Ministar u Zagreb GK HŽ Infrastruktura Posjet EU-ova ... · ÆELJEZNI»AR 5 / NOVOSTI grupacije bit će spreman kompletan plan restrukturiranja, koji će u-ključivati dio radne

broj 798/ svibanj 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /6 /10 /18

Ministar u Zagreb GKŽeljeznica je prioritet ove vlade

IPC Dunav - JadranRazvoj intermodalnog prijevoza

Posjet EU-ova izaslanstvaZadovoljni napretkom projekta

HŽ InfrastrukturaVrijeme za brze i teške odluke

/ Foto: Ivan Dukić

/U kolodvoru Rijeka

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: mr. sc. Rene Valčić

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Tomislav Špehar

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ Holdingamr. sc. Rene Valčić

Ovih dana u javnosti se puno raspravlja o željeznici. Piše se da je neučinkovita, loša i troma. Stanje na željeznici složeno je i teško. Ove uprave društava definitivno ne bježe od toga. Ne samo da ne bježe, nego se vrlo realno suočavaju s trenutačnim stanjem. Uprave i zaposlenici s mnogo elana i pozitivnih očekivanja gotovo 24 sata dnevno rade na pro-gramu restrukturiranja. Zaposlenici dosad nisu imali priliku prikupljati podatke i provoditi brojne analize, već su za te poslove bili angažirani strani stručnjaci koji stanje ne poznaju ni približno tako dobro kao zaposlenici u sklopu društava HŽ-ova holdinga. Nakon inten-zivnog rada izrada programa je u završnoj fazi pa se trenutačno izrađuju različite opcije poslovnih rješenja. Program predstavlja viziju toga kako bi sustav trebao funkcionirati, ali i ono najvažnije – dijagnozu uzroka neprilagođenosti realnim okolnostima na prometnom i prijevoznom tržištu. Prijevoznici će se morati prilagoditi onome što će se na tržištu moći provesti te ostvariti prihode od tog rada. Drugim riječima, definirat će se opseg tehničkih i ljudskih resursa potreban za ostvarivi opseg rada. Taj proces iz tjedna u tjedan prati i mjerodavni ministar Siniša Hajdaš Dončić. Tako važni i složeni procesi u pravilu zahtijevaju podršku i aktivnu pomoć najvažnijih dionika da bi se ostvarili sinergijski učinci pojedinačnih aktivnosti. U tome smislu potpora ministra nam je vrlo važna, kao i moguća rješenja o kojima se raspravlja iz tjedna u tjedan te se pokušava doći do optimalnog načina funkcioniranja svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Iako većina javnosti cijeli proces promatra samo kroz brojku koja će odrediti koliko će zapo-slenika biti organizacijski višak, proces restrukturiranja puno je više od toga. Željeznička poduzeća u sastavu HŽ-ova holdinga nužno je uskladiti s realnim zahtjevima okružja, postaviti ih na dobre i stabilne temelje, a s te pozicije lakše bi se suočili i s nadolazećom konkurencijom i sa svim izazovima tržišta. Nažalost, u konačnici svakoga strukturnog usklađivanja neminovno se pojavljuje višak, kao i manjak, pojedinih resursa, što po-drazumijeva njihovo pravodobno i primjereno rješavanje. U tom smislu organizacijski višak zaposlenika, koji će pritom biti iskazan, bit će zbrinut kroz poticajne otpremnine u skladu s programom zbrinjavanja koji će financirati Vlada RH. Tu poruku zaposlenicima je poslao i sam ministar. Zato je najvažnije da se u sljedećemu kraćem razdoblju planovi stave na papir i usvoje te da HŽ-ov holding počne funkcionirati optimalno i u skladu s mogućnostima.O tome koji je najbolji način funkcioniranja željezničkog sustava također se često ra-spravlja. Ne suočavamo se s tim pitanjem samo mi, već i mnoge željeznice u Europi. Svi traže najbolja rješenja za što bolje pozicioniranje i funkcioniranje na tržištu. I Zajednica europskih željeznica (CER) bavi se time, pa smo zadnjih tjedana kroz razgovore s njiho-vim predstavnicima, ali i s njezinim članicama, zaključili da univerzalne formule nema i da su aktualno stanje željezničkog poduzeća i željezničke infrastrukture te financijska snaga države presudni čimbenici pri odabiru pravoga organizacijskog modela. Radi što uspješnijeg provođenja Plana restrukturiranja inicirana je i promjena Zakona o podjeli Hrvatskih željeznica i Zakona o željeznici. S predloženim izmjenama, koje mora usvojiti Hrvatski sabor, Uprava HŽ Hrvatskih željeznica holdinga moći će, u skladu s politikama Vlade RH kao vlasnika, provoditi zacrtane ciljeve da bi željeznica postala uspješna gospo-darska djelatnost.

Prioritet je optimalnoposlovanje

/4 Ministar u Zagreb GK: Željeznica je prioritet ove vlade

/6 Darko Peričić: Spreman sam na brze i teške odluke

/8 Korporativne financije: Nužna stroga kontrola

/10 Posjet EU-ova izaslanstva: Zadovoljni napretkom projekta

/15 HŽ Cargo: Preuzeto još 10 vagona

/18 IPC Dunav - Jadran: Razvoj intermodalnog prijevoza

/24 Zanimanja: Šef kolodvora

4 broj 798 / svibanj 2012.

/ NOVOSTI / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković Arhiva MPPI

U Zagreb GK ministar je u pratnji mr. sc. Renea Valčića, predsjedni-ka Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga; Darka Peričića, pred-sjednika Uprave HŽ Infrastrukture, i Davora Kljakića, šefa Zagreb Glavnoga kolodvora, obišao postavnicu iz 30-ih godina prošlog stoljeća, a zatim i radilište u sklopu kolodvora, gdje je razgovarao s radnicima tvrtke Elektrokem, jednim od izvođača radova na projektu modernizacije signalno-sigurnosnog sustava u Glavnom kolodvoru, koji je vrijedan oko 78 milijuna kuna, od čega se 85% sredstava financira iz pretpristupnog fonda IPA. Potom se u salonu Zagreb GK susreo s upravama svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga te je bio održan sastanak na kojemu se ra-zgovaralo o smjernicama i ciljevima restrukturiranja HŽ-ova sustava, a ministru je predstavljen i najnoviji sažetak plana restrukturiranja. Na sastanku su bili i svi članovi uprava društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Tom je prigodom dr. sc. Damir Grgić, Uprava-direktor HŽ

Ministar u Zagreb GK

Željeznica je prioritet ove vladeDana 11. svibnja dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, mini-star pomorstva, prometa i infrastrukture, putničkim je vlakom koji iz Zaboka polazi u 7.53 sati doputo-vao u zagrebački Glavni kolodvor u pratnji svojeg pomoćnika Jasmina Krizmanića. Nakon obilaska kolodvora ministar je održao sastanak s članovima uprava društava u sklopu HŽ-ova holdinga.

Putničkog prijevoza, ministru uručio besplatnu kartu za sve pruge Hrvatskih željeznica kako bi ministar češće putovao vlakom. Nakon sastanka ministar je davao izjave za medije. Na pitanje o tome kako je prošla vožnja odgovorio je: / Vožnja je trajala kao i prije 20 godina kada sam se vozio istim vla-kom i istom prugom, što je općenito loše. To znači da se u proteklih 20-ak godina nije ulagalo u infrastrukturu, brzine vlakova ostale su iste, a time se postavlja i pitanje konkurencije prema ostalim oblici-ma prometa. Znamo da je željeznica najprihvatljiviji oblik prijevoza upravo zbog ekologije i slaže se sa svim EU-ovim standardima. Na-žalost, zbog neulaganja u infrastrukturu, željeznica nije dovoljno konkurentna te je zato i prioritet ove vlade. Posebice su to ulaganja u infrastrukturu, među kojima su od strateške važnosti V. i X. kori-dor koji obuhvaćaju transeuropsku prometnu mrežu (TENT) i na ko-jima HŽ već koristi sredstva za koja EU kroz sadašnju komponentu IPA financira 75% iznosa, odnosno buduće strukturalne fondove, tj. fond za regionalni razvoj. Upravo će kroz 20-ak dana biti odabran izvođač radova na pruzi Okučani – Novska, na kojoj će biti izvedena ne samo rekonstrukcija infrastrukture, tj. tračnica, nego i rekon-strukcija nekoliko stajališta i kolodvora. Dakle, ja se ne bojim za europske koridore jer postoji mogućnost da ćemo maksimalno ubrzati rad ne samo HŽ Infrastrukture i HŽ Hol-dinga, odnosno onih koji se bave pripremama projekata, već će se i Ministarstvo aktivno uključiti u to jer nam je to prioritet. Bilo bi vrlo neozbiljno da Republika Hrvatska ne iskoristi ono što je dogovori-la. Jedan od najvećih izazova u tome upravo su Hrvatske željeznice. Tim razvojnim ciklusom, koji bi u cijelosti trebao početi sljedeće go-dine nakon ulaska Hrvatske u EU, i željeznice bi trebale postati kon-kurentnije. Dakle, prioritet je infrastruktura. Ako nemate kvalitetnu infrastrukturu, ne možete imati ni kvalitetne vlakove, a ako nemate brze vlakove, tko će se voziti?! Vrlo je jednostavno, stvar je brzine.U tako složenom sustavu kao što je HŽ za bilo kakve ozbiljne pomake treba vam najmanje osam godina ako želimo biti realni. Dakle, mi ozbilj-nija sredstva ne možemo koristiti do 2013. godine, odnosno to možemo na pojedinim dionicama, što i koristimo, osobito na X. koridoru, a za sve druge ozbiljnije investicije sredstva ćemo moći koristiti tek nakon ulaska Hrvatske u EU. Na primjer, u Poljskoj su najveća ulaganja u infrastruktu-ru počela njezinim ulaskom u EU. Dakle, to je i razvojni potencijal HŽ-a te na taj način možemo podizati njegovu konkurentnost.

Na pitanje o višku radnika u sustavu, ministar je odgovorio:/ Naravno da višak postoji, no nakon prijedloga restrukturiranja ra-zgovarat ćemo o realnim brojkama. Već danas načeli smo tu temu. Dakle, Uprava priprema cjeloviti pristup rješavanju problema u HŽ-u. Nitko ne skriva ništa od nikoga jer su socijalni partneri upoznati s procesom restrukturiranja. Do 25. svibnja na razini cijele HŽ-ove

www.hznet.hr ÆELJEZNI»AR 5

/ NOVOSTI

grupacije bit će spreman kompletan plan restrukturiranja, koji će u-ključivati dio radne snage koja će u tom procesu biti višak. Ne mo-žemo govoriti o brojkama dok se ne vidi kompletna sistematizacija budućeg upravljanja HŽ-ovim društvima. No htio bih naglasiti da ćemo sve to raditi uz uvažavanje socijalnih partnera, odnosno uz poticajne otpremnine, i nitko neće biti zakinut. To neću dozvoliti.

O očekivanjima od restrukturiranja ministar je izjavio: / Od HŽ-ovih uprava očekujem ono što očekuju svi građani RH, a to je moderna željeznica koja je učinkovita i koja uz određene sub-vencije na nekim lokalnim prugama može biti samodostatna. HŽ Infrastruktura jest društvo od kojeg očekujem najviše, osobito kroz pripremne projekte za EU-ove fondove, a HŽ Putnički prijevoz mora se preusmjeriti na gospodarstvo i traženje strateških partnera. To je sustav koji definitivno u Hrvatskoj ima budućnost, osobito uz konglomeracije velikih gradova, dakle uz integrirane vrste prijevo-za. Također, HŽ-ov razvoj treba biti konkurentan tako da željeznički promet može konkurirati cestovnom. Nabava novih vlakova temeljit će se na principima javne nabave. Na-žalost, HŽ nije bio dovoljno otvoren. Naime, unatoč tomu što postoji mogućnost da se nabavi 25 novih vlakova te što je to velika razvojna šansa za »Končar« i »Gredelj«, HŽ nije pokrenuo javni natječaj. Cilj je pokušati povećati domaću komponentu u HŽ-ovu sustavu, i to kroz javne natječaje, ali mislim da hrvatske tvrtke mogu u tome biti kon-kurentne. U tome se ne možemo osloniti na EU-ove fondove, nego na zajmove i nove uštede, dakle na financiranje iz HŽ-a.

Nakon ministra izjavu za medije dao je predsjednik Uprave HŽ-ova holdinga: / Program restrukturiranja vrlo je opsežan program koji se teme-lji na vrlo dubokim analizama, kako resursa koje imamo, tako i uzroka sadašnje situacije. Podloga za to jest buduća situacija na tržištu prijevoznih i prometnih usluga. S jedne strane je infrastru-ktura koja sa svojom prometnom uslugom iduće godine postaje

dio europskoga prometnog tržišta, a s druge strane su prijevoznici. U ovome trenutku HŽ Putnički prijevoz još uvijek je zaštićen naci-onalnim područjem, a HŽ Cargo dobiva izrazitu konkurenciju već sljedeće godine. Dakle, njegov udio na tržištu sigurno će biti bitno umanjen. Isto tako, javni interes u prijevozu putnika vjerojatno će biti redefiniran. U sklopu poslovnih planova za sljedeće srednjoročno razdoblje društva će se morati dimenzionirati, što znači da će biti viška lo-komotiva i vagona, a sasvim sigurno i drugih resursa, uključivši i zaposlenike. Teško je reći koliki će to broj biti jer smo sada u fi-nalizaciji tog programa i to će se znati krajem ovoga mjeseca. Što se tiče nagibnih vlakova, oni koji će se moći osposobiti, u kratkom vremenu vratit će se na prugu prema Splitu. Tako ćemo vratiti proi-zvod koji smo 2004. pustili, tj. poslovni vlak s uslugom kakva je bila onda, dakle s obrokom u vlaku i pićem uključenim u cijenu karte te s voznim vremenom kraćem od pet sati. Dakle, ponovno isti cilj koji smo i tada imali, no to se neće moći ostvariti prije sljedećega voznog reda.

O projektu zamjene signalno-sigurnosnog uređaja u Zagreb Gla-vnom kolodvoru i budućnosti zagrebačkoga gradsko-prigrad-skog prijevoza Valčić je rekao: / Teško je sada reći kada će projekt biti završen budući da u investi-cijama uvijek postoje problemi zbog kojih se produljuju rokovi. Sre-dina sljedeće godine jest naš cilj i nadam se da ćemo ga ispuniti. Što se tiče zagrebačkoga gradsko-prigradskog prijevoza, njegov razvoj ovisi o Gradu Zagrebu. Grad Zagreb ukinuo je subvenciju HŽ Putničkom prijevozu za zajedničku kartu ZET-HŽ tako da je cijena karte poskupjela. Da bi se stara cijena vratila, Grad Zagreb mora biti aktivni sudionik u tom projektu. Isto tako i Zagrebačka župani-ja i okolne županije, npr. Krapinsko-zagorska županija koja je isto zainteresirana, ali to je pitanje koncepta integriranog prijevoza. To je projekt integriranog prijevoza koji će se morati pokrenuti s razine Ministarstva na našu inicijativu, ali i na inicijativu lokalnih samou-prava. Od tog projekta očekujemo puno jer je to najprofitabilniji dio putničkog prijevoza, a njime se preveze i najveći broj putnika.

U postavnici


/ POSLOVANJE / Razgovarala: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Dragutin Staničić

/ Kakvo ste stanje zatekli dolaskom na čelo HŽ Infrastrukture?/ Stanje je vrlo teško. Prije svega financijski jer imamo gotovo dvije milijarde knjigovodstvenih dugova, svakodnevno nam se pojavljuju i ugovori koji nas dodatno opterećuju, a produktivnost nam je ispod razine istočnoeuropskih željeznica. Kreditne obveze su ogromne, naplata potraživanja nemoguća je misija jer su ostala društva ta-kođer u velikim problemima, a sustav je postavljen skupo i neraci-onalno. Što se tiče broja zaposlenih, proteklih godina provodile su se mjere racionalizacije i davale poticajne otpremnine, no otprilike isti broj ljudi je i ulazio u sustav, što nam sada stvara veliki problem. Danas ne bi imali takve viškove da se prethodnih godina poslovalo racionalno. Postoji i problem tekuće likvidnosti koji je nastao jer su ostali dijelovi HŽ-a, prije svega operatori, tj. HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz, u nezavidnoj situaciji pa nisu u stanju plaćati svoje osno-vne troškove, tj. troškove za energente i za pristup trasi, koji su nama osnovni izvor prihoda. Tako da gdjegod pogledamo, stanje je teško.

/ Odmah na početku dočekao vas je veliki izazov – restrukturiranje tvrtke, smanjenje broja zaposlenih i rezanje troškova. HŽ Infrastru-ktura prva je izradila novi prijedlog Pravilnika o organizaciji./ Prvi smo krenuli u taj težak proces, no on se provodi i u svim ostalim društvima. Rokovi su kratki i radi se vrlo intenzivno da bi sva društva u što kraćem vremenu počela poslovati na optimalan način. Morali smo se požuriti iz jednostavnog razloga jer nećemo imati novac za plaće za zadnja dva mjeseca. Plaća će biti ako sami smanjimo ukupnu masu troškova, što uz smanjenje zaposlenih zna-či i smanjenje plaća, kao i drugih prava iz Kolektivnog ugovora, uz smanjenje broja rukovodećih mjesta. Tako da je racionalizaciju potrebno provesti na svim poljima. Planiramo organizacijski višak od oko 650 zaposlenih, no naš stvarni višak još je i veći. Previše vremena potrošeno je na odgađanje teških odluka.

/ Što zapravo namjeravate promijeniti novim Pravilnikom o organi-zaciji?/ Osim broja zaposlenih, smanjit ćemo razine odlučivanja koje su proteklih godina nerealno nabujale. Objedinit ćemo više organiza-cijskih jedinica u jednu, očuvati djelatnosti vezane uz održavanje željezničke infrastrukture te podići učinkovitost poslovanja i produ-ktivnost rada. Ukinut ćemo nepopunjena i nepotrebna radna mjesta te racionalizirati tehnološki proces.

/ Mijenjat će se i poslovanje tvrtki kćeri. Imate li konkretne planove po tom pitanju?/ Tvrtke Proizvodnja-Regeneracija i Remont i održavanje pruga u vrlo su teškoj situaciji i izgledno je da će rješenje biti stečaj. Prema novoj organizaciji za radnike tih tvrtki i očuvanje djelatnosti pre-dvidjeli smo mjesto u matičnom društvu. Tvrtke Pružne građevine i POSIT nastavljaju s poslovanjem, a tvrtka Željezničko ugostitelj-stvo ići će u prodaju. U prethodnom razdoblju bila su tri pokušaja prodaje Željezničkog ugostiteljstva, no, nažalost, ni jedan nije re-aliziran.

Darko Peričić

Spreman sam na brze i teške odlukeHŽ Infrastruktura prva je, među društvima u sklopu HŽ-ova holdinga, izradila novi prijedlog Pravilnika o organizaciji. Tim prijedlogom tvrtka će se restru-kturirati te smanjiti troškove i broj zaposlenih. Više o onome što Upravu i radnike očekuje u tom proce-su rekao nam je Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

/ Sindikati koji djeluju u HŽ Infrastrukturi nisu nimalo prijateljski pri-hvatili novu organizaciju. Izišli su na ulicu, osnovali Stožer za obranu HŽ Infrastrukture…/ Bez nove organizacije i plana restrukturiranja nema uspješne HŽ Infrastrukture. Moj tim i ja toga smo itekako svjesni. S obzirom da su i sindikati upoznati s teškim stanjem u poslovanju, očekujemo da će se ipak ponijeti partnerski. Socijalnim partnerima nudimo priliku da cijeli proces provučemo kroz sljedeće tri i pol godine, tj. da kroz pregovore o smanjenju prava iz Kolektivnog ugovora stvorimo do-datne financijske uštede i smanjimo pritisak na državni proračun. Tvrtku moramo što prije postaviti na zdrave temelje i tu sindikati trebaju biti partneri, a ne podmetati nogu. Sindikati su navikli da oni mogu ultimativno svašta zahtijevati. Možda bi za početak trebali shvatiti osnove, a to je da Uprava vodi poslovnu politiku po naputku vlasnika, a sindikat brine o zaštiti prava radnika.

/ Iako su zajednički osnovali Stožer za obranu HŽ Infrastrukture, Sindikat hrvatskih željezničara vrlo brzo napustio je sindikalni kole-ktiv. Kako to komentirate?/ Vrlo je teško komentirati sindikalnu scenu i njihove međusobne odnose koji korijen neslaganja vuku još od formiranja kolektivnih ugovora. Definitivno mislim da nije vrijeme za osnivanje Stožera za obranu HŽ Infrastrukture jer je Vlada prvi put decidirano rekla da je željeznica broj jedan u razvoju Hrvatske. Stoga je normalno da vlasnik koji će uložiti velika sredstva u razvoj željeznice traži da se prije svega uredi stanje unutar tvrtke.

/ Najavili ste izmjene Kolektivnog ugovora. Što ćete prvo mijenjati?/ Najpotrebnije je izmijeniti prava sindikalnih dužnosnika i povjere-nika za zaštitu na radu, kao i način na koji će funkcionirati radni-čka vijeća. Sve to potrebno je regulirati posebnim ugovorima jer su prioritet zaštita prava radnika, a ne pojedinaca, tj. ni Uprave ni sindikalnih dužnosnika. Uz to potrebno je mijenjati financijski teret koji nosi Kolektivni ugovor, a koji ne možemo poštivati. Kako sada stvari stoje, nećemo imati za plaće u 11. i 12. mjesecu ako se ne odreknemo božićnica, regresa i onoga što sindikalisti nazivaju una-pređenjem standarda, pa je to potrebno mijenjati u Kolektivnom ugovoru. Uz to potrebno je izvan snage staviti i par članaka prema kojima su u funkcioniranju tvrtke poslodavcu vezane ruke. U slučaju da se toga ne odreknemo, poslovnu godinu nećemo moći završiti isplatom plaća. Dakle, Kolektivni ugovor treba uskladiti s trenutkom u kojemu su Republika Hrvatska i Hrvatske željeznice i omogućiti da tvrtka nastavi normalno funkcionirati. To je teško riješiti preko noći jer je Kolektivni ugovor potpisan neposredno prije izbora i trebao bi vrijediti još otprilike dvije i pol godine. Sindikati bi trebali pristati na te ustupke jer bi smanjenjem koeficijenata sindikalnih dužnosnika, smanjivanjem njihova broja i ostalih prava iz Kolektivnog ugovora mogli uštedjeti oko šest milijuna kuna. Sadašnja obveza nas kao poslodavca jest isplaćivanje plaća sindi-kalistima prema Kolektivnom ugovoru, no ulaskom u Europsku uni-ju odnosi sindikata i poslodavca bitno će se promijeniti. Sindikalne organizacije morat će same osigurati sredstva iz kojih će isplaćivati plaće svojim čelnicima.

/ Zadnjih godina mnogo se govori o nizinskoj pruzi, no od dolaska nove Vlade ta se tema spominje svakodnevno. Zašto je taj projekt potreban Hrvatskoj?/ Gradnja nizinske pruge je projekt vrlo važan za cjelokupno hrvat-sko gospodarstvo. Njegova glavna svrha jest obavljanje provozno-ga teretnog prijevoza između lučkih kapaciteta u riječkom bazenu i središnje Europe. Prema studiji isplativosti udio provoznoga tere-tnog prijevoza na nizinskoj pruzi iznosio bi 70%, a ostatak bi činio


/ POSLOVANJE

daljinski prijevoz putnika. Prednost je ta što će se nizinska pruga kao dionica V.b koridora nalaziti u jedinstvenome gospodarskom prostoru EU-a, bez administrativnih i carinskih barijera, što bi treba-lo omogućiti znatan porast opsega teretnoga prijevoza u usporedbi sa sadašnjim stanjem, ali jedino pod uvjetom da se na širem po-dručju Rijeke sagrade puno veći lučki kapaciteti i na taj način pri-vuku puno veće količine tereta. Jedan od preduvjeta jest izgradnja terminala na Krku.

/ Na pojedinim dionicama te pruge već se radi./ U tijeku je remont pruge između Koprivnice i Križevaca, a u pripre-mi je izrada projektne dokumentacije za izgradnju drugoga kolosije-ka između državne granice i Križevaca. Za dionicu Križevci – Dugo Selo u tijeku je izrada projektne dokumentacije za drugi kolosijek, a početak radova očekuje se tijekom 2014. godine. Za dionicu izme-đu Hrvatskog Leskovca i Skradnika izrađeno je idejno rješenje, a u tijeku je ugovaranje izrade projektne dokumentacije za idejni i glavni projekt. Za dionicu Skradnik – Krasica izrađeno je idejno rješenje i glavni projekt za tunele Kapela 1 i Kapela 2. Zbog vrlo visoke cijene izgradnje uvjeren sam da će vlasnik još utvrđivati isplativost projekta i zadanu trasu te moguća alternati-vna rješenja. Prostorni planovi Primorsko-goranske i Zagrebačke županije još nisu potvrdili tu trasu. Odluku o načinu financiranja izgradnje donijet će Vlada RH.

/ Što je još među prioritetnim projektima vaše Uprave?/ Među najvažnijim projektima jest izgradnja nove željezničke pruge Podsused – Samobor za koju ćemo uskoro ishoditi građe-vinsku dozvolu. Taj projekt trebao bi biti gotov do 2016. godine, a stajat će oko 65 milijuna eura. Tu je i projekt rekonstrukcije i elektrifikacije postojeće pruge Zaprešić – Zabok. U sklopu tog projekta rekonstruirat će se kolodvor u Zaboku te uspostaviti su-stav daljinskog upravljanja. Prema sadašnjim projekcijama sve bi trebalo biti gotovo do 2016. godine, a cijena tog projekta iznosi oko 68 milijuna eura.Uz to imamo čitav niz projekata. Moram naglasiti da su nam pruge vrlo loše, da u remontima zaostajemo 1500 km, ali najgore je što su nam i koridorske pruge, prije svega na svim ograncima V. koridora i pruge na X. koridoru, u lošem stanju tako da hitno moramo krenuti u sanaciju i staviti ih u funkciju da nam brzine više ne padaju i da pokušamo vratiti situaciju kakva je bila prije 20 godina. Prioritet su nam i čvorišta Zagreb i Rijeka. U Rijeci ubrzano raste opseg teretnog prijevoza pa očekujemo da će nam to vrlo brzo postati tzv. usko grlo, a čvorište Zagreb nam je vrlo važno zbog putničkog prijevoza koji većinu svojih prihoda ostvaruje u tom čvorištu. Krenut ćemo i s izradom studije izvedivosti za Veliku Goricu, odnosno zračnu luku, a prioritet nam je i stajalište Buzin. U zagrebačkom čvorištu prioritet nam je i pruga za Sisak, a trebalo bi urediti i kolodvor Sisak.Uz to potrebno je elektrificirati koridore, tj. prugu preko Like za Dal-maciju i prugu za Osijek. Sljedeće godine trebao bi biti objavljen natječaj za obnovu pruge Križevci – Dugo Selo, a i Koprivnicu pla-niramo povezati s Varaždinom i Čakovcem tako da dobijemo brzu liniju koja bi ih povezala sa Zagrebom.

/ Budući da su sredstva iz proračuna smanjena, a tvrtka je u gubici-ma, znači li to da nam za provedbu projekata preostaje samo novac iz EU-ovih fondova? / Trenutačno koristimo sredstva iz EU-ovih pretpristupnih fondova, a sredstva iz kohezijskih i strukturnih fondova moći ćemo koristiti kada postanemo članica EU-a. Definitivno ćemo iz fondova probati izvući maksimalna sredstva. Naši inženjeri imaju iskustava, no da bi iskoristili maksimalne mogućnosti fondova, trebali bi zaposliti još nekoliko desetaka vrhunskih stručnjaka u Razvoju i građenju te EU-ovim fondovima. Također očekujemo da će oko 85% sredstava biti povučeno iz kohezijskih i strukturnih fondova, a ostatak iz državnog proračuna. Točan omjer ovisi od projekta do projekta, a detalje ćemo znati po ulasku u EU.

Uz to, u sljedećih desetak dana slijedi financijska konsolidacija Hrvatskih željeznica koju treba odobriti Vlada RH, tj. Ministarstvo financija. Prioriteti su da počnemo sanirati dugove koje su stvoreni proteklih godina te da dobijemo kredit s državnim jamstvom koji će nam omogućiti da krenemo u javne natječaje, odnosno u radove. Sada smo u takvoj situaciji da ne možemo kupovati repromaterijal da bi sanirali pruge. Vlada je putem ministarstva prometa, financija i gospodarstva tražila da kroz projekt restrukturiranja dokažemo da ćemo biti drugačiji, racionalniji i učinkovitiji. Pokazatelji koji zadovo-ljavaju i koje oni traže od nas pokazuju da smo sa svim onim što smo napravili u zadnja dva mjeseca stvorili preduvjete da nam se vjeruje i da dobijemo ta sredstva. To će biti kreditna zaduženja za koja će jamac biti država.

/ Što će vam biti najveći izazov za mandata na čelu HŽ Infrastru-kture? / Izazova je puno, no prije svega tvrtku treba restrukturirati i vratiti na zdrave temelje. Vjerujem da ćemo postizanjem tog cilja unapri-jediti poslovne procese, a u konačnici naši će radnici biti zadovoljniji jer će raditi u pozitivnome i poticajnome poslovnom okružju. Jedan od prioroteta su mi zadovoljni radnici HŽ Infrastrukture.

/ Kako vidite HŽ Infrastrukturu kroz par godina?/ Kroz tri godine HŽ Infrastruktura trebala bi biti manja i racional-nija, s otprilike 5500 zaposlenih, ali sposobna i učinkovita tako da građevinski sektor odrađuje 100 km remonta i da operatorima možemo jamčiti kvalitetu prijevoza tako da stalno ne smanjujemo brzine, da ne uvodimo zatvore pruga i da nemamo izvanredne do-gađaje koji su posljedica lošeg stanja infrastrukture i voznog parka. HŽ Infrastruktura okvirno može izvrsno i uz maksimalnu sigurnost funkcionirati s pet tisuća zaposlenih, ali da bi se to postiglo, potre-bne su četiri godine. To je potrebno popratiti i ulaganjima u nove tehnologije i u infrastrukturu jer će nam se to kroz određeno razdo-blje vratiti kroz poslovanje.


/ POSLOVANJE / Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Ivana Čubelić Dragutin Staničić

/ Kako procjenjujete stanje u financijama društava u sklopu HŽ-ova holdinga?/ Stanje financija u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga jest dvoznačno. Po financijskim iz-vješćima stekao bi se dojam da je stanje mnogo bolje u odnosu na novčane tokove i financijski položaj svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga. U svim tim društvima financijska izvješća

ne prate novčane tokove pa su se društva morala dodatno zaduži-vati kod banaka, faktoring i leasing tvrtki tako da su se financijske obveze nagomilale.

U prethodnim godinama HŽ Vuča vlakova digla je kredite u vrije-dnosti od 256 milijuna kuna, HŽ Cargo 390 milijuna kuna, a HŽ Pu-tnički prijevoz 242 milijuna. Primjerice HŽ Cargu ukupne obveze su narasle na 900 milijuna kuna, a njihov godišnji prihod iz prijevoza iznosi 704 milijuna kuna. Društva te obveze ne plaćaju pa se stvara privid da sve dobro funkcionira.

U ovisnim društvima stanje je još gore jer ovise o prihodima koji ostvaruju HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Ta društva egzistiraju tako da isplaćuju plaće i najnužnije obveze, ali se gomilaju obveze pre-ma dobavljačima i druge obveze prema bankama, dobavljačima, faktoring tvrtkama, lokalnoj samoupravi, državi… Posebice je opa-sno što su se društva zadužila kod banaka, faktoring i leasing tvrtki koje stalno prijete blokadama pa su u sustavu sve češći slučajevi blokada računa.

/ Kako je došlo do takvoga financijskog stanja?/ Do tog problema nije došlo slučajno. Par godina u financijskim su se izvještajima sustavno iskazivali prihodi koji nisu pratili novčani tok, ponajprije prihodi od uvećane vrijednosti imovine koja je pro-vedena kroz račune dobiti i gubitka, prihodi iz ranijih godina koji su se trebali realizirati u budućim razdobljima te nejasna iskazivanja međusobnih odnosa. Time se stekao dojam da društva ne stoje tako loše, no novca kronično nedostaje, što zorno pokazuje dug HŽ Carga prema HŽ Vuči vlakova koji je narastao na oko 400 milijuna kuna te dug HŽ Putničkog prijevoza prema HŽ Vuči vlakova u iznosu od 170 milijuna kuna. Najveći problem jest u tome jesu li ti priho-di HŽ Vuči vlakovi uopće naplativi. HŽ Vuča vlakova to neće moći naplatiti od HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. U isto vrijeme HŽ Vuča vlakova zaduživala se na financijskom tržištu pa su joj obveze narasle na 436 milijuna kuna. Taj dug većim se dijelom odnosi na dugove za dizelsko gorivo.

Korporativne financije

Nužna stroga kontrola prihoda i rashodaInternom revizijom utvrđeno je da financijska iz-vješća društava u sklopu HŽ-ova holdinga, kao i ovisnih društava ne prate novčane tokove, a druš-tva su se morala dodatno zaduživati. O takvome alarmantnom stanju i načinima njegova rješavanja razgovarali smo sa Zlatanom Kuljišem, direktorom Korporativnih financija HŽ Holdinga i projektnim menadžerom Vladina povjerenstva za projekt či-stog početka.

U tim omjerima nešto manji problem jest dug HŽ Carga i HŽ Pu-tničkog prijevoza prema HŽ Infrastrukturi za pristup trasi, no na taj način prelijeva se novac iz državnog proračuna, što nije dozvoljeno EU-ovim smjernicama, a u isto vrijeme HŽ Infrastruktura ne može podmiriti ni dugove za električnu energiju.

Posebno je stanje i u ovisnim društvima među kojima prednjači TŽV »Gredelj« koji duguje oko 200 milijuna kuna dobavljačima, a trenu-tačno ne može podmiriti ni najosnovnije potrebe, tj. plaće i režije. Zbog toga je TŽV u velikoj opasnosti od blokade Unicredit leasinga jer je postrojenje u Vukomercu kupljeno na leasing i podignut je kre-dit u Erste&Steiermärkische banci. No to su partneri kojima osnovni posao nije kooperacija sa željeznicom i koji neće imati mnogo osje-ćaja za plaće i nepodmirene obveze.

U internim odnosima obveze se u prosjeku naplaćuju u roku od 180 dana. Nažalost, neke obveze plaćaju se puno brže s obzirom na to ovisi li o tome proizvodnja i proces rada, a neke obveze ne naplaću-ju se više od godinu dana.

/ Duguju li prijevoznici po osnovi naknade za pristup trasi HŽ Infra-strukturi?/ Za rješavanje ugovornih odnosa HŽ Infrastrukture i prijevo-znika prošle je godine bivša Uprava HŽ Infrastrukture planirala potpuno nerealna sredstva koja je potraživala od prijevoznika. Potraživanja za pristup trasi iznosila bi 355 milijuna kuna. Taj nerealan iznos za posljedicu je imao to da su sredstva iz drža-vnog proračuna, ponajprije iz tog razloga, smanjena za 355 mi-lijuna koji će u konačnici nedostajati HŽ Infrastrukturi te će HŽ Infrastruktura pred kraj godine, ako ne bude dodatnog finan-ciranja, upasti u velike probleme. HŽ Infrastruktura trenutačno ne može naplatiti ni 100 milijuna kuna godišnje za troškove električne energije.

One željeznice koje smatraju da su njihovi pravci nezaobilazni, žele trasu naplatiti više jer nijedna željeznica, tj. ni jedna infrastruktura, neće moći naplatiti 100% sredstava od pristupa trasi da bi odr-žavala i gradila, već će se njezina učinkovitost mjeriti time da što veći postotak naplati iz vlastita poslovanja, a manje iz proračuna. Bolja infrastruktura dovest će više operatora koji će plaćati pristup, a naše su brzine smanjene i konkurentnost naših koridora je upitna jer jedan proizvod čine trasa, vlak i usluga.

/ Možete li nam detaljnije pojasniti stanje u HŽ Cargu jer će se ono prvo suočiti s tržištem? / Zanimljivo je da HŽ Cargo prema vanjskim partnerima nema du-gova, a unutar sustava duguje 500 milijuna kuna i ima kreditna zaduženja koja je ranije iskoristio. Ti krediti bili su podignuti za kupnju teretnih vagona od »Đure Đakovića«, a jedan dio i za li-kvidnost HŽ Vuče vlakova, odnosno vlastitu likvidnost. Zbog toga nastaje privid da je HŽ Cargo u dobrom stanju jer jedini naplaćuje uslugu od vanjskih korisnika prijevoza, a s druge strane ne plaća interno, tj. HŽ Vuči vlakova, kao ni pristup infrastrukturi. Da je HŽ Cargo u ovom trenutku privatna tvrtka, HŽ Vuča vlakova ili bilo koja takva tvrtka odmah bi ih blokirala i dugoročno se ne bi mogli oporaviti.

Znači, rješavanjem internih odnosa posrednik u financijskim tran-sakcijama između HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza, odnosno HŽ Vuča vlakova, trebao bi urediti financijsko stanje s obzirom na ogromne obveze za energente te zaduženost kod banaka i faktoring tvrtki, što je ustvari dug prijevoznika, a ne HŽ Vuče vlakova.

http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=erste&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CJABEBYwAA&url=http%3A%2F%2Fwww.erstebank.hr%2F&ei=oY6jT_T8E-jj4QTCqOzMCA&usg=AFQjCNHgIwWO5BrbQ9w3H9y0QUtTZE8p2A


/ POSLOVANJE

Moram napomenuti da je planirani opseg rada u HŽ Cargu u veljači bio vrlo slab, međutim u ožujku se popravio pa se nadamo boljim trendovima.

/ Kako mislite riješiti te probleme?/ U prvom koraku unutarnjom organizacijom sustav bi trebali učiniti učinkovitijim i raščistiti interne odnose koji nisu uređeni. U ovom trenutku revizija obavlja svoj posao, izvješća o poslovnoj godini 2011. imat ćemo za 15-ak dana i tada ćemo izaći s kon-kretnim brojkama. Prije svega, provest ćemo dubinsko financijsko restrukturiranje sustava, i to tako da uskladimo obveze i priljeve u ročnosti te da uklonimo rizike. Poseban problem u sva tri druš-tva jesu kamate za koje u poslovnim planovima nisu predviđena sredstva. Kreditne i druge obveze probat ćemo produljiti u ročno-sti, odnosno uvesti tzv. grace razdoblje (razdoblje početnog roka kredita u kojemu dužnik nije obvezan početi vraćati sredstava), a u internim odnosima kontrolirati sva buduća zaduživanja. Tre-nutačno imamo situaciju da mnogi počinju radove za koje nisu osigurana financijska sredstva. Kada to sve obave i fakturiraju, onda je već kasno jer su pravno napravili posao, iskoristili robu i pružili usluge, a za to nismo imali planirane priljeve. Tu se pono-vno pojavljuje problem da više trošimo nego što zarađujemo i što nam dolazi na naplatu.

/ Na koji će način društva početi podmirivati svoje obveze?/ Da bi mogli doći do novih izvora sredstava i krenuti s čistim raču-nima, sva društva morat će temeljito odrediti presjek svojega stanja, iznijeti prijedlog restrukturiranja, smanjiti troškove te uskladiti svo-ju točku pokrića s prihodima. Trenutačno, npr. u TŽV-u »Gredelj«, imamo situaciju da ukupni prihod po zaposlenome ne može pokriti troškove koji su u novoj tvornici vezani uz održavanje, amortizaciju, isplatu plaća, kredita, naplatu materijala i slično. Tako će nova Upra-va trebati odrediti prihode koje će moći ostvariti TŽV, kao i troškove koji su trenutačno tamo zadani. U tom dijelu ne zna se hoće li se rezati materijalni troškovi, hoće li primiti strateškog partnera, iznajmiti dio kapaciteta ili će popuniti kapacitete novom proizvodnjom. Sve im to stoji na raspolaganju, a uz ozbiljno odrađen program, koji se neće sastojati samo od želja, nego i od onoga što će se moći provesti, moći će se doći do financijske konsolidacije za novi ciklus. Tako isto

može biti u HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu, posebice u HŽ Cargu jer vagone i radnike koji su tamo nitko ne može zamijeniti, međutim ostaje pitanje hoće li moći opstati na tržištu u okviru svih svojih tro-škova i opsega tereta koji objektivno pada.

Međutim, svjedoci smo procesa u HŽ Infrastrukturi koja je krenula u restrukturiranje i spajanje tvrtki jer se očito došlo do situacije da ovisna društva koja se ne mogu prodati, a kojima je 100-postotni kupac željeznica, nemaju smisla kao odvojene tvrtke jer smo ovako došli do situacije da u godinama kada nemaju dovoljno posla, ona životare i imaju ljudske potencijale koji nisu iskoristivi, odnosno u godinama kada imaju dovoljno posla, često moraju zapošljavati, a u tom zapošljavanju dolazi do nerazmjera budućih kretanja. To znači da nitko ne može jamčiti da će sljedeća godina biti poslovno aktivna. U tome je smislu bolja varijanta da HŽ Infrastruktura pre-uzme ta društva i da aktivnosti odredi prema broju svojih radnika i sredstvima koja joj stoje na raspolaganju za daljnje ulaganje.

Problem je i s prihodima iz procijenjenih vrijednosti nekretnina koje nisu realne, a koje ne mislimo prodavati, već njima ostvarivati pri-hode. Tako im ne vidimo mjesto u financijskim izvješćima jer ti po-datci samo zavaravaju. Na primjer, imamo situaciju da društva iz osnovne djelatnosti ostvare 65% prihoda, a sve ostalo nadodano je iz potraživanja i razduživanja Jugoslavenskih željeznica, poveća-nja vrijednosti imovine te (ne)priznavanja kamata i tržišnih odnosa i ostaloga. Takvim pristupom ne možete uspoređivati financijsko stanje pa je teško govoriti o točnim podatcima. Prema mojim infor-macijama angažirat ćemo i superrevizora koji će kontrolirati našu reviziju te s pouzdanijim brojkama izići s planovima restrukturiranja jer bi bilo vrlo neodgovorno na neutvrđenom činjeničnom stanju ra-diti brzopleta rješenja i donositi preuranjene zaključke. S obzirom na sveprisutno rezanje troškova, mislim da će superreviziju organizirati mjerodavno ministarstvo s domaćim revizorima.

Kao što sam napomenuo, ranije su uprave u svim društvima te-žile ka tome da kroz papire iskažu pozitivno poslovanje, bilo zbog kreditne sposobnosti, bilo zbog općeg razmišljanja, no sada je još jedanput dokazano da se sklanjanje problema pod tepih u konačni-ci nikada ne isplati.


/ PROJEKTI / Piše: Martina Lović/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

U njegovoj pratnji bili su dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vla-de RH i ministar regionalnoga razvoja i EU fondova; dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva prometa i infrastrukture; Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a u RH; mr. sc. Rene Valčić, pred-sjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, i Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, sa suradnicima.

Domaćini iz HŽ-ova holdinga izaslanstvo EU-a poveli su u obilazak vanjskih radova u kolodvoru nakon čega su obišli zgradu postavni-ce na istočnom dijelu kolodvora u kojoj su smješteni novi signalno-sigurnosni uređaji.

Nakon obilaska radova na kolodvoru i postavnice ministar Hajdaš Dončić rekao je:/ Zadovoljstvo nam je što na licu mjesta možemo vidjeti implementaciju projekta koji je važan za Hrvatsku. Prioritet Hrvatske je svakako željezni-ca, osobito razvoj infrastrukture. Tu svi možemo posvjedočiti da uz kvali-tetnu pripremu projekta i stručnost ljudi koji rade u Hrvatskim željeznica-ma postoji mogućnost za povlačenje velikog dijela sredstava na koje će Hrvatska računati kao na bespovratan doprinos Europske unije razvoju hrvatske željezničke mreže. Jedan od tih projekata je upravo ovaj projekt koji smo svi danas obišli i koji ima dva prioriteta – povećanje sigurnosti i povećanje protočnosti vlakova na najvećemu hrvatskom kolodvoru. Ministar Grčić dodao je:/ Ovdje je riječ o projektu koji je vrijedan 12 milijuna eura. To je projekt obnove signalizacije na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, središnjoj infrastrukturnoj točki svih željezničkih smjerova u našoj državi. Ovo je tek početak čitava niza projekata obnove svih želje-zničkih smjerova, koji će se provoditi uz pomoć Europske komisije i Europske unije, osobito na koridorima koji su dio europskih prome-tnih koridora. Uz to pripremamo veliki projekt obnove pruge Dugo Selo – Križevci vrijedan više od 190 milijuna eura, koji smo aplicirali upravo za strukturne fondove. Spomenimo i projekte obnove na dionici Dugo Selo – Novska – Okučani i drugim smjerovima koji će na X. i V.b koridoru biti završeni u nekoliko idućih godina.

Posjet EU-ova izaslanstva

Zadovoljni napretkom projektaDana 24. svibnja Johannes Hahn, povjerenik EU-a za regionalnu politiku, obišao je radove na projektu »Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru« financiranom bespovratnim sredstvima IPA-e.

Nakon toga izjavu za medije dao je Johannes Hahn: / Izuzetno mi je drago što sam mogao posjetiti Hrvatsku i Zagreb jer smo ovdje imali priliku vidjeti kako funkcionira uspješan projekt koji je djelomice financiran iz EU-ovih fondova. Ovdje sam kako bih razgo-varao s dvojicom ministara i njihovim kolegama, tj. s predstavnicima Vlade, kako bi još bolje mogli iskoristiti sredstva iz strukturnih fondova. Nakon pristupanja Hrvatske EU na raspolaganju će biti još veći iznosi, stoga je vrlo važno da se pripremite za to. Upravo ovdje na Glavnom kolodvoru vidimo koliko su Hrvatske željeznice važne i vidimo da je to uistinu prioritet hrvatske Vlade.

Znamo da Hrvatska predstavlja svojevrstan most između sjevera i juga, kao i između Dunava i Jadranskog mora. Znamo da je cestovna infrastruktura zavidne kvalitete, a isto tako znamo da su Hrvatskoj po-trebne željeznice koje dobro funkcioniraju. EU podupire takvu investici-ju. Potrebni su daljnji razgovori da bismo vidjeli na koji način možemo još bolje iskoristiti sredstva iz strukturnih fondova i na taj način još više ulagati u modernizaciju Hrvatskih željeznica. - rekao je Hahn. Signalno-sigurnosni uređaji na Zagreb Glavnom kolodvoru izrađeni su između 1936. i 1940. godine, tehnički su i tehnološki zastarjeli, a potre-bna razina prometne sigurnosti postiže se smanjenjem brzine prolaska vlakova na 30 km/h. Novi uređaj omogućit će bolju protočnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvorištu od Borongaja preko Klare do Zapadnoga kolodvora te će skratiti njihovo vrijeme manevriranja, a što će umanjiti utjecaj tzv. uskog grla u daljinskom prijevozu na X. paneurop-skom koridoru. Veliku korist od radova imat će i 50.000 putnika koji sva-koga dana koriste željeznicu u Zagrebu jer će se skratiti vrijeme putovanja i poboljšati usluga u putničkom prijevozu. Očekuje se i pozitivan utjecaj na okoliš jer će se više putnika u prigradskom prijevozu šireg područja grada Zagreba moći koristiti vlakom umjesto automobilom.

Sustav signalno-sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru (Zagreb Main Railway Station Signalling and Interlocking System) jest projekt koji se u visini od 85% sufinancira bespovratnim sred-stvima EU-ova Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a ukupna vrijednost projekta je 94,5 milijuna kuna.


/ POSLOVANJE/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Ante Klečina

Uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske, prema dopu-ni Zakona o podjeli trgovačka društva mogu se dijeliti, pripajati, spajati te provoditi druge statusne promjene sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima.Zakonom o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. koji je donesen 2005. uspostavljen je pravni okvir za podjelu Hr-vatskih željeznica sukladno pravnoj stečevini Europske unije. Od 1. siječnja 2007. HŽ je počeo funkcionirati kroz pet društava: HŽ

Restrukturiranje

Dopuna Zakona o podjeli Kao jedan od preduvjeta novog restrukturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga, saborski zastu-pnici su 12. svibnja 2012. izglasali Zakona o dopuni Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o.

Holding kao krovnu organizaciju te HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuču vlakova. U tijeku njihova poslovanja u praksi su se pokazali određeni nedostatci te je zaključeno da izvrše-na podjela u cijelosti ne prati poslovnu logiku zaokruživanja tehno-loških procesa u proizvodnji prijevoznih usluga. Ključni nedostatak bio je visoki udio troškova usluge vuče, što je rezultiralo time da pri-jevoznici iz svojih prihoda od prodaje usluge nisu mogli podmiriti te obveze. Visoki iznos međusobnih potraživanja i dugovanja postao je barijera i rastući rizik za obavljanje redovitih poslovnih aktivnosti prijevoznika. Donošenjem Zakona o dopuni Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. stvorene su zakonske pretpostavke za fleksibilniju organizacijsku strukturu unutar HŽ-ova sustava te su osi-gurani preduvjeti za strukturno prilagođavanje prijevozničkih poduze-ća kao bitnog segmenta daljnjeg programa procesa restrukturiranja.

EU-ov program SEE

HŽ Putnički prijevoz u projektu RAIL4SEEPočetkom svibnja projekt RAIL4SEE odobrio je EU-ov program financiranja SEE (South East Europe). Tim projektom stvorit će se jasne smjernice o tome kako povećati priljev putnika multimodalnim javnim prijevozom u velike željezničke čvorište u jugoisto-čnoj Europi, koji će tako biti bolje povezani.

U projektu sudjeluje 25 partnera, među kojima su lokalne uprave te znanstvene institucije i organizacije iz Italije, Austrije, Slovačke, Mađarske, Grčke, Slovenije, Rumunjske, Srbije i Hrvatske. Vrije-dnost projekta iznosi oko 4,5 milijuna eura, predviđeno trajanje je 30 mjeseci, a provedba počinje 26. lipnja 2012. godine. Vrijednost projekta koji se odnosi na HŽ Putnički prijevoz je 250.000 eura, od čega će kroz IPA-program EU bespovratno sufinancirati iznos od 212.500 eura. Time HŽ Putnički prijevoz prvi put sudjeluje u proje-ktu koji financira EU, a to je i prvi projekt u HŽ-u koji ne predstavlja ulaganje u infrastrukturu, već težište stavlja na kreiranje prijevozne usluge i marketing. Projekt se sastoji od informiranja krajnjega korisnika o projektu i ciljevima projekta, pokretanja pilot-projekata, modeliranja ponude i potražnje te ponašanja putnika, poboljšanja/uvođenja novih pri-jevoznih usluga na željeznici te definiranja koncepta multimodalne integracije željeznice i sustava upravljanja. Jačanje rada željezničkih čvorišta kroz projekt predviđa se na tri razine. Tehničkom razinom poboljšat će se vozni red, infrastruktura i vozila, informativnom ra-zinom stvorit će se sustavi kvalitetnog informiranja korisnika raznim kanalima da bi što bolje i lakše koristili intermodalne prijevozne lan-ce, a treća razina podrazumijeva kvalitetne promotivne aktivnosti. Kao pridruženi partner u projektu će sudjelovati i Savez za želje-znicu, a prva EU-ova konferencija na tu temu bit će održana 10. listopada.

U HŽ Cargu Draženko Fabijanić imenovan je za šefa Službe za razvoj i logistiku, Boško Strelec za šefa Odjela za upravljanje prometnom sigurnošću, Boris Gobac za zamjenika direktora Prodaje, tj. šefa Službe za prodaju i organizaciju prijevoza na domaćem tržištu, Želj-ko Cindrić za šefa Službe za kombinirani prijevoz, a Jadranka Buljan Lacić za šeficu Službe za prodaju na međunarodnom tržištu.

U HŽ Putničkom prijevozu mr. Tomislav Prpić imenovan je za šefa Službe za organizaciju prijevoza, Sonja Ravlić za šeficu Poslovne jedinice Daljinski prijevoz, Sandra Bilić za šeficu Službe za logistiku, Ivan Golub za menadžera GRJ HŽ Putničkog prijevoza Zagreb, Lidija Musić za menadžericu RJ HŽ Putničkog prijevoza Varaždin, a Milan Maksimović za menadžera RJ HŽ Putničkog prijevoza Vinkovci.

HŽ-ov holding

Imenovanja / Piše: Ivana Čubelić


/ CER / Piše: Maja Stjepčević/ Foto: Dragutin Staničić

Prvoga dana bio je održan sastanak kojim je predsjedao Jean-Eric Paquet, direktor Europske mreže za mobilnost pri Općoj upravi za mobilnost i promet Europske komisije (EK). Iako je glavna tema razgovora bila budućnost pojedinačnih vagonskih pošiljaka, Paq-uet se ukratko osvrnuo na glavne odrednice europske prometne politike objavljene u Bijeloj knjizi iz 2011. prema kojima bi 30% ce-stovnog prometa na udaljenostima većima od 300 km do 2030. trebalo preusmjeriti na druge oblike prijevoza, a do 2050. čak i više od 50 posto. Sudionici sastanka poduprli su napore EK, ali i naglasili da se stvaraju visoki troškovi koji su uvjetovani stalnim prilagodbama zbog uvođenja interoperabilnosti i svakodnevnim po-većanjem naknada za korištenje infrastrukture, a čime će se baviti Četvrti željeznički paket.

EK je zabrinut za budućnost pojedinačnih vagonskih pošiljaka pa je u 2012. odlučila izraditi studiju, a direktori teretnog prijevoza iz zemalja članica EU-a imat će prigodu svoje stavove izravno izložiti direktoru Europske mreže za mobilnost. Drugoga dana sastankom je predsjedao Ferdinand Schmidt, direktor tvrtke ÖBB Produktion GmbH. Nakon prezentacije Alex-andera Hederricha, izvršnog direktora tvrtke DB Schenker Rail, raspravljalo se o zahtjevima koje su švicarski BLS Cargo i SBB Cargo TX Logistics te DB Schenker Rail uputili upraviteljima in-frastrukture i ministrima prometa na koridoru Rotterdam – Ge-nova. Na tom koridoru ne provodi se dovoljno aktivnosti kojima bi se uklonila tzv. uska grla, optimizacija osnovnih parametara nije u cijelosti provedena, a harmonizacija operativne, tehničke i pravne regulative u prekograničnom prometu, kao i koordina-cija niza aktivnosti nije dovoljna. Na temelju toga Forum Train Europe (FTR), organizacija u kojoj prijevoznici teretnog prijevoza usklađuju i olakšavaju planiranje međunarodnih teretnih vlako-va, izradio je nacrt pod nazivom »Jednaki uvjeti za željezničke tvrtke« jer je nužno da su operativna i administrativna pravila što dosljednija kako bi se promovirala interoperabilnost. Direktori teretnog prijevoza obvezali su se da će sudjelovati u reviziji i raspravi o tim uvjetima.

Sylvie Charles, izvršna direktorica francuske tvrtke SNCF Fret, u svojoj je prezentaciji istaknula da bi se uz vrlo male investicije u promet mogli uvesti vlakovi mase 3000 tona i duljine 1050 me-tara. Bolja popunjenost vlakova i usklađivanje duljine vlakova od 750 m ili više trebali bi doprinijeti povećanju udjela željezničkoga teretnog prijevoza na 50% na udaljenostima većima od 300 km. Direktori teretnog prijevoza poduprli su namjeru Međunarodne željezničke unije (UIC) da izradi međunarodnu studiju pod nazi-vom »Studija o duljim i težim vlakovima« te su pozvani da studiji daju svoj doprinos. Howard Rosen, predsjednik radne skupine Rail Working Group i član pregovaračkog tima Pripremne komisije za implementaciju Luksemburškoga željezničkog protokola, predstavio je taj proto-kol. Na diplomatskoj konferenciji u Luksemburgu u veljači 2007. usvojen je Luksemburški protokol o međunarodnim interesima u mobilnoj opremi, čime je stvorena nova globalna mreža za pri-

Teretni prijevoz u EU

Zajednički cilj – interoperabilnostU Bruxellesu je 17. i 18. travnja bio održan sastanak predstavnika tvrtki za teretni prijevoz koji je orga-nizirala Zajednica europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (CER). Na sastanku je bio nazočan i mr. sc. Ivan Vuković, član Uprave HŽ Hrvatskih že-ljeznica holdinga.

znavanje i reguliranje založnog prava zajmodavaca, zakupaca i isporučitelja koji prodaju prema ugovorima o prodaji na otplatu, a svaki je osiguran voznim parkom. U slučaju da postoji državna kreditna potpora s investicijskim rejtingom, financijeri željezničke opreme iz privatnog sektora trebaju jamstvo da će krediti dobiveni putem zajmova i zakupa biti otplaćeni i da će se poštivati njiho-va vlasnička prava, čak i u slučaju neplaćanja ili stečaja dužnika, tako da imovinu može zaplijeniti vjerovnik. Uvođenjem međuna-rodnog registra željeznička industrija prvi put bi imala mehanizam bilježenja i prijave založnog prava nad voznim parkom, čime bi se vjerovnici i prijevoznici osigurali od zakonskih potraživanja supar-nika koja se tiču voznog parka. O razmjeni dozvola za provoz govorio je Dirk Stahl, izvršni direktor BLS Carga. Zadnja revizija smjernice o eurovinjeti iz 2011. zemlja-ma članicama omogućuje naplatu dijela zračnog onečišćenja i buke koju stvaraju kamioni. Da bi se smanjio broj kamiona koji prelaze Alpe i poticao veći opseg prijevoza tereta željeznicom, razmatra se novi plan kojim bi se postavila ograničenja u broju putovanja i izdao ograničen broj provoznih dozvola za kamione. Tim dozvolama trgo-valo bi se u sklopu tzv. Alpske burze za provozni prijevoz. To je alat koji predlaže švicarska organizacija »Alpske inicijative«, a kojim bi se smanjio opseg cestovnoga teretnog prijevoza preko Alpa. Sudi-onicima sastanka predočen je tekst Deklaracije o potpori direkto-ra europskih tvrtki za prijevoz tereta ministrima prometa zemalja Alpske regije s namjerom uvođenja tog alata. Budući da je tekst Deklaracije bio predočen na sastanku, sudionici su se složili da se ona mora detaljno analizirati prije nego se predoči kao zajednički dokument.

Prezentaciju o megakamionima održao je Alfred Pitnik iz ÖBB-a koji je istaknuo da EK planira ograničenu reviziju Smjernice 96/53 koja se odnosi na mase i dimenzije kamiona. CER se već nekoliko godina protivi uporabi duljih i težih vozila jer njihovo korištenje ne-gativno utječe na željeznički promet, a za cestovni teretni prijevoz ne naplaćuju se svi eksterni troškovi. Korištenje takvih vozila bilo bi suprotno cilju Bijele knjige o prometu, a od direktora teretnog prijevoza zatraženo je da to pitanje pokrenu u mjerodavnim mini-starstvima. Libor Lochman, izvršni direktor CER-a i dopredsjednik Tehničkih specifikacija za interoperabilnost aplikacija za teretni prijevoz (TAF-TSI), pozvao je direktore teretnog prijevoza da daju potporu općem planu TAF-TSI-a, koji je nastao na temelju planova tvrtki koji su konsolidirani u Strateški europski plan primjene (SEDP). Time će biti omogućeno da sektor definira najekonomičniju strategiju im-plementacije.


/ CER i UIC/ Piše: Branimir Butković

Na sastanku se raspravljalo o pojednostavljivanju carinskih, poli-cijskih i željezničkih procedura na graničnim prijelazima zbog bržeg kretanja vlakova. Važnost te teme potvrdio je i veliki broj sudionika iz različitih zemalja pa su se u dvorani »Dalmatinka« okupili go-sti iz Litve, Latvije, Poljske, Rusije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Francuske, a uz domaćine, HŽ Infrastrukturu, na sastanku su bili predstavnici hrvatske carine i policije. Nazočne je pozdravio Stanislav Puchta, predsjednik te radne grupe, koji je istaknuo da problemi s graničnim režimom otežavaju poslo-vanje operatora i time smanjuju konkurentnost prijevoza tereta i putnika željeznicom. U ime HŽ Infrastrukture goste je pozdravio član Uprave Marko Car koji je naglasio da je problem prekograničnog prijevoza vrlo važan za Hrvatsku jer 70% ostvarenog opsega rada

Sastanak UIC-ove radne grupe

Što prije pojednostaviti procedureU zagrebačkom hotelu »Porin« krajem travnja odr-žan je sastanak radne grupe Međunarodne željezni-čke unije (UIC) pod nazivom »Režim prelaska grani-ca: šengenske granice i druga područja«.

HŽ Carga čini provozni prijevoz. Liberalizacijom tržišta teretnog pri-jevoza na koridorskim prugama pojavit će se novi operatori kojima je također u interesu da što brže prijeđu granice. Uz to, ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će postati granična država prema zemlja-ma koje nisu članice Unije. Dosadašnji pokušaji ubrzavanja prome-ta preko granica samo su djelomice uspjeli. Čimbenici koji uspora-vaju promet nisu samo carinske i policijske procedure, već su to i željeznički propisi. Zbog toga bi takvi skupovi trebali voditi prema pojednostavljivanju procedura te skraćivanju zadržavanja putničkih i teretnih vlakova na državnim granicama.Različita su iskustva i režimi prelaska granica zemalja članica EU-a te zemalja koje to još uvijek nisu. U ovome trenutku Hrvatske želje-znice kao dobro rješenje u međunarodnome putničkom prijevozu vide smjer prema Novom Marofu, odnosno Sloveniji, gdje se carin-ski i policijski pregled obavlja tijekom vožnje vlaka. Teme rasprave bile su i korištenje sredstava iz EU-ovih fondova koja su namijenjena za poboljšanje režima prelaska granica, kao i sko-ri ulazak Hrvatske u EU, kojim će se šengenska granica pomaknuti prema Bosni i Hercegovini te Srbiji.

Nakon što je dopredsjednik Udruge Herwig Wiltberger (ÖBB) otišao u mirovinu, na njegovo mjesto jednoglasno je izabran Harald Hotz (ÖBB Infrastruktur AG), koji je bio predsjednik Koordinacijskog odbo-ra organizacije koja je prethodila Udruzi, a kao potpredsjednik udruge RailNetEurope Hotz intenzivno radi na uspostavljanju koridora za te-retni prijevoz u skladu s EU-ovom uredbom br. 913/2010, koja za ko-ridore predviđa strukturu vrlo sličnu strukturi udruge Korridor X Plus. Članovi Udruge izvijestili su o srednjoročnim planovima ulaganja u modernizaciju i izgradnju pruga na X. koridoru. Gradnja novih pruga i modernizacija postojećih, izgradnja drugoga kolosijeka, gradnja mostova i modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja doprinijet će povećanju brzine i poboljšanju protočnosti ko-ridora. Završetkom infrastrukturnih projekata na dionicama članica Udruge i osobito završetkom projekata koje planiraju Turske drža-vne željeznice (TCDD) koridor će moći odgovoriti zahtjevima tržišta u prometu između Azije i srednje Europe, odnosno na tzv. Putu svile i prijevoznom potencijalu vrijednom 75 milijardi USD. Klarić je naglasio važnost uklanjanja tzv. uskih grla na željezničkoj infrastrukturi, kao institucionalne reforme i potreba za time da želje-znice od upravnih tijela zatraže da aktivnosti na granicama uklope u vrijeme koje je potrebno za primopredaju vlakova.

/ Kada cijenom usluge i vremenom potrebnim za prijevoz pošiljaka budemo isti ili bolji od IV. koridora, moći ćemo očekivati pozitivne pomake – zaključio je Klarić. Podizanju razine kvalitete usluge na cijelom X. koridoru doprinosi i uvođenje sustava za praćenje tijeka prometa (TIS). ÖBB i SŽ već

Korridor X Plus

Održana Opća skupštinaU Beču je krajem travnja bila održana Opća skup-ština udruge Korridor X Plus kojom je predsjedao Marijan Klarić, predsjednik Udruge. Na Skupštini su sudjelovali imenovani predstavnici članova Udru-ge kao i predstavnici Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) i Zajednice europskih željezni-ca i upravitelja infrastrukture (CER).

/ Piše: Maja Stjepčević/ Foto: Arhiva CER-a

Marijan Klarić i dopredsjednici udruge Predrag Janković (ŽS) i Harald Hatz (ÖBB)

imaju uveden TIS, a u HŽ Infrastrukturi u tijeku je njegovo ispitiva-nje. ŽS najvjerojatnije će uvesti TIS nakon završetka restrukturiranja krajem 2012. godine, a NRIC će ga početi uvoditi u 2013. godini. O problemima skraćivanja zadržavanja na granicama, Thomas Wi-mroither, glavni tajnik Udruge, zaključio je da je za njihovo rješavanje potrebno pokrenuti nove projekte i intenzivirati one stare. Zato je za-ključeno da će Opća skupština donijeti odluku o projektima koje želi pokrenuti ili intenzivirati tako da do sljedeće Opće skupštine bude pripremljen prijedlog novog smjera razvoja Udruge.Nakon analize prednosti i nedostataka organiziranja X. koridora kao koridora za teretni prijevoz u skladu s EU-ovom uredbom 913/2010 zaključeno je da Udruga ostaje u sadašnjem ustrojstvu te da će priče-kati iskustva drugih koridora. Uz to, budući da se ta uredba primjenjuje samo na zemlje članice EU-a, X. koridor mogao bi biti organiziran kao koridor za teretni prijevoz samo na relaciji Salzburg – Vinkovci. Na poziv HŽ-ova holdinga sljedeća Opća skupština bit će održana u rujnu ili listopadu 2012. u Zagrebu.


/ SURADNJA / Piše: Vlatka Škorić / Foto: Arhiva SŽ-a

/ Piše: Maja Stjepčević

Uz predstavnike Slovenskih željeznica, na sastanku su bili i mr. sc. Ivan Vuković, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga; Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga; Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga, Željko Mihaljević, izvršni direktor HŽ Carga, te dr. sc. Da-mir Grgić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, sa suradnicima. Trenutačna politička i gospodarska situacija pred obje tvrtke donosi velike izazove pa je na sastanku dogovoreno da će se zajednička skupina baviti operativnom problematikom ulaska Hrvatske u EU, a slovenska strana svojim će iskustvima pružiti pomoć u tome. / Naše iskustvo jest da smo do ulaska u EU često okrivljavali polici-ju i carinu za naše probleme na carini, a kada je toga nestalo, onda smo uvidjeli da su odlaskom policije i carine naši problemi ostali isti – rekao je mr. sc. Igor Hribar, direktor Teretnog prijevoza SŽ-a. Na sastanku se raspravljalo i o alijansa i tvrtki Cargo 10 te je nagla-šeno kako je u vezi toga potrebno ubrzati aktivnosti koje će dati ope-rativne rezultate. U Hrvatskoj i Sloveniji završena je procedura oko osnutka tvrtke Cargo 10, a svu dokumentaciju, uključujući i poslovni plan tvrtke SŽ, SŽ će poslati na uvid Upravi HŽ-ova holdinga da bi nova uprava i novi ministar dali suglasnost da se proces nastavi.

/ Samo brzim i učinkovitim planom aktivnosti postoje šanse da se Cargo 10 profilira kao koridorski lider u prijevozu tereta. Prostor jugoistočne Europe jest prostor na koji se moramo usmjeriti jer smo pojedinačno mali i nemoćni u odnosu na velike. Prodajnu operativu

Bilateralni sastanak

Što hitnije regulirati odnoseSredinom svibnja u Portorožu bio je održan bilate-ralni sastanak uprava Hrvatskih i Slovenskih želje-znica koji su vodili Dušan Mes, generalni direktor SŽ-a, i mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga. Na sastanku se ra-zgovaralo o aktualnim problemima u odnosima dvi-ju tvrtki, a težište je bilo na regulaciji odnosa koji će biti postavljeni ulaskom Hrvatske u EU.

U raspravi o Prvome željezničkom paketu rečeno je da je u ožujku 2012. završeno prvo čitanje predloženih izmjena Paketa. U tijeku je drugo čitanje prerade, pa CER-ovi predstavnici imaju redovite sastanke s Deborom Serracchiani, izvjestiteljicom Europskog par-lamenta, u vezi prihvaćanja njihovih prijedloga koji se tiču uspo-stave pravednog financiranja, pravila razdvajanja željezničkih tvrtki te samostalnosti i neovisnosti regulatornih tijela. Libor Lochman, izvršni direktor CER-a, naglasio je da će CER nastaviti lobirati pri eu-ropskim međunarodnim institucijama, ali da pritom očekuje snažnu potporu nacionalnih željeznica.U dijelu vezanom uz Četvrti željeznički paket raspravljalo se o bu-dućnosti regulatornih tijela i Europske željezničke agencije (ERA), otvaranju tržišta putničkog prijevoza i strukturnom razdvajanju po-

Opća skupština CER-a

Četvrti paket do kraja 2012.Opća skupština Zajednice europskih željeznica i infra-strukturnih poduzeća (CER) bila je održana 3. svibnja u sjedištu Međunarodne željezničke unije (UIC) u Pa-rizu. Na skupštini je bio i mr. sc. Rene Valčić, predsje-dnik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga.

duzeća. Pritom je naglašeno da se u središnjoj i istočnoj Europi po-kazalo da otvaranje tržišta može dovesti do ozbiljnih problema zbog nepovoljnog financiranja i nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu. Stoga CER smatra da bi se otvaranje unutarnjega putničkog prije-voza moralo provoditi ondje gdje se infrastruktura i usluge javnog prijevoza financiraju na odgovarajući način. Uz to CER-ove članice snažno se opiru nametanju jedinstvenog modela za sva poduzeća. Četvrti paket planira se izraditi do kraja 2012. godine, iako CER stalno ukazuje na činjenicu da je taj dokument pun propusta. U drugom dijelu sastanka raspravljalo se o izgradnji Transeuropske prometne mreže (TEN-T), od koje se očekuje ubrzani razvoj tržišta, povezivanje perifernih regija sa središtem Europske unije i otvara-nje tržišta novih zemalja članica na području EU-a. Uz to bila je pokrenuta rasprava o megakamionima, čije je korištenje suprotno ciljevima Bijele knjige prema kojima se teret na srednjim i dugim relacijama treba prebaciti s ceste na željeznicu i unutarnje plovne putove, a i potrebno je smanjiti emisiju CO

2.

Nakon što je Lichman upoznao sudionike s rezultatima poslovanja za 2011. godinu, planira se da se Opća skupština CER-a u rujnu 2013. održi u Zagrebu.

i punktove treba postaviti na tržištu na kojemu se roba može avizi-rati. Dakle, rješenje je proaktivan pristup izvorima robe izvan naših prostora – zaključio je Valčić. Problemi u putničkom prijevozu podjednaki su s obje strane grani-ce. Iako Slovenija ima sve manje novca za plaćanje javnog interesa i broj putnika joj opada, HŽ Putnički prijevoz sa 16% udjela uprava je s kojom SŽ najviše surađuje. Zbog toga je slovenska strana izra-zila zabrinutost najavama HŽ Putničkog prijevoza o ukidanju neren-tabilnih međunarodnih putničkih linija stupanjem na snagu novoga voznog reda. Predložili su da se pokuša naći mogućnost da se zadr-že linije na graničnim prijelazima u Šapjanama i Dobovi.Obrazlažući potrebu za ukidanjem dijela međunarodnih linija koje donose gubitke, Grgić je rekao da je ukidanjem i smanjenjem različitih subvencija HŽ Putnički prijevoz u jednoj godini izgubio 10% prihoda. Kao tržišni po-tencijal koji može nadoknaditi dio opsega prijevoza koji se planira ukinuti, naglasio je potrebu za povećanjem broja posebnih vlakova. Dušan Mes, generalni direktor SŽ-a, naglasio je da njegova Uprava želi bolju suradnju s HŽ-om te je izrazio potrebu za redovitim susretima.


/ HŽ CARGO/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković

Obje strane izrazile su zadovoljstvo tom suradnjom, na temelju koje će krajem kolovoza biti isporučeno zadnjih 30 vagona, i razmijenile informacije o planovima HŽ Carga, dok su predstavnici Đure Đako-vića Holdinga predstavili vagonski program te ostale mogućnosti Grupe Đuro Đaković. / Ponosni smo na činjenicu da se teretni vagoni u pogonima Đure Đakovića Specijalna vozila proizvode već gotovo 90 godina, a voze

Posjet Đuri Đakoviću Holdingu

Preuzeto još 10 vagona

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

na prugama cijele Europe. Iznimno smo zadovoljni suradnjom s Hr-vatskim željeznicama i vjerujem da ćemo i u budućnosti nastaviti jačati naše poslovne veze – istaknuo je Vladimir Kovačević, pred-sjednik Uprave Đure Đakovića Holdinga.

Mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, nakon toga je izjavio:/ Tvrtka Đuro Đaković, pored Končara i TŽV-a Gredelj, stup je hr-vatske željezničke industrije koja, kao i željeznice, stoji pred novim izazovima, a to je ulazak Hrvatske u EU. Od 1990. do 2012. tvrtka Đuro Đaković je kroz petnaestak ugovora za Hrvatske željeznice sa-gradila oko 1300 teretnih vagona različitih serija koji su udovoljavali potrebama korisnika prijevoza. Promjenom »pravila igre« u kojima će jedini kriteriji biti izvrsnost u proizvodnji i konkurentnost na pri-jevoznom tržištu, očekujem da će i Đuro Đaković i HŽ Cargo naći prostora za međusobnu suradnju, ali i jedan drugom biti referencija na otvorenom europskom tržištu. Obilasku pogona u Slavonskom Brodu i pregledu isporučenih vagona Habbins prisustvovali su Tomislav Mazal, član Uprave Đure Đakovića Holdinga; Dražen Ratković, član Uprave HŽ Holdinga; Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga. Nakon toga Uprave HŽ Holdinga i HŽ Carga posjetile su Radionicu za remont i proizvodnju željezničkih vozila (RPV) u Slavonskom Bro-du. Jakob Mađarević, direktor RPV-a, uprave je upoznao s proizvo-dnim programom RPV-a, a poveo ih je i u obilazak Praonice teretnih vagona. Teme razgovora, između ostalih, bile su status RPV-a u restrukturiranju HŽ Carga i pripreme za liberalizirano tržište. Mađa-rević je optimističan u pogledu budućnosti RPV-a jer se radionica nalazi na sjecištu koridora X. i V.c i svojim uslugama može udovoljiti potrebama nacionalnog i međunarodnih operatora koji će od 1. sr-pnja 2013. voziti tim koridorima.

Grupaciju su predstavljali Željko Zadro, predsjednik Uprave tvrtke Viro Tvornica šećera iz Virovitice; Luka Burilović, predsjednik Upra-ve Sladorane iz Županje; Boris Šimunović, direktor tvrtke EOS-Z iz Zagreba; Vera Gačić, direktorica Viro-Kooperacije iz Županje, te Go-ran Blagojević, direktor Slavonije Nove iz Županje. Prije potpisivanja ugovora Lešković je naglasio da je HŽ Cargo otvo-ren za sve sugestije kako bi se suradnja unaprijedila: / Dugo smo čekali trenutak da formaliziramo i dosad uspješnu su-radnju s tvrtkom Viro Tvornica šećera. Raduje nas što ste u nama našli stabilnoga i solidnoga poslovnog partnera u prijevozu sirovina i finalnih proizvoda i nusproizvoda. Nadamo se da ćemo vam uvijek moći ponuditi cijenu koja će vam omogućiti konkurentnost na trži-štu u odnosu na ostale šećerane koje pretendiraju na naš i ostali europski prostor. Pa čak i ako se dogodi da pruga ponekad zbog izvanrednih događaja ili planirano bude zatvorena, dajemo sve od sebe da problem riješimo kako naši partneri ne bi trpjeli štetu i kako bi njihovo poslovanje teklo bez zastoja.

Partneri

Potpisan ugovor s grupacijom ViroU skladu s nastojanjima da se što više roba preu-smjeri s ceste na prijevoz željeznicom i da se što bolje pozicionira na tržištu prijevoznih usluga, Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, potpisao je početkom svibnja trogodišnji Ugovor o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom s grupacijom Viro.

Dana 10. svibnja u Slavonskom Brodu održana je primopredaja 10 teretnih vagona serije Habbins. Te vagone predstavnici Đure Đakovića Holdinga preda-li su predstavnicima HŽ Carga. Predstavnici HŽ-ova holdinga obišli su pogone Đure Đakovića te posjetili Radionicu za remont i proizvodnju željezničkih vozila.

U ime grupacije Viro nazočnima se obratio Željko Zadro:/ Smatram da naša grupacija zaslužuje takav ugovor s Hrvatskim željeznicama. Pred nama je Europska unija i borba s konkurenci-jom. Moramo se okrenuti svojim snagama. Potpisat ćemo trogo-dišnji ugovor s HŽ-om jer vjerujemo domaćim tvrtkama i domaćim operatorima. To i jednoj i drugoj strani daje sigurnost te se nadam da ćemo se dalje razvijati i ostati na tržištu. Grupacija Viro time preusmjerava robu s cestovnog na željeznički prijevoz, a očekuje se da će HŽ Cargo godišnje prevesti najmanje 175 tisuća tona robe.


/ HŽ CARGO / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

RCA je tvrtka koja je registrirana za željeznički teretni prijevoz u Republici Austriji i koja ima dozvolu za pružanje usluga u javnome željezničkom teretnom prijevozu u Republici Austriji koju su priznala mjerodavna tijela u Republici Sloveniji. Prilikom potpisivanja ugovora Werner Buchberger, prokurist RCA i direktor Proizvodnje i tehnologije, naglasio je:

/ Na području jugoistočne i srednje Europe preuzeli smo neke pri-jevoznike, a s drugima smo potpisali partnerske ugovore da bismo osigurali visoku kvalitetu prijevoza od polazišta do odredišta. Bu-dući da je naš cilj razvijanje partnerskih odnosa, i s vama želimo ispitati mogućnosti za suradnju za čije smo sve vidove otvoreni.

Rail Cargo Austria

Potpisan Ugovor o suradnjiDana 9. svibnja predstavnici HŽ Carga i Rail Carga Austria AG potpisali su Ugovor o suradnji pri predaji i preuzimanju pošiljaka u graničnome željezničkom teretnom prijevozu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Za naš koncern osobito je važan X. koridor na kojemu surađujemo s vama. U tome je prvi korak potpisivanje ugovora o suradnji nakon čega ćemo razmotriti mogućnosti daljnje suradnje.

Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, na to je rekao:

/ Vrlo smo zainteresirani za partnerske odnose pa predlažem da se u vezi ove suradnje oformi radna skupina koja bi razmotrila te mogućnosti. Predlažem da je predvodi Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga, a da u njoj budu i Renato Likarević, direktor Tehnologije; Željko Mihaljević, izvršni direktor, i Ivan Veron, direktor Prodaje.

Buchberger se složio s osnivanjem radne skupine i naglasio njezinu važnost zbog postavljanja funkcionalnih odnosa između HŽ Carga i RCA te dodao da bi se članovi radne skupine trebali sastati za šest mjeseci da bi prikazali rezultate. Uz to Buchberger je Upravu HŽ Carga pozvao na sastanak s Upravom RCA. Tim ugovorom, koji je potpisan na neodređeno vrijeme, definirane su usluge, prijevozni dokumenti, plaćanje troškova, primopredaja pošiljaka i vagona, carinski postupak, opasne tvari, izvanredni do-gađaji i rješavanje zahtjeva.Suradnja u graničnom teretnom prijevozu bit će ostvarena na gra-ničnim prijelazima između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Šapjane – Ilirska Bistrica i Savski Marof – Dobova, a primopredajni kolodvori su Šapjane u Hrvatskoj i Dobova u Sloveniji. RCA će oba-vljati sve potrebne operativne usluge na SŽ-ovoj infrastrukturi te kao predstavnik HŽ Carga na HŽ-ovoj infrastrukturi od hrvatsko-slo-venske granice do primopredajnoga kolodvora Šapjane. HŽ Cargo obavljat će sve operativne usluge na HŽ-ovoj infrastrukturi te kao RCA-ov predstavnik na SŽ-ovoj infrastrukturi od hrvatsko-sloven-ske granice do primopredajnoga kolodvora Dobova. Na sastanku su uz članove Uprave HŽ Carga i njihove najbliže su-radnike bili nazočni Ivan Novak, predstavnik RCA za Sloveniju, i mr. Nermina Čaušević (RCA), koja je odgovorna za međunarodnu ko-ordinaciju.

Na sastanku su sudjelovali Dušan Mes, generalni direktor Sloven-skih željeznica; Dragan Savanović, generalni direktor Željeznica Republike Srpske; Oliver Derkovski, direktor Makedonskih želje-znica – Transport; Vlado Budimir, zamjenik generalnog direktora Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine; Dragan Grujić, direktor Prijevoza Željeznica Srbije, te Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Vlado Hanžek član Uprave HŽ Carga.Osim s padom opsega teretnog prijevoza, članice su suočene i s drugim problemima kao što su procesi restrukturiranja, remonti i štrajkovi. Do-datne poteškoće zadaje i trajanje prijevoza na X. koridoru te nedovoljna sigurnost robe. Budući da i veliki europski željeznički operatori posluju s milijunskim gubitcima, perspektiva članica Alijanse još je čvršće udruži-vanje koje će rezultirati povećanjem opsega i učinkovitosti prijevoza. / Cargo je u procesu restrukturiranja, a kriterij je održiva usluga na tržištu po održivoj cijeni. Stoga smo otvoreni za sve vrste trgovačkih

Alijansa Cargo 10

Potreba za čvršćim udruživanjemU Portorožu je bio održan sastanak predstavnika svih željeznica članica Alijanse Cargo 10, na koje-mu je glavna tema bila mogućnost povećanja opse-ga teretnog prijevoza na X. koridoru.

integracija i suradnje jer nam je cilj eliminacija gubitaka i ostvariva-nje zarade – rekao je o tome Lešković.Zamjenik generalnog direktora ŽFBiH naglasio je da:/ Pokrenuli smo aktivnosti oko revitalizacije tzv. unske pruge i na tome području djelovanja trebat ćemo surađivati s HŽ-om da bismo ubrzali aktivnosti oko ponovne uspostave prometa na toj pruzi vrlo važnoj za obje zemlje.Od potpisivanja Sporazuma o zajedničkoj suradnji i nastupu na prijevo-znom tržištu pripremljen je popis mogućih novih proizvoda i ponude za cjelokupni prijevozni put, a potpisani su Sporazum o tehničkoj primopre-daji vagona na povjerenje te dodatni Sporazum uz opći ugovor o uporabi teretnih vagona za 2011. i 2012. godinu. Radilo se i na skraćivanju vo-znih vremena vlakova te na analizi kašnjenja i opće iskoristivosti vlakova. Izrađen je priručnik kvalitete usluga o razmjeni podataka i uvjeta prijevoza roba između članica Alijanse, a radilo se na ubrzanju obračuna prijevo-znih troškova te smanjenju reklamacija i međusobnih financijskih potra-živanja. Početkom 2012. Alijansi su se pridružile Makedonske željeznice, a zanimanje za članstvo pokazale su i Grčke željeznice. Da bi se povećala učinkovitost Alijanse, potrebno je definirati jasnu proceduru formiranja cijene prijevoza i kvalitete, brže razmjenjivati informacije, standardizirati aktivnosti, razvijati nove projekte i jačati povjerenje.

/ Piše: Vlatka Škorić


/ HŽ CARGO

InHouse edukativni program

Izobrazbom do veće učinkovitosti

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

U ime HŽ Carga Ugovor je potpisao Ivan Lešković, predsjednik Uprave, koji je tom prigodom rekao:

/ Na ovaj nas je korak ponukala činjenica da smo izloženi zakoni-ma tržišta, da želimo biti spremni upravljati događanjima te time podići konkurentnost. Netko je rekao da je najveći rizik 21. stoljeća

Edukacija

Potpisan ugovor s FPZ-omPočetkom svibnja predstavnici HŽ Carga i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji na edukaciji radnika.

neznanje. Da bismo smanjili taj rizik, pozvali smo vas. Time našim radnicima nudimo specijalističko obrazovanje koje će im pomagati u donošenju poslovnih odluka u skladu s tržišnim uvjetima. Do prije nekoliko dana neki u HŽ Cargu živjeli su u romantičnom uvjerenju da će onaj dio poslovanja koji je u minusu i dalje pokrivati država, no to više neće biti slučaj. I zato je pred nama učenje. Ovaj ugo-vor omogućuje nam ono lakše, dakle učenje novoga, a na onome, puno težemu kao što je rješavanje starih navika moramo intenzivno raditi sami.

Prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, dekan Fakulteta prometnih znanosti, kratko se osvrnuo na cjeloživotno učenje:/ Naš je fakultet upravo donio petogodišnji plan razvoja. Jedan od najvažnijih strateških ciljeva jest rad na tzv. cjeloživotnom obrazo-vanju naših bivših studenata i ostalih zaposlenih u sektoru. To će svakako biti na obostranu korist jer ni naši znanstvenici ne mogu sve naučiti iz knjiga i vidjeti sve iz klupa. Ovako će biti upoznati s realnim problemima iz prakse.

Upravo je cjeloživotno obrazovanje jedna od glavnih smjernica mo-dernog društva. Ono je usmjereno prema osobi, širenju znanja i perspektiva, razumijevanju i novim stavovima da bi poslovanje bilo što uspješnije. S tom namjerom potpisan je i ovaj ugovor čijom se provedbom želi postići što uspješnije i produktivnije rješavanje svih zadataka koji će se naći pred zaposlenicima HŽ Carga.

/ Pišu: Branimir Butković Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

Predavanja na temu »Uloga i funkcija intermodalnog prijevoza u že-ljezničkom prometu« održala je doc. dr. sc. Nikolina Brnjac s Fakul-teta prometnih znanosti, tj. s Katedre za intermodalni transport. Sudionici su dobili uvid u odnos teoretskih postavki i realnog stanja, odnosno onoga što bi ubuduće trebalo poduzeti da se taj raskorak što prije smanji.Težište je stavljeno na intermodalnost kao važan čimbenik razvoja kombiniranog prijevoza te na prijevoznu potražnju kod koje je na-glašeno da uključuje i logističke operacije u vezi s robom te komu-nikacije. U nastavku je bila obrađena tema vezana uz prijevoz Hu-ckepack kod kojeg je potrebno usmjeriti se na promjenljive zahtjeve korisnika koji se odnose na brzu dostavu i kratko zadržavanje zaliha u skladištima i distribucijskim centrima. Uz elektroničko poslovanje, korisnik očekuje visoku usklađenost i prilagodbu dostave promje-nama tržišta. Ključne strategije bitne za razvoj intermodalnog prijevoza odnose se na europsku strategiju za razvoj infrastrukture, je-dinstveno prijevozno tržište, prepoznavanje i uklanjanje pre-preka vezanih uz intermodalnosti, uvođenje i razvoj informacija i telekomunikacija unutar prijevoznog sektora te odgovarajuće poticajne mjere ekonomske politike koje trebaju omogućiti ra-zvoj intermodalnih tehnologija. Zaključeno je da politika razvoja kombiniranog prijevoza ovisi o pristupu europskoj željezničkoj mreži, mjerama za promicanje kombiniranog prijevoza, poti- dr. sc. Borna Abramović

Društvo HŽ Cargo za svoje radnike i radnike društva Agit organizira predavanja čija je svrha cjeloživotno obrazovanje i povećanje razine znanja i vještina ra-dnika.

canju natjecanja u željezničkom sektoru te ravnomjernoj cijeni svih oblika prijevoza. U sklopu toga edukativnog programa bilo je održano i predavanje dr. sc. Borne Abramovića, profesora na Fakultetu prometnih zna-nosti, na temu »Uloga i funkcija intermodalnog prijevoza i intermo-dalne tehnologije transporta u željezničkom prometu«. Nakon što je uvodno objasnio prometnu politiku Europske unije, Abramović je istaknuo da su se uvjeti poslovanja za željezničke operatore izmije-nili, te da je potrebno poticaati ekološki prihvatljivije oblike prijevo-za. Isto tako od posebne je važnosti naći pravi način komunikacije s korisnikom usluge prijevoza i nametnuti vlak kao najpovoljnije prijevozno rješenje. Program edukacije nastavlja se temama iz područja komunikacije.


/ IPC / Piše: mr. sc. Dragutin Šubat/ Ilustracija: Oskar Pigac

Intermodalni prijevoz jest tehnologija prijevoza roba koja obuhvaća sve vrste prijevoza u prijevoznom lancu, od pošiljatelja do korisnika, u kojemu roba mijenja vrste prijevoza, i to od prijevoza brodovi-ma preko prijevoza željeznicom i unutarnjim plovnim putovima do prijevoza cestom. Ta tehnologija u velikom je zamahu u zemljama zapadne i jugozapadne Europe i budućnost je RH. Zaustavlja nega-tivne trendove u teretnom prijevozu, osobito onom željezničkom, te osigurava razvoj industrije infrastrukture i prijevoznih te pretovarnih kapaciteta. Time omogućuje stvaranje novih vrijednosti i zapošlja-vanje ljudi. Intermodalni prijevoz važan je put za razvoj željeznice i Hrvatske u cjelini te je financiranje projekata intermodalnog prijevo-za jedna od prioritetnih zadaća.

Vrlo povoljan geografski položaj prostora između Dunava i Jadrana te RH za provozni prijevoz važan je potencijal za razvoj intermo-dalnog prijevoza. Komparativna prednost Hrvatske jest poveza-nost paneuropskih prometnih koridora, i to V, VII. i X, s lukama jadranskog bazena i riječnim tokovima Save i Dunava. Zbog svo-jega povoljnoga geoprometnog položaja Hrvatska bi trebala imati puno veću i važniju ulogu u teretnom prijevozu. Pružanje prijevoznih

IPC Dunav – Jadran

Razvoj intermodalnog prijevozaIntermodalni promotivni centar Dunav – Jadran (IPC) sedam godina radi na promociji intermodal-nog prijevoza u Hrvatskoj. Do sada organizirao je dvije međunarodne konferencije, pet foruma i dva okrugla stola te izdao pet knjiga.

usluga za Hrvatsku je možda najvažniji mogući izvor novostvorenih vrijednosti, a to zahtijeva izgradnju intermodalne infrastrukturne mreže s terminalima intermodalnog prijevoza na prostoru Dunav – Jadran, odnosno uklanjanje tzv. uskih grla na prometnoj mreži i terminalima, te usklađivanje s europskom prometnom mrežom i integriranje u njezin sastav.

Stanje u svim prometnim granama ne zadovoljava. To se posebi-ce odnosi na željeznički i vodni promet, gdje je potrebno poduzeti korjenite zahvate, naročito u politici investicija i budućeg razvoja. Sadašnji prijevozni kapaciteti na željeznici su zastarjeli. Prosječna starost vozila veća je od 30 godina, a stupanj imobilizacije iznosi 30-40%. Plovni putovi su zapušteni, luke i pristaništa se ne moder-niziraju, a ne postoje ni odgovarajući plovni kapaciteti.

Trendovi prijevoza putnika i roba u javnom prijevozu u pravilu su negativni, naročito željeznicom, dok u cestovnom prometu opseg teretnog prijevoza raste, a prijevozni financijski učinci bilježe stalni pad. To je nepovoljno i nije održivo. Ilustracije radi navodimo da je opseg promet željeznicom na X. koridoru u zadnjih 25 godina pao na petinu. U cestovnome teretnom prijevozu opseg prijevoza za vla-stite potrebe veći je od opsega javnoga cestovnog prijevoza te tri do četiri puta veći od opsega prijevoza željeznicom.

Zadnjih godina sagrađena je moderna cestovna infrastruktura, dok se istodobno nastavilo slabo ulagati u željeznički promet, što je že-ljeznicu dovelo do ruba poslovanja. Slikovito rečeno, upaljeno je


/ IPC

»crveno svjetlo«, a alarm za uzbunu već odavno zvoni. Performan-se željezničke infrastrukture su pale, vozna vremena su se produ-ljila, dozvoljeni osovinski pritisci su smanjeni, a na dijelu pruga u sjevernoj Hrvatskoj promet je obustavljen iz sigurnosnih razloga. Posljednji je trenutak da se poduzmu mjere i aktivnosti koje će zaustaviti negativne trendove u prijevoznom i industrijskom se-ktoru. Dodatnim ulaganjem željeznicu treba organizirati i tehnički osposobiti da bi postala dominantan i vodeći kopneni intermo-dalni prijevoznik koji djeluje na marketinškim principima, tj, na principima tržišnog poslovanja. U cestovnome prometu nužne su i organizacijske te strukturne mjere prometne politike da bi se struktura i broj prijevoznika i prijevoznih kapaciteta uskladio s po-trebama tržišta.

Intermodalni teretni prijevoz bilježi visoki stupanj rasta u svijetu i RH. U hrvatskim lukama Rijeka i Ploče opseg intermodalnog prije-voza porastao je više od 20 puta, a na željeznici se udvostručio u zadnjih 10 godina. To je dokaz da je intermodalni prijevoz stvar sa-dašnjosti, posebice budućnosti, zbog čega toj vrsti prijevoza treba pokloniti pozornost. Negativne trendove u željezničkome teretnom prijevozu moguće je zaustaviti uz primjenu suvremenih prijevoznih tehnologija kao što su moderni intermodalni vagoni-terminali (Me-gaswing, Megaswing Duo, Modalohr).

Članice IPC-a, odnosno operatori, špediteri, luke, terminali, industrija prijevoznih i pretovarnih kapaciteta te svi važniji korisnici prometnih usluga, same bi trebale raditi na zaustavljanju negativnih trendova u prijevozu i brinuti o svojemu opstanku u uvjetima liberalizacije tržišta te na taj način osigurati opstanak i razvitak sebi i drugima. Da bi se zaustavili negativni trendovi u prijevoznom i industrijskom sektoru, neophodno je angažirati stručne ljude predvođene podu-zetnicima s vizijom na svim razinama i ubrzati razvoj intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj. Vizije i ciljevi razvoja prometnog sustava RH ugrađeni su u Strategiju prometnog razvitka Hrvatske, koju je Hrvatski sabor potvrdio 1999. godine. Budući da ta strategija ne odgovara sadašnjim prilikama, u tijeku je izrada nove strategije koja treba obuhvatiti reforme na razini državne i lokalne uprave, mjere prometne politike, prilagodbu postojećih zakona i propisa te poticaje za razvoj industrije intermo-dalnog prijevoza u Hrvatskoj.

Strategija razvoja prometa u Hrvatskoj trebala bi uzeti u obzir smjer-nice i preporuke europske prometne politike definirane u Bijeloj knjizi Europske komisije o prometu iz 2011. i posebno Ščećinsku deklaraciju ministara prometa od 28. lipnja 2010. godine. Jedno od temeljnih pitanja funkcioniranja i budućeg razvoja uku-pnog prometa svake zemlje, pa tako i Hrvatske, jest usvajanje vizije i donošenje strategije razvoja prometa u budućnosti, čija bi primje-na bila zakonom propisana i obvezna za sve društveno-političke institucije. Na V. forumu IPC-a istaknuto je da ne postoji odgovara-juća koordinacija subjekata prijevoza i državne uprave.

Prijevoz putnika i robe, a posebice intermodalni prijevoz, za svako nacionalno gospodarstvo, pa tako i hrvatsko, važan je gospodarski čimbenik, čemu treba pokloniti dužnu pozornost u svim segmenti-ma sustava, a osobito u sferi gradnje intermodalne prometne in-frastrukture.

Prigodom organizacije putničkog prijevoza nužno je ostvariti punu povezanost svih vrsta prijevoza tako da se povežu prometnice, sa-grade zajednički terminali-kolodvori, usklade vozni redovi, usposta-ve zajedničke prijevozne isprave, unaprijede informatički sustavi i usklade potrebe za odgovarajućim kapacitetima, tj. nabava novih suvremenih kapaciteta za prijevoz putnika (prigradskih, IC- i EC-vlakova), koje bi mogla sagraditi domaća industrija. Nažalost, od izgradnje domaćega aluminijskoga vlaka 1962. godine, koji su sa-gradili TŽV »Gredelj« i Končar, svi vlakovi bili su uvezeni (francuski, španjolski, mađarski, talijanski iz Švedske i njemački Regioswin-ger), što je značilo zapošljavanja strane, a ne domaće industrije. Time je stvorena tehnička, tehnološka i financijska ovisnost o stra-nim proizvođačima, a domaća industrija nije imala čime zaposliti domaće radnike.

Za unapređenje i razvoj prometnog sustava u RH potrebno je više nego do sada angažirati domaću znanost i industriju koji su ospo-sobljeni za izradu svih vrsta projektne dokumentacije, izgradnju pro-metne infrastrukture, izgradnju prijevoznih i pretovarnih kapaciteta te izradu informatičkih sustava, što bi omogućilo reindustrijalizaciju i veće zapošljavanje u RH. U proteklih sedam godina IPC Dunav – Jadran dao je važan dopri-nos jasnom prikazu postojećeg stanja ukupnoga prometnog susta-va, dijagnosticirao akutna žarišta i dao niz prijedloga za rješavanje pojedinih pitanja.

IPC je definirao dvadesetak prioritetnih projekata za razvoj in-termodalnog prijevoza u Hrvatskoj i u više navrata predlagao je financiranje izrade potrebne tehničke dokumentacije i studija po-dobnosti za provedbu tih projekata. Prioriteti su strategija razvoja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj sa studijom, nacrt akcijskog plana programa razvoja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj, prva faza projekta uvođenja informatičkog sustava u intermodalnome logističkom lancu, studija »Učešće troškova prijevoza u cijeni proizvoda«, obnova Luke Rijeka i gradnja novoga kontejnerskog terminala na otoku Krku, kao i gradnja novoga željezničkog mosta kopno – Krk, projekt »Željeznički tunel Učka i povezivanje istar-skih pruga s mrežom Hrvatskih željeznica i izravna željeznička veza Rijeka – Trst«, gradnja nove željezničke pruge Rijeka – Zagreb, gradnja intermodalnoga logističkog centra Zagreb, krapinska željeznica na koridoru X.a (Graz – Maribor – Krapina – Zagreb), gradnja drugoga kolosijeka na relaciji Dugo Selo – Botovo i tele-komande, završetak modernizacije (elektrifikacije) ličke pruge kao dijela koridora V.b1 Zagreb – Oštarije – Split, regulacija plovnog puta rijeke Save, gradnja višenamjenskog kanala Dunav – Sava i modernizacija luke Vukovar, modernizacija X. koridora, izgradnja drugoga kolosijeka Zagreb – Novska i telekomande, moderniza-cija luke Ploče na koridoru V.c, sudjelovanje u projektu Incotrans – uvođenje linije teretnog vlaka između Turske i Njemačke inter-modalnim vagonima terminalima Megaswing, razvoj i proizvodnja vagona terminala domaćih proizvođača za potrebe domaćih ope-ratora i izvoza te razvoj i gradnja elektromotornih vlakova za EC-, IC- i prigradski prijevoz domaćih proizvođača za potrebe domaćih operatora i izvoza. Potrebna je žurna izrada tehničke dokumentacije za navedene i dru-ge projekte do razine studije prikladnosti i vrijednosti ulaganja da bi se oni mogli prezentirati potencijalnim ulagačima.


/ NOVOSTI / Piše: Miroslav Fumić/ Foto: Arhiva Festivala

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Martina Lovrić

Svrha Festivala jest promicanje kulture individualnih putovanja kao jednog od najboljih načina za stjecanje novih znanja jer njima mlada osoba ubrzano stječe nova znanja te postaje tolerantnija, odgovornija i spre-mnija za životne izazove. Na Festivalu bila su predsta-vljena i putovanja motociklom i biciklom te smjernice za pisanje putopisa, a više o hostelskom smještaju i njegovoj sigurno-sti nazočni su mogli doznati od predstavnika Hrvatskoga ferijalnog i hostelskog saveza. Uz to predstavljene su brojne udruge vezane uz poslove za

Festival individualnosti

Putovanje je znanjePočetkom svibnja u zagrebačkom kinu »Europa« održan je prvi Festival individualnih putovanja pod nazivom »Putovanje je znanje«, u sklopu kojeg je održana 4. konferencija o promicanju znanja kroz putovanja. Uz brojne izlagače na sajmu se predsta-vio i HŽ Putnički prijevoz.

mlade, razmjenu studenata, školovanje uz rad i učenje stranih jezi-ka u inozemstvu, kao i tvrtke, časopisi i nakladnici knjiga, a održane su i zanimljive tematske radionice. S putovanjem vlakom po Europi sa samo jednom kartom, i to kar-tom InterRail, nazočne je upoznao Miroslav Fumić iz HŽ Putničkog prijevoza. Na radionici pod nazivom »InterRail putovanje vlakom« brojni posjetitelji bili su upoznati s mogućnošću putovanja vlakom po 30 europskih zemalja prijevoznom kartom InterRail (IR). Tu kartu mogu koristiti putnici koji žele proputovati više europskih zemalja ili više gradova u jednoj zemlji. Obje vrste IR-karata (globalna karta InterRail i InterRail za jednu zemlju) ne ispostavljaju se za određene relacije, nego omogućuju putovanja u svim vlakovima po gotovo svim prugama europskih željeznica ili u samo jednoj zemlji. Uz to starije osobe, odrasli i djeca od 4 do 12 godina mogu putovati u 1. i 2. razredu, a mladi od 12 do 26 godina samo u 2. razredu. Za karte se naplaćuju rezervacija sjedala, karta s rezervacijom u vlakovima s globalnom cijenom te dodatak za uporabu postelja i ležaja. Više o cijenama tih karata možete doznati na www.hznet.hr. Ove godine karta InterRail slavi četrdesetu obljetnicu. Prva karta In-terRail izdana je 1. ožujka 1972. za mlađe od 21 godinu, a u 2011. godini 250.000 putnika koristilo je te karte. Čar putovanja vlakom te upoznavanje prirodnih ljepota i novih osoba nikada se neće moći zamijeniti uobičajenim putovanjem od odredišta do odredišta. U sklopu Festivala održana je i nagradna igra, a među nagradama bile su i dvije globalne IR-karte. Sretni dobitnik javio se u HŽ Putni-čki prijevoz i izrazio želju za putovanjem po Sredozemlju.

U sklopu tog programa učenici obrađuju nastavne sadržaje koji se odnose na vrste prometa, načine organizacije prijevoza putnika i roba te ponašanje u kolodvorima, stajalištima i prijevoznim sred-stvima. Tijekom terenske nastave upoznaju se s organizacijom zračnog, autobusnog i željezničkog prijevoza, vrstama signalizacije i s radom pratećih službi koje su na usluzi putnicima. Posjet pro-metnim čvorištima počinje u 10.00 sati u Zračnoj luci Pleso, nakon čega učenici odlaze na Autobusni kolodvor, a završava nešto poslije 12.00 sati u zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Učenici dvaju drugih razreda OŠ Augusta Harambašića u pratnji učiteljica Željke Bande, Katarine Bartolić-Buković i Valentine Pavičić te učitelja Martina Juričeka obišli su kolodvor, a vodio ih je Oto Ća-leta, voditelj skupine iz turističke agencije »Kolumbo Travel«. Nakon vožnje autobusom od Autobusnoga do Glavnoga kolodvora djeca su razgledala vestibul kolodvora u kojemu im je voditelj poka-zao informacijski LED-displej. Potom su mališani pogledali garde-

Prometna kultura

Osnovnoškolci u Zagreb GKU sklopu terenske nastave vezane uz dio nasta-vnoga programa iz Prirode i društva učenici drugih razreda osnovnih škola, uz Zračnu luku Zagreb i Autobusni kolodvor Zagreb, obilaze Zagreb Glavni kolodvor. Početkom svibnja najveće željezničko čvorište obišli su učenici triju zagrebačkih osnovnih škola, i to OŠ Većeslava Holjevca, OŠ Dragutina Do-mjanića i OŠ Augusta Harambašića.

robne ormariće, prošli kroz prostor putničke agencije »Croatia Ex-press« do 1. perona na kojemu im je voditelj govorio o željezničkim zanimanjima i pravilima ponašanja na peronu. Po prvom peronu prošetali su do parne lokomotive »Katice« i ondje se upoznali s kratkom poviješću željeznice. Nakon toga uputili su se prema putničkim blagajnama gdje su do-bili pojašnjenja o vrstama putničkih blagajni te sami kupili karte za predstojeću vožnju prigradskim vlakom. Naime, završetak obilaska Zagreb Glavnoga kolodvora bio je ulazak u redoviti prigradski vlak i vesela vožnja do Sesveta, gdje ih je dočekao autobus koji ih je vratio do škole.

http://www.hznet.hr


/ KOLODVORI/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Dragutin Staničić Boris Udier

/ Koliko zaposlenika radi na vašem području?/ U kolodvoru Zabok mjerodavan sam samo za radnike Prometne sekcije s time da u kolodvorima Veliko Trgovišče i Gornja Stubica prometnici prodaju prijevozne isprave za RJ HŽ Putničkog prijevoza Varaždin. U kolodvoru Zabok zaposleno je 27 radnika Prometne se-kcije, u kolodvoru Veliko Trgovišče osam, a u Gornjoj Stubici troje. Uz šefa i pomoćnika šefa kolodvora, u tim kolodvorima rade i pro-metnici i skretničari.

/ Na koliko se kolosijeka odvija promet u kolodvoru?/ Kolodvor Zabok osiguran je elektromehaničkim uređajem sa svje-tlosnim signalima. U kolodvoru se nalazi 11 kolosijeka, od čega se za preuzimanje i otpremu vlakova koriste samo četiri. Kolodvor je skučen pa jedan kolosijek može primiti samo po dvije dizel-motorne garniture putničkih vlakova. Planom je predviđena rekonstrukcija kolodvora izgradnjom posebnoga kolosijeka predviđenog samo za preuzimanje putničkih vlakova, a za teretni prijevoz bio bi sagrađen novi kolosijek kod industrijskoga kolosijeka za tvrtku Dunapack. Time bi se rasteretio kolodvor jer se sada istodobno odvijaju putni-čki i teretni prijevoz. Nažalost, sada se događa da su u kolodvoru istodobno vagonske cisterne s gorivom, za tvrtku Trgocentar koja skladišti gorivo, a za tvrtku Crodux plin stižu vagonske cisterne s ukapljenim plinom. Tako su u kolodvoru nalaze vagoni s opasnim tvarima uz koje stoje putnički vagoni. Budući da je kolodvor mali i sužen, podvrgnut je većim rizicima i opasnostima.

/ U kojim smjerovima putuju putnici iz kolodvora Zabok?/ U kolodvor Zabok i iz njega putnici putuju u četiri smjera, i to pre-ma Gornjoj Stubici, Krapini do Đurmanca, Varaždinu i Zagrebu. Uz to kolodvor Zabok prometno je središte Krapinsko-zagorske žu-panije i najvažniji kolodvor u županiji. U gradu se nalaze gimnazija i nekoliko srednjih škola, kao i dvije ispostave fakulteta, tako da studenti i đaci stižu u Zabok, a istodobno dio njih iz Zaboka i okolice putuje u Zagreb i Varaždin.

Zabok

Nužno je proširiti kapacitete/ Koliko imate željezničko-cestovnih prijelaza u kolodvoru i kako su osigurani?/ U kolodvoru Zabok nalaze se dva ŽCP-a, i to na ulazu u kolodvor i izlazu iz njega. ŽCP u smjeru Zagreba osiguran je svjetlosnim si-gnalima s polubranicima, a na izlazu kod Bloka 2 samo svjetlo-sno-zvučnim signalom. U rasputnici Hum Lug nalaze se dva ŽCP-a koji su osigurani polubranicima i svjetlosno-zvučnim signalima. U kolodvoru Veliko Trgovišče nalazi se jedan ŽCP koji je osiguran svje-tlosno-zvučnim signalima. ŽCP koji se nalazi na pruzi prema Donjoj Stubici ima kontrolni signal, a osiguran je Andrijinim križem i zna-kom STOP. Prema kolodvoru Sveti Križ Začretje nalazi se nagazni ŽCP s kontrolnim signalima koji je osiguran polubranicima i svjetlo-sno-zvučnim signalima. Stajalište Žeinci ima ŽCP koji ima kontrolne signale i koji je osiguran svjetlosno-zvučnim signalima i polubra-nicima. Na tom području nalazi se nekoliko prijelaza na otvorenoj pruzi koji su osigurani znakovima cestovnog prometa, tj. Andrijinim križem i znakom STOP.

/ Kakvi su radni uvjeti u kolodvoru te kakvo je stanje zaštitne odjeće?/ Stanje zaštitne i službene odjeće isto je kao i u drugim djelatnosti-ma u HŽ-u, što znači da se neke stvari dobivaju redovito, a druge ne, npr. službene košulje i zaštitne cipele. Što se tiče radnih uvjeta, treba napomenuti da su kolodvorska zgrada i unutrašnjost prometnog ureda nedavno obnovljeni, a u sve prostorije uvedeni su klima-uređaji. Uz to sva su radna mje-sta opskrbljena umreženim računalima. Kolodvor Gornja Stubica opskrbljen je uređajima za elektroničku prodaju karata, kao i raču-nalom za tiskanje knjižica voznog reda. Kolodvor Veliko Trgovišče također ima uređaj za elektroničku prodaju karata. Međusobno su umrežena računala šefa kolodvora, pomoćnika šefa i prometnika, a u kolodvorima Veliko Trgovišče i Gornja Stubica nema računala pa se sav posao potreban za ta dva kolodvora obavlja u Zaboku.

/ Kakav je položaj šefa kolodvora u novim uvjetima nadležnosti?/ Kao šef kolodvora mjerodavan sam za radnike Prometne sekcije u HŽ Infrastrukturi, ali sam odgovoran i za stanje svih zgrada i infra-strukturni pojas u svim kolodvorima i stajalištima.

/ Kako surađujete s dijelom radnika za koje niste izravno mjero-davni?/ Iako je svaka služba mjerodavna za svoje radnike, u kolodvoru se ne može poduzeti išta bez znanja šefa kolodvora, jer on odgovora za funkcioniranje cjelokupne infrastrukture na svojemu području. Određeni problemi u suradnji proizlaze i iz činjenice da neke stvari nisu precizno propisane ni određene, ali njih se prevladava dobrim međuljudskim odnosima. Svi koji tu radimo smatramo se željezni-čarima i znamo da nam je prioritet otprema putnika i prijevoz roba.

Kolodvor Zabok jest međukolodvor između kolo-dvora Zaprešić i Varaždin. Šef kolodvora Zabok Bo-ris Tisović mjerodavan je i za rad kolodvora Veliko Trgovišče i Gornja Stubica, rasputnice Hum Lug te pet stajališta: Žeinci, Dubrava Zabočka, Oroslavje, Stubičke Toplice i Donja Stubica.


/ OBRA ZOVANJE / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Obrtnička i tehnička škola Ogulin osnovana je 1885. godine, a trenu-tačno je pohađa 437 učenika u 18 razrednih odjeljenja. Uz trogodišnje programe (strojarstvo, brodogradnja, metalurgija, osobne usluge, šu-marstvo, prerada i obrada drva), prije 14 godina uvedeni su i četvero-godišnji programi: promet i logistika te elektrotehnika i računalstvo. Državno natjecanje učenika srednjih škola RH u obrazovnom se-ktoru promet i logistika održava se osam godina. Štrk je prvi uče-nik ogulinske škole koji je pobijedio na tom natjecanju, a njegova pobjeda bila je uvjerljiva jer je osvojio 19 bodova prednosti ispred drugoplasiranog natjecatelja. Iako je željeznica tradicionalno opre-djeljenje Ogulinaca kroz više naraštaja, nitko iz Tomislavove obitelji nije radio na željeznici pa nas je zanimalo kako to da se on opredi-jelio za željezničko zanimanje:

/ Ekipa iz moje osnovne škole u Josipdolu planirala je krenuti u sre-dnju školu u Karlovcu, no od toga su odustali pa sam morao smisliti

Obrtnička i tehnička škola Ogulin

Tomislav pobijedio na natjecanjuPrvi put otkako se održavaju državna natjecanja u disciplini tehničar za željeznički promet pobijedio je Tomislav Štrk, učenik ogulinske Obrtničke i tehni-čke škole.

kamo ću. Budući da sestra i brat nisu imali sreće s odabirom zani-manja, odlučio sam se za željezničko usmjerenje kao perspektivnije. I nisam požalio. U razredu je bila izvrsna ekipa, bilo je vremena za zabavu, a mislim da smo i dosta naučili. Plasman na državnom na-tjecanju daje mi pravo na izravan upis na Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, tako da ću tamo najvjerojatnije i završiti – rekao je Štrk. Velike zasluge za Tomislavov uspjeh sigurno ima i njegova razredni-ca i mentorica Zrinka Ceranić-Jurković koja u školi predaje stručne predmete.

/ Za državno natjecanje pomalo smo se pripremali kroz cijelu škol-sku godinu, a ovaj je uspjeh rezultat rada kroz sve četiri godine. Uspjeh je tim veći kada se zna da nemamo simulatore za teleko-mandu i regulaciju prometa. Uz nastavu u školi uspješno smo pro-vodili i praktičnu nastavu. Učenike raspoređujemo po kolodvorima i oni tamo prolaze sva radna mjesta. Tako rade kao skretničari, prometnici, robni blagajnici, popisni vlakovođe… Očigledno smo uspjeli povezati teoriju i praksu, a radi se i o nadarenom naraštaju – rekla je Ceranić-Jurković.

Ravnatelj škole Milan Poljak zadovoljan je rezultatima koje učenici postižu pri polaganju državne mature te na upisima na fakultete, ali i činjenicom da se relativno velik broj učenika uspijeva zaposliti. Škola je izvrsno opremljena, izvodi se kabinetski tip nastave, instali-rano je pet »pametnih« ploča, a učionice su opremljene kvalitetnim računalima.Uspjeh Tomislava Štrka nije jedini ovogodišnji uspjeh učenika te ogulinske škole. Na izložbi inovacija INOVA MLADI 2012. Anđelko Vorkapić s mentorom Zvonkom Galićem osvojio je prvo mjesto iz programa elektrotehnike, a Marin Turković na državnoj Smotri ra-dova elektrotehnike osvojio je srebrnu diplomu. Učenici te ogulinske škole nadareni su i za sport. Na državnom na-tjecanju nogometaši su zauzeli treće mjesto, a odbojkaši su bili dru-gi na regionalnom natjecanju. U školi se provode i redoviti programi izobrazbe nastavnika, a od 2008. Obrtnička i tehnička škola Ogulin, kao jedina ekoškola u Karlovačkoj županiji, drugi je put obnovila »zelenu zastavu«.

U uvodnom dijelu goste je pozdravio Marko Car, član Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o., i naglasio važnost pravne struke u širokom spektru poslovanja velikog i složenog sustava kao što je željezni-ca te izrazio želju za nastavkom izvrsne suradnje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i HŽ Infrastrukture d.o.o. Drugu godinu zaredom taj su posjet organizirali prof. dr. sc. Nikole-ta Radionov s Pravnog fakulteta i mr. sc. Dražen Kaužljar, rukovodi-telj Sustava upravljanja sigurnošću HŽ Infrastrukture d.o.o.Tom prigodom u salonu Zagreb Glavnoga kolodvora zaposlenici Sustava upravljanja sigurnošću održali su prezentaciju pod nazivom »Sigurnost željezničkog prometa – zakonska osnova« kojom je studentima Pravnog fakulteta pojašnjena zakonska regulativa koja se odnosi na područje si-gurnosti željezničkog prometa i istrage izvanrednih događaja. U drugom dijelu susreta bilo je riječi o promjenama u provođenju istraga izvanrednih događaja s težištem na pravnom aspektu, za što

Posjet studenata PFZ-a

Razmjena iskustavaSredinom svibnja studenti Pravnog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu posjetili su Sustav upravljanja sigurnošću HŽ infrastrukture d.o.o.

/ Piše: Tomislav Petanović/ Foto: Mario Radnić

su studenti pokazali veliko zanimanje. Tim posjetom stvorena je izvr-sna podloga za daljnju suradnju HŽ Infrastrukture d.o.o. i PFZ-a.


/ OVISNA DRUŠT VA

RPV Slavonski Brod prošle je godine u teškim gospodarskim uvjeti-ma ostvario prihod od 60,5 milijuna kuna, što je s obzirom na 158 zaposlenih, izvrstan rezultat. Za dio dobiti tvrtka je od HŽ Carga kao vlasnika ishodila dozvolu da može ulagati u opremu i uređaje, a drugi dio pripao je vlasniku. Na taj način prošle su godine bez 34,5 milijuna kuna ostale bjelovarska, čakovečka i brodska radionica.Radionice za popravak željezničkih vozila svoje poslovanje trebaju uskladiti s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljiti pravne i fizičke osobe ovlaštene za održavanje željezničkih vozila, koji je 2011. objavljen u Narodnim novinama. Ulaganje u tehnološku opremljenost, obrazovanje radnika i dobivanje potrebnih certifika-ta uvjet je za stjecanje dozvole Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te za poslovanje prema pravilima koja vrijede u Eu-ropskoj uniji. Tako je RPV Slavonski Brod nabavio univerzalnu pro-

RPV Slavonski Brod

Do posla na vanjskim tržištimaProšlogodišnje smanjivanje vrijednosti ugovora s HŽ Cargom, najvećim naručiteljem i vlasnikom Radioni-ce za remont i proizvodnju željezničkih vozila (RPV) Slavonski Brod, za 35% dovelo je tu tvrtku u složenu situaciju. Uprava Društva pokušat će kompenzirati taj gubitak ugovaranjem novih poslova, prije svega s partnerima izvan sustava Hrvatskih željeznica.

bnicu s digitalnim očitavanjem spiralnih opruga svih tipova, lisnatih gibnjeva te vlačne i odvojne spreme svih tipova koja je vrijedna 30 000 eura i uređaj za balansiranje osovinskih sklopova, a uskoro u pogon stiže uređaj za utvrđivanje napetosti u kotačima. Više od polovine prihoda brodska radionica ostvaruje na poslovima koje radi za HŽ Cargo. U ovoj godini HŽ Cargo smanjio je vrijednost ugovora za 35 posto. Jakob Mađarević, direktor RPV-a, smatra da u takvoj situaciji manjak posla za HŽ Cargo, uz intenzivne aktivnosti usmjerene prema pronalaženju poslova, treba pokušati kompenzi-rati dobivanjem poslova izvan sustava Hrvatskih željeznica. Zbog maksimalnog smanjivanja troškova poslovanja i smanjenog opse-ga posla, broj radnika planira se smanjiti za deset posto. Trenutačno je u pogonu veliki 32-osovinski vagon u vlasništvu Zagreba-čkih transporta, tvrtke s kojom RPV Slavonski Brod uspješno surađuje već dulji niz godina. Najavljen je pregled i popravak tzv. kemijskog vlaka u vlasništvu tvrtke RVR uslužne djelatnosti d.o.o. Dopunska djelatnost i prihod koji ostvaruje stolarija razvijaju se jako dobro, tako da četiri za-poslena stolara jedva stižu obaviti sav posao. S obzirom na visoke ko-munalne troškove, čelništvo RPV-a Slavonski Brod pokušava dogovoriti poslove popravka vozila za brodska komunalna poduzeća »Vodovod« i »Komunalac«. Na taj način kompenzacijom bi se mogle smanjiti komu-nalne obveze radionice prema gradskim komunalnim poduzećima. Dana 10. svibnja uprave HŽ Holdinga i HŽ Carga posjetile su RPV u kojemu ih je Mađarević upoznao s proizvodnim programom, a poveo ih je i u obilazak Praonice teretnih vagona. Teme razgovora, između ostalih, bile su status RŽV-a u restrukturiranju HŽ Carga i pripreme za liberalizirano tržište. Mađarević je optimističan u pogledu budućnosti RŽV-a jer se radionica nalazi na sjecištu X. i V.c koridora i svojim uslugama može udovoljiti potrebama nacionalnog i međunarodnih operatora koji će od 1. srpnja 2013. voziti tim koridorima. Budući da je danas naplaćivanje parkirališnog prostora nedvojbeno unosan posao, u razgovoru s čelništvom HŽ Holdinga i HŽ Carga Ma-đarević je izložio i ideju da bi se, budući da je željeznica vlasnik čak 2000 m² zemljišta uz ogradu radionice koja se nalazi nasuprot tvornice »Đuro Đaković«, taj prostor uz minimalna ulaganja mogao urediti te bi se na njemu moglo naplaćivati parkiranje. Kada se malo šire sagleda takav pri-jedlog, jednostavno je doći do spoznaje da je željeznica vlasnik ogromnih prostora u središtima gotovo svih hrvatskih gradova i da takav posao ima potencijal.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Prostor karlovačke radionice sastoji se od hala iz 19. stoljeća, ko-losijeka i dotrajale okretaljke. U izdvojenom pogonu zagrebačkog Održavanja vučnih vozila - servis Karlovac tri radnika održavaju dva dizel-motorna vlaka serije 7122 (tzv. šveđani) i jednu manevarku. O tome da je potrebno poboljšati radne uvjete, svjedoče dotrajali prostor i oprema, no radnici i u takvim uvjetima uspijevaju srediti elektriku i mehaniku. U tom prostoru okretaljka se pokreće ručno. Iz plave kućice manevarku tešku 44 tone ili nešto teži šinobus radnici okreću fizičkom silom, što nije nimalo lako. Okretaljka s elektromotorom radila je do 1992. godine. Premda su situaciju u servisu višekratno »snimali« inženjeri iz Rijeke i Zagreba i premda je veći dio materijala dopremljen, okretaljka nije osposo-bljena. Radnici na to samo sliježu ramenima:

OVV Karlovac

Potrebno je poboljšati radne uvjeteKarlovački servis tvrtke Održavanje vučnih vozila smješten je na ogromnom prostoru na kojemu se okretaljka još uvijek pokreće ručno.

/ A kaj ću ti reći…Vrtimo jer raditi moramo, a drugog načina osim ljudske snage nema. Da je lako, pa i nije.I dok se vozila okreću relativno rijetko, u hali se radi svakodnevno, a krov je dotrajao i prokišnjava, stoga ga treba obnoviti što prije.


/ Z ANIMANJA / Razgovarao: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

Šef kolodvora

Planer, organizator i nadzirateljZagreb Glavni kolodvor najveći je željeznički kolo-dvor u Hrvatskoj, iz kojega se u 24 sata otpremi i u njega prispije oko 400 vlakova za prijevoz putnika. Već devet godina šef tog kolodvora je Davor Kljakić, koji vodi brigu o planiranju i organizaciji prometa te nadzire brojno kolodvorsko prometno osoblje koje uspješno ispunjava svoje radne zadaće.

/ Koje područje obu-hvaća vaš kolodvor?/ Područje Zagreb GK obuhvaća područje od ulaznih signala u kolodvorima Zagreb Borongaj, Zagreb Zapadni kolodvor, Hrvatski Leskovac i Zagreb Klara.

/ Koji su osnovni po-slovi šefa kolodvora?/ Šef kolodvora ustro-java rad u kolodvoru, usklađuje, kontrolira i odgovara za pravilnu primjenu svih pro-pisa koji se odnose na uredan, siguran i ekonomičan rad na svim radnim mjesti-ma u kolodvoru. Uz to obavlja raspored

rada osoblja, obavlja pregled poslovanja na radnim mjestima, nad-zire službu u kolodvoru, provodi detaljnu analizu rada kolodvorskog osoblja, kontrolira stanje, čistoću i upotrebljivost skretnica i ostalih postrojenja te čistoću prostorija, perona i okoliša, poduzima mjere za otklanjanje svih nepravilnosti te uspostavlja suradnju s potenci-jalnim korisnicima prijevoza. Uz osnovne poslove u kolodvoru uređujemo zelene površine koje se protežu na 7000 m² te bojimo klupe, koševe za smeće, žardinijere, žute linije na peronima i ostale poslove. Uz to popravljamo stolice, mijenjamo brave i obavljamo sitne popravke. Te poslove ljeti, kada nema grijanja, obavljaju nadzornik zgrade i ložači centralnog gri-janja po mojemu nalogu. Uglavnom, sve što možemo obavljamo sami i na taj način ostvarujemo uštede HŽ Infrastrukturi.

/ Tko vam sve pomaže u organizaciji rada na tako velikom području?/ Otpremu i prihvat vlakova obavlja 140 prometnih radnika raznih struka čiji rad planira, usklađuje i nadzire šef kolodvora, a u tome poslu pomažu mi zamjenik Krešimir Benković te petorica pomoćni-ka. Osim njih sedmorice u tom poslu sudjeluju i tehnolozi prometne djelatnosti i školski instruktori.Kolodvorsko prometno osoblje u Zagreb GK čine prometnici, pro-metni telegrafisti, popisni vlakovođe, skretničari, rukovatelji ma-nevrom i manevristi. Svi oni rade u smjenama 12/24-12/48 sati, osim dijela prometnika na postavnici koji zbog velikoga opterećenja rade u smjenama 6/24-6/24-6/24-6/48 sati. Prometnički posao ključan je u kolodvorskoj izvršnoj službi, a u Zagreb GK podijeljen je na sedam radnih mjesta. To su unutarnji prometnik koji radi u

prometnom uredu smještenome na I. peronu, desni i lijevi vanjski prometnik koji otpremaju vlakove na zapadnoj i istočnoj strani kolo-dvora te prometnici koji s postavnice I (tri izvršitelja) i postavnice II (jedan izvršitelj) formiraju vozne putove vlakova na zapadnoj i isto-čnoj strani kolodvora. / Kako rješavate probleme kašnjenja i čestih supstitucija garni-tura?/ Vlakove otpremamo redovito, no ako dođe do kvara na garnitu-ri, lokomotivi ili na vagonima o tome pravodobno obavješćujemo putnike putem razglasa i displeja. Kod kvarova elektromotornih garnitura dajemo zamjensku klasičnu garnituru i te probleme rje-šavamo izvrsno surađujući s HŽ Vučom vlakova i HŽ Putničkim prijevozom.

/ U tijeku je zamjena signalno-sigurnosnog uređaja u Zagreb GK. Što očekujete nakon završetaka tog projekta koji se financira iz fon-da IPA?/ Nakon što zastarjeli elektrodinamički SS-uređaj (ugrađen uoči II. svjetskog rata) bude zamijenjen suvremenim elektroničkim SS-ure-đajem proizvedenim u Siemensu, prometnici koji formiraju vozne putove vlakova sa sadašnjih dotrajalih i neudobnih postavnica pre-selit će se u novu postavnicu koja je još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća sagrađena u Ulici kneza Branimira, ali do sada nije služila svojoj svrsi. U novoj postavnici bit će opremljen suvremeni prometni ured u kojemu će radni uvjeti biti bolji. No, do preseljenja prometnici će morati pričekati još neko vrijeme, jer su radovi u tijeku.

/ Što možete istaknuti kao pozitivno, odnosno negativno u kolodvoru?/ Dobra informatiziranost radnih mjesta udovoljava svrsi u svakom pogledu. No zato ima mnogo problema kada je riječ o službenoj i zaštitnoj odjeći te obući. Odjeća i obuća prilično su dobre kvalitete, ali stalno se kasni s rokovima isporuke, i to po šest i više mjeseci, pa radnici često bivaju nezadovoljni.

/ Kako je regulirana organizacija prometa?/ Regulacija prometa propisana je internim željezničkim pravilnici-ma i uputama te Poslovnim redom kolodvora i tehnološkim pro-cesom rada u kolodvoru, a kolodvorski prometni radnici obvezni su položiti stručni ispit te se tijekom rada podvrgavati periodičnom ispitu. Da sigurnost prometa ne bi bila ugrožena ni u jednom trenu-tku, šef kolodvora, njegov zamjenik i pomoćnici imaju mnogo posla u području nadzora nad time kako radnici ispunjavaju svoje radne zadaće. U tom smislu provode se svakodnevne kontrole i analize rada, pri čemu nas sedmorica ukazujemo i evidentiramo svako kr-šenje propisa i druge neurednosti ako i kada naiđemo na njih. Što se tiče alkoholiziranosti radnika, takvih je slučajeva iz godine u go-dinu sve manje. Mislim da je to posljedica širenja kulture nepijenja alkoholnih pića na radnom mjestu, ali i toga što se radnici u ovim kriznim vremenima boje da ne ostanu bez posla pa se suzdržavaju od konzumiranja dok rade.

/ Od kada obavljate posao šefa kolodvora?/ Nakon završetka školovanja u Željezničkom obrazovnom centru u Zagrebu 1985. zaposlio sam se na radnom mjestu prometnika u kolodvorima Zagreb Borongaj i Zagreb Istočni kolodvor, nakon čega sam 1989. počeo raditi na radnom mjestu prometnika u Za-greb GK. Godine 1999. postao sam pomoćnik šefa kolodvora, a od 2001. zamjenik šefa kolodvora Zagreb GK. Školujući se uz rad, 2007. stekao sam zvanje diplomiranoga prometnog inženjera, a dužnost šefa kolodvora obavljam od 2003. godine.


/ RA ZVOJ PROMETA/ Piše: dr. sc. Miljenko Bošnjak

Pod pokroviteljstvom Europske platforme prometnih znanosti, Mini-starstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore na simpoziju je bilo oko 250 uglednih prometnih znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika iz Hrvatske i drugih europ-skih zemalja. Među njima bilo je desetak prodekana, dekana i rektora na čijim se visokoškolskim ustanovama izučavaju prometne znanosti. Na svečanom dijelu plenarne sjednice skupu se prigodnim riječi-ma obratio akademik Franko Rotim, predsjednik HZDP-a. Rotim je istaknuo da je osnovna svrha simpozija predstavljanje i razmjena znanstvenoistraživačkih, stručnih i praktičnih spoznaja prometnih i drugih stručnjaka na teme prometa i prometnih sustava. Očekuje se to da će preporuke i zaključci poslužiti povećanju vrsnosti hrvatske prometne politike u području unapređenja prometa u europskome prometnom sustavu, posebice s obzirom na proces pridruživanja Europskoj uniji. Također, simpozij ima važnu funkciju u poticanju daljnjih kontakata svih zainteresiranih za bolji promet i učinkovitije prometne sustave u Hrvatskoj i svijetu.

U nastavku Rotim je u ime Društva uručio plakete za dugogodišnju suradnju i istaknuti znanstveni rad prof. dr. sc. Tomažu Tollazziju s Fakulteta za gradbeništvo Sveučilišta u Mariboru, dr. sc. Verici Dan-čevskoj s Tehničkog fakulteta Sveučilišta »Sv. Kliment Ohridski« u Bitoli, prof. dr. sc. Osmanu Lindovu s Fakulteta za saobraćaj i ko-

19. međunarodni simpozij

Održani Prometni sustavi 2012.Na 19. međunarodnome prometnom simpoziju pod nazivom »Prometni sustavi 2012«, koji je krajem travnja bio održan u Opatiji u organizaciji Hrvatskoga znanstvenog društva za promet (HZDP), predstavlje-na su 82 znanstvena rada. Svoje radove predstavili su i znanstvenici iz HŽ-ova sustava.

munikacije Sveučilišta u Sarajevu i prof. dr. sc. Stjepanu Dvorskom s Fakulteta za informatiku i organizaciju Sveučilišta u Zagrebu.

Na simpozij je stiglo oko 120 znanstvenih radova, od koji su 82 re-cenzirana i predstavljena na skupu. Dio radova objavljen je u zbor-nicima, a dio će biti tiskan naknadno.

Radovi na temu željezniceU radnom dijelu simpozija predstavljeni su znanstveni radovi u koji-ma je obrađivana prometna problematika iz svih prometnih grana. Iz područja željezničkog prometa predstavljeno je desetak radova. Te radove predstavili su i stručnjaci iz društava u sklopu HŽ-ova holdinga, a među njima bili su »Model poslovne politike prometnih poduzeća s primjerom Hrvatskih željeznica« dr. sc. Ante Dedića, »Prometna politika u funkciji razvoja prometnih sustava« dr. sc. Ante Dedića i dr. sc. Miljenka Bošnjaka, »Razvijenost prometnog sustava Republike Hrvatske« dr. Ante Dedića i dr. sc. Miljenka Bo-šnjaka te »Usporedne cijena prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj – unutarnji i međunarodni prijevoz« dr. sc. Zlatka Hinšta.

Budući da je Dedićev rad »Model poslovne politike prometnih po-duzeća s primjerom Hrvatskih željeznica« vrlo kvalitetan, aktualan i primjenjiv u praksi iznesen je na početku plenarne sjednice, a u njemu istraživana je poslovna politika s ciljem prilagodbe sustava Hrvatskih željeznica normama europskoga prometnog sustava. Tu poslovnu politiku istraživao je kroz šest elemenata među kojima su proizvodna politika, politika ljudskih potencijala te financijska, eko-loška, tržišna i razvojna politika.

Prof. dr. sc. Drago Pupavac s Veleučilišta u Rijeci također je pred-stavio kvalitetan i aktualan rad »Hrvatske željeznice u vrtlogu rece-sije«. U njemu je analizirao doprinos prometnog sektora hrvatskom gospodarstvu i učinke recesije na europskome i hrvatskom tržištu željezničkoga teretnog prijevoza.

Konferencija je okupila velik broj stručnjaka raznih strukovnih podru-čja koji se bave željezničkom i cestovnom infrastrukturom. Bila je to prilika za prezentaciju i analizu znanstvenih i stručnih dostignuća te razmjenu saznanja i iskustava iz prakse. Veliko zanimanje i interes za taj skup potvrđuje i impresivna brojka od više od 140 stručnih radova koje su objavili autori iz 39 zemalja, tj. s 52 sveučilišta. Na otvorenju konferencije nazočne su u ime organizatora pozdravili Željko Korlaet i Stjepan Lakušić iz Zavoda za prometnice Građevinskog fakulteta u Zagrebu te Vesna Dragčević, dekanica Građevinskog fakulteta u Za-grebu. Uvodna izlaganja održali su priznati međunarodni stručnjaci

CETRA 2012.

Pristiglo više od 140 radovaU Dubrovniku je od 7. do 9. svibnja održana Dru-ga međunarodna konferencija o željezničkoj i ce-stovnoj infrastrukturi CETRA 2012. Konferenciju je organizirao Zavod za prometnice Građevinskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s međuna-rodnim znanstvenim odborom, a na nju je pristiglo više od 140 radova.

Klaus Rießberger i Laszlo Gaspar. Istaknuta je važnost primjene novih tehnologija i inovativnih tehničkih rješenja u razvoju prometne infra-strukture, pri čemu treba voditi računa o dugoročnim značajkama infrastrukturnih projekata te nužnosti usklađivanja planiranja, pro-jektiranja, izgradnje, upravljanja i održavanja prometnih građevina. Stalni porast opseg putničkog i teretnog prijevoza u svijetu postavlja sve veće zahtjeve pred prometnu infrastrukturu, što iziskuje nova istraživanja i ulaganja u njezin razvoj, gradnju i održavanje. Izlaganja autora bila su podijeljena u više stručnih područja koja su uključivala edukaciju stručnjaka, prometno planiranje i modeliranje, infrastrukturne projekte, upravljanje infrastrukturom, planiranje že-ljezničke i cestovne infrastrukture, kolničke konstrukcije, održavanje željeznice i cesta, inovacije i nove tehnologije, projektiranje željeznica i cesta, pružne i cestovne građevine, zaštitu okoliša, geotehniku, plani-ranje i modeliranje urbanog prometa, urbanu prometnu infrastrukturu i sigurnost u prometu. Time je dokazana važnost prometne infrastru-kture unutar graditeljske struke te uloge koju promet ima u uključivanju RH u europske integracije. Medijski partneri u organizaciji konferencije bili su stručni časopisi »Željeznice 21«, »Građevinar« i »Railway Gazette«.

/ Piše: Dean Lalić


/ NOVOSTI

/ Piše: Ivana Čubelić

Na sastanku proširene koordinacijske grupe Dubravko Zoričić, šef slu-žbe Sigurnost sustava HŽ Holdinga, izvijestio je čelništvo Colpofera o radu radne grupe »Sigurnost na X. koridoru«, a održao je i prezentaciju o radu i zaključcima te grupe donesenima na sastanku u Budimpešti potkraj ožujka. U prezentaciji su istaknuti napredak u radu grupe, po-rast broja članova i projekti koje grupa pokušava pokrenuti.

Rad radne grupe »Sigurnost na X. koridoru« pozitivno je ocijenjen, kao i rad radnih grupa »Veliki događaji« (Olimpijada u Londonu), »Krađe karata« i »Borba protiv terorizma«. Održan je niz prezenta-cija među kojima je osobito zanimljiva bila ona o krađama metala i načinu borbe protiv tog oblika kriminala.

Na konferenciji je zaključeno da je Colpofer potrebno organizacijski promijeniti pa je rukovodstvo Colpofera predložilo novu organiza-

Konferencija Colpofera

Rad grupe ocijenjen pozitivnoPočetkom svibnja u Rigi bili su održani konferencija i sastanak proširene radne grupe Colpofer koja se bavi sigurnošću na X. koridoru.

cijsku strukturu. Primjedbe na taj prijedlog trebaju biti dostavljene do kraja svibnja, a prijedlog odgovora izradit će služba Sigurnost sustava te ga dostaviti Upravi HŽ-ova holdinga na suglasnost. Uz to zaključeno je da se preklapaju djelatnosti Komisije za sigurnost Međunarodne željezničke unije (UIC) i Colpofera kao specijalizirane organizacije UIC-a za sigurnost.

U raspravi o razvoju i novoj organizaciji Colpofera Zoričić je zastupao mišljenje da prijedlog nove organizacije znači povećanje troškova za nacionalne željeznice, a da je to prihvatljivo jedino u slučaju da se kroz rad Colpofera ostvare bolji rezultati koji će donijeti korist naci-onalnim željeznicama.

Nakon Zoričićeva izlaganja Jacques Colliard, predsjednik Komisije za sigurnost UIC-a, ponudio je pomoć u slučaju da grupa »Sigur-nost na X. koridoru« nastavi s projektima zaštite kontejnera i putni-čkog osoblja putem GPS-signala. Zoričić je predložio da se ta dva projekta objedine kako bi se na taj način mogla povući sredstva iz EU-ovih fondova za regionalni razvoj.

Nakon uvodne riječi Zvonimira Babića, voditelja STUB-KLUB-a, na otvorenju izložbe kratku prezentaciju o integriranome javnom pri-jevozu i ulozi željeznice u njemu održao je Ante Klečina iz Saveza za željeznicu. Kroz prezentaciju predstavljeni su uspješni primjeri integriranoga putničkog prijevoza (IPP) u razvijenim zemljama EU-a, dosadašnje akcije poduzete na području razvoja IPP-a u Varaždin-skoj i Međimurskoj županiji te mogućnosti primjene uspješnih su-stava lokalnoga javnog prijevoza na hrvatske krajeve. Mogućnosti i dobrobiti javnog prijevoza i željeznice potrebno je približiti građani-ma pa je i izložba bila prigoda za povezivanje kulturnih i društveno-gospodarskih tema.Savez za željeznicu potpomaže razne kulturne projekte jer je sprega kulturnih događanja i promocije ekološki prihvatljivih načina puto-vanja, prije svega željeznice, izvrstan način da se usluge željezni-čkoga i ostaloga javnog prijevoza približe širem građanstvu, čime se može povećati i opseg prijevoza. O fotografijama govorio je profesor filozofije Tomislav Matić, koji je i autor teksta u katalogu izlože. Matić je govorio o povijesnoj važno-sti željeznice te o suvremenim željeznicama koje uvelike upotpunju moderni europski prostor i određuju suvremeno društvo. Zaključio je i to da je željeznica kroz povijest bila premalo zastupljena u vizual-nim umjetnostima u odnosu na to koliku društvenu važnost ima pa je pohvalio nastojanja autora predstavljenih na izložbi. Na izložbi su svoje radove izložili Toma Bačić, Radovan Balog, Željko Đurin, Ivo Gračanin, Nikola Goluban, Zlatko Ilovača, Ante Klečina, Željko Matanović, Bruno Negovec, Ismar Omerčević, Mario Pejić i Vedran Zeman. Neki od njih često su izlagali svoje fotografije, dok je nekima ta izložba bila prva prilika za to. Đurin je na otvorenju rekao da oko željeznice postoji cijela mikrokul-tura, ali da se još uvijek mnogi čude kada fotograf u svoje motive uključuje željeznička vozila, infrastrukturu i putnike. Na otvorenju izložbe sudjelovala je i vokalna skupina »Arete« iz Konjščine, a autore je osobito obradovala izvedba pjesme »Zagor-ski cug«. Nakon ovoga »prvog koraka« želja autora je da nastave s postavljenjem sličnih izložba diljem Hrvatske.

Izložba fotografija željezničke tematike

Fotografije osvojile Donju StubicuU organizaciji STUB-KLUB-a, kluba mladih iz Donje Stubice, i Saveza za željeznicu 12. svibnja u prosto-rijama STUB-KLUB-a otvorena je izložba fotografija »Vlakovi iz cijele Hrvatske u srcu Zagorja« koja je okupila 12 autora.

/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina


/ PARTNERI/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

/ Kojom se djelatnošću bavi vaša tvrtka i što sve proizvodi? / CEMEX Hrvatska vertikalno je integrirana tvrtka za proizvodnju, pro-daju i distribuciju građevinskih materijala, a proizvodi cement, beton i agregat najviše kvalitete. Svi procesi proizvodnje cementa certificirani su u skladu sa zahtjevima međunarodne norme za upravljanja kvali-tetom ISO 9001, posjeduju certifikate sukladnosti te nose europsku oznaku kvalitete CE. Uz to CEMEX nudi asortiman proizvoda za gotovo sve namjene u proizvodnji betona, mortova i suhih smjesa, a rukovo-di se zahtjevima kupaca i specifičnim potrebama projekata. / Koje količine proizvodite?/ Gospodarska kriza najjače je pogodila građevinsku industriju, pa tako i CEMEX već petu godinu otežano posluje. Opseg proizvodnje smanjen je za gotovo 40%, a trenutačno jedino tvornica »Sv. Juraj« radi pu-nim kapacitetom. Industrija cementa u Hrvatskoj u zadnjih je nekoliko godina smanjila izvoz za gotovo 75%, dok se uvoz u istom razdoblju udvostručio. Nažalost, znakova oporavka još nema. Različite naknade i parafiskalna davanja koje susjedne zemlje nemaju te kontinuirani rast cijena energenata dodatno opterećuju domaću industriju koja sve teže može konkurirati na tržištu. Uz to novi Zakon o plaćanju će konkurente iz drugih zemalja staviti u još povoljniji položaj jer će moći ponuditi uvje-te plaćanja bolje od onih propisanih u Hrvatskoj.

/ Koliko imate terminala i osiguravate li tehničku podršku?/ Naši poslovni partneri očekuju vrhunsku logističku izvedbu, koju im možemo osigurati putem 14 terminala za rasuti i uvrećani cement. Uz to pružamo i stručne savjete u pogledu primjene cementa, surađu-jemo s arhitektima i građevinarima kako bi ponudili kvalitetnija i kon-kurentnija rješenja za beton, a naši stručnjaci promoviraju i prednosti korištenja betona kao ekološki prihvatljivijeg i održivijeg materijala.

/ Na koji način provodite politiku održiva razvoja?/ Održivost podrazumijeva zapošljavanje najboljih ljudi, dobivanje svih dozvola potrebnih za stvaranje najboljih proizvoda, pružanje

Tvrtka CEMEX

Strateški opredijeljena za željeznicuJedan od važnijih partnera HŽ Carga jest tvrtka CEMEX Hrvatska iz Splita, slijednica tvrtke Dalma-cijacement, koja se bavi proizvodnjom, prodajom i distribucijom građevinskih materijala. Više o poslo-vanju tvrtke i suradnji s HŽ Cargom razgovarali smo s Martinom Bilanović, koordinatoricom za odnose s medijima, i Ivom Reljom, koordinatorom za želje-znički prijevoz.

najbolje usluge i jačanje vjernosti kupaca. Naša vizija održiva ra-zvoja jest izgraditi uspješnu i održivu tvrtku koja pozitivno utječe na ljude i okoliš. Zaštita okoliša važan je aspekt CEMEX-ova poslovanja. Brojna ulaga-nja u sustave za pročišćavanje voda, sanaciju klinker hale, uklanja-nje starih objekata u tvornicama, rekultivaciju ekspolatiranih polja te program sanacije utjecaja na zrak, u koje smo proteklih godina uložili gotovo 400 milijuna kuna, dokaz su toga. Jedan od najpoznatijih CE-MEX-ovih projekata jest ekstra djevičansko maslinovo ulje »Lintar«, prvo hrvatsko ulje nastalo iz rekultiviranog dijela rudnika. U skoroj budućnosti namjeravamo ulagati u postrojenja za korište-nje zamjenskih goriva. Naime, Hrvatska je potpisivanjem protokola iz Kyota preuzela obvezu smanjenja emisije CO

2 za 20% do 2013.,

tako da ćemo, ako ne smanjimo tu emisiju, morati kupovati kvote i plaćati dodatne naknade, što će smanjiti našu konkurentnost na tržištu i dovesti u pitanje održivost poslovanja i radna mjesta koja želimo sačuvati.

/ U kojim se smjerovima otpremaju proizvodi?/ CEMEX-ove cementare strateški su raspoređene na obali, što uz korištenje cestovnog prijevoza, omogućuje korištenje brodskog i željezničkog prijevoza. Danas su glavni smjerovi otpreme CEMEX-ovi terminali u Zagrebu (Podsused i Maksimir), prema kojima je usmjereno oko 80% željezničkog prijevoza. Nakon čak pet godina stanke CEMEX je 2010. s HŽ Cargom ponovno pokrenuo otpremu željeznicom u smjeru Bakra. U suradnji s HŽ Cargom prošle smo godine omogućili opskrbu kupaca na području Knina i Gospića jer se pokazalo da je, u usporedbi s ostalim vrstama prijevoza, želje-znica najkonkurentnija i daje najveću sigurnost u isporuci. Uz to odabir prijevoznih sredstava sve više, osim o cijeni i drugim pogo-dnostima, ovisi o tome koliki je njegov utjecaj na okoliš pa tako CE-MEX vodi brigu o utjecaju svoje proizvodnje na okoliš i zajednicu te odabire, gdje god je to moguće, one vrste proizvoda koji doprinose smanjenju emisije CO

2.

/ Na koji su način uređeni odnosi s HŽ Cargom i koje količine proi-zvoda prevezete željeznicom?/ CEMEX s HŽ-om ima dugogodišnju vrlo uspješnu suradnju. Na-kon završetka Domovinskog rata CEMEX se uključio u obnovu au-toceste, pa je u suradnji s HŽ-om uveo novost u logističkoj opskrbi – intermodalni prijevoz. Bez suradnje s HŽ-om koji je na raspola-ganje stavio svoju infrastrukturu i vagone koji su služili kao interna skladišta na dionicama izgradnja autoceste, CEMEX ne bi mogao osigurati sigurnost u opskrbi koju je jamčio svojim kupcima, a koja je presudna u izgradnji tako zahtjevnog projekta.Krajem prošle godine tvrtka CEMEX Hrvatska potpisala je Spora-zum o poslovno-tehničkoj suradnji s HŽ Cargom i tvrtkom kćeri Agit d.o.o. Taj sporazum kruna je dugogodišnje suradnje i potvrđuje stratešku opredijeljenost CEMEX-a za željeznički prijevoz.

Tvrtka CEMEX znatan dio posla obavlja putem depoa u Podsu-sedu, gdje se željeznicom dopremaju i otpremaju velike količine cementa. Željko Pihler, poslovođa u depou Podsused, o toj sura-dnji je rekao: / Tvrtka CEMEX u Zagrebu ima depoe u Sesvetama (depo Maksimir) i Podsusedu, gdje se vagonima dovozi rasuti cement iz naših tvornica »Sv. Kajo« (Solin) i »Sv. Juraj« (K. Sućurac), a u depo Podsused do-prema se i uvrećani cement. Suradnja se obavlja putem Područnog centra HŽ Carga Podsused Tvornica i ona je vrlo dobra. Cement u rinfuzi doprema se vagonima serija Uacs-z, Uacns-z te Uckk-z, dok se uvrećani cement doprema vagonima serije Hbills-z. Nakon toga otprema kupcima obavlja se kamionima i autocisternama.


/ OSVRTI / Piše: Damir Štefinec/ Foto: Tomislav Špehar

Izvanredni događaji

Što prije oformiti neovisno istražno tijelo

Prema Zakonu, funkciju i poslove istražnog tijela obavlja ministar-stvo mjerodavno za promet (u nastavku Ministarstvo). Istražno ti-jelo istragu treba provoditi zbog mogućeg poboljšanja sigurnosti željezničkoga sustava, i to neovisno o sudskoj istrazi. Istragom koju provodi istražno tijelo ne utvrđuje se pojedinačna krivnja ili odgo-vornost. Taj zakon donesen je uglavnom radi usklađivanja s regula-tivom EU-a, a stupio je na snagu 26. travnja 2007. godine.Istraživanje nesreća i incidenata u EU sadržano je u V. poglavlju pod naslovom »Smjernice o željezničkoj sigurnosti« (u nastavku Smjernica). Tom smjernicom određeno je da će zemlje članice osigurati da istragu ozbiljnih nesreća provodi stalno, neovisno istražno tijelo, koje će istraživa-ti i one nesreće i incidente koji bi mogli dovesti do ozbiljnih nesreća, te da će o tome odlučiti prema vlastitoj diskreciji. Istraga i postupak neovisno-ga istražnog tijela neće se baviti određivanjem krivnje i odgovornosti, već preporukama za sigurnost koje će biti izvedene iz provedenih istraga. Zakonom je također propisano da istragu izvanrednog događaja tre-baju organizirati i provesti upravitelj infrastrukture i željeznički prijevo-znik, odnosno pravna osoba koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe, te da tu istragu provodi istražno povjerenstvo u čijem su sastavu svi subjekti na koje se izvanredni događaj odnosi (u nastavku Povjeren-stvo željeznice). U praksi to znači da ti subjekti istražuju sami sebe. O mogućnostima, objektivnosti i korektnosti takve istrage može se samo nagađati. Koliko je poznato, u RH ni jednu ozbiljnu nesreću u prometu, osim u željezničkom, ne istražuje i »istražno povjerenstvo u čijem su sastavu svi subjekti na koje se nesreća odnosi«. O međusobnoj (ne)usklađenosti Zakona i Smjernice, odredbama Za-kona kojima su uređeni izvanredni događaji i Pravilniku o izvanrednim događajima u željezničkom prometu moglo bi se kritički i argumenti-rano napisati mnogo toga. Primjerice, odredbe Zakona o istragama nesreća i incidenata koje se odnose na usklađivanje sa Smjernicom sadržane su u samo desetak redaka. Budući da je ta smjernica obve-

Zakonom o sigurnosti u željezničkom prometu (Za-kon) propisano je da u željezničkom prometu istragu ozbiljne nesreće, kao i izvanrednog događaja koji je pod određenim uvjetima mogao dovesti do ozbiljne nesreće, provodi neovisno nacionalno istražno tije-lo. No u praksi to se ne provodi.

Posljedice izvanrednog događaja kod Fužina 12. listopada 2011.

zujuća, njezina bi operacionalizacija u Zakonu, a osobito u propisima za provedbu Zakona, trebala biti detaljnije razrađena. Uvažavajući postojeće zakonske odredbe u RH, izvanredne događaje u željezničkom prometu trebali bi istraživati sud (sud, državno odvjetniš-tvo, policija), kao i istražno tijelo i Povjerenstvo željeznice. Opravdano se može postaviti pitanje je li neophodno i uputno da isti izvanredni događaj istražuju čak tri međusobno neovisna tijela. Pritom su mogući i različiti rezultati tih istraga, što vjerodostojnost nekih od tih rezultata, osobito u pogledu uzroka i/ili odgovornosti, može dovesti u sumnju. Otkako je Zakon stupio na snagu na željezničkim prugama u RH do-godilo se više izvanrednih događaja koji se označavaju kao ozbiljne nesreće, kao i onih koji bi do njih mogli dovesti, a koje bi trebalo istražiti istražno tijelo. Na primjer, iskliznuće vlaka br. 521 u Rudina-ma nije istražilo istražno tijelo, a za tu prigodu osnovano Povjeren-stvo željeznice još uvijek nije završilo s radom. Sudski postupak za taj izvanredni događaj je u tijeku i nitko ne može znati kada će biti završen. Zbog toga još uvijek nije poznat uzrok te nesreće, što već gotovo tri godine ostavlja otvoren medijski prostor za različite špe-kulacije, komentare, »stručna«« i ostala mišljenja koja nepotrebno opterećuju javnost i oštećene, ali i zaposlenike željeznice, osobito one koji svakodnevno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa. Još bi važnije bilo znati jesu li nakon te nesreće poduzete potrebne i odgovarajuće mjere da se slična ne bi ponovila? Na to pitanje teško da se može odgovoriti bez utvrđenog uzroka njezina nastanka.Zbog općeg interesa sigurnosti u željezničkom prometu potrebno je upozoriti na važnost pravodobnog utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima su se izvanredni događaji dogodili te poduzeti odgovarajuće mjere da se iz istih ili sličnih razloga takvi događaji ne bi ponovili. To je temeljna zadaća istražnog tijela. Nažalost, prema objavljenom ustroj-stvu mjerodavnog ministarstva ne može se uočiti obveza da ono oba-vlja i poslove istražnog tijela, pa u skladu s time ne postoji ni ustrojstve-na jedinica koja bi te poslove obavljala, odnosno ta je obveza utvrđena na drugi način u skladu sa Zakonom (i Smjernicom). Provedbeni propis o istražnom tijelu još uvijek nije donesen. Zbog svega toga ne treba previše čuditi zašto u RH određene izvanredne događaje do sada nije, a ni sada ne istražuje istražno tijelo. Zakonska obveza o istrazi izvanre-dnih događaja koju treba provesti istražno tijelo morala je biti izvršena u propisanom roku, neovisno o danu kada će RH postati članicom EU-a. Zbog svega toga ostaje pitanje zašto se to nije dogodilo.


/ NOVOSTI/ Piše: Vjekoslav Suton/ Foto: Vjekoslav Suton

Parne lokomotive postale su zaštitni znak Volština, gradića veličine Zaprešića, u kojemu se nalazi jedini aktivni depo parnih lokomotiva. Ta parada bila je dio događanja vezanih uz Dan Volština, a sve izvanredne vožnje parnim lokomotivama bile su rasprodane unapri-jed. U tome željezničkom čvorištu parne lokomotive još uvijek vuku vlakove za putnički prijevoz, a njima se može putovati na relacijama

Željeznica i turizam

Održana parada parnjačaKrajem travnja u poljskom gradiću Volštinu bila je održana 19. parada parnih lokomotiva. Na tom događanju bili su predstavnici Hrvatske koji su bili gosti Sindikata prometnika vlakova Poljske.

Volštin – Poznanj i Volštin – Lešno. Te lokomotive u vlasništvu su teretnog prijevoznika PKP Cargo. Najvećim dijelom parnjače finan-ciraju lokalne zajednice i vojvodstva, a sredstva stižu i iz turističkih zajednica i EU-ovih fondova. Do kolovoza ove godine planira se obnova vagona, odora, signala, mostova, vijadukta i kolodvora u pruskom stilu. U kolodvoru nalaze se ložionica s polukružnom remizom s osam otvora za lokomotive, aktivna dizalica za ugljen za namirivanje loko-motiva, vodonapojnik i električna okretaljka. U sklopu ložionice je i radionica za održavanje parnih lokomotiva.

Parada parnih lokomotiva ujedno je sajmeni dan na koji je stiglo mnogo turista. Parada je počela u 13.30 sati, a na njoj je sudjelova-lo devet poljskih lokomotiva i po jedna iz Češke i Njemačke. Parada je počela na dva paralelna kolosijeka na kojima su bile po jedna lokomotiva, a završila sa svih 11 lokomotiva zajedno prikopčanih.

U paradi su sudjelovala i pružna vozila. Navečer je u ložionici bila organizirana priredba pod nazivom »Svjetlo, zvuk i para« na kojoj su lokomotive bile obasjane reflektorima u raznim bojama, a kroz priču s osam lokomotiva prepričana je povijest Poljske. Vožnja parnim lokomotivama idealno bi se uklopila u hrvatsku tu-rističku ponudu, i to na prugama s manjim opsegom prometa ili na onim zatvorenima. U susjednim zemljama takve su vožnje tu-ristički hit. Na primjer, u BiH u rudniku Banovići uskotračnu prugu produžuju za desetak kilometara, a u Srbiji Šarganska osmica vozi na trasi nekadašnje uskotračne pruge Sarajevo – Beograd, koja je produljena do Višegrada u BiH, a sada se trasa produljuje prema Užicama u Srbiji.

U vlaku se natjecalo 27 zagonetača u devet ekipa. Vazakova ekipa sastavljača (Stjepan Tumpić, Miljenko Košutar, Franjo Marciuš i Ivan Čotić) složila je niz raznovrsnih zadataka, prvi je zadatke riješio Pero Galogaža, a u rješavanju su se okušali i svi zainteresirani putnici. U pojedinačnoj konkurenciji pobijedio je Željko Jandragić, a u ekipnoj Feniks 1. Najbolja među putnicima bila je Gordana Kos iz Darde, koja je za trud dobila nagradu KUD-a HŽ-a Varaždin.

Nakon dolaska u Osijek, u hotelu Mursa održan je 15. Fallerov zagonetački memorijal na kojemu su se natjecala 23 sudio-nika. U pojedinačnoj konkurenciji pobijedio je Darko Galić, a u ekipnoj Feniks. Uz to proglašeni su rezultati natjecanja za zagonetačku inovaciju.

28. Enigmatski vlak

Putovanje uz križaljke i anagrameZagonetačka manifestacija Enigmatski vlak održa-na je 28. put, a ove godine vlak je vozio na relaciji Zagreb – Osijek. Vožnju je organizirala zagoneta-čka sekcija VAZAK KUD-a HŽ-a Varaždin, a okupila je mnogo zaljubljenika u enigmatiku iz Hrvatske i Srbije.

/ Piše: Ivan Čotić/ Foto: Ivan Čotić

Nakon natjecanja sudionici su razgledali Osijek i Park prirode Kopa-čki rit. Sljedeće godine Enigmatski vlak vjerojatno će voziti prema jugu, a ove godine zagonetači će se okupiti u Splitu na Susretima odgonetača i zagonetača Hrvatske (SOZAH).


/ NOVOSTI / Piše: Tamara Štefanac/ Foto: Arhiva HŽM-a

Iako Hrvatski željeznički muzej (HŽM) postoji od 1991. godine, pi-tanje njegova konačnog smještaja još nije riješeno. Osnovna ini-cijativa bila je smještanje Muzeja u radionička postrojenja TŽV-a »Gredelj« u zagrebačkom Trnju, neposredno iza Zagreb Glavnoga kolodvora. Nakon što je TŽV iselio s tog prostora, cijelo područje kupio je Zagrebački holding d.o.o., a pitanje smještaja HŽM-a i dalje je ostalo upitno. Privremeni izložbeni postav na otvorenome ne smi-je biti konačno rješenje smještaja muzejskih vozila, i to prije svega zbog zaštite od vremenskih prilika i devastacija. Posljedice takve situacije jesu višestruke: među njima se osobito ističu ugroženost

HŽM

Digitalizirana građa na internetuU Hrvatskoj se 18. svibnja više od 30 godina obi-lježava Međunarodni dan muzeja. Ove godine tema mu je bila »Muzeji u svijetu promjena. Novi izazovi – nove inspiracije«. Tim povodom Hrvatski željeznički muzej digitalizirao je 300 jedinica građe koje su sada dostupne na adresi http://www.hznet.hr/hz_muzej/.

Pohvala putnice

Gradnja pruge Knin – Pribudić (1922-1924)

muzejskih predmeta, zaštita i iznimno otežan rad s posjetiteljima. Povremene izložbe organizirane u prostorima različitih ustanova nisu dovoljne da se zainteresiranoj publici približi nasljeđe željezni-čkog sustava u Hrvatskoj. Budući da posjetitelji teško pronalaze put do HŽM-a, zaposlenice Muzeja odlučile su bogatstvo fundusa pribli-žiti zainteresiranoj publici. Korištenje muzejske građe i dokumentacije zadnjih se godina naglo povećalo. U nedostatku šire publike, Muzej je postao zanimljiv pro-filiranim posjetiteljima – prije svega domaćim i inozemnim istraživa-čima željezničke povijesti. Tim korisnicima namijenjena je digitalna korisnička kopija muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije. Do 2012. HŽM je imao svoj internetski kutak unutar Ureda Uprave HŽ Infrastrukture na službenim stranicama tvrtke na adresi www.hznet.hr. Želja korisnika da mu je različit sadržaj dostupan na zaslonu nje-gova računala snažan je imperativ koji se nameće različitim baštin-skim zbirkama te su stoga razlozi za izradu novih mrežnih stranica bili višestruki. Uz to razlozi su bili upiti posjetitelja o dostupnosti podataka i stvaranje mjesta s kojeg će digitalizirana građa stizati u domove zainteresirane publike. Nove mrežne stranice i dalje su prisutne u sklopu hznet domene na adresi http://www.hznet.hr/hz_muzej/. Zbog toga je HŽM krajem 2011. pokrenuo projekt »Prezentacija HŽM-a na internetu«, a HŽ Informatika pristala je sudjelovati. Voditelji projekta jesu Goran Arbanas (HŽ Informatika) i Tamara Štefanac (HŽM). HŽM je preuzeo izradu i implementaciju sadržaja i slikovnog materijala, a HŽ Informatika dizajn i izradu mrežne stranice. Tekstove na osnovnoj mrežnoj stranici pisala je ravnateljica Muzeja Helena Bunijevac, a fotografije su snimili djelatnici HŽM-a i suradni-ci muzeja Dragutin Staničić i Špiro Dmitrović. Zasebnu rubriku unutar novih mrežnih stranica predstavlja Digitalizirana građa. Namjera uvođenja novih rubrika Sjećanja i Sudjelujte! Tražimo imena autora ili sudionike događaja! jest uključiti posjetitelje u stvaranje novih sadržaja na mrežnim stranicama, i to u obliku komentara. Katego-rija Digitalizirana građa organizirana je kao vrlo jednostavna baza sliko-vnih informacija s osnovnim metapodatcima i namijenjena je ponajprije zainteresiranim korisnicima i istraživačima željezničke povijesti.

Poštovana,

nakon više dana razmišljanja imam potrebu podijeliti s Vama jedno pozitivno iskustvo vezano uz HŽ.

Naime, 26. travnja uputila sam se na poslovni put vlakom, iako sam imala mogućnosti automobilskog prijevoza. U 10.00 sati zapo-činjao je Plenum Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga u Sisku, pa sam kupila kartu za vlak u 8.57 sati, sigurna da ću na vrijeme stići na sastanak. Sunčan dan, prazan kupe i knjiga koju sam ponijela još jednom su mi potvrdili ugodu putovanja vlakom.

Na kolodvoru u Velikoj Gorici nešto smo dulje stajali da bi nas kondu-kter obavijestio kako je vlak prije nas pogazio čovjeka i da moramo čekati od 1,5 do 2 sata. Izašla sam iz vlaka i zamolila da mi pozovu taksi koji će me odvesti do autobusnog kolodvora u Velikoj Gorici kako bih nastavila put za Sisak. Međutim, šef kolodvora Velika Gorica ponudio je prijevoz do autobusa nekolicini nas koji smo žurili. Kako je sam rekao, da nam malo olakša nezgodu prouzrokovanu HŽ-om. Nije morao, ali je učinio! Vrlo ljubazan gospodin kojeg nisam pitala za ime i prezime, što me ne sprječava da pohvalim njegovu gestu kojom je opravdao i ispričao cijeli HŽ. Odgovorno, a i lijepo se vidi....

N. Krešić-Vrkljan

/ Foto: Branimir Butković

http://www.hznet.hr/hz_muzej/

http://www.hznet.hr

http://www.hznet.hr

http://www.hznet.hr/hz_muzej/


/ NOVOSTI/ Piše: Ivana Čubelić / Foto: Ivana Čubelić

/ KULTURA

Autor postava vezanog uz željeznicu je Denis Marohnić, član Hrvat-skog kluba ljubitelja uskotračnih željeznica, koji je sa suradnicima sudjelovao u izgradnji makete željeznice koja je prolazila zagreba-čkom Dubravom na relaciji Dubrava – Granešina – Slanovec. Ta željeznica služila je za pomoć u izgradnji Pionirskoga i Studentskoga grada, a njezina gradnja počela je 1. travnja 1948. da bi bila zavr-šena već za sedam mjeseci, odnosno 14. studenoga.

Pruga je bila duga 5 920 m, a široka 0,76 m, uz maksimalni nagib od 18,5‰. Pruga je imala velik utjecaj na razvoj Dubrave i istočnog dijela grada u poslijeratnom razdoblju, a zatvorena je 7. listopada 1964. kao nerentabilna.

Na izložbi se mogu razgledati fotografije, nacrti i maketa pionirske željeznice, a srijedom će biti organizirane radionice željezničkog mo-delarstva. Izložba će biti otvorena do 31. kolovoza 2012. godine.

Izložba »Zagrebačka Dubrava«

I željeznica dio kvartaU Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba »Za-grebačka Dubrava – od predgrađa do grada« u sklopu koje su izloženi i dokumentaristički zapisi o izgradnji pruge i maketa pionirske željeznice.

/ Piše: Vjekoslav Suton / Foto: Vjekoslav Suton

Sredinom svibnja održan je XIII. susret željezničkih modelara. Su-sret je bio organiziran u prostorijama Zagrebačke zajednice tehni-čke kulture. Uz makete, bili su izloženi modeli povijesnih vlakova i automobila. Svoje makete izlagali su i modelari iz Hrvatske udruge vojnih minijaturista i izlagači iz Novog Sada. Posjetitelji iz Hrvatske i susjednih zemalja, kojih je ove godine bilo mnogo manje, mogli su i kupovati i razmjenjivati modele, a nudile su se i stare knjige, časopisi, katalozi i ostalo vezano uz željeznicu i modelarstvo.

Željezničko modelarstvo

Još jedan susret

Vježba je održana pod pretpostavkom da je na ŽCP-u Buševec u 18.00 sati pod putnički vlak podletjelo cestovno teretno vozilo na-tovareno bačvama sa zapaljivom tekućinom koja se pri sudaru za-palila zbog čega je došlo do požara na putničkom vagonu, kamionu i u prostoru obližnje pilane. Događaj su zapazili slučajni prolaznik i službujući prometnik koji je o događaju odmah obavijestio Cen-tar 112 i prometnog dispečera te od dispečera Centra za daljinsko upravljanje zatražio isključenje napona. O tome je obavijestio šefa kolodvora i susjedne kolodvore, osigurao prometni ured i, uzevši protupožarni aparat, uputio se na mjesto događaja, gdje je kondu-kter već otkopčao vagon i pristupio evakuaciji putnika. U međuvre-menu na mjesto događaja stigla je hitna pomoć koja je pružila prvu pomoć ozlijeđenima te vatrogasci koji su ugasili požar.

ŽCP Buševec

Održana vježbaSredinom svibnja na željezničko-cestovnom prije-lazu Buševec bila je održana združena vatrogasna vježba »Turopolje 2012«.

/ Piše: Antun Požeglić/ Foto: Antun Požeglić


/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Dragutin Staničić

/ KULTURA

Noć prije već ljetni svibanj pretvorio se u pravu zimu, snijeg je zabijelio Gorski kotar i bura zatvorila autocestu prema Rijeci, pa se po staroj cesti, po mokrom snijegu jedva probijalo do Rijeke. Navikla na šušur tisuća ljudi, vesele zvukove harmonike, štandove, odnosno vašarski štimung koji me već dvadeset godina dočekuje na ulasku u Roč, u tre-nu sam pomislila da sam pogriješila mjesto i vrijeme. Preplašeni kišom i jakom burom koja je šibala pitomim istarskim krajolikom, samo su najhrabriji izišli iz svojih kuća i okupljali se oko Doma kulture jer je bilo potpuno izvjesno da će festival biti održan u zatvorenom prostoru. Među najhrabrijima koji su došli na susret harmonikaša, uz domaći-ne koji su iščekivali svirače, bio je Zagrepčanin Kruno Klemar, član Udruge slikara željezničara »Plavo svjetlo«, koji je sa Siščankom Jadrankom Štajduhar izložio svoje radove na prigodno otvorenoj izložbi. Treći izlagač, dr. Antun Stipetić nije se mogao probiti do Roča. Otvorenju izložbe bio je nazočan i gradonačelnik Buzeta Val-ter Flego, koji je Davoru Grabaru, predsjedniku ŽKUD-a »Branko Pernić«, i Tanji Horvat, predsjednici USŽ-a »Plavo svjetlo«, zahvalio na ustrajnosti u organizaciji festivala i popratnih izložba. S Klemaro-

24. susret »Z armoniku v Roč«

Kada Tin Ujević svira harmonikuTe nedjelje 13. svibnja nije bilo jednostavno iz Za-greba stići u Roč na tradicionalni susret svirača dijatonskih harmonika »Z armoniku v Roč«, koji je 24. godinu zaredom organizirao željezničarski KUD »Branko Pernič«.

vim boškarinima nacrtanima olovkom i Jadrankinim akvarelima bile su izložene čudesne papirnate kompozicije desetogodišnje Leane Buršić iz Buzeta. Iako se bura nije stišavala, svirači iz Istre, Slovenije, Italije i Švicar-ske počeli su stizati na trg na kojemu ih je dočekao koncert puhačkog orkestra KGD-a »Mosor« iz Klis Kose. Nakon toga susret je počeo u 16.00 sati u Domu kulture. Voditelj susreta bio je, kao i svih proteklih godina, Vlado Pernić, a svakim novim nastupom svirača atmosfera se zagrijavala zbog radosti zadovoljne publike koja je pljeskom nagrađi-vala svirače. Među većinom znanih svirača bili su prometnik Doriano Buždom i Mario Kotiga, jedini svirači koji su nastupili na svim susreti-ma, a našlo ih se nekoliko koji su došli prvi put. Devetogodišnji svirač trieštine Benjamim Klanjac, čije ruke još nisu dovoljno narasle da do kraja rastegnu harmoniku, nastupio je četvrti put, ali je doveo i novog svirača kojemu je prepustio svoju harmoniku - svojeg nonu i pratio ga na violini. Zapažene nastupe imali su 12-godišnja Valentina Karteneti iz Izole i trio harmonikaša u kojemu su nastupili 75-godišnji djed Milko Babića i njegovi unuci Nik i Tomi. Na harmonikama starima i do 100 godina svirale su se potresuljke, valceri, šantini, marče, baluni i ostalo, a najjači pljesak zaslužio je Tin Ujević koji je stigao čak iz Orebića i uz gitarsku pratnju brata Ive bravurozno izveo korčulansku polku. Trideset i jedan svirač harmonike trieštine, plonerice, rihterice i ostalih te 20 pratećih svirača drugih instrumenata izredalo se pozornicom. Reski zvuci starih tradicijskih glazbala rastjerali su buru i oblake, a nakon koncerta moglo se zabaviti u oštarijama i novoj Biskoteki koju je na taj dan otvorio mladi poduzetnik Nenad Stefanović.

S otvaranja izložbe

Nastup Milka Babića s unucima

Pavletić je kapetan duge plovidbe, a osnivač je i predsjednik Kultur-noga društva Sv. Kuzme i Damjana te voditelj Kuzmarske kiparske radionice na kojoj se izrađuju skulpture u kamenu velikoga formata. Petronio se slikarstvom kontinuirano bavi od 1968. godine, a izlaže samostalno i skupno na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Autori su članovi HDLU-a Rijeka i u svojemu dugogodišnjem slikar-sko-kiparskom radu često su nagrađivani. Na izložbi je izloženo 40 radova morske tematike koji se izvrsno nadopunjuju. Izložba se može razgledati do 30. lipnja.

Galerija »U predvorju«

Z našega kraja Dana 22. svibnja otvorena je izložba pod nazivom »Z našega kraja«. Na izložbi su predstavljena ulja na platnu Nenada Petronija i skulpture u drvu, mra-moru i kamenu Tomislava Pavletića.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Dragutin Staničić


/ OSOBNO/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Ivana Čubelić Tomislav Tumpa

/ Na kojim poslovima radite?/ Nakon završene Željezničke tehničke škole u Zagrebu u kojoj sam stekao zvanje pro-metno-transportnog tehničara i Fakulteta prometnih znanosti na kojemu sam stekao zvanje diplomiranog inženjera želje-zničkog prometa, godine 2003. zaposlio sam se u Službi za propise na Hrvatskim željezni-cama. Godine 2007. prešao sam u Prometne poslove, tj. u Službu za prometnu tehnologi-

ju, na radno mjesto glavnog inženjera za organizaciju rada pruga i kolodvora.

/ Uz to ste i koordinator na snimanjima./ Uz redoviti posao, već nekoliko godina obavljam poslove koordi-nacije na snimanjima filmova, reklama i spotova na području ko-jim upravlja HŽ Infrastruktura. Pritom izvrsno surađujem s ostalim društvima nastalima podjelom HŽ Hrvatskih željeznica d.o.o. Ovih dana dogovaram snimanje reklame za domaće pivo te serije za Hr-vatsku televiziju.

/ Koji su vam filmovi i reklame ostali u sjećanju?/ Među mnogim projektima koje sam odrađivao u sjećanju mi je osobito ostalo snimanje filma »Bloodrayne: The Third Reich« nje-mačkog režisera Uwe Bolla, koji se snimao u ožujku 2010. u blizini Ozlja, ponajviše zbog poznatih glumačkih imena i brojnih specijalnih efekata koji su se koristili tijekom snimanja.

/ Od djetinjstva ste fascinirani crtanjem. / Od ranog djetinjstva volio sam crtanje; mama bi me uvijek uspjela zadržati za stolom tako da mi je dala papir i bojice. Mogu reći da mi je crtanje cjeloživotni hobi. U osnovnoj školi nacrtao sam portrete svih učenika u razredu. U sljedećoj fazi mladosti na red su došli glazbenici koje sam slušao i uz koje sam odrastao, a svirao sam i bubnjeve u lokalnom bendu. Nije bilo benda koji je svirao punk i heavy metal, a koji nisam skinuo u grafičkoj tehnici. Tijekom 1990-ih crteži glazbenih uzora često su mi bili nagrađivani u glazbenim emisijama Hrvatske televizije, pa sam tako osvojio zavidnu kolekciju nagrada među kojima su bile gramofonske ploče, kasete, CD-ovi, plakati i ulaznice za koncerte.

/ Koji su vam motivi najčešći i kojom se tehnikom služite?/ Već dulji niz godina crtam povijesne kulturne građevine, crkve i dvorce, uglavnom motive iz Hrvatskog zagorja. Crtam u tehnici olovke na papiru, a za popunu nacrtanih motiva ponekad koristim i drvene bojice. Ideju obično dobivam na izletima. Objekt koji mi je iz bilo kojeg razloga zanimljiv fotografiram tako da mi te fotografije služe kao predložak za crtanje. Inače, najviše radova nastane na ljetovanjima u opuštenoj atmosferi na terasi vikendice.

Dvorac Trakošćan

Tomislav Tumpa

Inženjer pred štafelajemTomislav Tumpa na željeznici se zaposlio 2003. go-dine, a sada radi u Službi za prometnu tehnologi-ju u kojoj, uz ostalo, koordinira razna snimanja. U slobodno vrijeme Tumpa se bavi crtanjem u tehnici olovke na papiru.

Sa snimanja filma Bloodrayne

/ Pri crtanju koristite različite vrste olovaka. / Crtam na bijelom crtaćem papiru olovkama različitih tvrdoća. Za skiciranje koristim tvrde H olovke koje mi služe i za stvaranje svijetlih nijansi i linija, dok meke B olovke koristim za sjenčanje i stvaranje tamnijih nijansi.

/ Jeste li se okušali u drugim crtaćim i slikarskim tehnikama?/ Probao sam razne slikarske tehnike, kao npr. pastele, akvarel i tempe-re, ali sve je to ostalo samo na pokušajima. Ipak mi je olovka najdraža.

/ Čuvate li ili poklanjate svoje radove? / Većinu njih poklonio sam prijateljima i rodbini u posebnim prigo-dama. Najveću radost predstavlja mi to što oni danas krase zidove njihovih domova. Samo manji broj radova zadržao sam za sebe.

/ Budući da svaki dan putujete iz Svetog Križa Začretja i veći dio dana provodite na poslu i putovanju, koliko vam vremena ostaje za crtanje?/ Prije svega, imam malenog sina od tri i pol godine koji jedva dočeka da se vratim s posla i da se s njim igram. Od kada se mali Patrik rodio, zaista mi malo vremena ostaje za opuštanje uz crtanje. Nakon tri i pol godine pauze nedavno sam opet postavio štafelaj. Počeo sam crtati s jedne, a maleni s druge strane štafelaja. Moguće je da će sin, uz glazbu i bubnjeve, jednog dana pokazati zanimanje i za taj moj hobi. Za sada, to nam je zajednička igra. Vrijeme vikendom provede-no s obitelji je kratko tako da je za sada crtanje malo zapostavljeno.


/ SPORT / Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Arhiva NK Lokomotiva

/ Kada je osnovan NK Lokomotiva i gdje se nalazi?/ Nogometni klub Lokomotiva hrvatski je nogometni klub iz Zagreba osnovan 1914. pod nazivom Željezničarski športski klub Victoria. NK Lokomotiva koncesijski je korisnik zemljišta, sportskih prostorija i terena na Kajzerici, gdje je uz glavni i pomoćni teren za veliki nogo-met otvoren i teren s umjetnom travom i noćnom rasvjetom. Vete-rani su kao kategorija NK Lokomotive na korištenje dobili prostorije i sportske terene NK Lokomotive i Ragbi kluba Lokomotive, pa im i ovim putem na tome zahvaljujem. Vlasnik cijeloga kompleksa je Grad Zagreb.

/ Iako je NK Lokomotiva u Prvoj hrvatskoj nogometnoj ligi, nogometaši tog kluba natječu se u različitim kategorijama. Koje su to kategorije?/ U Klubu postoje različite kategorije među kojima su po dvije ekipe Zagića, Limača, mlađih pionira i pionira te po jedna ekipa kadeta, juniora, seniora i veterana. U omladinskoj školi treniraju djeca od 7 do 18 godina. U svim uzrasnim kategorijama Klub postiže vrhunske rezultate. Važno je istaknuti da su se prvoj momčadi Lokomotive već ove sezone priključili igrači iz omladinske škole među kojima su Horvat, Pjaca i Tomšić, koji imaju 16 ili 17 godina. Budući da je nedavno sagrađen najmoderniji teren s umjetnom travom u Hr-vatskoj, uskoro će s radom početi Otvorena škola nogometa NK Lokomotive za djecu svih uzrasta. / Veterani Lokomotive osnovani su 1971. godine. Igraju li u vetera-nima većinom željezničari?/ Veterane NK Lokomotive, kao i veteransku ligu Zagrebačkoga no-gometnog saveza, osnovao je Oto Bobek, nekadašnji prvoligaški no-gometaš i dugogodišnji tehniko (danas sportski direktor) Lokomotive. Prve godine natjecalo se 12 klubova, među kojima je NK Lokomotiva završila na prvome mjestu. Nakon godina natjecanja nastali su pro-blemi u okupljanju igrača, pa je Klub bio u mirovanju sve do 1992. kada su osnovani Novi veterani NK Lokomotive. Budući da je tada u sklopu Zagrebačkoga nogometnog saveza već bilo više veteranskih liga, Klub je počeo natjecanje iz zadnje lige. Prošli smo put od Tre-će do Prve hrvatske nogometne lige, a od ovogodišnjeg prvenstva natječemo se u najjačoj – Premijer ligi. Tijekom godina nastupanja kroz Klub je prošlo mnoštvo igrača, među kojima su igrali uglavnom željezničari. Trenutačno u Klubu igraju željezničari Drago Ivanković, Zdravko Bertol, Damir Ćavar, Ivica Knežević, Miroslav Vidović, Ljude-vit Marić, Mile Šop, Silvio Drenški, Zvonimir Žunić i ja. Veteranski NK

Veterani NK Lokomotive

Željezničari u najjačoj ligiVeterani NK Lokomotive osnovani su 1971. i danas se natječu u Premijer ligi, najjačoj veteranskoj ligi. Izgradnjom modernog terena s umjetnom travom i noćnom rasvjetom na zagrebačkoj Kajzerici, ve-terani, među kojima su većinom željezničari, su se vratili na domaći teren NK Lokomotive.

Lokomotiva otvoren je za sve željezničare, kao i ostale zaljubljenike u nogomet starije od 33 godine.

/ Vi ste i predsjednik veterana./ Prvi predsjednik bio je Marijan Rendulić, a slijedili su ga Josip Vučković, Mirko Tomas, Ivica Stojanac, Dragutin Poljanec te Drago Ivanković, koji je bio prvi tajnik, a danas je to moja malenkost.

/ Koliko često trenirate?/ Ponedjeljkom igramo utakmice, a četvrtkom se nalazimo na tre-ningu. Uz to svatko od nas dodatno se rekreira u drugom terminu ili baveći se drugim sportovima, tako da se 80 minuta tekme može relativno dobro otrčati i da se ne dogode ozljede, do kojih lakše dolazi kod nepripremljenih igrača. U proljeće 2012. vratili smo se na Kajzericu. Glavni teren bio je pre-opterećen i na njemu nije bilo moguće dobiti termin, pa se igralo na pomoćnom terenu koji je zbog treniranja i igranja svih selekcija bi-vao sve lošiji te su se igrači počeli sve češće ozljeđivati. Odlaskom s Kajzerice promijenili smo domaćinstva po zagrebačkim klubovima, gdje smo zapravo bili podstanari. Izgradnjom terena s umjetnom travom stvoreni su uvjeti za povratak i konačno smo se vratili na domaći teren Lokomotive.

/ Natječete li se u posebnoj veteranskoj ligi i na kojemu ste mjestu?/ Od ove sezone ušli smo u najjaču veteransku ligu – Premijer ligu. Unutar Udruge nogometnih veterana Zagrebačkoga nogometnog saveza natječe se 85 klubova u četiri druge, dvije prve lige i Premi-jer ligi. Trenutačno smo na sredini tablice. U Premijer ligi nalazi se 12 klubova u kojima igraju dojučerašnji prvoligaški igrači. Ulaskom u Premijer ligu htjeli smo se što dulje zadržati u ligi najvećih, pa smo se zahvaljujući izvrsnom početku prvenstva plasirali na drugo mjesto. Uslijedile su ozljede igrača i sada smo na sredini tablice, ali prvotni plan je osiguran. S dovoljno skupljenih bodova već sada smo sigurni da ćemo ostati u Premijer ligi.

/ Najbolji ste strijelac Lige./ Budući da prvenstvo još nije završilo, još se ne zna tko će biti najbo-lji strijelac Lige, ali prošlo prvenstvo bio sam strijelac s najviše posti-gnutih golova u svim veteranskim ligama – zabio sam 30 golova.

/ Na koji se način Klub financira?/ Kao i u svemu, financiranje Kluba u ovo je vrijeme problematično, ali uz zaljubljenike u nogomet koji mogu financijski pomoći i sa željom da opstanemo, do sada smo uspijevali pokriti troškove. Uz donacije i sponzorstva prikupljamo članarinu. Ovim putem zahvaljujem svim sponzorima i donatorima bez kojih ne bi mogli funkcionirati.


/Darinka Šumonja u kolodvoru Zaprešić


/Darinka Šumonja u kolodvoru Zaprešić

Documents

Ministar u Zagreb GK HŽ Infrastruktura Posjet EU-ova ... · ÆELJEZNI»AR 5 / NOVOSTI grupacije bit će spreman kompletan plan restrukturiranja, koji će u-ključivati dio radne