MATURSKI RAD Digitalizacija Elektronskih Medija AJDIN SILAJDZIĆ

8/17/2019 MATURSKI RAD Digitalizacija Elektronskih Medija AJDIN SILAJDZIĆ

1/18

Sadržaj :

1. UVOD ............................................................................................................................................

2. Uloga i značaj digitalizacije ............................................................................................................

3. Historija medijske digitalizacije ............................................................................................4. Odnos digitalizacije i medijskog izvještavanja u kriznim situacijama ...............................................

5. Elektronski ureaji ......................................................................... Error! "e#erence source not # ound

$. %edijske te&nologije ..................................................................... Error! "e#erence source not # ound

'. Društvene (osljedice digitalizacije ................................................ Error! "e#erence source not # ound

). *elevizor ........................................................................................ Error! "e#erence source not # ound

).1. +rednosti i nedostaci televizora ............................................... . Error! "e#erence source not # ound

9. "adio ............................................................................................. Error! "e#erence source not # ound

,.1. +rednosti i nedostaci radija ........................................................ Error! "e#erence source not # ound1-. nternet ......................................................................................... Error! "e#erence source not # ound

1-.1. +rednosti i nedostaci interneta ................................................. Error! "e#erence source not # ound

11. Organizacijska struktura elektronski& medija u /osni i 0ercegovini ......... Error! "e#erence sourcenot #ound

12. lou(otrea medija.. .................................................................... Error! "e#erence source not # ound

13. 36U73 ............................................................................. Error! "e#erence source not # ound

14. *E"3*U"3 ............................................................................ Error! "e#erence source not # ound

1. UVOD

4


2/18

"iječ 8medij8 je vrlo širok (ojam. On označava svaki olik (renošenja neke (oruke iliin#ormacije. %ediji su kom(leksan (ojam koji označava sustave javnog in#ormiranja9kojislu:e za ras(ršivanje ;diseminaciju"O% #ormi kao i

online sadr:aj. ?ovi mediji su uglavnom u #ormi digitalni& medija. (ak elektronskimediji mogu iti i u analognom i digitalnom #ormatu.

+od elektronskim medijima se takoer (odrazumjeva ilo koji ti( o(reme koja se koristi

u (rocesu elektronske komunikacije ;na (rimjer! televizija9 radio9 tele#on9 deskto(računar 9 igra@a konzola9 razni d:e(ni računari itd.< Elektronski mediji su (ostali itni ne

samo za (rijenos in#ormacija ve@ se (omo@u nji& (očinju olikovati ljudska društva9ljudske vrijednosti te kultura s krajnjim ciljem maksimizacije (ro#ita. Danas je

naj(ro#itailnije i najr:e rastu@a ona industrija koja u svojoj (roizvodnji koristi tele#on9

televiziju9 kom(ijuter i medijsku umjetnost. Velike (romjene u komunikacijama i društvu

je izazvala digitalizacija i (ojava interneta. Digitalna revolucija i digitalizacija te&nologijekreirale su velike mogučnosti za (rijenos in#ormacija na razne načine i u(ravo tomedijske ku@e iskorištavaju na način da odreenu in#ormaciju ojavljuju u raznim

olicima (omo@u razni& medija i (ri tome koriste@i što manji roj ljudi.

2. Uloga i značaj medijske digitalizacije

5

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vijesthttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Audio-vizualni&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sadr%C5%BEaj&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Glashttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zvukhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Medijhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronikahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Elektromagnetizamhttps://bs.wikipedia.org/wiki/CD-ROMhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Televizijahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Radiohttps://bs.wikipedia.org/wiki/Telefonhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vijesthttps://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Audio-vizualni&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sadr%C5%BEaj&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Glashttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zvukhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Medijhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronikahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Elektromagnetizamhttps://bs.wikipedia.org/wiki/CD-ROMhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Televizijahttps://bs.wikipedia.org/wiki/Radiohttps://bs.wikipedia.org/wiki/Telefonhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunarhttps://bs.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunar


3/18

3ko (okušamo da us(ostavimo genetičku kom(araciju u svjetu medija9 tada se mo:e re@ida digitalna revolucija ima jasnu relaciju sa medijskom revolucijom koju je čovečanstvove@ do:ivelo.od klasični& medija na (očetku 2-. vjeka9 kada se raa (rvo #ilm9 a zatim radio kao

nešto sasvim novo9 avangardno9 inovativno9 (a i (rovokativno. *ada su mediji koje danasdeterminišemo kao klasične9 samom (ojavom otvorili niz značajni& mogu@nosti9in#ormacije su r:e stizale do konzumenata9 (ojavio se vizuelni element9 ljudi su (ostalisvjesni značaja elektronski& medija9 a teoretičari i naučnici (očeli su da (osmatraju ikritički analiziraju novu eta(u u razvoju medijske industrije. ako se ideja digitalizacije usvjetu medija dugo smatrala avangardnom9 ako je (osmatramo sa a(sekta analognetelevizije čuda te&nike od (edeseti& godina AA vjeka9 mo:emo zaključiti da je konačno (ostala naša realnost.%edijska digitalizacija je slo:en9 sku( i strukturalan (roces9 koji se kao oaveza ineminovnost name@e (red savremene in#ormaciono komunikacione sisteme u čitavomsvjetu. Digitalizacija je na(redovala u različitim zemljama Evro(e i svjeta u skladu sa

ste(enom te&nološkog9 medijskog i u krajnjem slučaju ekonomskog ste(ena razvoja.B*okom 2--). (rva u svjetu (o sto(i digitalizacije ila je Cinska sa )) doma@instavakoji mogu da (rate digitalni signal9 zatim Velika /ritanija sa )$9 jedinjene 3meričkeDr:ave ;3D< sa '-9 Crancuska sa $$ itd.

3. Historijat medijske digitalizacije

$


4/18

+očetak digitalizacije i digitalne revolucije dogodio se s (očetkom in#ormaciskog doa iizumom mikro(rocesora9 dok je za druge digitalizacija za(očela 1,,->i& izumominterneta. am (ojam digitalizacije svakodnevni& komunikacijski& (rocesa odnosi se nadigitalizaciju analogni& ureaja koji se koriste s ciljem (renosa (oruka ili u masovnoj

komunikaciji9 te je ona omogu@ila stvoriti jedinstvenu digitalnu mre:u.Danas je u svijetu najva:nija rzina kojom se in#ormacije (renose. Elektronski mediji su (ostali itni ne samo za (rijenos in#ormacija ve@ se (omo@u nji& (o@inju olikovatiljudska društva9 ljudske vrijednosti te kultura s krajnjim ciljem maksimizacije (ro#ita.Danas je naj(ro#itailnija i najr:e rastu@a ona industrija koja u svojoj (roizvodnji koristitele#on9 televiziju9 kom(ijuter i medijsku umjetnost. Velike (romjene u komunikacijama idruštvu izazvala je digitalizacija i (ojava interneta. U (osljednje vrijeme na (olitičkom9društvenom9 ekonomskom i medijskom (olju često se javljaju izrazi (o(ut in#ormacijskodruštvo9 društvo znanja9 digitalno društvo9 (ostindustrijsko društvo.Dtigitalna revolucija te digitalizacija te&nologije je kreirala velike mogučnosti za (rijenosin#ormacija na razne načine i u(ravo u(ravo to medijske ku@e iskorištavaju na način da

odreenu in#ormaciju ojavljuju u raznim olicima (omo@u razni& medija i (ri tomkoriste@i što manji roj ljudi. +očetak digitalizacije i digitalne revolucije dogodio se s (očetkom in#ormacijskog doa i izumom mikro(rocesora9 dok je za druge digitalizacija (očela 1,,->i& izumom interneta. am (ojam digitalizacija svakodnevni&komunikacijski& (rocesa se odnosi na digitalizaciju analogni& ureaja koji se koriste sciljem (rijenosa (oruka ili u masovnoj komunikaciji te je ona omogu@ila stvoriti jedinstvenu digitalnu mre:u.Danas je u svijetu najva:nija rzina kojom se in#ormacije (renose9 čak su stavili u drugi (lan ekološke i &umane vrijednosti društva.nternet je učinio veliki (reokret u društvu9 korisnici interneta se ne slu:e više jednosmjernom komunikacijom kao korisnici tiska9 radija i televizije ve@ internet stvaradvosmjernu komunikaciju9 tako korisnici interneta (ostaju odreeno društvo9 zajednica9gru(a. razvojem digitalne te&nologije stvaraju se novi mediji koji (ru:aju veliki rojnovi& olika i načina izra:avanja. +rimjerice neki od nji& su Video on Demand9 %oileervices9 ive Fe *V.*ako n(r. sve češ@e članci na internetu koji ojavljuju tiskanimediji imaju uz svoj sadr:aj odreeni video materijal koji vrlo često (ostaja sama vijest.Video materijali se ojavljuju u svom izvornom oliku9 zog toga (redstavljajukonkurenciju i televiziji jer su u tom oliku video materijali najčeš@e nedostu(nitelevizijskim gledateljima. Oni ne sadr:e komentar novinara na terenu ili voditelja ustudiju (a nji&ovo značenje ostaje otvorenije nego ikad do sad.Video novinars tvosvoje korijene (ronalazi u te leviziji ono (ostaje (o(ularno na jedan sasvimdrugačiji način te u oliku online novinarstva. ?ovinarske ku@e te Ge>(ortale tra:e odsvoji& novinara da u svakom trenutku uz see imaju video kamere te da uz tekst i#otogra#ijeu vijek imaju i video snimke.

?ovinske ku@e se u (osl jednje vri jeme sve vi še (r iojava ju konkurencijirazličiti& novi& atraktivni& medija i televizijski& ku@a te stoga za&tijevanju da nji&ovikolumnisti (red kamerom iznesu sa:etak teksta što su na(isali. Danas mediji

'


5/18

imaju (rimarno značenje u vremenu rzi& (romjena i česti& inovacija te suu(ravo oni (ostavili (ojedinca u (oziciju servo me&anizma. %ediji su (ostigli da njimaljudi sve češ@e slu:e i da im se dive9 a situacija i treala iti ornuta9 mediji i tr eali slu:it i (ojedincu i društvu. *elev iz ij a i treal a i ti utočiš te ist ine te (redstavnik (ravednost i i doroti .%ediji za cilj nemaju donijeti mir te jedinstvo i

osje@aj zajedništva ve@ na(rotiv televizija je danas ništa drugo nego (redstavnikograničeni& s(ecijalnosti kojima u(ravljaju kor(oracijski s(onzori.

4. Odnos digitalizacije i medijskog izje!taanja " kriznim sit"acijama

3ko (rolem krizni& situacija (osmatramo sa medijskog as(ekta9 mo:emo zaključiti dasu to različiti ne(redvieni dogaaji o kojima mediji izveštavaju zato što (ostoji javni

interes i (otrea za in#ormisanjem gledalaca>slušalaca. rizna situacija za medije (redstavlja dogaaj ili (roces koji je (otencijalna (rijetnja za veliki roj lica i nji&ovuimovinu9 a izvještavanje sa te krize (odrazumeva zaštitu javnog interesa i (ravakonzumenata medijski& sadr:aja da na etički (ri&vatljiv način udu tačno9 (ravovremenoi ojektivno in#ormisani. ?ove medijske te&nologije donose (romene na gloalnoj medijskoj sceni9 što se (osenoodnosi na izveštavanje u kriznim situacijama gdje je od ključne va:nosti (renijeti (rijesvega rzu9 ali i tačnu i (reciznu in#ormaciju. +ored moilnog tele#ona9 aj(oda i ostali&te&nološki& segmenata u #okusu našeg interesovaja su digitalni mediji odnosno digitalnatelevizija kao najva:niji element u izveštavanju sa krizni& situacija. +rednosti digitalizacije9 ako je (osmatramo sa as(ekta izveštavanju u kriznim situacijamasu!

(ristu( interentu i ve@a mogu@nost (renosa kvalitetni& i va:ni& in#ormacijakorisnicima9

(ristu( azama (odataka i onlajn in#ormacijama9 mogu@nost da konzumentiin#ormacija koji se interesuju za krizne situacije (rate (rogramsko in#ormativnesadr:aje koji isključivo tu ciljnu gru(u zanimaju ;#ragmentacija sadr:aja9 ali igledalaca


6/18

6edan od najva:niji& elemenata9 kada govorimo o digitalizaciji medija i kriznimsituacijama9 jeste mogu@nost (ra@enja (rograma koji su s(ecijalizovani za te segmente9odnosno izor iz in#ormativni& (rograma na temu kriza.Va:na (rednost je (ostojanje (odkasta gde se (rogramski sadr:aji mogu (ratiti sin&ronoili odlo:eno9 u skladu sa vremenom koje imamo na ras(olaganju.

Digitalna televizija otvara čitav niz (ogodnosti koje se mogu koristiti u kriznimsituacijama9 kao što je digitalni studio9 odnosno virtuelni studio9 što je (oseno korisno uterenskim uslovima.Osnovni (rolem kod generisanja virtuelne scene jeste us(ostavljanje odnosa izmeuvidnog ugla kamere (rema (ostoje@oj ;realnoj< sceni i nove virtuelne scene ;koja segeneriše (omo@u elektronske gra#ike


7/18

%edijske te&nologije donose nezaustavljive (romjene na medijskoj sceni. Digitalnatelevizija9 nternet9 moilni mediji9 (ostaju dio svakodnevice i suštinski mjenjaju način nakoji do:ivljavamo medije i odnos (rema medijskom sadr:aju. ?ovi mediji utiču naekonomsku9 socijalnu i (olitičku (otku medijske industrije.

?a gloalnom nivou ilje:i se!

(orast vrijednosti medijskog i telekomunikacionog tr:išta9 ukru(njavanje imedijska koncentracija i sve ve@i uticaj ekonomski& #aktora na (rogramskesadr:aje9

dolazi do #ragmentacije (ulike i guljenja zajedničke osnove in#ormisanja9 dokaudotorijum ras(ola:e ve@om sloodom u načinu doijanja in#ormacija9

legitimitet javni& servisa doveden je u (itanje i ovi mediji (olako gue (uliku9

tradicionalna regulativa (ostaje neadekvatna i tra:e se nova9 inventivna rešenja.

%re:a za (ro#esionalizaciju medija u jugoistočnoj Evro(i je u saradnji sa %edijacentrom9 inicirala dva oimna9 koma(arativna istra:ivanja s(rovedena u zemaljama jugoistočne Evro(e9 a koja su za (rimarni cilj imala da ocjene s(remnost medijskogtr:išta9 emitera i regulatorni& institucija za nove izazove.

+rvo istra:ivanje9 B6avni radiodi#uzni servisi i digitalno doaI9 avi se (relaskom na

digitalno emitovanje9 a (osean akcenat stavljen je na javni medijski servis i njegovetranzicione ka(acitete.

Drugo istra:ivanje (od nazivom BUticaji EU Direktive o 3udio vizuelnim medijskimservisimana sloodu in#ormisanja u (ost>komunističkim demokratijama centralne i jugoistočne Evro(eI je za glavnu temu imalo (rimenu nove evro(ske medijske regulative;3udio Visual %edia ervices Directive< i njene eventualne (osljedice (o sloodumišljenja9 in#ormisanja i izra:avanja u zemljama u tranziciji.

1-


8/18

). Dr"!tene *osljedice digitalizacije

Uvoenjem digitalni& servisa aktuelizuju se (itanja #ragmentacije (ulike i #ragmentacije javne s#ere9 umanjenje socijalne integrativne uloge medija9 smanjenje (ri&oda odreklamiranja ;zog ekstremne #ragmentacije (ulike< ili9 koncentracije medija9

izdvojenost oni& djelova društva koji ne mogu da is(rate troškove (relaska na digitalnoemitovanje9 itd.

Uvoenje zemaljske digitalne televizije ujedno (redstavlja i veliki izazov za javneservise.

Uloga javni& servisa9 kao garanta graanski& (rava na sloodno in#ormisanje i otvoreni&#oruma za javne deate9 naročito je va:na u mladim demokratijama i zemljama utranziciji.

+rednosti digitalne televizije dostu(ne milionima graana u razvijenim evro(skimzemljama9 o(šti je zaključak da zemlje u okru:enju kasne sa uvoenjem novi&

te&nologija. %edijska tr:išta ne ostvaruju dovoljne (ri&ode da i mogli da investiraju i (ulici (onude nove (lat#orme (renosa.

trategije nadle:ni& regulatora nisu jasne9 niti dovoljno de#inisane i sadr:e samo te&ničkedetalje9 izostavljaju@i9 (ri tom9 odredice o mogu@im socijalnim ili (olitičkim (osljedicama.

6avni servisi9 kako (okazuju trendovi9 (olako gue (uliku9 naročito mlau9 koja se sveviše okre@e novim9 modernijim (onudama i uslugama.

11


9/18

+. ,eleizija

*elevizija je medij koji se azira na e:ičnom (rijenosu (okretne slike na daljinu u olikuelektričnog signala. U te&nološkom smislu ovaj je medij sličan radiju.*elevizija se jače (očela razvijati nakon drugog svjetskog rata9 i vrlo rzo je (ostalanajutjecajniji medij nude@i se kao izvor in#ormacija i zaave za milione gledatelja.

*elevizijske emisije (rema sadr:aju mo:emo okvirno (odijeliti na!

in#ormativne ;vijesti9 dnevnik9 tv>kalendar...< zaavne ;#ilmovi9 serije9 kvizovi9 s&oGovi...<

(o(ularnoznanstvene ;(uto(isi9 razni 8dokumentarci89 emisije o:ivotinjama...<

%edij televizije mo:emo (romatrati s nekoliko as(ekata9 i to! kao sku( te&nologija kojiomogu@uje (rijenos i emitiranje slike i zvuka (utem električni& signala9 kao sadr:aj kojise (renosi električnim ili elektromagnetskim (utem9 kao masovni medij koji uključuje i (ostojanje institucije te te&nologije s (omo@u koje se sadr:aji (rezentiraju širokoj9&eterogenoj i ras(rostranjenoj (ulici9 kao industrija koja (roizvodi i emitira televizijske (rograme. *elevizija se9 u vremenu kada je nastajala9 temeljila na rojnim te&nološkimizumima 1,. i 2-. stolje@a. 6o&n ogie /aird još je 1,2$. godine u Velikoj /ritaniji (rvi

us(io (retvoriti sliku u električni signal i (otom taj signal (renijeti na drugo mjesto.

12


10/18

+.1 -rednosti i nedostaci teleizije

-rednosti

+ristu( do široke (o(ulacije9 Vjerovatno@a (ristu(a tačno odreenim ciljnim gru(ama9 Visoka vidljivost9 Veliki uticaj9 ?iski troškovi u odnosu na izlo:enost9 reativna #leksiilnost9 Uticaj na više čula9 +osjeduje i asocira visoki krediilitet9 %ogu@nost demonstracije (roizvoda9 %ogu@nost za interakciju9 Cormiranje i jačanje randova9 +ogodna za jačanje svesti o (roizvodu9 inergija emisija i reklamirani& (roizvoda9 E#ektivna za (rodaju i tr:ište9 inergija s(onzorisanja i (lasmana (roizvoda9 %ogu@nost (ra@enja uticaja.

edostaci

Visoki troškovi emitovanja9 Visoki troškovi (rodukcije9 +rolazna izlošenost9 ?emogu@a (odjeljenost na ciljne gru(e9 u nekim slučajevima9 +a:nja nije uvjek usmjerena na televizor9 +otreno više vremena za (rodukciju9 Ote:ano (ru:anje dovoljni& in#ormacija9 ograničen sadr:aj (oruka9

Du:i (eriodi uvoenja i (romjene uvedeni& (oruka.

1J


11/18

/. 0adio

"adio je elektronski medij nastao u 1, st. *o je slušni tj. auditivni medij kojeg danas jošuvijek slušaju milioni ljudi9 iako je o(@enito njegova (o(ularnost manja nego (rije kojikoristi radio valove u cilju emitiranja nekodiranog govora i glaze te (ritom imakontinuitet i ras(ored emitiranja koji je namijenjen javnosti. "adio se temelji na e:ičnom (rijenosu signala korištenjem elektromagnetski& valova.stra:ivanja (oznati& znanstvenika *esle9 %arconija i drugi& dovela su do razvitka radijana (rijelazu 1,. u 2-. stolje@e

*esla je (rvi znanstvenik koji je (očeo istra:ivati e:ični (rijenos nekog signala.+rvi radio koji je imao licencu za(očeo je s emitiranje u studenom 1,2-. godine u3merici9 a nakon dvije godine (ojavio se i u Velikoj /ritaniji. ?akon desetak godina9radio je 8osvojio8 svijet i vladao scenom elektronski& medija sve do (edeseti& godina (rošlog stolje@a. *rea re@i da je radio u 3merici u svojim (očetcima io s&va@enisključivo kao sredstvo zaave9 dok se u Velikoj /ritaniji radio do:ivljavao kaoelektronski medij kulturnog značaja.

14


12/18

/.1 -rednosti i nedostaci radija

+rednosti

?iski troškovi emitovanja9 ?iski troškovi (rodukcije9 ratko vrjeme (rodukcije i (uštanja u etar9 ako mjenjanje (oruka9 +oruke mogu doiti glavnu ulogu9 %ogu@nosti s(onzorisanja9 %ogu@nost (ra@enja uticaja9 +odjeljenost (rimalaca u ciljne gru(e9 (rema vremenu emitovanja!Keogra#ska selektivnost9 lokalni uticaji9 +ri&vatljivost (onovljeni& (oruka.

?edostaci

U(otrea isključivo zvučni& (oruka9

+rolazna izlo:enost9 "asuta (a:nja slušalaca9 Ograničen sadr:aj in#ormacija9 ?edovoljan krediilitet9 ?emogu@nost značajnije interaktivnosti.

15


13/18

1. nternet

nternet je naj(o(ularniji suvremeni elektronski medij koji ou&va@a i as(ekte televizije iradija. nternet je za(ravo mre:a koja (ovezuje računala i računalne mre:e koriste@i jedinstveni računalni (rotokol. +očeo se širiti u drugoj (olovini devedeseti& godina [email protected] (orijeklo ima u istra:ivanjima za vojne svr&e9 a za razvoj interneta kakvogdanas (oznajemo najzaslu:niji je engleski istra:ivač *im /erners > ee koji je 1,,1.godine za(očeo Forld Fide Fe.nternet je svjetska mre:a meusono umre:eni&

;(ovezani&< računala tj. servera ;(oslu:itelja< (omo@u koji& (ristu(amo na njima (o&ranjenim raznim (odacima.nternet #unkcionira (omo@u linkova koji su meusono is(re(leteni i uglavnomsadr:ajno (ovezani. ao i ostali elektronski mediji i internet utječe na stvaranje slike i (erce(cije (ojedinaca9 ali i cjeloku(nog društva. nternet je medij koji je u najve@oj mjerisloodan i medij koji nudi ogromne mogu@nosti in#ormiranja. uvremeni s(ortkarakterizira visok stu(anj komercijalizacije i (ro#esionalizacije9 uz stalnu (ojavu novi&trendova koji (red s(ortsku organizaciju (ostavljaju nove izazove. Da i ostalekonkukretne9 s(ortske organizacije moraju stalno istra:ivati nove te&nologije9 zakone iodnose. +ro#esionalnog s(orta danas ne i ilo ez marketinga i s(onzora. ?ezaoilazna (ratilja suvremenog s(orta je reklama (očiva na (ot(unoj kontroli koju nad (orukom ima

(ošiljatelj. Da i to (ostigao9 (ošiljatelj ku(uje (rostor u javnosti9 tj. (ostavlja reklamne (anoe na ulici9 oglašava se u novinama na radiju9 televiziji i internetu.

1$


14/18

1.1 -rednosti i nedostaci interneta

+rednosti

aka i rza (romjena (oruka9 %ogu@nost interakcije9 6e#tino kreiranje svog Ge>a9 %ogu@nost koriš@enja tui& Ge strana9 %ogu@i jako mali uku(ni troškovi9 %ogu@a velika (osje@enost9 %ogu@nost davanja svi& neo(&odni& in#ormacija9 %ogu@nost direktne (rodaje.

?edostaci

Ograničena vizuelna (risutnost9 ?ezagarantovana (osje@enost9

?ezainteresovanost za sadr:aje ve@ine (osjetilaca9 avisnost od nala:enja odgovaraju@i& adresa od strane (osjetilaca interneta9 O(asnost od imitacija i ko(iranja ideja9 Ve@ine ciljni& gru(a još uvek ne koriste nternet9 Ograničene kreativne mogu@nosti.

1'


15/18

11. Organizacijska str"kt"ra elektronski( medija " osni i Hercegoini

*r:ište emitiranja "*V (rograma u /osni i 0ercegovini je karakteristično (o (risustvu rojni& aktera i učesnika. +ostoji visok stu(anj medijskog (luralizma. O(@a dozvola zazemaljsku radio di#uziju je dozvola za emitiranje radio ili televizijskog (rograma9 kaosku( (rava i oaveza radio televizijski& stanica sadr:ani& u o(@im i (osenim uvjetimadozvole9 koju dodjeljuje nadle:na dr:avna institucija. ?a temelju akona okomunikacijama /osne i 0ercegovine Bemiteri su du:ni osigurati (rimjenu (ro#esionalni& standarda u (rogramskom sadr:aju9 te&ničkim o(eracijama i #inancijskojis(lativostiI.*renutno u /osni i 0ercegovini #unkcioniraju Btri radio i televizijska emitera u sklo(u6avnog "*V servisa9 koji emitiraju tri televizijska i tri radio (rograma.*o su! *elevizija /osne i 0ercegovine ;/0*1


16/18

audiovizualni& medijski& usluga. Od toga je 2$ *V stanica ovog ti(a sklo(ilo ugovore sakaelskim o(eraterima9 a četiri *V stanice emitiraju (rogram (utem satelita9 a to su"adio *elevizija %ostar H *V19 *elevizija /?9 *V /? %usic9 ?*V03L3*I.agledavaju@i sve navedene činjenice9 mo:e se sa sigurnoš@u zaključiti da jestruktura elektronski& medija u /osni i 0ercegovini &eterogena9 te da nove te&nologije

emitiranja rzo i lako nalaze svoje mjesto na medijskom (rostoru dr:ave.

12. lo"*otre5a medija

%ediji nam9 kao i sve u :ivotu9 mogu (oslu:iti za dore9 ali i za loše svr&e9 tj. mo:emo i&zlou(otrijeiti. *elevizija9 računar i internet (oseno jako sna:no utječu na ljudsku svjest.+oruke koje mediji (renose a mi i& odlučimo (rimiti gledanjem ili slušanjem9 svjesno seili (odsvjesno utiskuju u nas i utiču na naš :ivot. Drugim riječima9 (ostaješ ono što gledaši slušaš."ačunarske igre su takoer jedan medijski olik zaave9 naročito (o(ularanmeu mladima.stra:ivanja (si&ologa su (okazala da one takoer9 aš kao i televizija i

nternet9 mogu sna:no negativno utjecati na mlade ljude ako sate i sate (rovode uz igre (une nasilja9 uijanja9 meusonog nadmetanja i razni& drugi& negativnosti. Osim toga računarske igre lako razvijaju ovisnost9 a to je stanje kada igrači misle samona igranje i ne mogu se 8odlije(iti8 od ne(restanog igranja.*akva ovisnost dovodi do nervoze9 lošeg sna9 rojni& (rolema i razni& (si&ološki&smetnji. U dou digitalizacije izvještavanje sa krizni& situacija sigurno @e do:iveti (romjene i kvalitativna (ooljšanja.

?eke od ti& (rednosti su očigledne9 a ogledaju se u!

ve@oj interaktivnosti na liniji medij H konzumenti in#ormacija9 #ragmentacija konzumenata in#ormacija (rema sadr:ajima i (ro#ilisanje (rema

(otreama9 konvergenciji i dostu(nosti sadr:aja u svako doa i na svakom mjestu9 oljem kvalitetu (reneseni& medijski& sadr:aja9 ve@oj rzini (lasiranja medijski& sadr:aja.

1,


17/18

13. 6789U67

U današnje vrijeme mediji imaju iznimno veliku društvenu ulogu9 te su (ostali značajandruštveni #aktor utjecaja. %ediji (redstavljaju sumu mo@ni& sadr:aja9 znanja9 in#ormacija9kao i novi& te&nologija.Vrijednost elektronskog medija u trenutnom vremenu se ne ogleda u osnovnimsredstvima koje taj medij (osjeduje9 ve@ u načinu #unkcioniranja i u u(oslenima

;nevidljiva vrijednost ljudi i nji&ova stručnost9 (oslovni (rocesi9 odanost (otrošača H (ulike9 re(utacija itd.


18/18

svoji& djelatnika9 ne(osredni& izvršitelja na novim te&nološkim strojevima9 kojiolakšavaju rad9 urzavaju (roces9 (ove@avaju kvalitetu rada i krajnjeg rezultata.

14. 8,$06,U06

http://odsek.medijskestudije.org/wp-content/uploads/2014/02/Dig_med_tehno-kraj-P!"#.pd$

%useino&ic' (lmira' )*tjecaj no&ih tehnologija na menad+mentelektronskih medija u ,osni i %ercego&ini)' magistarski radekonomski akultet' araje&o' 2011.

https://hr.wikipedia.org/wiki/lektroni4Dki_mediji

Dra3ko&i' 5imo' )Prika6 knjige: 5enad+ment u kulturi medija7'5edijski dijalo6i' 89. 1' ;r 1' 200.

http://www.mc.rs/digitali6acija-elektronskih-medija.?122

21

Documents

MATURSKI RAD Digitalizacija Elektronskih Medija AJDIN SILAJDZIĆ