i medijskim porukama?
Edukativna brošura i kviz o politikim ideologijama za srednje škole
IDEOLOŠKI IZAZOV
Autori: Marijana Grbeša, prof. dr. sc i Berto Šalaj, prof. dr. sc.
Uredio: Robert Tomljenovi
Izdavai: Agencija za elektronike medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku
Materijal je nastao u sklopu projekta Dani medijske pismenosti 2020.
Zagreb, drugo, dopunjeno izdanje, travanj 2021.
medijskapismenost.hr
3
UVOD
Projekt Dani medijske pismenosti Agencija za elektronike medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku pokrenuli su s ciljem osvještavanja javnosti o vanosti medijske pismenosti te s namjerom osnaivanja graana vještinama medijske pismenosti. Pomou tih znanja i vještina graani razvijaju kognitivne, tehnike i društvene vještine i kapacitete koji im omoguuju uinkovit pristup informacijama i medijskim sadrajima te njihovu kritiku analizu. Isto tako, te vještine pomau im u provjeravanju tonosti medijskih sadraja koje koriste, kreiraju i dijele, a na temelju kojih bi trebali biti u mogunosti donositi informirane odluke. Na kraju, ta znanja i vještine posebno su korisni u borbi protiv dezinformacija, lanih vijesti, manipulacija i propagande te bitno doprinose demokratskom i kulturnom osnaivanju graana. Cilj je ove brošure skrenuti pozornost na politiki govor, kao i na razumijevanje i razlikovanje kljunih politikih metaideologija – pluralizma, populizma i monizma – kako bi se korisnici lakše snalazili u praenju politikih i demokratskih procesa i vijesti, te uspješnije „itali” politike i medijske poruke za vrijeme izbornih kampanja, ali i u svakodnevnom ivotu.
Posljednjih nekoliko godina sve se više govori o propadanju politike kakvu smo nekad znali, o krizi liberalnih demokracija, a ponajviše o usponu populizma kao velikoj prijetnji demokratskim procesima. Pojmovima „populist” i „populistiki” naješe se oznaavaju „igrai” na politikoj sceni koji daju nerealna obeanja i predstavljaju se kao borci „za malog ovjeka”, koji e izbaviti narod iz „ralja korumpiranih elita”. Osim toga, nerijetko ujemo kako neki politiki akter ima „autoritarne” ili „neliberalne” tendencije. Što to zapravo znai? Jesu li odreenja „populizma” koja ujemo u javnom prostoru tona? Kako moemo razlikovati populistike i autoritarne tendencije od onih pluralistikih, na kojima su izgraene suvremene demokracije?
Ovaj materijal namijenjen je za predavanja i provedbu edukativnih radionica s uenicima završnih razreda srednje škole, ali moe posluiti i studentima, kao i svima koji ele utvrditi naueno. Brošura, naime, na zanimljiv nain pokazuje kako razlikovati temeljne politike metaideologije – pluralizam, populizam i monizam – te uenicima daje zabavan alat s pomou kojeg mogu samostalno, u bilo kojem medijskom ili politikom tekstu, prepoznati diskurs koji je tipian za svaku od tih metaideologija. Uenici se tako ue analizirati i razumjeti politike i medijske poruke te ih se potie da kritiki itaju i dekodiraju nastupe i izjave politiara, što je u vremenu informacijske zasienosti, manipulacije informacijama i dezinformacija izuzetno vana kompetencija i neizostavan dio ope medijske pismenosti.
4
AUTORI IDEOLOŠKOG IZAZOVA
Autori Ideološkog izazova profesori su s Fakulteta politikih znanosti Sveuilišta u Zagrebu Marijana Grbeša i Berto Šalaj, inae autori knjige o populizmu Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj, na temelju koje je ova brošura i osmišljena. Na temu populizma objavili su i niz znanstvenih radova. Oboje su suradnici dvaju utjecajnih meunarodnih projekata za istraivanje populizma – PopuList i Team Populism.
KAKO KORISTITI IDEOLOŠKI IZAZOV?
Brošura koja je pred vama sastoji se od etiri dijela. Prvi dio Ideološkog izazova sadri temeljne definicije koje e nastavnicima i uenicima posluiti kao dobra teorijska podloga. Drugi dio donosi kratak pojmovnik s pripadajuim primjerima iz stvarnog politikog ivota. Trei dio donosi indikatore s pomou kojih je mogue „tragati” za populizmom, monizmom ili pluralizmom analizirajui intervjue politiara ili njihove druge medijske istupe, objave na društvenim mreama, govore, politike programe i drugo. etvrti, posljednji, dio donosi igre (kviz, igra pogaanja) koje sadre tvrdnje tipine za svaku od metaideologija, a uenici e se zabaviti pogaajui je li neka tvrdnja tipina za pluralizam, monizam ili populizam.
5
Što je politika? Brojna istraivanja diljem svijeta pokazuju da je
zanimanje politiar ono kojem graani na poetku 21.
stoljea najmanje vjeruju, odnosno da velik broj graana
demokratskih drava danas iskazuje visoku razinu
nepovjerenja u politiku i politiare. No što je uope
politika danas i kako ju trebamo razumjeti?
Britanski teoretiar Colin Hay (2007) govori o dva glavna
razumijevanja politike. Prema prvom, koje svoje porijeklo
ima još u Aristotelovim radovima, politika je plemenito
umijee rješavanja zajednikih problema i sredstvo
za stvaranje pravednog i prosperitetnog društva. U
tom smislu politiko je djelovanje izrazito vano – ono
ukljuuje natjecanje za osvajanje vlasti, no pritom tu
vlast vidi tek kao sredstvo kojim e se nastojati realizirati
vizija dobrog društva koja poiva na odreenim politikim
idejama i programima. Takvo shvaanje politike kao
plemenite aktivnosti nije, prema Hayu, potpuno nestalo
iz suvremenih društava, no njega je uvelike potisnulo
drugo razumijevanje koje politiku vidi iskljuivo kao borbu
za osvajanje vlasti i ostanak na vlasti. Izvore takvog
shvaanja politike Hay pronalazi u Machiavellijevim
radovima. Graani su u tom sluaju oni iji su glasovi
potrebni politiarima da bi osvojili ili ouvali vlast, a ne
aktivni politiki akteri koji trebaju sudjelovati u donošenju
vanih politikih odluka. Politika se, dakle, ne doivljava
kao kolektivno rješavanje zajednikih problema, nego kao
borba kojoj je konani cilj osvojiti vlast. Drugim rijeima,
politika je tehnika osvajanja i ouvanja vlasti, a biti
na vlasti konaan je cilj politikog djelovanja. Uloga
ideja u tom je kontekstu tek sekundarna ili potpuno
marginalna. Ako bi takvo razumijevanje politike u
potpunosti prevladalo u suvremenim društvima, analiza
razliitih politikih ideja imala bi malo smisla. Meutim,
Hay napominje kako ta dva razumijevanja politike,
„aristotelovsko” i „makijavelistiko”, postoje paralelno
jedno s drugim ve nekoliko stoljea i kako se ne moraju
nuno potirati. Ako je, dakle, politika na poetku 21.
stoljea još uvijek, barem jednim dijelom, pokušaj
maksimiziranja zajednikog dobra, onda politike ideje i
dalje imaju vrlo vanu ulogu u suvremenim društvima.
Dva su glavna razumijevanja politike
– „aristotelovsko” i „makijavelistiko”.
i sredstvo za stvaranje pravednog i prosperitetnog
društva. „Makijavelistiki” pristup politiku vidi
kao tehniku osvajanja i ouvanja vlasti. Biti na
vlasti osnovni je cilj politikog djelovanja. Ta
dva razumijevanja politike postoje paralelno ve
nekoliko stoljea i ne moraju se nuno potirati.
Politike ideje i ideologije
dobrog društva. Pritom razliite politike i društvene
skupine imaju razliite ideje o tome kako bi neka politika
zajednica trebala biti ureena, odnosno što je zapravo
„dobro društvo”.
Politike ideologije predstavljaju organiziran
moi i vlasti, trebalo urediti ivot u nekoj politikoj
zajednici.
6
o tome kako bi, korištenjem politike moi i vlasti,
trebalo urediti ivot u nekoj politikoj zajednici. Gotovo
svatko od nas ima neku ideju o tome kako bi politika
trebala funkcionirati i što bi politiari trebali raditi.
Meutim, kod veine ljudi te ideje nisu sustavno
razraene ni strukturirane. Tu na scenu stupaju politike
ideologije. Suvremeni politolozi definiraju ideologije
kao „više ili manje koherentan skup ideja koje daju
temelj za organizirano politiko djelovanje s ciljem
ouvanja, modificiranja ili odbacivanja postojeih
odnosa moi” (Heywood 2002: 43). Prema Heywoodu,
ideologije se meusobno razlikuju s obzirom na tri
glavne komponente: opis postojeeg stanja, ideju o
tome kako bi idealno društvo trebalo izgledati i ideje
o nainima s pomou kojih bi se iz postojee situacije
moglo stii u eljeno stanje. Slino razumijevanje iznosi
Metaideologije su nadreeni pojam politikim
ideologijama i obuhvaaju ideologije koje dijele
neke zajednike karakteristike, ali se istodobno
razlikuju po brojnim obiljejima. Tri su osnovne
politike metaideologije – monizam, pluralizam i
populizam.
istraivaa politikih ideologija Michael Freeden (1996;
2003; 2006), koji smatra da politike ideologije slue kao
konceptualne mape politikog svijeta koje olakšavaju
graanima politiko razmišljanje i snalaenje. Ideologije
tako pretvaraju kompleksne politike procese u slike koje
graani mogu razumjeti i koje predstavljaju svojevrstan
most izmeu politiara i graana.
7
Suvremene politike ideologije mogu se podvesti pod
jednu od tri metaideologije: monizam, pluralizam
i populizam (Grbeša i Šalaj 2018). Metaideologije su
nadreen rodni pojam pojmu politikih ideologija. Drugim
rijeima, metaideologije obuhvaaju ideologije koje,
s jedne strane, dijele neke zajednike karakteristike
zbog kojih ih moemo svrstati u istu kategoriju, a
istovremeno se, s druge strane, razlikuju po brojnim
obiljejima. Pritom se, naravno, pojedine politike
metaideologije meusobno razlikuju po tome kako
shvaaju politiku, politike procese i organizaciju
politikog ivota.
i pripadajuih ideologija Grbeše i Šalaja (2018) koja se
temelji na najvanijim radovima o suvremenim politikim
ideologijama (Vincent 2010; Freeden 2013; Freeden,
Sargent i Stears 2013; Ravli 2013).
Monistike ideologije su fašizam, komunizam i
religijski fundamentalizam. Razlikuju se po brojnim
obiljejima, ali sve smatraju da postoji samo jedna,
apsolutna politika istina i samo jedan ispravan
nain organizacije politikog ivota.
METAIDEOLOGIJA MONIZAM PLURALIZAM POPULIZAM
socijaldemokracija
MONIZAM
fašizam, komunizam i religijski fundamentalizam. To
su ideologije koje se meusobno razlikuju po itavom
nizu obiljeja, ali istovremeno dijele jedno zajedniko
obiljeje, a to je da sve one smatraju kako postoji samo
jedna, apsolutna politika istina i samo jedan ispravan
nain organizacije politikog ivota. Pritom se, što je
takoer zajedniko svim monistikim ideologijama, ne
dopušta i kanjava se bilo kakav pokušaj dovoenja u
pitanje tog politikog monopola, bez obzira na to temelji
li se on na klasi, rasi ili religiji.
8
PLURALIZAM
pluralistiko ustrojstvo politike zajednice. Pritom
je rije o meusobno vrlo razliitim ideologijama, no
unato tim razlikama moe ih se svrstati u zajedniku
kategoriju jer sve one legitimnim smatraju postojanje
razliitih društvenih skupina, ideja, interesa, stavova
i vrijednosti koje postoje u nekom društvu. Te se
skupine na slobodnim i kompetitivnim izborima natjeu
za priliku da privremeno upravljaju tim društvom.
Pluralizam kao metaideologija i pojedine pluralistike
ideologije polaze od pretpostavke da ivimo u društvima
koja su raznorodna i raznovrsna u itavom nizu aspekata
(etnicitet, religija, klasa, interesi itd.) te podravaju ideju
da s drugim graanima, koji su po nekim obiljejima
razliiti od nas, pokušamo pronai pravine naine
organiziranja zajednikog ivota. Najvanije pluralistike
politike ideologije su liberalizam, konzervativizam,
socijaldemokracija i demokršanstvo, to jest kršanska
demokracija, kako je prikazano u Tablici 1. Rije je o
etiri „velike” politike ideologije koje su obiljeile
svjetsku politiku 20. stoljea te nastavljaju igrati vanu
ulogu u politikim procesima u gotovo svim liberalno-
demokratskim dravama i na poetku 21. stoljea.
Treba istaknuti kako ove etiri ideologije nisu jedine
pluralistike politike ideologije. Treba im dodati još neke
koje su javile tijekom 20. stoljea i u odreenoj mjeri
utjecale na politike procese u demokratskim društvima,
poput „zelene” ideologije, kojoj je primarni fokus na
ouvanju okoliša (Meadowcroft 2006).
legitimnim smatraju postojanje razliitih društvenih
skupina, ideja, interesa, stavova i vrijednosti koje
postoje u nekom društvu. Najvanije pluralistike
politike ideologije jesu liberalizam, konzervativizam,
socijaldemokracija i demokršanstvo.
razumijevanje politikih procesa, ipak ne mogu objasniti
što se dogaa s politikom na poetku 21. stoljea. Za
to nam je potrebna još jedna politika metaideologija –
populizam. Populizam smatra da je društvo podijeljeno
na dvije homogene, meusobno suprotstavljene
grupe – pošten narod i korumpiranu elitu. Populizam
naglasak stavlja na jedinstvo i homogenost naroda, ali i
na homogenost politike elite. To znai da su za populiste
sve razlike meu pojedincima (poput, primjerice, klase,
rase, socijalnog statusa, profesije ili bilo kojeg drugog
socioekonomskog ili sociokulturnog obiljeja) nevane
u odnosu na zajedniku neprijateljsku poziciju prema
politikim elitama. Isto tako, iako priznaju da meu
pojedinim politikim elitama postoje deklarativne
razlike, pa se tako govori o demokršanima, liberalima
ili socijaldemokratima, populisti smatraju da stvarnih
razlika meu politiarima zapravo nema i da su svi
tradicionalni politiari „isti”, odnosno jednako loši, bez
obzira na to kojoj politikoj opciji pripadaju.
Populistike su ideje u posljednjih desetak godina izrazito
ojaale diljem svijeta, za što postoji niz primjera, poput
pobjede Donalda Trumpa na predsjednikim izborima
u Sjedinjenim Amerikim Dravama 2016. godine ili
referendumske odluke britanskih graana da napuste
Europsku uniju (popularnog Brexita). Populistike
opcije jaaju i u Hrvatskoj gdje predstavljaju velik izazov
mainstream strankama.
lako kombinirati i s drugim politikim idejama, što
u politikoj praksi dovodi do odreenih razlika meu
populistikim strankama i pokretima, pa se tako esto
govori o, primjerice, lijevom, desnom i centristikom
populizmu. Ta podjela temelji se na odnosu prema
onima koje se u literaturi naziva „opasnim drugima”
(primjerice, Albertazzi i McDonell 2008). „Opasni drugi”
društvene su skupine koje, kako tvrde populisti, zajedno
s politikim elitama ugroavaju narod. Za lijeve populiste
„opasni drugi” uglavnom dolaze iz redova financijskih
i bankarskih elita, dok desni populisti „opasne druge”
prepoznaju u migrantima ili manjinama. Meutim, treba
istaknuti da ta podjela nije uvijek i bezuvjetno primjenjiva
jer postoje primjeri populistikih aktera koji iskazuju
netrpeljivost i prema migrantima i prema financijskim
institucijama, poput Marine Le Pen u Francuskoj.
Zanimljiv je i primjer Europske unije koja se kao „opasni
drugi” pojavljuje i kod nekih lijevih i kod nekih desnih
populista.
meu imigrantima ni meu financijskim elitama. U
programima takvih opcija dominiraju optube protiv
politikih elita koje se proziva za politiku korupciju i
uništavanje društva te ivotnih uvjeta graana.
Unato spomenutim razlikama, populistike stranke i
pokreti, bez obzira na druge razlike meu njima, uvijek
imaju ova tri zajednika obiljeja:
1) od ostalih politikih ideologija razlikuju se po tome što
postojee stanje opisuju kao izrazito loše te vrlo esto
koriste retoriku kaosa, krize i beznaa
2) za to loše stanje okrivljuju „korumpirane i nesposobne”
politike elite („oligarhije, klike”), meu kojima ne vide
nikakvu razliku
vratiti narodu” te obnoviti pravo naroda da odluuje o
svim vanim politikim pitanjima. Iako brojni politiari u
svojoj retorici koriste neke elemente populistikog stila,
poput zazivanja naroda, pravim populistima mogue
je oznaiti samo one aktere ija retorika sadri i drugu
odreujuu komponentu – antielitizam.
homogene, meusobno suprotstavljene grupe –
zajedniku neprijateljsku poziciju prema politikim
elitama. Smatraju da meu tradicionalnim
politiarima nema razlike i da su svi „isti”, odnosno
jednako loši, bez obzira na to kojoj politikoj opciji
pripadaju.
10
Nacionalizam
Treba znati da je ovoj klasifikaciji mogue dodati još jednu
ideologiju – nacionalizam, koji nazivamo „tankom”
ideologijom – a koju nije mogue jednoznano svrstati
u neku od navedenih metaideologija, zbog ega je nismo
ukljuili u Ideološki izazov. Nacionalizam je ideologija
koja poiva na nekoliko jednostavnih teza: svijet je
podijeljen na nacije od kojih svaka ima svoju osobitost i
povijest; nacija je izvor ukupne politike i društvene moi,
a lojalnost naciji vea je od svake druge privrenosti;
ljudska bia trebaju se poistovjetiti s nacijom ako
ele slobodu i samoostvarenje, a nacije moraju biti
slobodne i sigurne ako se eli da u svijetu vlada mir.
Nacionalizam, dakle, nema jasnu programsku jezgru
i moe se lako povezivati sa svim drugim politikim
metaideologijama, odnosno u stvarnom politikom
ivotu moemo ga nai u najrazliitijim kombinacijama s
pluralizmom, monizmom ili populizmom.
nespojive s liberalno-demokratskim društvima. Njihova
temeljna obiljeja, poput negiranja demokracije,
inzistiranja na principu voe, rasizma i terora (fašizam),
zatim diktature proletarijata i komandne ekonomije
(komunizam) ili podvrgavanja politike religiji te moralnog
apsolutizma (religijski fundamentalizam), nespojiva su s
liberalnom demokracijom.
populizma i liberalne demokracije nije tako jednoznaan
i daleko je najsloeniji. Veina suvremenih teoretiara
(primjerice, Müller 2017) smatra kako populizam
predstavlja prijetnju liberalnoj demokraciji, pri emu
istiu da je populizam, inzistiranjem na tome da su
jedino populisti pravi predstavnici naroda, u svojoj
biti antipluralistian, pa onda i autoritaran, to jest
nedemokratski. Meutim, u posljednjih nekoliko godina
javljaju se i teoretiari koji pojavu i jaanje populizma
promatraju kao indikator ozbiljne krize suvremene
predstavnike demokracije (primjerice, Grbeša i Šalaj
2018). Iako moe biti opasan za liberalne demokracije,
populizam moe biti i koristan kako bi se revitalizirala
ideja demokracije kao vladavine naroda. Drugim
rijeima, za razliku od monizma koji je iz perspektive
liberalne demokracije jednoznano negativan, kod ocjene
populizma treba biti oprezan te štetnost ili eventualne
koristi populizma procjenjivati na temelju djelovanja
konkretnih populistikih aktera.
najboljim (ili najmanje lošim) politikim okvirom za ivot
ljudi u 21. stoljeu?
razliitih tradicija, liberalne i demokratske, koje poivaju
na razliitim temeljnim vrijednostima (Šalaj 2014).
Liberalna tradicija naglašava vanost individualnih
prava i sloboda, a demokratska narodnu suverenost i
jednakost graana. Liberalna tradicija temelji se na ideji
da pojedince treba (ustavnim i zakonskim ogranienjima)
zaštititi od arbitrarnog korištenja vlasti, ak i u
sluajevima kad ta vlast proizlazi iz veinske volje naroda.
Demokratska tradicija proizlazi iz ideje da najviša mo u
nekoj politikoj zajednici treba biti u rukama naroda koji,
neposredno ili preko svojih predstavnika, odluuje o svim
vanim pitanjima. Kako bi se sprijeilo da veinska volja
ugroava prava onih koji ostanu u manjini, demokratsko
naelo dopunjeno je naelom obvezne zaštite temeljnih
prava i sloboda pojedinaca. Suvremene su demokracije,
dakle, liberalne demokracije, pri emu demokratski
segment istie suverenitet i politiko sudjelovanje
graana, a liberalni naglasak stavlja na vladavinu
prava i zaštitu pojedinanih prava i sloboda.
Najbolji je saveznik liberalne demokracije politiki
pluralizam. Ta metaideologija s jedne strane uvaava
razliitost interesa, ideja, stavova i vrijednosti te
pojedincima ustavom garantira njihova temeljna prava i
slobode. Istovremeno, s druge strane, legitimitet vlasti
poiva na odravanju slobodnih i poštenih izbora na
kojima graani biraju svoje predstavnike.
POLITIKE METAIDEOLOGIJE I LIBERALNA DEMOKRACIJA
12
„aristotelovsko” i „makijavelistiko”. „Aristotelovski”
rješavanja zajednikih problema i sredstvo za stvaranje
pravednog i prosperitetnog društva. Politika vlast tu
je samo sredstvo kojim se nastoji ostvariti vizija dobrog
društva koja poiva na odreenim politikim idejama i
programima. „Makijavelistiki” pristup politiku vidi kao
tehniku osvajanja i ouvanja vlasti. Biti na vlasti osnovni
je cilj politikog djelovanja.
o tome kako bi, korištenjem politike moi i vlasti,
trebalo urediti ivot u nekoj politikoj zajednici. Razliite
ideologije imaju razliite koncepcije o tome kako bi neka
politika zajednica trebala biti ureena, odnosno kako bi
„dobro društvo” uope trebalo izgledati. Ideologije koje
su razlikuju po nekim obiljejima ili vrijednostima, ali
imaju ista temeljna obiljeja, mogu se svrstati u jednu
od dominantnih metaideologija: pluralizam, monizam ili
populizam.
Primjeri pluralistikog diskursa:
„U nekim stvarima nije mogue postii konsenzus, osobito u stvarima koje se tiu zadanih ideologija i naše novije povijesti. (...) Ja elim da Hrvatska bude otvoreno, kompetitivno i konkurentno društvo, da se ne bojimo izazova, da uvamo svoju tradiciju, ali da joj ne budemo robovi i da se ne bojimo novoga.” (hrvatski politiar)
„Mi smo zemlja koja je utemeljena na demokraciji, toleranciji i otvorenosti prema svijetu.” (njemaka politiarka)
„Rasprave o kontroverznim pitanjima sastavni su dio demokratske kulture.” (njemaka politiarka)
„Socijalno iskljuivanje odreenih ljudi zbog njihove religije nije dostojno slobodne drave u kojoj ivimo. Takvo iskljuivanje nije u skladu s našim temeljnim vrijednostima. Tome u našoj dravi nema mjesta. A borit emo se da toga ne bude ni na drugim mjestima.” (njemaka politiarka)
„Ni jedna politika stranka nema monopol na mudrost. Ni jedna demokracija ne moe dobro funkcionirati bez kompromisa.” (ameriki politiar)
„Ono što mi je vano jest pronai racionalna rješenja za probleme s kojima se suoavaju graani, tako da moemo sauvati radna mjesta, ali i našu sposobnost za inoviranje.” (francuski politiar)
„Oporba igra svoju ulogu, ima svoje ideje i inicijative. Mislim da su u najveoj mjeri podrali sve što smo predloili. Idu s još nekim sugestijama, ali Hrvatska nije zemlja u kojoj novac pada s neba.” (hrvatski politiar)
„Jedini je smisao mog rada u nastojanju da se osigura prava, ljudska, pravedna i slobodna zajednica – za sve i svagdje. Zajednica koja raznolikost ne samo podnosi, nego joj se i raduje… Tako radostan i tako raznolik svijet – to je moj san!” (hrvatski politiar)
„Jedan od stupova Europske unije jest vladavina prava. U svim zemljama lanicama koje su predsjedale i u kojima je vladavina prava jedini relevantan okvir za djelovanje politiara zakoni se moraju poštovati.” (hrvatska politiarka)
„Politiari moraju dosljedno, do zadnjeg slova, poštovati Ustav i zakone. I toka. Tu nema rasprava ni interpretacija.” (hrvatska politiarka)
Što je pluralizam?
liberalizam, konzervativizam, socijaldemokracija i
polazi od pretpostavke da ivimo u društvima koja su
raznolika u itavom nizu aspekata te podrava ideju da s
drugim graanima, koji su po nekim obiljejima razliiti
od nas, pokušamo pronai pravine naine organiziranja
zajednikog ivota. Pluralizam podrazumijeva da se
razliiti politiki akteri (stranke, kandidati) na slobodnim i
kompetitivnim izborima natjeu za priliku da privremeno
upravljaju nekim društvom.
fašizam, komunizam i religijski fundamentalizam. To su
ideologije koje se meusobno razlikuju po itavom nizu
obiljeja, ali istovremeno dijele jedno zajedniko obiljeje
Primjeri monistikog diskursa:
dopušteno da svakih nekoliko godina izaberu koji e ih
predstavnici tlaiteljske klase nastaviti izrabljivati.”
Vladimir Ilji Lenjin
svemoguem Bogu.”
Ruhollah Khomeini
prema gore.”
Adolf Hitler
interesima kolektiva.”
Adolf Hitler
konanoj pobjedi.”
Kim Jong-un
put – vratite se svojoj religiji i vodite dihad (sveti rat)
protiv svojih neprijatelja.”
Abu Bakr al-Baghdadi
zemlja bijelaca stvorena za nas i naše nasljednike. Ona
je naša kreacija, naše nasljee i pripada samo nama.”
Richard Bertrand Spencer
samo jedan ispravan nain organizacije politikog ivota.
Bilo kakav pokušaj dovoenja u pitanje tog politikog
monopola zabranjuje se i kanjava.
15
homogene, neprijateljski nastrojene grupe – pošten
narod i korumpiranu elitu. Populistike stranke i
kandidati postojee stanje uvijek opisuju kao izrazito
loše te vrlo esto koriste retoriku kaosa, krize i beznaa.
Za to loše stanje okrivljuju „korumpirane i nesposobne”
politike elite, a otuenu politiku ele „vratiti narodu”.
Osim problematine politike oligarhije, za loše stanje u
društvu esto optuuju odreene skupine u društvu, tzv.
„opasne druge”, koje ugroavaju pošten i pravian narod.
Desni populisti kao „opasne druge” naješe identificiraju
migrante ili manjine, a lijevi populisti financijske
institucije. Populisti kod kojih nema jasno definiranih
„opasnih drugih” spadaju u skupinu centristikih
populista.
„Ja iza sebe nemam veliku stranku i biraku
mašineriju, ali imam nešto što nitko nema: imam
narod. I narod e mi donijeti pobjedu, a ja u njemu
vratiti dravu koju su mu oteli.”
(hrvatski politiar)
šaice elita hrabro je uvoenje narodne volje. Oko
svake vane teme koja mui ovu zemlju narod ima
pravo, a vladajua elita ne. Elite griješe u vezi s
porezom, veliinom vlade, trgovinom, imigracijom,
vanjskom politikom.”
(ameriki politiar)
i bankarske oligarhije koja u 25 godina nije napravila
ništa za ovu zemlju.”
neovisnog predsjednika koji e poštovati volju naroda i
stati iza referendumskih inicijativa.”
Hrvatsku eka kaos, a kaos vodi u sveopu apatiju i
beznae koje e isprazniti Hrvatsku uinkovitije i od
samog siromaštva.”
(hrvatski politiar)
multinacionalnim korporacijama, o velikim bankama,
o onima koji ive dobro. Oni podravaju ostanak u
Europskoj uniji i oni su protiv narodne volje… Ovo je
naša šansa, prilika da narod uzvrati politikoj klasi koja
je odustala od svega za što su se borili naši preci.”
(britanski politiar)
„Više ne postoje ljevica i desnica. Ljevica i desnica su
irelevantne… Potrebna nam je velika promjena. Narod
mora vratiti u svoje ruke kontrolu nad dravom.”
(britanski politiar)
„Bit emo za petama Angeli Merkel ili bilo kome tko
bude bio na elu vlade. Mi emo zemlju napokon
vratiti narodu.”
(njemaki politiar)
„Stara podjela na ljevicu i desnicu je mrtva. U doba
interneta najvaniji sukob jest onaj izmeu naroda i
parlamentarnih elita.”
(talijanski politiar)
(talijanski politiar)
dravama Europske unije, nego spreavanje migranata
da uope dou u Europu.”
(talijanski politiar)
U nastavku se nalaze prijedlozi kako sve moete koristiti
sadraj brošure Ideološki izazov za edukativne radionice s
uenicima:
ILI POPULIST?
• IDEOLOŠKI KVIZ
Tablica 2.
Indikatori iz Tablice 2 temelj su za sve radionice koje
donosi Ideološki izazov. Indikatori su zapravo „tragovi”
koje uenici trebaju slijediti kako bi uspješno prepoznali
elemente monizma, pluralizma ili populizma u izjavama
i nastupima politiara. Drugim rijeima, indikatori su
5. 5.
diskursa. Uenicima e oni posluiti kao podloga i
putokaz za zabavno uenje kroz analizu tekstova, igru
pogaanja i kviz.
Politika se razumije kao natjecanje politikih aktera koji zastupaju razliite ideje, vrijednosti i interese. (PL1)
Postoji samo jedna politika istina koju je zabranjeno propitivati. (MON1)
Poziva se na narod ili se (i) identificira s narodom („moj narod i ja”, „moji sugraani i ja”). (POP1)
Politiki se suparnici promatraju kao politiki konkurenti, a ne kao oni koje treba zabraniti. (PL2)
Poziva se na nasilje, ne poštuju se temeljna ljudska prava i slobode. (MON2)
Kritiziraju se politike elite u cjelini („politiari”, „oligarhija”, „stranke”) i proziva ih se za štetu koju nanose narodu. (POP2)
Najvanije politike odluke donose se u parlamentu u kojem sjede zastupnici birani na izborima. (PL3)
Nema kompromisa. (MON3) Odreene društvene skupine ili institucije oznaavaju se kao „opasni drugi”, odnosno oni koji ugroavaju narod. Za desne su populiste to obino migranti, manjine itd.; za lijeve populiste to su obino financijske elite (bankari, financijaši), meunarodne financijske institucije (WTO, MMF) itd. (POP3)
Trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku nuna je i ne dovodi se u pitanje. (PL4)
Voa je neupitan autoritet i izvor istine. (MON4)
Zagovara se izravna demokracija (kroz referendume ili slino). (POP4)
Kritika je usmjerena konkretnim politikim oponentima, a ne politikim elitama u cjelini. (PL5)
Svaku kritiku vlasti potrebno je kazniti. (MON5)
Nastoji se stvoriti dojam krize, kaosa i/ili beznaa, odnosno atmosfera izvanrednog stanja. (POP5)
1. 1. 1.
2. 2. 2.
3. 3. 3.
4. 4. 4.
5. 5. 5.
i timski kviz kroz koje uenici mogu na zabavan nain
testirati naueno o metaideologijama i provjeriti znaju
li prepoznati odreenu ideologiju. Upute o tome kako
igrati kviz i igru pogaanja nalaze se u poglavlju Prijedlozi
radionica, a rješenja potraite na kraju brošure.
Ne postoje nikakva univerzalna ljudska prava, to je izmišljotina koju treba razobliiti i odbaciti.
Korumpirane politike elite u sprezi s bankarskim lobijem oduzele su budunost našim graanima.
Zapad nas opet pokušava kolonizirati nameui nam demokraciju kao poeljan oblik vladavine. No mi se u politici vodimo jedino Bojim svjetlom.
Ovom zemljom 30 godina upravljaju liberali i socijaldemokrati. Izbori koji su pred nama pokazat e da je došlo vrijeme za konzervativce!
Migranti oduzimaju radna mjesta domaem stanovništvu.
Ne znam zašto me pitate o tim optunicama. Ja sam premijer, a o tome odluuje pravosue koje je neovisno o vladi.
Moj jedini koalicijski partner moj je narod, a ne nesposobni politiari.
Nekontroliran ulazak migranata ugrozit e kulturu i identitet našeg naroda.
Uhljebi kontroliraju politike stranke, pa zato nema promjena u društvu.
Odgovaram jedino Bogu koji me dotaknuo i dao mi snagu.
Logori postoje, ali oni su predvieni samo za one koji dovode u pitanje mudrost našeg dravnog poglavara.
Revolucija je sredstvo za uništavanje buroaske drave i uspostavljanje vladavine radnike klase.
Nemam ništa protiv toga da vlada predlae odreene zakone, ali mora znati da e se konane odluke donositi u parlamentu.
Licemjerni su politiari koji se pozivaju na demokraciju, a opstruiraju odravanje referenduma.
Ako ne zaustavimo samovolju politike oligarhije, prijete nam kaos i beznae.
Kakva je to demokracija u kojoj 13 sudaca ustavnog suda moe poništiti volju naroda izraenu na referendumu?
Poštujemo svoje politike protivnike, ali naš je program najbolji i graani e ga sigurno prepoznati na predstojeim izborima.
Nadolazei izbori zadnja su šansa da graani zaustave odnaroenu i korumpiranu politiku kliku.
Dok su na vlasti korumpirane elite i njihovi poslušnici u našoj zemlji nee biti prosperiteta.
Pitate me o našem politikom programu? itajte Bibliju, tamo vam sve piše.
Partija je predvodnik radnike klase i svi oni koji ugroavaju primat partije moraju biti najstroe kanjeni.
Poštujem volju naroda, no referendumi se ne mogu koristiti kako bi se ograniila temeljna ljudska prava.
Demokracija i kapitalizam ljude pretvaraju u potrošae bez stvarne ivotne energije i volje. Ako elimo opstati, moramo obnoviti svoju rasnu i nacionalnu snagu.
O tom pitanju treba raspravljati u parlamentu jer bi referendum dodatno produbio podjele u društvu.
Danas smo poraeni na izborima. estitamo politikim suparnicima i najavljujemo da emo biti estoka i konstruktivna opozicija.
Tablica 3A
19
Nema nikakve razlike izmeu Republikanaca i Demokrata. I jedni i drugi se bave svojim privatnim interesima, a ne potrebama naroda.
Ovom zemljom 20 godina upravljaju demokršani i socijaldemokrati. Izbori koji su pred nama pokazat e da je došlo vrijeme za liberale!
Zašto Zapad misli da nam moe nametati takozvanu demokraciju kao nain ivota? Bog, a ne neki apstraktni ideali, naša je politika vodilja.
Naši politiari više brinu o interesima bankarske elite, a manje o potrebama graana.
Revolucija nuno ukljuuje i nasilje, no to je jedini nain na koji moemo uspostaviti apsolutnu vlast radnike klase.
Niti premijer niti ja kao predsjednik parlamenta ne znamo ništa o tim istragama i optunicama. Takvim pitanjima ne bave se niti izvršna niti zakonodavna vlast.
Izmeu mene i Joea Bidena postoje velike politike razlike, no ovim putem mu estitam na pobjedi na izborima i nadam se da e kvalitetno obnašati vlast.
Migranti e ugroziti naš nain ivota i otet e našim graanima i ono malo postojeih radnih mjesta.
Jasno je da nema novaca za lijekove koji su potrebni graanima. Novac je potrošen na stranake uhljebe koje za narod nije briga.
Zapadna društva vjeruju da postoji slobodna volja. No mi znamo da je u svemu, pa i u politici, najvanija Boja rije.
Zašto o tom pitanju ne bi odrali referendum? Pa to je najistiji oblik demokracije!
Izgubili smo izbore. Što dalje? estitat emo pobjednicima, zalijeiti „rane“ i ponovno krenuti u natjecanje za osvajanje vlasti.
Oni koji dovode u pitanje mudrost našeg voe nisu zasluili uivati u blagodatima naše zajednice.
Nemam ništa protiv imigranata, no neka ostanu u svojim dravama. Ovo je naša domovina, zemlja bijelih Amerikanaca!
Politika oligarhija vodi ovo društvo u propast. Jedino nas povratak narodnoj mudrosti moe spasiti.
Nikakav Ustavni sud u kojem sjede uhljebi koje su tamo namjestile korumpirane stranake elite ne moe biti iznad volje naroda.
Ne slaem se s vašim politikim programom, ali u uvijek braniti vaše pravo da slobodno promišljate sva politika pitanja.
Izbori su najvaniji dan demokracije. Izaite na izbore, imate bogatu ponudu, izaberite one za koje mislite da su najbolji.
Postojanje nekih apstraktnih ljudskih prava izmišljotina je koju treba razobliiti i odbaciti.
Kompromis je izraz slabosti. Samo potpuni poraz naših politikih neprijatelja ono je što nas vodi u našem ponašanju.
Svaki onaj koji tvrdi da je politika iznad i prije religije, ne razumije naše društvo. Religija vodi, a politika slijedi.
Zaboravite individualne slobode! Vana je snaga kolektiva koja e nas voditi do konane pobjede.
Kapitalizam i demokracija su kukavija jaja kojoj našoj dravi podvaljuje Zapad. Mi ostajemo privreni našem voi!
Nisam siguran da je to pitanje koje je prikladno za direktno odluivanje graana. Bilo bi bolje da o tome raspravljamo i odluujemo u zakonodavnom tijelu.
Ustav kae da vlast proizlazi iz naroda. Zašto onda o svemu odluuju korumpirane i odnaroene elite?
Tablica 3B
20
I Biden i Trump dio su bogate amerike elite koju nije briga za potrebe i interese obinih graana.
U politici nije vana istina, nego elja za osvajanjem moi i uništavanjem politikih neprijatelja.
Naravno da emo oštro kazniti sve one koji svojim kritikama pokušavaju dovesti u pitanje naš politiki poredak.
Ovom zemljom 30 godina upravljaju konzervativci. Izbori koji su pred nama pokazat e da je došlo vrijeme za liberale!
Ako narod eli zabraniti dolazak migranata u našu zemlju, zašto politike elite to ne provedu?
Konzervativna ideologija meni je vrlo strana, ali poštujem pravo drugih ljudi da misle da je to najbolja opcija za ureenje naše zajednice.
Politika elita protivi se elektronikom i dopisnom glasanju jer se zapravo boji volje graana.
Da, našim politikim programom predviamo ukidanje Ustavnog suda. Pa oni su zadnjih 20 godina radili protiv interesa obinih ljudi.
U naprednim društvima, narod ne vlada direktno nego posredno, izborom svojih politikih zastupnika.
Sve one koji dovedu u pitanje Boju volju prognat emo iz naše zajednice!
Prvi preduvjet politikog uspjeha je uinkovita i kontinuirana primjena politikog nasilja.
Slijedit emo našeg vou do konane pobjede! Sve za vou, ništa protiv voe!
Izbori nisu sukob dobra i zla, nego natjecanje za privremeno obnašanje politike vlasti.
Neka graani na referendumu odlue trebamo li primiti sve te nove imigrante koji ele ugroziti naš nain ivota.
Mislim da je ono što danas zovemo demokracijom samo krinka za vladavinu bogatih. Kako vratiti vlast u ruke narodu, glavno je pitanje naše budunosti.
Ja sam ministar, nemojte oekivati od mene nepoštivanje odluka sudova, ma koliko mi one bile udne.
Liberali nisu naši politiki neprijatelji. Oni su naši protivnici koje poštujemo, ali koje elimo pobijediti na izborima.
Nove informacijsko- komunikacijske tehnologije osiguravaju pretpostavke za ono što mi elimo: prelazak s predstavnike na referendumsku demokraciju.
Dvije najvee britanske stranke ukrale su budunost britanskom narodu.
Biblija, a ne neki ljudski zakoni, izvor je politike mudrosti i naša vodilja za politiko djelovanje.
Diktatura proletarijata najbolji je oblik vladavine i neemo dozvoliti da je unutarnji ili vanjski neprijatelji ugroze.
Demokracija podrazumijeva vladavinu naroda, ali takoer i zaštitu temeljnih prava, poput slobode izraavanja.
Bit u predsjednik svih Francuza, a ne samo onih koji su glasali za mene!
Ustavni sud nije ni za vlast ni protiv vlasti. Mi štitimo višestranaki politiki sustav.
Ne zanimaju me rezultati izbora, jer je jasno da e ih politika oligarhija lairati. Zanima me samo mišljenje naroda.
Tablica 3C
Analiza medijskih istupa politikih aktera, njihovih
govora, objava na društvenim mreama, politikih
programa itd.
koje u njemu prepoznajete. Oznaavajte koristei
indikatore iz Tablice 2 (indikatori metaideologija)
i pripadajue kodove (PL1, PL2, MON1, MON2, POP1,
POP2, POP3).
politiara/kandidata koji daje intervju, ne i novinara.
• Kojih elemenata ima najviše u tekstu?
• Prepoznajete li koji diskurs dominira kod analiziranog
politiara?
izjava pripada kojoj metaideologiji.
• Osmislite simbolinu nagradu za pobjedniki tim.
• Podijelite uenike u timove i zamolite ih da odaberu ime
za svoj tim.
timova.
(Tablica 2) i izjave politiara (Tablica 3).
• Dajte uenicima nekoliko minuta da proitaju indikatore
i zamolite svaki tim da na tri lista papira napišu PL,
MON, POP – to e im biti kartice za odgovore za drugi
dio igre.
metaideologije (PL, MON ili POP).
- Za timski rad i diskusiju postoji vremensko
ogranienje, koje ete vi odrediti.
• Po isteku vremena, proitajte svaku izjavu i zamolite
timove da istovremeno podignu listie s odgovorom
(PL, MON, POP).
svakom timu dodijelite bodove za tone odgovore.
• Raspravite druge ponuene odgovore i argumente
nakon svakog kruga/izjave.
nagradu.
2 i Tablica 3 pogaa se koja izjava pripada kojoj
metaideologiji, ali u formi dinaminog timskog kviza,
u kojem timovi, ovisno o vještinama procjenjivanja,
osvajaju ili gube („politike”) bodove.
Prijedlog kako organizirati kviz:
• Osmislite simbolinu nagradu za pobjedniki tim.
• Podijelite uenike u timove (3 – 5 uenika) i zamolite
ih da izaberu naziv svojeg tima te „glasnogovornika”
tima.
(Tablica 2) i dajte im nekoliko minuta da ih proitaju.
• Objasnite uenicima pravila igre:
- Nastavnik ita jednu po jednu izjavu iz Tablica 3, a
timovi pogaaju kojoj metaideologiji ta izjava pripada.
- Nastavnik ita prvu izjavu, a tim koji prvi digne ruku,
prvi odgovara.
- Ako tim koji se prvi javio tono odgovori, osvaja 3
boda.
- Ako tim koji se prvi javio pogrešno odgovori, gubi 1
bod, a odgovara tim koji je sljedei po redu (ako su
digli ruku drugi ili su sljedei po redu na tablici). Drugi
tim za toan odgovor osvaja 2 boda.
- Ako drugi tim pogrešno odgovori, gubi 1 bod, a trei
tim (dizanjem ruku ili po tablici) osvaja 1 bod.
• Svakom timu dodijelite pozitivne i negativne bodove
nakon svakog kruga/izjave.
• Tim koji je osvojio najviše bodova osvaja simbolinu
nagradu.
Slino kao kod kviza, korištenjem Tablice 2 i Tablice 3
priprema se internetski kviz, u kojem uenici sudjeluju
individualno. S pomou mobilnih ureaja uenici
pogaaju koja izjava pripada kojoj metaideologiji te,
ovisno o brzini i tonosti procjene, osvajaju bodove.
Kviz igra svaki uenik pojedinano sa svojeg mobilnog
ureaja, a nakon svakog pitanja na ekranu se prikazuju
rezultati, što kviz ini zabavnijim i potie igrae da
budu usredotoeni. Uenici sami upisuju svoja imena ili
nadimke kao igrai kviza, tako da mogu ostati i anonimni
ako ele.
* Preporuuje se da nastavnik prije odluke o pripremi ovakvog formata kviza provjeri imaju li svi uenici pametne mobilne telefone te da procijeni je li ovakav format kviza primjeren za nastavu.
Potrebna oprema:
• internetska veza
PRIPREMA KVIZA:
Kahoot
koristei izjave politiara (Tablica 3) kao pitanja i nazive
metaideologija (Tablica 2) kao odgovore.
Video vodi kako kreirati Kahoot kviz: https://www.
youtube.com/watch?v=ex8Hnl94IQE
(monizam, populizam, pluralizam).
odgovor na njega, prema vlastitoj procjeni.
4. 3.
• Podijelite uenicima indikatore metaideologija
(Tablica 2) i dajte im dovoljno vremena da ih proitaju.
• Prokomentirajte eventualne nejasnoe prije poetka.
• Objasnite uenicima kako se igra kviz:
- Na raunalu i ekranu/platnu otvorite pripremljeni
kviz na mrenoj stranici Kahoot. Prikazat e se PIN za
registraciju sudionika kviza.
prijaviti s pomou PIN-a.
- Svi igrai trebaju upisati svoj nadimak i spremni su za
igru.
- Na ekranu e pisati koliko se igraa prijavilo i kada su
svi spremni, moete pokrenuti kviz.
- Pitanja (Tablica 3) i ponueni odgovori pojavljuju
se na velikom ekranu, a igrai odgovaraju odabirom
simbola za odgovore (A, B, C) na svojim mobilnim
ureajima. Na broj osvojenih bodova utjee i brzina
kojom igra tono odgovori na pitanje.
• Preporuuje se da nastavnik naglas ita pitanja i
odgovore prikazane na platnu / ekranu jer se na
mobilnim ureajima ne vidi cijeli tekst ponuenih
odgovora.
poredak igraa po bodovima.
igraa.
tri najuspješnija igraa.
TONI ODGOVORI Tablica 4: Rješenja za tablicu izjava politiara
TABLICA 3A – TONI ODGOVORI
TABLICA 3B – TONI ODGOVORI
TABLICA 3C – TONI ODGOVORI
Sceptre and the Spectre, u: Albertazzi, Daniele;
McDonnell, Duncan (ur.), Twenty-first century populism:
The Spectre of Western European democracy, Palgrave,
New York: 1–11.
Conceptual Approach, Clarendon, Oxford.
Press, Oxford.
prikaz, Algoritam, Zagreb.
Marc (ur.), The Oxford Handbook of Political Ideologies,
Oxford University Press, Oxford: 115–138.
Freeden, Michael;Sargent, Lyman;Stears, Marc (ur.).
2013. The Oxford Handbook of Political Ideologies, Oxford
University Press, Oxford.
Populizam u Hrvatskoj, TIM Press, Zagreb.
Hay, Colin. 2007. Why We Hate Politics, Polity Press,
Cambridge.
Introduction, Palgrave, London.
u osvit dvadesetprvog stoljea, u: Freeden, Michael
(ur.), Politike ideologije: novi prikaz, Algoritam, Zagreb:
247–270.
Zagreb.
ideologije, Politika kultura & CID, Zagreb & Podgorica.
Šalaj, Berto. 2014. Budunost suvremenih društava:
iliberalne demokracije ili liberalne autokracije?, Politike
perspektive, (4)2: 61–77.
edition, John Wiley & Sons, Chichester.
Portal
www.medijskapismenost.hr
UNICEF-a za Hrvatsku. Cilj portala je podrati i osnaiti
roditelje, skrbnike, odgojitelje i nastavnike u podizanju
razine vlastite medijske pismenosti te u pouavanju djece i
mladih u razvijanju vještina koje e im omoguiti uinkovit
pristup informacijama i medijskim sadrajima, njihovu
kritiku analizu te stvaranje i odgovorno dijeljenje medijskih
sadraja i poruka.