1

Mjerila ocjenjivanja za

HRVATSKI JEZIK

2

Sadraj

1. Postotci u ocijenjivanju ispita i kontrolnih radova 3

2. Hrvatski jezik - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu 4

2.1. Obrazovni ishodi: 5. razred 6

2.2. Obrazovni ishodi: 6. razred 9

2.3. Obrazovni ishodi: 7. razred 12

2.4. Obrazovni ishodi: 8. razred 15

3. Knjievnost - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu 18

3.1. Obrazovni ishodi: 5. razred 20

3.2. Obrazovni ishodi: 6. razred 22

3.3. Obrazovni ishodi: 7. razred 24

3.4. Obrazovni ishodi: 8. razred 27

4. Lektira - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu 30

5. Jezino izraavanje - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu,

kolska zadaa 32

5.1. Obrazovni ishodi: 5. razred 37

5.2. Obrazovni ishodi: 6. razred 40

5.3. Obrazovni ishodi: 7. razred 43

5.4. Obrazovni ishodi: 8. razred 46

6. Medijska kultura - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu 49

6.1. Obrazovni ishodi: 5. razred 51

6.2. Obrazovni ishodi: 6. razred 53

6.3. Obrazovni ishodi: 7. razred 54

6.4. Obrazovni ishodi: 8. razred 55

7. Izvori 56

3

Postotci u ocjenjivanju ispita i kontrolnih radova

50 60 % dovoljan

61 74 % dobar

75 89 % vrlo dobar

90 100% odlian

Mjerila ocjenjivanja razraena su prema nastavnim podrujima, te prate interese

uenika, sposobnosti te odnos prema radu. Zasebno poglavlje ine mjerila

ocjenjivanja za projekte.

U sklopu svakog razreda navedeni su obrazovni ishodi za svaku nastavnu temu

prema predmetnim podrujima.

4

Hrvatski jezik - interesi uenika, sposobnosti i odnos prema radu

Odlian (5)

izraava znatielju i zanimanje za jezino gradivo (izraena unutarnja motivacija)

posjeduje sposobnost preoblikovanja (redefinicije)

ima bogato predznanje

bez tekoa rjeava problemske zadatke

ui s razumijevanjem i ima razvijeno logiko zakljuivanje

s lakoom odvaja bitno od nebitnoga

samostalno izvodi pravila i zakljuke

usvaja gradivo s potpunim razumijevanjem i na razini samostalne primjene

sudjeluje u raspravama i iznosi vlastite primjere

uspjean je u razliitim metodama uenja

naueno primjenjuje u praksi

posveuje pozornost zadatku i urednosti izvrenog

aktivno sudjeluje u nastavi, brzo i tono zakljuuje povezujui nastavne sadraje

brzo i tono primjenjuje nauene jezikoslovne sadraje

u pisanim provjerama pokazuje najmanje 90% znanjaredovito i samostalno pie domae zadae

esto samostalno proiruje znanje koristei se razliitim izvorima informacija

vrlo dobar (4)

samostalno ui i marljiv je, ali bez zanimanja (izraena vanjska motivacija)

aktivno sudjeluje u nastavi, uglavnom tono zaklmjuuje povezujui nastavne sadraje

ima dobro predznanje

ui s razumijevanjem i svjesno usvaja znanje

sudjeluje u raspravama

s lakoom pristupa rjeavanju zadataka, ali katkada grijei

naueno uglavnom primjenjuje u praksi; nauene jezikoslovne sadraje primjenjuje uglavnom tono

u pisanim provjerama pokazuje 75 89% znanja

motiviran je za izvravanje svih tipova zadaa

redovito i samostalno pie domae zadae

dobar (3)

povremeno potrebni poticaji u radu

sudjeluje u nastavnome radu na uiteljev poticaj ili poticaj drugih uenika

predznanje mu je na razini prisjeanja

nauene jezikoslovne sadraje pamti i reproducira, ali ih neredovito ili tee primjenjuje

oteano usvaja slovnike sadraje pa bi im trebalo posvetiti vie pozornosti

znanje usvaja na razini reprodukcije

u pisanim provjerama ostvaruje 61 74% tonih odgovora

izraava nesigurnost pri objanjavanju injenica i pojmova

prepoznaje jezine pojave, ali je u njihovoj primjeni nesiguran

razumije, ali povremeno ne zna obrazloiti odgovarajue jezine zakonitosti

domae zadae pie uglavnom redovito

5

dovoljan (2)

iskazuje nesamostalnost u radu

ima slabo predznanje

povremeno zanemaruje izvravanje zadataka

znanje primjenjuje s djelominim razumijevanjem

pokazuje slabu motiviranost za spoznavanje jezinih sadraja

potrebni su stalni poticaji u radu

na uiteljev poticaj sudjeluje u nastavnome radu i zapisuje nastavne sadraje

u pisanim provjerama ostvaruje 50 60% tonih odgovora

oteano povezuje injenice

uglavnom pie domae zadae rjeavajui jednostavnije zadatke

nedovoljan (1)

ne sudjeluje u radu, ne prati nastavu i ne zapisuje nastavne sadraje

u pisanim provjerama pokazuje manje od 50% znanja

ne pie domae zadae

ne dolazi na dogovorene sate dopunske nastave

6

Obrazovni ishodi:

5. RAZRED

TEMA Jednoznanost i vieznanost rijei

NEDOVOLJAN Ne razlikuje osnovno i preneseno znaenje rijei.

DOVOLJAN Razlikuje osnovno znaenje rijei.

DOBAR Razumije razliku izmeu osnovnoga i prenesenog znaenja rijei.

VRLO DOBAR Objanjava vieznane rijei. Oprimjeruje nekoliko vieznanih rijei.

ODLIAN Oprimjeruje vieznane rijei. Primjenjuje vieznane rijei u govorenju i

pisanju.

TEMA Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje vrste rijei.

DOVOLJAN Nabraja sve vrste rijei. Razvrstava promjenjive i nepromjenjive rijei.

DOBAR Uoava obiljeja promjenjivih i nepromjenjivih vrsta rijei.

VRLO DOBAR Ralanjuje osnovu i nastavak u imenica, pridjeva, brojeva i zamjenica te

isto primjenjuje pri sklonidbi.

ODLIAN Analizira sve vrste rijei. Objanjava razliku promjenjivih i nepromjenjivih

vrsta rijei. Upotpunjuje znanja samostalnim primjerima.

TEMA Glagoli

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje glagolsku osobu i glagolski broj u reenici. DOVOLJAN Prepoznaje glagolsku osobu i glagolski broj u reenici.

DOBAR Uoava i rabi glagole kretanja i govorenja.

VRLO DOBAR Opisuje glagole na primjerima s obzirom na gramatika obiljeja.

ODLIAN Objanjava glagole s obzirom na njihovo znaenje. Upotpunjuje znanja

samostalnim primjerima.

TEMA Sklonidba imenica

NEDOVOLJAN Ne razumije ulogu padea.

DOVOLJAN Definira i nabraja padee i proirena padena pitanja.

DOBAR Uoava posebnosti sklonidbe u promjenjivih vrsta rijei.

VRLO DOBAR Ralanjuje osnovu i nsdtsvsk u imenica. Objanjava osnovu i nastavak.

ODLIAN Objanjava i navodi temeljna znaenja padea.

TEMA Odreeni i neodreeni oblik pridjeva

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu.

DOVOLJAN Prepoznaje odreeni i neodreeni oblik pridjeva u nominativu.

DOBAR Razlikuje odreeni od neodreenog oblika pridjeva u reenici i tekstu.

VRLO DOBAR Samostalno pronalazi pridjeve odreenih i neodreenih oblika u tekstu.

ODLIAN Pravilno primjenjuje odreene i neodreene oblike pridjeva.

TEMA Sklonidba pridjeva

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje padee pridjevskih oblika.

DOVOLJAN Prepoznaje padee pridjevskih oblika s pomou proirenog a padenog

pitanja.

DOBAR Uoava jednak glasovni sastav razliitih oblika.

VRLO DOBAR Rabi padene nastavke odreenih i neodreenih pridjeva.

ODLIAN Upotpunjuje znanja samostalnim primjerima.

7

TEMA Stupnjevanje pridjeva

NEDOVOLJAN Ne imenuje i ne prepoznaje stupnjeve u govorenju i pisanju.

DOVOLJAN Imenuje i prepoznaje stupnjeve u govorenju i pisanju.

DOBAR Prepoznaje i razumije odnose stupnjeva u stupnjevanju.

VRLO DOBAR Pravilno rabi komparativ i superlativ najeih pridjeva.

ODLIAN Pravilno primjenjuje oblike komparativa i superlativa.

TEMA Brojevi

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje glavne i redne brojeve u reenice.

DOVOLJAN Prepoznaje glavne i redne brojeve u reenici.

DOBAR Uoava raazliite oblike rednih i glavnih brojeva u reenici.

VRLO DOBAR Pie brojeve u skladu s pravopisom.

ODLIAN Upotpunjuje znanja samostalnim primjerima.

TEMA Zamjenice

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje zamjenice u tekstu.

DOVOLJAN Prepoznaje zamjenice u tekstu.

DOBAR Razumije pojam zamjenice kao rijei kojom se zamjenjuju imenice,

pridjevi, brojevi.

VRLO DOBAR Objanjava pojam zamjenice kao rijei kojom se zamjenjuje govornik,

sugovornik i negovornik. ODLIAN Upotpunjuje znanja samostalnim primjerima.

TEMA Nepromjenjive vrste rijei

NEDOVOLJAN Ne nabraja nepromjenjive vrste rijei.

DOVOLJAN Prepoznaje nepromjenjive vrste rijei.

DOBAR Razlikuje nepromjenjive od promjenjivih vrsta rijei.

VRLO DOBAR Pravilno rabi prijedloge s(sa), k(ka).Pravilno rabi priloge gdje, kamo, kuda.

ODLIAN Objanjava osobitosti nepromjenjivih rijei. Upotrebljava i odreuje

prijedloge prema pravilima.

TEMA Predikat

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje reenine dijelove.

DOVOLJAN Prepoznaje predikat u reenici.

DOBAR Poznaje reenine dijelove i zna ih razvrstati.

VRLO DOBAR Prepoznaje glagolski predikat kao temeljni dio reenice. Prepoznaje

glagolski predikat u svim glagolskim vremenima.

ODLIAN Opisuje ulogu predikata u reenici. Rabi glagolski predikat.

TEMA Subjekt

NEDOVOLJAN Ne prepoznaje reenine dijelove.

DOVOLJAN Prepoznaje subjekt u reenici.

DOBAR Razlikuje subjekt od predikata.

VRLO DOBAR Prepoznaje reenice s vie subjekata kao proirene reenice s vie

istovrsnih dijelova.

ODLIAN Opisuje ulogu subjekta u reenici.

T