Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Odsjek za informacijske znanosti

Informacijski sustavi u obrazovanju

Darko Lacović, asistent

Manuela Orličnik

Medijska pismenost adolescenata

Seminarski rad

Osijek, svibanj 2015.

Sadržaj

Sažetak.............................................................................................................................................3

1. Uvod............................................................................................................................................4

2. Medijska pismenost.....................................................................................................................5

3. Teorijsko-metodološki pristupi problemu istraživanja................................................................6

4. Medijska pismenost adolescenata – primjeri Kine i SAD-a........................................................6

4.1. Rezultati istraživanja.............................................................................................................7

5. Metode medijskog opismenjivanja učenika.................................................................................8

5.1. Waldorfska škola i razvoj etičkog razmišljanja učenika..........................................................8

6. Zaključak...................................................................................................................................10

7. Literatura....................................................................................................................................11

Sažetak

Seminarski rad bavi se razvojem medija i medijskom pismenošću adolescenata. Cilj rada je

utvrditi pojam medijske pismenosti, te ispitati razinu razvijenosti medijske pismenosti u

današnjem društvu. Potrebno je dodatno razvijati metode medijske pismenosti s obzirom da je to

uvelike zanemareno područje proučavanja i djelovanja. U radu se navodi definicija medijske

pismenosti te se utvrđuju njezini ključni faktori. Također je naveden primjer istraživanja razine

razvijenosti medijske pismenosti provedenog u SAD-u i Kini. Naime, to su zemlje koje imaju

veliku količinu medija, a nedovoljno razvijenu razinu obrazovanja medijske pismenosti. Dok se

u mnogim školama medijska pismenost, neke škole su pronašle uspješne metode opismenjavanja

učenika za medije. U radu se opisuje Waldorfska škola koja svojim obrazovnim procesima

razvija metode etičkog razmišljanja. Etičko razmišljanje smatra se najvišom osnovom

razmišljanja, a upravo razvojem etičkog razmišljanja mladi mogu razlučiti ispravno od

pogrešnog te tako uspješno usavršavati vlastito medijsko opismenjavanje.

Ključne riječi: medijska pismenost, adolescenti, medijsko opismenjavanje

1. Uvod

Svjedoci smo promjena do kojih je došlo globalizacijom i unapređenjem tehnologije, postajemo

sve više ovisni o masovnim medijima kao što su TV, radio, Internet, glazba i videoigre. Upravo

zbog toga javlja se potreba za ''proučavanjem medija i njihova odnosa prema promjenama u

socijalizacijskim, ali i odgojnim strujanjima''.1 Zbog sve većeg zasićenja dolazi do problema i

razvoja brige o tome na koji način djeca i mladi koriste mediji, jer oni igraju veliku ulogu u

životima od najranije dobi. Naime, djeca i adolescenti smatraju se posebno osjetljivom

društvenom skupinom koja je u fazi izgradnje stavova, usvajanja novih socijalizacijskih okvira i

normi ponašanja, te stalnog prilagođavanja njima.

Poseban utjecaj ima i to što djeca danas odrastaju s tehnologijom. Prema istraživanjima

National Council of Teachers of English iz 2007. ''više od 80% djece vrtićke dobi koristi

računalo, a više od 50% djece u dobi od 9 godina koristi Internet''.2 Medije koriste radi zabave,

učenja i komunikacije. Utjecaj medija na djecu i adolescente je velik, naime mediji utječu na

njihovo učenje, odnosno primanje informacija iz okoline, a samim time utječu i na razvijanje

stavova i osjećaja te društveni i emocionalni razvoj. Postoje mnogi negativni učinci medija kao

što su nasilje, razvijanje predrasuda, stereotipa, iskrivljene percepcije očekivanja i vrijednosti

društva, ali također i pozitivni učinci jer mediji prenose određene poruke koje sadrže informacije

o vrijednostima, vjerovanjima te ponašanjima stoga je vrlo važno djecu i adolescente naučiti

kritički promišljati o medijima i informacijama u medijima, odnosno medijski ih opismeniti.

1 Livazović, Goran. Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente. ŽIVOT I ŠKOLA: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LV No.21. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 (2015-05-04), str. 108.2 Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of Media and Media Literacy Education: Lives of Chinese and American Adolescents. New Horizons in Education, v56 n2 p28-42 Oct 2008. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nph-proxy.cgi/en/00/http/files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-05-04), str. 29.

2. Medijska pismenost

Pojam medijske pismenosti definiran je ''na konferenciji o medijskoj pismenost 1992. godine

(National Leadership Conference on Media Literacy) kao sposobnost pristupa, analize,

vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija''3 Također možemo reći da se pojam

medijske pismenost odnosi se na ''razumijevanje i korištenje medija kao izvora informacija,

zabave, obogaćivanja, rasta, osnaživanja i komunikacije''.4 Razvijena društva sve više potiču

strategije medijskog opismenjavanja kako pojedinci ne bi morali samostalno brinuti o stjecanju

novih razina znanja koja mediji donose i snalaženju u mnoštvu informacija.

UNESCO je sedamdesetih godina prošlog stoljeća potaknuo pitanje medijskog

obrazovanja, odnosno opismenjavanja. Zatražili su da se na međunarodnoj razini sastanu

znanstvenici kako bi istražili načine uključivanja medijskog odgoja u obrazovne sustave,

temeljeći svoje ideje na važnosti koju mediji imaju u životu pojedinaca i obitelji. Iako se koncept

medijske pismenosti i medijskog odgoja donekle mijenjao kroz godine i dalje je ostao utemeljen

na osnovnoj ideji – komunikacijskim pravima koja proistječu iz osnovnih ljudskih prava koja su

zajamčena dokumentima međunarodnih zajednica. Ti dokumenti su Deklaracija ljudskih prava iz

1945. godine i Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine.5

Hitna potreba za obrazovanjem na području medijske pismenosti ne bi se pojavila da nije

došlo do toga da se medijima svakodnevno koristimo za gotovo sve aktivnosti. Današnji

adolescenti žive u svijetu koji se mijenja iznimno brzim tempom, te se i način njihovog

podučavanja u školama promijenio koji je bio konstantan stoljećima. ''Postati pismen u ovo doba

znači da učenici i profesori moraju razumjeti utjecaj medija na društvo, te se otvoriti novim

pristupima i eksperimentima s novim alatima nastave koji im se nude''.6

3 Zagrabljić-Rotar, Nada. MEDIJI – Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji. URL: http://djelatnici.unizd.hr/~nrotar/Medpismed.pdf (2015-05-20), str. 1. 4 Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of Media and Media Literacy Education: Lives of Chinese and American Adolescents. New Horizons in Education, v56 n2 p28-42 Oct 2008. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nph-proxy.cgi/en/00/http/files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-05-04), str.29. 5 Zagrabljić-Rotar, Nada. MEDIJI – Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji. URL: http://djelatnici.unizd.hr/~nrotar/Medpismed.pdf (2015-05-20) Str.1.6 Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of Media and Media Literacy Education: Lives of Chinese and American Adolescents. New Horizons in Education, v56 n2 p28-42 Oct 2008. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nph-proxy.cgi/en/00/http/files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-06-04), str.30.

3. Teorijsko-metodološki pristupi problemu istraživanja

Poteškoće istraživanja medijskih utjecaja, prije svega pojavljuju se jer ne postoji dosljednost

metodoloških postupaka. Naime, različiti istraživači ne primjenjuju okvirno standardizirane

metode rada. ''Istraživanja se trebaju usmjeriti na prepoznavanje niza čimbenika koji izravno ili

neizravno međudjelovanjem utječu na objašnjavanje određenih društvenih pojava. Važnost

takvog pristupa leži u činjenici kako mediji uvijek djeluju u suodnosu s mnoštvom drugih

društvenih utjecaja, stoga se posljedice ne mogu mjeriti kroz trenutačan uspjeh pojedinca, već

praćenjem postupnih promjena u društvenim normama i običajima tijekom vremena. Također,

valja ukazati kako mediji ne utječu na sve podjednako, čime je opravdanost istraživanja

značajnija.''7 Smatra se da postoje tri primarna učinka negativnim medijskim sadržajima, a to su

učenje nepoželjnih ponašanja i stavova, neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i

nepoželjne oblike ponašanja te strah od okoline i postajanja žrtvom nasilja. Upravo ti nepoželjni

oblici ponašanja koji su usvojeni u mlađoj dobi prenose se na zreliju dob, a ''postaju

dominantnim stilom ponašanja ako djetetova okolina predstavlja izvor frustracija, zlostavljanja te

pozitivno potvrđuje agresivno ponašanje''.8 Na mlade ne utječe samo ono što se prima putem

medija, nego i pasivnost okoline u kojoj djeca odrastaju, odnosno pasivna obitelj i škola, ali i

osobna pasivnost i emocionalna i intelektualna nespremnost za život s medijima. Posljedice

izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, već mogu imati

odgođeno djelovanje i stoga je teško istražiti njihovo podrijetlo.

4. Medijska pismenost adolescenata – primjeri Kine i SAD-a

Istraživanja o medijskoj pismenosti adolescenata provedena su 2008. godine u Kini i SAD-u. Te

zemlje su izabrane jer one imaju najviše medija i najviše korisnika tih medija na svijetu, ali

nemaju organizirano formalno obrazovanje medijske pismenosti u obrazovnim programima.

Kako bi se utvrdila važnost medijskog obrazovanja, važno je razumjeti na koji način adolescenti

koriste medije i kakav utjecaj medijska pismenost ima na njihove živote. Stoga je ''cilj

7 Livazović, Goran. Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente. // ŽIVOT I ŠKOLA: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LV No.21. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 (2015-05-04), str. 109.8 Isto, str. 110.

istraživanja bio opisati i razumjeti uloge medija kao što su TV, radio, glazba, računala, videoigre

i Internet i važnost razvijanja medijske pismenosti među kineskim i američkim adolescentima.''9

Ankete su provođene među kineskim adolescentima. Upitnici o medijima poslani su u srednje

škole u tri grada diljem Kine i zatim su rezultati uspoređeni s podacima iz Američke nacionalne

studije o korištenju medija kod adolescenata.

Iako su mediji već dugi niz godina zastupljeni u svakodnevnom životu pojedinaca,

mnoge škole u SAD-u i dalje koriste klasične načine podučavanja i nisu prepoznali važnost

medija, dok su zemlje poput Kanade, Australije i Engleske medijsko opismenjavanje uključile u

obrazovne programe još 1980-ih godina. Možemo reći da su zemlje SAD-a zaostale u razvoju

obrazovanja medijske pismenosti i više nego što se to od njih očekuje s obzirom na količinu

medija koja je dostupna američkim adolescentima i koliko ih oni koriste, ali i s obzirom na

stupanj razvoja same zemlje u mnogim područjima gospodarstva, znanosti.

Za razliku od američke, životi kineske djece sve više su pod utjecajem medija. S obzirom

na količinu medija koja je dostupna u Kini prepoznali su važnost podučavanja djece i

adolescenata medijskoj pismenosti. Naime, roditelji su pokazali zabrinutost smatrajući da su

njihova djeca postala ovisna najviše o Internetu i zbog toga zanemaruju školu. U Kini sve do

kasnih 1990-ih medijsko opismenjavanje nije bilo prihvaćeno, a zatim je sve više ljudi i

znanstvenika prepoznalo važnost te su uspostavljeni istraživački centri i postavljeni diplomski

programi za promicanje medijske pismenosti u obrazovanju, te su održavane brojne konferencije.

4.1. Rezultati istraživanja

Ova studija vođena je različitostima i sličnostima ovih dviju zemalja kako bi im pomogla u

donošenju odluka o daljnjem razvoju medijske pismenosti adolescenata. Ove dvije zemlje se u

potpunosti razlikuju s obzirom na političke sustave, geografiju, jezik, te obrazovne funkcije. Ali

su slične prema veličini i svaka ima potencijal da iskaže određenu razinu globalnog utjecaja, te

su upravo te sličnosti glavni razlog zašto su upravno ove zemlje odabrane za studiju.

Rezultati su pokazali da mladi u obje zemlje svakodnevno provode mnogo vremena

koristeći razne medije. Roditelji u obje zemlje pokazali su određenu dozu zabrinutosti u pogledu

negativnih utjecaja medija na adolescente, ne uvažavajući njihovu pozitivnu funkciju. S obzirom

9 Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of media and media literacy education: lives of Chinese and American adolescents // New Horizons in Education, 56, 2 (2008) URL: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-05-04), str. 28.

na visok postotak uporabe medija jasno je da je na profesorima i roditeljima velika odgovornost.

Naime, moraju educirati adolescente o načinima upotrebe i etičkog korištenja medija, te moraju

naći kreativne i zanimljive načine kako nove medije koristiti u obrazovanju.

Daljnja istraživanja trebala bi uključiti i najnovije medije kojih je sve više, te bi trebalo

nastaviti istraživati tehnike koje se trenutno koriste, te omogućiti njihovo daljnje napredovanje i

razvijanje.

5. Metode medijskog opismenjivanja učenika

Društvene mreže, blogovi, dijeljenje fotografija, video zapisa, igrice postali su dio ljudske

svakodnevice. Mediji više nemaju samo utjecaj na kulturu, nego su postali dio kulture, a mladi

više nisu samo konzumenti, nego su svojim djelovanjem postali i proizvođači informacija,

odnosno medijskih sadržaja. Naime, oni kao i svi ostali korisnici aktivno sudjeluju u stvaranju

medijskih sadržaja. Naime, oni kao i svi ostali korisnici aktivno sudjeluju u stvaranju medijskih

sadržaja, dijele fotografije, vlastita razmišljanja i stavove.

Takvo novo okruženje, koje možemo nazvati medijskim zahtijeva i nove prilike u učenju,

ali su škole reagirale izuzetno sporo ili u najgorim slučajevima nisu niti reagirale. Naime, škole

nisu prihvatile prilike za razvoj obrazovnog procesa koje im je razvoj tehnologije nudi, niti su se

posvetile obrazovanju učenika po pitanju medijskog opismenjavanja što dovodi do zaključka da

su mladi prepušteni sami sebi u istraživanju novih tehnologija i uključivanju njihovih

mogućnosti u procese vlastitog obrazovanja.

5.1. Waldorfska škola i razvoj etičkog razmišljanja učenika

Medijski prostor namijenjen djeci i mladima predstavlja dvije suprotstavljene teme, a to su

mogućnosti i rizici. Mogućnosti se odnose na proširivanje vidika i jednakog pristupa

informacijama, a problemi se temelje na sigurnosti, odgovornom ponašanju u virtualnom svijetu,

zatim utjecaju oglašavanja na djecu i mlade i plagijarizma.10 Svaki puta kada sudionici u

medijskom prostoru odluče podijeliti sliku ili pak legalno ili nelegalno skine datoteku s interneta,

10 Usp. Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of media and media literacy education: lives of Chinese and American adolescents // New Horizons in Education, 56, 2 (2008) URL: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-05-04.), str. 29.

susreće se s dvojbom treba li navesti autora tog sadržaja, stoga je vrlo važno i mladima razviti

etičko razmišljanje kako bi njihovo djelovanje u medijskom prostoru bilo sigurno.

Etičko razmišljanje okarakterizirano je kao najviša osnova razmišljanja, uključuje

uzimanje u uvid druge svjesnosti pojedinca i odgovornost u online zajednicama u kojem

sudjeluje, kao i razmišljanje i globalnim posljedicama ili pogodnostima nečijeg postupka u

zajednici.11 Pri etičkom razmišljanju vrlo je važan stupanj razvijenosti kognitivnih sposobnosti, a

škola koja se posebno posvećuje razvoju kognitivnih sposobnosti i etike jest Waldorfska škola.

Važno je napomenuti da Waldorfska škola smanjuje uporabu medija, odnosno tehnologije.

Istraživanja su pokazala da se učenici Waldorfske škole pokazali kognitivno sposobniji te

razvijanijih nazora o moralu i etici od svojih vršnjaka u javnim školama. Osim što škole koje se

vode Waldorfskom pedagogijom ograničavaju uporabu tehnologije, postoji još nekoliko aspekata

koji pridonose ispravnijem etičkom i moralnom promišljanju poput obrazovanja cijele osobe. To

se odnosi na to da se učenika ne uči samo činjenicama i teoriji, razvijaju prakse pripovijedanja, te

razvoj umjetnosti. Ti aspekti čine sastavni dio kurikuluma.12

Za sada se ovakav pristup pokazao uspješnim po pitanju medijske pismenosti djece i

adolescenata, jer razvojem etičkog razmišljanja djeca sama mogu zaključiti što je dobro, a što

loše te kako njihova djela utječu na druge ljude oko njih i koje su posljedice tih djela.

6. Zaključak

''Današnji mladi žive i odrastaju s medijima kao sastavnim dijelom vlastite socijalizacije.

Funkcionalna odgojna sfera, koja najveću pojavnost ima upravo u prostoru aktivnosti vezanih uz

11 Usp. Graber, Diana. New Media Literacy Education (NMLE): A Developmental Approach // Journal of Media Literacy Education 4, 1 (2012) str. 84. URL: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ985681.pdf (2015-05-04.), str. 84.12 Isto, str. 86.

slobodno vrijeme, upozorava roditelje i pedagoge na potrebu stručnog bavljenja problematikom

medijskih sadržaja kojima su mladi izloženi.''13 Medijska pismenost je multimedijalna, zahtijeva

razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja da bi medijski korisnici

imali veći nadzor nad medijima i veće znanje o načelima prema kojima mediji djeluju. Ne samo

da su mediji postali glavni dio socijalizacije, nego je njihova važnost kao odgojnog čimbenika

sve veća. ''Degradacija kvalitete obiteljskih interakcija i općenito opadanje vrijednosti

tradicionalnog odgoja posljedica intenzivnih društvenih promjena posljednja dva desetljeća,

pokazatelji su potrebe praćenja i znanstvenog određenja kvalitete vremena provedenog s

medijima. Ciljana prevencija eksterno uvjetovanih poremećaja u ponašanju ima ulogu jačanja

primarnih odgojnih čimbenika, škole i obitelji, koji moraju opravdati i povratiti narušeno

povjerenje društva u moć odgojno obrazovnih procesa.''14

Često dolazi do toga da odrasli, pod kojima podrazumijevamo i roditelje i nastavnike, uče

od adolescenata jer oni lakše usvajaju nova znanja i brže se prilagođavaju promjenama. Stoga je

važna suradnja adolescenata, roditelja, učitelja i svih koji sudjeluju u procesu obrazovanja kako

bi se mediji uspješno uklopili u obrazovni proces i da bi se iskoristile sve njegove mogućnosti.

7. Literatura

13 Livazović, Goran. Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente. // ŽIVOT I ŠKOLA: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LV No.21. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 (2015-05-04), str. 111. 14 Isto

1. Graber, Diana. New Media Literacy Education (NMLE): A Developmental Approach //

Journal of Media Literacy Education 4, 1 (2012) URL:

http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ985681.pdf (2015-05-04)

2. Livazović, Goran. Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente. //

ŽIVOT I ŠKOLA: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol.LV No.21.

URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263

(2015-05-04)

3. Wan, Guofang; Gut, Dianne. Roles of media and media literacy education: lives of

Chinese and American adolescents // New Horizons in Education, 56, 2 (2008) URL:

http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ832904.pdf (2015-05-04)

4. Zagrabljić-Rotar, Nada. MEDIJI – Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski

utjecaji. URL: http://djelatnici.unizd.hr/~nrotar/Medpismed.pdf (2015-05-20)