MJENINO PRAVO

PAGE 3

MJENINO PRAVOMJENICA JEvrijednosni papir (isprava) na odreeni iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos novca naplati od osobe koja je u njoj naznaena kako dunik.

MJENICA JEjednostrani pravi posao u kojem njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati odreeni iznos novca ili se njome obvezuje da e sam ispuniti tu isplatu.

TRASAT JEfizika ili pravna osoba kojoj trasant daje uputu da plati odreeni iznos novca imatelju mjenice.

REMITENT JEkorisnik mjenice; to je osoba kojoj se ili po ijoj se naredbi treba platiti.

TRASANT JEosoba koja je izdala mjenicu.

AKCEPT (PRIHVAT) JEizjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti u mjenici naznaeni iznos novca, time trasat postaje mjenini dunik.

AVAL JE ILI MJENINO JAMSTVO JEizjava neke osobe, dana i potpisana na mjenici, kojom se jami da e odreeni mjenini dunik ispuniti svoju mjeninu obvezu.

AVALIST JEosoba koja daje aval.

HONORAT JEosoba za koju se daje aval.

HAKI REGLEMENT?

To je rezultat rada Hake konferencije o unifikaciji mjeninog i ekovnog prava, odrane 1910 i 1912. taj pokuaj unifikacije ostao je nedovren.

ENEVSKE KONVENCIJE?

1930.g. pod okriljem Ekonomskog odbora Lige naroda u enevi je odrana meunarodna konferencija za unifikaciju mjeninog i ekovnog prava, na kojoj je prihvaena:

1. Konvencija o jedinstvenom mjeninom zakonu

2. Konvencija o jedinstvenom zakonu o eku, 1931.g.

3. Konvencija o rjeavanju sukoba zakona kod mjenice

4. Konvencija o rjeavanju nekih sukoba zakona kod eka 1931.g.

USPRKOS DONOENJU ENEVSKE KONVENCIJE O JEDINSTVENOM ZAKONU O MJENICI, OSTALA JE POTREBA DONOENJA KOLIZIJSKIH DODATNIH ODREDBI. KOJI SU RAZLOZI ZA TO?

Postoje dva razloga a to su:

1. same odredbe Konvencije ostavile su nacionalnom zakonodavstvu drava potpisnica mogunost da niz pitanja razliito rijee, za ta razliita rjeenja meu samim dravama potpisnicama predviene su tzv. kolizijske odredbe;

2. veliki dio drava je ostao izvan kruga enevske konvencije, kao npr. SAD, i zemlje Commonwealtha.

PASIVNA MJENINA SPOSOBNOST?

Pasivna mjenina sposobnost je sposobnost:

1. trasanta trasirane mjenice,

2. akceptanta

3. izdatnika vlastite mjenice

da se mjenino obvee, primi

4. indosanta

mjeninu obvezu5. avaliste Na zakon o mjenici odreuje da je za tu sposobnost mjerodavno domovinsko pravo mjeninog obveznika!

SLUAJ VIESTRUKOG DRAVLJANSTVA, MJERODAVNO PRAVO ZA MJENINU SPOSOBNOST?U sluaju dvostrukog ili viestrukog dravljanstva mjeninog obveznika vrijede pravila meunarodnog privatnog prava za rjeenje pitanja tzv. pozitivnog sukoba dravljanstva:

1. ako mjenini obveznik ima dva ili vie dravljanstva od kojega je jedno domae dravljanstvo, tj., dravljanstvo suda koji odluuje u sporu, tada postojanje domaeg dravljanstva iskljuuje svako drugo strano dravljanstvo;

2. ako mjenini obveznika ima dravljanstvo dviju ili vie stranih drava, sud e morati ocijeniti, uzevi u obzir okolnosti konkretnog sluaja, koje je njegovo aktivno ili efektivno dravljanstvo, tj. kojim se dravljanstvom slui.AKTIVNA MJENINA SPOSOBNOST?

To je sposobnost biti vjerovnikom mjenine obveze, i u zakonu nije posebno spomenuta.

PO KOJEM SE PRAVU PROCJENJUJE PASIVNA MJENINA SPOSOBNOST APATRIDA TE ZBOG EGA NE PREDSTAVLJA PROBLEM PRI ODREIVANJU MJERODAVNOG PRAVA?Zakon nije predvidio drugu poveznicu koja bi upuivala na mjerodavno pravo u sluaju kad mjenini obveznik nema dravljanstva, pa tu prazninu treba dopuniti opim pravilom o mjerodavnom pravu za statusna pitanja apatrida.

Njihova se mjenina sposobnost moe ocjenjivati prema:

1. prebivalitu ili redovnom boravitu obveznika ili

2. prema pravu mjesta gdje su mjeninu obvezu preuzeli.

SLUAJ KAD DRAVLJANSTVO KAO POVEZNICA UPUUJE NA NEJEDINSTVENI PRAVNI POREDAK?

Po maem pravu to e se rijeiti primjenom opeg pravila o primjeni prava drave iji je pravni poredak nejedinstven. (Interlokalno)PROMJENA DRAVLJANSTVA?

Ako je mjenini obveznik promijenio dravljanstvo nakon preuzimanja obveze, mjerodavno e biti dravljanstvo u asu preuzimanja obveze.

DA LI JE U ENEVSKOJ KONVENCIJI O MJENICI PRIHVAAN RENVOI?

U Konvenciji i u naem Zakonu o mjenici prihvaen je renvoi pri odreivanju mjerodavnog prava za ocjenu pasivne mjenine sposobnosti. Prihvaen je u oba svoja oblika tj., i kao vraanje na polazno pravo (uzvrat) i kao upuivanje na neko tree pravo.

PASIVNA MJENINO-PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNIH OSOBA?Na Zakon o mjenici ne donosi posebne odredbe o pasivnoj mjenino-pravnoj sposobnosti pravnih osoba. Za to e pitanje vrijediti ono pravo koje je mjerodavno za ocjenu pitanja pravne i poslovne sposobnosti pravne osobe.

LEX LOCI ACTUS I MJENINA SPOSOBNOST PO NAEM ZAKONU?

Mjenini obveznik koji nije sposoban po svom domovinskom pravu odnosno po pravu na koje je domovinsko pravo uputilo, ipak e biti valjano ako je svoj potpis dao na podruju drave po ijem bi supstancijalnom pravu imao pasivnu mjeninu sposobnostmjerodavnost legis loci actus! Legis loci actus moe vrijediti i za nae dravljane koji preuzimaju mjenine obveze u inozemstvu, premda po naem pravu nisu mjenino-pravno sposobni. OBJASNITE REZERVU NA PRIMJENU LEGIS LOCI ACTUS PO PITANJU MJENINE SPOSOBNOSTI KOD ENEVSKE KONVENCIJE O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA KOD MJENICE? OBRAZLOITE STAV HRVATSKOG PRAVA!Nae pravo nije prihvatilo rezervu iz enevske konvencije po kojoj se primjena legis loci actus moe iskljuiti za vlastite dravljane. Prema tome to e pravo vrijediti i za nae za nae dravljane koji preuzimaju mjenine obveze u inozemstvu, premda po naem pravu nisu mjenino-pravno sposobni. Za razliku stava naeg prava, obveza dravljanina SR Njemake, koji je nesposoban po njemakom pravu, nee biti valjana, premda je on sposoban po pravu zemlje u kojoj je mjeninu obvezu preuzeo.

MATERIJUALAN VALJANOST MJENICE?Materijalan valjanost mjenice zavisi od valjanosti oblika, jer je mjenica strogo formalni skriptualni akt i svaka nevaljanost oblika nuno povlai za sobom i materijalnu nevaljanost obveze.

OBLIK MJENINIH OBEZAMJERODAVNO PRAVO?

Za oblik mjeninih obveza vrijedi obligatorno lex loci actus, tj., pravo mjesta gdje je pojedina mjenina obveza primljena.

NAELO SAMOSTALNOSTI MJENINIH OBVEZA?Naelo samostalnosti mjeninih obveza znai da se pri ocjenjivanju valjanosti svaka od pojedinih obveza uzima nezavisno od ostalih obveza iz iste mjenice. Ali valjanost osnovne mjenine obveze pretpostavka je valjanosti svih ostalih obveza iz mjenice.

KOJE E SE MJESTO SMATRATI MJESTOM PRIMANJA OBVEZA, KAD SE MJESTO STVARNOG POTPISIVANJA RAZLIKUJE OD MJESTA NAZNAENOG NA MJENICI, KAKVA JE TO PRESUMPCIJA?

Za prava drava koje su prihvatile enevsku konvenciju vrijedi pravilo da se ka o mjesta primanja mjenine obveze smatra ono mjesto gdje je doista stavljen potpis mjeninog obveznika, a ne mjesto koje je na mjenici naznaeno, ako su ta dva mjesta razliita. To vrijedi i za nae pravo. Naznaka na mjenici o tome koje je mjesto ono gdje je obveza primljena predstavlja oborivu presumpciju. Vjerovnik bona fide ima opciju: moe dokazivati da mjenina obveza nije potpisana na naznaenom mjestu ili moe inzistirati na tome da se primjeni pravo mjesta koje je na mjenici naznaeno, jer se on pouzdao u tu naznaku.TO SE PO ENEVSKOJ KONVECNIJI O MJENICI SMATRA MJESTOM POTPISIVANJA MJENINE OBVEZE AKO NEMA NAZNAKE MJESTA?

Ako na mjenici uope nema naznake o mjestu na kojem je obveza potpisana postoji oboriva presumpcija da je to mjesto obveznikova prebivalita, ali to NE VRIJEDI ZA TRASANTA!!

NAVEDITE IZNIMKE OD NAELA LOCUS REGIT ACTUM PO ENEVSKOJ KONVENCIJI O MJENICI!

Postoje dvije iznimke od naela locus regit actum:1. ako je neka obveza nevaljana po pravu mjesta na kojem je primljena, ali odgovara obliku koji je predvien po pravu mjesta gdje je primljena neka kasnija obveza, okolnost da je ranija obveza nevaljana nee utjecati na valjanost kasnijih obveza

2. ako mjenine obveze koje nai dravljani preuzimaju u inozemstvu, ne odgovaraju pravu mjesta gdje su preuzete, a mjenini odnos dunika i vjerovnika ogranien je samo na nae dravljane, mjenine obveze e biti valjane ako odgovaraju odredbama o obliku koji je propisan naim zakonom.

NEBILJEGOVANA MJENICA?

Mjenica koja nije propisno biljegovana je:1. po pravu nekih zemalja nevaljana

2. po pravu nekih drugih zemalja radi se samo o nepotivanju fiskalnih propisa, dakle o financijskom prekraju.

Po enevskoj konvenciji to je ureeno tako da valjanost mjenine obveze ne zavisi od ispunjenja taksenih propisa.

UINCI MJENINIH OBVEZA?Zakon o mjenici odreuje da je za uinak obveza akceptanta trasirane mjenice i izdatnika vlastite mjenice mjerodavno pravo mjesta gdje su te isprave plative, a da za uinak obveza ostalih mjeninih dunika vrijedi pravo mjesta gdje su te osobe potpisale svoju obvezu. I tu vrijedi naelo samostalnosti mjeninih obveza, ali mora postojati valjana osnovna obveza na mjenici!! Tu vrijedi ono to je reeno o neistinitoj naznaci mjesta potpisivanja mjenice.

MJERODAVNO PRAVO ZA OBVEZE AKCEPTANTA, IZDATNIKA VLASTITE MJENICE, TRASANTA, INDOSANTA, AVALISTA I INTERVENIJENTA?Akceptant (prihvatnik) mjenice je trasat koji je prihvatio upravljeni mu poziv od trasanta (izdatnika) da mjenicu plati.Izdatnik vlastite mjenice se sam obvezuje platiti mjenini dug vjerovniku o dospijeu, a odgovara jednako kao i akceptant trasirane mjenice. Akceptant i izdatnik vlastite mjenice su glavni dunici iz mjenice. Uinak njihovih obveza se ocjenjuje prema pravu mjesta plaanja mjenice.

Za uinak obveza trasanta mjerodavno je pravo mjesta na kojem je on svoju mjeninu obvezu potpisaolex loci actus.

Za obvezu indosanta vrijedi lex loci actuspravo mjesta na kojem je on svoju obvezu potpisao.

Za uinak obveze avalista i intervenijenta vrijedi lex loci actus tih obveza.

MJERODAVNO PRAVO ZA RJEAVANJE PITANJA NEPRENOSIVOSTI MJENICE PO NAREDBI?

Mjerodavno pravo za rjeavanje pitanja neprenosivosti mjenice po naredbi je pravo mjesta izdavanja mjenice. KOJE JE MJERODAVNO PRAVO DA LI JE PREMA INDOSANTU, TRASANTU ILI AVALISTU NASTALA REGRESNA OBVEZA, TE KOJE JE MJERODAVNO RPAVO ZA SADRAJ REGRESNE OBVEZE?Imalac mjenice moe vriti regres zbog:

1. ne akceptiranja ili

prema indosantima, trasantu, avalistima

2. ne plaanja mjenice indosanta i trasata, akceptatu za ast.

Lex loci actus pojedine mjenine obveze mjerodavna je za pitanje da li prema indosantu, trasantu ili avalistu nastaje regresna obveza. Za oblik i rokove protesta i oblik ostalih injenja od kojih zavisi vrenje i odranje mjeninih prava//prava regresa mjerodavno je pravo mjesta gdje treba podii protest ili izvriti odreene radnje.

Koja su injenja potrebna za odranje prava regresa prema pojedinom regresnom obvezniku, odreuje pravo koje je mjerodavno za uinak pojedine regresne obvezepravo mjesta gdje su one primljene.

Za sadraj svake regresne obveze mjerodavno je pravo lex loci actus, dakle pravo mjesta potpisivanja//preuzimanja obveze trasanta, indosanta, avalista i akceptanta za ast (intervenijenta).

Za pitanje rokova ostvarivanja zahtjeva prema svim regresnim obveznicima mjerodavno je pravo mjesta izdanja mjenice.

OGRANIENJE AKCEPTA I DJELOMINA ISPLATA?

Za pitanja ogranienja akcepta na dio svote i pitanja dunosti primanja ili ne primanja djelomine isplate mjerodavno je pravo mjesta plaanja mjenice.

GRAANSKOPRAVNI ODNOS NA KOJEM SE ZASNIVA MJENICA?

Postoje dva osnovna stanovita za odnos temeljnog pravnog posla i mjenice, a to su:

1. NJEMAKI SISTEM koji se zasniva na naelu apstraktnosti mjenice. Po tom sistemu prava i obveze iz mjenice nezavisni su od osnovnog pravnog posla koji je bio povod izdavanja mjenice. Taj sistem je prihvatio i na Zakon o mjenici.

2. FRANCUSKI SISTEM koji se zasniva na spajanju prava iz mjenice s pravnim odnosom izmeu trasanta i trasata tako da imatelju mjenice pripadaju prava iz mjenice i pravo na trabinu izdatnika prema trasatu.

Prema enevskoj konvenciji, za pitanje da li imalac mjenice stjee trabinu koja je dala povoda izdanju mjenice, mjerodavno je pravo mjesta izdanja mjenice.GUBITAK ILI KRAA MJENICE?

Postupak koji se treba poduzeti kod gubitka ili krae mjenice, kako bi joj se oduzela pravna snaga, u sluaju ako ju pokua iskoristiti neovlatena osoba:1. SISTEM AMORTIZACIJEmjenica se ponitava kao vrijednosni papir, s tim da podnosilac prijedloga za amortizaciju moe na temelju odluke o amortizaciji ostvarivati svoja mjenina prava prema akceptantu//trasatu ne akceptirane mjenice kao da ima neamortiziranu mjenicu

2. SISTEM OPOZICIJEsprjeava se stjecanje prava iz mjenice neovlatenoj osobi ak i kad je u dobroj vjeri. Prema enevskoj konvenciji i naem Zakonu o mjenici, za odreivanje mjera koje se moraju poduzeti kod gubitka ili krae mjenice, mjerodavno je pravo mjesta plaanja mjenice.

ZATO DRAVE COMMONLAW SUSTAVA NISU PRIHVATILE ENEVSKU KONVENCIJU O MJENICI?****moda ima veze sa tim to u Engleskoj nema renvoi?** provjeri!!MJERODAVNO PRAVO

LEX LOCI ACTUSPRAVO MJESTA PLAANJA MJENICEPRAVO MJESTA IZDANJA MJENICELEX LOCI SOLUTIONIS

* alternativna mjerodavnost za ocjenjivanje mjenine sposobnosti obveznika

* oblik mjeninih obveza

* za uinak obveza trasanta, indosanta, avalista, intervenijenta* za pitanje da li prema indosantu, trasantu ili avalistu nastaje regresna obveza

* za injenja potrebna za odranje prava regresa prema pojedinom regresnom obvezniku

*za sadraj svake regresne obveze* za uinak obveze akceptanta i izdatnika vlastite mjenice* za ogranienje akcepta na dio svote i pitanje dunosti primanja ili ne primanja djelomine isplate

* za odreivanje mjera koje se moraju poduzeti kod gubitka ili krae mjenice* za pitanje o neprenosivosti mjenice po naredbi* za rokove ostvarivanja regresnih zahtjeva prema svim regresnim obveznicima

* za pitanje da li imalac mjenice stjee trabinu koja je dala povoda izdanju mjenice* za oblik i rokove protesta i oblik ostalih injenja od kojih zavisi vrenje i odranje mjeninih prava//prava regresa