MENADŽMENT POSLOVNIH FUNKCIJA U MSP –POREZI I

MLJR

Prof. dr Saša Petkovićsasa.petkovic@ef.unibl.org

Ekonomika i upravljanje MSPAkademska 2017/2018. godina

mailto:sasa.petkovic@efbl.org

Cilj predavanja

Predstaviti poreze kao instrument ekonomske politike i vrste poreskih obaveza.

Upoznati se sa osnovama upravljanja ljudskim resursima u MSP

Literatura:

Petković, S. i Berberović, Š. (2013). Ekonomika i upravljanje malim i srednjim preduzećima. Principi i politike. Banja Luka: Ekonomski fakultet.

Porezi kao instrument ekonomske politike

Uloga poreza u osnovi je dvojaka: (1) fiskalna i(2) razvojna.

U Bosni i Hercegoviniindirektniporezi su u nadležnosti države,dok su direktni porezi u nadležnosti entiteta i kantona.

U narednoj tabeli predstavićemo rezultate uporedne analize poreskih stopa direktnih poreza (porez na dobit) i indirektnih poreza (porez na dodatu vrijednost -PDV) u zemljama okruženja i pojedinim zemljama iz Evrope.

Većina zemalja u Evropi ima diferencirane stope PDV-a, s tim da su u tabeli predstavljene standardne stope PDV-a.

Tabela 3.1. Direktni i indirektni porezi u zemljama zapadnog Balkana i evropskim zemljama u 2012. godini

Zemlja Porez na

dobit PDV Zemlja Porez na

dobit Standardna stopa

PDV Bosna i

Hercegovina 10% 17% Bugarska 10% 21%

Srbija 10% 20% Rumunija 16% 24% Hrvatska 20% 25% Češka 19% 20% Slovenija 18% 20% Slovačka 19% 20% Crna Gora 9% 17% Austrija 25% 20%

Makedonija 10% 18% Grčka 20% 23% Albanija 10% 20% Mađarska 19% 27%

Poreskom politikom se najčešće ustanovljava viševrsta poreza. To mogu biti:

– porez na dobitak,

– porez na dodatu vrijednost,

– porez na dohodak građana.

– doprinosi, naknade i takse.

Porez na dobitak (Zakon o porezu na dobit, Sl. glasnik („Službeni glasnik RS“ br. 25/01, 80/02 - dr. zakon, 80/02, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13 )

• Porez na dobitak plaćaju sva pravna lica za koje je zakonski utvrđena ta vrsta obaveze.

• Ovaj vid poreskih obaveza izračunava se na osnovu računovodstvenog modela čija je osnova bilans uspjeha.

• Poreska stopa za porez na dobit u Republici Srpskoj iznosi 10%

• Za lica koja se oporezuju po sistemu prilagođenom za male poreske obveznike utvrđena je stopa od 2%, s tim da osnovica za obračun nije dobit, odnosno razlika između oporezivih prihoda i rashoda koji se priznaju kao neophodni i dopušteni, već se propisana stopa primjenjuje na naplaćeni prihod.

Mali poreski obveznik je pravno lice iz Republike Srpske koje ispunjava svaki od sljedećih uslova tokom cijele poreske godine:

• da to pravno lice obavlja djelatnost, izuzev bankarskih ili finansijskih usluga ili poslova osiguranja i reosiguranja,

• da mali poreski obveznik ne zapošljava više od devet radnika,

• da ukupan godišnji prihod pravnog lica ostvaren u prethodnoj godini, po bilo kom osnovu, ne prelazi iznos od 100 000 KM,

• da pravno lice nije ostvarilo više od 50% od svog ukupnog prihoda od jednog klijenta, odnosno kupca, ili lica povezanog s tim klijentom, odnosno kupcem i

• da udio u vlasništvu tog pravnog lica imaju najviše dva fizička lica.

Mali poreski obveznik plaća porez po stopi od 2%

Mali poreski obveznik plaća porez po stopi od 2% na ukupan mjesečniprihod, u roku od 10 dana po isteku mjeseca, odnosno konačan porez obračunava se po stopi od 2% na ukupan godišnji prihod malog preduzeća (Zakon o porezu na dobit, „Službeni glasnik“ 91/06, 2007).

Mali poreski obveznik plaća porez po stopi od 2%

• Za poreske potrebe mali poreski obveznik vodi knjigovodstvo prema gotovinskom principu, što znači da se prihod priznaje kada se stvarno i naplati, ili kada postane raspoloživ, ili stavljen u korist malog preduzeća, a rashodi nastaju kada se plate.

• Da bi u kontinuitetu imao ovaj status, mali poreski obveznik svake godine do 31. januara je dužan da Poreskoj upravi Republike Srpske dostavi zahtjev za produženje statusa sa dokazima o ispunjavanju svih uslova koje je za ova pravna lica postavio zakonodavac.

Porez na dodatu vrijednost

• Porez na dodatnuvrijednost spada u kategoriju opšteg porezana promet.

Međutim, osnovna prednostporeza na dodatu vrijednost(PDV) u odnosu na porez napromet je u tome što sama

tehnika prikupljanja poreza čini svakog pojedinačnog

učesnika u lancu transakcije zainteresovanog za plaćanje

poreza, jer poslovanje sa onima koji ga ne plaćaju

nanosi direktnu štetu.

Porez na dodatnu vrijednost

• PDV je opšti porez na potrošnju koji se obračunava i plaća na isporuku dobara i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara.

• U svakoj fazi proizvodno-prometnog ciklusa obračunava se i plaća porez na onaj dio vrijednosti koji je dodat u toj fazi.

• Poreski obveznik je svakolice koje samostalno obavljaprivrednu djelatnost, a nanačin na koji je propisanoZakonom o PDV-u (Zakon oPDV-u, „Službeni glasnik BiH“9/05, 35/05 i 100/08, 2005).

• Takođe, zakon reguliše iporeska oslobađanja, kao inačine plaćanja poreskestope.

Uvezenu robu, uključujući carinu, plaća 1000 KM Plus PDV 17% 170 KM Plaća ukupno 1170 KM Uplaćuje u budžet 170 KM Prodaje veleprodaji po cijeni 1050 KM Plus PDV 17% 178,5 KM Ukupno obračunava 1228,5KM Prijavljuje porez 178,5 KM Minus kredit za PDV plaćen pri uvozu 170 KM Neto poreska obaveza 8,5 KM Uplaćuje u budžet 8,5 KM

UVOZNIK

Kupuje robu po cijeni 1050 KM PDV 17% 178,5 KM Plaća ukupno 1228,5 KM Prodaje maloprodaji po cijeni 1100 KM Plus PDV 17% 187 KM Ukupno obračunava 1287 KM Prijavljuje porez 187 KM Minus kredit za PDV plaćen uvozniku 178,5 KM Neto poreska obaveza 8,5 KM Uplaćuje u budžet 8,5 KM

VELEPRODAJA

Kupuje robu po cijeni 1100 KM PDV 17% 187 KM Plaća ukupno 1287 KM Prodaje potrošaču po cijeni 1200 KM Plus PDV 17% 204 KM Ukupno obračunava 1404 KM Prijavljuje porez 204 KM Minus kredit za PDV plaćen veleprodaji 187 KM Neto poreska obaveza 17 KM Uplaćuje u budžet 17 KM

MALOPRODAJA

BUDŽET

170 KM

8,5 KM

8,5 KM

17 KM

Porez na dohodak

• Godišnjom poreskom prijavom za porez na dohodak poreski obveznik, fizičko lice, prijavljuje porez na dohodak za dohodak ostvaren tokom cijele godine.

• Na osnovu podataka o prijavljenom i plaćenom porezu od strane isplatioca dohotka i podataka o dohotku na koji se porez plaća na osnovu poreske prijave, obveznik popunjava godišnju poresku prijavu za porez na dohodak čime će se utvrditi godišnji porez na dohodak koji je obveznik dužan platiti za svaki dohodak koji je predmet oporezivanja.

Doprinosi, naknade i takse

• Doprinosi, u osnovi imaju sličnu ulogukao i porezi, s tom razlikom što je njihova namjena određenija nego kodporeza.

• u Republici Srpskoj, u strukturi poreza i doprinosa na plate, poslodavci su trebali da izdvoje za doprinose, a radnici za plate, na bruto iznos, i to sljedeće stope:

• Umanjenje poreske osnovice na iznos od 200 KM.

• Za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5%

• Za zdravstveno osiguranje 12 %• Za osiguranje od nezaposlenosti 0,8%• Za dječiju zaštitu 1,7%• Dobrovoljni doprinos za solidarnost

0,25% od neto plate• Ukupno 33% doprinosa i 10% poreza u

neto iznosu ili u bruto iznosu: (Neto plata – 20)/0,603.

• Primjer: (1,000 KM neto plata -20)/0,603 KM = 1,625.207 KM bruto plata x 0,33 (33%) doprinosi = 536,35 KM.

• Bruto iznos od 1,625.207 KM umanjimo za doprinose od 33% ili za 536,35 KM i dobijemo 1,088.85 KM osnovice za porez.

• Od tog broja oduzmemo neoporezivi dio od 200 KM, i dobijemo 888,85KM. Na taj iznos plaćamo 10% poreza na dobit ili 88,89 KM i isplatimo 1,000 KM neto plate.

UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA U MSP

• Upravljanje ljudskim resursima podrazumijeva regrutovanje, zapošljavanje, obučavanje, razvoj i motivisanje najvrednijeg resursa: ljudi.

• Učenje, obrazovanje i obuka predstavljajupodlogu za razvojzaposlenih. Razvoj se definiše kao processticanja novih znanja, vještina i sposobnosti kojepripremaju zaposlenog zaveći nivo odgovornosti i zahtjeve koji tek dolaze(Armstrong, 2009; Bahtijarević-Šiber, 1999).

Zapošljavanje u malim i srednjim biznisima

• Kako doći do neophodne kvalitetne radne snage? Koga zaposliti? Kako zadržati najvrednije osoblje u biznisu?

• Ovo su najčešća pitanja sa kojima se suočavaju preduzetnici-vlasnici i menadžeri u malim i srednjim preduzećima.

Proces regrutovanja uključuje privlačenje talentovanih individua u vaš biznis.

Kako navodi Hatten (2012, str. 429), „da biste postigli taj cilj, morate da budete u mogućnosti da:

(1) definišete poziciju koja treba da bude popunjena, i

(2) da navedete kvalifikacije neophodne za datu poziciju.“

Da biste zaposlili novu osobu, pogotovo u mikro i malom preduzeću, neophodno je analizirati potrebu za pozicijom, to jest, napisati jasno i detaljno opis posla, a nakon toga započeti proces regrutovanja, odnosno potrage za adekvatnim ljudima.

Mada ne postoji standardni format pisanja opisa posla, prema Hattenu (2012, pp. 429-430) smatra se da svaki opis posla treba da sadrži:

- Identifikaciju posla (Job identification, engl.).

- Sažetak posla (Job summary, engl.).

- Lista esencijalnih obaveza (List of essential duties, engl.).

- Izjava o radnim zadacima (Task statement, engl.).

Do potencijalnog osoblja moguće je doći iz nekoliko izvora:

• Biro za zapošljavanje.

• Privatne agencije za zapošljavanje.

• Rođaci i prijatelji.

• Specijalizovani internet sajtovi.

• Oglašavanje.

• Headhunters agencije (agencije za regrutovanje specijalističkih i menadžerskih radnih profila).

• Pismene preporuke potencijalnog osoblja.

• Specijalizovani sajmovi za zapošljavanje.

• Saradnja sa srednjim školama i univerzitetima kroz studentske prakse.

Proces selekcije. Za efikasno vođenje intervjua neophodno je:

• biti pripremljen i upoznat sa jasnim opisom posla i pozicije,

• potrebno je intervju obaviti prema satnici i na lokaciji koja demonstrira važnost biznisa i tražene pozicije,

• koristiti format strukturisanog intervjua,

• koristiti različite tehnike postavljanja pitanja,

• postavljati pitanja koja su u vezi sa poslom.

Obuka zaposlenih u mikro, malim i srednjim preduzećima

• Obuka zaposlenih i menadžera kroz formalne i neformalne treninge predstavlja bitnu komponentu upravljanja ljudskim resursima

Postoji nekoliko načina organizovanja obuke zaposlenih, i to:• trening na radnom

mjestu,• predavanja,• konferencije,• programska obuka,• igranje uloga,• rotacija poslova,• kursevi, internet obuke i

webinari.

Trening programi mogu biti organizovani iz sljedećih oblasti:

• Vještine korišćenja informacionih tehnologija.

• Trening za tim lidere ili supervizore.

• Specifični treninzi takozvanih manuelnih vještina.

• Menadžment treninzi.• Treninzi interpersonalnih

vještina, kao na primjer, liderstvo, izgradnja tima, grupna dinamika, i tako dalje.

• Treninzi personalnih vještina, kao na primjer komuniciranje, upravljanje vremenom, mentorisanje, i tako dalje.

• Treninzi iz organizacionih procedura ili praksi.

Hvala na pažnji