MJENIČNO PRAVO

MJENICA JE—vrijednosni papir (isprava) na određeni iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos novca naplati od osobe koja je u njoj naznačena kako dužnik.MJENICA JE—jednostrani pravi posao u kojem njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeni iznos novca ili se njome obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu.

TRASAT JE—fizička ili pravna osoba kojoj trasant daje uputu da plati određeni iznos novca imatelju mjenice.REMITENT JE—korisnik mjenice; to je osoba kojoj se ili po čijoj se naredbi treba platiti.TRASANT JE—osoba koja je izdala mjenicu.

AKCEPT (PRIHVAT) JE—izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti u mjenici naznačeni iznos novca, time trasat postaje mjenični dužnik.AVAL JE ILI MJENIČNO JAMSTVO JE—izjava neke osobe, dana i potpisana na mjenici, kojom se jamči da će određeni mjenični dužnik ispuniti svoju mjeničnu obvezu.

AVALIST JE—osoba koja daje aval.HONORAT JE—osoba za koju se daje aval.

HAŠKI REGLEMENT?To je rezultat rada Haške konferencije o unifikaciji mjeničnog i čekovnog prava, održane 1910 i 1912. taj pokušaj unifikacije ostao je nedovršen.

ŽENEVSKE KONVENCIJE?1930.g. pod okriljem Ekonomskog odbora Lige naroda u Ženevi je održana međunarodna konferencija za unifikaciju mjeničnog i čekovnog prava, na kojoj je prihvaćena:1. Konvencija o jedinstvenom mjeničnom zakonu2. Konvencija o jedinstvenom zakonu o čeku, 1931.g. 3. Konvencija o rješavanju sukoba zakona kod mjenice4. Konvencija o rješavanju nekih sukoba zakona kod čeka 1931.g.

1

USPRKOS DONOŠENJU ŽENEVSKE KONVENCIJE O JEDINSTVENOM ZAKONU O MJENICI, OSTALA JE POTREBA DONOŠENJA KOLIZIJSKIH DODATNIH ODREDBI. KOJI SU RAZLOZI ZA TO?Postoje dva razloga a to su:

1. same odredbe Konvencije ostavile su nacionalnom zakonodavstvu država potpisnica mogućnost da niz pitanja različito riješe, za ta različita rješenja među samim državama potpisnicama predviđene su tzv. kolizijske odredbe;

2. veliki dio država je ostao izvan kruga ženevske konvencije, kao npr. SAD, i zemlje Commonwealtha.

PASIVNA MJENIČNA SPOSOBNOST?Pasivna mjenična sposobnost je sposobnost:

1. trasanta trasirane mjenice,2. akceptanta3. izdatnika vlastite mjenice da se mjenično obveže, primi 4. indosanta mjeničnu obvezu5. avaliste

Naš zakon o mjenici određuje da je za tu sposobnost mjerodavno domovinsko pravo mjeničnog obveznika!

SLUČAJ VIŠESTRUKOG DRŽAVLJANSTVA, MJERODAVNO PRAVO ZA MJENIČNU SPOSOBNOST?U slučaju dvostrukog ili višestrukog državljanstva mjeničnog obveznika vrijede pravila međunarodnog privatnog prava za rješenje pitanja tzv. pozitivnog sukoba državljanstva:1. ako mjenični obveznik ima dva ili više državljanstva od kojega je jedno domaće državljanstvo, tj., državljanstvo suda koji odlučuje u sporu, tada postojanje domaćeg državljanstva isključuje svako drugo strano državljanstvo;2. ako mjenični obveznika ima državljanstvo dviju ili više stranih država, sud će morati ocijeniti, uzevši u obzir okolnosti konkretnog slučaja, koje je njegovo aktivno ili efektivno državljanstvo, tj. kojim se državljanstvom služi.

AKTIVNA MJENIČNA SPOSOBNOST?To je sposobnost biti vjerovnikom mjenične obveze, i u zakonu nije posebno spomenuta.

PO KOJEM SE PRAVU PROCJENJUJE PASIVNA MJENIČNA SPOSOBNOST APATRIDA TE ZBOG ČEGA NE PREDSTAVLJA PROBLEM PRI ODREĐIVANJU MJERODAVNOG PRAVA?

2

Zakon nije predvidio drugu poveznicu koja bi upućivala na mjerodavno pravo u slučaju kad mjenični obveznik nema državljanstva, pa tu prazninu treba dopuniti općim pravilom o mjerodavnom pravu za statusna pitanja apatrida. Njihova se mjenična sposobnost može ocjenjivati prema:

1. prebivalištu ili redovnom boravištu obveznika ili 2. prema pravu mjesta gdje su mjeničnu obvezu preuzeli.

SLUČAJ KAD DRŽAVLJANSTVO KAO POVEZNICA UPUĆUJE NA NEJEDINSTVENI PRAVNI POREDAK?Po mašem pravu to će se riješiti primjenom općeg pravila o primjeni prava države čiji je pravni poredak nejedinstven. (Interlokalno)

PROMJENA DRŽAVLJANSTVA?Ako je mjenični obveznik promijenio državljanstvo nakon preuzimanja obveze, mjerodavno će biti državljanstvo u času preuzimanja obveze.

DA LI JE U ŽENEVSKOJ KONVENCIJI O MJENICI PRIHVAĆAN RENVOI?U Konvenciji i u našem Zakonu o mjenici prihvaćen je renvoi pri određivanju mjerodavnog prava za ocjenu pasivne mjenične sposobnosti. Prihvaćen je u oba svoja oblika tj., i kao vraćanje na polazno pravo (uzvrat) i kao upućivanje na neko treće pravo.

PASIVNA MJENIČNO-PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNIH OSOBA?Naš Zakon o mjenici ne donosi posebne odredbe o pasivnoj mjenično-pravnoj sposobnosti pravnih osoba. Za to će pitanje vrijediti ono pravo koje je mjerodavno za ocjenu pitanja pravne i poslovne sposobnosti pravne osobe.

LEX LOCI ACTUS I MJENIČNA SPOSOBNOST PO NAŠEM ZAKONU?Mjenični obveznik koji nije sposoban po svom domovinskom pravu odnosno po pravu na koje je domovinsko pravo uputilo, ipak će biti valjano ako je svoj potpis dao na području države po čijem bi supstancijalnom pravu imao pasivnu mjeničnu sposobnost—mjerodavnost legis loci actus! Legis loci actus može vrijediti i za naše državljane koji preuzimaju mjenične obveze u inozemstvu, premda po našem pravu nisu mjenično-pravno sposobni.

OBJASNITE REZERVU NA PRIMJENU LEGIS LOCI ACTUS PO PITANJU MJENIČNE SPOSOBNOSTI KOD ŽENEVSKE KONVENCIJE O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA KOD MJENICE? OBRAZLOŽITE STAV HRVATSKOG PRAVA!Naše pravo nije prihvatilo rezervu iz Ženevske konvencije po kojoj se primjena legis loci actus može isključiti za vlastite državljane. Prema tome to će pravo vrijediti i za naše za naše državljane koji preuzimaju mjenične obveze u

3

inozemstvu, premda po našem pravu nisu mjenično-pravno sposobni. Za razliku stava našeg prava, obveza državljanina SR Njemačke, koji je nesposoban po njemačkom pravu, neće biti valjana, premda je on sposoban po pravu zemlje u kojoj je mjeničnu obvezu preuzeo.

MATERIJUALAN VALJANOST MJENICE?Materijalan valjanost mjenice zavisi od valjanosti oblika, jer je mjenica strogo formalni skriptualni akt i svaka nevaljanost oblika nužno povlači za sobom i materijalnu nevaljanost obveze.

OBLIK MJENIČNIH OBEZA—MJERODAVNO PRAVO?Za oblik mjeničnih obveza vrijedi obligatorno lex loci actus, tj., pravo mjesta gdje je pojedina mjenična obveza primljena.

NAČELO SAMOSTALNOSTI MJENIČNIH OBVEZA?Načelo samostalnosti mjeničnih obveza znači da se pri ocjenjivanju valjanosti svaka od pojedinih obveza uzima nezavisno od ostalih obveza iz iste mjenice. Ali valjanost osnovne mjenične obveze pretpostavka je valjanosti svih ostalih obveza iz mjenice.

KOJE ĆE SE MJESTO SMATRATI MJESTOM PRIMANJA OBVEZA, KAD SE MJESTO STVARNOG POTPISIVANJA RAZLIKUJE OD MJESTA NAZNAČENOG NA MJENICI, KAKVA JE TO PRESUMPCIJA?Za prava država koje su prihvatile Ženevsku konvenciju vrijedi pravilo da se ka o mjesta primanja mjenične obveze smatra ono mjesto gdje je doista stavljen potpis mjeničnog obveznika, a ne mjesto koje je na mjenici naznačeno, ako su ta dva mjesta različita. To vrijedi i za naše pravo. Naznaka na mjenici o tome koje je mjesto ono gdje je obveza primljena predstavlja oborivu presumpciju. Vjerovnik bona fide ima opciju: može dokazivati da mjenična obveza nije potpisana na naznačenom mjestu ili može inzistirati na tome da se primjeni pravo mjesta koje je na mjenici naznačeno, jer se on pouzdao u tu naznaku.

ŠTO SE PO ŽENEVSKOJ KONVECNIJI O MJENICI SMATRA MJESTOM POTPISIVANJA MJENIČNE OBVEZE AKO NEMA NAZNAKE MJESTA?Ako na mjenici uopće nema naznake o mjestu na kojem je obveza potpisana postoji oboriva presumpcija da je to mjesto obveznikova prebivališta, ali to NE VRIJEDI ZA TRASANTA!!

NAVEDITE IZNIMKE OD NAČELA LOCUS REGIT ACTUM PO ŽENEVSKOJ KONVENCIJI O MJENICI!Postoje dvije iznimke od načela locus regit actum:

1. ako je neka obveza nevaljana po pravu mjesta na kojem je primljena, ali odgovara obliku koji je predviđen po pravu mjesta gdje je primljena neka

4

kasnija obveza, okolnost da je ranija obveza nevaljana neće utjecati na valjanost kasnijih obveza

2. ako mjenične obveze koje naši državljani preuzimaju u inozemstvu, ne odgovaraju pravu mjesta gdje su preuzete, a mjenični odnos dužnika i vjerovnika ograničen je samo na naše državljane, mjenične obveze će biti valjane ako odgovaraju odredbama o obliku koji je propisan našim zakonom.

NEBILJEGOVANA MJENICA?Mjenica koja nije propisno biljegovana je:

1. po pravu nekih zemalja nevaljana2. po pravu nekih drugih zemalja radi se samo o nepoštivanju fiskalnih

propisa, dakle o financijskom prekršaju.

Po Ženevskoj konvenciji to je uređeno tako da valjanost mjenične obveze ne zavisi od ispunjenja taksenih propisa.

UČINCI MJENIČNIH OBVEZA?Zakon o mjenici određuje da je za učinak obveza akceptanta trasirane mjenice i izdatnika vlastite mjenice mjerodavno pravo mjesta gdje su te isprave plative, a da za učinak obveza ostalih mjeničnih dužnika vrijedi pravo mjesta gdje su te osobe potpisale svoju obvezu. I tu vrijedi načelo samostalnosti mjeničnih obveza, ali mora postojati valjana osnovna obveza na mjenici!! Tu vrijedi ono što je rečeno o neistinitoj naznaci mjesta potpisivanja mjenice.

MJERODAVNO PRAVO ZA OBVEZE AKCEPTANTA, IZDATNIKA VLASTITE MJENICE, TRASANTA, INDOSANTA, AVALISTA I INTERVENIJENTA?Akceptant (prihvatnik) mjenice je trasat koji je prihvatio upravljeni mu poziv od trasanta (izdatnika) da mjenicu plati.Izdatnik vlastite mjenice se sam obvezuje platiti mjenični dug vjerovniku o dospijeću, a odgovara jednako kao i akceptant trasirane mjenice. Akceptant i izdatnik vlastite mjenice su glavni dužnici iz mjenice. Učinak njihovih obveza se ocjenjuje prema pravu mjesta plaćanja mjenice.

Za učinak obveza trasanta mjerodavno je pravo mjesta na kojem je on svoju mjeničnu obvezu potpisao—lex loci actus.

Za obvezu indosanta vrijedi lex loci actus—pravo mjesta na kojem je on svoju obvezu potpisao.

Za učinak obveze avalista i intervenijenta vrijedi lex loci actus tih obveza.

MJERODAVNO PRAVO ZA RJEŠAVANJE PITANJA NEPRENOSIVOSTI MJENICE PO NAREDBI?

5

Mjerodavno pravo za rješavanje pitanja neprenosivosti mjenice po naredbi je pravo mjesta izdavanja mjenice.

KOJE JE MJERODAVNO PRAVO DA LI JE PREMA INDOSANTU, TRASANTU ILI AVALISTU NASTALA REGRESNA OBVEZA, TE KOJE JE MJERODAVNO RPAVO ZA SADRŽAJ REGRESNE OBVEZE?Imalac mjenice može vršiti regres zbog:

1. ne akceptiranja ili prema indosantima, trasantu, avalistima 2. ne plaćanja mjenice indosanta i trasata, akceptatu za čast.

Lex loci actus pojedine mjenične obveze mjerodavna je za pitanje da li prema indosantu, trasantu ili avalistu nastaje regresna obveza.

Za oblik i rokove protesta i oblik ostalih činjenja od kojih zavisi vršenje i održanje mjeničnih prava//prava regresa mjerodavno je pravo mjesta gdje treba podići protest ili izvršiti određene radnje.

Koja su činjenja potrebna za održanje prava regresa prema pojedinom regresnom obvezniku, određuje pravo koje je mjerodavno za učinak pojedine regresne obveze—pravo mjesta gdje su one primljene.

Za sadržaj svake regresne obveze mjerodavno je pravo lex loci actus, dakle pravo mjesta potpisivanja//preuzimanja obveze trasanta, indosanta, avalista i akceptanta za čast (intervenijenta). Za pitanje rokova ostvarivanja zahtjeva prema svim regresnim obveznicima mjerodavno je pravo mjesta izdanja mjenice.

OGRANIČENJE AKCEPTA I DJELOMIČNA ISPLATA?Za pitanja ograničenja akcepta na dio svote i pitanja dužnosti primanja ili ne primanja djelomične isplate mjerodavno je pravo mjesta plaćanja mjenice.

GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS NA KOJEM SE ZASNIVA MJENICA?Postoje dva osnovna stanovišta za odnos temeljnog pravnog posla i mjenice, a to su:

1. NJEMAČKI SISTEM koji se zasniva na načelu apstraktnosti mjenice. Po tom sistemu prava i obveze iz mjenice nezavisni su od osnovnog pravnog posla koji je bio povod izdavanja mjenice. Taj sistem je prihvatio i naš Zakon o mjenici.

2. FRANCUSKI SISTEM koji se zasniva na spajanju prava iz mjenice s pravnim odnosom između trasanta i trasata tako da imatelju mjenice pripadaju prava iz mjenice i pravo na tražbinu izdatnika prema trasatu.

6

Prema Ženevskoj konvenciji, za pitanje da li imalac mjenice stječe tražbinu koja je dala povoda izdanju mjenice, mjerodavno je pravo mjesta izdanja mjenice.

GUBITAK ILI KRAĐA MJENICE?Postupak koji se treba poduzeti kod gubitka ili krađe mjenice, kako bi joj se oduzela pravna snaga, u slučaju ako ju pokuša iskoristiti neovlaštena osoba:

1. SISTEM AMORTIZACIJE—mjenica se poništava kao vrijednosni papir, s tim da podnosilac prijedloga za amortizaciju može na temelju odluke o amortizaciji ostvarivati svoja mjenična prava prema akceptantu//trasatu ne akceptirane mjenice kao da ima neamortiziranu mjenicu

2. SISTEM OPOZICIJE—sprječava se stjecanje prava iz mjenice neovlaštenoj osobi čak i kad je u dobroj vjeri.

Prema Ženevskoj konvenciji i našem Zakonu o mjenici, za određivanje mjera koje se moraju poduzeti kod gubitka ili krađe mjenice, mjerodavno je pravo mjesta plaćanja mjenice.

ZAŠTO DRŽAVE COMMONLAW SUSTAVA NISU PRIHVATILE ŽENEVSKU KONVENCIJU O MJENICI?****možda ima veze sa tim što u Engleskoj nema renvoi?** provjeri!!

MJERODAVNO PRAVOLEX LOCI ACTUS PRAVO MJESTA

PLAĆANJA MJENICEPRAVO MJESTA IZDANJA MJENICE

LEX LOCI SOLUTIONIS

7

* alternativna mjerodavnost za ocjenjivanje mjenične sposobnosti obveznika* oblik mjeničnih obveza* za učinak obveza trasanta, indosanta, avalista, intervenijenta* za pitanje da li prema indosantu, trasantu ili avalistu nastaje regresna obveza* za činjenja potrebna za održanje prava regresa prema pojedinom regresnom obvezniku*za sadržaj svake regresne obveze

* za učinak obveze akceptanta i izdatnika vlastite mjenice* za ograničenje akcepta na dio svote i pitanje dužnosti primanja ili ne primanja djelomične isplate* za određivanje mjera koje se moraju poduzeti kod gubitka ili krađe mjenice

* za pitanje o neprenosivosti mjenice po naredbi* za rokove ostvarivanja regresnih zahtjeva prema svim regresnim obveznicima* za pitanje da li imalac mjenice stječe tražbinu koja je dala povoda izdanju mjenice

* za oblik i rokove protesta i oblik ostalih činjenja od kojih zavisi vršenje i održanje mjeničnih prava//prava regresa

8