m.jezic - Indijska Filozofija Skripta

7/23/2019 m.jezic - Indijska Filozofija Skripta

1/56

SVEUCILISTE

U

ZAGREBU

FILOZOFSKI

FAKULTET

DRUZ E

ISUSOVE

KRATAK PREGLED IND IJSKE FILOZOFIJE

Diplomski

ra d

Mentor:

Studentica:

dr. sc. M islavJezic

Marija Skoric

indeks br:

00672

smjer:

fllozofija ireligijske z nanosti

Zagreb

sviban/2003.


2/56

0 Napomeneotranskripciji izgovoru

Sanskrt i pali transliterirani su tako da ne izazovu nedoumice u izgovoru. Cerebrali se t,

th, d, dh ,n

izgovaraju

seuvracenim

vrhom jezika

do

vrha nepca, inace slicnodenta l ima.

Glas s odnosi se prema s

slino

kao u nas c prema c. [Preuzeto

iz

Jezic

M. Jauk-Pinhak

M, Gonc-Moacanin

K., Isto5ne

religije skripta za studente), Filozofski

fakultet

Zagreb, Zagreb

2001.]


3/56

S RZ J

SADRZAJ

PREDGQVOR

0.

NAPOMENE

O

TRANSKRIPCIJI

I

IZGOVORU

1.POJAM INDIJSKE

FILOZOFIJE

2.POVIJEST

1NPIJSKE

FILOZOFIJE

10

3 .V E D S K O R A Z n O R T J E

13

3. 2.

DlJELOV VEDSKIH TEKSTOVA

3 3 ZAECIFILOZOFIJE

u

V E D A M A

3 3 R K S A M H I T A

3 . 3 . 2 .

U P N I S D I

13

14

15

15

18

4.

EPSKAKNJIZEVNOST

22

4 1

EPOVI

4 . 2 . M A H A B H A R A T A ,

VI K N J IG A

B H A G A V A D G I T A

4 . 3 . T A N T R E

22

23

25

5.

DINIZAM

27

6.BUDDHIZAM

6 RAZVOJ

BUDD fflZM

6 2 B U D D H I S T I C K I N A U K

6 3 BUDDmSTICKIFILOZOFSKISUSTAVI

6.3.1.THERAVADA

6.3.2.

S A R V A S T I V A D A V A m H A i K A iS A U T R A N T IK A )

31

33

37

38

39


4/56

6 3 3

V E B N A N A V A D A

Y O G A C A R A )

6 3 4

SO N Y A V A D A MA D HY A M KA )

6 3 5 T A N T R l C K I B U D D f f l Z A M V A D R A Y A N A )

7 ILOZO SKI

SUST VI VEDSKE

I

BRAHMANISTI^KE BATINE

41

42

4 3

45

7 1 SAA1KHYA

7.2.Y O G A

7 3 PORVAMlMAMSA

7 4

VAISESlKA

7.5.

N Y A Y A

7.6. U T T A R A M l M A M S A ILI

F I L O Z O F L J A V E D A N T E

46

48

5

51

5 2

53

8 SUMM RY

9 LITERATURA 56


5/56

1

Pojam Indijske

filozofije

Gotovo 200 godina bavili su se europski znanstvenici

liinduizmom. Ipak, definiranje

hinduizma

jo uvijek stvara

najvece

tekoce.

H. vonStietencron,u :

Kiing,

1994:128).

U grckoj filozofiju se

razumijevalo

ka o umnu djelatnost,

mudros t koja predstavlja

potragu

za

rjesenjem, ali

ne

nekog

konkretnog

pitanja,

vec

rjesenjem nesvakidasnjih

problema, tj .

pokusavanje

razurnijevanja naravi

prirode. Prvi

filozofi, tj. oni koje

Aristotel naziva filozofima, pokusavali su

razumjeti

zakonitosti svemira, prirode, tijela,

uma iduse Tales, Anaksimen, Heraklit, Parmenid, Empedoklo, Anaksagora, Diogen iz

Apolonije,

Demokrit ,

Platon).

1

N a drugo j strani; [ ...]indijsk a sp ekulacija nije vidjela svoj cilj u sebi samoj, nije

pruzila

znanstveno

objasnjenje

svijeta, nije krenula od nezainteresirane zelje za

spoznajom

tajne bica

i

zivota,

nisu

ju

vodil i

cisto

teorijski

mot iv i .

Moze

se prije

nazvati

terapeutskom

nego teoretskom. Spoznaja

je

soteriologija, najplemer . i t i je

i

najuspjesni je

sredstvo

k ojim covjek

raspolaze za

svoje

spasenje. Jos je jedn a karakteristika

indijske

filozofije a koju rijetko

nalazimo

kod zapad nih misl ioca. Predmet filozofije, univerzalne

znanosti

koja obuhvaca cjelokupno stvarnost,

ne

moze bi t i spoznat samo razumom.

Razum je ogranicen a

prava

b i metoda bila

vrst

intuicije

koja

t renutacno i

neposredno

dohvaca

realnost.

3 Unatoc tome indijska se filozofija postepeno sirila i dotakla sve

problem e s kojima se filozofija inace b avi. Ipak ne mozemo naci samo jedan pojam koji

bi odgovarao nasem pojmufilozofije.

Tri su

analogna pojma:

a)

d rs n

kao nazor na zivot i svijet odgovara

izvornom

po jmu herez nazor,

pogled na svijet odredene filozofske

skole

il i filozofa) dakako.prije no sto je

poprimio

znacenje

krivovjerja

u

p atroloskoj

literaturi).

1

Vidi

jC^ristotel,

^tafizika, HSN,

Zagreb

1992.:8-33;


6/56

b) anviksiki sto je naziv koji se javlja u jednom

pr i rucn iku

politike igospodarstva

Arihasastra naukoprakticnim

stvarimd)

cijije autor

premapredaji

Kautilya.

c) vidya4 kaoznanje illznanost, a to je siri

pojam koji

ukljucuje i filozofiju.

U

Arthasastri

se navode icetiri

vrste

znanja:

a)trqyl ili trayividya) je

trostrukoznanje svetih

tekstova

Veda.

b)

dandamti je umijece

vladanja.

c )

vdrta

predstavlja

p rakt icnoznan je

(poljoprivreda,

trgovina,

obrti).

d)anviksiki je opcenitoznanje, tj .

m etodicno

razmatranje predmeta po

razlozima,

il irazm atralacko (teorijsko) znanje.

U ovoj podjeli

uocava

sepodjela zna nja prema podijeli indijskog

drustva

na

staleze.

Prvoj vrsti znanja odgovarala bi kasta5

svecenika

brahmana, drugoj odgovara

stalez ratnika

i

vladara

-

ksatriye.

trecoj

odgovaraju

vaisye, tj .

seljaci, kasn ije

igradani .6

Cetvrti je

stalez

nastao kada su

Arijci

(s

podrucja

srednje Azije i Afganistana) stigli u

Indiju (te ih

stoga

i nazivamo

Indoari jci)

ipokori l i domoroce. Velikim su dijelom

tako

mogli

nasta t i

siJdre. on i

koji

se

bave

us luzn im djelatnost ima. Cetvrtom

vrstom znanja

anviksiki,

f l lozofi jom, bavil i su se filozofi bez

ob/ i ra

na staleze.

Indi jski i se iilozoflja

razvija ia k ro z Icomcntaic iaku

da su u dije ima komcnta to ra

sacuvana p re tho dna

fi lozofska d i jela . N a

temelju

t ih novih

komentara zasnivale

su se

nove skoleu nu tar istog sustava

darsand)

koje

su

prav i le

odmak od

prethodnih sistema.

Primjer

toga

u

Europi

su neoplatonicar i u ant ickoj

fi lozofij i koji

su

pisali

komenta re

Pla tonovih

djela.

N e k i od

najpoznati j ih

indijskih kom entatora koj i su naprav i l i i

sazetak svih sustava su npr. : Haribhadra Sur i (9.St.), mozda neki Sankara (ali se

tradicijom

neuvjerlj ivo pr ip isuje s l avno mfi lozofu Sankari) , Madhava

Madhavacaryd).

Madhava je

z ivio

u

drzavi Vidayanagara

(juzna

Indija) koja

je

postojala

od 14. do 16. st.

To je bilo

veliko

uporiste b rahmanizma dok je ostala

Indija bi la

vec

velikim dijelom

pod

4

Razlikuje seosamnaest

vidya:

tetiri

vede,

Sest

vedanga,

Cetiri

upan-ge

icetiri

upa\>ede.

5 Kasta je zatvorena drustvena skupina povezana odredenim zanimanjem i predodzbom o zajednickom

porijeklu.

Pripadnici

kasti sklapaju brakove

samo

unutarkaste te imaju svoje

obiaje

i zakone.

Kastinski

sustav podeo se oblikovati izmedu 10. i 6. st. pr. Kr. Rije

kasta

nije indijska rijed,

nego

su je

uveli

Portugalci, a dolaziod

lat. castus

sto znacicist,krepostaa Danas postoji nepregledno mnostvo

kasta

koje

se u grubo svrstavaju u cetiri

lujerarlu'jska

sloja. Vidi

Kiing

H ., Krscans tvoJ svjetske religije, Naprijed,

Zagreb

1994.:13 8

Brahman i) je svecenik, (j . kasta svecenika, a

Brahma

je indijsko

bozanstvo, brahma n)

takoder

oznacavavrhovnu,

tajanstvenu silu

i

zakon

koji

vlada

kozmosom.

Brahmanizam

je religija

Indijaca

iz koje

se

razvio

H induizam.


7/56

m u s l i m a n s k i m osvajacima i moglo bi se reel da je to doba bilo doba vedske renesanse a

Madhava

je bio

vel ik hum anis t . Sankara

je u 8. st.

u temel jio cetiri samostana

(na

cetiri

strane

svijeta) u Indiji i uspostavio u

svakom

samostanu

opate

koji

cuvaju

t radici ju.

Madhava je u 14, st. bio opat u juznom samostanu. Njegov brat Sayana bio je na jpoznat i j i

komentator Veda u povijesti. U Indiji nisu imali pisane povijesti filozofije,

nego preglede

sustava tako da je tesko rekonstruirati povijest indijske fi lozofije. Poradi

toga

dajem

vremensku tabl icu povi jes t i

h i ndu i zm a

i b u d d h i z m a .

7

Vremenska tablica:

hinduizam

7-4.

tisudljefe

3.-2.

tisudljete

ca.

1750.

ca. 1700-1200.

ca.

1000.

ca.

1000-850.

ca.

850-500.

ca.

600-300.

268-233.

3.

st. pr.

Kr.

do

3. st. po. Kr.

320-500.

600-900.

1000-1027.

1498.

15-17.

s t.

1526.

1600.

1858.

19-20.st.

1847.

poslije

1947.

Prethodnicakulture Inda

procvat

kulture Inda

propastkulture

Inda

naseljavanje Mrijaca u

Pandab; nastanak

2-9 knjigeRgvede

zakljufeno kanoniziranje Rgvede\o slijede Samaveda i

Yadurveda\

joS

dugo

ostaje

otvorena za dodatke

ffrijd

prodiru u gomju

dolinu Gauge; procvat nauka

o zrtvovanju

(starije brahmane)

tyrijci i u

donjoj

dolini

Gauge; raria filozofija

(starije upanisadi);

brahman i

atman;

nauk o ponovnom rodenju, teorija karmana , oslobodenje

putem znanja

doba prijeloma; pokusai reforrne; osnivanje redovnickih zajednica (buddhizam,

dainizam);srednje

upanisadi;

pocetak baaktizma

8 i

s\ e vece znaenje_pu5kilireligija

ca r ftsoka

aurya

promice buddhizam

visnuizain, sivizam i druge hinduistic ke religije dolaze u prvi plan; nastanak velikih

liinduistickih

epova

Mahabharate i Ramdyane\e

Sest filozofskih

sustava;

buddliizam

i sivizam

sire

se po srednjoj j^zij i ; sivizam i i

visnuizam

po

juznoj

Indiji i

Indoneziji; na sjeverozapadu Indije

strana

vladavina Indo-Grka,

Parta,

Saka iKusana

dinastija

Gupia

u sjevernoj

Indiji; procvat

hinduisti^kili

religija

sirenje Saktizma i tantrizma; procvat pancaratra-visnuizma; od 9. st. procvat

kasmirski

i ivizam;propadanje buddliizma

u

Indiji ,

konacno

g a

potiskuje islam

n a

poc etku

13.

st.;

712. god.J0(rapi

u Sindliu

islamski pljackaski pohodi u Indiji

Vasco

de Gama u

Indiji

visnuisdki

bliaktizam intenziviraju Radlia-Krisna

(Vallabha,

1479-1531) i Ram a

(Ramananda,

1400-1470), posredovanje

izmedu is lama i

visnuistickog

bhaktizma:

Kabir (1440-1518), guru

Nanak

(1469-1539) utemeljitelj pokreta

sikha

osnivanje

ogulskog Carstva

osnutak

East

India Company

Indija

postaje

dijelom

Britanskog Carstva

neohinduisticki

refonnatorski pokret:

Ramakrisna (1836-1866),

^ahatma Gandlil

1869-1948, Sn-Aurobindo (1872-1950), Sri Ramana tfeliarshi (1879-1950)

podjela indijskog potkontinenta neovisnost Indije i Pakistana: Indija postaje

sekularnom

drzavom, Pakistan postaje islamsk om republikom .

pojavljivanje niza gurua: KrisluiamOrti, Haharishi

Kalies

Yogi,

Satya

Sai Baba,

Bhaktivedanta SwamI

Praphupada,

itd.

7Navodim prema

Kung H.,

nav. dj.: 125, 257

sBhakti je put

spasenja

bozanske l jubavi koji je s vak om e dos tupan.

Rije5

bhakti se prevodi sa

sudjelovanje

(sudionistvo

u

bogu)

i dodjeljivanje, te ta dva znaienja pokazuju odnos

covjeka

p rema

Bogu i obratno.

Vidi,

Kiing

H.,

nav.

dj.,:

199.


8/56

Vremenska tablica: bu ddhizam

486.

pr.

Kr. korigirana

dulja kronologijaillkraa

kronologija

368.pr. Kr.

268-233.

pr. Kr.

89-77.pr. Kr.

1-5st po.Kr.

67. po. Kr.

oko 200.

oko

300.

oko470.

oko480-540.

oko620-649.

836-842.

845.

972.

11-13.SL

1044-1077.

1130-1212.

1173

126^

1

m

i

T O O

j 29 u - ] 3o 4 .

1357-1419.

1575.

1750.

1864-1933.

1871.

1954-1956.

1959.

p rinirv n snut)Buddliinau

osamdesetoj

godini

kraljAsoka;prva reforma

reda,

sabor uP ataliputri; uvodenje budd hizma na

Sri Lanki

Ceylon)

kralj

Vattagamani/tbhayana Ceylonu; zapis

palijskog

kanona

nastanak velikih tekstova, nastanak

maliSyane

uvodenje

buddhizma u

Kini

tradicionalnodatiranje)

Nagarduna

; aitreyanatha

Bodidharma dolaziu Kinu

DignSga

kralj

Srong-tsen

gam-po

uvodi

buddhizamu Tibetu

tibetski

kralj

Lang-dar-mapotiskuje

buddhizam

Car

Wu-tsungpotiskuje

buddhizam u

Kini

prvi otisak

kineskeT ripitake

islamskiosvajacizatiru indijskibuddliizam

burmanski kraij

JSjnurualia

poblavlja uieravTdski

buddhizam

za

drzavrva

j

religijusvog

carsrva

Shonin

Honen,osnivac

jodo-shua

Shinran, osnivaSjodo-shin-shfia

Nichiren

Bu-ton,

icdaktor tibetskog kanona

Tsong-klia-pa,reformatortibetskogbuddliizma

drugokonainoobracenje

ongola

Saranamkarina

reforma

s nghena

Ceylonu

David

Hew avitarne

peti sabor u flandalayu

Sesti sabor Rangoon

Dalai lama

bjeziu Indiju

Sadacemo dati kratak pregled povijestiindijske filozoflje.


9/56

2 Povijestin ijskefilozofije

[...]

povijest koju nam n a ovim stranicama valja

ispricati,

obuhvaca razdoblje

od

preko

trideset

stoljeca. (M.

Hiriyanna,

1980:29)

Povijest indijske filozofije mozesepodijelitina

sljedeci

nacin.

9

1)

Vedsko

razdoblje

10 1500.- 500. godinapr.Kr.

2)

Rano buddhisticko

i

dinisticko doba 500.

-

250.

pr. Kr.

3) Vr i jeme

nas tanka

skolai filozofskih

sustava250.

pr. Kr. -

750.

g.

4) Brah m anist ick a reforma 750. -

1100.

g.

5)

Razdoblje

skolastickihfilozofsko-teoloskih

sustava

1100.-

1800.

g.

6)

Doba n e o h i n d u i z m a

m oder ne

indijske filozofije19 -- 20.s t.

U kasnovedskom i pos l i j evedskom razdoblju razvijaju se kral jevstva i gradovi. Na staje

b u d d h i z a r n

i

d i n i z a m .

O d

4. -2.

s t pr. Kr.

na jvec im d i je lom Indi je

v l ada loza

M a u r y a .

T z m e d u 2 st. pr.

K r i s t a

i 2. st. po Kr. u Ind i ju dolaze razni osvajaci : Ski t i , Grci iz

Baktrije, Par t i , Kusani . Od 4 - 7. st. po. Kr.Sjevernomje Indijom vladala loza Gupta.

Godi ne 1190. pocelo je osvajanje Indije od strane

m u s l i m a n a

iz Afganistana koj i su

vlada l i s jevernom Indi jom do poc e t ka 16. st. U 16. st. Moguli t u r k i j s ko -m ongo l skog

pori jekla

p r euz im a ju

vlast n ad

Indi jom

sve do

sredine

19. st .

k ada

ih

Br i tanc i formalno

srnjenjuju

s

vlast i .

U

juznoj Indij i izmedu

14. i 16. st.

i m a m o Vidayanagarsko

carstvo

cije

je s redis te bi lo u b l iz in i grada

H a m p i

u K u a r n a t a k i .

Detal jn i ja razdioba povijest i

b i la

b i

slijedeca.

1)

Vedsko razdoblje

a. Brhadaranyaka upanisad i Chandogya upanisad

9Podjela j e

preuzeta

iz

predavanja prof,

islava Jezica.

10

Bralunanizam je

najrasprostranjeniji religijski sustav

u

Indiji, utemeljen

je na

au toritetu svetih tekstova

Veda

Najstariji

oblik b rahmanizma

naziva se vedizam (vedsko razdoblje). Usp. Jezic I t .

Jauk-Pinliak

(1 ,

Gonc- oacaninK., Istocne

religije

skripata

za studente),

SveuCiliste

u Zagrebu, Zagreb 2001: 10.

10


10/56

b. dva velika

u&telja:

Yadnavalkya

Brhadaranyaka)

i

U d d a l aka Aruni

Chdndogyd)

2) Buddhis t ickoidinisticko doba

a.

B u d d h a

i

Dina

b. suite na

sanskrtu

sutre) - B ud d h in irazgovori,govori

3) Skole isustavi

a.

Buddhis t icke

skole: Stariji b ud d h iza m

i. Vibhadyavada

nauk

oonome

stotreba razlikovati)

ii .

Sarvastivada

nauk

o

tome

da

svejest

prva skolakoja

se

upu st i la

u

neku vrstontoloskog nazora

b. Mladibuddhizam kasnije, oko 2. st. po.Kr., nasta ju

mah ayans k e

skole):

/ Sunyavada i l im a d h y a m i ka

(2 .

st.)

//'. Vidnanavada ili

yogacara

(4 . st.)

U

razdoluju

izmedu 2.

st

nr. Kr. i 5. i 6. st. po. Kr. nasta ju i brahmanist ir .ke f i lozofske

skole

(sest

sustava: mlmamsa, s am k h ya ,yoga, nyaya,

vaisesika

i vedan ta ) .

4 ) Rrahmanis t i cka

reforma -

znacajni

filozof

ovog razdoblja

je S ank a r a 8.

st .) koji

je rc formirao brahmanizarn ka ko bipo i i sn uout jecaj

bv idr lh i zma

Vacaspa t imisra je

znacajan zbog svoj'ih komentara svih sest sustava cime

je s tvorio odreden

curriculum filozofske naobrazbe.

5) Filozofsko-teoloski

sustavi

a. R am an u d a ,

visnuist

b. Abhivaragupta,

sivist

6)

19. i 20. st.

a. preds tavn ic i

neohindu izma:

Ram Mohan Roy (1774-1833) i

SwamT-

Dayananda-SarasvatT

Indi jska f i lozof ija vedskog razdoblja povezana je sa svet im spisima Vedama.

Posli jevedska je vezana i s

m l a d i m

svet im spisima puranama koje se nadovezuju na

Ved c a nisu starije odnove ere, a li sadrze starije predaje. U nazoru na svijet promi jeni l i

su

se

ku l tovi

i

bogovi koji

se s tuju. U

Ved a ma

su to

b i l i

Indra ,

A gn i

i

Soma,

a

V is nu

(pomocnik Indre )i Ru d ra (strasno bozans tvo koje se mol i da

posted

od zla), Siva kasnije

malo se

spominju .

N o u

posl i jevedskom

razdob l ju Brah m an , V isn u i S iva (koj i se

11


11/56

nadovezuje

na

boga

Rudru)

postaju

glavnipredmet poboznosti

i zrtve, te im se podizu i

hramovi. Javlja se takoder

boginja, koja itna puno imena,

Devi

(velika Boginjd), KalT

(kad

jestrasna),Durga kada je

blagohotna).

Jos

kasnije

u

puranama

u 1.

tisucljecu

nove

ere,

visnuizam

i

sivizam

se

razvijaju gotovo

do

monoteistickih dimenzija.

Od druge

poloviceprvog tisucljeca

kristaliziraju

setekstovi tantre.Uz dva prethodnakulta Sivai

ViSnu)

imamo i

treci,kult

boginje

DevT.

Utantramavelikuulogu(za razlilcu od

prijasnjih

svetih

tekstova) im anauka o askezi (svladavanje vise tijela amanje duha) imagiji.

U drugom

tisucljecu nastaju dobrim dijelom pjesnicka

djela na

nov oindi j sk im

jezicima

(dotadasnji

tekstovi pisani su

na ime

na sanskrtu), tj. na dravidskim

Jug)

l

indoarijskim

jezicima sjever). Prevladava

duh

predanosti

bogu

bhakti)

pa i u

filozofiji

Filozofski

smjerovi

koji

se vezu uz vede su

purvamlmarnsa

i uttaramlmamsa

(vedanta), a uz purane i

epoveM ahdbharata

iRamayana koji

nastaju

prijepurana

vezu

se filozofski sustavi samkhya i yoga. Sustavi

nyaya

i vaisesika ne vezu se nekim

kcrpusorn svetihtekstova.Purane i ianire su

utjecale

na

skolastiku

iteisticku vedantnu

(Ramanuda i Abhinavagupta) . U vremenu od 15. do 17. st.

predstavnici vedante

(Vallabha

i

Caitanya)

su pod utjecajem pjesnistva bhakti. Iz ove

povezanost i

sa

svetim

tekstovima uocav arno da u

indi jskom

slucaju nije

moguce razdvojiti

filozofiju i religiju.

Filozofski

su sustavi, ako priznaju

svetost Veda, pravovjerni

ortodoksni) i

nazivaju se

asiika

oni

koji pot\>rdujii),

a ako

sustav

ne priznaju

svetost (heterodoksni),

nazivaju

senastika

on i koji

kaziine .Undsticke

sustave

spadaju buddhisticki, dinisticki

i

materijalisticki filozofski sustav(carvaka il i lokayata).

14

B uddhis t ick i filozofski sustavi

vezani

su uz

buddhisticki kanon

-

stariji bud dhiza m,

i uz

mahayanske sutre

-

mladi

buddhizam

koji donosi novu vrst duhov nosti gdje veliku uloguim a

sucut

sasvim bicima i

intuitivna mu dro st . D inist icka filozofijatakoder seveze sdinist ickim k anonom , skupom

svetih

tekstova.

11Vidi

JezicH,

Jauk-Pinliak |.,G6nc- |oacanin

K.,Istocne

religije:27-30;41-46;

67.

12 Poezija nagovornimn ovoindijskimjezicima.

13 Vidi Jez icH, Jauk-PinliakM., Gonc-jbacanin

K .,

Istocne

religije:

23;29.

HO vapodjelajenaravnorelativna,jersvaki

sustav

sebesmatra

pravovjemim.

Vidi

WiadevanT.t\,

In\itation to

Indian

Plulosophp:

3.

12


12/56

3 Vedsko r zdoblje

Vedesunajstarijipisani spomenici ljudskogduha

koji

su

nam

sacuvani. S. Radakrishnan,

1964:41)15

3 1 Vede

Izmedu

2500.

i

1750.

g. pr.

Kr.16 doba

je cvata

civilizacije doline

Inda. Na

torn

su

podrucju

izmedu 1500.

i

500.

g. pr. Kr. nastajalitekstovi

V eda.

U

doba Indske civilizacije

i u vedsko doba postojala je tu rijeka

SarasvatT,

pa tako Indijci onu civilizaciju znaju

zvati isarasvatskom. Znacajka je te

civilizacije

zacetci od 7. tisucljeca pr.Kr.),

koja

je

ostaviia

i i iepu

uinjetnost za sobom

npr . jcdinstvena keramika),

da je imala

vel ike

gradove,

Mohendo

Daro,

Harappa,

i druge s desetcima tisuca stanovnika. Povrsinom je

knl tura

dol ine Indaobuhvacala

podrucje

pet puta vece od Savezne Republ ikeNjemacke.

Sto se

tice

utjecaja

nahinduizam vjeraje

se da se

ria

jednomod

pec?ra

njih vi.scod 2500)

moze prepoznatili kboga Sive.

Civilizacija

je stalapropadati iz a 1900g. pr.K r

U

V ed a m a

ne mozemo

naci tekstove koji

bi

potvrdili

da oni pripadaju

indskoj

uljudbi. Oni govore o stocarsko-ratarskoj

zajednici,

a ne o

urbanoj sredini.

Tako se

primjerice

vjeruje

da je tek po propast i indsk e uljudbe

doslo

do doseljavanja indoari jaca

negdje

od

1750.

g. pr. Kr. U

Vedama

se

spominje

pe t

rijeka Pandab),

pa

zakljucujemo

da

nisumogledobitikonacan

oblikpri je nego

su se

Indoarijci doselili

na to

podrucje.

O ko

500.

g. pr. Kr.

doslo

je do

stvaranja velikih monarhija

Magadha)

kada

se

javljaju

i novi

veliki

duhovni pokret i buddh izam idinizam).U buddhist ickim tekstovima

15

lako

Vedenajvjerojatnije

nisunajstariji

pisani spomenici

ljudskog dulia,

na

sto

me je

upozorio mentor,

ja

ipak zel imzadrzatiovaj motto.Vedesu

sigurno

jedano d najstarijihpisanihspomenika tako daovajcitat

nije daleko

o d istine.

16

Rijei ved znaf i

zn nje

u

smislu natpri rodne spoznaje,

natpr irodne

objave

Skakva se

zove sruti

za

razliku od

smrti

pred je

naziva

koji

se

odnosi

na knjizevnost i

telmiCko

znanje

koje

sadrzibralunanski

nauk.

13


13/56

nalazimo mnogo aluzija na Vede iz

cega

setakoder moze

zakljuciti

da je vedski korpus

morao

vec

prije toga

biti

oblikovan.17

2

Dijelovi

vedskih tekstova

Sklop vedskih djela sastavljen je od

cetiri

vede:

Rgyeda, Sdmaveda,

Yadurveda i

Atharvaveda.

Najstariji diosvake vedeje

samhita

(zbirka)apojedina

samh ita

sadrzineku

od

sljedecih

vrstamantra(obredne tekstove, svete

izricaje):

a. re- metricke pjesnickekitice

b.

saman

- napjevi,

c. yadus-prozneizrekezazrtveniobred.

Brahmanese

nadovezuju

na

samhite

i

tum ace obredne duznosti svecenika pojedine vede.

Aranyake

sumska

djela) su jos

mladi

tekstovi ko ji iznose jos tajni ji nauk o obredima,

zavrsavaju Mpanisadima {yedanta il i

kraj

Veda} koje su kasn ije postale temelj indi jske

f i lozofije. N a

n j i

se jos nadovezuju

strucna

dje la vedanga il i

siitre

pisanau sazetim

i skazima.Sam hits, brdhmane,

aranyake

iupanisadi se

smatraju

objavom, sruti, a

siitre

cinesmrii nisu natprirodnog

porijekla.

Obredi zrtvovanja bill su detaljno razradeni. Pril iko m prinosenja zrtve

sudjelovale su tri

vrstesvecenikakoj i

su se

sluzi l i tocno odreden imteks tov ima.

1.

hotar holr)

-

svecenik koji recitira obredne kitice (re) i za njegove potrebe je

nastala

Rksamhita,

2 . udgatar

udgatr) - svecenik pjevac obrednih nap jeva

saman) i za

njegove

potrebe je nastalaSamasamhita,

3. adhvayru

svecenik

koji

vrsi

obredne

radnje

i

mrmlja

prozne izreke

yadus)

kako

bi se

zastitio

od natprirodnihsila s

kojima

stupa ukontakt i z anjegovepotrebe je

nastala Yaduhsamhita.18

17

Vidi

Jezicli., Rgvedskihimni, Globus .

Zagreb

1987.:

21-23; isti autor,

Rgvedske upani adi,Hatica

hn atska,

Zagreb 1999.: 8-37.

18

Jezicli.,

Rgvedski l\imni: 24-28.

14


14/56

gved

amaveda

Yadurveda

tharvaveda

mantre

S

O

:

o

w

g o

rG 0

to

e

o B

o c f

smrti

Cetiri

moguca

zivotna

razdoblja asramd)

u

zivotubrahmana

s u:

1 brahmacarin- vedskiucenik

koji

kaomladicpo laziunauk,

2) grhastha do macin, zeni se iimado tni o bitelj,

3)

vanaprastha- sumski

stano vnik,

u starosti ostavija kucuiodlaziusumu,

4

samnyasin

na

koncu zivota

postaje

pustinjak

i

odbacuje

sve

sveze

sa

svijetom,

na

pragu

smrti odlazi u po tpunu slobo du.

Ova po djela tradicionalno se smatra analognom p o djeli vedskih djela na samhite

brahmane,aranyake iupanisadi19

3 3

Zaceci filozofije u Vedama

3 3

ksamhita

U Rgvedi u Rksamhiti X . knj iga pored hvalopjeva bogovima nalazimo vise pnrn je ra

misaonos t i koji su karakterist icniza ono razdoblje. U 90. himnu 10. knjige RS ~ X 90 ,

poznatom p o d nazivomPurusa-suktaradi se ne ocovjeku koj ijej edano dnas, covjeku u

svijetu, nego

je taj

covjek

makrokozmicko

bice. Zove

se

Covjek

da bi se

ukazala

analognost

covjeka i

svijeta,

mikroko zma i

makrokozma, covjek

je

kozmos.

20

1. Covjekje tisucoglavac

stisucuo ciinogu.

On Zemlju odsvudprekrivsi,

zadeset

prsta premasi.

2 .

Ovdjeje

Covjek ovowe

stobjese

i sve

stoce

bit,

besmrlnostigospodar ktom

,

19Isto:29.

20

Analogija mikroko zma i makroko zma

b i l a j e u

kulturamas tarogvi jekajedan od

glavnih

principa

stjecanja i orgaiiiziranja znanja.Vidi

Pajin

D., Filozofija upanisada, Nolit,

Beograd 1980:

73.

15


15/56

sto

od krone

jos

raste

sved.

3.

Tolika

muje goljemost

ijosje

Covjek

silniji:

sva

si t

mu bica jedan

ud

jos

tr i

besmrtna

u

Nebu

6. Covjekom ko zrtvenicom

kad zrtvu pnjahu bogovi

proljece njemu mashbje

Ijeto gorivo jesen

lijev.

21

Najedan nacinPurusa je besmrtan, obuhvaca cijelu zemlju, a to je samo jednacetvrtina

njega jer su mu jos tri

dijela

u

svemiru. Covjek

je zrtva i iz njega su nastali dijelo vi

svemira,

vrijeme,

zivotinje, svjetovi,

bogovi. Pojam zrtve

iz

sestekitice22

povezuje se s

pojmom hrane iz druge kitice. Smrt zrtveono je stoosiguravazivot. U svijetu bicasu

povezana kroz zrtvu kojadaje zivo t. U tablici je prikazan odnos dijelovatijelaPuruse i

bogova

ill dijelova

makrokozma

koji

iz

njih nastaju.

Mjesec

Sunce

Indra/Agni

Vjetar

Nebo

Smjerovi

stvoreni iz)

Zemlja

manas

duh,

pamet)

vid,oko

usta govor, rijeC)

dah

pupak

glava

uSi

noge

Svemirje analogan covjeku,Nebo odgovara glavi, ozracje pupku a Zemlja stopalima.

Nebo

ozracje

Zemlja

Zamjecuje se analogija izmedu rijeci i ognja, oganj ocituje stvari nevidljive u mraku a

rijec ocituje stvari nevidljive vidu takoder oganj

se

b u d i rijecju

-

pr il ikom

zrtvenog

Jezic

M .,

R gvedskih i m m :250.

Isto.

Isto:

252; istiautor,

Rgvedski

upanisadi:148.

16


16/56

obreda).

Oganj

je i

prisutnostnebeskog

na

zemlji

i kao

takav

je

slicanrijeci

i rijec

kada

je

prava

slidna je

ognju.

Takoder, sveta

rijec V eda

cini

prisutnim znanje.

Dio veze izmedu duha i Mjeseca s jedne strane postqji u dvadeset i

sedam

zvijezda

u

kojima

mjesec

stoji. Mjesec

je

kazaljkanebeskog sata.Vrijeme

je

nevidljivije

od

prostora.

Treba

vise

mudrosti

za to i

prema tome Mjesec koji

zna

vrijeme mudar

je .

Takoder da bi se znalo

obavljati ratarske

radove,

trebalo

je

poznavati kalendar

u

koje

vrijeme sto raditi). To poznavanje kalendara

bilo

je

najvaznije

zna nje za odrzavanje

zivota.

Na

sanskrtu

M jesec

jeMas

sto je

slicno

s

manas

duh).

Povezanost

sluha

i

smjerova proizlazi

iz

toga

sto po

sluhu

cujemo

odakle dolaze,

iz kojih

smjerova,

zvukovi. Takoder p rilik om zrtvenih

obreda

covjek je okrenut prema

istoku auisuokrenuteprema drugim smjerovima i one dopunjuju smjerove.24

U ovom

h imnu

ima isocijalnih elem enata, na ime ovdje seprvi put spominjucetiri

staleza.Pripadnost

odredenom

stalezu se

odreduje prema roditel j im a.

2 5

Najfilozoficniji himan

u Rksamhiti je 129. u X

knjizi

- Bhdvcrcrttant. Glavna je

tema h imna postan ak i sadrzi

mnoga

pitanja tako da mozemo

reci

da se radi o

filozofskom

djelu.

Nii

nesuca

ni t si-ca ? i c b;c

iada,

nit ozracja nit

svodastnje

onkraj.

Sto zakrivase?Gdje? I cernuzaklon?

Je

1

bilo vode,

bezdne

iduboke?26

Him an donosi

teoriju

stvaranja prema kojoj na pocetku nije bilo n i onoga st o jest n i

24

Isto:

148; isti auto r, Rgvedskihimni:251-252.

Kada

Stovateljprinosi

neku zrtvu, onotkupljuje samoga

sebe.

Razlikujemo slijedece vrste zrtava:

karman

zrtve koje se

moraju

prinositi)

1. - obredi srauta javni,

svecani

objavni obredi)

obuhvacaju

prinose koje

treba prino siti

redovito obveza su brahmana. -

agnihotra

seprinose svaki dan

ujutro

i

naveder

-

darsa-purna-masa, dvaput

mjesedno mladog i

punog mjeseca)

- taturmasya,

triput godignje

Ovo su nekrvni prinosi izovu se iSti. Prinosi se

maslo,

mlijeko, riza, jecam, kolacicipurodas. 2) krvne

zrtve- dvaput

godiSnje

seprinosi

pasubandha vezanje zivotinjd)

ipotrebnasu

barem

cetiri

svecenika.

3)

somayadna H i

soma-samstha zrtve some)

-ukljuCuje i

krvne

i

nekrvnezrtve,

najsvecanija

zrtva

i

potrebno

je

barem

16svecenika. B)

naimittika

kannan zrtve koje

seobavljaju

ponekad)

C)

kamya

karman

zrtve kojim a se zeli nesto dobiti od bogova, ne moraju se obavljati). Grhyakarman se

nazivaju

ktcm

obredi.

Asvamedha

je kraljevska zrtva kao i

radasuya)

u kojoj se uz somu zrtvuje i najdragocjenija

zivotinja konj. N akon konja

povrijednosti

slijede govedo, ovan,jarac.PuruSamedha

je

kada

se prinosi

najdragocjenija zrtva, naime

zrtvuje covjek.

N ema dokaza

da su ova

zrtva prinosila. Ponekad

se

prinosi isti

da se otkupi.zivotinja, pa se tako kolacici prave u obliku zivotinje gdje ju zamjenjuju. Smisao zrtve je

trostruk:

osigurati

nebesko tijelo zrtvovatelju, tj.

zivot

nakon smrti,

postici

dobro na zemljiiodrzati red u

svijetu.

Usp.

Jezicll,

Jauk-PinliakH.,

Gonc-lbacanin K., Istone

religije:

20 .

25 Podjela

naslalezeukinutaje

indijskim

ustavomiz 20. st. aignoriranaje u britanskimzakonima u 19. St.

26Jezidft,

Rgvedski

liimni:

253

17


17/56

onoga

sto nije. Biloje Jedno i nicegdrugog nije bilo.To Jedno je izvan nasih kategorija

postojanja

i nepostojanja. Ono je prvi uzrok svega, sve je iz Jednog

postalo. Dal je

u

himnu postavlja

se

pitanje tajne stvaranja.

To

znanje

odrice

se

bogovima,

kao i

ljudima,

je r bogovi su

nastal i

iz

Jednog

i

nisu mu bili svjedoci. Kako

je

nastalo Jedno ostaje

tajna.

27

Teorija

nastanka svijeta u

ovom

himnu sl i jedi model emanaci je . U Vedama

susrecemo

jos

i

model roditeljstva (radanjem sv ijeta: D y a u h pitar, Savitar, Pradapat i )

i

modeltvorca (njegovim naporom:Tvastar,Visvakarman il i umi jecem) .2 8

Na h i m n ePurusi nadovezuju setekstovi iz

upanisadi.

3 3 panisadi

Upanisadi, ka o kraj Veda il i

cilj

Veda,

sumiraju rani ju

indijsku misao. Predstavl ja ju

zacetak

i

osnovu

indijske filozofije i kao

takve

inspiracija su kas nijim filozofskim

sistemima, osobito vedant i .

Upanisadi ne

cijene

s amo

istocnjaci, nego

i

zapadni misl ioci ,

A .

Schopenchauer , W. James. Glavno

ucenje

vpanisadi je

m o n i z a m ,

zb i l j a j e ne-dualne

pr i rode .

Pr ikazuju auten t icno

iskustvo

susretas t r a n sc e n de n tn i m i rnis t ickog su ka rakte ra .

E t i m o l o s ko

znacen jerijeci

upanisad]& sjesti (sad)

blizu

(upd) dolje /) i

pokazuje nacin

na

koji

su ucenici

b iva l i

poucavan i znanju

upanisadi

od

strane

ucitelja . Do sada je

poznato v ise od dvjesta upanisadi. Mnoge od nj ih su m l a d e i nas ta le su kao i m i t a c i j a

drevnih

kanonskih upanisadi . Nj ihova

kanon icnos t

se odreduje

p rem a t om u j e su

l i bi le

predmet komentara i citirane od strane vodecih misl ioca , kao npr . od strane San-kare .

Najvazni je

up a n i s a d i

su

Brhadaranyaka-upanisadi

i

Chdndogya upanisadi29

Kao

pr imjer

f i lozofske

mis l i

vrlo

je

znaca jan

sljedeci

tekst

izAitreya upatiisadi.

1. Ovo bijase sopst\>o 30u i skonu, ne

(bijase)

nisto ino sto t repce. Ono

gledase:

"D a ispustim

s\>jetove "

27Vidi

Pajin

D.,

F ilozofija

upaniada:60-61; |aliadevanT.fl P., Invitation to Indian Pliilosphy: 20-

22; Jezi6t(,R gyedski

himni:

253-254.

28Usporedi PajinD.,Filozofija upanisada:

61.

29 Usporedi ahadevan

T f \

P., Invitationto Indian Philosphy:26-33.

30 Atman - izvodise izkorijena znafi disati, znacid uh a l i akoje i n d i v i d u a l n o onda duSa,takoderznacii

sopstvo.

U lin;a skoj narodnoj

poeziji

razgovors

d u s o m znaci razgovor

sa

samim

sobom (F .

Vrancic

prevodi

latinsko

substantia

s z o b f i t \ > o

U

drugim

rijecnicima sopstvoima i znacenje

persona.).

18


18/56

2. O noi spustaSe ovesvjetove: vodensvod,

svje tlomrcanja,

smrt, vode. V odensvod

je ono

onakraj N eba (nebeskog svoda). Podnozje m u ) N ebo .Svjetlomrcanja

su

Ozracje .

Smrt je

Zemlja.

Vode

su onoStoje

dolje.

3.O no g ledase: "Ovosu

svjetovi.

D as a d aispust im svjetopastire " O n o ,ug rab i vs i

iz Voda

Coyjeka ,

obl ikovase ga.

4. Utopljavase ga .Kakog a

utopljavase,

raspukose se us ta ,k ao

(daje

to )ja je . Iz

us ta

Rijec. Iz Rijeci

Oganj.

Raspukose se nosnice.I znosnicadah. Iz

d a h a V j e t a r .

Raspukose se dva

oka .

Iz ociju vid. Iz

v idaOdrjesa

(Sunce) .

Raspukose se us i .Iz usiju

sltih.

Iz s luha Smjerovi .

Ras puc e se

ko za .

Izkozedlaka. Iz

d laka

Trove i

S tabla .

Ras puc e

se

s r ce .

Iz

s r capam e t . Izpam e t i sjajni Mjesec.

Ras puc e s e p u p a k Tzpupka oddah. Iz odahaSmrt .

Ras puc e

se

spo lovi lo.

Iz

sp o lov i la

s jeme. Iz

s jemena Vode.

31

U

pocetku

n i je b i lo nicega, osim Sopstva,

sto

b ipokazivaloznakove zivota.

Zat im

O n o

ispustase sl jedece svjetove: vodensvod - ono onakraj nebeskog svoda, svjetlomrcanje -

podrucje

izrncdu Zemlje

i

Neba,

smrt- Zernl ju, podrucje

smrtnost i ,

ivode- ono na cemu

Zeml ja piiva.Pumsa makrokozmicko bice, im a obl ik ja j a i Ono ga zatopljava kac ptica

mlade .

P u r u s a

se 7 r fv u i e i izosarn mjesta n a njegovu ti j elu radaju se

bogovi.

Purusa

usta

nosnice

oci

us i

koza

srce

pupak

spolovilo

z i v o t n e

m oc i

r j

dah

vi d

slul

dlake

p a met

od-dah

sjeme

bogovi

og an j

yjetar

Sunce

smjerovi

trave

i stabla

jesec

smrt

vode

Cuvari

2^emlje

Ozracja

Neba

podjela se

Siri

u svim smjerovima

Tih osam bozanstava rada se u

svemiru

iz kozmickog bica. Zat im

slijedi

tekst gdje se

opisuje kako bozanstva

traze

od Sopstva da im utazi zed i glad. On im salje n a jp r i j e

kravu, pa konja ali ih tek covjek zadovol java. Bozanstva se smjestaju u covjeka.

O b r nu t i m

redom ulaze u n jega smrtnoga coyjeka) .

Time

se u rnikrokozmickom

bicu

smjestaju makrokozmicke moci. Kad se covjek hrani , i one se hrane. Covjek je

preko

31 Jezic lt, Rgvedske upanisadi: 101-105.

19


19/56

hrane jerona

umire,

ona jezrtva)povezan sa smrcu.32

GdjejeSopstvo?Sto je ono? Ono se ne svodi ni na

jednu

odovih moci.

Ono

ima

posebno

mjesto iposebnuulogu.

Sve dusevne i spoznajne i voljne moci vidovi su

pradtlane

proznavanja,

spoznaje,

svijesti).Pradnana} ono pocemu covjekjest i po cemujest

cijeli svijet.

Sve

sto

se

rada;

iz

maternice,

iz

ja jeta ,

iz

znoja kukci,

crvi),

iz

klice;

ima za

oslonac

proznavanje pradha). Proznavanje

je

takoder

i ono sto

nije smrtno

u

covjeku.

Bitan

dio

p i t an ja

sto je

sopstvojestpi tanje

sto je to sto

nije smrtno. Isto tako,

sto

sedogadaposlije covjekove smrti, ka mo odlaze

njegova

pamet, vid, s luh.Po

Vedama

se

cini

da sve toodlaziu

sebi srodan

diobozanskogsvemira. Od

svega

ostalogase

razlikuje

atman sopstvo) koji nadilazi svedruge zive

moci.

To je nase sopstvo, duhovno pocelo

koje je vjecno i

neunistivo.

33

Aitareya n i je obiman

tekst

al i

prikazuje

svezu izmedu makrokozma

i

mikrokozma.

Zada tak

je

onoga koji

zeli

spoznati

smrt i

prevladat i

je spoznati sto je

Eiman. Smrtnosi se shvaca kao c i k i u s p reradan ja , r adanja i

urni ranja , koj i

pojedinca

vezeza

ograniceni

zivot .

U VI

knjizi

Chddogya-vpanisadi

opisuje

se

pouka

koju brahman

i ucitelj

Uddalaka Aruni da je svom sinu S v e t a k e t u u . Sve tak e tu je nauc io

Vede

n a pa me t istekao

ve l iko

z na n je . Na kon dva na e s t god i na Sve t a ke tu

se vraca kuci

s a moz a dovo l j a n

i ohol .

U d d a l a k a pr imjecuje s inovo

neznan je

i ze l i ga pouci t i pravom z n a n j u , znanju a ps o lu t ne

zbilje. Pocinje opisom suca,

bica

sal) koje

b i jase

upocetkusamo i bezdrugoga.

2. Ovo,

mileni,

u

iskonu

bijase naprosto

suce

sat), jedno, be z drugoga.No

neki su

rekli

za to:

"Ovo

u

iskonu bijase naprosto nesuce asat), jedno,

be z

drugoga. Iz toga

nesucega

rodi se suce."

No

odakle

bizapravo, mileni,

moglo

tako biti?-

rece. Kako

bi se iz nesucega

rodilo

suce?

Nego, ovo,

mileni,

u iskonu

bijase naprosto suce, jedno,

be z

drugoga.

Ono zamisljase: "Neka budem mnogo, neka se narodim " Pa izlucivase jam

tedas).

Ta

jara

zamisljase: "Neka

budem

mnoga, neka se na rodim " Pa

izlucivase vode apas). Stoga,

gdje

god se covjek zari il i poti, tu se izjare

radajuvode.

Te vode

zamisljahu:

"Neka budemomnoge,neka se narodimo " Pa

izlucivahu

hranu

anna). Stogagdjegod kisi, tubiva obilje hrane.

32 Isto:9 2.

33

Isto:

95.

20


20/56

3.

U ovih tubicabiva samo

troje

sjeme: jajorodo, zivorodo iklicorodo.

To boStvo (suce) ovdje

zamisljase:

"Hajde da ja ova

tri

boStva (jam, vode i

hranu)

prozimljem

ovim

zivim

sopstvom

atman)

i da im urazlicavam

ime

i

oblik

vakopojedino od njih init cu trostrukim." To

boStvo

ovdje prozimase

ova tribostvaovim

zivim

sopstvomi

urazlicavase

im ime ioblik.

Svako pojedino od njih

cinjase

trostrukim. Akako, mileni,svakopojedino od tih

triju

bo tavab iva trostrukim,

nastqj

razaznavati sto ti o tome

kazemlw

34

Vatra (tedas), voda apas) i

hrana

(anna), koji nastaju iz sucega (bica), tri su poSela

svijeta.

35

Sve

stvari

i pocela

sacinjeni

su, u

razlicitim omjer ima

od ovih

triju pocela.

Jednajedinastvarnost lezi

u

temelju

sve

egzistencije

i

uzrok

jesvih

bica.

sat

-

tedas

-

apas

-> anna

Nakonontoloskogi kozmoloskogdijela,

prelazi

se na bica nazemljikojihimatrivrste.

Nakonsto je

pokazao

da je suce sat)

uzrok,

izvor svihbica,

Uddalaka

iznenada

identificirasat s

Atmanomi sa Svetaketuovimsopstvom.Tattvam

asi, Svetaketo (To

si

ti, Svetaketu ). Sopstvo, Jedno, dusa

svijeta

ident i f ic i ra

se Svetaketuovim

sopstvom.

Gno sto iezi u teme iju sve stvamosti imanentno je

Svctakerau.

Zeii se

reci

da se

ir.dividualr.o

sopstvo Do ied ina

H u g a

np

r az l i lo i i f

~ > d a n ^ o l u f n o e

Soostva

r

i j j j

~ i ~ > A .

Ovdje

se

moze

iako

pomis i i t i

da se

rad i

o

s u b j e k i iv u o m

idealizmu,

al l

je

jasno

da

je uz rok k ozma, sv i je ta apsolutno Sops tvo a ne Svetaketuovo.30

34Prijevodll Jezic

35 Jo su

dva

po&la u indijskoj

filozofiji

koja se ovdje ne

spom inju,

2iak vayu)

i

eter akasd).

36

Usporedilbhadevan T.M. P. , Invitation to Indian Philosphy: 40-41;

H iriyanaK,

Osnove ind ijske

filozofije, Naprijed,

Zagreb

1990.:63-64.Vrliovno znanje, znanje Sopstva,

odnosi

se na

Brahman

i

A

[man.

Ovo

su centralni

pojmovi upanisadske

filozofije. Pod

Bralunanom

se razumijeva najprvo

vedska

rijed,

izreke,a potom izvor iz

kojeg

je

nastao cijeli kozmos.

Almanac

dua zivog bica,

ovjeka. aliadevankaze,

protivno

miSljenju

.

Jezica, dajeg lavna

misao

upanisada

da suovo dvojejedno i isto.

Takose

BrahmaniAtmankoristekao sinonimi s obziromje li

predmet

istrazivanja

svijet,

kozmosilivlastito

sopstvo. R ealnost

koja je jedna, ne-dualna,

pokazuje

se kao raznoliki

svijet

i

mnoStvo

dusa. Ovakav ishod

misli

moguc je je r predstavlja sintezu objektivnog i

subjektivnog

pristupa stvamosti.

Usporedi aliadevan

T .H .

P ., Invitation to

Indian

Plulosphy:

33-35.

21


21/56

4

Epska

knjizevnost

Pocinitelj dobra,

dragimoj,

nikada

ne

propada .

BhagavadgTta,VI.40).

4 1 Epovi

Mahabharata zapravo

nije

ep u pravom smislu ri jeci,

vise

je zbornik u kojem

su

skupl jen i vrlo raznorodni di je lovi cija narav nije uvi jek izricito epska. Sadrzi sto

tisuca

strofa iv j e ro ja tnoje najopsezni je dje lo u svjetskqj knj izevnosti . Sastavl jenaj e na epskom

sanskrtu a ne na vedskom jez iku.O k osn i cu

sadrzaja

epa c i n e nepr i jate l js tva i sukob

dvi ju

suparnickih grana kral jevske loze

u

plemenu Bhara ta . Vrh una c

i

t ragicni rasplet glavne

radnje b i tka j e na polju Kuruksetr i , Na jpozna t i ja i na jv redn i ja poucna epizoda u epu je

BhagavadgTta

p jesma

uzvisenog). U vrstena je na pocetak opisa

velike bitke

n a

Kuruksetr i . Ep je svoj

danasnj i

oblik i opseg rnorao dobi t i pr i je 4. st. po. K r. Glavna

r a dn j a epa pot ice u osnovn im

crtama

od pras tare a r i j ske epske pre da j e a odnos i se na

d o b a nas tanka

stari j ih

b r ahm an a .3 7

Ramayana je ep koji je potekao od i s te e psk e p r e da j ekao iM ahabharata a l l se u

mn ogome od n j e

razlikuje.

To je ep o m l ad i c u

R a m i

i n j egovoj v je rno j

zen i

Slti.R a m a j e,

um jes t o

da

nasl i jedi

svoga oca na

pr i jes tol ju

A y o d h y e ,

m o r a o

zbog dvorskihsp l e tk i

otici

u

progonstvo u sumu. Prat i la

ga

je Sita. Nju je pozelio i o teo demon Ravana , kralj L a n - ke .

M e d u t i m ,

R a m a je stekao saveznis tvo m a j m u n s k o g kralja

SugrTve

i n j e gova sav j e t n i k a

Ha n um a t a i uz

pomoc

n j egove voj ske ub i j a R avan a i oslobada

Situ.

U mlad i m se

di j e lovima

epa

Rama pr ikazu je

kao

ut je lovl jen je

avatara)

boga Visnua. Tako

je e p

postao

prava sveta kn j iga visnuitskih sljedaba. Ovaj ep je inacica siroko rasprostranjenog mita o

zmaju ijun aku npr. Indrina borba sVrtrom).UMahabharat i sej avl j a i prica oRami , dok

se zgode

Mahabharate

n e spominju u Rdmdyani .

z toga moze mo

zakljuciti da je

Ramayana u svojem

ko na cno m

obl iku starija od

konacnpg

teksta Mahabharate .

37

Vidi Katieic R.,Stara indijska knjizevost, NZ H,Zagreb 1973.:

112-125.

22


22/56

Ramayanaje najvjerojatnije dobila konacniobliku 2. st. po. Kr., a radnjajoj aludira na

vri jeme

mladih brahmana.

38

Purdne

-

im e

purdn javl ja

se u

vedskoj

knjizevnosti i

oznacuje starodrevnu

legendarnu predaju

o

proslosti mitska

i

legendarnapovijest).

Purdne se po

jez iku,

metru i

nacinu

pjesnickog

izrazavanja

ukljuduju u epsku predaju, a po sadrzaju suvjerske knj ige u

kojima

su skupl jene

nauke

i

vjerovanja mladeg h induizma.

Purdne su

potekle

iz

epske

predaje.

Nosioci to g

pjesnis tva

bill su dvorski pjevaci stitd). Kasni je su toj predaj i

svecenici, a li ne znalci Veda nego cesto hramsk i svecenici, do da li p ob ozne legende i

posluzili se tim knjizevnim gradivom da uzdignu i proslave

bozanstvo

kojem su sluzil i .

Poslije, takoder i da proslavesvetiste od

kojeg

su

zivjeli. Purdne

se razlikuju od velikih

epova po tome sto u nj ima nema radnje koja bi bila cjelovita, a

nema

ni kompozicije.

Sastoie se samo od

onoga

sto su

Mahdbhdrati bezm jerni dodaci .

U

purdnama

se

obicno

nalazi i

popis svihpur n koj ih ima osamnaest .

Os im

ov ih prozn ih

pur n

il l ve l ik ih

mahd-purdna) sacuvali su sejos i drugi istovrsni tekstovi koji se zovu do da t n e purdne

upa-purdnd).

Purdne su

najvjerojatnije nastajale

od

vremena Gupta 4.-6- st.)

i

kasnije.

Z a

b i n - d u e

predstavl ja ju vjerske knjige iako drugorazredneipodredene Vedi . To je objava

za

p r i p a d n i k e

sv ih

stalcza pa i ^ iuzmskog

suJra) i

za

zene

koj i rna

jc

Veda

za b ra n ic n a .

4 2

Mahabharata

VI knjiga

- Bhagavadgrta

Bhagavadgitd pjesma Bogovitogd) je na jpopula rn i ja sanskrtska filozofska i re l ig iozna

pjesma. U

njoj

uz osim

vec

poznate pretpostavke brahm anizm a

susrecemo

i

nag laseni

teizam i et iku. Bhagavadgitd opisuje sukob

dvije grane

nasl jednika pr i jestol ja . Ar d u na ,

j edan

o d

predstavn ika jedn e strane,

ima za

vozaca kola

Krsnu. Krsna ga

poziva

da

pogleda

38 Isto: 128-131; CavendishR.,LinkT.O.,4jtologija- ilustrirana enciklopedija,Mjadinska knjiga,

Zagreb 1990.:21-22.

39Vidi

Katicic R _

Stara

indijska knjizevost: 133-137.

Suvremeni

indijski

zakon

ne priznaje kastinski

sustav. B. R.

Pfmbedkar, pisacdanaSnjeg

Indijskog ustava , bio je iz kaste

mahavaa

nedodirljivi kojis u

Sistaci

ulica

iprostoraz akremiranje). Tezio je ukidanju

kastinskog

drustvenog

usfroja.

Godine 1956.

je ,

s

jo 5500.000nedodirljivih,

presao

n abuddliizam.T ajprimjer sukasn ije slijedilimilijuninedo dirljivih u

Indiji.

Vidi

Jezictt,

Jauk-Pinliaktl,

G6nc-]lpacanin

K.,Istocne

religije

- skripta za studente,

Filozofski

fakultet

u

Zagreb, Zagreb 2001:105.

23


23/56

r

bojno

polje. Kad Arduna vidi svoje rodake na drugo j strani, odluci ne bo riti se, zato sto ne

mozepoc in i t i

takav

grijeh. Misli da je

daleko

bolje ne

bori t i

se i

ne pocin i t i gr i jeh. Krsna

poucava

A rdunu

o

onome

sto

mora

znati,kako

treba

djelovati,

te

kako

se s

povjerenjem

i

I jubavl ju pr ema Bogu covjek najlakse izbavlja, najsig urn ije djeluje i ne elm grijeh. Pri

tome covjek mora sve svoje djelovanje posvetiti Bogu, djelo mora b i t i poputzrtve. P ravo

predanje

Bogu prezpostavlja odricanje odsvega ostalog. Tijekom pjesme otkriva se da je

K r s n a u t jelovl jeni

bog bhagavant

bogovit) .

U Bhagavadgiti je iznesena jedna v rst izrazitb ksatriyske filozofije s po rukom

kojaje univerzalna. Temeljni ontoloski

stav

koji treba shvatiti je:

Nebice

nemoze

dapostane

bice,

bice

n e

moze

dapostane nebice;

razlikuhmedu ovog

dvoga znaju oni koji vide

istinu 40

O v o r az l ikovan je bica od nebica p r imjenjuje se za r az l ikovan je p rave b i t i covjeka, onoga

sto je u covjeku v jecno , od nebi tnog, onoga sto n i je v jecno. Prava b it covjeka ni je

tijelo

il i osjetilnost, vec duh koji je nepromjen j iv ,

nestvor en,

vjecan. Tjelesna

smrt

ne

dodi ruje

ono n ajdublje u covjeku. Ubi janjem,

un i s t en jem

t i jela, z ap ravo se n i k o ne ubi ja . R a tn ik

n io ra r azv i t ; u u u o vn o s t u a ui inogao svoju z i v o tnu S i t u a c i u . e s m y e

;> e

smr t i

n i t i

oduz imanja

z ivota

d rugima.

.Axduna,

zat im,

p i ta K r snu

je

li

o v o

znan je

vr jedn i j e od

d jelovanja .

K rsna o dgova ra da je znan je m n o g o v r j edn i j e o d d je lovanja.

Ard una dalje

p i ta

zasto ga

o nd a K r sna t jera

dalje na

d jelovanje,

na

b i tku. Krsna kaze

da,

ako je znan j e bol je od djelovanja, to ne

znaci

da je ne-djelovanje bolje od d jelovanja.

Dalje objasnjava kako t reba d jelovati . Ljudi cesto djeluju

i z

kor is tol jubl ja

i savjetuje

Ard un i

da ne

djeluje tako

je r

b i tka

j e

n jegova duznos t . Tvoja br iga

je

d jelovanje,

a ne

plodovi;;.

Na taj nacin

djelovanje

ne sputava, vec nasuprot oslobada od podloznosti

karmanu.

Kadgod je

djelovanje

u v j e tovano sv rh om i li ko r i scu , ono

n i je

s lobodno. Samo

kad se

djeluje

u

skladu

sa

zakonom koji

j e

svakomu u r oden

k ao

duznost, tada

se

djeluje

u

skladu

sa

zakon ima

za koje

zelimo

da

budu

opci zakoni jer

sluze odrzavanju

svijeta

lakasanigrahd). Jedino je takvo d jelovan je s lobodno d jelovan je .

Usp. Bliagavadgita, Grafos, Beograd 1981.:

28 .

Nazalost prijevod n i je naj toJni j i .H. Jezic predlaze

sljedeci:

Nema

b ivstva nesucega,

nitinebivsta

sucega..

24


24/56

Treba

postati ravnodusan

prema

uspjehu ineuspjehu.

Ravnodusje

jesprega

-yoga.

To je

pot njavanje

Bogu

svih ljudskih

sriaga,

srca,

um a

i

volje.

Putem

yoge

coyjek

se

sjedinjuje

s

dubljim

principom ipostaje imunna udare ovog svijeta.

Tijekom

razgovora

Krsna

sepostepeno

Arduni

otkriva kao utjelovljeni Bog, te

mu

u

jednom

trenutku daje natprirodni vid u kojem onvidi propast velikih

junaka

u

predstojecoj

bitci.

Arduna moli da muoduzme

oyaj

vid. Krsna m u kaze da je Bog vec

unaprijed odredio svakomu vlastito

vrijeme smrti.

No,

u

perspektivi bhakti (predanostf)

Arduna vidi

Boga

kao

prijatelja

koji

svakog

covjeka prati. Uz ljubav prema Bogu,

sudjelovanje

u Bogu i

vjeru

sve je lakse, sve se

lakse

podnosi.Na

kraju

Bhagavadglte

nailazimo nao vuporuku:

0stavisvezakonskepropi se itra zi pr ibjeziste u

Men i ,

jacu

te

oslobod iti svihzala;

n e .

zali

se .

41

Ovatetsticka poruka u cijelosti je uspjesno nadogradena i predstavlja pravo prosirenje

etickogzakona.PrepustivsiseBogu,ne cineci

nista

za

sebepostizemo

ono stoje

pravo

namnogo laksinacin.4 2

Filo7,ofi

UttaramTmamse su ovu epsku piesmu uzeli za

jedan

od

svojih temelja

iako ona ne spada uVede.

4 3 Tantre

Tantre

suvjerski tekstovi m ladeg

hinduizma,

mladiodpurana Tantrizamje nova sinteza

ali

ostaje

u okvirima

hinduistickog

pravovjerja.

Priznaje vedsku

objavu,

all kao

objavu

starihvremena

koja ljudimavisene

kazuje

mnogojer joj nisu dorasli. Strasanteret

vedske

ucenostinijetako vise po treban za konacno osobodenje (moksd)43

Tantre su sastavljene u

stihovima

na nemarnom i zapustenom sanskrtu. Obicno

imaju cetiri

dijela:

41 Bhagavadf 3:

87 .

Za

cijeleo poglavlje

o

Bhagmadglli

usp. RadakiiSnan

S.,

Indijska

filozofija

(I):377-423);Hiriyaiina

rt.,Osnove indijske filozofije:105-118.

Isto:

142.

25


25/56

1 . dnana (znanje)-

u

kojem

se

iznosi f i lozofski pogled, obicno monoteistiki

il i

pak naginje vedantinskom monizmu

advaita), cesto

i ma mo

ukljudene i

carobne izreke mantra) i carobne crteze yantrd). Filozofija je obicno il i

vedante

il isamkhye;

2 yoga (duhovnousredotoSenje)

-

kako

bi se

stekla carobna moc,

to je

takoder

mahdyoga;

3. kriya (djelovanje)- uputezaizradu kipova iposve tu hramova;

4 .

carya

(ponasanje)- sadrzi pravi laoo b re d i maisve tkovinam a .

Tantr icka

se djela razvrstavaju u tekstovnoj predaj i

p r e m a

tome kojem su kul tu

posveceni a onakoja pripadaju poklonicima Visnuovim zovu sesamhita, Sivinim -

dganta (predaja) apoklonicimabozice Devi Sakti il i Vel ike Majke zovu setantra ^

44Vidi

JezicH,

Jauk-PinliakK, Gonc-foaCanin

K .,Isto< ne

religije:41-42 .

26


26/56

5 Dinizam

Ispitivaoje

imaju li

sva

ta

bica zivot,pakadje

spoznao

da

imaju,

ta j

je

veliki junak isao

dalje sklanjajuci se svim

bicima. . . Bambhacerain,IzzivotaMahavTrew,IX, 1-14).

Dinizam se nijejako sirio izvan Indije kao buddhizam kojije postaoi drzavna religija

(Sri Lanka

i

neke

druge zemlje).

Jpak,-

i dinizam je imao

svojih pokrovitelja tako

da i

danas imamo dinista u Indiji (oko 0,5% pucanstva).

Tokom

vremena vrlo se

malo

promijenio pa

zato

predstavlja najcistiji pr imjer staroindi jske

n e b r a hma n s k e duh ov ne

naukei prakse.

V ardh am ana

nazvan i

Dina

gobjednik, onaj koji je ovladao

sobom

i pobjedio

svoje strasti)

i

MahavTra veliki duhovn i junaK), Buddhin suvremenik, rodio

se u

plemickoj obitelji u sjeverno-istocnoj Indiji blizu grada Vajsali u mjestu Kundagrama .

T r a u i c i u n u h i u

$e s;;;atra c da

}

to

bilo

ok o

540.

pr .

Kr.

Otao

rru;

je

po

legend

bi o

Siddhar tha

pogiavar ksatr iyskog

roda i

sljedbenik

P a r s v a n a t h e ,a

majka

sestra

kraija

Videhe. Nakon

smr t i

roditelja, kada je i ma o oko t r ideset god ina ,Dina se posvecuje

asketskom zivotu p o s t o j e od brata dobio pris tanak da ode u beskucje. Bio je f ana t i ck i

samodosl jedan.

Trazio

je ist inu a ne postovanje

drugih, odrekao

se

svega,

pa i

odjece,

zelios e

izloziti

svim preziranj ima. Za vrijem e svogt rapl jenja kosunijeobri jaonegoju je

i scupao.

N akon dvadeset godina

strogog

isposnickog zivota V a r d ha ma n a je postigao

savrseno

znanje

kevala-dnand)

i

postao

kevalin

savrsena

dusa). Osnovao je

dinisticku

zajednicu i

ostatak

zivota

propovijedao

45 dinist icko ucenje

koje

nastavak

s tarog nauka

ucitelja Parsvanathe. Um ire u sedamdesetdnjgoj godini zivota. Smrcu je postao s iddha,

oslobodena dusa najveceg

savrsenstva,

sveznajuca i neovisna o karmanu. Proglasen je

tirthamkarom ptkrivac gaza najviseg redasto

je

stekao

pet

vrsta znanja

i bio

uciteljem na

zemlji .

Dinis t icka

predaja

govori o

dvadeset

i cetir{t7rthamkare, no

jedino

se, u z V a r d h a m a n u

: njegov

pre thodnik Parsvanatha , moz e

smat ra t i

povijesnom

osobom.

Vardhamanaje propovijedao u

drzavi

agadha,danasnji Bihar, kao i Buddha.

27


27/56

MahavTraje

neznatno

izmijenio

staroucenje,dodao

je kao

peti zavjet

cistocu i

zabranio

nosenje odjece. Propovijedao je apsolutnu zabranu ubijanja

ahimsa)

i posvemasnje

smirenje

i

post. Svoje kanonske knjige dinisti nazivaj

Siddhanta H i

Agama.

U

njih

se

ubrajaju:

jedanaest an-ga (dvanaesta

se izgubila

vecprije

5. st. pr.

Kr.), dvanaest uvan-ga

deset

Painna

sest Chedasutra, cetiri Mulasulre

i

pojedinacni tekstovi Nanadi,

Anuogadara

i

dr). Pisane

su na srednjeindoarijskim

jezic ima

(ardhamagadhT,

saurasenl),

dok

kasniji dinisticki

pisci koriste

sanskrt. Skupina

d igambare ne

priznaje

kanonicitet

svim tekstovima i uce da su pravi stari kanonski tekstovi izgubljeni. 46 Dinisticka

zajednica

se

sastoji,

kao i buddhisticka, od redovnika/redovnica i laika/laikinja.

Redovnici

imaju

svoje samostane

i

svetista. Njihova je duznost da

sami

sebe

usavrsavaju

eticki, spoznajno) i da poucavaju laike. Kult u h ramovima ne

obavljaju

redovnici nego

laici,a cesto i

b rahmani .

Dinisticka je

nauka

u

mnogome

slicna i

srodna Buddhino j,

a li se

ipak

od nje

jasno

razlikuje. O ha uci da

postoji osobna dusa

i da je

treba o sloboditi

iz samsare patnji z ivota

na

ovom

svijetu.

To se postize oslobodenjem od karmana putem, prvenstveno,strogog

asketizma

i

irapijenja,

te vrsenjern

obreda.

Giavna je

svrha

d inisl icke nauke

spoznaja

o

pravom

covjekovu

mjestu

u

svjetskom zbivanju

da bi se

moglo teziti

za kor isnim i

izbjegavati st o je stetno.

Tomu

nas mogu nauciti samo sveznajuci ucitelji tirthamkare i

dine. Tko je

un is t io

svoj karman

postao

je siddha savrsen), bozanstvo, i kao

t akav

postoji i dalje i posl i je t jelesne

smr t i

u po tpunoj s lobodi ka o duhovno

b ice

koje uz iva

beskrajno

znanje, beskrajnu snagu

i beskrajnu

nas ladu.

Oko 325.g. pr. Kr. dolazi do naglog rasta kraljevine Magadha

koja

se p re tvara u

indijsko

kraljestvo. Vladar

Candragupta

je postao vrlo sklon diniz m u. K ada je zavladala

glad jedan

d io

dinis t icke

zajednice

iselio

se na jug

(ucitelj

Sthulabhadra)

a

drugi

je dio

ostaou Magadhi (ucitelj Bhadrabahu). Zbog razdvajanja doslo je do razlika u obicajima

al i ne i u

na uci. Sjeverna

skupina svetambara odjeveni u bijelo)

p r i lagodila

se

obica j im a

zemlje

i prihvatila

bijelu odjecu. Juzna skupina digambara

zrakom odjeveni) ne

nosi

odjecu (osim redovnica) i p r ema njihovu

vjerovanju

zene ne mogu

postici prosyjetljenje.

Svetambare

nemaju

takav nazor

o prosvjetljenju.

Usp. K aticic

R .

Stara indijska knjizevnosto: 221-225.

28


28/56

Kljunajeza nauk dinizma ahimsa, neozljedivanje bica koja

osjecaju.

Ahinisa

ukljucuje strogu

zabranu

jedenja mesa i neozljedivanje bi6a mislima,

rijecima

i djelom.

Nepruzanje

pomodi drugima takoder je zlo jer povredujemo drugog

ako

mu ne

pomazemo

kad

smo

to u

mogucnosti.

Z a

redovnike

iredovnicevrijedi pe t

velikih zayjeta

(mahavratd) koje treba po ivati: neozljedivanje, istinoljubivost, suzdrzavanje od

krade,

od

spolnosti

i

sloboda

od

pohlepe

i imutka.47

Laid

se pridrzavaju blazih

zayjeta

(anuvratd) gdje su

suzdrzavanje

od spolnostii sloboda od pohlepe

zamijenjeni

cednoscu

i

skromnoscu.

Dinistifcka

nauka

kazed a

postoje dvije

kategorije

(tattve)bic :

1. diva (zivo) i

2. adiva nezivo).

Te dvije

tattve

bile bi osnovna kategorizacija pojmova svijeta (zivo i nezivo). Diva bi

odgovarala

znacenju rijeciatman

kadaznacipojedinacnosopstvo.

Njezinu

prava

prirodu

karakterizira

vjecnost

isavrsenstvo

(inteligencije,

mira,vjere imoci). Zivose dalje dijeli

prenia broju

osjctila

na :

1. bicas

jednim culorn

(biljke),

2.

bica

s dvacula

crvi),

3.

bica

s tri

cula(mravi),

4. bica scetiricuia (pcele),

5.

bicas pet

cula

(covjek) i

zivotinje

koje se radaju iz

maternice

kao sisavci, il i

jajeta

kao pticei

gmazovi.

Nezivo,kojekarakterizira

neimanje svijesti,

dijeli

se na:

1.

pudgala

(materija,

tvar)

2.

dharma(medij

koji

omogucuje kretanje)

3. adharma (medij

koji omogucuje mirovanje)

4.

dis (prostor)

5. kala(vrijeme),

od

kojih

su

prostor

i

vrijem e beskonacni.

Osim

toga

pe t tattvi

opisuje

duhovni

put,

/. asra\>a

(dotjecanje

karmana

karmanske tjelesne materijedusij

2. bandha (vezanost na

karman)

3.

samvara

(opiranje karmanu)

4. nirdara

(stanjeistrosenosti karmana)

5. moksa (oslobodenje).

Karman kao

vrlo

fma

materija, privucena

dusevnom

aktivnpscu

kao sto su

krivo

znanje

i

strasti, dotjece

(asrava} u dusu i

sputava

ju oneciscujuci

njezinu pravu prirodu

i

U

buddhizmu

postoje

slicni

zavjeti, alije peti zavjet izbjegavanje opijanjaili

biloega

sto umanjuje

stupanjna5esvjesnosti.

29


29/56

zarobljava je u lanac

u m i r a n j a

i radanja. Nakon

toga

slijedi stalni pr i l jev

karmana,

st o

izaziva stanje vezanosti bandhd). Opiranje karmanu naziva

se

samvara. Pravim

znanjem

i sam osvladavanjem dolazi do

ponistavanja

nirdara)

karmana. Potpuno

oslobodenje

od karmana,

prekidanje zajednice izmedu duse

i tijela,

naziva

se

moksa

ili

kaivalya potpuno oslobodenje. Buduci

da je

karman m ater i jal iz iran

u

tijeluonda

je i

oslobodenje shvaceno vrlo asketski vezano uz

m ateri ja lno,

sv ladavanjezelja

svjetovnih)

a pogotovo zelje za hranom post). N a pu tu ostvarivanja

m o k s e

tri su principa

djelovanja, nazvana i tri

dragulja tri-ratna),

koja uzdizu

dus u :

ispra vna vjera vjera u

dmis t icke

svete spise), ispravno znanje poznavanje principa din ist icke

filozofije i

religije) iispravnodjelovanje zivljenjeispravnevjere iispravnog znanja).

Sto setice spoznajne

teorije, dinisti zastupaju

nauko

m ozebitnosti

syddvada.

Svi sudovid o kojih covjek moze

doci

su

s am o

vjerojatni . Im a

sedam

vrsta sudova:

1.

m ozda je s t

2. mozda

nije

3. mozda jest i nije

A .

mo z da

je neizrec ivo

5 .

m o z d a jest

aii je

ne izrecivo

6 .

m o z d a n i je

a l i

j e ne izrecivo

7.

mozda

jest

i

nije

i ne m ozese

izreci.

Pr i roda svojirn boga t s tvom dopus ta sve ove tvrdnje . Svaka je tvrdnja s a m o

uvje tna ,

tj .

tocna je do odredenih granica i ne u

po tpunos t i .

P ri objasnjenju

p r i r ode

d in i s t i

zele

b i t i

oprezn i

i i z b j e c i svaku d o g m u .

D i n i z a m je ateist icka religi jsko-fi lozofska

t rad ic i ja .

D i n i s t i

nemaju potrebe

za

pr iznavanjem

jednog apsolutnogboga.Buduc i da suduse

dive}

itvar adiva), koje tvore

svijet, vjecne i nestvorene, svijet je takoder

nestvoren

i n e m aTvorca. D in i s t ikoriste i

drug i a r gu m e n t . B u du c i da su stvari ovog svijeta predm et percepcije to bi morao bi t i i

nj ihov

Tvorac. On to nije ineosnovanoje potvrd iva t injegovu egzis tenci ju .No za dinis te

postojebozanstva

jer je to svaki cov jek

koji

se oslobodio

karmana,

bozanstvo.

48

48Za cijelo

poglavlje

o d in izmu usporedi sljedece: Veljacic C.,

Filozofija istoCnihnaroda

I)

114-128;

136-139; Hiriyannal]. Osnove ind i jske filozofije: 142-143; ^aliadevan T.t\.-P., Invitation toIndian

Philosphp: 87-105; Radakrisnan S.

Indijska

filozofija I), Nol i t , Beograd 1964.:206-245; Tucci G.,

His orija

indijske

filozofije:

62-68; Jezic

l j .

Jauk-Pinliaktt, Gonc-^oacanin K., Isto^ne religije:

129-133.


30/56

uddhizam

Necu se pomaknuti s

ovog

mjesta

prije nego sto

postignem

najvisu

i

apsolutnu

mudrost.

(Budd ha)

6 1 Razvoj buddhizma

Utemelj i te l j buddhizmaSiddhartaGau tama rodio se,prema

t r ad ic iona lnom

shvacanju, u

sjevernoj Indiji otpri l ike

563.

g. pr. Kr. Sin

poglavara

plemena

Sakya, napustio

je dom u

29. godini zivota i uputio se za d uhovn im

prosv je t l j en jem. 49

N a k o n

sest

godina

nastojanja, postigaoje

prosvjet l jenje

u

svojoj

35.

godini ,

u

bl iz ini grada Gaya,

na

mjestu

kasni je nazvancm B o d h

Gaya,

u ind i jskoj pokra jin i Bihar

Nakon

toga

b io je poznai kao

P u d H h a probudeni. prosvjetijeni) i Sakyamuni ( m u d r a c iz

p l e m e n a

Sakya).

Zivio

je

j e dn o s i a vn i n i

z ivotom,

p u t u j u c i

uoko l o ,

u c ec i

i

s t jecuci

b ro jne

s l j edbenike ;

u m r o

je u

clobi

od 80

god ina

pokra j

mjes ta

Ku s inagare .

50

B u d d h a

j e osnovao i

r edovnicku

zajednicu san-gho), koja je

ce tveros t ruka ,

pored

r eda

r edovn ika

i

r e dovn ic a

ima i

r edove l a ika

i

l a ik in ja . R e d o v n i c i m a n isu d o p u s t e n i

poslovi koji

uk ljucu ju bara tan je

novc ima . O d imovine

mogu im a t i s a mo

p r e d m e t e za

svakodnevnu upot rebu ,

kao

n p r .

od jecu ,

p r ibo r

za

b ri janje ,

iglu,

p o s u d u

za

m i los t in ju .

49

P r ema

legend

Buddlia se

pril ikom

svog prvog izlaska u svijet

susreo

s

prolaznoscu

i neizvjesnoScu

zivota. Susreo je starca,bolesnika i pogrebnu povorkusmrtvacem. Njegova osjetljiva priroda reagirala je

snazno.

U

t renutku

je spoznao svu

prolaznost

materi jalne egzistencije i bo l

ko j i

je s

n jom povezan.

(NaCelnorijebolje jaa nego izvorni pojam p.duhkha, s dukkha koja znacisve od nelagode do

boli,

a k

tomu i zlo-uglavljenost, iScasenost - osovina u toclcu, zlosreiu,...) Odlucio je potraziti rjeSenje

univerzalnog problema. Nacin na koji se topostizalobio je odbacivanje dobara ovog svijeta i strogi

asketski zivot.

Usporedi

RadakriSnan S.,

Indijska

filozofija:252.

Razl ikujemo povijesnog Buddhu

od

pojmabuddha.Naime,stanje prosyjetljenja

ili probudenja

postiglisu ineki

l judiprijepovijesnogBuddhe.

Neki od

njih

(Jest)

spominju

se u

ranim liinayanskim

tekstovima

(Vipassin, Sikliin, Visvabhu,

Krakucchanda, Kanakamuni,

Kassapa). Poznati

su

s tupnjevi postignuca prosvjetljenja.

Postoje i tzv.

meditacijski buddhe ili transcendentni buddlie (dlvyani-buddlia u maliayani i vadrayani).Hedu

u m

transcendentnim

buddl iama spominju

seAmitabha,

jflpcshobya

i

drugi.

Oni su

ucitelji bodhisattva (koji

ostnja u samsarikako b i pomogl i d rugima da se spase), onih koji cepostati probudeni, a ucenici su buddha

(vidi , Buddhau : u

The

Encyclopedia of the Eastern Philosophy an d

Rel igion,Shambliala,

Boston 1994,

Schuhmacher

S., Woemer G. (ur.).

^CavendishR.,Link T. O.,< hitologija - i lustrirana en ciklopedija)^ladinska

knjiga,

Zagreb 1990:34.

31


31/56

Hranu moraju

svakodnevno isprositi.

Zive u

zavjetu

siromastva i

cistoce, al l

ne i

poslusnosti,

u

katolikom smislu, slobodni

su napustitired ako zele. U

samostanu

borave

tijekom kisnih razdoblja. U samostanu se

takoder

sastaju za mladaka i

ustapa

radi

ispovijedi.51

Asoka,

vladar carstva Maurya u sjevernoj Indiji u 3. st. pr. Kr., bio je pristaSa

buddhizma

te je slao

misionare

u

mnoge

zemlje.

Njegov sin

Mahinda prenio

je

buddhizam u Sri Lanku oko 250. pr. Kr. g.). Buddhizam se dalje prosirio na druge

zemlje jugoistocne Azije Burm a, Tajska,

Kambodza,..).

Nakon

toga

u

srednju Aziju,

a

odatleu

Kinu

prvihram

izgraden

ul.st.poKr.),u

Koreju 4.st.)

i

Japan

6.St.). UTibetu

se ukorijenio izmedu 7. i 13. st. Od 5. st. u Indiji je buddhizam u opadanju da bi se

praktiSki

ugasio

nadolaskom islama

u 12. st .

Buddhino

se

ucenje

sirilo

usmenim pu tom

do k nije zapisano u SriLanki izm edu2. i 1. st. pr. Kr. Najstariji su

buddhisticki

zapisi na

jeziku pali

i

sacinjavaju

zbirku tekstova pod imenom

Tipitaka\u

zbirku

sm tr

autenticnom theravadska buddhis t icka tradicija na Sri Lanki, u B u r m i i jugoistocnoj

Aziji. Drukcija. miada, tradicija u Tibetu, Kini, Koreji i Japanu p ozna ta je pod imenom

i T i

Rel ig i j ska

podloga iz ko je se razvio buddhiza m je brahm aniza m , rano razdoblje

h in d u iz ma . Buddhis t i

ne pr iznaju svetost i nepogresivost Veda, al i preuz imaju iz

brahmanizma dva elementa:

s ms ru uredeno

preradanje u svijetu) i

/carman

svojim

dje l ima

u t jecemo na

svoju

sudbinu) . Z a razl ikuod

b r a h m a n i z m a ,

gdjej e usredistu pojam

zrtve

yaaTia),

buddhis t i

imaju za prvo

eticko nacelo

nenasil je

ahimsa).

U usporedbi s

dinist ima ko d

kojih

je veci grijeh u cinu, za buddhiste je veci

grijeh

u mis l ima.

Sljedbenik se

zel i odgoji l i

da postuje

pa tnju ,

a

pr incip

je

oslobodenje

od

patnje. Svijet

je

pun patnje i

zato

se ne govori o njegovu stvoritelju. Buddhizam ne

porice

pos to janje

bogova,no

prema

buddhis t imaoni nemaju nikakva utjecaja na putu spasenja.

51

Vidi

Jezicff.,

Jauk-PinJiakt|., G6nc4loacanin K.,

Istocne

religije:

93-94.

S2

CavendishR.,LinkT.

0. 4]itologija

- ilustrirana enciklopedija,V|Iadinska

knjiga,

Zagreb 1990:34.

32


32/56

6 2 Bud dhisticki nauk

BuddhistiSki

je kanon u cjelosti sacuvan na jeziku pali, a djelomicno na

sanskrtu.

D io

buddhistaje

presao

nasanskrt tek nekoliko

stoljeca nakon

Buddhine

nirvane,htjeli

su se

ukljuciti

u

sveindijsku

ucenu

komunikaci ju .

N a

palijskom

je

jeziku sacuvan kanon

u

tradiciji skoletheravada

govor/nauk starjesina).

Skole koje su presle na sanskrt

vecinom

se nadovezuju na skolu sarvastivada (3. st. pr. Kr.)- Buddha, kao ni Isus, nije nista

napisao. Njegovi

govori

skupljani

su

jos

d ugo vremena

nakon njegove

smrti.

Zbog

toga

postojeneke nesigurnostiuodredivanjuizvornogBuddhinog ucenja.

U okviru theravadskog buddhizma,

koji

se

prosirio

u Sra Lanku i Indon eziju

(Burma, Tajska,Laos

Kambodza)

sacuvan je kanon Tipitaka

tri kosare).

Sastqji

se

od

tr i

dijela:

Vjnayapitaka

donosipraviiaredovnickediscipline;

2. Suttapitaka

- sadrzi

B u d d h i n e

govore

i razgovore, pjesme

redovnika

i

redovnica, price

o

prijasnjim

B u d i n i m

zivof ima ,

price

o

n ego

vim

prethodnicirna .ltd;

3.

Abhidhammapitaka^

-donosi dogmatske spise kasnije

uciteljskc

predaje.

Suttapitaka bolje svjedoci oon om e s toje B u d d h a govorio.Nestobi u Vinayi

mogl o biti

i

starije

od

Buddhina vremena, naim e fo rm ule ispovijednoga formulara,

dok je

ireca

kosara

mlada

od

Buddh in a doba

i

sadrzi n auke

kasnij ih ucitel ja (budd his ticka

dogmatika). Dio Vinayapitake je Mahavagga u kojoj se opisujezivot Buddhe igovoru

kojem

po

prvi

puta govor

Documents

m.jezic - Indijska Filozofija Skripta