojima treba jezgre predromaniëkih izvangradskih

Do podataka o obiönoj suburbanoj i seoskoj kuéi iz ranog srednjeg vijeka moói áe sedoói kako tako i puëkih predgrada i

postojeéih zaseoka. Splitsko puãko predgrade Veli saëuv2lo je nekoliko kuëa, koje sugradene na isti naãin kao I crkve, pa je zaista vjerojatno da one öine najstarijusrednjovjekovnu jezgru tog naselja. Za ovog problema bib bi korisno usredotoëitistudije na postojeáa naselja za koja je poznato da su postojala u ranome srednjem vijeku(napr. koje spominje Konstantin Porfirogenet u X I ispitivanjem tipologije I

naàina gradnje medu postojeéim objektima identificirati eventualne predromaniakeostatke. To se isto odnosi I na brojna naselja na obroncima primorskih planina (napr. uGornjem Sitnom, Podstrani iii Jesenicama na Mosoru) kod kojih bi — s obzirom napomanjkanje stilskih odrednica — trebabo iii drugim metodama ustvrditi da Ii seradi o ranosrednjovjekovnim stambenim objektima.

Konaàno u kategoriju stambene arhitekture trebalo bi — s obzirom na osnovnufunkciju stanovanja — svrstati I samostane unatoë okolnosti su te gradevine sastavni diocrkvenih skbopova.



DVOBROD\I I DVOAPSID\J TIP

s\ PETAR STARI U ZADRU

TABL& XXXIX

Ia PRESJEK JUG - SJEVER (S. ic

TLOCRT S (1. Petricjolj) 1 b PRESJEK ZAPAD - ISTOK (I. Petricioli) id

SY. PLATON NA CRESU

TLOCRT (A. 2 PRESJF.K jtc - .., le

TLOCRT (I. Petricioli)



TABLA IIIBENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM

NA SUSTIPANU U SPLITU

TLOCRT PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE

T. Marasovié - D. Vrsalovié; snimak V. Kokan)



CRKVINA U BISKUPIJI KRAJ KNINA

OSTACI SAMOSTANA I BAZILIKE

TLOCRT STANJE 1950.

S. Gunjaéa; snimak T.

TABLA IV



V

I

\1IJO\ U PRIDRAZI KRAJ NOVIGRADA

OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA

TLOCRT STANJE 1960

S. snimak B. Petrié)

\_- 4

2

////



\I

I

b

d

RKVA 'V. PETRA TAROG t ZAURt

,--

-.

a I za •



s—ca—i s_.a• amao istra±eni. Povijesni nekoliko samos:ana iz ranoc a su i

ostaci uglavnom iii radikalno obnovljeni. . benediktnska sarnostana

sagradena u Splitu u ranom srednjem Zenski samostan sv. Benedikta podignut je

XI St. blizu sjevernog zida Dioklecijanove palaOe uz tada veë istoimenu

za koju se kasnije uobiãajilo ime sv. Arnira iii sv. Eufemije. Unatoô znatnih I

transformacija, ostaci tog samostana nalazili su se u sklopu Vojne bolnice sve do 1945.

— 1946. g. kada su ukionjeni u akciji sjevernog zida

benediktinski samostan sv. Stjepana spominje se poëetkom Xl ,a

na zapadnom rtu splitske luke (Sustipan). U srednjem vijeku imao je veliki ugled I

ekonomsku moá, au je za vrijeme mletaëke uprave njegov znaáaj postupno slablo, da U

XIX St. na mjestu velike opatije ostala samo mala crkvica I oko nje kasnijepodignuto gradsko grobije. Iskopavajuái na torn lokalitetu 1958 — 1962. g. prilikomukianjanja ostatka grobija nam je za rukom pronaói ostatke velike bazilike I samostana,

koji predstavlja rijetki primjer ranosredrijovjekovne

i jedva identificira-i med.moglo se zakljuãiti da se ovdje radi o tipu samostana s klaustrom crk.e, s-a

zapadne I s strane samostanskim stambenim prostorima, dokvjerojatno bill na istoënoj strani. Taj tip samostanske dispozicije D

saëuvanim kasnijim primjerima iz vremena romanike, gotike I renesanse, a raz se :2

samos-tanskih stambenih skiopova koje poznamo P0 oskudnim iz

razdoblja na obali (napr. Ri2inice, Stipariska, Majsan I dr).

Is-tom tipu pripadao je, ôini Se, samostan uz baziliku na Crkvini u Biskupiji kod Knina,

otkriven prilikom revizije iskopina 1950. g.31 Taj dio loka :aI:sseoskim putem, tako da su na strani ostali ostaci oazilice, a na

strani veái dio samostanskog kompleksa. Po tlocrtu cjeline ipak se - :a

sredini mogao biti veéi otvoreni prostor (klaustar ill dok su

bile na Sjevernoj strani.

Ostaci ranosrednjovjekovnih samostana su u Prdrazi I u

zidova, koji je identificiran kao samostan na lokalitetu Mijovilovac u P- = 2

V Novigrada32> pokazuje stiëan raspored samostanu na Crk..ini u

uokviruju radne I stambene prostorije tvore tn knila kompleksa, a rnc•±e se pre :a

izvorno ta cjelina bila i ëetvrtim krilom. U sredini ôita.oc Komp:eKs,e

nalazio klaustar ill drugi otvoreni prostor. Uz :stooni ugao C

oratorij sv. Mihovila, a kome áe go•.ora a :s.kojoj pripada ta gradevina. Ostaci samostana, uz drugi

nedalekom nisu detaljno objelodanjeni.

CRKVENA ARHITEKTURA

ADAPTACIJE

I .. :-kver:ja h::, •a: ,e

2= 2. S



p'einaka zr-: e. je -

srednjem vijeku. -; Dosravijanje

koji obiënd zaz s.:: pa se I ;n..

razdoblja mijenjac puta. Do preuredenja

je ..i gradovima antiëkog teta. su ima svoje katedrale i druge

crkvene gradevine poput Zadra, u kome je stoma crkva sv. imala

svoju ranosrednjovjekovnu fazu.

Oratorij samostanskog kompleksa u kod Solina preureden

je u ranom srednjem vijeku za starohrvatsku crkvu postavom oltarne pregrade, kakc, to IX, 2

dokazuje poznati ulomak $ natpisom kneza UIomci pleterne plsstike i u nekim X, 1

drugim crkvama dokazuju upotrebu i djelomiënu adaptaciju tih prostoraji

predromaniëkom razdoblju.

Cak je I jedna od kasnoantiëkih gradevina stare Salone, sagradena pri kraju tog

grada unutar njegovih zidova, adaptirana u ranom srednjem vijeku. Bila je to crkva ,,u

Gradini", sagradena u VI St. kao specifiãna varijanta centralnih gradevina Justinijanova

razdoblja, koja je U starohrvatskom periodu dogradnjom pravokutnog narteksa.

Karakteristiëna tehnika gradnje i komadi pleterne plastike sigurni su dokazi o ranosrednjo-

vjekovnoj dogradnji te crkve, za koju su ranije smatralo da predstavlja

krunidbenu baziliku kralja

Poganske kultne gradevine zahtijevale su veáe preinake radi drukëije organizacije

prostora, all ipak znatno manje nego u sluàaju preuredenja profanih objekata za

kult.

U Dioklecijanovoj u Splitu postoje ostaci iii tragovi preuredenja triju poganskih

kultnih objekata u crkvene gradevine u ranom srednjem vijeku. Dioklecijanov mauzolejpostao je yea u ranom srednjem vijeku katedralom Sputa, posveáenoj sv. Mariji (I $ imenom —

titulara sv. Dujma kao patrona grada) kako to dokazuju ne samo povijesni izvori nego i

brojni ostaci ranosrednjovjekovnog crkvenog pronadeni u katedrali i oko

Uz ukianjanje Dioklecijanova sarkofaga, koji se vjerojatno nalazio p0 sredini prostora

Mauzoleja I otvaranje vrata yea prilikom prvog prostorna

preinaka bila je izgradnja oltarne pregrade, kojoj su najveaim dijelom pripadali ulomcipronadeni u katedrali. Prema ranijem, veóinom prihvaaenom toj pregradi pripadale

su I ploëe krsnog zdenca dok nije Dyggve arhitektonskom I stilskom analizom

nastojao dokazati solinsko porijeklo tih Bez obzira, medutim, prihvati Ii se iii ne

prihvati njegovo ostaje da su se u ranosrednjovjekovnoj katedrali Sputa

nalazili pluteji oltarne pregrade, kojoj bi izvorni izgled trebalo Uz glavni oltar sv.

Marije, o kojem nema podataka, nastali su u ranome srednjem vijeku I boëni oltari sv. Dujma

I sv. Nedavno pronadeni sarkofag, skrac5en I zatvoren

bez sumnje je ostatak predromaniëkog interieura katedrale. Kripta Mauzoleja u

srednjem vijeku je kao crkva sv. Lucije. Do sada, medutim, nisu pronadeni

ranosredrijovjekovni tragovi te adaptacije.

Jupiterov hram takoder je bio adaptiran u srednjem vijeku I to za potrebe krstionice sv.

Ivana u prostoru antiëke cele, a u prostoru kripte za crkvu sv. Tome40>, u kojoj su

tragovi oltarne pregrade. yea spomenute predromaniôke ploãe krsnog zdenca

postavijene su u I hrama u XII st, : -'cu predromaniôkog sagraden

.7PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


'4

TABLA VI

PREDROMANICKE CRKVENE ADAPTACIJE U SPLITU

SV. MARTIN

STANJE 1950. (J. Marasovié)

Ia

PRESJEK ZAPAD - ISTOK

lcDONJI TLOCRT

SV. TEODOR (GOSPE OD ZVONIKA)

STANJE 1950. (J.

- lbPRESJEK

JUG - SJEVER

GORNJI TLOCRT

id

-

-'I

1

2a

-

Li 2bPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA VII

CRKVA SV. TEODORA (GOSPE OD ZVONIKA) U SPLITU

—



PREDROMANICKE CRK\E\E ADAPTA(:IJE U SPLITU

TABLA \III

U

1 Sin.n"Cô. 3! 2 jf_t, 0

3i_ C GespePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA IX

CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI

SV. NA PUNTAMIKI U ZADRU (I. Petricioli)

ic lePRESJEK ZAPAD - ISTOK PRESJEK SJEVER - JUG

CRKVA U KRAJ SOLINA

SUDANEL KRAJ TROGIRA

TLOCRT GORNJE CRKVE

Ia

id

lbTLOCRT DONJE CRKVE

PRETPOSTAVLJENO !ZVORNO STANJE

EL

I1OCRT F

2 3PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


4a

CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI

X



n — 1

0 crkve s. : :s :c:'ya.

Do

je - kaK: to az

pregrade u - — ka'ëeliru

opéine iz XVI st. — bc±ici

Crkvu sv. Matije, koja je bila mauzoiej sp[tskih sagradenu neposredno X, 2

od Katedrale, takoder smatrati adaptacijom, jer je za tu gradevinu s

jedne strane rub Periptera a s druge strane zid Temenosa, na kome se vide ostaci

luka, nastalog vjerojatno za vrijeme ranosrednjovjekovne pregradnje, isto kao i poëetak

baëvastog svoda, kojim je bio presvoden uski crkveni prostor.

Najbolji primjeri predromaniëkih adaptacija u Splitu svakako su crkvice, u

antiëkim obrambenim prostorima, od kojih su dvije do danas sa&vane. Crkva sv. Martina

je iznad Sjevernih vrata Dioklecijanove palaëe, u prostoru u kome su

se izvorno nalazile naprave za dizanje vratnica vanjskog Kako je taj hodnik polo�en

u pravcu zapad — istok, to je crkva dobila pravilnu orijentaciju, $ ulazom na zapadnoj I $

oltarom na istoënoj strani. zidovi i prostori, prikladni za crkvu, su, neki

neprikladni mijenjani, a neki neophodno potrebni nadodani. Tako je osnovni prostor

hodnika sa zidovima I lezenama, koje su — kako su pokazala najnovija —

pripadale samoj gradnji Nepotrebni su bill veliki prozori na strani, koji su

stoga zazidani i umjesto njih ostavijeni vrlo mali otvori u svakoj zazidanoj arkadi, zatvoreni

kamenim tranzenama razliáitih nacrta. Razbijane su I kamene ploée nad hodnikom I

iznad njih izgraden baëvasti svod, koji je do danas ostao saëuvan. lzvorna apsida S

oltarom nije jer je danas prekrivena pseudostilskim oltarom iz konca XIX St.

Ostala je, medutim, oltarna pregrada, jedan od rijetkih primjera kamenog

koji je u predromaniëkoj arhitekturi Dalmacije saëuvan do danas in situ. Novijim VIII, 2

istra�ivanjima otkriveni su na krovu tragovi zvonika, koji flue bio u osi Sjevernih vrata

Palaàe, yea pomaknut prema zapadu. Kada je zvonik (vjerojatno u srednjem

vijeku) dogradena je nad njegovim temeljima zvonara, koja je zabilje�ena na Cassasovom

iz kraja XVIII

Crkva Gospe od zvonika (ranije sv. Teodora) podignuta je nad Zapadnim ulazom u

Diokiecijanovu palaau, all je — za razliku od sv. Martina — za tu crkvu adaptiran prostor

iznad u pravcu sjever —jug, VI, 2

pa zato crkva nema pravilnu orijentaciju. I tamo su zidovi $ lezenama, koje su pri VII

adaptaciji spojene Tako su stvorena odijeijena poija presvodena — VIII, 3

kupolnirn svodom, vrlo rijetkirn u predromaniëkom graditeljstvu. Samo je srednje polje

ostalo nepresvodeno I nad film je podignut — toënou osi zapadnog ulaza u Palaau — zvonik,

koji takoder nosi sve karakteristike ranosrednjovjekovne arhitekture u prijelazu na ranu

romaniku: rustiónu tehniku gradnje, luane otvore $ biforom u gornjem katu, te

konzol ice pod krovom.

Crkva sv. Danijela na lokalitetu Sudanel kod Segeta zapadno ad Trogira predstavlja

takoder adaptaciju antiëke U torn je sluaaju eksedra vanjskog IX,3

pravokutnog a tlocrta, je pripadala vjerojatno jednoj

gospodarskoj zgradi, I preuredena za crkvicu. Zbog oblika eksedre X, 3



Z:E p-e,azi —

zrdu :..:e— - e osro.a zakonstrt.Kciju kupoe.

XXXIX, 1 Novija s:ra±ivanja ranosiednjovjeko.ne sv. Petra Starog u pokazala su daXL ta gradevina ia adaptaciju, t.j. dogradnju -aiijoj staro. crk'. sv. Andrije, I

da je sami predromaniëki dvobrodni prostor rezultat pregradnje ranije predromaniàkeZbog te gradevine za tipologiju crkvene arhitekture, o njoj biti

govora u poglavlju o dvobrodnom tipu longitudinalne skupine.

Predromanjãka crkva sv. na Puntamiki u Zadru nastala je adaptacijom jedneIX, 1 antiëke cisterne, s time su zidovi I svod cisterne, a na mjestu dijelaX, 1 baôvastog svoda na istoànoj strani sagradena pravokutna apsida. Osim toga nad njom je

nadogradena gornja crkvica jednakih dimenzija, all s Tako jenastao rijetki oblik dvokatne crkve u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije.

Adaptacije predromaniàkih crkava u ovim I drugim sluàajevima pokazuju znatnuranosrednjovjekovnjh grad iteija, da razi là itih gradevina postignu

prikiadna prostorna koja ponekad, naroàito u svodnim konstrukcijama I zvonicima,pridonose tipologiji ranosrednjovjekovnoggraditeljstva u cjelini.

OSNOVNI TIPOVI CRKVENE ARHITEKTURE

Dvije osnovne skupine u opóoj tipologiji crkvene arhitekture — centralne ilongitudinalne gradevine — gotovo podjednako su zastupljene u predromaniàkoj crkvenojarhitekturi Brojni primjeri u torn razdoblju, medutim, pokazuju istovremenokarakteristike jedne I druge skupine, t.j. longitudinalni prostor i centralno kupolu,pa ih je potrebno razrnatrati kao zasebnu skupinu. Zbog toga àemo, dakie, morfologijupredromaniàke arhitekture razmatrati u tn glavne skupine:

a) centralne gradevine

b) longitudinalne gradevine

c) longitudinalne gradevine s kupolom.

U posebnom poglaviju daje se osvrt na ranosrednjovjekovne zvonike $ aspekta njihovogI oblika.

U razmatranju morfologije crkvene arhitekture bit ée ukljuàene I neke gradevine najadranskom podruàju, koje su danas izvan teritorija Dalmacije (na pr. Krk, Osor, BokaKotorska), all pripadaju cjelinama ranosrednjovjekovne arhitekture tog podru-

A. CENTRALNE GRADEVINE

kiasifikacije centralnih gradevina zahtijevaju ozbiljniju reviziju ne samozbog novih rezultata u veó I zbog potrebe korekcije nekih

analiza.

Ranosrednjovjekovne centralne gradevine u Dalmaciji mogu se u d.ije osnovneãini broj tipova I tipskih varijanti, kojr'a je jedHst'.en



TABLA XICENTR%L\I TIP

S\. ISRRIJA UaTLOCRT

Ia

\RLOM 12U 1. Petricioli)

PRESJEK SJEVER - JUG

lb

TLOCRT 2a

SV. JURAJ U RAVANJSKOJ

PRESJEK ZAPAD - 2 b

TLOCRT

2 3 4 5 S I C

PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE(J. MARASOVIC)

4aC

PELEGRIN NA DUGOM OTOKU (I. Petricioli)

SV. VIKTORNA DUGOM OTOKU

TLOCRT (I Petriciolj)3

PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STA\JE

(J. Marasovjé) 2c

PRESJEK SJEVER - JUG

-PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


CE\TRALM TIP

straria crkve sv. Marije u Malom 12u (Foto Brkan); lb. strana crkve sv. Marije. 2a,b, Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku;sv. Jurja u Ravanjskoj (Foto N. Gattin); 3b, Jugozapadna strana crkve sv. Jurja U Ravanjskoj (Foto I. Petricioli)



• p-Or:- — = -±_

— a —

cxi e:

s Sc u; d radijal': ko-—

I koje áemo pratiti oc najjed'-os o-1h koji su radijalnimkonhi dostigli najrazvijenije ovoj grupi.

Jednoapsidni centralni tip javija se u Dalmaciji u dvije varijante: kru±noj i pravoku:no.

varijantu, koja predstavlja najjednostavniji geometrijski oblik tlocrta s

apsidom, pokazuje crkva sv. Marije u Malom Kru�ni prostor, presvode- Xl, 1kupolom i pokrivenim krovom, te polukru�na apsida na istoônoj strani presvodena

polukupolom, tine izvornu ranosrednjovjekovnu crkvicu kojoj je dograden sa zapadne strane Xii, 2veái pravokutni dio.

Pravokutnu varijantu tog istog tipa pokazuju tn crkvice. Sv. Pelegrin kod Savra na Xi, 2Dugom Otoku je tlocrta s kupolom koja prekriva ôitav crkveni prostor isto kao xii, ii•kod varijante, s time se u ovom sluãaju apsida flue

Prijelaz iz kvadratiëne osnove na kru�nu kupolu ëine trompe u uglovima, koje su izvana

trokutastim kroviëima. Nad kupolom je takoder ëunjasti krov.

lstoj tipskoj varijanti ëini se da je pripaclala I crkva sv. Viktora kod na Dugom Xi, 3Crkva se saáuvala samo u donjim dijelovima zida. Ona se oblikom I dimenzijama

sasvim podudara $ crkvom sv. Pelegrina, all su ovdje saàuvani ostaci apside na

istoánoj strani.

Treéi primjer iste tipske varijante je crkva sv. Jurja u Ravanjskoj, koja se od drugih Xl, 1objekata ovog tipa donekle razlikuje po pravokutnoj osnovi (umjesto Kako Xli, 3je i u torn ëitav prostor presvoden kupolom, to je zbog pravokutnog tlocrta oblikkupole morao biti eliptiáan. Prijelaz od pravokutnika na elipsu ãine takoder trompe, kojimaizvana odgovaraju u uglovima. Na istoënoj strani se polukru2na apsida

presvodena polukupolom.

spomenutom adaptacijom antiáke eksedre u Sudanelu kod Segeta IX, 3postignut je u predromaniákoj crkvi sv. Danijela isti tipski oblik. X, 3

— tip javlja se u tn osnovne tipske varijante. Prvu ëini tlocrtnioblik trolista. Oko osnove, presvodene kupolom, se tn apside,

presvodene polukalotama, dok je ulazni prostor kvadratiánog tlocrta, all takoder presvoden

polukupolom s trompama u uglovima. Ovoj tipskoj varijanti pripadaju dvije crkve koje suvremenski na izmaku starohrvatskog razdoblja. S. kod Glavotoka na otoku Krku XIII, 1ima tlocrt deformiranog trolista s ulaznim Spojni piloni medu XIV, 2apsidama dijagonaino su spojeni pojasnicama, koje pojaãavaju svod kupole. U osnovi istog je

oblika i crkva sv. Nikole kod Nina, sagradena na predhistorijskom tumulu na XIII, 2Njena rebra u imaju ranoromaniàku profilaciju, pa crkvu treba smatrati XIV, 3gradevinom ranoromaniãkog razdobija. U kasnom srednjem vijeku dogradena je nadkupolom poligonalna kula, koja je slu�ila kao osmatraànica.

Trolisni oblik zastupljen je u brojnim rimskim objektima I termalne

isto kao i u memorijama, preko kojih se prenosi Uranosrednjovjekovno graditeljstvo.



\A KRKt

TIPI All!

\IKoL% KRAJ \J\

2

SV. VID C ZADRUSY. DONAT NA KRKU

TLOCRT (A.

SY. KRI2 U NINU (I.

5a

PHt;TlOsTAvLJE\o IZVORNO(J. Marasovjé)

IL.

5b

Im 0 1 2 3 4 5 8 7 8 9 10I I I

PRESJEK ZAPAD - NT

TLOCRT (A. 1

T!. :RT (1 Petri iii

3

TLOCRT



CETVEROKu\H\I - kRI2\1 TIP

1 a'

la,b,c. Crkva sv. Donata na Krku (Foto N. Gattin); 2. Crkva sv. na Krku (Foto R. Svalba); 3a,b. Crkva sv.N. Gattin)

1c

3a



IET\ EROKO\H\I - KRIL\I TIP

lb

2

la,b,c. Crkva sv. Kri2a u Ninu(Foto N. Gattin),2. Crkva sv. Vida u Zadru; stanje prije 1877. (Smirich)



Qvc: tipa -a. S.— im.a akrstionica u i

- navodncosnova, iz koje na : zlazi jedn.a Novijn sra2ivan a

pitanje ta kod obih ta: da a-- -potvrdena u arhitekturi Dalmacije.

Cetverolistu je medutim bhska varijanta, koju pokazuje crkva sv. Donata u Puntu naIz ôetvrtastog prostora iziazi na zapadnoj strani kvadratiôni ulazni

prostor, na sjevernoj i strani jedna konha, a na istoënoj strania iznutra Centralni prostor presvoden je kupolorr a

prijelaz iz kvadratne na kru�nu osnovu ãine trompe.

— troapsidna varijanta u pogledu predstavlja daljnju razvojnufazu tipa. Za tu je, naime, varijantu karakteristiàan osnovni tlocrtkoji se pribli�uje obliku ako se ima u vidu okolnosti da su sva ôetiri kraka

izvana uglata, a iznutra presvodena kupolama. Glavna apsida na istoënoj strani jeiznutra dok na tn ostala pravokutna kraka prijelaz iz kvadratne osnove ra

polukalote áine p0 dvije trompe u uglovima. prostor, koji je u osnovipresvoden je kupolom, takoder pomoéu trompi kao prijelaznog elemerr:a.

kupole je pokrivena ëunjastim krovom. Na strani crkve uzi krak je po jedna apsida, tako da je postignuto potpunotroapsidno Porijeklo ovoga oblika mote se objasniti kri�anjem razvojnekri�nog tlocrta (koji se javija u arhitekturi), óetverokonhe i troapsidnogprezbiterija.

primjer ovog tipa crkva sv. u Uz spomenuti osnovni XIIoblik ona pokazuje I dekorativne pojedinosti na kao su plitke na zidanirnplohama: po tn na i na strani, a po jedna na i strani.Plitkim je i kupola.

Istog oblika, vrlo sliënih dekorativnih detalja i dimenzija bila je crkva sv. XIIVida u Zadru, koja je 1877. g. all je poznata P0 opisima i starim xv

oblik najizrazitiji je tip u skupini centralnih gradevina ranosredrijovje-kovne arhitekture Karakterizira ga tlocrt, poznatdosadanasedamprimjera u Dalmaciji, od kojih su tn grupirane u splitskoj, a u zadarskoj regiji.

Crkva sv. Trojice u Splitu najbolje je primjer gradevinaOstala je sve do krova dijela, svodove i krovove X

svih konhi, pa je restauratorskim radovima 1972. g., na osnovi iscrpne studije izvornog xvobnovljena i kupola s krovom. Tako danas ta gradevina uglavnom

pokazuje svoj izvorni izgled, koji karakterizira prostor presvoden kupo-oko kojega se radijalno konhi, nejednake i nepravilnog

polukru�nog tlocrta, presvodene polukalotama. Tn konhe pripadaju prezbiteriju, paih smatrati apsidama. U svakoj od njih nalazi se p0 jedan prozor. Nazapadnoj I jugozapadnoj konhi nalaze se jedna vrata. Konhe SU $ vanjske strane

S po tn plitke osim jugozapadne koja ima samo jednu i zapadne, koja jebez U je poöetak svodova oznaóen vijencem.

Crkva sv. Marije u Trogiru bila je sve do 1833. g. u ëitavoj visini, ali je zbog XVIsasvim sredinom Njeni ostaci otkriveni su 1957.



1%BLA XXI

3cla. Crkva Mihovila u Pridrazi

b. = • sv uZa.o..J za ak.jkuRure u u Cu ja spon*n • c u '.



'ESTEROKONH\I TIP

1 SPLITU

U. Marasovic)

TABLA X\I

PRESJEK SJEVER - JUG lb

SV. MIHOVIL U PRIDRAZIS. Gunjaéa; snimak B. Petrjé)

CRKVA US.

Ia TLOCRT

SV. MARIJA U TROGIRU(Istraijo 1'. Marasovjé; snimak M. Marasovié)

2 TLOCRT

DLPRESJEK ISTOK - ZAP%[i Ic

3 TLOCRT

4 TLOCR'r

SV. MIHOVIL(Istraiio S. snimak T. Marasovjé)

ZAPADNA Id

5 TLO€RT

£ 5 — C lePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA XVII

TIP

Z s. 2abcC,kvasiPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


1 sv. Trojice u Spitu (Foto C' 2 sv u —

TIBLA X.

_2



TABLA \IX

\10R11:A U Z%DRL

s.—PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


CRKVE PETEROLISNOG I TLOCRTA

SV (STOMORJC4) C ZADRC (I. Petricioli)

SV NAKOLOVARAMA U ZADRU

TLOCRT (prema maketj jz Xvi 2

CRKVA U(Istrajjla D. Beritié)

i p — P ! •:

TABLA XX

LPRESJEK ZAPAD - ISTOK

Ic

Ia

TLOCRTPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE



;72) a 1960. g. otkriven je koji pokazuje izvorno stanje XVII, 2

Ta je gradevina ka I dimenzija kao i crkva sv. Trojice u XVIII, 2

Spitu, s time je njen tambur viii anjen p$ kao i konhe na kojima

je bib po pet Pod krovovima kao I tamburu javija se dekorativni Po

tim elementima kao i po luka nad zapadnim ulazom mote se

zakljuãiti da se ta crkva pribli�uje ranoromaniãkoj arhitekturi, pa je treba smatrati'ajkasnijim do sada poznatim primjerom gradevina tlocrta u Dalmaciji.

Crkva sv. Mihoviba na bokalitetu Mijobjaëa u Brnazima kod Sinja otkrivena je 1948. , 5

all je kasnije sasvim Njen tbocrt ustanovbjen je samo u najdonjim

redovima zida. Sa zapadne srane bio joj je pridodan narteks.

Crkva sv. Marije u Zadru (Stomorica, S. Maria de Pusterla) najbobje je saãuvani primjer XX. 1

crkava ovog tipa u zadarskom regionu. Ranije poznata pod imenom sv. Ursule, je

188376).I poslije zatrpana, te ponovo otkrivena 1956. g. i nakon toga djelomiëno

te gradevine je peterolisni tlocrt, t.j. pravokutni XIX

oblik zapadnog prostora namjesto konhe i ispred njega kvadratiëna osnova

zvonika, sa svojim pravokutnim ubaznim prostorom prema sjeveru. Za razblku od

drugih dalmatinskih ta crkva izvana nije plitkim

Crkva sv. na Kolovarama, druga zadarska gradevina istog tipa, nije vise )O(, 2

saôuvana, a njen oblik poznat je zahvaljujuói vrbo preciznom modebu Zadra iz XVI St., koji se

ëuva u venecijanskom pomorskom Crkva je imala takoder pravokutni ulazni

all se na maketi ne mogu ustanoviti ebementi, koji bi pokazali I postojanje

zvonika.

Dvije crkvice tlocrta na zadarskom podruëju nabaze se u blizir

grada. Veé spomenuta crkva sv. Mihovila na bokalitetu Mijovilovac u

i na zapadnoj strani pridodat narteks, koji potjeëe iz ránog srednjeg XXI. 1

vijeka, abi ne pripada izvornoj koncepciji Vanjske zidne pbohe svih konhsu s po tn plitke

Istog je oblika I dimenzija crkva na bokabitetu ,,Mastirine?'u Ima XVI, 4istovjetni dekorativni tretman na vanjskim plohama konhi, te isto tako naknadno XXI, 2pridodan narteks, takoder u ranosrednjovjekovnom razdoblju.

U Bribiru su nedavno otkriveni djebomiëni ostaci crkve sv. Ivana, koja je

imala osmerolisni

oblik se da se u ranosrednjevjekovnoj arhitekturi I izvan

Dabmacije, jer su tragovi jedne crkve istog tipa otkriveni u kod

u Bosni84>.

Sve navedene gradevine u ovoj grupi imaju, dakbe, zajedniàki tbocrt (s

zzetkom zadarske varijante peterolista s ubaznim pravokutnim prostorom) I osnovni

ko'struktivni sistem kupole, od test uokobo postavljenih konhi. Sve

spomenutc crkvice podudaraju se u dimenzijama, rustiënoj tehnici gradnje, u

vanjskih zidnih pboha plitkim (kod objekata), u zajedniëkim elementima, u

postavi I kamenog u gradnje kroz nekoliko stoljeéa

-a-o: srednjeg vijeka i — XI). da se ovdje radi o izrazitorn

tipu, koji se u sarnoj DaIrx uzora regionain —

kao su Zada- sc oblik —o u nimskoj

37



a u drug-nzemljama89', neposredni prototip za razvitak tog oblika u ranosrednjovjekovnojDalmacije treba u krstionici u Zadru, koja nastaje kao

mnogostrukih utjecaja lokalne I adriobizantinske arhitektonske

Osmerokonhni oblik do sada je poznat samo p0 jednoj gradevini. To je ranosrednjovje-

<otna crkva u jednom od nasetja u Dalmaciji, koje spominje Konstantin Porfiro- XX, 3Crkva ima tlocrt osmerolista s pravokutnim produ±etkom na zapadnoj strani. Oko XXI. 3

kru±ne osnove prvobitno presvodene kupotom, se osam konhi, od kojih je

ona zapadna samo s vanjske strane uglata,a iznutra P0 jednom

sa svake strane ulaza. Na spojevima medu konhama su plitke lezene, koje su —medusobno spojene — tvorile dvostruke lukove otvora konhi. Konhe su, osim ulazne

s vanjske strane $ po pet plitkih I otvorene s jednim uskim Sa

zapadne strane. crkva se produ±uje pravokutnim prostorom, koji na zapadnom kraju mapodebljanu bazu zvonika, a sa strane boëne prostore za Vanjske plohe togpravokutnog takoder su plitkim Cjelokupna kompozicija

osmerokonhne rotunde s pravokutnim zapadnim produ�etkom vrlo je s!iàna varijanfpeterolisnog tlocrta, koju pokazuje zadarska crkva Stomorica. Ovom tipu trebalo bi prikljüãi-ti nepotpuno istra�enu crkvu u Bribiru.

Tip centralnog prostora u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije

zastupijen je samo crkvom sv. Donata u Zaciru, (koja je izvorno bila sv. Trojstvu). XXIICrkva je za predromaniëko graditeljstva Dalmacije od izuzetne vezana uz niz XXIIIproblema, koji nisu do kraja rasvijetljeni u brojnim radovima o tój ,:

Posebno su zanimljiva pitanja vremena gradnje I razvitka crkve, njene uloge u katedralnomkompleksu, te porijekla oblika I njena u rotondama svog vremena. Za ovaj preglecpotrebno se samo osvrnuti na osnovni oblik te crkve, za koji je utvrdeno da jenastao u ranom srednjem Crkva je osnove, odijeljena pilonima I stupovirnau dva osnovna prostorna dijela: koji zaprema visinu zgrade, i vanjski prsten,

koji je horizontalno podijeijen na prizemije i gornji kat. Tn apside, radijalnopostavijene i vezane na istoãnoj strani uz vanjski prsten, takoder su dvokatnoall su — kao I vanjski prostor u cjelini — jedinstveno oblikovane u àitavoj visini od poda do

krova gornjeg kata. Na suprotnoj, zapadnoj strani je narteks, koji je takdder horizontalnopodijeljen u dva kata. Gornjem katu pristupa se na vanjskom dodatku sasjeverne strane. Crkva je imala, barem u jednoj od svojih faza, pravokutni

dodatak, koji je velikim bifornim otvorima bio komunikaciono vezan s vanjskimprostorom gornjeg kata. Analogne dvije bifore nalaze se I na sjevernoj strani.

prizemlja u mnogim elementima opetuje se u gornjem katu. Rasporedperforacije dijela sa pilona I dva stupa prema apsidi, te polukupolnesvodove apsida nalazimo na oba kata. prstenasti prostor u prizemlju je presvoden

svodom, dok je na katu danas drvena krovna konstrukcija. Kru�ni tambur naddijelom danas ima drvenL krovnu konstrukciju, koja nosi ëunjasti krov.

zidne plohe vanjsko: su u prizemlju polukru2nim a

.anjski plait u ãitavoj oblikuju uobiëajene plitkena :'..._ a e•:. nsk— upotreD je-'i U je'-e

ik — boErh :c.i T' Kooru, oc .::jePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


s\. DONATIJ ZADRU

mO w

\XH



CRKV.% U Z%IMtL

H//I T

Pogled sa sjevera (Foto N. Gattin); b. Pogled S juga; C. Pogled S istoka (Foto Z. Buljeviá)



C

.Rk\ I)()\ 1

a,b,c. (Foto N. Gattin); d. pogled prema istoku (Zavod za spomenika kultureu Zadru)

d



flatpis.a = je ; opisu Konstantina Porfiroge-eta —takoder

centralni prostor i ranogsrednjeg vijeka I mo�emo ga od graditeljstva,preko dvokatnih gradevina ranobizantinske arhitekture Justinijanova doba dorotonda

B. LONGITUDINALNE GRADEVINE

Longitudinalne crkve iz ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji su veoma brojne i raznolike.Zastupijene su u svim trima osnovnim gradevina: jednobrodnim u mnogimtipovima I varijantama, dvobrodnjm, predstavljenim samosjednirnprjmjerom,tetrobrodfljmtakoder brojnim i u varijantan,a.

Jednobrodni tipoviTipovi I varijante u grupi jednobrodnjh crkava uglavn'm se razlikuju obradom zidova

te oblikom apside I prezbiterija u cjelini. U osnovnom konstruktivnom sistemu ti se tipovibitno ne razlikuju, jer su sve gradevine ove tipske grupe presvodene baãvastim svodom.Uglavnom su to crkvice veoma malih dimenzija, datirane u ranosrednjovjekovno razdoblje natemeiju svojih karakteristika, dekorativnih elemenata crkvenog

na osnovu povijesnih izvora.

jednobrodni tip predstavlja najjednostavnjjj obli k longitud maine bazil i-ke, koji ãini pravokutni prostor, presvoden svodom I pokrivenkrovom, te apsida na istoënoj strani. Taj oblik imala je crkva sv. Jurja na rtu XXV, 1

Marjana u Splitu prije nego joj je dograden gotiàki svod. Zidovi su sasvimnìa vanjskoj I strani, a apsida presvodena je polukalo- XXVI, 1

tnim

Isti jednostavnj tiocrt pokazuju medu ostalima I predromanjáke crkve na zadarskjmotocima: sv. Martin kod Nevjdanà na I sv. Kuzma I Damjana na crkvesv. Stjepana u

I crkva sv. Mihovila na otoku koja stoji na donjoj XXV, 2vremenskoj granici ranosrednjovjekovne arhitekture u Daimaciji1

Jednobrodnom tipu s pripadaju brojne crkve, kojepokazuju i razliëite varijante Zajedniàke oznake toa tipa su pravokutni tlocrt s apsidom,koja se javija u iii pak unutra piilukru2nojvarijanti, te plitke na zidovima u lezenama, a katkada

i jedan iii dva para Jezena, koje — medusobno spojene pojasriicama — baãvastisvod.

PIitke I jedan par lezena s pojasnicom sredini imala je crkva sv. Izidora u Splitu, XXV, 7sagradena u predjelu koji njoj danas nosi ime Suéidar. Pripada varijanti crkava S

apsidom. Ostaci crkve snimijeni su I prouôeni 1951. g)Ol), au su kasnhjeu n i I.

s is Ôetiri plitke imala je I crkva XXV, 5sv, Petra na Lopud.u — na eiafitskim otocima — karakterizira XXVI, 3



JED\OBROD\I TIPOVIIAbLA XXI

I RA(ILA\JE\E

TLOCRT la

s\ JURAJ SPLITPRETPOST%\ IJE\ij IL\ ''R\i' (J. Mara,osi':

_

LPRESJEK SJEVER - JUG lb PRESJEK ZAPAD - ISTOK ic

idPOGLED SA SJEVEROISTOKA

SV. MIHOVIL NA

TLOCRT (1. Fiskovié)

2

SV. CIPRIJAN NA LASTOVU

3TLOCRT (D.

SV. IVAN NA DUGOM OTOKU SV. PETAR NA LOPUDUPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE (J. Marasovié)

SV. ANDRIJA NA VRGADI

TLOCRT M. Ivekovié) 6

SV. IZIDOR U SPLITUPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE

SV. NIKOLA NA PAGU

— 0 2 3 £ 7 9 9

TLOCRT (I Petricioli)

TLOCRT 5a PRESJEK ZAPAD - ISTOK 5b

TLOCRT (J. Marasovié) TLOCRT (I. Petricioli)



TABLA XXVI

JEDNOAPSIDNI TIP I

2a



XXV, 3 Lastovska crk $8XXX, 2 pojasnicu P0 svoda, dv.e =

Dva para dubljih ezena koje, spojene sa a

medusobno vezane lukovima oblikuL.J p0 tn dubije "a boônim zico, a e crkvicaXXV4' 6 sv. Andrije na otoku Sliãnog je oblika i crkvica na kodXXV, 4 Na temelju ostatka crkve sv. Ivana uStivanjen, poiju kod "a

XXVI, 4 Dugom otokL' rno�e se zakljuëiti da je ta gradevina pripadala istom tipu'0' - sa

zapadne strane pridodan narteks.

Poöetirl na zidovima I tn para pojasnica, koje pojaôavaju baôvasti allXXV, 8 ne izlaze iz lezena nego iz samog svoda ima I crkva sv. Nikole kod Povljane na otoku

XXVI, 2 Druga predromaniáka crkva na istom otoku, sv. Juraj sjeverno od grada Paga,pripadala je istom tipu, all ima p0 tn na boônim Kako je sa-iomjestimiëno saëuvana do svoda, to nije poznato da Ii je imala pojasn ice.

U istu tipsku grupu trebalo bi ubrojiti I sasvim neobradenu crkvu sv. Petra kod naseija

Kamen u splitskom poiju. Ta je gradevina u cjelini saëuvala apsidu dok su c.apara polupilona uz zidove u koji ukazuju na izvorne I

pojasnice uz izvorni svod (koji je saëuvani samo u donjim dijelovima.

crkvice na otoku Braëu predstavljaju homogenu cjelinu, kojuveliki broj gradevina; veéina pripada istom tipu unutarnjih, a golih vanjsKih

zidnih

XXVIII, 2 Crkvice sv. Kuzme i Damjana na 10) (izvorno sv. Marije) uzstaro naselje Grada& 11) pokazuju jednostavni pravokutni, baãvasto presvoder'prostor s apsidom I bez pojasnica.

XXIX, 2 varijanti s tn na boãnim zidovima pripada I crkva sv. Martina nad 12),XXVII, 1 sv. Tome izmedu Gornjeg Humca I Selca takoder je bez pojasnica, all s

XXVIII, 1 apsidorn1 13)

Nekoliko crkava na torn otoku pripadaju varijanti s I pojasnicama koje prateXXIX, 1 baëvasti svod. Taj oblik pokazuje crkva sv. Mihovila nad Dolom' 14) koja ima polukru±r..

apsidu, tn nad boànim svodovima i dva para pojasnica koje prate baàvasti svod.naglasak na ôini timpan nad proàelnim I nekim drugim crkvicarnatog vremena na otoku Braöu. Varijanti jednobrodnih crkvica $ apsidom

XXVIII, 5 pripada I sv. Juraj u kod Gornjeg Humca. Ta je gradevina izvorni zvonikna preslicu nad proàetjem, jedan od najstarijih u srednjovjekovnoj arhitekturi' 15)

XXVII, 2 Crkva sv. Ilije zapadno od Donjeg Humca istog je osnovnog oblika, ali pripada varijantTXXIX, 4 gradevina s pravokutnom apsidom, koja je pomoóu trompi u uglovima presvodena polu-

Crkva je gradena na ranoj gradevini kako to pokazuje bloko.XXVII, 3 u njenom zidu. lstoj varijanti pripada i cnkva sv. Klementa kod 17)

koja pokazujeXXVIII, 4 deformacije u izvedbi.

XXIX, 3 Naizgled trobrodnj oblik crkve sv. Duha u rezultat je kasnije pregradnje, jer je I

ta gradevina pnipadala istom jednobnodnom tipu s 18)

U istu gnupu objekata trebalo bi ubrojiti I jednobrodne crkvice na bez

na okolnost su sagradene p0 isteku ranosrednjovjekovnog razdoblja' To suXXVII, 5 crkve sv. Jurja u Ponikvama'20> I sv. Filipa I Jakova kod Prvih Obje



IABLA XxviiJEDNOBROD\I TIP RA

I

KRAJ DONJEG HCMCA

PRESJEK ZAPth - 'K (I. Dc,man,:i.

NA

lb

II

TLOCRT CD.2a

SV. KLEMENT KRAJ

PRESJEK ZAPAD - iD.

NA

2b

(I). J

CRK\A NA S\. JURAJ U NA PELJNU

TLOCRT4

C. dc; -:imak I).

• • 4

TLO€RT (1.

5

3a

TLOCRT (D.

I —

PRESJEK ZA PAD -

3b



1

JED\OBROD\E CRK VICEXX\1

1. Crkva sv. lome kod Nasela, 2. Ci kva sv. Kuzrne i Damjana na 3a,b Cr k ih k aj Gor 4Kiementa kiaj 5. Crkva sv. Juija u Stia2evriiku (Foto 0PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA XXIX

JED\OBROIJ\E (:RKVIcE \A

1

2



JEDNOBRODNI TIPTABLA XXX



TABLA XXXI

JEDNOBRODNI TIP S SREDNJIM DIJELOM KROVA

2



XXX, 1 imaju prostor, presvoden zido.e znutrai pojasnicama, te pravokutnu apsidu, je izvana jedva

1 iz linijezida, a iznutra oblikovana polukru±nom

i dvjema manjim jesvakako posebnost ove varijante jednobrodnog tipa.

U okviru ovog tipa izdvaja se i posebna varijanta kcjoj je svojstven srednji diokrova, izvana stvara uiisak trobrodnog prostora. Taj oblik, u stvari,odra2ava

XXXI, 1 na zidovima kako to pokazuje crkva sv. Ivana u Bolu na otokukoja na istoönoj strani dubljom pravokutnom apsidom. VrIo

XXXI, 2 sliãnog oblika je i crkva sv. Mihovila u Igranima na Makarskom koja ta<ode-ima srednji dio krova, zidove s p0 dvije plitke dubokuëetvrtastu apsidu, koja istaknutom I na istoànom zidu apside.

3 lstoj tipskoj varijanti pripada i crkva na otoku koja je imala srednji dioXXXI, 4 P0 tn na zidovima, te izvana pravokutnu, a iznutraapsidu1 24)

Daljnji stupanj u obradi zidnih ploha àine jednobrodne crkvice s vanjskimi zidovima. Pojava tog tipa u ranosrednjovjekovnom graditeljstvu Dalmacijedovedena je u vezu s uticajem lokalne arhitektonske a prvenstvenoMauzoleja sv. koji se nalazi u cemeterijalnom kompleksu Marusinac u Solinu1 25)

Karakteristjke tog tipa tine pravokutna gradevina s Iezenama na I s

pravokutnom apsidom koja je u polukru2na.

U jednoj varijanti tog tipa, svojstvenoj dalmatinskoj zagori, te su lezene elementikonstrukcije I ujedno specifiànog I javljaju se kao kontrafori u razliãtir-rtipovima Iongitudinalnih gradevina. Ta varijanta zastupijena je u t.zv. Ôetvrtoj crkvi u

XXXVI, 1 Biskupiji kod Knina, kojoj je u najdonjim redovima zida samo dio126.Apsida je izvana pravokutnog a iznutra tlocrta. plohe sulezenama,, koje su vjerojatno bile spojene pojasnicama. tstaknute lezene nazidovima ne podudaraju se s onima u

u Uzdolju sa svojorn polukru±nom apsidom vezuje se uzuzore. je lezenama i dok su na

istaknutije lezene, odnosno kontrafonj1 27)•

Kod primorske varijante ovog tipa nestaje konstruktivne uloge lezena, koje postaju vrloplitke, I medusobno luàno spojene, pa se I prvobitni motiv dominantnih izboôenih elemenatau arhitekturi pretvara u motiv plitkih udubljenih kao naôina izrazitodekorativnog zidova, koji smo sreli veë kod centralnih gradevina.

Kod nekih gradevina te primorske grupe lezene su uvijek vrlo istaknute naroãito naXXXII, 2 kao pokazujecrkva sv. Luke na Lastovu, koja ima pravokutnu apsidu plitko

XXXIV, 2 iz istoãnog zida. Apsida je preko trompi presvodenacrkva sv. Petra u Ublima na istom otoku, vjerojatno je pripadala istom 29)

Dekorativni karakter plitkih lezena I na vanjskim plohama pokazuje crkva sv. JurjaXXXII, 3 u Radunu kod Staroga, jedan od najbolje saôuvanih pnimjera ovog 30'•

XXXIII je $8 tn para lezena, — medusobno spojene pojasnicama —XXXIV, 1 podupiru baãvasti svod I ga u ãetiri poija. One istovremeno obl Jju na oba bcã'-a zida

p0 ôetH polja plitkih Pc sedini dvaju poija ra sjevernom zidu do apside isto kao



TABLA XXXIIJEDNOBRODNI TIP

TLOCRT la

SV. IVAN NA

(Istrajjo J. Posedel; snimak T. Marasovié)

PRESJEK ZAPAD - ISTOK 1 b

2a

SV. LUKA NA LASTOVU

PRESJEK ZAPAD - ISTOK (D. Domancic 2b

SV. JURAJ KRAJ STAROGA

- -

I

PRESJEK ZAPAD - IsTOK

SV. MITAR U GABRILIMA (KONAVLE)

SJEVERNA FASADA 5(Zavod za spomenika kulture

JURAJ KRAJ NA BRACU

6a

a

— =_C—

— —6b

TLOCRT (D.

STANJE 1974 (D. Marasovié - M. Sumié)

TLOCRT

KUZMA I DAMJAN NA KORCULI

3b

TLOCRT izvornog stanja: J. Marasovii5)

iDPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


CRKVA S\. JURJA KRAJ K EL 'TAROG

IS! 1:!: Gatt

TABLA



TABLA XXXIV

JEDNOBRODNI TIP

2a



JED\OBROD\1 TIP RA(:LA\JE\E

4a

TABLA XXXV

lb

3

4b

Sb '.' tra - :t. c 23



:'.om j&--: :kv:Sc :..e — ir:

:ki c::—, :a : :e s-cov:e

pripada I Gospe kraj mora na Ciovu u Trogi'-u1proporcija, pa ima samo dva pa:c •ezena s pojasnicama u

s epotpuno ispunjene plitkm

Crkva sv. Jurja kod vezuje se p0 svim elementima uzgrupu, all ima vanjske zidove plitkim 32)

s x,

polukru±nom apsidom. Ovdje spada i crkva sv. Ivana u Podacima kod

vanjske plohe imaju I dvije crkve iz regije, kojesvemv pripadaju karakteristiãnom kupolnorn tipu, all se danas ne vide ostac iii .'ikupole. Crkva sv. Ivana u selu na otoku izgubila je prilikom Xx:izvorno proãelje, all je saãuvala zidove I baôvastj svod isto kao ia iznutra polukru�nu, presvodenu je $ p0 . e

na boônim zidovima $ jednom na apsidi. U su dva para I

medu njima samo u gornjim dijelovima zida.

Crkva sv. Mitra U Konavlima, u naseiju Gabrili, ima istopojasnicama i te vanjske plohe lezenama kako

zidovima tako I na apsidi, koja je izvana pravokutna a iznutra polukru±na. Kako je :....izvorni svod, to je moguãe da je sa svodom nestala I izvorna kupola. U st_

crkvu bi trebalo svrstatj u brojni kupolni tip.Jedna od zanimljivijih gradevina jednobrodnog tipa s zidnim p c-a—- a

crkva sv. Kuzme I Damjana kraj Blata na otoku Korãuli, dobro saàuvana sve do svoda.u gotiãko doba I zamijenjen novim svodom karakteristionog oblika. Cc.a xvpripada varijanti s pravokutriom apsidom, koja je malim trompicama u uglovimapolukalotom. Na zapadnom proàelju je istaknuti portal presvoden iriadkrjven krovom, je svakako rijedak sluàaj uarhitekturi Dalmacije. ovoj crkvi daje I raspored lezena I na va'Jsd—

zidnim plohama. boéni zidovi su plitkim Iezena—a,su — mec5usobno spojene — oblikovale p0 tn plitke na svakom zidu. Unutarnalazj se I po jedna uska Tn uske nalazile su se I u apsidi, a po jedna I sasLrane ulaza. Uske I sve vanjske zidne plohe: boàne zidove, proëelje Izida apside. Za razliku od drugih crkava

I gdje vanjskcflue ni u kakvoj relaciji $ elementima, ovdje je ta relaca

oôita I raspored vrlo pravilan, all ne tako da lezenama odgovaraju vanjske lezene,je karakteristjka romaniôke arhitekture, veé na da lezeni odgova-a

vanjska I obratno. Upravo zbog te podudarnostj vanjske nisu gusto poredane, jeuobiãajeni ,,strah od praznine" ovdje podreden nacrta.

Posebni jednobrodni tip àine crkve s troapsidnim prezbiterijem. ;e'ez...tog tipa treba u trikonbni-r zapadnim dijelom, koji jeobliku formiran u : :c- pokazuu c-kve

Ra—osrednjo.jeko,.- .a :: :-c.a sv. Spasa na Vrelu Cetine xxxvikoja _- : — )(XXV11PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


JEDNOBROD'cI TIPOVI U DALMxTI \SKOJTABLA XXXVI

ZAGORI

CRKVA U BISKUPIJI

SY. LUKA U UZDOLJU

1

TLOCRT (Istraiio S. Gunjaea)

2

CRKVA NA GLAVICI U BISKUPIJI

SY. SPAS NA YRELU CETINE

- I.: riz.o Ufljaca: IC)

—:- ¶ - I C

TLOCRT (F. Radio)

aTLOCRT(lstrajjo S. Gunjaea; snimak B. Petrie)

I RT



\\\\IICRKVA \\ VRFILI



CRKVA SP NA VRELU CETI\E

Detalj zvonika (Foto N -

T%BLA XXXVIII



dijelili su crkveni prostor u tn broda. Na zapadnoj strani, na poãetku boánih brodova, nalazise jedna odijeijena pravokutna prostorija. S obzirom na velike dimerizije i relativno tankezidove, oãito je da je crkva bila pokrivena drvenom krovnom konstrukcijom, a pripadala jeuobiàajenom bazilikalnom tipu s srednjim brodom, kako to jasno dokumentira ISantinijev iz XVII Zvonik uz sjeverozapadni ugao je dograden U XIII St.

Persistencija tradicije u longitudinalnim bazilikama je u onimsredinama, u kojima je bazilikalna arhitektura bila veoma razvijena. Toizrazito pokazuju bazilike u Rimu, pa ne treba smatrati je dote pojave iznimno i kod nas nedaleko stare koja je — bez obzira na— morala u prvim srednjeg 'vijeka imati utjecaj na crkveno grad iteljstvo Dalmacije,pogotovo u Splitu, koji je bio crkveno — pravni nasijednik metropolije.

Tlocrt trobrodne bazilike s apsidom na strani, te S narteksom iXLI, 2 pravokutnom bazom zvonika na zapadnoj strani pokazuje crkva u 46), a mo±da jeistom tipu pripadala i bazilika u Koijanima, kojoj nije saãuvan istoàni

XLI, 1 Crkva sv. Marte u Bijacima predstavlja varijantu trobrodne bazilike s uglatom apsidomXLIV, 2 na strani. Novija pokazala su da je podignuta na mjestubazilike1

Trobrodne bazilike s tn apside u Dalmaciji se u pravilu javijaju pri koncu razdobljaranog srednjeg vijeka. Prete±no se radilo o gradevjnama dimenzija, koje se mogu svrstatiu nekoliko tipskih varijanti.

XLIII, 1 Bazilika na Crkvini u Biskupiji P0 svoj prilici je nastala prije XI KarakterizjraXLIV, je upisani prezbiterij s trima izdu�enim pravokutnim apsidama. Zapadno od crkve su dvapravokutna prostora s tragovima zvonjka.

XLII, 3 Drugu varijantu àine bazilike s kontraforima. Crkvu sv. Cecilije na Iokalitetu Cecela uXLIV, 3 Biskupiji (poznatiju pod imenom ,,Stupovi") povijesni podaci vezuju za XI St., all je njennastanak mogué I ranije' 50)• Crkva spada medu bazilike u Dalmaciji, akarakterizira je pravokutni prostor u koji je na zapadnoj strani ukljuàen I narteks, te na

strani prezbiterij s tn apside, od kojih su dvije U odnosuna srednju apsidu. Cetvrtasti prostor na zapadnom proöelju bez sumnje predstavlja bazuzvonika. Masivnj zidani koji dijele prostor u tn broda, su tlocrta,pa se tome mote zakljuãiti da su bill spojeni Iukovima ne samo du±ini brodova nego I

Ta okolnost kao I masivni vanjski zidovi pojaöani nizom kontrafora Upuéuje da jecrkva bila presvodena. Gusto postavljeni kontrafori zaobljeni su poput onih na jednobrodnimtroapsidnim crkvama.

XLII, 2 Katedrala u Biogradu na moru bila je oblika I dimenzijal5l) a njeni ostaci ublizini crkve se da su sasvim u Biskupijita gradevina nije imala narteks, a podjelu prostora àinili su stupovi uzsamo tn zidana pilona. Na zidovima u sjevernoj polovini crkve se lezene.Izvorno presvodenje prostora i u ovom sluëaju dokazuju masivni zidovikontraforima, koji su istog obllka kao I u crkvi sv. Cecilije u Biskupiji.

XLII, 1 Crkva sv. Marije u Ninu predstavlja posebnu varijantu trobrodnih troapsidnihgradevina1 52), utoliko je bez h potporr'iaka I tanjih zidova, pa jevjerojatno na drvenom krc . m : C.. . bez na'teksa I baze



TABLA \LJ

MART A C BIJACIMA

TROBRODNI TIP

TLOCRT (E.

CRKVA U ZAZVICU

TLOCRT (F. Radié) 2

SV. STJEPAN NA SUSTIPANU U SPLITU

D- .ni.*k k.kaa• . • • •

— —

1

Ir4 — —

I-



TROBRODM TROAPSII,\I TIPXLII

S\. MARIJA U

KATEDRALA U BIOGRADU NA MORU

ITLOCRT (E.

SV. CECILIJA (STUPOVI) U BISKUPIJI

2TLOCRT (L. Jelie - E. 1k

TL'I'CRT B•

3



TABLA XLIII

TROBROJJNI TROAPSIDNI TIP

TLOCRT (snimak T. Marasovjé) 1

UO€RT2

SV. PETAR I MOJSIJE U SOLINU



TROBRODM TIP(ftITABLA XLI

Crkva sv. Stjepana na Sustipanu u Sp t.. (Foto Z. Buljevèc). 2. s. u B skuL,u,. -u Biskupiji (Foto N Gati 5 Pet'a i.': jd u Solinu E — Soa

- -

!.S.

•—z



.. — :.: K

o gradevini, koja alF neke :eo.e.Crkva sv. Ivana u Biogradu na moru po ãstom non *

pravilnom ritmu gusto poredanih lezena '-a boãnih z'co.a takcder pgrupi ranoromaniëkih gradevina1 . Istoj varijanti troapsidnog :e-jai crkva sv. Tome u Biogradu na moru.

Posebnu varijantu troapsidnih bazilika na zalazuazdobija ëini crkva sv. Petra i Mojsija u Solinu na lokalitetu Supija Crkva, za X_.II, 2

povijest znaëajna kao krunidbena bazilika kralja Tlocrtni oblik ka'a<:e- zapravokutnik u okviru kojeg je oblikovan i prezbiterij sa srednjom pravokutnom Ipolukru2nim apsidama1 zidovi su lezenama, kojima toëno oago.arajj Ilezene na vanjskim zidnim plohama. Ta podudarnost jedna je od izrazitih osobina

ranoromaniëke arhitekture, premda je kameni ...

predromaniãkom skulpturom1 56), Sa zapadne strane je u± pra.o'cs:or narteksa u okviru kojeg su s strane pronadene stepenice vjerojatno trag

torn dijelu crkve.

C. GRADEVINE S KUPOLOM

Znaran broj predromaniãkih crkava u Dalmaciji nosi u sebi osobine prve I

s:o-nenute tipske skupine, t.j. longitudinalni prostor uz istovremenu tendencijunaglaska ostvarenog kupolom. Takva se kombinirana prostorna koncepcija javija kod : =

ske grupe Iongitudinalnih jednobrodnih i trobrodnih gradevina, isto kao i kodkoju karakterizira tlocrt upisanog kri�a odnosno transepta, a koju inaôe nsr-o :o

saca n susreli u longitudinalnim predromaniàkirn gradevinama u Dalmaciji.

Jednobrodni kupolni tipJednobrodne crkve s kupolom ëine — uz gradevine — najizrazitij tip u

-a-:s-ednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. Kako je taj tip do sada poznat una prete�no na podruôju Dafmacije (najsjeverniji poznati primjer je

:-.. a s.. Petra u to sam tu grupu crkava svojedobno nazvao regionalnimkupolnim tipom1 Gradevine tog tipa na

na Koloãepu saöuvano je u iii manjim ostacima pet crkava, naa na dvije crkve istog tipa.

S.e c-k'.ice koje pripadaju toj grupi vrlo su malih dimenzija. Karakterizira ihtlocrt I izvana uglata apsida, koja je obiàno iznutra polukru2na, a

U obim varijantama apsida je presvodena polukupolastim svodom, s time je.arjant prijelaz na eden trompi. Boëni zidovi su

— s.a-ria bib na T vanjskim zidnim plohama bib samo_: e koje sr'o se oc crka.'a:.rije Sc a: e e—e-a: a. •.:: a. oo

se nepos-ec'-: : z—ac s.oca. —

a .ea. : socs •-i_±-- :_



TABLA XLVJEDNOBRODNI KUPOLNI TIP

SV. NIKOLA KRAJ SELCA NA

TLOCRT (D. Domanéié) 1 a

SV. ILIJA NA LOPUDU

PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J. Marasovjé)

PRESJEK ZAPAD - ISTOK (D. Domanéjé) lb

,

I

TLOCRT

TLOCRT (L. Peko)

2a

3a

SV. SRD NA

PRESJEK ZAPAD - ISTOK 2b

PRESJEK NTUK - ZAPAD (L. Peko) 3b

2 - . I IPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA XLVI

RRODM KLPOL\I TIP LANJENE VA\J'TI\E

3a

• Selaca Brac.. D C 2 Ciea S'da D ci 3ab Ca. -D 'Aarasov.c)



b

TABLA XLVIICRK\ A SV. \A

a



Ovaj tip javfja se u dvije varijante:I vanjskil, zidnih ploha.

Jednobrodne kupolne crkve vanjftine manje su brojne odvarijante. Dobro saöuvani primjer je crkva sv. Nikole kod Selca, blizu kraja otoka XLV, 1'Braàa1 58) jedna od rijetkih gradevina ovog tipa u srednjodalmatjnskom podruôju. Tipskielemenat te crkve su pIitke na boônim zidovima u odijeijene lezenama, tepojasnice koje zahvaáaju samo svoda. Apsida pripada pravokutnoj varijanti I U XLVI, 1

tako da su za prijelaz na polukupolu upotrebljene trompe, isto kao I naprijelazu iz svoda na kalotu kupole. Vanjske plohe su"sasvim gole II zidove kupole. Jedini naglasak na eksterijeru ëini zabat nad ulazom koji se — kako je veé

— javija na nekoliko primjera braôke grupe jednobrodnih crkvica.

Toj varijanti pripada i crkva sv. Ilije u Lopudu na istoimenom kojoj se XLV, 2kupola flue saôuvala, all elementi konstrukcije nesumnjivo pokazuju njeno izvorno XLVI. 3postojanje. Za razilku od golih ploha na kojoj stanoviti naglasak daje jedinoproàelnj luk, je plitkim na boànim zidovima I pojasnicamakoje podupiru baãvasti svod, all se u ovom ne nastavijaju kao boàne lezene, yea

konzolama na visini poãetka svoda. Apsida je I tamo pravokutna izvana i iznutra,a u njenim uglovima saãuvale su se trompe na prijelazu u polukalotni svod.

Crkva sv. Durda (kasnije nazvana sv. Antun Padovanski) na otoku Koloaepu uglavnom XLVIIje saëuvala svoj izvorni obIik1 60) Pojasn ice u baavasti svod, iz kojegiziazi kupola, nad pandantivima. Njene ravne vanjske plohe isto kao I svi vanjski zidovi golisu I

Na istom otoku nalaze se ostaci crkve sv. Srda, koja je pripadala istoj tipskoj varijanti $ XLV, 3is golim vanjskim zidnim

XLVI, 2Crkva sv. Franje na saàuvala je na samo najdonje redove zida, pa se LVII, 2

ne mote sa tvrditi, iako je to vjerojatno, da je pripadala istoj tipskoj varijant11Njena pokazuje svojstveno crkvicama ovog tipa na elafitskim otocima.

zidne plohe na vanjskim zidovima kupole ima I dubrovaãka crkvaSikurata1 63) koju bi stoga trebalo, unatoó njenih znatnih kasnijih preinaka, svrstati u istutipsku varijantu.

Brojnije su jednobrodne crkvice s kupolom I s vanjskim zidovima.Najbolje saáuvani primjer ove tipske grupe je crkva sv. Petra u Priku u 64)

koja je do XLVIII, 1danas zadr�ala gotovo u cijelosti svoj izvorni izgled. Njena je LV, 2lezenama, koje — spojene pojasnicama — dijele svod u tn poija. U srednjem poiju je kupola, Lkoja se dike nad pandantivima. Prvo I treáe polje presvodeno je kri�nim svodom. Boënizidovi su plitkim P0 sredini kojih su I uske polukru�ne one se nalazena istoënom zidu ukljuãujuói I apsidu kçja je iznutra polukru�na, a izvana pravokutna.

je potpuno na zapadnom zidu je uobiáajeni veliki proàelni slijepi uk,istoëni zid I apsida imaju takoder uobiãajene plitke dok su vanjski boôni zidovi

koje lukor—i. Vanjske plohe kupole suall dubokim te — —a, -'a odredeni naôin, .a

ozr-iaãa,ana _ZC...±ra os naãeiorr cen p(PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA XLVIIIJEDNOBRODNI KIJPOLNI TIP

TLOCRT (D.la

— — - —

SV. TOMA U KUTIMA

TLOCRT (J.2

PRESJEK SJEVER - JUG (E. Dyggve)

lb

ic

- : ! I I C

4 b

PETAR U

SV. MIHAJLO KRAJ STONA

POGLED S JUGOZAPADA (E. Dyggve)

3aTLOCRT (1.

-

1LI 3bPRESJEK SJEVER - JUG (I. Zdravkovié)

SV. PETAR NAJ. Posedel; snimak 1. Marasovjé)

4aT 1

-



TABLA XLIXJEDNOBRODNI KUPOLNI TIP

-

SV. NIKOLA NAPRESJEK SJEVER - JUG

TLOCRT (T. Marasovjé) 2

STANJE 1959 PRESJEK ZAPAD- IdF.

SV. NIKOLA NA LOPUDUPRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J.

S\. IVAN NA LOPUDUIZVORNO ST ANJE (T. Marasovic)

J[2\% 3c

LOCRT

4a

-•

4b — 4c

SV. MIHOVIL U PAKLJENI NASTANJE 1968 - 1978 I. Fjskovjé; snimak: I

TLOCRT laic

I Lo€ RI 3a PRESJEK ZAPAD - NIOK 3b



CRKVA S\. PETRA U

a

C

TABLA L

a,b. c.d. (Foto N



Uz On- - :.: ca SY. Nikole XLIX, 3a 'ije a -' ± 0 . L II

(osi— :c - - ::kazuje ostatke k-±ni- s.occ.azidnih plona s - S ukom.

Toj je crkvici oblikom I jama .rlo bliska crkvica sv. Barbare na K LVII, 1kojoj je dograden zapadni dio. boôni zidovi saôuvali su se do visine s. ado. a. Za azod lukova kod sv. Nikole, na vanjskim zidnim plohama

ukom.

Lopudska crkva sv. Ivana uglavnom je osim zapadnog proãelja, XLIXI tamo nalazimo plitke I uske u

u srednjem svodovnom poiju nad trompama, te potpuno anjene .',, 1

vanjske zidne plohe plitkim obiönog Male LVI,vanjske zidne plohe kupole. je na toj gradevini ,,na e

na ju±nom I sjevernom zidu. Taj detalj pokazuje improvizaciju graditeija, koji je u - u

same gradnje, da áe dio zida ostati prve da b takoispunio I taj mall prazni prostor, a uz to ostvario I osebujni motiv arhitektonske dekoracje

68)

Crkva sv. Nikole na groblju na Koloáepu takoder je dobro saáuvala svoj izvorni izglec XLIX, 2osim kupole, za koju na obnovljenom krovu nema danas traga, all je odaje LVII, 3

raspored lezena1 69) Vanjske zidne plohe su plitkim, luôno -rr: ma,

D.'ije jednobrodne kupolne crkve na istih su tipskih karakteristika uz X_u detalju1 70) Bolje je saãuvana crkva sv. Mihovila u Pakijeni (sv. Mihajia), •'

premda je kasnijim dogradnjama izgubila od svog izvornog L. • 1

plohe su plitkim koje su saãuvane i djelomiãiio obnovljene na ju2" ciou. na apsidi imaju neuobiöajeni raspored u dva horizontalna dijela. U je

raspored lezena, plitkih lukova i pojasnica, koso odrezanih na visini poãetkasvoda, koji je u potpunosti kao I kupola. Njene vanjske straneSu malim dok su u plitke dekorativne na ãetvrtastoj osno.svodu, uz trompe u uglovima, koje tvore prijelaz na osnovu kalote. Apsida, kcapripada varijanti vanjskog I pravokutnog tlocrta, presvodena je polukupol'rns. odom.

Crkva sv. Petra u Velom Vrhu iznad Luke Sipanske saàuvala je zidove, poãetak svoda I XL', III, 4krova, all je kupola sasvim 72), Na zapadnom zidu su ostaci velikog proôelnogs[epog luka, a na boãnim zidovima I na apsidi uobiöajene plitke U su

para lezena, vezana pojasnicama, P0 jedna plitka u svakom poiju, u sredini koje je i

all dubija Apsida crkve pripada uglatoj varijanti na i u

Djelomiôno se saãuvao I njen polukalotni svod, koji — bez trompi —prijeazom izlaz iz donjeg dijela na polukupolu.

Crkva sv. Mihajia u Stonu1 '-c saóu.a!a svoju kupolu, au je njeno z. 3sigurno re samo DC kara. kons:-ukcije, LI

tps• : i p0 - -e :'• .: u :'± — p-kazan '-aec'-o od s... a.... :s-. I '-a

-aPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABLA LICRKVA SV. MIHAJLA U STONU

b



TABLA LII

CRKVA SY. I\ANA NA LOPUDU

'a,

-4



CRKVA SV. \IKOLE LOPUDU

..

.4

a

TABLA LIII

b

b. Unutrasnjost; c. .Lz-.a 'asaa; d c



TABLA LIV

1

2

1. .kj±ra strana crkve sv. u straa crkve sv. Ivana na Lopudu I Foto Gattin)

JED\OBROD"I TIP



JEDNOBRODNI KUPOLNI TIP

TABLA LV



LVI

KLPOL\J TIP



3a

TABLA LUIJEDNOBRODNE CRKVE NA



TABI.\ I.\ III

JI-D\BROI)\i TIP L%\JF\F

.

M.*

I *- — U - • 3

- - —- —PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


Apsida pripada .anjskog a

u crkvi ôine Iuôno koje se

boönim zidovima javljaju u dva vertikalna reda. Taj sasvim negira lezenu kac

arhitektonski element, pokazujuái dekorativnu tretmana zdn " ploha.

XLVIII, 2 Vrlo blizak oblik Sv. Mihajlu u Stonu imala je crkva sv. Tome u Kutima u Boki

LVIII, 2 primjer ove tipske grupe. Crkva je od poëetka svoda saöuvala samo

sjeverni zid i apsidu, dok je I dio zapadnog zida ostao samo u donjim

plohe bile su sa dva para plitkih tezena, koje su formirale tn

odnosno svodna polja. U svakom zidnom polju bila je jedna plitka, luãno presvodena

a sredini jedna uska koja se — je manje uobiöajeno — javija i na

zapadnom zidu. Apsida pripada varijanti vanjskog pravokutnog a unutarnjeg oblika.

U samom Dubrovniku zastupijena je i ova varijanta kupolnog tipa sLVIII, 1 a predstavlja je crkva sv. Nikole na Prijekom1 76)• Novija pokazala su

da je crkva uobiãajenih proporcija s dva para lezena u i

i vanjskim zidnim Apsida je i u ovom vanjskog

pravokutnog i tlocrta. Kupola u dike se iznad trompi,

a na njenoj ëetvrtastoj nadeni su tragovi

Pojavu ovog tipa u ranosrednjovjekovnom graditeljstvu Dalmacije se objasniti

dvaju osnovnih utjecaja odnosno djelovanjem dviju tradicija: longitudinalnog

prostora, koji kontinuira iz arhitekture, te centralne koncepcije

prisustvom kupole, koju se mora dovesti u vezu s prisustvom Bizanta. U ranom srednjem

vijeku Bizant je I politiãki bio prisutan na jadranskom prostoru, pa su dometi

njegova arhitektonskog utjecaja vise do

i razvio jednobrodni kupolni tip s izrazitim regionalnirr

specifiãnostima1 78)•

Crkve s upisanim transeptom

Bizantska komponenta dolazi do veáeg u drugom tipu ave skupine, ko'—e je

svojstven longitudinalni tlocrt s upisanim i s kupolom. Taj se tip javija U

varijante, zastupijen u dvjema predromaniãkim crkvama u Splitu i u jednoj u Dubrov'

LIX, 1 Crkva sv. Mikule u Velom u Splitu pravokutnog je tlocrta s

apsidom na istoënoj strani1 Cetiri stupa P0 sredini crkve ãine svodnog

koji se sastoji od kraka i vrlo kratkog popreënog kraka baãvastog svoda. vidijivog i

u krova. Uzdu±ni baëvasti svodovi naslanjaju se — osim na stupove — I na boëne

LX, 2 svodove, koji sliáe deformiranim polukalotama. Nad ëetvrtastom om 1

se konstrukcija, obnovljena 1949. g. natemeiju pronadenog starog p0

vanjskom izgledu sliëi kupoli, no koju pa naôinu gradnje treba smatra niskim

zvonikom' 81) Iste je konstrukcije, iako znatrlo zvonik crkve Gospe od Zvoni- a u

Splitu. Lukovi na iz 1865. koji su protumaãeni kao p1 I kao t3k'. obnovljeni.

su, u stvari, prave otvore, dokazuje sam crtez. koji ih pokazuje I s

strane. Ostaje, medutim, pitanje da Ii je taj niski z. k zvoran S gradnjom

predstavlja jednu kasniju pcegradnju. Po rezultatima detaljne ar'aze je

pokazala dvije raz vne . :-—a' moglo bi se



TABLA LIXKUPOLNI TIP S UPISANIM TRANSEPTOM

SY. MIKULA SPLIT SV. PETAR

TLOCRT (T. Marasovié) TLOCRT KRIPTE (Zavod za

kulture -

SV. BENEDIKT (SV. EUFEMIJA) SPLITPRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J. Marasovié)

3a

POGLED SA SJFVFRNT 'K

3bPRE-JEK FIR - JtG

1

nil iii

2

TLOCRT 3c

i3dPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


predpostaviti da zvonik pripada ovom drugom razdoblju I da je osnovna konstrukcija s

ranosrednjovjekovnim stupovima izvorno pravu kupolu, od

rekonstruirane konstrukcije. Obnovom iz 1949. rekonstruirana je apsida, kojoj

polukalotni svod izravno prelazi iz pravokutnog u polukru±ni oblik. Obnovljeni portal na

zapadnom proëelju pripada romaniëkoj fazi crkve1 83)•

LIX, 2 Crkva sv. Petra u Dubrovniku pripadala je istom tipu, all pokazuje

LX, 1 specifiënu varijantu trobrodne bazilike s transeptom. Novija84) pokazala su da

ad izvorne crkve unatoã mnogih kasnijih pregradnji uvijek stoje permetralni zidovi, a

otkrivena je I dobro saëuvana kripta kri�nog tlocrta. I ovdje je izraziti oblik upisanog

koji je bez sumnje bio u svodovnom I krovnom sistemu s kupolom pa sredini. Apsida

kripte je polukru±nog, a vanjskog pravokutnog tlocrta.

LIX, 3 Crkva sv. Benedikta (nazvana sv. Eufemija, sv. Arnir) u Splitu predstavlja izrazitu

trobrodnu varijantu tlocrta s upisanim transeptom1 Gradevina je saëuvana samo u

najdonjim slojevima zida, all je njen izvorni oblik gotovo u cijelosti poznat zahvaljujuói

Eltelbergerovom te Braglie I Zaitcheka1871 koji pokazuju stanje prije

no je crkva iz 1878. g. Po tlocrtu to je prava trobrodna bazilika s tn

polukru�ne apside na istoönoj strani. Jedino dva para lezena na boãnim zidovima, koji

odgovaraju prvim dvama parovima stupova (raëunajuái od istoka prema zapadu) pokazuju I u

tlocrtu stvarni oblik upisanog Studija predpostavljenog izvornog stanja, izradena na

temeiju ostataka I grafiákih izvora1 88) pokazuje ulogu transepta U

elevaciji. srednji brod I transept, naime, bili su presvodeni svodovima,

se takoder odrazilo I u obliku krovlja. Boëni brodovi bill su presvodeni na

vanjskoj polovini baëvastim, a na unutarnjoj svodom. Kupola, koja se dizala na

broda I transepta imala je oblik kalote uokvirene

tamburom I pokrivene krovom. U uglovima áetvrtaste osnove kupolne

konstrukcije nalazili su se prijelazni elementi, koji nisu ni trompe ni pandantivi, yea jedna

vrsta specifiënih uglovnih ispuna.

Pojavu ovog tipa u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije treba takoder U

utjecaja bizantske I predromaniãke bazilikalne arhitektonske komponente, pni ëemu

je u sluaaju crkve sv. Mikule u Splitu ona prva jaàe u vertikalnom naglasku aitave

kompozicije, dok kod crkve sv. Benedikta ipak prevladava longitudinalni naglasak.

Trobrodne bazilike s kupolomU treaem tipu ove skupine, koji karakterizira prava trobrodna bazilika s kupolom,

longitudinalno prostora je dominantno, a kupola ipak podredeni element.

Zajedniaka crta svih objekata ovog tipa u Dalmaciji je srednja apsida, koja je

redovito vanjskog pravokutnog oblika uz embrionalnu pojavu boãnih apsida u nekim

varijantama.

LXII, 1 Crkva sv. Stjepana na solinskom koja je ujedno bila mauzolej hrvatske'

kraljice Jelene iz X st., trobrodni je pendant jednobrodnog kupolnog tipa, odnosno njegove

varijante. lz pravokutnog okvira iziazi na istoãnoj pravokutna apsida, koja

je iznutra tlocrta. Boërii su a unutarnji prostor

zidanim u tn b-oda. Medurazmaci zidc.

:apadnom cijelu c'k.e 0" ± SL prvaPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TABL I\TIP UPISA\IM

I



LXII, 1 razmaku, ôir-i Ta = 2

LXI, 1 b koju trea kupoajednobrodni kupolni tip. I drugi element u crkvi na poduda-aju sesjednobrodnimtipom. Na istoônom zidu u nalaze se koje se

i u apsidi. je sasvim plitkim lezenama, koje su bez sumnjepredstavljale okvir plitkim se takoder i na vanjskim plohama apside. U

pravokutni tlocrt ove crkve ukljuãen je sa zapadne strane I narteks, u kome je naden sarkofag

kraljice Jeene. Ispred narteksa u osi crkve se nalazila kvadratiöna baza zvonika, a sastrane I jedna kapela.

LXI, 2 Crkva sv. Martina (sv. Barbara) u Trogiru je mala trobrodna bazilika s apsidom, kojaLXII, 2 ima izvana i iznutra pravokutni tlocrt1 91)• Dva reda stupova dijele na tn broda

presvodena svodovima I podijeijena pojasnicama u svodna poija. Drugo polje (doapside) nema svoda I na torn mjestu nalazila se prvobitno kupola, koju treba poputkupola jednobrodnog tipa. Povijesni izvori spominju na mjestu kupole zvonik, koji jevjerojatno izgledao poput niskog zvonika crkve sv. Mikule u SpIitul92). Kako ti podaci

spominju ,,zvonik na mjestu kupole" mote se zakljuàiti da je prvobitno tamoipak stajala kupola, koja je kasnije zamijenjena zvonikom. Polukupolni svod dike se nad

dvjema trompama u uglovima. je lezenama I na

boônim zidovima, istoànom zidu I u apside. Dvije u osi brodova

smatrati embrionalnim pojavama boënih apsida. crkve takoder jelezenama, koje se vide na zapadnom proãelju.

LXI, 3 (Crkva sv. Lovre u takoder predstavlja malu trobrodnu baziliku, se

elementima ranoromaniãkim formama1 U

okviru osnovnog pravokutnika ukiopljena je pravokutna apsida, dok su male boëne koje

takoder smatrati zaàecima apsida, znatno uvuàene, pa su iza njih ostale maleLXII, 3 pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. stupa dijele na

tn broda, koja — s obzirom na svodovni sistern crkve — I nisu pravi brodovi, jer su tiprostori presvodeni polukalotama, kao I u crkve sv. Mikule u Splitu, podupirusrednji svod, podijeljen u tn polja. Prvo I polje irna kni�ne svodove, dok se nad

srednjim dizala kupola, koja se nije saàuvala. crkve je Iezenama, koje se

podudaraju s a pri vrhu su spojene trostrukim lukovima. Uzproëelje je kasnije pridodan, all vjerojatno takoder u ranome srednjem vijeku, nartekskoji na zapadnoj strani irna tn odijeljena pravokutna prostora.

crkvu sv. Stjepana u Trogiru, koja se spominje samo u povijesnim

trebalo bi poput crkve sv. Lovre u Zadru. U opisu iz XVIII St.spominje se osnovni sistem konstrukcije, koji se sastoji od ãetiri stupakupolu, odnosno Po torn opisu ta je crkva dakle sv. Lovni U Zadru nego sv.

Martinu u Trogiru, koji joj je blo u neposrednoj blizini.

LXI, 4 Uz ovaj tip, konaãno, trebalo bi vezati I zadarsku crkvu sv. Ivana, poznatiju podimenom sv. I ta je crkva sasvim all je njen izgled U cjelini I u

detaljima poznat starim 98), tako da je interieur potpunosti mogaobiti nekonstruiran pnilikom nedavne Muzeja crkvere Zadru. Crkva je

bila gotovo s dva reda cc :ri - V Ti sustupo1, zsen; na k is

— 1k ::;— cc -.

-o



TABLA LXITROBROD\I KUPOL\I TIP

C

TT

II - --

'.—_---.J

TLOCRT (E. Dvggve)

SV. MARTIN C TROGIRU

PREI'POSTAVLJENO IZVOR\O c'.- £

TLOCRT (S. 2a

SV. LOVRE C ZADRU

-PRESJEK iC I.-L:..

SV. IVAN (SV. NEDJELJICA) C ZADR

3TLO€RT U. Petriciolil

I-'

._. I —— I '

--PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


TROBRODM KUP( TIP

TABLA LXII

2a Stiepara

- •0 - -PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


::::.ic se p:• .e:e :-ie — ccc

. =

s

I bi s. .c

ipak otkri. a postojanje tak. sredini crk.e. ls:c kao i e

solinskom Otoku, I ovdje su prva d•. a para stupo'. a do u pra. cc

dok je treëi par s lezenama na zapadnom zidu u znatno kraáem

svodu nestali su prilikom pregradnje tog svodovnog poija, koje se razlikuje -'

svodova u crkvi.

RANOSREDNJOVJEKOVNI ZVONiCI

kiasifikacija ranosrednjovjekOVfle crkvene arhitekture bila bi

kada ne bi ukljuôila i poseban osvrt na zvonike, koji su do sada bill samo

prilikom opisa pojedinih gradevina. Pri tome je potrebno upozoriti na problem I

oblika predromaniökih zvonika u Daimaciji, da bi se uoãile eventualne =

ovog podruöja.

iii manji ostaci odnosno tragovi zvonika nalaze se na pojedinim crk'. a'e

pripadaju svim trima spomenutim tipskim grupama, t.j. centralnim,

kombiniranim tipovima, a poznati su i na nekim ranosrednjovjekovnim

antiëkih prostora. Kod svih tih gradevina zvonik je organski vezan sa samom crk.c -.

pravilu se nalazi na vezan uz narteks I u osi crkve. To je

primjerima I osmerokonhnog centralnog tipa, gdje zvoni- SE

pravokutnom bazom poãinje kompoziciju, koja se nastavija uskim pravokutnm ::s:::—

narteksa i samom rotondom.

Kod iongitudinainih gradevina zvonik je skoro u cijelosti u

u drugim gradevinama njegovo prisustvo otkriva ëetvrtasta baza, je —

kao I kod sv. Spasa — organski vezana uz narteks I nalazi se u osi crkve. To je sluOa .

u bazilikama ,,Stupovi" I Crkvina u Biskupiji, katedrali U Biogradu na e

crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu. X_ I. :

Zvonici sredini crkve, na mjestu kupole, javljaju se tek u romaniôkorn ra:::: XLIII. 2Najranije poznati primjer — Gospe od zvonika u Splitu — stoji na kraju vi. 2razdoblja I pokazuje izrazite crte ranoromaniëke arhitekture, dok za viizvonik sv. Mikule u Splitu kao i opise zvonika sv. Martina I sv. Stjepana

nikakvih dokaza da pripadaju ranosrednjovjekovnom razdobiju.

Pojavu organski vezanog zvonika s crkvom zapadnom proOe!ju dc.ec

sam u vezu s utjecajem u razvitku ranosrednjovjekovne

u vidu adriobizantinsku arhitekturu u •:-: iadrarskim centrima (napr. u

drugu, inaôe _:e:aja u

koju 2.

Oblik ranosrecjo.eKc.:; -a tee c.aj.

.ScS..



XXXVII Zvonik crkve sv. CetHe j je-XXXVIII se — prema nekim eler'ent same C'K.e-TO±E X

Masivnog je oblika, malo rastvoren prozcrskmkatu, otvorenom na svim s:ranama, te prozorskirr

katovima. Ranoromanjãki zvonik crkve sv. Vida kod Dobrinja na je tu s:..predromaniãku masivnost i kompoziciju

SpI'tske zvonike na krstionici sv. Ivana I Gospe od zvonika mo�e se datirati u krajVIII, 1 razdoblja, oko konca XI St. Zvonik sv. Ivana, koji poznamo vrlo

preciznom Cassasovoni crte�u iz konca XVIII st., je biforima u tn kata, s timesu donja bifora I mall otvor ispod nje u uvuáenom zidnom poiju uokvirenom lukom.Reprezentativnija arhitektonska obrada tog zvonika Iogiëna je zbog uloge Krstionice, a

takoder I obrade samog Jupiterova hrama na kojem je sagraden zvonik.

VI, 2 Drugi splrtski predromaniàki zvonik sv. Teodora (Gospe od zvonika) je skromnijiVII u obradi I premda je — pojavi dekorativnog friza pod krovom, koje se pribli±uje

ranoj romanici — najkasniji, ipak se svojom zatvorenom zidnom masom oblikuzvonika sv. Spasa20" Na svakoj strani su na tn kata mali presvodenj otvori, a na vrhu p0jedna bifora. Svi otvori su u polju plitke a dekorativni vijenac podkrovom predstavlja tek embrionalnu fazu ranoromaniãkih arkadica.

Za niski zvonik sv. Mikule u Splitu, koji poznamo p0 rekonstruiranom obliku, veó jespomenuto da flue u potpunosti obnovljen prema izvoru I da vjerojatno pripadaranoromaniëkoj fazi, pa ga u ovom kontekstu ne bi trebalo razmatrati.

XXVIII, 5 Konaëno, na samom izmaku predromaniëkog razdoblja javlja se I zvonik ,,na preslicu",kako to dokazuje crkva sv. Jurja u na otoku Taj se tip zvonikajaëe razviti u arhitekturi I u kasnijim razdobljima.

Iako skromni P0 broju saãuvanih ostataka, predromaniãki zvonici u Dalmaciji imaju u

razmatranju tipologije odredeni znaàaj, jer njihovu pridonosi inaëe uvijeknedovoljnom poznavanju prve pojave zvonika u crkvenom grad iteljstvu srednjeg vijeka.

OBRAMBENA ARHITEKTURA

Na koncu pregleda ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji potrebnoje barem spomenuti obrambenu arhitekturu, koja treóu glavnu kategoriju graditeljstvatog vremena.

U odnosu na crkvenu, pa I na stambenu arhitekturu, ta je kategorija najmanjesaàuvana I najmanje U pomanjkanju karakteristiënih primjera obrambenihobjekata tog vremena za sada nije moguc5e ni predlagati kiasifikaciju ranosrednjovjekovnihutvrda. Potrebno je ipak upozoriti na podatke I eventualne ostatke i tragove utvrdenja izranog srednjeg vijeka. Njih najprije treba u dalmatinskjm ranosrednjovjekovnimgradovima I ta je istra�ivanja izvesti u okviru predromaniëkogurbanizma u krajevima. I u ovoj kategoriji trebat ée uz obradu utvrdenja nas:aih u

ranom srednjem vijeku prouãiti I adaptacije ranijih

Adaptacije mogu poaza: antiôke cjeline su se : -istHe . e.jpoput Do< ecijanove kca e u s:: Sputa a

sasvim s.aôu.are Z :D.e \azupôar(S Z



TABLA LXIIIRANOSREDNJO\JEKO\' \ E FORTIFIKA(IIJE ZAI )RA

ZADAR U RANO\I SREH\JE\1 \ liE KU Petricioli)

— II

I

I

--II II

S.Nlcolaus?

— — —— — — —

-

1JS Man

T1

200

BEDF\1I

3

—

I;



je u sedrjer.' ca

a zdovima a.

podatKe m u ranone s'ednjer-ostaci I izvori u Zadru I Osac perimetralnih ziclova Zadra su na d.a

1 mjesta, dok se polo±aj opsega grada mote samo Ostaci zicova izLXIII, 2.3 srednjeg vijeka naden3 su na jugoistoônoj strani kopnenog ulaza, te ra

jugozapadnom zidu, od katedralnog kompleksa, gdje su nadeni I dijelovr kula.su gradeni antiëkim

!stra�ivanja dubrovaëkih zidina pokazala su da tn prve faze u razvitku grada pripacaranosrednjovjekovnom Detaljno usmjeravanje ispitivanja samo tog problema,

I iskcpavanja, sigurno bi pridonijelo boijemgradskih fortifikacija.

Ranosrednjovjekovnu obrambenu arhitekturu trebat ée prouãiti I na izvangradskr-utvrdenjima, od ranosrednjovjekovnjh koja su nastala nasliônim kao I predhistorijske gradine, do razliãitih utvrda koje spominju povijes-izvori, a koje I povijesno — arhitektonska ispitivanja mo�da jednom pobi ±eosvijetl iti.

ZAKLJUCAK

Prikazana kiasifikacija ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmacijiukazuje na slijedeáe osnovne zakljuóke:

1. U razmatranju arhitekture tog razdoblja ne se ograniãiti nacrkveno graditeljstvo, jer nas rezultati posljednjih decenija sve upozoravaju I na

stambeno graditeljstvo I na poneke tragove obrambenih objekata, pa prema tome mo�emoda daljnja prouãavanja tih kategor'ja dovesti I do odredenih o

njihovoj morfologiji.

2. Prvi poãetni rezultati u prouãavanju ranosrednjovjekovne gradske kuóe pokazujuda tip uske koje poznamo brojnim primjerima u romaniëkom Igotiàkom graditeljstvu na istoànoj Jadranskoj obali, nastaje veó u ranome srednjem vijeku.

3. IzIo±eni pregled crkvenog graditeljstva U Dalmaciji jasno pokazuje da :ukategoriju karakteriziraju jasno definirani arhitektonski tipovi, svrstani u tn osnovne tipske

centralnih prostora, Iongitudinalnih prostora I njihove medusobne kombinacije, kojiu relacijama op5e predromaniëke arhitekture pokazuju odredene specifiënosti dalmatinske(iii makroregije. Postojanje odredenih arhitektonskih tipova uz

I obllka u razdoblju ranog srednjeg vijeka na Dalmacije iskljuãujetumaôenje starohrvatske arhitekture kao fenomena graditeljsva ,,slobodnih

oblika". posebnosti ranosrednjovjekovnog graditeljstva, koje dolaze doizra�aja u crkvenoj arhitekturi, dokazuju I stanoviti kreativni doprinos tog razdobljasrednjovjekovne prvenstveno arhitekture.

To dokazuje I kontinuitet pojedinih tipova u kasnijim razcoojima, kao je nap-.jednobrodni tip s koji se daije u romaniëkoj I



TABLA LXIV

RA\

R \ TIPOVA

9 in -U

7

7

—

S

-

S



gotiëkoj arhitekturj, jednobrodnj kupolni tip, koji u istoj makroregijiustrajati sve do novog vijeka, trobrodnj, troapsidnj bazilikalni tip, koji 5e u romanici

svoju punu afirmaciju, i drugi oblici.LXIV 4. Ako pojedine tipove crkvenog graditeljstva promatramo i s aspekta njihove

geografske rasprostranjenosti, doói demo do zakljuãka o tipskoj regionalizacijiarhitekture u Dalmaciji. Ne biti sluàajnost, da su gotovo svi objekti

centralnog jednoapsidnog tipa grupirani na otocima i Dugomotoku, a jedan na kopnu u istoj regiji. tip grupiran je u regijama SpUta i Zadra,

oblici javijaju se samo na podruãjima Zadar — Nm i Krk, brojnecrkve pripadaju istom jednobrodnom tipu ploha, jednobrodnikupolni tip razvijen je uglavnom samo u ju�noj Dalmaciji, crkve s kontraforima sejavijaju u dalmatinskoj zagori i t.d. Sve to dokazuje da su u ranome srednjem vijeku lokalni

uzori imali presudnu ulogu u oblika na odredenom teritoriju, a unekim sluôajevima ne treba iskljuöjti ni rad istih majstora iii njihovih radionica, koji su nasvom gradili crkve istog tipa.

Treba na koncu napomenuti da kiasifikaciju predromaniãkearhitekture u Dalmaciji ne smatrati jer ée novi nalazi iii novainterpretacija poznatih gradevina stalno nove podatke i vjerojatno modificirati

shemu. doprinos takvim novim zakljuàcima uvijek áe biti detaljneanalize, koje je potrebno organizirano izraditi za podruãje Dalmacije. Taj rad,medutirn, ne iskljuëuje i potrebu izrade povremenjh sinteza, koje s razliôitih aspekataarhitektonske historiografije uvid u jedno povijesno razdoblje odredene regije.Upravo je to i bila svrha ovog prijedloga kiasifikacije ranosrednjovjekovnearhitekture Dalmacije na stupnju



BILQESKE

1) A. Eitelberger von Edelberg (1)

2) T. G. Jackson (1)

3) A. Adam: Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro, London, 1764.

4) L. Katie (1)

5) Ibid.

6) Na potrebu istra±ivanja konstrukcije I metodologiju abrade tog problema upozorava I

(1)

7) 0 kronologiji ranosrednjovjekovne crkvene arhitekture u Dalmaciji je raspravijati bez

dekorativnih elemenata kamenog na kojima se — uz neke rijetke gradevine dat..ane

povijesnim dokumentirna — zasniva odredivanje vremena gradnje velikog broja predromaniökt

crkava na torn podruCju.

8) Jedan ad terneljnih radova u odredivanju polo�aja ranosrednjoviekovne arhitekture u Dalmaciji cac

je M. Prelog (1)

9) Pri tome se medu ostalirn misli na istra�ivanje proporcija, analize rnjera te druge uvjete gradnje -

u vezi s I klirnatskirn prilikama, Cirne se u posljednje vrijeme bavi M. PejakoviC (1)

10) Toma Arhidakon: Kronika (Historia salonitana), izdanje Muzeja grada SpUta (prijevod

Rismondo), Split, 1960g. str. 23 ,,Ali kako nije bib sigurno smjestiti sred s:roç

grada, savjetovao im je, da se u rneduvremenu skione u Dioklecijanovu gradevinu, gdje Ce

boraviti I biti u mogudnosti da barern neki djeliC svoga bez vetikog straha obraduju,

ne nastupe povoljnije prilike I ne bude moguCa ponovna izgradnja Sotina. I konatno se dopao o.sj

savjet• svim plerniCima I puCanima, I medusobno uglave ovakav ugovor, da Ce bogatiji sebi sag'aciti

kuCe na viastite a oni kojirna novac nije bio dovoijan za izgradnju kuda, da Ce dobit is

svoja naokolo postavijene kute. Ostali narod stanovat Ce pod podzemnirn s -

kr I pta ma".

11) Ibid.

12) J. MarasoviC — T. MarasoviC (1), str. 27;

T. MarasoviC (10), str. 38

13) Ibid. str. 35 — 37

14) Ejnar Dyggve — Arhiv Split, Dy 64 B

15) T. MarasoviC (10) str. 37

16) Lj. Karaman (7), str. 86 — 87

17) Lj. Karaman (3), sI. 37

18) Na bifori je prilikom obnove naopako ugraden prag

19) T. MarasoviC (2), str. 97—102

20) analiza starog dijela Trogira u obradi S. VuCenoviCa I T. MarasoviCa objavijuje se

centra za studij I obnove kulturnin coca-s

u Rimu

21) N. KlaiC — I. ). :':—s' Zada' (I. Petricioli) str. 145

22) Lj. Kararrar (3) flu — 1

23) TaKose'D S: :.. s:r 2 'cs'

St ±.5i -tE a:? I



25) F. Raôki: Documenta nistoriae chroaticae periodum antiquam iILs:s-: a. Za;-ez, 1877, str. 407

26) I. Ostojié (1)

27) F. Raëki: Documenta Historiae chroaticae periodum antiquam, Zagreb, 1877

28) C. Fiskovic5 (1) str. 207 —210; (3) str. 67

29) F. Raãki: Documenta, str. 75 — 78

30) T. Marasovjé — 0. Vrsalovjá (1), str. 189— 191, tabla LIX, prilog I—Ill

31) S. Gunjaëa (3)

32) Oba kompleksa otkrio je S. Gunjaãa i interpretirao kao samostane. Skiop u Pridrazi je iscrpnoobradio i objelodanio (9), dok je nalaz u objavio samo u kraáem (8), str. 270 —

271

33) E. Dyggve (5), str. 62 fig. III, 19

lstra�ivaãke I restauratorske radove na kompleksu u Riiinicama nedavno je vodio Zavod za

spomenika kulture u Splitu pod vodstvom M. Ivanikvita

34) Pretpostavljeno izvorno stanje crkve u Gradini I s time u vezi I njenu atribuciju kasnoantitko—razdoblju obradio je J. Marasovit (1) Za raniju atribuciju kao krunidbene bazilike kralja Zvonimirausp. U. Karaman (3), str. 181 — 204.Katiéevim topografskim I Dyggveovim

tzv. crkve u Solinu je pitanje prave krunidbene bazilike kraljaZvonimira na torn lokalitetu. Usp. E. Dyggve (5) str. 132; 2. Rapanié — L. Katid (1) str. 79

35) 2. Rapaniá (1)

36) Toma Arhidakon, Kronika (sp. di.) str. 24

37) M. Abramié (1) na str. 11 donosi raniji Dyggveov prijedlog izvornog izgleda pregrade, izraden -"edruge Dyggveove teze a porijeklu ploëa u Krstionici iz solinske crkve sv. Petra I Mojsija.Usp. takoder F. BuIlt — Li. Karaman (1) str. 201

38) E. Dyggve (5) str. 133 — 134; (6)

39) C. Fiskovit (4)

40) A. Cutheis, de Gestis civium Spalatinorum c. III u djelu I. Luciusa: De Regno DalrnatiaeCroatiae, str. 383 (,,Ecclesia s. Thornae sub ecclesia Sancti Johannis Baptiste de Spalato")

41) J. Marasovic5 — T. Marasovit (1) str. 31

42) A. Proculjano: Oratione. . ., Commissiones et relationes venetae, sv. III, str. 197 — 238.

43) F. Bulit — Lj. Karaman (1) str. 232; A. Cutheis, o. C. str. 585. 62.

44) F. BuIi&(1) Crkvu sv. Martina obraduju J. Marasovit IT. Marasovit kao posebnu monografiju

45) J. Marasovit, (1) str. 9— 10

46) Voyage pittorrsque et historique de I' Istrie et dela Dalmatie redigëd'apres I' Itineraire de b. .

par Joseph Lavallee, Paris, 1082.

47) Lj. Kararnan (4)

48) J. Marasovit (1)

49) U. Karaman (3) str. 14 I tabla I

50) I. Petricioli — S. VutenoviO (1)

51) M. Suit — I. Petricioli(1)

52) Medu brojnim rado—a predromanitkoj crkvenoj ii DaH:acji :::—cra—: . onaro:a (1); E. (1, (2), (6); I.

3 cz:a— ov . M. (2; . <a-a—a— 3 , E;. d 3p, 5 , (),A. Mjha-ovieLc (1), 2,, 3 V. M: (1); I. 2e: i3 , i13 ; S ':(1);N. -— W'e:—ra-ze- 1').



54) I. Petricioli (4),

55) I. Petricioli (2), str. 54 — 55.

56) I. Petricioli (14), str. 81 — 82

57) I. Petricioli (6); 1. Marasoviá (7), sir. 349, tabla II tabla Ii; Prelog (1), str. 14

58) A. Mohoroviëiá (2)

59) L. Jeiit (2); J. (1) str. 60; I. Petricioli (12)

60) Trolisni tlocrt zastupijen je medu ostalima i u substrukcijama Diokiecijanove U Splitu. (J. Ma-rasovió — T. Marasovié (2) sI. 34).

61) L. (2)

62) E. Dyggve (1)

63) M. Suié — M. Permit (1).

64) A. Mohorovitit (2)

65) L. JeIiO (1) I. Petricioli (12)

66) Crkvu su opisali: I. KukuIjevit (Izvjeftaji o putovanju po Dalmaciji u jesen 1854, Zagreb, 1855;

a putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim; Putne uspomene iz Hrvatske, Albanije, Krfa I

Italije, Zagreb, 1873); C. F. Bianchi (1); Freemen (Lettere archeologiche deli' Istria e Dalmazia,Split, 1886). vanjftine crkve sv. Vida izradio je Smirich, a objavio BruneIli (1). Crte±pretpostavljenog izvornog izgleda, koji je izradio J. Marasovit, objavio je T. Marasovit (7), tabla II.

67) 1. Marasovit (3)I

68) J. Marasovit — T. Marasovit — M. MarasoviO (1)

69) Ibid.

70) Prilikom obnove tambura nisu na njemu izvedene plitke jer o njima nije bib nikakvihpodataka na satuvanom dijelu zida, premda — imajuOi u vidu vanjskih ploha konhi —

ne bi trebabo iskljuöiti ni tambura kao jednu varijantu moguteg izvornogizgbeda crkve.

71) U. Krisomabi: Pavao Kiement biskup spbitsko — makarski, jednot solinski, iz

Lista biskupije, 1939, Split, 1941, str. 64.

72) T. Marasovic5 (8)

73) Crte� je otkrio T. Mc Cormick u Lenjingradskom Eremitahi, a s njegovom dozvobom objebodariio

gal interpretirao T. Marasovit (11).

74) ibid.

75) Crkvu je otkrio 1948. g. S. Gunjaëa (5)

76) C. F. Bianchi (2) str. 33 — 34

77) I. Petricioli (11)

78) Na modelu Zadra u Veneciji crkvu je identificirao I. Petricioli (3) str. 63 — 64.

79) I. Petricioli (Ibid.) bio je pretpostavio da je tftular crkve sv. Marko, all je kasnijim nalazom jednog

povijesnog izvora ustanovio da se radio crkvi sv. (N. Klait — I Petricioli (1) str. 130)

80) Crkvu je otkrio 1940. g. S. Gunjaôa I de:slj-: je ::-sdio 1963 (9)

81) Odnos plitkih na j±-o i istoc-:j •:n —s-:e<s nije izvorno $ gradnjorr

Cr kv e.

821 Crkvu otkr S. sin c't e - (Bi.

83' sv. lva—a -- S. e S.E-E s3m:—

1

E.: - e I -



85) 1. Marasovie (3)

86) H. Winfeld — Hansen (1)

87) Ibid.

88) J. Strzygowskj (1)

89) V. Mole (1)

90) T. Marasovjé (3)

91) F. RaOkj: Documenta, sir. 407

92) 1. Marasovie (1) U svojim istra�ivanjima ograniëio sam se 1957. g. samo na rotondupravokutnog dodatka, koji je blo preteino zatrpan, a u tada vidljivom dijelu neorganskj spojeicrkvom.

93) Iskopavanje I djelomiànu obnovu objekta poduzeo je Zavod za zaftitu spomenika kulturDubrovniku pod vodstvom D. Beritjt5. Tom prilikom ona je ustvrdila da zapadni pravokutnipripada takoder razdoblju crkve.

94) Novije rezultate istraiivanja objelodanjo je I. Petricioli (5), gdje je navedena I osnovna bibliografSa�eti opis gradevine objelodanjo je Petricioli I u radu N. Klaié — I Petricioli (1), na str. 123—95) Jedan od novih nalaza koji dokazuju ranosrednjovjekovno porijeklo osnovnog obicrkve sv. Donata je I nalaz greda u konstrukcijj apsida, motivima pleterne plastike.Petricioli (12).

96) I. Stjepôevicj (1); Li. Karaman (9); J. Kovaëevjcj (1)97) J. Marasovie — 1. Marasovit5 — M. Marasovje (2)


99) F. Radid (2)

100) I. Fiskovié (1) str. 10. vanjske I zidne plohe ima I crkva sv. Mihovila krBlata na KortuII (I. Protit: 2upa Blato od IV — XX st., 1976, str. 25 I sI. na str. 118)101) Neobjavljeni rad J. Marasovicia I 1. Marasovjc5a, u kome su dokumentirani ostacj crkve sv. Izidor102 V. Lisiëar (1) Godine 1950. crkvu su istra�ili I detaljnu obradu pripremili za tisak J. Marasovid1. MarasovicS I M. Marasovie U okviru obrade Iopudskih predromanjekih spomenika, all taj prilcnije objelodanjen. Nedavno je Zavod za spomenika kulture u Dubrovnjku poduzeo daIjnjistraijvaeke i zaftitrie radove.

103) Za crkvu sv. Ciprijana na Lastovu vidi C. FiskoviO (6) Crkvu sv. Pankracija na Mljetu objavic je :Fiskovjd (s nacrtima D. Spomenici otoka Mijeta, u publikaciji (s B. OtoMljet novi nacionalnj park, Zagreb, 1958, str. 73 — 75.

104) O. M. lvekovk5 (3); I. Petricioli (13) str. 82 i sI. 3 na str. 84105) I. Petricjolj (13)

106) I. Petricioli (2), str. 58

107) I. Petriciolj (7)

108) I. Petriciolj (2)

109) D. (1)

110) Ibid. str. 126

111) Ibid. str. 126—127

112) Ibid. 127

113) Ibid.

ib:. 119

"5 b•: r.PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


85) T. Maraso. .d

86) H. Winfeld — Hansen (1)

87) Ibid.

88) J. Strzygowski (1)

89) V.MoIe(1)

90) T. Marasovié (3)

91) F. Raóki: Documenta, str. 407

92) T. (1) U svojim istra�ivanjima ograniëio sam se 1957. g. samo na rotondu bez

pravokutnog dodatka, koji je bio pretetno zatrpan, a u tada vidijivom dijelu neorganski spojen sa

crkvom.

93) Iskopavanje I djelomiãnu obnovu objekta poduzeo je Zavod za spomenika kulture u

Dubrovniku pod vodstvom D. Beritlé. Tom prilikom ona je ustvrdila da zapadni pravokutni dio

pripada takoder ranosrednjovjekovnom razdoblju crkve.

94) Novije rezultate istra�ivanja objelodanio je I. Petricioli (5), gdje je navedena I osnovna bibliografija.

Sa±eti opis gradevine objelodanlo je Petricioli i u radu N. Klaiá — I Petricioli (1), na str. 123 — 127.

95) Jedan od novih nalaza koji dokazuju ranosrednjovjekovno porijeklo osnovnog (danaAnjeg) oblika

crkve sv. Donata je i nalazgreda u konstrukciji apsida, motivima pleterne plastike. (Usp. I.

Petricioli (12).

96) I. (1); U. Karaman (9); J. (1)

97) J. Marasovié — T. Marasoviá — M. Marasovió (2)


99) F. Radio (2)

100) I. FiskoviO (1) str. 10. vanjske I zidne plohe ima I crkva sv. Mihovila kraj

Blata na KorOuli (I. ProtlO: ±upa Blato od IV — XX st., Blato, 1976, str. 25 I si. na str. 118)

101) Neobjavljeni rad J. MarasoviOa i T. MarasoviOa, u kome su dokumentirani ostaci crkve sv. Izidora.

102 V. Lisiëar (1) Godine 1950. crkvu su istra2ili I detaljnu obradu pripremili za tisak J. MarasoviO —

T. MarasoviO I M. MarasoviO u okviru obrade Iopudskih predromaniOkih spomenika, taj prilog

nije objelodanjen. Nedavno je Zavod za zaftitu spomenika kulture U Dubrovniku poduzeo daljnje

istra2ivaëke I radove.

103) Za crkvu sv. Ciprijana na Lastovu vidi C. FiskoviO (6) Crkvu sv. Pankracija na Mljetu objavio je C.

FiskoviO (5 nacrtima D. DomanOiOa): Spomenici otoka Mljeta, u publikaciji (s B. Otok

MI jet novi nacionalni park, Zagreb, 1958, str. 73 — 75.

104) t. M. IvekoviO (3); I. Petricioli (13) str. 82 I sI. 3 na itt. 84


106) I. Petricioli (2), str. 58



109) D. DomanOlO (1)

110) Ibid. str. 126

111) Ibid. str. 126—127

112) Ibid. 127

113) Ibid.

ii: D.c ";

115 ::.r.



4.€ st.2C':d.s:r. 22—123

118) Ibid. 127

119) I. Fiskovid (2)

120) Ibid. str. 26— 33

121) Ibid.str.33—4O

122) D. Vrsalovid (1)

123) N. Beziá — Bo�aniá (3)

124) C. Fiskovit (6)

125) E. Dyggve (4). (5)

126) S. Gunjaëa (2)

127) F. RadiO (1)

128) E. Dyggve (3); C. FiskoviO (6)

129) C. Fiskovié (6) str. 48

130) E. Dyggve (4), (5); Crkvu su detaljno istraiili I snimili D. Marasovit I M. SumiO u okviru

istra�ivaOko —restauratoraskih radova Zavoda za spomenika kulture U Splitu.

131) E. Dyggve (4), (5)

132) 0. DomanOlO (1) str. 121 — 122

133) N. Bezit — Bo2anié (3)

134) J. Posedel (1), str. 119

135) I. ProtiO: äupa Blato od IV — XX st., str. 19 I si. na str. 119. Crkvu su istra�iIi C. II. Fiskovid. C.

Fiskovió ukratko spominje crkvu u svom OIankW Prilog na podruãju

Koröulanske opdlne, Zbornik otoka KorOule, 2, Zagreb, 1972, str. 162 — 3.

136) O. M. IvekoviO (2); I. Nikolajevit (1)

137) S. Gunjaóa (9)

138) S. Gunjata (1)

139) S. Gunjaãa (4)

140) I. Tonkovit: crkva pod gomilom ,,Dikovaãa" u Zmijavcima Podbabja

Imotskoga, Bull. di arch. dalm. XXII, Split, 1899, str. 211 —218, T. IX. X.

141) I. Petricioli — S. VutenoviO (1)

142) A. MohoroviOit (1) str. 97

143) T. Marasovió — 0. VrsaloviO (1) Arhitektonske snimke izradio je V. Kokan

144) Ibid. str. 177 (sI. 1)

145) Nedavno je atribuciju sustipanske bazilike ranosrednjovjekovnom razdoblju osporiti N.

Cambi (1), str. 260 — 261., smatrajuti da se tamo radi a baziliCi. Osnovni

argument Cambija za takovo je pomanikanie analogije za veOe objekte u ranom srednjern

vijeku, premda navodi da su benediktiflCi u drugim krajevima gradili vete crkvene gradevine.

Pomanikanie analogija. medutim, ne ôv'st pogotovu kada se u avon

konkretnom slutaju uzmu u o:zi r'. e:ne gradevine. all u donjem sloju

ispod predromaniOke crkve. te -:r s:..c.4 DoklecijaflOve palaOe, upotrebljeni

bazlici, tamo mogli '—nogo a.'c.e :os-: et. r:'j€c-E. pola milenija je, kada je

sarna PaIata u weder s,o - sa± - fl146 Ma-.r (1)



1L7) F. '4

148) D. Jeo,Ha (1); — J. V)

S. (3). Ne:a.no je V. 13 kos:rukciju od bazilike kaohrvatski kraljevski Mauzolej.

150) S. Gunjaoa (6)

151) E. Dyggve (4)

152) J. (1); E. Dyggve — Arhiv — Split

1 53) I restauratorske radove na crkvi sv. Ivana vodio je muzej u Zadru podvodstvom J. (2)

154) v. 34

155) E. Dyggve (5), (6).

156) Ibid.

157) T. Marasoviá (5)

158) D. Domanôje (1), str. 118—119

159) V. Lisiäar (1); Novija istra±ivanja J. T. I M. Marasovic5 (1950) i radovi Zavoda za zattituspornenika kulture u Dubrovniku (usp. 102)

160) V. Lisiãar (2), str. 93

161) Ibid. str. 103,I restauratorske radove na crkvi nedavno je poduzeo Zavod za zaftituspomenika kulture u Dubrovniku, koji ml je stavio na raspolaganje arhitektonske snimke, ih jeizradila L. Peko

162) Crkvu je nedavno istra2ila Beretlé. Arhitektonski snimak radili su D. Marasovie i M. Sumit163) T. Marasovjc5 (5)

164) E. Dyggve (2); Istra�ivanje apside je Konzervatorski zavod za Dalmaciju U Splitu 1961 — 2.g. Rezultate je objavila N. Bezië (1), (2), uz nacrte D. Domanäic5a

165) V. Lisiãar (1), (2). Detaljna obrada J., 1. i M. Marasovjo iz 1950. g. nije objavljena. Novijerestauratorske radove vodjo jeZavod za spomenika kulture u Dubrovnjku.

166) Crkvu je istra2ila D. Beritiá u okviru restauratorskj}, radova Zavoda za spomenika kulture aDubrovnjku. Arhitektonske snimke izradili su D. Marasovié I M. Sumië.167) Vidi 165.

168) Taj naãin arhitektonskog ukrasa mote se usporediti s poznatim ,,strahom od praznine" (horrorvacui), koji se a isto vrijeme javlja u predromaniakoj pleternoj plastici.169) V. Lisiãar (2) str. 106.

170) J. Posedel (1) Arhitektonske snimke uz Posedelov ãlanak izradio jeT. Marasovjë.171) Ibid. str. 122.

172) Ibid. str. 114.

173) U. Karaman (1); I. Zdravkovjó (1)

174) J. Kovaáevjc5 (2)

175) Fotografsku dokumentaciju Ijubezno ml je stavio na raspolaganje S. Roganovid, arheologRepubliôkog zavoos za tu spomenika kulture Crne Gore.

176) E. (4

177) Is:-a� e :-: s:omen K5 kuture u Dubrovnku poc D.178) C

479 s•L.c2

1,—PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


51 Ci T. — s.. M1K_:e

Splitu je sv. Petar u Bijelom Poiju. Usp. radove Korzer,atorsko —

radovi na crkvi sv. Petra u Bijelom Poiju, te I. Zara.kov±a. Rezwtat .anja

crkvi sv. apostola Petra u Bijelom Poiju, objavljer%e u Starinama Crne Gore, I, 1963. na s:.

97 I 83.

183) ibid184) Istia±ivanja Zavoda za spomenika kulture u Dubrovniku.

185) C. Fiskovié (1)

186) R. Eitelberger von Ebelberg: (1)

187) C. Fiskovió (1) str. 202

188) Izvorno stanje crkve obradio je J. Marasoviá I objavit te se u okviru monoyrafije o toj gradevini

189) E. Dyggve (5), str. 131, fig. VI 8— 10. Detaljniji podaci o nalaze se u Arhivu Dyggve —

Split. Nedavna 2:. Rapaniáa — 0. Jelovine (1) na solinskom Otoku pokazala su da je

samo Jelenina crkva posveéena sv. Stjepanu zaista predromaniëka gradevina, dok drugi ju±"u

usporedni objekti (sv. Marije) treba smatrati kasnijom gradevinom. Za ulogu te crkve kao

skih kraljeva usp. olanak V. Gvozdanoviáa (3).

190) E. Dyggve (5). fig. VI 8 — 10.

191) O. M. Ivekovió (2). Crkva je arhitektonski snimijena I u okviru sistematske arhitektonske

povijesnog centra Trogira, koju je vodlo Jugoslavenski institut za spomenka

kulture iz Beograda pod vodstvom S. Vuáenoviéa

192) C. Fiskovió (5)

193) Ibid.

194) I. Petricioli (3); Isti u poglavlju: Arhitektura i skuiptura u Xl stoljeóu u knjizi N. Klaiá

Petricioli (1) str. 136 — 142 Petricioli (10).

195) C. Fiskovit (5

196) Ibid.

197) N. KIalé — I. Petricioli (1), str. 138

198) Ch Errard: L' art Byzantin, Vol. IV. Z. XIX; A. Hauser, ,,Die Kirchen S. Lorenzo und S. Domen ca

in Zara"

199) Na tlocrtnu podudarnost te zadarske crkve sa crkvom sv. Petra I Mojsija u SoIir'u

upozorava I. Petricioli (N. Kialé — I. Petricioli (1) str. 138).

200) T. Marasovió (4)

201) D. Jelovina (2) str. 113

202) Lj. Karaman (3) tb.

203) J. Marasoviá (1) str. 8, sI. 2.

204) D. Domanáit (1), str. 123— 125


206) Ibid.

207) L. Beritid (1)

208) Z. Vinski (1)



sv. Marta

dvori hrvatskih viadara

BIOGRAD NAMORU

katedrala

sv. Ivan

sv. Toma

BISKUPIJA Knin)

bazilika na Crkvini

samostan na Crkvini

crkva na

crkva

sv. Cecilija (,,Stupovi")

BiH)

crkva u

BRAO

sv. Duh u

sv. Ilija kraj Donjeg Humca

sv. Ivan u Bolu

sv. Juraj kraj

sv. Jurja u

sv. KIimen't kraj

sv. Kuzma I Damjan na

sv. Marija (sv. Nedjelja) kraj Gradca

sv. Mihovil kraj

sv. Mihovil nad Dolom

sv. Nikola kraj Selaca

sv. Toma kraj Gornjeg Humca

strana

64

64

12

XLI,

1; 2

69 XLII,269

69

37

46

46

52

57

46, 94

46

46

46

46

46

73

46

XXXVI, 3

XXXVI, 1

XLII, 3; XLIV, 3

XXIX, 3XXVII, 2; XXIX, 4XXXI, 1

XXXII, 6; XXXV, 4XXVIII, 5XXVII, 3; XXVIII, 4XXVIII, 2

XXVII. 1; XXIX, 2XXIX, 1XLV, 1; XLVI, 1

XXVIII, 1

BRNAZE Sinj)

sv. Mihovil na

KRK

37

sv. Donat u Puntu

sv. kod Glavotoka

sv. Vid kod Dobrinja

KUTI Hercegnovi,Crna Gora)

sv. Ciprijan

sv. Luka

crkva u Ublima

46

52

52

XXX, 3; XIV, 1

XXX, 1; XIV, 2

XXV, 3XXXII, 2; XXXIV, 2

POPIS RANOSREDNJOVJEKOVNIH GRADEVINA U

NOVOJ MORFOLOSKOJ SHEMI

BIJAÔI (opáina Trogir)

DALMACIJI KLASIFICIRANIH P0

64, 91

16

61

52

64, 93

XLIII, 1;XLIV,4IV

BRIBIR

sv. Ivan 37, 39

sv. Toma

LASTOVO

31

27

94

86 XLVIII, 2; LVIII, 2

"2PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


CEN.- 3p ne

57, XXX'.'I, 4; XXXVII, XXX\ III

DUB ROVNIK

Sikurata 73

Nikola na Prijeku 86 LVIII, 1Petar stan 61 LIX, 2; LX, 1

zidine 96

DUGI 010K (opc5ina Zadar)

sv. Ivan kraj 46 XXL, 4; XXVI, 4sv. Pelegnin kod Savra 27 XI, 2; XII, 2sv. Viktor kraj 27 XI, 3

IGRANE (opdina Makarska)

sv. Mihovil 52 XXI, 2

2 (opéina Zadar)

sv. Manija kraj Malog 27 XI, 1; XII, 1

(opélna Zadar)

crkva na Mastirinama 37 XVI, 4; XXI, 2samostan na Mastirinama 18

STARI Split)

sv. Juraj u Radunu 52 XXXII, 3; XXXIII, XXXIV, 1

Dubrovnik)

sv. Barbara 77 LVII, 1sv. Djurdje (sv. Antun Padovanski) 73 XLVIIsv. Franjo LVII, 2sv. Nikola 77 XLIX, 2; LVII, 3sv. Srd 73 LV, 3; LVI, 2

KOLJANE (opáina Knin)

bazilika 64 XXXIV, 1

KONAVLE (opéina Dubrovnik)

sv. Mitar u Gabnilima 57 XXXII, 5; XXXV, 1

KOROULA

sv. Kuzma i Damjan kod Blata 57 XXX II, 4; XXXV, 4sv. Mihovil kraj Blata

KOTOR

katedrala sv. Trifuna 39



LOPUD (opéina Dubro.nk

sv. Ilija 73 2; XLV 3sv. Ivan 77 XLIX, LII; LVI, 1; LVI. 1sv. Nikola 77 XLIX. 3; LIII;sv. Petar 46 XXV, 5; XXVI, 3

MLJET Dubrovnik)

sv. Pankracije XXX, 2

MUÔ DONJI Split)

sv. Petar 31

NIN Zadar)

sv. 31 XIII, 5; XV. 1krstionica 31

sv. Marija 64 XLII, 1sv. Nikola na Prahuljama 27 XIII, 2; XIV, 3

sv. Petaru Priku 69,73 XLVIII, 1; L; LIV, 2

Cres —

sv. Platon na Suplatonskom rtu 61 XXXIX, 2

(opéina Dubrovnik)

osmerokonhna crkva 39 XX, 3; XXI, 3

PAG

sv. Juraj kraj Paga 46sv. Nikola kraj Povljane 46 XXV, 8; XXV I, 2

Biograd na moru)

sv. Martin kraj Nevidana 43

PODACE Makarska)

sv.Ivan 57 XXXIV,4

PONIKVE NA Dubrovnik)

sv. Juraj 46 XXVII, 5; XXX, 1sv. Filip Jakov kraj Prvih Ponikava 46

PRIDRAGA Zadar)

sv. Mihovil na Mijovilovcu 35 XVI, 3; XXI, 1samostan na Mijovilovcu 16 V

RAVANJSKA (opéina Karlobag)

sv. Juraj 27 XI, 1; XII, 3

SEGET GORNJI Trogir)

sv. Danijel u Sudanelu 23, 27 IX, 3; X, 3

SOLIN (op5ina Split)

crkvauGradini 17

crkva u 17 IX, 2; X, 1sv. Petar i Mojsije crkva) 69, 93 XLIII, 2; XLIV, 5sv. Stjepan naOtoku 88 LX 1; LXII, 1



-- J okiec a-'c.e :aca:ec-a

cst :-'ica s:. Lanakripta s.. ome

kuc5a na Carrarinoj poljani

kuáa istoOno od Vestibula

samostan sv. Benedikta

samostan sv. Stjepana na Sustipanu

sv. Benedikt (sv. Eufemija)

sv. Izidor na Suéidru

sv. Juraj na rtu Marjana

sv. Martin nad Zlatnim vratima

sv. Matija — mauzotej splitskih nadbiskupa

sv. Mikula u Velom Varogu

sv. Petar kraj Kamena

sv. Stjepan na Sustipanu

sv. Teodor (Gospe od zvonika)

sv. Trojica

turnjaãnica u podrumskbj dvoranizidine

STON (opáina Dubrovnik)

sv. Mihajlo

(opéina Lastovo)

crkva

(opélna Dt2brovnik)

TROGIR

Ivan u Silovom selu

Mihovil u Pakljeni

Mi h ov II

Petar na Velom Vrhu kraj Luke

XXXII, 1;XXXV,3XLIX, 1; LIV, 1; LV, 1; LVI,:

41 XXV,277 XLVIII,4

Gospe kraj mora na Oiovu 57sv. Marija na trgu

sv. Martin (sv. Barbara)

sv. Stjepan

crkva u kraj Preka

sv. Kuzma I Damjan

UZDOLJE (opélna Knin)

XXIV, 3

XVI,2; XVII, 2; XVIII 2LXI, 2; LXII, 2

sv. Luka

VRG ADA (opóina Biograd na moru)

52 XXXVI,2

sv. Andrija

ZADAR

46 XXV,6

katedrala sv.

sv. Donat

s.. Ivan sv. Nedje:jca)

s.. Ko

XXII, XXIII, XXIV'r A

XI.,:

-aI, — , —

17

12

9

16

16

88

43

43

23

23

86, 93, 99

46

61

23, 93, 94

31

9

III,

I, 3; II, 2

III

LIX, 3

XXV, 7

XXV, 1;XXVI, 1VI, 1; VIII, 2X,2LIX, 1; LX, 2

XLII, 3; XLIV, 1VI, 2; VIII, 3

XVI, 1; XVII, 1; XVIII, III, 1

sv.

sv.

sv.

sv.

94

77 XLVIII,3;LI

52 XXVII,4;XXXI,3

57

57

UGLJAN (opëina Zadar)

31

90

90, 93

46

43



—Isv. Lore

s. Yria a,

1,,sy. a")

XXXIL, 1; XL61sv. Petar stan1; X,124

sv. na Puntamiki31 XIII, 4; XV, 2

sv. Vid96 LXIII, 1

zidine

2A�VIC (opélna Knin)XLII, 264, 93bazi Ii ka

4



POPiS TABLI

TABLA I

STAMBENA ARHITEXTURA U SPLITU

1. Tlocrt srednjovjekovnog Sputa s oznaàenim polo�ajem do sada pozriatih ku52(J. Marasovie — M. Marasovia).

2. Kuda zapadno od Vestibula. Pretpostavljeno izvorno stanje proãeija na temelju bilje±akaDyggvea (1. Marasoviá).

3a. Sjeverno kuóe istoôno od Vestibula. Stanje prije obnove 1957. g. (Urbanistiãkj ZavocDalmacije Split).

3b. Tlocrt iste zgrade. Stanje prije obnove 1957. g.

TABLA II

PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITU1. Ranosrednjovjekovna turnjatnica u podrumskoj dvorani Diokiecijanove palaãe (foto Z.Buljevjt).

2. Predromaniäka stambena kuta istoöno od Vestibuta poslije obnove za Urbanistiôki ZavodDatmacije (foto 0. Marasovia).

3a.Bifora iz predromanjtke kuc5e zapadno od Vestibuta (Ejnar Dyggve — arhivdanas u Muzeju grada SpUta.

3b. Druga bifora iz predromaniãke kuée zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhivSplit).

TABLA Ill

BENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM NA SUSTIPANU U SPLITUTlocrt — pretpostavljeno izvorno stanje.

Istra2ilj: T. Marasovjc5 I D. Vrsalovic5

Snimak: V. Kokan

TABLA IV

CRKVINA U BISKUPIJI KRAJ KNINA — OSTACI SAMOSTANA I BAZILIJ(ETlocrt — stanje 1950.

S. Gunjaãa

Snimak: 1. Marasovic5

TAB LA V

MIJOVILOVAC U KRAJ NOVIGRADA — OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA SV.MIHOVILA

Tlocrt — stanje 1960.

Istra±io: S. GunjaOa

Snimio: B. Petrici



POPIS TABLI

TABLA I

PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITU

1. Tlocn Sputa s oznaôenim polo±ajem do sada poznatih predromaniekip kuda(J. Marasovie — M. Marasovjó).

2. Kuda zapadno od Vestibula. Pretpostavljeno izvorno stanje proôeija na temelju biljeiaka E.Dyggvea (T. MarasoviO).

3a. Sjeverno proôelje kuOe istotno od Vestibula. Stanje prije obnove 1957. g. (UrbanistitkiDatmacije Split).

3b. Tlocrt iste zgrade. Stanje prije obnove 1957. g.

TABLA II

PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITIJ

1. Ranosrednjovjekovna turnjatnica u podrumskoj dvorani Diokiecijanove palaãe (foto Z.Buljevic5).

2. Predromaniaka stambena kucia istocino od Vestibula poslije obnove za Urbanistiôkj Zavo4jDalmacije (foto D. Marasovici).

3a.Bifora iz predromaniëke kude zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhiv Split),danas u Muzeju grada Sputa.

3b. Druga bifora iz predronianicike kucie zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhivSplit).

TABLA Ill

BENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM NASUSTIPANU U SPLITUIlocrt — pretpostavljeno izvorno stanje.

Istra�ilj: T. Marasovic5 i D. Vrsalovjc5

Snimak: V. Kokan

TABLA IV

CRKVINA U BISKUpIJI KRAJ KNINA — OSTACI SAMOSTANA I BAZILIKETlocrt — stanje 1950.

Istraiio: S. Gunjaäa

Snimak: 1. Marasovici

TAB LA V

MIJOVILOVAC U PRIDRAZI KRAJ NOVIGRADA — OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA Sv.MIHOVILA

Tlocrt — stanje 1960.

Istra±io: S. Gunjaãa

Snimio: B. Petrici



TABLA VI

PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U SPLITU

la. Crkva sv. Martina nad Sjevernim vrs:ima Dioklecijanove palate Pesjek zsDad — istok,Stanje 1950. g.

Snimak: J. Marasoviá.

lb. Presjek jug — sjever iste crkve. Stanje 1950. g.

Snimak: J. Marasoviá.

lc. Donji tlocrt iste crkve. Stanje 1950. g.

Snimak: J. Marasovié.

id. Gornji tlocrt iste crkve. Stanje 1950. g.Snimak: J. Marasovit.

2a.Crkva Sv. Teodora (Crkva Gospe od Zvonika} nad zapadnim vratima Diokiecijanove palate u

Splitu. Presjek jug — sjever. Stanje 1950. g. Snimak: J. Marasoviá.

2b. Presjek zapad — istok iste crkve. Stanje 1950. g. Snimak: J. Marasoviá.

TABLA VII

CRKVA SV TEODORA (GOSPE 00 ZVONIKA} NAD ZAPADNIM ULAZOM DIOKLECIJANOVEPALAtE U SPLITU (foto N. Gattin).

TABELA VIII

PREDROMANIOKE CRKVE U SPLITU NASTALE ADAPTACIJOM ANTIOKIH GRADEVINA

1. Krstionicasv. Ivana(prvobitno Jupiterov hram) s predromanitkim zvonikom. Stanje krajem XVIIIst. prema Cassasovom

2. crkve sv. Martina (Foto N. Gattin)

3a.Zvonik crkve sv. Teodora (Gospe od Zvonika) (Foto D. Marasoviá)

crkve sv. Teodora (Gospe ad Zvonika) (Earn D. Marasovió)

TABLA IX

PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI

la. Crkva sv. na Puntamiki u Zadru. Tlocrt gornje crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I.

Petriciali.

lb. Tlocrt donje crkve sv. Predpastavljeno izvorno stanje nakan ranasrednjovjekovneadaptacije (I. Petricioli)

lc. Presjek zapad — istok iste crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I. Petricioli.

id Predpostavljena izvorna stanje crkve sv. na Puntamiki (I. Petricioli).

le. Presjek sjever — jug iste crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I. Petricioli.

2. Tlocrt crkve u kraj Salina, preuredene u starohrvatskom razdoblju (E.Dyggve).

3. Tlacrt crkve sv. Danijela u Sudanelu kraj Trogira (Calnaga).

lABIA X

PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI

1. Crkva u Ri�inicarna kraj SoNna J.

2. Ostaci svoca precremen crk; sv. je splitskih 'sd:isk...:a juThoKatedrale SD 'Fotc

'OPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


:35.. k-a E ,w.x.e3. 5:3:. ::.E s:. a kaj -:; so :a:aca

43.Cc.3 s.. StoFe na Poc.e: sa sje%e: r'ca I. :11).

4:. Ista crkva, pogied s jugozapada (Foto I. Petri&:Ii).

TAB LA XI

CENTRALNI JEDNOAPSIDNI TIP

la.Tlocrt crkve sv. Marije u Malom I±u (I. Petricioli).

lb. Presjek sjever — jug crkve sv. Marije u Malom I±u (I. Petricioli).

2a.Tlocrt crkve sv. Pelegrina na Dugom Otoku (I. Petricioli).

2b. Presjek zapad — istok crkve sv. Pelegrin na Dugom Otoku (I. Petricioli).

2c. Pretpostavljeno izvorno stanje crkve sv. Pelegrina na Dugom Otoku (J. Marasovit).

3. Tlocrt crkve sv. Viktora na Dugom Otoku (I. Petricioli).

4. Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Na temeiju snimka E. Dyggvea pretpostavljenog izvornog

stanja izradio J. Marasoviá.

4a. Tlocrt

4b. Presjek sjever — jug

4c. Presjek zapad — istok

4d. Zapadna fasada

4e. Ju�na tasada

TABLA XII

CENTRALNI JEDNOAPSIDNI TIP

la.Crkva sv. Marije u Malom Iiu,istoëna strana (Foto Brkan).

lb. Crkva sv. Marije u Malom strana (Foto N. Gattin).

2a.Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku. Ju�na strana (Foto N. Gattin).

2b. Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku. Ju�na strana (Foto N. Gattin).

3a.Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Pogled s jugoistoka (Foto N. Gattin).

3b. Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Pogled s jugozapada (Foto I. Petricioli).

TABLA XIII

ÔETVEROLISNO — KRIZNI TIP

1. Ttocrt crkve sv. na Krku (A. Mohoroviãit).

2. Tlocrtcrkve sv. Nikole u Ninu (I. Petricioli).

3. Tjocrt crkve sv. Donata na Krku (A. Mohoroviëié).

4. Pretpostavlieno izvorno stanje crkve sv. Vida u Zadru (J. Marasovit).

5a.Ttocrt crkve sv. Kri�a u Ninu (I. Petricioti).

5b. Presjekzapad — istokcrkve sv. Kri�a u Ninu (I. Petricioli).

TABLA XIV

OETVEROKONHNI — KRI2NI TIP

la.Crkva sv. Donata na Krku. P:: :a:aca :t: \.lb. UnutrMnjost - N. 1.

ic. Sje.emna st-ana ::—a:i • .

4.19PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor


Documents

T. Marasovic-V. Gvozdenovic-A. Mohorovcic, Prilozi Istrazivanju Starohrvatske Arhitekture