18
Mehinović Arnes IVeprof. Salimović Nijaz Seminarski rad iz filozofije Klod Levi-Stros Strukturalistički pristup socijalnoj antropologiji Gimnazija „Meša Selimović“ Tuzla, April 2011.

FILOZOFIJA !!

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: FILOZOFIJA !!

Seminarski rad iz filozofije Klod Levi-Stros

Strukturalistički pristup socijalnoj antropologiji

Mehinović Arnes IVe prof. Salimović Nijaz

Page 2: FILOZOFIJA !!

1

Sadržaj

Biografija ............................................................................................................ 3

Bibliografija ........................................................................................................ 5

Strukturalizam ................................................................................................... 6

Učenje Levi-Strosa ............................................................................................. 7

Strukturalistički pristup socijalnoj antropologiji ................................................ 7

Odnos historije i dijalektike .............................................................................. 8

Zaključak ............................................................................................................ 9

Manje poznati termini ...................................................................................... 10

Literatura .......................................................................................................... 12

Page 3: FILOZOFIJA !!

2

Klod Levi-Stros

Page 4: FILOZOFIJA !!

3

- Biografija

Klod Levi-Stros (fr. Claude Levi-Strauss) rođen je 28. Novembra 1908. godine u Briselu. Bio je francuski antropolog i filozof, zagovarač strukturalističkog pristupa socijalnoj antropologiji.

Studirao je filozofiju i pravo na Sorboni. Odrastao je u Parizu. Njegov otac bio je slikar. Studirao je na Pariskom univerzitetu pravo i filozofiju, tacnije dipolomirao je prava ali je odbranio profesuru iz filozofije. Takodjer se strasno zanimao za geologiju, proucavao je isto tako psihoanalizu i marksizam.

U periodu od 1934.-1937. radio je kao profesor sociologije na Univerzitetu u Sao Paolu. U nekoliko kratkih navrata putovao je u unutrasnjost Brazila, gdje se bavio etnografskim istraživanjima, proučavajući prvo Mbaja a zatim i Bororo Indijance među kojima je i živio neko vrijeme. 1936. godine napisao je prvi napis iz antropologije, članak na 45 stranica posvećen društvenoj organizaciji Bororo Indijanaca.

Pošto je dao ostavku na službu na Univerzitetu u Sao Paolu, dobio je novčanu pomoć francuske vlade za organizovanje jedne veće ekspedicije u centralni Brazil. U početku su sa Levi-Strosom sarađivala dva naučnika koju su se bavili drugim vrstama istraživanja. Grupa je napustila svoju bazu u Kuiabi juna 1938. i do kraja te godine stigla do mjesta gdje se sastaju rijeke Madera i Mekido. Sve što je Levi-Stros napisao o Nambikvara i Tupi-Kavahib Indijancima vjerovatno se zasniva na ovom iskustvu.

Preko Martinika i Portorika 1941. otuptovat će za Njujork, gdje će raditi kao nastavnik na Novoj školi za društvena istraživanja. Ovo mjesto za njega su

Page 5: FILOZOFIJA !!

4

otvorili Robert Loui, Metro i Maks Askoli. U SAD-u je upoznao lingvistu struturalistu Romana Jakobsona.Njihova saradnja dovela je do formiranja posebnog teorijsko-metodološkog pravca u antropologiji koji je nazvan strukturalizam. Levi-Stros se u Francusku vratio 1947. godine. Od 1959. do odlaska u penziju 1982. predavao je na Collage de France, nakon čega je nastavio da se bavi aktivnim naučnim i intelektualnim radom. Bio je član Francuske akademije u periodu od 1973-2009. Bio je, također, član Američke akademije za umjestnost i nauku, Američkog filozofskog društva i Kraljevskog antropološkog instituta.

Klod Levi-Stros je dobitnik mnogih nagrada i priznanja, npr. postao je član Francuske akademije nauka (što je najveće priznanje u Francuskoj), član Svjetske akademije nauke i umjetnosi, uključujući Američku akademiju za umjestnost i knjževnost. Također je dobio priznanje Meister-Eckhart-Prize iz oblasti filozofije. Dobio je nekoliko doktorata sa Oxford-a, Harvard-a i Kolumbia Univerziteta. Godine 2008. postao je prvi član Francuske akademije koji je napunio 100 godina.

Page 6: FILOZOFIJA !!

5

- Bibliografija

Elementarne strukture srdodstva, 1949.

Tužni tropi, 1955.

Strukturala Antropologija, 1958.

Mit o Azdivalu, 1960.

Totemizam danas, 1962.

Divlja misao, 1962.

Mitologija I-IV, 1964.-1967.

Page 7: FILOZOFIJA !!

6

- Strukturalizam

Nakon egzistencijalističke mode, 60-ih je godina 20-og vijeka francuskom kulturnom scenom, a i šire, zavladala nova moda - ona strukturalističke naravi. Strukturalizam kao interdisciplinarni stav i metod čije je rodno tlo prirodna nauka: biologija (struktura ćelije) ili fizika (struktura atoma) ušuljao se u filozo-fiju preko lingvistike (struktura jezika). No ipak, najinteresantnije je kod ovog pravca to što ga njegovi protagonisti ne smatraju filozofskim, nego naučnim pogledom, pa tako sebe legitimiraju "samo" kao naučnike. Kako su predstavnici ovog pravca, bez obzira na međusobne nesuglasice, široko zasnovali svoja nasto-janja s ciljem velike transformacije humanističkih nauka koje bi, prema njima, već jednom trebale postati stroge i egzaktne nauke. U tom pogledu pojam struktura trebao je da odigra ključnu ulogu, tj., trebalo je zamijeniti pojam čovjeka i na taj način ukloniti svaki antropološki status nauke. Na slijedeći način, jedan od vode-ćih predstavnika strukturalizma Mišel Fuko, objašnjava spomenuta dva zahtjeva ovog pravca; reformu humanističkih nauka i dokidanje svakog antropomorifizma. On piše: "Smatram da se strukturalizam danas upisuje u veliku transformaciju znanja humanističkih nauka i da ta transformacija ima svoju osnovu manje u analizi struktura nego u osporavanju antropološkog statusa, statusa subjekta, pri-oriteta čovjeka". A svoje osporavanje statusa subjekta Fuko će izraziti ovim riječima: "Čovjek iščezava... u naše vrijeme možemo misliti samo u praznini nastaloj nakon čovjekova iščezavanja... čovjek je skorašnje otkriće, kome arheo-logija naše misli lako utvrđuje datum. A možda i bliski kraj.' Pored spomenutog Mišela Fukoa. među mnogobrojnim predstavnicima strukturalizma, prije svih, ističu se slijedeći autori: Ferdinand de Sosir, Klod Levi-Stros, Lisjen Goldman i Luj Altiser.

Page 8: FILOZOFIJA !!

7

- Učenje Levi-Strosa

Klod Levi-Stros bio je francuski antropolog i filozof, zagovarač strukturalističkog pristupa socijalnoj antropologiji.

Levi-Stros je proširio polje antropologije, uveo je nove koncepte proučavanja kulturnih obrazaca, ponašanja, mišljenja, posebno mitova u primitivnim i modernim društvima. Po struci je bio etnolog, a sebe je smatrao antroplogom, odnosno socijalnim antropologom. Polazio je od pretpostavke da su mnogi kulturni obrasci — kao oni koji se mogu naći u mitovima i jeziku zapravo ukorenjeni u bazičnim strukturama svesti.

Levi-Stros tvrdi, da se u različitim kulturama, lingvističkim šemama i mitovima i legendama, naziru imenitelji koji su zajednički celoj ljudskoj vrsti.

- Strukturalistički pristup socijalnog antropologiji

Nakon višegodišnjih etnoloških i antropoloških istraživanja života i običaja divljih plemena Južne Amerike, K. Levi-Stros je, blago rečeno, šokirao evropocentrični duhovni milje tvrdnjom da između primitivnog i civiliziranog mišljenja nema bitne razlike. Mišljenje primitivnog čovjeka nije alogično ili prelogično kao sto je mislio npr. Lisjen Levi-Bril. Divlja misao, kako je i naslovljena jedna od glavnih knjiga Levi-Strosa, samo je misao u divljem stanju, tvrdi on. Jasno je da jedna ovakva tvrdnja dezavuira sve one argumente kojima je viševjekovni evropocentrični

kolonijalni duh opravdao svoja nastojanja da u ime „normalnog, odraslog i bijelog čovjeka“ civilizaciji „privede“ mnoga divlja plemena, a kao rezultat dobio je njihovo nestajanje. Za Levi-Strosa nema superiornih društava, a divlja misao je samo nepripitomljena misao. „Danas lakše shvaćamo da oba ta načina mišljenja (divlje i pripitomljeno) mogu da koegzistiraju i ukrštaju se“, piše Levi

Page 9: FILOZOFIJA !!

8

Stros. Ono što bi se moglo nazvati zajedničkim podlogom toplih, suvremenih i hladnih primitivnih društava jeste trostruka razmjena među ljudima: razmjena riječi (lingvistika), razmjena dobara (ekonomija) i razmjena žena (etnologija). U tom smislu Levi-Stros piše: „Svaku kulturu možemo smatrati cjelinom simboličkih sistema gdje na prvo mjesto dolaze govor, pravila ženidbe, ekonomski odnosi, umjetnost, nauka, religija“. Njegov je ideal, što decidirano i tvrdi, proučavati društvo kao što zoolog proučava mrave. Svugdje gdje je to mogao, tražio je zakone reda i nužnosti, jer je, prema njemu, i bilo kakav red bolji od haosa. Pa, čak i u poručju nesvjesnog koje mu je poslužilo kao ključ za razumijevanje jezika, mišljenja i društvene organizacije, tražio je nekakav red i nužnost.

- Odnos historije i dijalektike

Pored navedenog vrijednim pažnje čini se i njegov prigovor Z.P. Sartru u pogledu odnosa historije i dijalektike. Levi-Stros kao strukturalist nije mnogo mario za historiju, on Sartru prigovara da je zamišlja na gotovo mističan način. O tom Levi-Stros veli: „Među savremenim filozofima Sartr svakako nije jedini koji pripisuje historiji posebno vrijednost na račun drugih, humanističkih nauka i zamišlja je na skoro mističan način. Etnolog poštuje historiju ali joj ne pridaje izuzetnu vrijednost. On je zamišlja kao istraživanje koje dupnjava njegovo sopstveno istraživanje; jedno širi lepezu ljudskih društava u vremenu, a drugo prostoru“. Za Levi-Strosa nema, dakle, sveobuhvatne historije, niti u njoj ima bilo kakvog kontinuiteta. Tako je on ovom tvrdnjom udario na glavni živac marksističke doktrine – dijalektički um i njegovu zakonitost. On se pita: „Doista, šta se može učiniti sa narodima 'bez historije' kada smo čovjeka definisali pomoću dijalektike, a dijalektiku pomoću historije? Ponekad izgleda da je Sartr u iskušenju da razlikuje dvije dijalektike: onu „pravu“ koja bi predstavljala dijalektiku historijiskih društava i repetitivnu i „kratkoročnu“ dijalektiku, koju on priznaje takozvanim primitivnim društvima, iako je stavlja sasvim blizu biologije.“

Page 10: FILOZOFIJA !!

9

- Zaključak

Najinteresantnije kod strukuralizma je to što ga njegovi protagonisti ne smatraju filozofskim, nego naučnim pogledom, pa tako sebe legitimiraju "samo" kao naučnike.

Pojam struktura trebao je da odigra ključnu ulogu, tj., trebalo je zamijeniti pojam čovjeka i na taj način ukloniti svaki antropološki status nauke.

Levi-Stros je proširio polje antropologije, uveo je nove koncepte proučavanja kulturnih obrazaca, ponašanja, mišljenja, posebno mitova u primitivnim i modernim društvima.

Nema superiornih društava, a divlja misao je samo nepripitomljena misao. „Danas lakše shvaćamo da oba ta načina mišljenja (divlje i pripitomljeno) mogu da koegzistiraju i ukrštaju se“.

Ono što bi se moglo nazvati zajedničkim podlogom toplih, suvremenih i hladnih primitivnih društava jeste trostruka razmjena među ljudima: razmjena riječi (lingvistika), razmjena dobara (ekonomija) i razmjena žena (etnologija).

Etnolog poštuje historiju ali joj ne pridaje izuzetnu vrijednost. On je zamišlja kao istraživanje koje dupnjava njegovo sopstveno istraživanje.

Page 11: FILOZOFIJA !!

10

- Manje poznati termini

Strukturalizam - filozofski, znanstveni i literarni pravac koji promatra sve manifestacije ljudskog života (govor, mišljenje, ponašanje...), kao izraz nesvjesne predrefleksivne i kolektivne, znanstveno odredive strukture.

Egzistencija - (od lat. ex-istere = biti postavljen vani), ozbiljena bit (esencija), stvarno opstojanje neke stvari. Može se egzistirati nužno (Bog) ili nenužno (sve ostalo). Prema Kantu e. se ne dokazuje nego se konstatira. U filozofiji M. Heideggera: (Dasein, Existenz) znači poseban način opstojanja ljudske osobe u svijetu; čovjek u suprotnosti prema svijetu.

Koegzistencija - (lat. coexistentia = supostojanje), označuje istovremeno postojanje više stvari zajedno, u politici različitih političkih sustava.

Interdisciplinarnost - uzajamno djelovanje i integracija među različitim znanstvenim disciplinama kako na teorijskoj tako i na metodološkoj razini istraživanja i rješavanja određenih problema.

Alogičan - (od grč. ἄλογος = nelogičan), označuje odsutnost razumnosti, ono što nije podvrgnuto logičkim zakonima.

Etnologija - (od grč. ἔθνος = narod i λόγος = nauka), pojam je počeo koristiti A.C. Chavannes (1787.) a označuje znanost koja studira kulturu pojedinih naroda.

Egzaktan - (lat. exactus = točan, potpun), pojam označuje ono što nedvosmisleno pokazuje istinitost neke tvrdnje ili stava. Pojam se primjenjuje na znanosti. Egzaktne su znanosti one čije su tvrdnje točno mjerljive, u pitanju su osobito znanosti u kojima matematika ima veliku i važnu primjenu i ulogu.

Antropomorfizam - (od grč. ἄνθρωπος = čovjek i μορφή = oblik), umski postupak u kome se ljudskim osobinama i načinom djelovanja, analogno tumači izvanljudsko područje prirode i božanstva. A. je ljudsko nastojanje da se prikaže Bog oznakama i ograničenjima koja su vlastita čovjeku. Grčki filozofi, počevši od Ksenofana, nastojali su pobijati antropomorfizam u grčkoj mitologiji i politeizmu.

Page 12: FILOZOFIJA !!

11

Dijalektika - (od grč. διαλεκτική τέχνη), u doslovnom smislu znači umijeće razmišljanja, raspravljanja i razgovora. U povijesti filozofije dobiva mnoga značenja: a) metoda pobijanja pomoću neizravnih dokaza; b) sofistička argumentacija; c) proces uzdizanja od osjetne stvarnosti k spoznaji inteligibilne stvarnosti; d) proces prelaska od implicitnog k eksplicitnom bilo u metafizičkom bilo na logičkom području; e) formalna logika. Platon identificira dijalektiku sa samom filozofijom i ona je za njega proces uzdizanja k spoznaji svijeta ideja te odrednica spoznaje s obzirom na svoj objekt i sadržaj, tj. ispitivanje ideja i njihovih odnosa. Za Aristotela dijalektika je posebni dio logike. Kant razlikuje u filozofiji opću dijalektiku koju identificira s klasičnom sofistikom i transcendentalnu dijalektiku koja je dio gnoseologije koja pokazuje kako se razum upliće u antinomije, stavljajući se u kontradikcije sa samim sobom, kada se udaljuje od područja iskustva kojim treba verificirati svaku spoznaju. Za G.W.F. Hegela je dijalektika znanost o zakonima mišljenja i identificira je se s metafizikom, odnosno sa znanošću o bitku, realnosti, u kojoj zakoni mišljenja postaju zakoni same stvarnosti i kategorije mišljenja, kategorije same stvarnosti, odnosno povijesti.

Page 13: FILOZOFIJA !!

12

- Literatura

Pregled Historije Filozofije za 4. Razred Gimanzije – Ismet Strujo

http://sr.wikipedia.org/

http://serbianforum.org/domace-knjige/12867-klod-levi-stros-divlja-misao.html

http://bs.wikipedia.org/wiki/Claude_Levi-Strauss

http://www.filozofija.org/index.php

http://www.filozofija.net/index.php

http://blog.b92.net/text/13246/Klod%20Levi%20Stros%20(1908-2009):%20Vek%20jednog%20velikana/