Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Matija Blažević
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U FUNKCIJI REALIZACIJE
USPJEŠNIH PREGOVORA U COLLEGIUM PUTOVANJA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U FUNKCIJI REALIZACIJE
USPJEŠNIH PREGOVORA U COLLEGIUM PUTOVANJA D.O.O.
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Poslovno pregovaranje
Mentor: Prof. dr. sc. Heri Bezić
Student: Matija Blažević
JMBAG: 0081133983
Smjer: Menadžment
Rijeka, rujan 2015.
Sadržaj
1. UVOD ........................................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................... 1
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................... 2
1.3. Svrha i cilj istraživanja ....................................................................................... 2
2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA ...................................................................... 5
2.1. Pojam komunikacije ........................................................................................... 5
2.2. Pojam neverbalne komunikacije ........................................................................ 8
2.3. Zastupljenost neverbalne komunikacije u ukupnom procesu komunikacije ...... 9
2.4. Glavna uporaba govora tijela ........................................................................... 10
2.5. Opća podjela neverbalne komunikacije ........................................................... 11
3. ZNAČAJKE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE .............................................. 12
3.1. Utjecaj neverbalnih signala u procesu komunikacije ....................................... 12
3.2. Važnost poznavanja neverbalnih signala ......................................................... 12
4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA KAO DRUGA FUNKCIJA
MENADŽMENTA NA PRIMJERU COLLEGIUM PUTOVANJA D.O.O. .......... 13
4.1. Organizacijska struktura Collegium putovanja d.o.o. ...................................... 13
4.1.1. Divizijska organizacijska struktura putničke agencije Collegium putovanja
d.o.o................ .............................................................................................................. 14
4.1.2. Funkcijska organizacijska struktura putničke agencije Collegium putovanja d.o.o...............................................................................................................................14
4.2. Elementi organizacijske strukture .................................................................... 15
5. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U OKVIRU POSLOVANJA
PODUZEĆA COLLGIUM PUTOVANJA D.O.O. .................................................... 17
5.1. Rezultati istraživanja ........................................................................................ 19
6. SMJERNICE ZA UNAPRJEĐENJE POSLOVANJA COLLEGIUM PUTOVANJA ................................................................................................................ 31
6.1. Ocjena trenutačnog stanja poslovanja Collegium putovanja d.o.o. ................. 31
6.2. Prijedlozi za unaprjeđenje poslovanja turističke agencije Collegium putovanja d.o.o............... ............................................................................................................... 33
7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 35
LITERATURA...............................................................................................................37
POPIS GRAFIKONA, POPIS SLIKA........................................................................38
1
1. UVOD
Neverbalna komunikacija je kao dio komunikacije u ukupnom komunikacijskom
procesu. Neverbalna komunikacija kroz povijest razvila se prije verbalne komunikacije.
Pojedinačna istraživanja ukazuju na to da je neverbalna komunikacija u uporabi od
samog postanka svijeta, odnosno živih bića. Sama disciplina, proučavanje znanosti
vezane na temu neverbalne komunikacije razvila se 60 tih godina 20. stoljeća. U
današnje vrijeme ona predstavlja većinski dio cijelog komunikacijskog procesa te se s
njom susreću ljudi u svojim privatnim i poslovnim životima.
Cijeli rad usmjeren je na upotrebu neverbalne komunikacije, njezin utjecaj u poslovnom
svijetu, točnije poslovnim pregovorima i njihovom uspješnošću. Kako bi ljudi u
poslovnom svijetu naveli svoje partnere, konkurente i radnike na svoj način
razmišljanja, što ih dovodi u vodeću poziciju u pregovorima potrebno im je i
poznavanje tuđe, ali i svoje neverbalne komunikacije uz postojeće verbalne vještine.
Na primjeru poduzeća iz svijeta turizma dokazati će se svjesnost važnosti neverbalne
komunikacije u poslovnim pregovorima. Kao primjer poduzeća iz polja turizma
izabrano je poduzeće Collegium putovanja d.o.o. koje zauzima vodeću poziciju u regiji
za putovanja mladih.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Neverbalnoj komunikaciji se ne pridaje veća pozornost iako ona čini čak 93%
komunikacije. Većinu pozornosti i usmjerivanje koncentracije posvećuje se verbalnoj
komunikaciji, što u privatnom životu tako i za ovaj rad važnije u poslovnim
pregovorima. Poslovne sastanke priprema se sa upoznavanjem tematike, njezinim
izlaganjem (verbalnim), učenju drugog jezika, usmjeravanju pažnje prema stankama u
govoru, ne ponavljanju već izgovorenog, izbjegavanju poštapalica te na kraju u malom
postotku govoru tijela ili neverbalnoj komunikaciji.
2
Problem istraživanja iz navedenog proizlazi da je: Nedovoljno posvećivanje pažnje i
nedovoljna upućenost pregovarača o važnosti neverbalne komunikacije u funkciji
realizacije uspješnih pregovora. U radu će se više prostora dati na izučavanju
neverbalne komunikacije u području turizma, točnije na primjeru najveće putničke
agencije za mlade u regiji, Collegium putovanja d.o.o..
Predmet istraživanja: korištenje neverbalne komunikacije u funkciji realizacije
uspješnih pregovora
Objekt istraživanja: neverbalna komunikacija i uspješni pregovori
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Hipoteza na osnovi postavljenih ciljeva te problema istraživanja je: neverbalna
komunikacija ima veliki značaj u realizaciji uspješnih pregovora.
1 PH1 Neverbalna komunikacija dio je poslovnih pregovora te je potrebna njezina
dodatna spoznaja kako bi pregovori ostvarili dodatni uspjeh
2 PH2 Znanstvenim spoznajama moguće je odrediti važnost neverbalne komunikacije u
ukupnom procesu komunikacije
3 PH3 Pomoću upitnika moguće je odrediti važnost utjecaja neverbalne komunikacije
na uspjeh u realizaciji uspješnih pregovora
1.3. Svrha i cilj istraživanja
Svrha istraživanja je dokazati važnost neverbalne komunikacije u funkciji realizacije
uspješnih pregovora u putničkoj agenciji Collegium putovanja d.o.o..
Cilj istraživanja je definirati pojam, podjelu, obilježja i ulogu neverbalne komunikacije,
pojam uspješnih pregovora, te ulogu neverbalne komunikacije u uspješnim
3
pregovorima. Kako bi se riješio problem rada te dokazala svrha i ciljevi istraživanja
potrebno je dati i obrazložiti odgovore na sljedeća postavljana pitanja:
1. Što je to neverbalna komunikacija?
2. Koje su to značajke neverbalne komunikacije?
3. Kolika je uloga neverbalne komunikacije u poslovnim pregovorima?
4. Kolika je prednost poznavanja neverbalne komunikacije u poslovnim pregovorima?
1.4. Znanstvene metode
Prilikom pisanja diplomskog rada implementirane su sljedeće znanstvene metode:
- metoda dedukcije
- metoda indukcije
- metoda dokazivanja
- metoda opovrgavanja
U radu je također provedeno primarno istraživanje temeljem 53 ispitanika kao
djelatnika putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. Ispitivanje je provedeno u
kolovozu 2015. godine. Ispitivači su popunjavali upitnik koji se sastojao od 12 pitanja.
Odgovori su se smatrali važećima samo ako su bili zaokruženi kemijskom olovkom,
tehničkom olovkom, označeni flomasterom, markerom ili jednostavno označeni „bold“
opcijom u Word programu ukoliko su ispunjavani na kompjuteru.
S obzirom da putnička agencija Collegium putovanja posluje i kao dio CMT grupacije
koja ima poslovnice u 13 zemalja Europe nisu bili ispitani samo djelatnici hrvatske
podružnice već i djelatnici podružnice iz Slovenije koja djeluje pod istim nazivom.
Ispitanici koji su ispitani striktno rade u odjelima poput prodaje, marketinga, nabave u
kojima se konstantno susreću sa pojmom pregovaranja koje im ujedno i ulazi pod opis
posla kojim se bave te opravdava poziciju na kojoj jesu.
Upitnik je popunjen od strane vlasnika poduzeća Collegium putovanja, komercijalista,
operanata, marketing menadžera, savjetnika, PR menadžera, menadžera nabave i drugih
djelatnika koji se susreću sa pojmom pregovaranja.
4
Ispitanici su raznih dobnih skupina, a većina ispitanika nalazi se u dobnoj skupini
između 22 godine starosti i 35. godine. Ispitanici su također razne stručne spreme, a
prevladava viša stručna sprema.
5
2. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
U ovom dijelu diplomskog rada razmatra se važnost neverbalne komunikacije u
poslovanju. Objašnjava se pojam komunikacije te se pobliže upoznaje sa pojmom
neverbalne komunikacije. Značaj neverbalne komunikacije sagledan je kroz prizmu
teoretskih pretpostavki.
2.1. Pojam komunikacije
„Komunikacija među ljudima je priopćavanje određenog sadržaja, osjećaja o dotičnom
sadržaju, osjećaja o sugovorniku i osjećaja o samome sebi. Proces komunikacije odvija
se u nekoliko faza:
· potreba za komunikacijom (ideje, osjećaji) – postavljanje cilja komunikacije;
· prebacivanje misli u oblik prikladan za prijenos poruke – enkodiranje;
· odašiljanje poruke (govorne, pisane, slikovne, govora tijela, tona glasa, uporabe
prostora i vremena) – prijenos;
· primanje poruke – prijem;
· pretvaranje poruke u ideje i osjećaje primatelja – dekodiranje;
· potreba za odgovorom na primljenu poruku (ideje, osjećaji) - postavljanje cilja
komunikacije. (Fox, 2006.g.)
Komunikacija se predstavlja kao unutarnja stvarnost čovjeka. „Čovjek ne može
komunicirati kao što ne može ni disati“, poznata je to izreka Watzlevick Blain Jacksona
američkog psihologa. Komunikacija se u teoriji može objasniti i kao sudar informacija,
mišljenja, stavova ideja dvaju ili više strana. Najčešći primjer sagledavanja
komunikacije je upravo slučaj u kojemu informacije, stavove, mišljenja razmjenjuju
dvoje ili više ljudi, ali komunicirati ne znači samo razmjenjivati informacije putem
riječi.
Što je sa onim dijelom komunikacije koja nije izrečena riječima, na primjer izrečena je
pogledom, pokretom ruke, glave, držanjem, ubrzanim hodom? I u navedenim
primjerima riječ je o komunikaciji, samo ne verbalnoj nego neverbalnoj koja može biti
6
vizualna i verbalna u smislu načina na koji je riječ izgovorena. Da li se komunikacija
može smatrati kada je samo jedna osoba predmet proučavanja?
Odgovor na prethodno pitanje je također potvrdan. Osoba svojim stavom, svojim
trenutačnim raspoloženjem i osjećajima prenosi trenutačno stanje svoga uma na stanje
tijela i iz te osobe se može po govoru tijela „pročitati“ da li je ona tužna, sretna, da li se
toj osobi negdje žuri i slično. Da bi se ispunila čovjekova želja za upoznavanjem drugih
ljudi, za njihovim razumijevanjem sa njima je potrebno komunicirati. Druga osoba
svojim odabirom riječi, načinu izgovora tih riječi i pokretima tijela govori o sebi, o temi
koja je aktualna u tom trenutku sa drugim sudionikom razgovora i na taj način ona
uspostavlja interakciju sa drugom osobom. U tom interakcijskom procesu druga osoba u
tom trenutku sluša, zapaža i uzvraća svoje informacije prvom govorniku. Procjenjuje se
da osoba tokom dana 45% svoga vremena posvećuje slušanju, 30% vremena govoru,
16% svog vremena posvetila je čitanju te preostalih 9% svog vremena iskorištava na
pisanje. Iz dosadašnjeg teksta proizlazi da se komunikacija dijeli općom podjelom na
verbalnu i neverbalnu komunikaciju.
Odvojiti neverbalnu komunikaciju od verbalne nije moguće.
Verbalna i neverbalna komunikacija usko su vezane jedna uz drugu te u čestim
slučajevima neverbalna komunikacija otkriva ono nešto što u određenom trenutku nije
prepoznato iz verbalne komunikacije. Na verbalnu komunikaciju se usmjeruje mnogo
više pozornosti te se više pazi koje će riječi biti upotrjebljene u određenom trenutku. Na
verbalnu komunikaciju se može utjecati, na primjer pripremom govora te se ona može
smatrati objektivnom komunikacijom. Pokrete, držanje i ostale komponente koje
pripadaju polju neverbalne komunikacije osoba ne može kontrolirati i one su subjektivni
prikaz trenutačnog duševnog stanja te osobe.
7
Grafikon 1: Prikaz vremena potrošenog na različite oblike komunikacije u tipičnom
danu jedne prosječne osobe
.
Izvor: autor diplomskog rada
Grafikon prikazuje koliko pojedinac u danu vremena posveti slušanju, govoru, čitanju te
pisanju. Najzastupljenija stavka od navedenih je slušanje sa svojim udjelom od 45%.
Slušanjem se iskazuje interes i poštovanje te iznenađuje istraženi podatak sa tolikom
zastupljenošću.
Izraženi postoci su podaci koji prikazuju odnos različitih vidova komunikacije u
tipičnom danu jedne prosječne osobe. Nema istraženog podatka koliko je danas pisanje
više zastupljeno od istraženog i navedenog podatka, od 9 % pošto je pojam elektronike
sve više zastupljen u današnjem svijetu te sve više mladih, poslovnih ljudi koristi
pisanje kao najčešći način komunikacije. Kao novi izvori komunikacijskih sredstava
javljaju se društvene online mreže, elektroničke pošte, tekstualne poruke na mobilnim
uređajima i drugi elektronički objekti koji služe u olakšavanju komunikacije.
8
2.2. Pojam neverbalne komunikacije
U današnje vrijeme za neverbalnu komunikaciju sve je više popularan naziv govor
tijela. Poznati portugalski pisac Paulo Coelho izjavom „postoji jedan jezik koji nadilazi
riječi“ istaknuo je važnost neverbalne komunikacije koja je u velikom postotku
zastupljena u svakodnevnom životu svakog pojedinca.
Psiholog Alexander Lowen svojom izrekom daje još više na važnosti neverbalnoj
komunikaciji kao bitnoj stavci komunikacije u ukupnom komunikacijskom procesu, a
ona glas: „ni jedan jezik nije tako jasan kao jezik tijela, kada ga jednom naučimo čitati“.
Neverbalna komunikacija se uči od samog odrastanja i to od različitih ljudi koji se
nalaze u različitim okolnostima, situacijama na koje na različite načine reagiraju.
Neverbalna komunikacija posebice se uči od ljudi koji drugim ljudima predstavljaju
neku važnost u njihovim životima ili utječu na njihove živote, poput obitelji, prijatelja,
profesora itd. Često se javlja slučaj da se neverbalna komunikacija odvija nesvjesno.
Neverbalna komunikacija dio je ukupnog procesa komuniciranja. Od samog začetka
živih bića u svakodnevnoj je primjeni i predstavlja bitan način komuniciranja kako u
privatnom tako i u poslovnom svijetu. Puno je teže pročitati neverbalno ponašanje nego
verbalan izričaj. U poslovnom svijetu javlja se pojam „maskiranje“ u kojem ljudi često
radi vlastitog interesa, interesa poduzeća, nadređenog ili partnera potiskuju svoje
istinske osjećaje i ističu osjećaje koje će doprinijeti boljitku poduzeća, nadređenog,
partnera itd. Rad je baziran na utjecaju neverbalne komunikacije u poslovnim
pregovorima koji su svakodnevnica u poslovnom svijetu, žargonski nazvanim „svijetu
maski“.
Allan Pease u svom djelu „Govor tijela“ piše o tome kako je najsloženiji događaj u
životu susret s drugom ljudskom osobom i da uz verbalni govor neverbalni govor
strahovito važan za razumijevanje tog najsloženijeg događaja. Razumijevanje tog
događaja te ostalih pojava pomaže ljudima da žive u znanju, jer nerazumijevanje i
neznanje otvaraju mjesto strahu koje čini čovjeka prema drugoj osobi sumnjičavim,
praznovjernim, samozatajnim i zatvorenim. U radu je već naglašeno da je nemoguće
kontrolirati sve svoje neverbalne signale, međutim da bi ih se većina mogla kontrolirati
9
ili da osoba postane svjesna svojih pokreta potrebno je da osoba postane svjesna svojih
osjećaja na način da se istakne tako zvano „šesto čulo“ koje „leži“ u svim osobama
.
Leonardo da Vinci davno je pokušao navedenu situaciju obrazložiti na primjeru jedne
prosječne osobe koja u Leonardovim riječima prepoznaje sebe i svoje postupke u
određenim situacijama, u situacijama komuniciranja. Izreka Leonarda da Vincia glasi
„gleda a ne vidi, sluša a ne čuje, dodiruje bez da osjeća, jede bez ispitivanja, kreće se
bez fizičke svjesnosti, udiše bez svjesnosti o mirisu i aromi, govori bez promišljanja.
Nakon izreke Leonarda da Vincia postavljaju se mnoga pitanja poput: zbilja se često
toliko stvari odvija nesvjesno? Je li osoba automatizirala svoje pokrete? Jesu li postali
svakodnevnica na koju nije usmjerena više pažnja a jako puno toga govori o osobi? i
mnoga druga na koja se odgovori pronalaze u ovom radu što direktnim, što indirektnim
obrazloženjima, primjerima i citatima.
2.3. Zastupljenost neverbalne komunikacije u ukupnom procesu komunikacije
Neverbalna komunikacija predstavlja 93% komunikacije u ukupnom procesu
komunikacije. Od 93% neverbalne komunikacije 55% otpada na ono što čovjek vidi, a
38% onoga što čovjek čuje. Da se ne bi krivo interpretirao podatak od 38% onoga što
čovjek čuje i povezalo se sa dijelom verbalne komunikacije koja je zastupljena samo
7% od ukupnog procesa komunikacije. 38% onoga što čovjek čuje odnosi se na prizvuk
glasa, točnije vokalne promjene ili varijacije u glasu u koje se ubrajaju jakost, brzina
govora, ton, visina i moduliranje glasa.
10
Grafikon 2: Slušateljeva pozornost
Izvor: autor diplomskog rada
Detaljnim istraživanjima otkriveno je da slušatelj pamti svega 10% onoga što govori,
40% onoga kako se govori te čak 50% slušateljeve pozornosti otpada na dojam
sugovornika.
2.4. Glavna uporaba govora tijela
Veliki dio svakodnevnih interakcija događa se oko govora i nije nimalo čudno da se
govor tijela stavlja u drugi plan, a često i zaboravlja. „Većina istraživača općenito se
slažu da se govor ponajprije koristi za prijenos informacija, dok se geste i kretanje rabe
u prenošenju raspoloženja, te se samo u nekim slučajevima zamjenjuju govorne
poruke.“ (Govor Tijela, Allan Pease, 2007. str. 10.) Ulaskom dublje u glavnine uporabe
govora tijela od citata Allana Peasea otkriva se da se govor tijela upotrebljava u tri
slučaja.
11
Prva od tri glavne uporabe govora tijela je da se koristi umjesto govora. U vrijeme kada
nije bio na svijetu još poznat niti jedan jezik, glavnina sporazumijevanja bila je mimika,
pokreti kojima su se prenosile informacije. U današnje vrijeme kako je na svijetu
razvijeno više od 6800 jezika govor tijela se koristi u slučaju gluhih osoba, osoba na
tajnim zadacima, u igri sa djecom...
Druga glavnina govora tijela je da se koristi da pojača govor. Ovo glavninu često rabe
političari, vješti govornici kako bi dodatno uvjerili svoju publiku u svoje stavove,
razmišljanja i vjerovanja.
Treća glavnina uporabe govora tijela odaje nečije raspoloženje. Ono kako se čovjek
osjeća „iznutra“ u većini slučajeva percipira i na vanjski svijet, na svoje pokrete, na svoj
izraz lica, držanje, brzinu hoda te na vitalne organe. Primjeri kod kojih je moguće
primijetiti percepciju unutarnjih osjećaja na vanjsko stanje su redom: žurba, kašnjenje
koje se percipira ubrzanim hodom, nesigurnost, stres koje se percipira ubrzanim
otkucajem srca, potrebom za češćim konzumiranjem tekućine itd.
2.5. Opća podjela neverbalne komunikacije
Opća podjela neverbalne komunikacije sastoji se od četiri znanosti koje se bave izričito
samo jednom granom/područjem neverbalne komunikacije. Četiri znanosti koje se bave
proučavanjem govora tijela su: gestika, haptika, proksemika, kronemika. Gestika je
najzastupljenija grana koja se bavi položajem i kretanjem tijela te je prva na pomisli
kada se spomene nauka o govoru tijela. Sljedeća, ali nimalo manje važna je haptika koja
se bazira na proučavanju dodira tijela, npr. rukovanjem. Kako čovjeku nije svejedno sa
kime razgovara bitno je odrediti prostor u kojem se komunikacija odvija, proučavanjem
prostora za komunikaciju bave se proksemika.
12
3. ZNAČAJKE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE
Neverbalna komunikacija ima veliku važnost u prenošenju informacija. Neverbalna
komunikacija puno otkriva o čovjeku bez da se dvije osobe uopće međusobno susreću
ili poznaju. U odnosu na verbalnu komunikaciju ima jače značenje i njezine značajke u
odnosu na verbalnu komunikaciju su te da ona može upotpuniti verbalnu komunikaciju,
može je kontrolirati, može je regulirati ili u nekim situacijama potpuno zamijeniti.
3.1. Utjecaj neverbalnih signala u procesu komunikacije
Neverbalna komunikacija otkriva osjećaje, ona je univerzalna, ona je različita u
pojedinim kulturama, ona otkriva i najskrivenije stanje čovjeka u trenutku razgovora.
Što se sve smatra signalima u procesu komunikacije? Odgovor na postavljeno pitanje
pobliže objašnjava pisac Robert Phipps u svom djelu „Body language, It 's What You
Don 't Say That Matters”. Navedeno djelo pobliže izučava čovjekove izraze putem
signala koje odašilje svojim izrazima lica, držanjem ramena, pokretima ruku, poziciji
sjedenja i mnogim drugim.
3.2. Važnost poznavanja neverbalnih signala
Važnost poznavanja neverbalnih signala najviše je zastupljena u poslovnom svijetu, u
svijetu maski pod kojima vješti pregovarači žele ishodovati uspješan dogovor za sebe.
Prilikom pregovora često se ne iskazuje istinski trenutačni stav, već se glumi kako bi
sastanak protekao mirno, u prijateljskom tonu te u kojem bi pregovarač pokušao
pobijediti drugu stranu i pritom dobiti što bolju ponudu za sebe. „Neverbalno ponašanje
izvan posla i radnog mjesta lakše je pročitati negoli ono prisutno u poslovnom svijetu. U
njemu ima više „maskiranja“ budući da ljudi igraju različite uloge i često su primorani
potiskivati iskrene osjećaje.“ (Borg, 2007.g.)
13
4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA KAO DRUGA FUNKCIJA
MENADŽMENTA NA PRIMJERU COLLEGIUM PUTOVANJA
D.O.O.
Putnička agencija Collegium putovanja d.o.o. trenutačno je vodeća putnička agencija u
regiji koja posluje unutar CMT grupacije. Bavi se mnogim projektima, kako incoming
turizmom tako i outcoming turizmom. Kao glavni produkt od kojeg je agencija
prvobitno i nastala je apsolventsko putovanje. Da bi nastavila biti vodeća na tržištu,
potrebna je uspješna organizacija, odnosno pravilno posložena organizacijska struktura
poduzeća.
Collegium putovanja d.o.o. nastoji kroz selekciju i delegiranje poslova pravilno
posložiti organizaciju i uspješno savladati sve veći obim posla. Collegium putovanja
d.o.o. također želi ostvariti svoj cilj, a to je uz konstantno povećanje kvantitete (broj
putnika) zadržati kvalitetu te potom naravno ostvariti željeni profit. Poslovne funkcije
nabave, razvoja, kontrole, uslužnog sektora, financijsko-računovodstveni odjel
međusobno su umreženi, povezani i odgovorni upravi društva odnosno generalnom
direktoru.
Izvršni menadžment poslovanje je podijelio na četiri odjela (marketing, vodstvo
poslovnice, odjel za booking i odjel za računovodstvo i financije). Najopširniji je odjel
„vodstvo poslovnice“ koji se grana na četiri pododjela koji funkcioniraju sami za sebe i
imaju svoje voditelje odjela, produktnog vođu, organizatore putovanja i organizatora
putovanja II. U tim pododjelima vodi se briga o sustavu proizvoda, prodaji, nabavnim
potrebama, izvedbi na kraju završnom obračunu...
4.1. Organizacijska struktura Collegium putovanja d.o.o.
Organizacijska struktura Collegium putovanja d.o.o. je kombinacija funkcijske
organizacijske strukture i divizijske organizacijske strukture, preciznije teritorijalne
organizacijske strukture. Organizacija Collegiuma putovanja d.o.o. jest način
povezivanja poslovnih funkcija u poduzeću. Ona je uspostavljena formalno što znači da
14
je rukovoditelj organizirao i rasporedio djelatnike na određena radna mjesta na duže
vremensko razdoblje.
4.1.1. Divizijska organizacijska struktura putničke agencije Collegium putovanja d.o.o.
Putnička agencija Collegium putovnja d.o.o. ima poslovnicu u Rijeci i Zagrebu, te se
projekti paralelno vode u oba grada. Tu govorimo onda i o divizijskoj organizacijskoj
strukturi. Poslovnica u Zagrebu ima voditelja poslovnice i zamjenika voditelja
poslovnice. Svi odjeli i pododjeli su isti u obje poslovnice, samo je marketing taj koji se
jedino odvija u poslovnici u Zagrebu, znači može se zaključiti da je podjela posla
(odjela) decentralizirana.
4.1.2. Funkcijska organizacijska struktura putničke agencije Collegium putovanja d.o.o.
Funkcijska organizacijska struktura je najrasprostraniji i i najčešće upotrebljavani oblik
strukture poduzeća, a ujedno i najstariji sustav strukturiranja organizacije. Podjela rada
u poduzeću, grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje organizacijskih jedinica
se obavlja prema odgovarajućim poslovnim funkcijama u poduzeću. Poslovne funkcije
se mogu definirati kao skup povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja
poseban zadatak hotelskog poduzeća s ciljem stvaranja proizvoda ili usluge (Cerović,
2003, pp. 392-393).
15
Slika 1: Organizacijska struktura poduzeća Collegium putovanja d.o.o.
Izvor: Urban Höfler, Svetovalec Uprave, Collegium Mondial Travel, Potovalna
agencija d.o.o.
4.2. Elementi organizacijske strukture
Organizacijska struktura ima pet osnovnih elemenata i svi elementi mogu se prepoznati
u primjeru Collegium putovanja d.o.o., a oni glase:
- operativni dio kojeg čine svi zaposlenici,
- strateški dio kojeg čine vrhovni menadžeri,
- srednji dio kojeg čini srednja razina menadžmenta,
- tehnostruktura koju čine stručnjaci s posebnim znanjima i vještinama, a često se
nalaze izvan formalne strukture,
- štabno osoblje koje podržava menadžment.
Svaki odjel (organizacijska jedinica) ima svoje ključne zadaće, ključne promjene,
utemeljenje za problikovnaje i sistematizirana radna mjesta.
16
Promatranjem organizacijske strukture uočava se da dvije razine obuhvaćaju
menadžerske funkcije, koje u Collegium putovanja d.o.o. čine generalni direktori (2) i
projektni menadžeri (voditelj poslova). Treću skupinu obuhvaćaju svi zaposlenici,
izvjedbenici projekata, dok četvrta skupina elemenata obuhvaća poslove podrške
odnosno štabno osoblje, a peta je skupina elemenata određena ekspertnim poslovima i
poslovima stručnjaka koji čine stručnu podršku svim razinama menadžmenta, odnosno
u Collegium putovanja d.o.o. to su voditelj marketinga (vanjski marketinški
stručnjak/marketinška kuća) čiji nadzor vrši najviši menadžment.
17
5. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U OKVIRU POSLOVANJA
PODUZEĆA COLLGIUM PUTOVANJA D.O.O.
Poduzeće Collegium putovanja d.o.o. kao turistička agencija bavi se prodajom svojih
usluga čime je direktno primorana na rad sa ljudima. Rad sa ljudima uključuje
pregovaranja, poslovne sastanke, uvjeravanja, prodaju, nadmetanje itd. Postavljenim
upitnikom kako je i u hipotezi rada istaknuto, želi se dokazati prisutnost neverbalne
komunikacije u putničkoj agenciji te njezina važnost u pregovorima njezinih djelatnika.
5.1. Metodologija istraživanja
Istraživanje je provedeno u kolovozu 2015. godine među djelatnicima putničke agencije
Collegium putovanja d.o.o. u svrhu otkrivanja njihove upoznatosti sa neverbalnom
komunikacijom, njezinom važnošću te njezinom uporabom.
Broj od 53 ispitanika je baza ispitanika na kojoj se temelji ovaj praktični dio
diplomskog rada. U 53 ispitanika su uključeni vlasnici poduzeća, ispitanici raznih
dobnih skupina te djelatnici koji su usko povezani sa radom, ljudima, prodajom…
Svrha upitnika i ispitanika je dokazati važnost neverbalne komunikacije te njezino
poznavanje u poslovnim pregovorima i prodaji.
Upitnik sadrži 12 pitanja koja su navedena u uvodnom dijelu rada. Prva grupa pitanja
(1-3 pitanje) odnosi se na upoznatost sa pojmom neverbalne komunikacije, (4-5 pitanje)
na posvećivanje pozornosti govoru tijela, (6-7) na učenje o neverbalnoj komunikaciji,
(8-11 pitanje) na korištenje neverbalne komunikacije u poduzeću Collegium putovanja
d.o.o, (12 pitanje) koje je namijenjeno daljnjem proširenju saznanja o neverbalnoj
komunikaciji.
18
Odgovori na pitanja rangirani su ocjenom od 1-5, a svaka ocjena ima svoj značaj
tekstualnog oblika.
Ocjena 1- nedovoljno/ Ne slažem se u potpunosti
Ocjena 2- dovoljno / Više se ne slažem nego slažem
Ocjena 3- dobro/ Više se slažem nego ne
Ocjena 4- vrlo dobro / Slažem se
Ocjena 5- izvrsno/ Slažem se u potpunosti (100%)
Kao uvod u anketu naglašen je značaj u ispitivanju važnosti neverbalne komunikacije u
poslovanju s ciljem realizacije diplomskog rada te kako bi se povećalo zadovoljstvo
djelatnika, ali i zadovoljstvo njihovih partnera.
Provedeno istraživanje osim što će pridonijeti pisanju diplomskog rada, pridonijeti će i
razvoju poduzeća Collegium putovanja d.o.o.. U poduzeću Collegium putovanja d.o.o.
nema menadžmenta ljudskih potencijala koji brine o dodatnoj izobrazbi djelatnika, o
njihovim trenutačnim vještinama i spoznajama koje mogu unaprijediti njihovo
poslovanje. Tek nedavno u opis posla izvršnog direktora postavljen je zadatak ljudskih
potencijala, ispitivanje njihovih mogućnosti, produktivnosti te će o njemu kao izvršnom
direktoru ovaj rad doprinijeti sa novim spoznajama djelatnika o neverbalnoj
komunikaciji, ali i komunikacijskim vještinama općenito.
Neverbalna komunikacija nije jednina bitna stavka u pregovorima i u poslovanju
poduzeća, ali je jako bitna te svakako pomaže u sprječavanju mogućih sukoba, dovodi
do lakšeg razumijevanja djelatnika, odavanju djelatnikov stanja (zadovoljstvo,
nezadovoljstvo) i dr.
Cilj upitnika ja ispitati djelatnike te dati konkretne zaključke s obzirom na dobivene
odgovore koji će pomoći poduzeću i samim djelatnicima u njihovom poslovanju.
19
5.1. Rezultati istraživanja
Rezultati istraživanja provedeni su među djelatnicima putničke agencije Collegium
putovanja d.o.o.. Upitnik je proveden kroz 54 djelatnika putničke agencije, a sastoji se
od 12 pitanja koja su dali reprezentativne uzorke.
Prvo od dvanaest pitanja s kojim se ispitanika upućuje na tematiku upitnika. S prvim
pitanjem se ispituje ispitanikova kompetentnost.
Grafikon 3: Koliko Vam je poznat značaj neverbalne komunikacije/govor tijela?
Izvor: autor diplomskog rada
Odgovori na postavljeno prvo pitanje vizualno su prikazani na Grafikonu 1. Iz
dobivenih odgovora može se zaključiti kako su djelatnici Collegium putovanja d.o.o.
podosta upućeni u pojam neverbalne komunikacije. Čak 40 od 54 ispitanika tvrdi da joj
je vrlo dobro ili izvrsno poznat pojam neverbalne komunikacije. 12 ispitanika tvrdi da
dobro poznaje pojam neverbalne komunikacije, dok samo 2 ispitanika (što u postocima
ispada 3.7% ispitanika) tvrdi da samo dovoljno pozna značaj neverbalne komunikacije.
20
Iz rezultata prvog pitanja/grafikona zaključuje se da nema djelatnika koji je nedovoljno
upućen u značaj neverbalne komunikacije.
Također se zaključuje da su djelatnici putničke agencije Collegium putovanja
kompetentni za nastavak ispunjavanja upitnika i detaljnijim pitanjima na temu
neverbalne komunikacije.
Drugo pitanje upitnika također otkriva kompetentnosti ispitanika u smislu poznavanja
neverbalne komunikacije i njezinog utjecaja u poslovnim pregovorima.
Grafikon 4: Služite li se sa neverbalnom komunikacijom u poslovnim pregovorima?
Izvor: autor diplomskog rada
Na postavljeno drugo pitanje odgovori su svakojaki. Različitost u davanju odgovora
odaje kako se jedan dio djelatnika služi neverbalnom komunikacijom tijekom svojih
pregovora, dok se druga polovica djelatni ne služi neverbalnom komunikacijom ili se
služi jako malo tijekom poslovnih pregovora.
21
Čak 17 od 54 ispitanika odgovorilo je da se u potpunosti koristi neverbalnom
komunikacijom te čak 15 ispitanika da vrlo često/dobro koristi neverbalnu
komunikaciju tijekom poslovnih pregovora. Kada se navedeni odgovori izraze u
postocima onda se iz toga iščitava da se čak 60% djelatnika služi vrlo dobro ili izvrsno
neverbalnom komunikacijom u poslovnim pregovorima.
27% djelatnika se dobro služi neverbalnom komunikacijom, a svega 13%
djelatnika/ispitanika se slabo služi neverbalnom komunikacijom, ili se ne služi
neverbalnom komunikacijom tijekom pregovora.
Grafikon 4. Koliko se često služite neverbalnom komunikacijom u poslovnim
pregovorima?
Treće pitanje iz upitnika ispituje učestalost korištenja neverbalne komunikacije u
poslovnim pregovorima. Ovo postavljeno pitanje nadovezuje se na drugo pitanje iz
upitnika pošto je 60% ispitanika izrazilo nadprosječno korištenje neverbalne
komunikacije tijekom poslovnih pregovora.
Grafikon 5: Koliko se često služite neverbalnom komunikacijom u poslovnim
pregovorima?
Izvor: autor diplomskog rada
22
Rezultati odgovora na postavljeno treće pitanje pokazuju kako se djelatnici putničke
agencije Collegium putovanja d.o.o. u prosijeku često i vrlo često koriste neverbalnom
komunikacijom. Približno 2% djelatnika uopće se ne koristi neverbalnom
komunikacijom, 9% djelatnika se malo koristi neverbalnom komunikacijom (dovoljno),
dok se čak 39% djelatnika često koristi neverbalnom komunikacijom (dobro) te u
najvećem postotku od 43% djelatnika koristi se vrlo često neverbalnom komunikacijom
u poslovnim pregovorima (vrlo dobro).
Djelatnici putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. pretežito su komercijalisti i
većinu svog radnog vremena provode u pregovorima te im je u opisu posla komercijala,
prodaja u kojoj se indirektno ili direktno susreću sa svojim klijentima te rezultati na
treće pitanje pokazuju da se prilikom susreta sa klijentima u velikom postotku djelatnici
koriste neverbalnu komunikaciju.
Četvrto pitanje iz upitnika orijentirano je na posvećenost vremena govoru tijela prilikom pregovora.
Grafikon 6: Koliko u pregovorima/prodaji pozornosti posvećujete govoru tijela?
Izvor: autor diplomskog rada
23
Odgovor koji je zastupljen u najvećem postotku na dano četvrto pitanje je da djelatnici
Collegium putovanja d.o.o. vrlo često obraćaju pozornost na govor tijela prilikom
pregovora, prodaje. 44% djelatnika putničke agencije Collegium putovanja tvrdi da vrlo
često obraća pozornost na govor tijela prilikom pregovora (vrlo dobro) te čak 26%
djelatnika tvrdi da jako često (izvrsno/u potpunosti se slažem, 100%) obraća pozornost
na govor tijela prilikom pregovora, prodaje.
Kroz prethodna četiri pitanja zaključuje se da djelatnici Collegium putovanja d.o.o.
prepoznaju bit neverbalne komunikacije te da se sa njome služe prilikom/tijekom
pregovora.
Peto postavljeno pitanje upitnika veže se na ispitanikovu pozornost praćenju govora
tijela na vlastitom primjeru. Rezultati su sljedeći:
Grafikon 7: Koliko u pregovorima/ prodaji posvećujete pozornosti vlastitom govoru
tijelu?
Izvor: autor diplomskog rada
24
Koliko pozornosti djelatnik putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. posvećuje
vlastitom govoru tijela najbolje pokazuju odgovori na postavljeno peto pitanje. Većina
od čak 52% ispitanika tvrdi da se vrlo često (vrlo dobro) obraća pozornost na svoj govor
tijela prilikom pregovora.
Od ostalih postotaka tek 2% ispitanika ne obraća pozornost na svoj govor tijela
(nedovoljno/ne slažem se u potpunosti) i tek 7% djelatnika jako malo (dovoljno/više se
ne slažem nego slažem) obraća pozornost na vlastiti govor tijela prilikom pregovora.
U šestom pitanju ispituje se koliko je djelatnika o neverbalnoj komunikaciji naučilo
kroz svoje obrazovanje.
U šestom pitanju ispituje se koliko je djelatnika o neverbalnoj komunikaciji naučilo
kroz svoje obrazovanje.
Grafikon 8: Koliko ste o neverbalnoj komunikaciji naučili kroz obrazovanje?
Izvor: autor diplomskog rada
25
Kako je već u prijašnjem dijelu rada navedeno u prosijeku su djelatnici putničke
agencije Collegium putovanja d.o.o. VŠS te se iz dobivenih odgovora zaključuje kako
su tijekom navedene izobrazbe stekli u prosjeku malo saznanja o neverbalnoj
komunikaciji.
Koliko su djelatnici Collegium putovanja o neverbalnoj komunikaciji malo saznalo o
neverbalnoj komunikaciji govori podatak da čak 10% djelatnika nije u potpunosti ništa
saznalo o neverbalnoj komunikaciji u svom obrazovanju i čak 33% djelatnika je saznalo
jako malo (dovoljno, više se ne slažem nego slažem) o neverbalnoj komunikaciji
tijekom svog obrazovanja).
11% djelatnika/ispitanika putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. se u potpunosti
slaže sa činjenicom da je o neverbalnoj komunikaciji naučilo kroz obrazovanje.
Za razliku od šestog pitanja, sedmo pitanje je usmjereno provjeri koliko je djelatnika o
neverbalnoj komunikaciji naučilo kroz posao/praktično iskustvo, a ne kroz obrazovanje.
Grafikon 9: O neverbalnoj komunikaciji naučili ste kroz praktično iskustvo (npr.
Obavljanje poslovne djelatnosti)
Izvor: autor diplomskog rada
26
Djelatnici Collegium putovanja d.o.o. o neverbalnoj komunikaciji naučili su više kroz
praktično iskustvo nego kroz svoje obrazovanje što i dokazuje graf 8.
49% ispitanika tvrdi da je o neverbalnoj komunikaciji vrlo dobro naučilo kroz svoje
praktično iskustvo te 26% ispitanika tvrdi da je o neverbalnoj komunikaciji naučilo
izvrsno kroz svoj posao/praktično iskustvo.
Podatak od 75% ispitanika koji tvrde da su izvrsno ili vrlo dobro naučili o neverbalnoj
komunikaciji kroz svoje praktično iskustvo ne iznenađuje pošto u velikoj mjeri u svom
opisu posla nailaze na konstantne pregovore u kojem (bar druga dva grafikona
prikazuju) koriste se neverbalnom komunikacijom.
Koliko djelatnici Collegium putovnja d.o.o. smatraju da neverbalna komunikacija
omogućava dobre preduvjete za pregovaranje/prodaju pokazati će odgovori na ovo
osmo pitanje.
Grafikon 10: Poznavanje neverbalne komunikacije omogućava Vam stvaranje dobrih
preduvjeta za pregovaranje/prodaju
Izvor: autor diplomskog rada
27
46% ispitanika/djelatnika putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. slaže se da je
poznavanje neverbalne komunikacije bitno za stvaranje dobrih preduvjeta za
pregovaranje/prodaju.
Čak 30% ispitanika/djelatnika putničke agencije Collegium putovanja d.o.o. slaže se da
neverbalna komunikacija od izuzetne važnosti za stvaranje dobrih preduvjeta za
pregovaranje/prodaju. 30% navedenih ispitanika zaokružilo je odgovor izvrsno/slažem
se u potpunosti.
Poznavanje neverbalne komunikacije djelatnicima Collegium putovanja pomoglo je u
izbjegavanju konflikta.
Grafikon 11: Poznavanje neverbalne komunikacije pomoglo Vam je u izbjegavanju
konflikata prilikom poslovanja/prodaje u poduzeću Collegium putovanja
Izvor: autor diplomskog rada
Po 39% djelatnika/ispitanika se slaže da im je poznavanje neverbalne komunikacije
pomoglo prilikom izbjegavanja konflikta prilikom poslovanja u Collegium putovanja
d.o.o.
Niti jedan djelatnik nije dao odgovor kako se u potpunosti ne slaže da mu neverbalna
komunikacija nije pomogla u izbjegavanju konflikta prilikom poslovanja u Collegium
putovanja d.o.o.
28
Odgovori na postavljeno deveto pitanje dati će uvid u to koliko je neverbalna
komunikacija pomogla djelatnicima Collegium putovanja u zaključivanju posla.
Grafikon 12: . Poznavanje neverbalne komunikacije pomoglo Vam je u zaključivanju
posla/prodaje u poduzeću Collegium putovanja?
Izvor: autor diplomskog rada
Odgovor vrlo dobro je zaokružilo čak 44% ispitanika na postavljeno deseto pitanje.
Ispitivači se nadpolovično slažu s time da im je poznavanje neverbalne komunikacije
pomoglo pri zaključivanju poslovanja.
Svega 4% ispitanika smatra da im poznavanje neverbalne komunikacije nije uopće
pomoglo pri zaključivanju posla u poduzeću Collegium putovanja.
Predzadnje pitanje upitnika ispituje učinak poznavanja neverbalne komunikacije u
konkretnom primjeru poslovanja u okviru poduzeća Collegium putovanja.
29
Grafikon 13: Smatrate li da Vam je poznavanje/nepoznavanje neverbalne komunikacije
pomoglo/odmoglo u konkretnom primjeru poslovanju/prodaji u okviru poduzeća
Collegium putovanja?
Izvor: autor diplomskog rada
Predzadnje pitanje pruža uvid u rezultate odgovora koji objašnjavaju koliko
ispitanicima neverbalna komunikacija pomaže u konkretnom primjeru poslovanja
poduzeća Collegium putovanja d.o.o.
44% ispitanika tvrdi da se slaže sa tvrdnjom da im je neverbalna komunikacija pomogla
u konkretnom primjeru u poslovanju poduzeća Collegium putovanja d.o.o.
11% ispitanika se u potpunosti (100%) slaže kako joj je neverbalna komunikacija
pomogla na konkretnom primjeru u poslovanju.
30
Grafikon 14. Želio bi saznati više o neverbalnoj komunikaciji u poslovanju/prodaji kako
bih unaprijedio vlastite poslovne kompetencije.
Posljednje pitanje iz upitnika iskazuje interes ispitanika o daljnjoj edukaciji na temu
neverbalne komunikacije.
Izvor: autor diplomskog rada
Zadnje pitanje upitnika pružilo je prikaz kako su ispitanici u jako velikom postotku
zainteresirani za unaprjeđenje vlastitih poslovnih kompetencija na području neverbalne
komunikacije.
92% ispitanika se slaže ili se čak u potpunosti slaže (100%) u željama za unaprjeđenjem
vlastitih kompetencija na području neverbalne komunikacije što je svakako jedan jako
bitan i pohvalan podatak za poduzeće Collegium putovanje d.o.o. te za same djelatnike.
31
6. SMJERNICE ZA UNAPRJEĐENJE POSLOVANJA COLLEGIUM PUTOVANJA
S obzirom na rezultate provedenog upitnika koji ističu upoznatost ispitanika/djelatnika
sa pojmom neverbalne komunikacije, njezinom važnošću, primjenom u poslovnim
pregovorima te iskazom o daljnjem obrazovanju na polju neverbalne komunikacije i
povećanju vlastitih kompetencija put poduzeća Collegium putovanja te njezinih
djelatnika je obećavajući u smjeru povećanja produktivnosti, poboljšanju prodaje,
međuljudskih odnosa i drugo.
6.1. Ocjena trenutačnog stanja poslovanja Collegium putovanja d.o.o.
Poduzeće Collegium putovanja d.o.o. kao vodeća turistička agencija za grupna
putovanja mladih u regiji u posljednje dvije godine nailazi na poteškoće u svom
poslovanju.
Poteškoće sa kojima se susrela turistička agencija Collegium putovanja d.o.o. redom su:
· nekontrolirano ulaganje u neispitane i visoko rizične investicije
· neplanirano vođenje projekata
· analizom ne potkrijepljene radnje
· kadrovski problemi u smislu zapošljavanja nekompetentnih djelatnika
· uvođenje novih poreznih stopa na turističke aranžmane
· kriza
· odlazak velikog broja mladih u inozemstvo na duži boravak (više od godine
dana)
Nekontrolirano ulaganje te ulaganje u neadekvatne kadrove poduzeće je dovelo u
situaciju u kojoj prestaje biti leader u regiji za grupna putovanja mladih, brojke putnika
opadaju te su u poduzeću nužne promjene koje su od srpnja tekuće godine i vidljive u
poduzeću. Nepoznavanje tržišta i poslovanja u incoming odjelu u kojem agencija nije
specijalizirana i prevelika ulaganja u tom trenu nepoznati odjel stvorilo je financijske
poteškoće koje su otežale kasnija investiranja u sigurne i manje rizične projekte.
32
Neplanirano vođenje projekata očituje se kroz ne postavljanje projekcija,
nepravovremeno reagiranje na probleme, kasno uočavanje kritičnih situacija koje
izazivaju negativne učinke na poslovanje, ne postavljenje budžete te odabir
nekompetentnog kadra za vođenje velikih projekata veliki su hendikep za agenciju.
Projekti su vođeni kako je u prethodnom odlomku navedeno bez plana, reda i poretka, a
situaciju je još pogoršala ne primjena analize pri završetku odraženih projekata.
Nekompetentni kadrovi te pogrešna politika zapošljavanja agenciji je donijela samo
pogoršanje pošto su stizali novi kadrovi u ionako ne organizacijski jasnu organizacijsku
strukturu u kojoj je svako svakome šef. Hijerarhijski lanac gotovo da nije postojao, a
kada bi prividno postojao odluke na važnim i velikim projektima donosile bi
nekompetentne i nedovoljno edukativno potkrijepljene osobe.
Konstantne promjene u zakonu, poglavito u fiskalnoj politici države također nisu
pomogle agenciji u oporavku. PDV na turističke usluge prije 2 godine iznosio je 13%
dok danas dvije godine kasnije iznosi 25% što je razlika u troškovima od 12%. Razlika
od 12% na poslovanje u jednoj godini predstavlja veliki gubitak ukoliko se na taj
gubitak nije pravovremeno reagiralo, a nije.
Situacije koje su poduzeće unazadile su definitivno i vanjski faktori poput krize koja je
aktivna na prostorima Hrvatske 2009. godine. Situaciji poduzeća koje je osnovano
pretežito na outgoing turizmu ne pogoduje ni činjenica da danas sve veći broj mladih
(koji su prije putovali na destinacije u aranžmanu putničke agencije Collegium
putovanja) trajno napušta Hrvatsku u potrazi za zaposlenjem.
Vlasnici poduzeća postaju svjesni situacije, počinju ulagati u postojeći kadar, održavaju
se u posljednja dva mjeseca kolegiji sa dodatnim edukativnim satima te se radnike šalje
na razne radionice za usavršavanje. Menadžment također postaje svjestan svih
komponenti u poslovanju preko upoznatosti sa svim projektima, kontrolingom,
vođenjem statistika, komuniciranjem i drugim.
33
Poduzeće Collegium putovanja d.o.o. imalo je sluha u provođenju upitnika o
neverbalnoj komunikaciji te je zaključilo kako rezultati ponuđeni i obrazloženi ovim
radom mogu i hoće koristi samom poduzeću te njezinim djelatnicima. U poduzeću
Collegium putovanja unazad dva mjeseca počeli su se koristiti obvezni kolegiji na
kojima se raspravlja o svim projektima, poduzeće ulaže u marketing, poduzeće ulaže u
IT tehnologiju te je u planu da se trenutačne brojke (broj putnika, financijski rezultat)
podignu i da poduzeće krene uzlaznom putanjom.
6.2. Prijedlozi za unaprjeđenje poslovanja turističke agencije Collegium putovanja d.o.o.
Provedenim upitnikom, detaljnim istraživanjem poduzeća, ispitivanjem njezinih
djelatnika o trenutačnom stanju poduzeća (ne samo o neverbalnoj komunikaciji)
ustanovljeno je da je vrhovni menadžment svjestan već istaknutih problema i spreman
je na te probleme reagirati.
Kako bi se unaprijedila produktivnost radnika, kako bi se maksimizirao profit, postiglo
zadovoljstvo radnika pored glavnih ekonomskih poteza potrebno je:
· ulaganje u postojeće kadrove (poticanje kadrova na dodatno obrazovanje)
· optimizacija poslovnih procesa
· precizno i adekvatno vođenje projekata
· redovno održavanje kolegija unutar samog poduzeća
· istraživanje tržišta uz planirane investicije
Ulaganjem u postojeće kadrove (poticanje kadrova na dodatno obrazovanje) povećava
se kompetentnost kadrova u izvršavanju svojih poslovnih zadataka. Dodatnim
obrazovanjem šire se aspekti poslovanja, radi se na specijalizaciji koja pridonosi većoj
efektivnosti i efikasnosti u izvršavanju zadataka. Tipovi ulaganja mogu biti samo
jednodnevne radionice, seminari, ali i više mjesečne poduke te fakultetske obveze koje
najdetaljnije usmjerene prema upoznavanju struke.
34
Optimizacija poslovnih procesa podrazumijeva da se postignu zadani ciljevi i ostvare
zadani rezultati uz što manje potrošenih resursa uz optimalno iskorišteno radno vrijeme.
Optimizacija poslovnih procesa također podrazumijeva racionalizaciju troškova.
Precizno i adekvatno vođenje projekata podrazumijeva planiranje, kontroliranje,
budžetiranje i odabiranje pravog kadra u vođenju i realizaciji samog projekta.
Pravovremene najave, postavljeni zadaci i ciljevi te postavljenja strategija dolaska do
ciljeva samo su jedni od stavki preciznog vođenja projekata.
Upoznavanje djelatnika sa trenutačnim stanjem poduzeća, trenutačnim stanjem
projekata, redovno (tjedno) održavanje kolegija o poslovanju sa prethodno izrađenim
dnevnim redom, a na kraju kolegija sažeto napisanim zapisnikom rezultirati će većom
protočnošću informacija, spajanju više mišljenja i traženju optimalnih rješenja.
Prethodno istraživanje tržišta i pametne investicije zadnja su točka prijedloga za
unaprjeđenje poslovanja putničke agencije Collegium putovanja d.o.o.. Točka koja je
zadužena za budućnost poduzeća jer od pametnih i točno projiciranih investicija
agencija pravilno posluje, ona tako napreduje i širi svoje poslovanje koje joj osigurava
pozicioniranje na tržištu te nove radne snage i iznova nove investicije.
35
7. ZAKLJUČAK
Neverbalna komunikacija je oblik komunikacije koji je uvijek prisutan uz čovjeka, oblik
komunikacije koji otkriva njegovo raspoloženje, njegove stavove, njegove ideje…
Verbalnu komunikaciju čovjek može u jačoj mjeri kontrolirati (makar niti nju uvijek)
dok neverbalnu komunikaciju ne može sakriti ma koliko vješti govornik, pregovarač
bio.
Neverbalna komunikacija prisutna je u čovjekovoj svakodnevnici uvijek i stalno. Ona
otkriva čovjekov identitet, ostavlja dojam na sugovornika i kreira potpuni imidž
pojedinca. U ovom diplomskom radu navedena je važnost uporabe neverbalne
komunikacije, njezina zastupljenost, njezina podjela te što je i najvažnije u ovom
diplomskom radu istražena je upoznatost i primjena djelatnike jednog poduzeća,
poduzeća Collegium putovanja d.o.o.
Kroz ovaj diplomski rad, njegov praktični dio zaključuje se da su svi ispitanici,
djelatnici navedenog poduzeća upoznati sa pojmom neverbalne komunikacije. Pojedinci
koriste neverbalnu komunikaciju vrlo često, neki pojedinci rijetko ali je svi poznaju
pojam i susreću se u situacijama da neverbalnu komunikaciju primjećuju na primjeru
drugih, njihovih sugovornika ili pak sebe samih.
Manji dio ispitanika rada tvrdi da je o neverbalnoj komunikaciji naučio kroz
obrazovanje dok veći dio ispitanika tvrdi da je znanje o neverbalnoj komunikaciji stekao
prilikom praktičnog iskustva, posla. Ispitanici nad kojima je proveden upitnik, djelatnici
poduzeća Collegium putovanja d.o.o. nisu svi ekonomske struke te njihov prosječan
stupanj obrazovanja je VŠS. Iz tog podatka može se zaključiti kako je u
preddiplomskim studijima slabo ili na pojedinim fakultetima sigurno nikako pojašnjen
pojam neverbalne komunikacije. Pojam sa kojim čovjek, u ovom slučaju djelatnik jedne
privatne tvrtke živi svaki dan, svaki sat.
Kroz ovaj diplomski rad također se zaključuje kako je mišljenje oko izbjegavanja
konflikata uzrokovano poznavanjem neverbalne komunikacije podijeljeno. Jedan dio
ispitanika tvrdi da im je poznavanje neverbalne komunikacije pomoglo u izbjegavanju
konflikata, dok se drugi dio ispitanika ne slaže prethodnim odgovorom svojih kolega.
36
Zaključak može, ali i ne mora proizaći iz činjenice da su djelatnici raznih dobnih
skupina, polovica ispitanika od prilike bila je preko 30. godina starosti, a od prilike
polovica ispitanika mlađa od 30. godina iz čega se može zaključiti da polovica
ispitanika koja je mlađa od 30 godina ima manje iskustva, praktičnih primjera, situacija
u kojima se je mogla susreti izbjegavanjem konflikta.
Neverbalna komunikacija po provedenom istraživanju utječe na uspješnost pregovora,
na ishod pregovora te su se ispitanici u većini slučaja sreli sa pojmom neverbalne
komunikacije u praktičnom primjeru.
Djelatnici tvrde da im je poznavanje neverbalne komunikacije znalo pomoći u
poslovanju, olakšati situacije ali ne ističu da je to bilo uvijek i da je to od 100%
važnosti. Uz toliko drugih i općih ekonomski karakteristika unutar poslovanja,
pregovora, prodaje dobiveni rezultat ne iznenađuje.
Svjesnost djelatnika Collegium putovanja d.o.o. je da trebaju i što je najvažnije da žele
unaprijediti vlastite kompetencije dodatnim edukacijama o neverbalnoj komunikaciji.
Time se zaključuje da su djelatnici putničke agencije svjesni važnosti, uloge i uporabe
neverbalne komunikacije. Također zaključuju kako je poznavanje neverbalne
komunikacije važno za realizaciju uspješnih poslovnih pregovora u poslovanju
poduzeaća Collegium putovanja d.o.o.
37
LITERATURA
KNJIGE:
1. Borg, J., 2007., Moć uvjeravanja, Veble commerce, Zagreb
2. Goleman, D., 2015., Emocionalna inteligencija u poslu, Mozaik knjiga, Zagreb
3. Fox, R., 2006., Poslovna komunikacija, Pučko otvoreno učilište, Zagreb
4. Joseph, A., Chapman, M., 2013., Visual CBT, Capstone
5. Phipps, R., 2012., Body Language – It's What You Don't Say That Matters,
Capstone
6. Pink, H., D., 2014., Prodavati je ljudski, Profil knjiga, Zagreb
7. Preis, W., M., Frederick, M., 2010., 101 Things I Learned in Business School
8. Zelenika, R., 2000., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog
djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka
9. Petar, S., 2004, Osnove uspješne komunikacije, Euro Hoper
10. Pease, A., 2002, Govor tijela, AGM
OSTALI IZVORI:
1. http://collegium.eu/
2. https://www.youtube.com/watch?v=S7CN9Trw43w
3. https://www.youtube.com/watch?v=bynPEuD4pLE
4. https://www.youtube.com/watch?v=hrKu6w2HLdE
5. http://www.alfa-portal.com/govor-tijela-kao-govor-jezika/
38
Popis grafikona
Grafikon 1: Prikaz vremena potrošenog na različite oblike komunikacije u tipičnom danu jedne prosječne osobe ............................................................................................................................. 7
Grafikon 2: Slušateljeva pozornost ............................................................................................. 10
Grafikon 3: Koliko Vam je poznat značaj neverbalne komunikacije/govor tijela? .................... 19
Grafikon 4: Služite li se sa neverbalnom komunikacijom u poslovnim pregovorima?............... 20
Grafikon 5: Koliko se često služite neverbalnom komunikacijom u poslovnim pregovorima?.. 21
Grafikon 6: Koliko u pregovorima/prodaji pozornosti posvećujete govoru tijela? ..................... 22
Grafikon 7: Koliko u pregovorima/ prodaji posvećujete pozornosti vlastitom govoru tijelu? .... 23
Grafikon 8: Koliko ste o neverbalnoj komunikaciji naučili kroz obrazovanje? .......................... 24
Grafikon 9: O neverbalnoj komunikaciji naučili ste kroz praktično iskustvo (npr. Obavljanje poslovne djelatnosti) ................................................................................................................... 25
Grafikon 10: Poznavanje neverbalne komunikacije omogućava Vam stvaranje dobrih preduvjeta za pregovaranje/prodaju .............................................................................................................. 26
Grafikon 11: Poznavanje neverbalne komunikacije pomoglo Vam je u izbjegavanju konflikata
prilikom poslovanja/prodaje u poduzeću Collegium putovanja .................................................. 27
Grafikon 12: . Poznavanje neverbalne komunikacije pomoglo Vam je u zaključivanju posla/prodaje u poduzeću Collegium putovanja? ........................................................................ 28
Grafikon 13: Smatrate li da Vam je poznavanje/nepoznavanje neverbalne komunikacije
pomoglo/odmoglo u konkretnom primjeru poslovanju/prodaji u okviru poduzeća Collegium putovanja? ................................................................................................................................... 29
Popis slika
Slika 1: Organizacijska struktura poduzeća Collegium putovanja d.o.o. .................................... 15