Događaj mjeseca · Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo, Mihailo Danilović T Miodrag Kankara

Visoki politički komitet

i pomoć članica PzM sa NATO,

kao i da se bolje definišu reformske

potrebe zemlje Dokument su predstavili

ministri inostranih poslova i odbrane

Milan Roćen i Boro Vučinić česnici

sastanka visoko

e Gore. Zvaničnici NATO

ocijenili

Iz Brisela je poru-

čeno da

uđe u novu

fazu a NATO.

Prema uobičajenoj praksi, to je samo

korak do Akcionog programa za članstvo -

MAP, odnosno do statusa kandidata za

punopravno članstvo u lijansi.

predviđa „širok spektar“ reformi u

oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i u

političkoj, ekonomskoj, finansijskoj,

administrativnoj i naučnoj sferi. Kroz

IPAP se konsoliduju napori u reformi

sistema odbrane, a posebno se doprinosi

podizanju inter

jedan od glavnih

uslova za prijem u članstvo. Interoper -

NATO je 11.

marta prihvatio Prezentacioni dokument

za Individualni partnerski akcioni plan

IPAP za Crnu Goru. IPAP je mehanizam

koji ima za cilj da bolje strukturira

saradnju

.

, a u

su ocijenili dosadašnji

progres Crn

su da je Prezentacioni dokument

IPAP „realan i pravi izraz kapaciteta i

ambicija Crne Gore“.

Alijansa podržava ambicije Crne

Gore da na samitu u Bukureštu

- Intenzivirani dijalog s

A

IPAP

operabilnosti Crne Gore sa

NATO, što predstavlja

a

bilnost je nivo sposobnosti neke zemlje,

njene vojske, da zajedno sa NATO reali

zuje obuku, vježbe i druge

urira se jednom godišnje. Crna

Gora je sada obavezna da prioritete iz

Prezentacionog dokumenta IPAP konkre

tizuje u Akcionom planu, sa konkretnim

rokovima i nosiocima izvršavanja zada

taka.

Partnerstvo za mir podrazumijeva aktiv

nosti u dva pravca -

(IPAP, Intenzivirani dijalog i MAP) i

vojno-odbrambenu reformu (Proces

planiranja i revizije PARP i Individualni

program partnerstva -

IPP, koji se trenutno imple

mentira, reguliše za

izabranih aktivnosti iz Radnog programa

evroatlantskog partnerstva, koji pred

stavlja neku vrstu kataloga od oko dvije

hiljade aktivnosti. Crna Gora je odabrala

69 aktivnosti iz devet oblasti

jezika, medicinska podrška, vojna

edukacija, obuka i vojna doktrina, oblasti

konsultacija, komande i kontrole, odb

rambena politika i strategija, planiranje

odbrambenog budžeta, planiranje za

vanredne situacije, kao i logistika.

-

povjerene mi-

sije i zadatke. Kao što sam naziv kaže, IPAP

je akcioni plan koji se donosi za svaku

zemlju pojedinačno na period od dvije

godine, a až

-

-

-

kroz politički proces

IPP). PARP je

značajan za razvoj vojnih kapaciteta Crne

Gore, radi doprinosa aktivnostima Part-

nerstva za mir, od čega su najvažnije

mirovne i operacije pružanja humanitarne

pomoći, traganja i spasavanja. Aktivnosti

IPP podrazumijevaju obuku i vježbe, u

cilju dostizanja interoperabilnosti sa sna-

gama NATO. -

jedničku realizaciju

-

saradnje, i to:

učenje

-

Vidak Latković

Događaj mjeseca

NATO prihvatio

Prezentacioni dokument IPAP

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i vojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

mart 2 2

, ijana Turkovi

008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak Latković

Ilija Despotović , Olivera Đukanović, ZoricaRadović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović T

Miodrag KankarašPortparol // +382 81 241 375

[email protected]/odbrana

Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5000

ć

SADRŽAJ

DOGAĐAJ MJESECA

INTERVJU VD NAČELNIKA GENERALŠTABA VCGVICEADMIRALA DRAGANA SAMARDŽIĆA

MINISTRI ODBRANE I INOSTRANIH POSLOVA GOVOREO BENEFITIMA ČLANSTVA CRNE G

KAKO SE ŠPANIJA PRIKLJUČILA NATO

..........................................................

......................

Vojska po mjeri države Ilija Despotović, Vidak Latković

...................

Ilija Despotović

............................................

Crna Gora u fazi IPAP mr Mehmedin Tahirović

...........

Bezbjednost preduslov ekonomskog prosperiteta Mihailo

Danilović

......................................................................

ovoljci Mihailo Danilović

...........................

Moć u plavom prostranstvu potpukovnik Marinko M. Slomo

..........................

Od uzdržanosti do aktivnog učešća

..............

Moderne „čelične ptice“ - potpukovnik Marinko M. Slomo

............................................................................

.....................

Novi izazovi mr Tijana Turković

...................................

Ambasador u misiji mira Olivera Đukanović

...........

Misija na Kritu Ilija Despotović

3

4

7

9

12

14

U misijama samo dobr

16

19

20

22

23

24

26

KOMENTAR: POGLED NA MIROVNE MISIJE

POSTUPAK ULASKA U NATO

ORE U NATO

PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVNIM MISIJAMA USKUPŠTINI

PREDSTAVLJAMO:VAZDUHOPLOVNA BAZA CRNE GORE

VOJNA TEHNIKA: SAVREMENI HELIKOPTERI

REGION

U SUSRET SAMITU NATO U BUKUREŠTU

CRNOGORSKI OFICIR U LIBERIJI

FELJTON: CRNOGORCI BILI PARTNERI ZA MIR

PARTNER 3

Nedavno ste imenovani za v.d. načel-

nika Generalštaba Vojske Crne Gore.

K e u Vojsci i

njen budući razvoj

ako vidite trenutno stanj

?

Iako sam i na ranijoj poziciji bio u prilici

da pratim stanje, sada

niju i efikasniju

organizaciju sistema odbrane

identifikovani problemi sporo rje

šavaju. Moj osnovni cilj je da stvorim

e efikasno rješavati probleme.

Kao relativno mali sistem, ne treba da

robujemo nikakvim šemama velikih

sistema, iako su nam dobrodošla iskustva

svih naših partnera. I

sistem možemo prila

goditi našim uslovima

. Dupliranje nadlež

nosti Ministarstva i Generalštaba nije

samo naš problem, je prisutan i u

mnogim zemljama sa dugom tradicijom

u NATO. Želim da se Generalštab bavi

težišnim stvarima, a to su komandovanje i

obuka Vojske. Tu, prije svega,

, na nivou Ministarstva,

objedini upravljanje ljudskim i materi

jalnim resursima, tako što bi se po jedno

odeljenje u tim sektorima bavilo kadro

vima i logistikom u Vojsci, ali bi ruko

vodioci tih odeljenja bili

Ima razloga i da vojno-vojna

saradnja bude u sektoru Ministarstva za

politiku odbrane. e, veliku pažnju

posveti razvoju komandnih i

informacionih sistema i želja nam je da

budemo prvi organ u državnoj administ

raciji koji

i time ubrzati proces rada.

imam mogućnost

da uočene probleme rješavam. Cilj mi je

da napravimo racional

. Uočio sam

da se -

sistem koji ć

mamo dovoljno

stručnog kadra da -

i time izbjeći dup-

liranje nadležnosti -

već

vidim

mogućnost da se

-

-

-

moji načelnici J-

1 i J-4.

Takođ

ćemo

-

će značajno uvesti informa-

cione sisteme

4 PARTNER

Dragan Samardžić

Intervju v.d. načelnika Generalštaba VCG viceadmirala Dragana Samardžića

Vojska po mjeri državeVojska po mjeri države

Moj osnovni cilj je da stvorim sistem koji će efikasno rješavati probleme.

Kao relativno mali sistem, ne treba da robujemo nikakvim šemama

velikih sistema, iako su nam dobrodošla iskustva svih naših partnera.

Imamo dovoljno stručnog kadra da sistem možemo prilagoditi

našim uslovima i time izbjeći dupliranje nadležnosti.

ulazak u NATO, zahtijeva

, siguran sam,

kroz dogovor icama NATO.

razvija regionalni

sistem bezbjednosti i osmatranja komp

letnog vazdušnog prostora. Siguran sam

da ne mo

region, kako more, tako i vazdušni pros

tor budu pod nadzorom regionalnog

radarskog sistema osmatranja. To je

prednosti integracija.

kopnena vojska biti

,

e Crne

Gore, na tom planu smo preduzeli mjere i

jedan d

je ugovoren i ubrzo

namjeravamo

da opremimo naše jedinice kompletno

NATO naoružanjem.

i novu

komunikacionu opremu.

i vozila sa oklopnom zaštitom.

i na

redovnom servisiranju i modernizaciji

lakih helikoptera, a namjeravamo da u

narednom periodu nabavimo transport

ne helikoptere, koji bi višenamjenski.

K

i iziskivalo nove

troškove držav .

ćemo obezbje-

đenje našeg vazdušnog prostora i u tome

ćemo naći najracionalniji

način sa član

Već postoji ideja da se

-

će dugo čekati da čitav jadranski

-

jedna od najvećih

Pošto će srce, od-

nosno, najjača snaga VCG koja će moći

da zadovolji sve potrebe odbran

io naoružanja po NATO standar-

dima već biće isporu-

čen. U narednom periodu

Želimo da pređe-

mo na kalibar NATO i usmjerićemo

sredstva ove godine težišno na ličnu

zaštitu svakog našeg pripadnika

Moraćemo,

takođe, da nabavimo određena terenska

vozila

Takođe, kada je opremanje mornarice u

pitanju, tu moramo biti racionalni. Već

smo započeli rad na studiji opravdanosti

modernizacije i prenamjene naših fregata

u of-šor patrolne brodove. Radimo

-

bili

oristili bi se i u odbrani od požara, za

evakuacije povrijeđenih, traganje i spa-

savanje. Smatramo da bi najracionalnije

bilo sve to objediniti u Vazduhoplovnoj

bazi, iz razloga što imamo obučen letački

i tehnički kadar i to ne b

i

Koliko se napredovalo u nabavci novog

naoružanja i modernom opremanju

Vojske?

Šta sada možete reći o eventualnom

učešću pripadnika VCG u mirovnim

misijama?

U skupštinskoj je proceduri Zakon o

učešću u misijama. Vlada je u tom aktu

utvrdila princip dobrovoljnosti. U većini

zemalja našeg regiona u početku je bio

zastupljen taj -

uk-

ljučuje u mirovne misije. Moramo shva-

titi da se država ne brani na svojim

granicama, već da

. Zato je neophodno

da u sistemu kolektivne bezbjednosti

svaka država, shodno svojim mogućnos-

tima i snagama, pruži dopr

naših pripadnika u vezi sa učešće

nikako nećemo poslati neobučene.

ne treba da obučavamo i

trošimo sredstva na one koji nijesu

izrazili volju da učestvuju u misijama.

Kao što je predviđeno

CG utvrđ eđutim

inistarstva odlučili

organiza-

cijom Ministarstva, upravo iz razloga, o

kojima sam već govorio, da bi sistemski

izbjegli preklapanja nadležnosti. R

i

očekujem da bi taj dokument Vlada

Počeli smo izradu Strategijskog pregleda

odbrane - dokumenta

partneri

savjetovali su nas da ne žurimo, bitno je

da napravimo kvalitetan i realan doku-

ment, s obzirom da svaki segment tog

pregleda mora biti baziran na analizama i

princip, ali kasnije, prili

kom potpisivanja ugovora i prijemom,

svaki pripadnik bio je obavezan da se,

ukoliko to od njega zahtijeva država,

su opasnosti daleko

ispred naših granica

inos globalnoj

bezbjednosti. Pristupili smo anketiranju

m u

mirovnim misijama. To je preduslov da

bismo pristupili obuci, jer, one koji žele,

Sa

druge strane,

, novu formaciju

V uje Vlada. M , na nivou

M smo da to pitanje

rješavamo u paketu sa novom

adni

timovi na tome intenzivno rade

mogla usvojiti u maju.

koji NATO najviše

uvažava. Izrada tog dokumenta nije

jednostavna jer se pravi na osnovu

brojnih analiza. NATO i naši

Kada možemo očekivati formaciju

Vojske Crne Gore?

Često se pominje pitan -je izrade Stra

tegijskog pregleda odbrane. Zašto je taj

dokument toliko važan?

Govorite o racionalizaiji sistema. Šta je

u tom smislu urađeno i šta je u planu, u

pojedinim vidovima Vojske?

Nastojaćemo -

Smanjićemo

da težište u radu bude

učenje engleskog , započeli

smo kurs po svim jedinicama

obuhvaćeno oko 400 pripadnika, nakon

čega će biti organizovani

arice neće biti puno promjena

kako

bi bila u mogućnosti d

odacima. Takođe, u nared

O Naravno,

osnovni zadatak mornarice biće kontrola

pomorskog saobraćaja, podrška Obalskoj

straži, kao i vršenje obalskog nadzora

našeg mora, a sve u cilju uspješnije borbe

protiv terorizma, proliferacije naoruža-

nja i to, posebno, kroz učešće u regi-

onalnim aktivnostima, a prije svega, u

ADRION-u i Virtuelnom pomorskom

regionalnom centru.

Što se tiče Vaz objedini-

ćemo

-

Kada već govorimo o vaz-

duhoplovstvu, a s obzirom na strateško

op -

-

, u kopnenoj vojsci da obje

dinimo resurse, da imamo jednu jaku

jedinicu. broj lokaliteta na

kojima se pripadnici vojske baziraju.

Daleko je bolja obuka ako su sve jedinice

stacionirane na jednom mjestu. Prilikom

obilaska jedinica, svima sam jasno rekao

da zahtijevam

jezika. Stoga

, kojim je

viši kursevi u

zemlji i inostranstvu.

Preseljenjem komande u Bar, u mornarici

je napravljen prvi korak. U organizaciji

nove morn ,

ali ni tu ne smije biti preklapanja funkcija.

Država ne mora da troši sredstva na duple

kapacitete. Recimo, sistem osmatranja i

nadzora obale trebalo bi da bude u

potpunosti u nadležnosti mornarice

a servisira sve

druge sisteme bezbjednosti potrebnim

p nom periodu,

na nivou države, treba riješiti pitanje

nadležnosti balske straže.

duhoplovstva,

protiv-vazdušnu odbranu i sistem

vazdušnog osmatranja i javljanja u Golu

bovcima, a s obzirom da je praksa da je

PVO svuda u svijetu skoncentrisan oko

glavnog grada.

redjeljenje o ulasku u NATO, smatra

mo da je neracionalno da imamo sopst

venu avijaciju. Zbog toga, u nastojanju za

PARTNER 5

nije bilo sredstava za modernizaciju

mali sistem koji je sam sebe trošio.

Mislim da su sredstva opredijeljenja za

sistem odbrane dovoljna za sve ono što

smo mi planirali u toku ove godine. Vrlo

je važno opredjeljenje Vlade da finansi

ranje odbrane bude na 2 odsto BDP.

roj loka

cija, koje

z

fi

nansijska sredstva. Nije dobro da profesi

onalnog školovanog vojnika

skladišta. Kada bismo

nekoj agenciji dali da nam

i mnoge zemlje

, uostalom, priliku da u našem sus

jedstvu vidimo, koliko jedna eksplozija

takvog skladišta može da izazove ljudskih

tragedija i materijalne štete.

svaka

municija ima svoj vijek trajanja. Zbog

toga je jedan od naših prioriteta da te

probleme riješimo kroz program

MONDEM i T .

Izgradnja profesionalnosti kod svakog

pripadnika i stvaranje novog prepoznat

ljivog imidža Vojske, ko

standarda pripadnika

Vojske, prije svega kroz stambeno zbri

njavanje, što je, cijenim, osnovni

kadrova.

, već

smo i

-

Trenutno jedan od najvećih problema

koji opterećuju Vojsku je veliki b -

moramo da obezbjeđujemo.

Mnogi ljudi su nam vezani za obe bjeđe-

nje skladišta, a to povlaći i značajna -

-

angažujemo

za obezbjeđenje

čuva skladišta i

vojne objekte, bilo bi priče kako naša

Vojska, tobože, nije sposobna ni da čuva

svoja skladišta. Ali to je daleko jeftinije i

praktičnije , poput Nje-

mačke, već imaju takvu praksu. Imali

smo -

Do nesreća i

katastrofa te vrste ne dolazi samo zbog

ljudskih grešaka, već i zbog toga što

ehnički sporazum sa SAD

-

ja će biti pouzdan

vu - to mi je primarni cilj. Takođe, radiću i

na poboljšanju

-

motiv za

rad i privlačenje novih stručnih

Ilija Despotović

Vidak Latković

Aktuelan je i program uništavanja viš

kova naoružanja i municije. Koliko je

važan taj projekat za Crnu Goru?

I za kraj, koji su prioriteti u Vašem

radu?

-

partner i dobiti adekvatno mjesto u društ-

nici mogu ići

ranije u penziju. -

mogućnost i to nas sprečava da

vršimo podmlađivanje kadra. -

-

ne može specijalac ili dobro obučeni

vojnik biti sa 50 godina.

c

-

konačno -

-

, što znači da

znači

na

tekuće troškove i preko 20 -

-

, kao što je praksa u svijetu,

Sada nemamo tu za

konsku

Ne može

mo dozvoliti da naši pripadnici moraju

imati istovjetan radni vijek kao civili re

cimo,

Osnovni princip je da svaka planirana

aktivnost mora imati svoju realnost u

budžetu. Vršimo dodatnu eduka iju kako

bismo prešli na planiranje, budžetiranje i

finansiranje po NATO standardima. Naj

bitnije je da, , u Crnoj Gori pos

ljednje dvije godine imamo stabilan bu

džet su sva planirana sredstva

i realna. I ove godine imamo budžet u

skladu sa NATO standadima, što da

oko 50 odsto ide na plate, 25-30 odsto

odsto na opre

manje, nabavku nove opreme i moderni

zaciju vojske. To je poseban kvalitet tog

budžeta. U posljednjih 10-15 godina nije

Da li je finansiranje Vojske usklađeno sa

njenim realnim potrebama?

na realnim izvorima finansiranja. To je

jedna kompletna analiza svega što se tiče

odbrane i iz tog dokumenta proizilaze

mnogi drugi akti. Taj dokument kod nas,

do sada, nije rađen, pa predviđamo da je

realno potrebna godina dana. Podsjetio

bih da nas očekuje i prilagođavanje stra-

teških i zakonskih -

kao i po-

četak rje

pozitivno

uticalo na atraktivnost vojničkog poziva.

ećano -

-

. Smatramo da će u narednom

periodu ta popuna ići svojim tempom

bez problema. Školujemo mlade ljude na

akademijama u inostranstvu i oni su u

pri

Takođe, moramo

omogućiti da profesionalni vojnici

dokumenta sa Usta

vom, kao i izrada podzakonskih akata.

Poboljšanje standarda vojnika,

šavanja stambenih pitanja, imalo

je odjeka u javnosti, što je

Znatno je pov interesovanje voj

nika po ugovoru, tako da trenutno popu

njenost vojnicima po ugovoru iznosi oko

60 odsto

lici da se dodatno edukuju u relativno

kratkom periodu.

, kao

Kao prvi čovjek Vojske, da li ste zado-

voljni popunjavanjem Vojske?

6 PARTNER

Izgradnja

profesionalnosti kod

svakog pripadnika i

stvaranje novog

prepoznatljivog imidža

Vojske, koja će biti

pouzdan partner i dobiti

adekvatno mjesto u

društvu - to mi je

primarni cilj.

Pogled na mirovne misije

Komentar:

Crna Gora je još prilično daleko od

punopravnog članstva u NATO, a već

počinje politička priča, zasad, više o

posljedicama nego o prednostima prik

ljučenja toj alijansi. Ali i oni koji unapri

jed neostvareno članstvo,

ostaju na šturim i neargumentovanim

upozorenjima, tipa - NATO nam nije

potreban. Ipak, kad javna debata o

NATO članstvu bude u punom zamahu,

najvjerovatnije, jedno od glavnih pitanja

biće učešće građana

Tretman tog vida

međunarodne solidarnosti manifesto

vanja zajedničke odgovornosti za oču

vanje i stabilnost mira, u

misijama u svijetu,

ali događaja iz predhodnih go

ulogom NATO u bivšoj

zajedničkoj državi, kao i unutrašnjih

političkih

izazvano činjenicom da su

neke od njih angažovane n

politički veoma opasnim pod

ručjima, kao što je, prije svega, Avga

nistan. Za

svjetskog rata, koje su razdvajale zara

ćene strane, identifikovane u različitim

državama,

mir u zemljama sa

građanskim ratovima. Ti ratovi nijesu

samo politički motivisani sukobi, već iza

njih stoje vjerske i etničke konfro tacije.

Aktivnost terorističkih grupa, i to na

međunarodnom planu, te

ponekad, nije ni

lako identifikovati zaraćenu stranu, jer ih

je mnogo i sa

-

-

kritikuju još

Crne Gore u mi-

rovnim misijama.

i -

-

našoj javnosti je

pod uticajem medijskog publiciteta o

aktuelnim mirovnim

dina koji su

u vezi sa

prilika (podjela) u Crnoj Gori.

Naravno, podozrenje prema mirovnim

misijama u savremenim uslovima

posebno je

a bezbjed-

nosno i -

-

razliku od mirovnih misija od

prije nekoliko decenija, poslije Drugog

-

današnje misije sve više imaju

zadatak da održavaju

n

ratove pret-

vara u regionalne sukobe i prave vrtloge

konflikata u kojima,

veoma radikalnim meto-

dama borbe i ciljevima. Stradanja i patnje

ljudi u ovim

nego u „bivšim” ratovima.

današnjim ratovima mnogo

su veće

Ali, možda je učešće u mirovnim misi

jama protiv takvih ratova, samim tim, i

-

izazovnije, kako za demokratske zemlje,

PARTNER 7

tako i za njihove državljane koji se

-

nsenzus, ako ne o unutraš-

njim, a ono, bar, o

-

toliko, usaglase o tome kako da se zemlja

bolje predstavi u svijetu.

Mirovna misija se gotovo shvata kao

služenje ovoj ili onoj vlasti, a ne kao

kao

manifestacija njenog ugleda i povjerenja

u

Federativna Jugoslavija je, zaista, imala

ugled zemlje koja je bila veoma

o je bilo, recimo, u održavanju

mira na Sinaju, poslije izraelsko-

arapskog sukoba.

poslanstva. To

, i to u drugim zemljama, koji su

žrtve ratova, raznih drugih sukoba, koji

pate, koji se bore za pravednu stvar. S

obzirom na teror zam kao glavnu

bezbjednosnu opasnost po savremeni

svijet, mirovna misija je utoliko oprav-

danija.

Iz suštine karaktera same misije, valjda, i

proizilazi dobrovoljnost kao osnov za

koji su u nevo-

ljama, koji ne mogu sami da se izbore za

mir, za bezbjedan i -

u

njima angažuju. Mada je rano govoriti o

učeš u Crne Gore u međunarodnim mi

rovnim snagama za podršku miru, iako

to, svakako, nije daleka budućnost, može

se već sada reći da je i to pitanje , u našim

uslovima, pod snažnim uplivom domaće

političke scene. Crna Gora je još daleko

od toga da bi u njoj mogao biti izgrađen

stabilan ko

spoljnopolitičkim

pitanjima. U mnogim zemljama je

upravo obrnuta situacija. Kod nas još ne

postoji šira politička svijest o poželjnoj

spoljnopolitičkoj poziciji države, o

potrebi da se političke stranke, koliko

Zato se svako pominjanje mirovne misije

tretira iz uskostranačkog interesa.

politička misija same države,

njene sposobnosti. U vrijeme poslije

Drugog svjetskoig rata, Socijalistička

poželjna

kao učesnik mirovnih snaga Ujedinjenih

nacija. Tak

Misija sama po sebi znači poseban

zadatak, ima značenje nacionalnog

nije "usluga" vlasti, već

onima

i

učešće u njoj. Svakako, misija, baš zato

što je namijenjena onima

dostojan život, podra

ć

8 PARTNER

zumijeva hrabrost njenih učesnika. Oni

moraju biti humanistički motivisani. Za

današnje mlade ljude, često sklone raz

nim

dobro osposobljen, obučen, profesional

no spreman u punom smislu te riječi.

Čak u davna

vremena. Bokeljski pomorci su oplovili

svijet. Neki od njih su bili utemeljevači

ruske pomorske flote. Karakteru našeg

čovjeka, izgleda,

već bili i u

vojnoj mirovnoj misiji, na Kritu, krajem

19. više pojedinačnih

primjera, i to u istoriji zabilježenih, učešća

naših ljudi u misijama slobode, u misi

jama od međunarodnog značaja.

Stevan Pavlov Kilibarda je poginuo u

američkoj vojsci, u Prvom svjetskom ratu.

Vaso Brajović je učestvovao u grčkom

ustanku protiv Otomanske

Vasojević Leko

Saičić je bio "misionar" u ruskoj vojci, u

ratu protiv Japana. A narodni pjesnik

Radovan Bećirović je spjevao jednu divnu

pjesm pogibiji, široj javnosti nepoz

natog, Rada Bakovića u američkoj vojcsi,

takođe, u Prvom svjetskom ratu. Bez

Crnogoraca nije mogao proći ni španski

građanski rat. U njemu su, pored ostalih,

bili general Peko Dapčević revolucionar

Veljko Vlahović.

aš čovjek, prema tome, nije ravnodušan

prema tuđoj nevolji. Danas, ljudima

Ilija Despotović

i

-

izazovima, misija može biti "za-

nimljiva" i zbog toga. Ona sama u sebi

nosi i nešto što se zove "avanturizam".

Jasno je, uz sve to, za misiju treba biti

-

Naši ljudi, upravo iz Crne Gore, uvijek su ,

bez straha, odlazili u svijet. i

nije strano da se otisne iz

svog sela i da se obrete na kraj svijeta. A i

jeste tako. Crnogoraca ima svuda, pa i

dalekoj Patagoniji, na samom jugu

Latinske Amerike. Dakle, "misionarstvo"

je crta naših ljudi. Crnogorci su

vijeka, ali ima i

-

imperije. U toj

"misiji" je zadobio slavu junaka i spo-

menik mu je podignut.

u o -

i

N

u

nevolji se ne mora pomagati samo oruž-

jem. Može i raznim vrstama znanja i

vještina. Mirovne misije nijesu samo one

sa puškom.

Crna Gora u fazi IPAP

Postupak ulaska u NATO

Put ulaska u NATO ima složenu, ali i

jasno definisanu proceduru, koja se u

tehni

e u programu Partnerstvo za mir

PzM (Partnership for Peace) i u

Akcion

Svrha tih mehanizama je

interoperabilnosti bezbjednosno-

odbrambenih kapaciteta

, kroz veoma

zahtjevan proces izgradnje standarda i

sistema vrijednosti koji je kompatibilan

sa NATO . Država, nakon

efikasne realizacije obaveza iz PzM,

prelazi u status

, kroz izradu i realizaciju -

. Kao prelazni

oblik pripreme za MAP, NATO -

te mehanizme, -

alja-aspira-

nata. Nakon participiranja u PzM od

čkom smislu odvija u dva koraka -

učešć -

om planu za članstvo - MAP

(Membership Action Plan).

povećanje

države koja

teži priključenju Savezu

članicama

kandidata za članstvo u

NATO Akci

onog plana za članstvo

prim

jenjuje različi prilago

đene mogućnostima zem

godinu i tri mjeseca, Crna Gora je, na

osnovu odluke Sjeveroatlantskog sav-

jeta NATO, 4. februara 2008. godine,

ušla u prvu fazu Individualnog part-

nerskog akcionog plana-IPAP, kroz

izradu Prezentacionog dokumenta

IPAP koji je 11. marta predstav

u Briselu. Nakon

samita NATO u Bukureštu,

godine,

irani

dijalog sa NATO. U ovom trenutku ova

dva mehanizma, koji se mogu odvijati

paralelno, predstavljaju za Crnu Goru

završnicu

Individualni partnerski akcioni plan

IPAP (Individual Partnership Action

Plan), kao mehanizam pokrenut je u

novembru 2002. godine na samitu

NATO u Pragu. IPAP omogu ava Ali-

jansi izradu programa pomo i za

ljen pred

svih 26 članica NATO

početkom

aprila 2008. Crna Gora očekuje

da će biti pozvana u Intenziv

priprema za učestvovanje u

Akcionom planu za članstvo u NATO.

-

ć

ć

reforme u zemljama - partnerima, a

stima. Na samitu NATO u Istan

bulu, 2004. godine, IPAP je pr

, kako bi

uspješnije realizovale svoje reforme.

IPAP-om, koji se radi na dvije godine,

jasno se postavljaju ciljevi saradnje i

prioriteti i

tih

mehanizama sa njima. NATO eksperti,

u tu svrhu, daju precizne savjete o

ciljevima reforme, e

Ciljevi IPAP se odnose

,

odbrambeno-vojnih, ekoloških i dru

gih pitanja, kao što su informisanje

javnosti, upravljanje krizama i pitanje

administracije.

u

skladu sa specifičnim potrebama i

okolno -

odubljen

i prilagođen članicama PzM

ndividualnih partnera i

obezbjeđuje usklađenost različi

prilagođen svakoj

pojedinačnoj državi.

na koordinaciju

bilateralne pomoći pojedinih partnera i

aktivnosti s međunarodnim instituci-

jama u vezi političkih i bezbjednosnih

-

PARTNER 9

Prva država koja je sa NATO potpisala

IPAP, 2004. godine, je Gruzija, a taj plan

se sada realizuje sa Azerb jdžanom,

Uzbekistanom i Moldavijom.

Crna Gora kroz IPAP ostvaruje sarad

nju sa NATO u procesu sveukupnih

društvenih reformi

za borbu

protiv terorizma, organizovanog kri

minala i korupcije, kao i bezbjednosti

granica

transparentnosti sektora

odbrane ž

, harmonizaciju sektora bezbjed

nosti sa NATO standardima, u cilju

boljeg odgovora na savremene bezb

jednosne prijetnje i postizanja inter

operabilnosti sa strukturama evro

atlantskog prostora bezbjednosti, te

o

e

-

(u političkoj,

ekonomskoj i administrtivnoj sferi),

zatim u jačanju kapaciteta

-

. Takođe, to podrazumijeva ja-

čanje procesa

i civilne kontrole oru anih

snaga -

-

-

-

bezbjeđenje jasnije i sveobuhvatnije

percepcije javnosti koncepta naci-

onalne bezbjednosti i procesa evro-

10 PARTNER

atlan je Crne Gore, jačanje

političkog dijaloga

bezbjeđivanje preduslova za uklju-

čenje Crne Gor

Podsjećanja radi, Mađarska, Češka i

Poljska, prije njihovog ulaska u NATO,

provele su samo dvije godine u Intenzi-

viranom dijalogu. Na njihovim iskust-

vima uvidjelo se koliko je težak proces

prilagođavanja bivših socijalističkih

zemalja u njihovom kretanju ka zajed-

nici sa izgrađenim sistemom vrijednosti

kakav je NATO. Na osnovu Studije o

proširenju NATO iz 1995. godine,

Intenzivirani dijalog se vodi u formi

sastanaka između Sjeveroatlantskog

savjeta i visokih predstavnika pojedinih

zemalja (predsjednici vlada, ministri

spoljnih poslova i odbrane), na kojima

se razmatraju pitanja vezana za pridru-

živanje Alijansi. Cilj Intenziviranog

dijaloga je da se državi - aspirantu

pomogne da definiše područja na

tske integraci

s NATO partnerima

i o

e u MAP.

kojima je potrebno uskladiti i formu-

lisati zajedničke preporuke za postiza-

nje interoperabilnosti. Nakon uspostav-

ljanja MAP procesa 1999. godine, sve

zemlje koje su dotad učestvovale u

procesu Intenziviranog dijaloga su po

sistemu automatizma ušle u MAP koji je

predstavljen kao njegova nadogradnja.

-

čet

( -

Pojačani dijalog o aspiraci-

jama Ukrajine za članstvo u NATO.

Pokretanje Pojačanog dijaloga s Ukra-

jinom predstavlja prekretnicu u -

-

mr Mehmedin Tahirović

Trenutno, Intenzivirani dijalog se re

alizuje jedino sa Ukrajinom koji je

otpo sastankom Komisije NATO-

Ukrajina NUC), kada su ministri spolj

nih poslova u Viljnusu, 2005. godine,

pokrenuli

odno

sima Ukrajine i NATO-a. To je ujedno i

jasna poruka podrške NATO aspiraci

jama Ukrajine.

Ministri odbrane i inostranih poslova o benefitima ulaska Crne Gore u NATO

Tema

Ministar odbrane i

minis

-

da to nije

jedini benefit članstva u Sjeverno-

atlantskom savezu.

i dalje je opterećen neri-

ješenim pitanjima i problemima u

međudržavnim odnosima

-

ima između Make-

donije i Grčke u Bosni i

Hercegovini. U takvom kontekstu,

Crna Gora, naravno, na duži rok, nije

sasvim oslobođena bezbjednosno-

odbrambenih briga. Stoga, procje-

njujemo da je njen strateški interes

“, rekao je Vuči-

nić.

Boro Vučinić

ć

tar inostranih poslova

saglasni su u ocjeni da je bezb

jednost primarni cilj zbog koga Crna

Gora ne bi rebalo da ima dileme oko

ulaska u NATO, ali, u razgovoru za

"Partner", naglašavaju

“Bezbjednosni kontekst Zapadnog

Balkana

u regionu,

kao i nestabilnom pozicijom poje

dinih država. Imamo upozorenja da

je, zbog složenosti prilika, Zapadni

Balkan i dalje enigma za Evropsku

uniju. Navode se problemi u vezi sa

Kosovom, odnos

, te prilike

ulazak u NATO, kao jedini sistem

kolektivne odbrane

Milan

Ro en

t

PARTNER 11

Boro Vučinić

" Crna Gora će imati direktne ekonomske

benefite od članstva. Jer, bezbjednosno stabilna

i sigurna zemlja predstavlja i povoljan ambijent

za ekonomske aktivnosti. To je najjaci magnet

za privlačenje stranih investicija."

Bezbjednost preduslov ekonomskog prosperiteta

Iako svrha NATO nije da pobjeđ

ć

, značajno je naglasiti da na-

pad na jednu članicu Alijanse preds-

tavlja napad na sve. Crna Gora bi

članstvom ravnopravno učestovala u

donošen -

č i jedna

članica ne

č

Roć da uč

č

i da

ć -

č -

On

istič

č

-

-

-

č -

Ne č

rističkih zemalja

članice NATO struč

Vučinić podsjeć lijansa iz čis-

to vojnog saveza prerasla u organiza-

uje u

ratovima, nego da odvrati mogu e

napade

ju svih odluka. One se do

nose konsenzusom i ne postoji tijelo

koje odlu uje u ime država i n

može donijeti odluku bez

saglasnosti ostalih - bez obzira na

svoju veli inu i razvijenost kapaciteta.

en kaže lanjenje u NATO

predstavlja osnovni spoljnopoliti ki i

bezbjednosni prioritet Crne Gore

e, zajedno sa integracijom u Evrops

ku uniju, taj cilj državi donijeti brojne

prednosti u politi kom, bezbjed

nosnom i ekonomskom smislu.

e da su evroatlantski ciljevi Crne

Gore komplementarni sa procesom

evropskih integracija i povezani sa

unutrašnjim reformama - iji je cilj

postizanje daljeg ekonomskog prog

resa, reorganizacija državne uprave i

implementacija i poštovanje evrops

kih standarda.

„Osnovni prioriteti Vlade na unutraš

njem planu, koji podrazumijevaju

ja anje demokratskih institucija, vla

davine prava, promovisanje principa

tržišne ekonomije, borbu protiv

organizovanog kriminala i nezavisno

sudstvo, u potpunosti korespondiraju

sa temeljnim principima NATO“,

tvrdi šef crnogorske diplomatije.

udi cinjenica da su osam od deset

najrazvijenih tu

, što njaci dovode

u direktnu vezu sa bezbjednosnim

pitanjem.

a da je A

12 PARTNER

ciju sa širim da će

država, zbog toga, imati moguć

dlučuje o bezbjednosnim, ali i poli-

tičkim pitanjima od globalnog zna-

čaja.

Crna Gora bi ulaskom u NATO imala

značajne političke i ekonomske ko-

risti.

demokratskih standarda,

primjerenih najrazvijenim zemljama,

upravo članicama te alijanse. Crna

Gora će imati direktne ekonomske

benefite od članstva. Jer, bezbjed-

nosno stabilna i sigurna zemlja preds-

tavlja i povoljan ambijent za eko-

nomske aktivnosti. je najjači mag-

net za privlačenje stranih investicija“,

istakao je Vučinić

NATO, izmeđ

-

-

o koja od zemalja

primorana na članstvo u tom savezu, a

istina da države same traž

takođe,

istič

č

-

č -

spektrom ciljeva i

nost da

o

„

Stvaraju se uslovi za potpuniju

afirmaciju

To

.

u ostalog, promoviše

osnovne vrijednosti na kojima se

temelje moderna društva - demo

kratiju, slobodu pojedinca, tržišnu

ekonomiju, vladavinu prava, pošto

vanje ljudskih prava i prava manjina.

Zabluda je da je bil

e pristup

„elitnom klubu“.

U Ministarstvu odbrane,

u da ne stoji ni tvrdnja da je Crna

Gora NATO-u interesantna da bi se na

njenoj teritoriji gradile baze. NATO,

kako su kazali, državu ne uslovljava

tim pitanjem.

„NATO nema razloga da gradi baze u

Crnoj Gori, niti je njihova gradnja

uslov za pristupanje Alijansi. I sama

država može da odbije da na njenoj

teritoriji budu vojne baze. Ina e, takva

odluka u NATO se donosi na osnovu

detaljne analize cost-benefit i raz

matranja politi ko-strateškog kon

teksta“, stav je Ministarstva.

Sjeverno

en, kao garant stabilnosti proširuje

mogu nosti da Crna Gora bude priv

la nija za strane investicije i dobije

konkretnu pomo od i part

nera NATO za reformu sektora bezb

jednosti i odbrane.

"NATO e pomo i Crnoj Gori da brže,

bolje i jeftinije sprovede reformu sek

tora bezbjednosti i odbrane i da efi

kasno sprovede demokratsku kont

rolu oružanih snaga“, rekao je en

za „Partner“.

On je dodao da je crnogorska Vlada

opredjeljena da aktivno doprinosi ši

rem konsenzusu u društvu za bolje

razumijevanje osnovnih prednosti i

izazova koje podrazumijeva lanstvo

u NATO, kako bi se premostili uvrije

ženi stereotipi iz hladnora

e iz bliske

prošlosti.

„Pitanje lanstva Crne Gore u NATO

je pitanje njene budu nosti i trajnog

o uvanja drž

unarodnog subjektiviteta

en.

Prva ekološka država na svijetu ne bi

trebalo da brine ni o zaštiti životne sre

dine, jer do sada nigdje nije registro

van negativan uticaj lanstva u NATO

po tom pitanju.

Eksperti tvrde da se ulaskom u NATO

podižu standardi pra enja i zaštite od

uticaja vojnih aktivnosti na okolinu, te

da Savez trenutno ima vode u ulogu u

više važ unarodne

razmjene u oblasti nauke i ekologije.

Osim toga, važno je naglasiti da bi se

Crna Gora ulaskom u NATO uklju ila

u veliki broj nevojnih aktivnosti, po

put obuke za borbu protiv terorizma,

organizovanog, prekograni nog i svih

atlantski savez, slaže se Ro-

ć

ć -

č

ć članica -

-

ć ć

-

-

-

Roć

-

č

-

tovskog

doba i negativno nasljeđ

č

ć

č avnog identiteta i njenog

međ “, zak-

ljučio je Roć

-

-

č

ć

ć

nih programa međ

č

-

č

Milan Roćen

drugih oblika kriminala, ja anja

sposobnosti odgovora na krize

(prirodne, tehni ke, ekološke i sl.),

nau ne i tehnološke saradnje, te bolje

razmjene informacija s drugim

državama u cilju bezbjednosti države.

nu odluk

ani.

„Razumije

ju, demokratska -

“, kazao je on.

Mihailo D

č

č

č

I pored svih povoljnosti, Vučinić nag-

lašava da će konač u o ulasku

u NATO donijeti građ

se, o svim tim elementima

i aspektima odlučiće javnost Crne

Gore. Odluka o članstvu u NATO

biće, u svakom sluča

većinskom podrškom u parlamentu

ili na referendumu

anilović

PARTNER 13

NATO misije

Na zemlji č je da od-

luči da li ć uč

u inostranstvu i na koji način ć

-

č -

-

ć

ć

č

ć-

priče da će građ

-

lanici NATO

e estvovati u misijama

e to

uraditi. NATO trenutno ima oko

54.000 vojnika u misijama, a od

toga 50.000 iz 8 zemalja NATO,

odnosno iz Amerike, Velike Bri

tanije, Njema ke, Francuske, Ho

landije, Turske, Španije i Italije.

Neke zemlje imaju samo 2 vojnika,

poput Švajcarske.

Crna Gora nije se obavezala, niti je

to od nje traženo, na neki konk

retni oblik vojnog doprinosa, ve

na razvoj svojih kapaciteta, a kada

se oni razviju, u dogovoru s NATO

e se sagledati u kojim aktvnostima

bi država mogla da doprinese. U

tom smislu, NATO ne vrši nikakav

pritisak, nego ostavlja Crnoj Gori

da sama o tome odlu i na osnovu

sposobnosti i ekonomskih mogu

nosti. Zato, anima

Crne Gore biti nametnuto da se

bore u drugim zemljama, ako dr

žava pristupi NATO, nijesu sasvim

osnovane.

"Pitanje članstva Crne Gore u NATO je pitanje

njene budućnosti i trajnog očuvanja državnog

identiteta i njenog međunarodnog

subjektiviteta.”

Nakon oslobođena Krita 1899. godine,

crnogorski vojnici koje je knjaz Nikola

poslao u prvu svjetsku mirovnu misiju

da arbitriraju između kritskih Grka i

Turaka, ispraćeni su uz najveće počasti.

Više od vijeka kasnije, poslije obnove

državnosti i povraćaja međunarodno-

pravnog subjektiviteta, Crnoj Gori je i

formalno potvrđena pozicija faktora

stabilnosti u regionu.

Ipak, tek aktivnim učešćem u mirov-

nim i humanitarnim misijama Crna

Gora će se, kako preporučuju eksperti,

pozicionirati i kao značajan akter na

međunarodnoj sceni i dobiti priliku da

nastavi uspješnu kritsku priču, čuvenu

u svijetu.

Ministarstvo odbrane nedavno je sači-

nilo Predlog zakona o upotrebi jedinica

Vojske Crne Gore u međunarodnim

14 PARTNER

Prijedlog Zakona o mirovnim misijama u SkupštiniTema

U misijama samo dobrovoljcisnagama i učešću pripadnika civilne

zaštite, policije i zaposlenih u organima

državne uprave u mirovnim misijama i

drugim aktivnostima u inostranstvu.

Predlog čeka da prođe skupštinsku pro-

ceduru, a samostalni savjetnik za mi-

rovne misije pri Ministarstvu odbrane

Tihomir Mijović ne sumnja da će Crna

Gora imati brojne pozitivne efekte od

angažovanja Vojske u mirovnim i

humanitarnim misijama.

Kao najznačajnije ističe - ubrzanje pro-

cesa pristupanja evroatlan skim integ-

racijama i transformaciju odbram-

beno-bezbjednosnog sistema.

„Angažman Vojske Crne Gore u među-

narodnim snagama i učešće pripadnika

civilne zaštite i policije u mirovnim

misijama imao bi značajnog uticaja na

poziciju Crne Gore u međunarodnoj

t

zajednici“, kazao je Mijović.

Jedinice Vojske i ostali subjekti nave-deni u predlogu, isključivo na dobro-voljnoj osnovi, radiće na očuvanju mira,pružanju humanitarne pomoći, podsti-canju razvoja demokratije, pravnesigurnosti i zaštite ljudskih prava uokviru međunarodnih organizacija.

„Popuna jedinica Vojske Crne Gore, kaoi izbor pripadnika civilne zaštite, poli-cije i zaposlenih, obavlja se na principudobrovoljnosti“, pojasnio je Mijović.

On je naglasio da će usvajanje tog aktaomogućiti brže preuzimanje obaveza uskladu sa međunarodnim dokumen-tima, kao i obaveza u okviru ProgramaNATO „Partnerstvo za mir“ i sistemuregionalne civilne zaštite.

U međunarodne snage upućuju sepripremljene, obučene i opremljene

jedinice Vojske i pripadnici civilnezaštite i zaposleni. Kriterijume zapopunu, pripremanje, obuku i opre-manje jedinica propisivaće Vlada.

Zakonom se, kako je rekao, propisuju

nadležnosti Skupštine Crne Gore i

Savjeta za odbranu i bezbjednost, koje

se odnose na odlučivanje o upotrebi

jedinica Vojske, kao i nadležnost Vlade

za odlučivanje o učešću pripadnika

civilne zaštite i zaposlenih u mirovnim

misijama.

Mijović objašnjava da odluku o povla

čenju pripadnika civilne zaštite i zapos

lenih donosi Vlada, dok Savjet za odb

ranu i bezbjednost podnosi Skupštini

Crne Gore izvještaj o upotrebi jedinica

Vojske u međunarodnim snagama.

Svi pripadnici u misijama imaju pravo

na diplomatsko-konzularnu pomoć i

zaštitu Crne Gore, a vrijeme provedeno

u tim aktivnostima računa se u staž

osiguranja u dvostrukom trajanju.

„U slučaju bitno promijenjenih okol-

nosti, ili proglašenja vanrednog stanja

u Crnoj Gori, ili ako su jedinice Vojske

izložene krajnjoj opasnosti, odluku o

povlačenju jedinica donosi Skupština.

Ako Skupština nije u mogućnosti da se

sastane, odluku o povlačenju donosi

Savjet za odbranu i bezbjednost“, rekao

je Mijović.

Zakonom su jasno propisana prava

pripadnika Vojske, civilne zaštite i

zaposlenih za vrijeme provedeno u

aktivnostima u inostranstvu, kao i

obaveza zastupanja interesa Crne Gore

u skladu sa mandatom misije.

Za vrijeme vanrednog ili ratnog stanja

u državi, ne može se donijeti odluka o

slanju jedinica u misije.

Poslanici u Skupštini Crne Gore uskoro

će imati priliku da se izjasne o Predlogu

zakona o mirovnim misijama.

Ako se zna da je prva takva misija u

-

-

-

svijetu bila povjerena Crnoj Gori,

odnosno kralju Nikoli i da je uspješno

realizovana, onda je očekivati da će

većina u parlamentu podići ruku kada

se bude glasalo o tom predlogu.

Mihailo Danilović

PARTNER 15

I policija u mirovnim misijama

“Uloga policije u mirovnim misijama

prevashodno je civilna i namijenjena

je sprovođenju operacija podrške

miru i uspostavljanja reda, te izgradnji

i jačanju stabilnosti i institucija u

postkonfliktnim društvima”, rekla je

za “Partner” samostalna savjetnica za

evropske integracije i mirovne misije

u Upravi policije (UP) Crne Gore Oli

vera Injac.

Ona je kazala da se u UP, shodno pred

loženom zakonu, stvaraju kapaciteti

za učestvovanje u međunarodnim

mirovnim misijama, a da će prema

potrebama biti donešeni i drugi, in

terni podzakonski akti.

“Policijske snage Crne Gore aktivno će

učestvovati u mirovnim misijama

Ujedinjenih nacija i Evropske unije”,

tvrdi Injac.

Ona je podsjetila da je crnogorska

policija, međutim, i ranije bila

uključena u mirovne misije UN - kada

je jedan njen pripadnik bio angažovan

u okviru UNMIL misije u Liberiji.

Evropska unija, inače, trenutno ima

multinacionalne policijske mirovne

snage koje broje oko 5.000 policajaca,

specijalno obučenih za sprovođenje

civilnih mirovnih operacija, dok Uje

dinjene nacije, u okviru aktuelnih 17

mirovnih misija u svijetu, imaju oko

11.000 angažovanih međunarodnih

policijskih snaga.

“Uprava policije svjesna je da se jasna

opredijeljenost države za učestvovanje

u međunarodnim mirovnim misija

ma smatra indikatorom snažne ori

jentisanosti za evroatlan ske bezbjed

nosne integracije i spremna je da u

tome da svoj puni doprinos”, zaključila

je Injac.

-

-

-

-

-

-

t -

Burić mijenja Ćurčića

Na osnovu odluke Ministra odbrane

Crne Gore Bora Vučinića o privreme

nom upućivanju u mirovnu operaciju

UN „UNMIL”, tokom marta u Liberiju

treba da se uputi major Živojin Burić .

Burić će, u svojstvu vojnog posmat

rača, zamijeniti kapetana Rada Ćur

čića, kome je istekao dvogodišnji an

gažman.

Na osnovu odluke Podsekretara za

mirovne misije UN, DKPO u mirov

noj misiji u Liberiji nalazi i kapetan

Vojske Crne Gore Saša Jovanović.

On se u Liberiji nalazi godinu dana, sa

produženjem od još šest mjeseci na

lični zahtjev.

-

-

-

-

-

pravom može pohvaliti da posjeduje

veoma iskusne instruktore letjenja, koji su

sertifikovana

.

podsjetio je da je na

nedavnom sastanku

zemalja regiona, u Budvi,

Ministarstvo odbrane Crne Gore

kandidovalo projekat Regionalnog

centra za obuku pilota helikop

tera. On tvrdi da Crna Gora ima

nesporne kadrovske i infrastruk

turne potencijale za takvu obuku

i dodaje da su tome u potpunosti

naklonjene geografske i klimatske

karakteristike zemlje. Pukovnik

navodi primjer da se

za let

j

od 2500 metara. Pored toga, postoje ide

alni uslovi za obuku u letu iznad velikih

vodenih površina, letu kroz kanjone i

ispresi

, i

Visok procenat let

, usavršava

taj jezik, što je važno za interoperabilnost

u svoje letačke knjižice upisali preko 2000

sati leta i posjeduju najviša

vojno-letačka i instruktorska zvanja

Pukovnik Vlahović

pomoćnika minis-

tara odbrane

-

-

Vlahović

u krugu od 80km, u okviru

taktičkog radijusa većine sav-

remenih helikoptera, može

organizovati obuka -

enje u različitim prostor-

nim i vremenskim uslovi-

ma, od slijetanja na nadmors-

kim visinama ispod 50 m, do visina

-

jecane planinske terene, te letu

iznad terena u kojima su veoma otežani

uslovi vođenja vizuelne orjentacije, zbog

sniježnog pokrivača primjene metoda

računske navigacije.

ačkog kadra govori eng-

leski jezik dok trećina trenutno

Vazduhoplovna baza Vojske Crne Gore

Predstavljamo

Moć u plavom prostranstvuMoć u plavom prostranstvuBoravak u Vazduhoplovnoj bazi jedinst

ven je doživljaj - zbog izuzetnog profesi

onalizma,

i odanosti vazduhoplovstvu

njenih pripadnika. Vazduhoplovna baza

je prva jedinica Vojske Crne Gore koja je

organizacijski i kadrovski zaokružena i

je preobuku

pilotskog kadra sa aviona na

helikoptere. Kompletnu preobuku, koja

bi trebalo da bude gotova do kraja ove

godine, sprovode instruktori

Baze. Vazduhoplovna

baza je jedinica,

planirano je

da u svom sastavu ima samo manji broj

lakih aviona za održavanje trenaže pilota .

Zadaci vazduhoplovne jedinice su:

medicinski transport i evakuacija i

u traganju i spa

savanju u svim meteo i geografskim

uslovima.

Koma

, tokom

a pilota

na 29 razli itih tipova i vrsta vazduho

plova. P

tepena borbene obuke. Jedinica se s

-

-

maksimalne psihofizičke ospo-

sobljenosti

već u oktobru 2006. počela

i tehničkog

koji su,

takođe, pripadnici

naoružana i opremljena

isključivo helikopterima, a

pre-

voženje vazdušnim putem, izviđanje i

održavanje veze u funkciji komando-

vanja,

moguće angažovanje -

ndant Vazduhoplovne baze pukov-

nik Vladislav Vlahović, sa ponosom go-

vori o jedinici, njenoj tradiciji, ljudima

kojima komanduje i očekivanjima. Ističe

da su jedinice, čije iskustvo baštini

Vazduhoplovna baza više od 50

godina obučile preko 1300 kadet

č -

ripadnici Vazduhoplovne baze

imaju ogromno iskustvo u provođenju

svih profila letačke obuke do najvišeg

s

Prirodni poligon

16 PARTNER

Vladislav Vlahović

“Helikopter ima dušu onoliko

koliko je ima njegov pilot”

joj mora vjerovati, a da bi to mogao, mora

strpljivo i do najsitnijih detalja poznavati

sve ono šta ona može. Koliko su piloti

jedinice kojom komandujem u tome

uspjeli najbolje kao

komandant, sa njima radije sjedam u avi

one i

Komandant helikopterske eskadrile

na aero-mitingu u Bratislavi,

ima zvanje probnog pilota na avionima, a

nastavnik je letjenja od 1997. godine. Pre

laz na letjenje na helikopteru doživljava

kao izazov. P

Letjenje je planska aktivnost. Planom leta

se preciziraju svi elementi letjenja i isti se

dostavlja tornju. Potom slijedi priprema

od strane instruktora letj

govori činjenica, da ja

-

helikoptere, nego u automobile",

zaključuje pukovnik Vahović.

mа-

jor Dražen Vlahović, pilot aviona G-2 i

G-4, na kome je, kako kaže, dostigao pro-

fesionalni limit i sa kojim je 2004. godine

učestvovao

-

rikazao nam je kako izgleda

jedan letački dan u eskadrili.

enja i individu-

alna priprema pilota. Na dan izvođenja

Letački dan

obuke izvodi se izvršna priprema,

-

enja, svi instruktori i svi piloti

koji lete toga dana. Izvršna priprema

započi

tehnička služba podnosi

izvještaj o broju i stanju vazduhoplova,

-

-

izviđanja vremenskih

uslova potom se kreće na obuku u let-

Ovo je stalna i obavezna proce-

dura, bez čije realizacije let

komandanta Vazduhoplovne

baze, potpukovnik Živko Pejović, nagla-

sio je da je za obuku letačkog sastava

veoma značajno obezbjeđenje adek-

vatnih poligona

sletne kapije, niskolebdeće

površine, tereni za vanaerodromsko sli-

kojoj

prisistvuju komandant Baze - kao ruko

vodilac letj

nje meteorološkim izvještajem za

taj dan, ljekar daje presjek zdravstvenog

stanja pilota,

a

rukovodilac letjenja daje informacije o

stanju aerodroma i alternativnim mjes

tima slijetanja i, po sopstvenoj procjeni,

vrši provjeru pripremljenosti pilota. Za

tim slijedi let radi

i

jenju. “

jenja nema”,

kaže komandant eskadrile.

Zamjenik

i

održavanje visokog nivoa uvježbanosti

i

za obuku. Najbitniji su

poletno-

na polju sprovođenja letačke obuke.

operativnog značaja,

-

-

Vla-

hović čeličnih

ptica” je tip i proizvođač helikop-

tera, već je važno da posjeduje opremu

prilagođenu

ukovnik Vlahović, letač bogatog is-

kustva

jegovim

riječima, poput živog bića, ima

ćud. Na njemu se obučavao, sa njim je

obučio gene ističe

ć

na strasnoj emociji,

čime je

, naglasio je pukovnik

Vlahović. Znanje i vještine koje zahti-

jeva kompleksni posao upravljanja vaz-

duhoplovom nemoguće je steći ukoliko

se istinski ne voli, jer da n

-

Za

potrebe Vazduhoplovne baze u planu je

nabavka helikoptera višestruke namjene,

kako bi bila u stanju da izvršava i zadatke

transporta kao i da

u saradnji sa drugim državnim institu

cijama doprinosi borbi protiv elementar

nih nepogoda. Prema objašnjenju

a, vrsnog poznavaoca ovih “

, nebitan

NATO standardima.

P

i širokog znanja, dobar dio života

posvetio je helikopteru, koji po n

i dušu i

racije mladih pilota i da

su mnogi ljudi veoma odani svojoj

profesiji, ali su rijetki sre nici koji svoj

poziv utemeljuju

njihova životna radost dvostruka.

“Helikopter ima dušu onoliko koliko je

ima njegov pilot”

“

ije ljubavi i

strasti prema letjenju, mnogi bi na tom

putu izgubili strpljenje. Pilot je tek komp

letan pilot onog momenta kada dostigne

nivo osposobljenosti da se sjedanjem u

letjelicu sa njom i bukvalno sjedini. Pilot

I helikopter ima dušu

PARTNER 17

Dražen Vlahović

S obzirom na visoka G- -

fiskul

turne sale, teretane i fitnes centre, a važno

mjesto u održavanju njihove

kondicije ima i rekreativni boravak u

nekom od zimskih centara, koriste, kad je

potrebno, i medicinsku rehabilitaciju u

Vojnoj bolnici u Meljinama.

“Tokom boravka u Vazduhoplovnoj bazi

i

dnev

nog plana letenja. Ulazi

Kao da tra

žim sigurnost. Pogled mi pada na pilote i

letilicom

plavog prostranstva oko sebe i površinom

zemlje ispod sebe. To razbija svaku moju

bojazan. ž

.

Marinko M. Slomo

opterećenja, vib

racije i ubrzanja sa kojima se suočavaju

piloti i potrebe za njihovom visokom

psihofizičkom pripremljenošću, vazdu-

hoplovci imaju na raspolaganju -

psihofizičke

mala sam privilegiju da letim sa našim

pilotima. Odlaze na zadatak izviđanja

vremenskih uslova za realizaciju -

m u helikopter.

Najprije čujem brujanje motora. Stavljam

slušalice. Strijepnja govori da postajem

dio meni nepoznatog svijeta. Odlijeplju-

jemo se od piste, postižemo potrebnu

visinu, nekoliko vrsnih zaokreta, moja

vazdušna avantura počinje. -

njihovo snažno osjećanje vlastite moći

nad i bezgraničnom slobodom

Osjećam se bezbjedno”, ka e

Jadranka Jovanović

plova, odnosno oko 1700 sati naleta

pilotskog sastava, bez ijednog vanrednog

dog

P

demonstrirao je rad na

tek

helikoptera

Objasnio je da je namjena video

endoskopa preventivna dijagnostika radi

poboljšanja ispravnosti vazduhoplova

nivoa njihove

sigurnosti.

Psiholog-koordinator Generalštaba VCG

da su naši vazduhoplovci izrazito

visokih opštih i posebnih intelektualnih

sposobnosti, emocionalno stabilni,

kooperativni i visokih moralnih kvaliteta.

Plijeni njihova vedrina, optimizam i

ljubav prema onom

neba" lako je prepoznati

ađaja.

otporučnik Srđan Gojković, komandir

voda za održavanje vazduhoplova, sa svo-

jim pomoćnicima

nabavljenom uređaju za endoskopiju

, čija je vrijednost oko 65.000

eura.

i

obezbjeđenja najvišeg

Jadranka Jovanović i psiholog Vazduho-

plovne baze Dijana Davidović ističu da je

tipično

što rade, neustrašivost

i bezgranična hrabrost. Kako kažu, naše

"čuvare . Slože-

nost i raznovrsnost zadataka zahtijevaju

takve profile ličnosti i njihovu vrhunsku

psihofizičku osposobljenost.

Vazduhoplovci bez mane

Živko Pejović

Srđan Gojković

jetanje, kao i slijetanje na visoke terene,

inžinjerijski uređeni po važećim vazdu-

hoplovnim propisima. Jedan od takvih

poligona, pripadnici Vazduhoplovne

baze su i sami uredili i obilježili tokom

prošle godine na Malom Garaču kod

Danilovgrada i na njemu sada uspješno

realizuju planiranu obuku pilota heli-

koptera.

Govoreći o tehničkom sastavu jedinice,

potpukovnik Pejović istakao je da komp-

letan sastav posjeduje veliko tehničko

iskustvo u opsluživa -

Zahvaljujući vazduhoplovno-teh-

ničk

-

nju svih tipova vaz

duhoplova u jedinici (V-53, H-42 I N-

62).

oj službi tokom protekle godine je

realizovano oko 850 sati naleta vazduho

Endoskop i za helikoptere

18 PARTNER

Kako se Španija priključila NATOGlobus

Od uzdržanosti do aktivnog učešća

Španija je danas poznata članica NATO i

Evropske unije, a Svjetska banka je ran

gira i kao devetu zemlju u svijetu po

ekonomskoj snazi. Ipak, Španija je do

prije tridesetak godina, za razliku od

država Zapadne Evrope bila van svih

evroatlantskih integracija.Većina država

osnivača NATO odbila je da 1949. godine

razmotri članstvo Španije u toj organi

zaciji, prije svega zbog činjenice da je u toj

zemlji vladao režim generala Franciska

Franka koji je na vlast došao u brutalnom

građanskom ratu.

Članstvo u NATO u španskom parla

mentu podržano je oktobra 1981. godine

uz glasove centralno-desničarskih i

nacionalističkih političkih snaga.

Socijalistička partija Španije je po pobjedi

na parlamentarnim izborima decembra

1982. godine zamrzla špansko učešće u

Alijansi. Felipe Gonzales i vođe Socija

lističke partije počeli su da shvataju da je i

članstvo u NATO jedan od aspekata

integracije zemlje u Zapadnu Evropu.

Pošto je članstvo u Evropskoj ekonoms

koj zajednici bilo obezbijeđeno 1986.

godine, predsjednik vlade Španije odlu

čio je da održi referendum. Gonzalesova

strategija bila je da podrži članstvo države

u NATO, uz obećanje da će Španija ostati

-

-

-

-

-

-

van integrisane vojne strukture Alijanse,

uz smanjivanje američkog vojnog pri

sustva i zabrane razmještanja nuklearnog

oružja na teritoriji te zemlje.

Na referendumu je od oko 60 odsto izaš

lih glasača, 53 odsto podržalo članstvo u

Alijansi, dok je oko 39 odsto bilo protiv. I

ljevica i javno mnjenje ostali su podi

jeljeni oko pitanja članstva. Ta podjela je

dovela do specifičnog odnosa Španije

unutar NATO, sve do kraja devedesetih

godina prošlog vijeka. Godine 1988.

španski stav bio je značajno drugačiji jer

je njena spremnost za doprinos zajed

ničkoj odbrani bila temeljena prije svega

na zoni njenih strateških interesa.

Na novu spoljnu politiku uticalo je i

špansko učešće u mirovnim misijama

pod mandatom UN. U jesen 1996. prego

vori o transformaciji vojne strukture

NATO dešavali su se u isto vrijeme kad je

-

-

-

-

-

Novi spoljnopolitički kurs postao je

zvaničan 1992. godine kada je Vlada

Španije saopštila da su „različite krize

udaljene od Evrope pokazale da bezb

jednost Španije nije vezana samo uz

bezbjednost njene teritorije već zavisi i

od onoga što se dešava u drugim djelo

vima svijeta“.

-

-

u Španiji na vlast došla Narodna stranka.

Španija je pokazala namjeru za sprovođe

njem nove politike. Vlada je pozvala na

skupštinsku debatu u kojoj je zatražila

podršku svih stranaka za punu integra

ciju u NATO, iako za to nije postojala ni

zakonska ni ustavna obaveza. Imajući u

vidu političke promjene u Evropi 1989.

godine, tokom diskusije je potvrđeno da

NATO više nije osjetljivo domaće poli

tičko pitanje. Vlada je naglasila da se radi

o „učešću Španije u novom NATO“,

dodajući da ta organizacija nije onakva

kakva je bila 1989, ili pak 1986 odnosno

1981. godine.

Od 1998. godine Španija se u potpunosti

uključila u integrisanu vojnu strukturu

NATO. Od 2003. godine u Madridu se

nalazi Saveznička komanda kopnene

komponente. Ona je potčinjena Ko

mandi združenih snaga u Napulju. Od

tada do danas Španija aktivno učestvuje u

razvijanju vojnih sposobnosti Alijanse, a

posebnu pažnju poklanja ulozi u NATO

snagama za reagovanje u kriznim pod

ručjima.

(Evroatlantska revija)

Priredila Zorica Radović

-

-

-

,

-

-

:

PARTNER 19

Vojni helikopteri proizvodi su visoke

tehnologije, a m -

. U uslovima

savremenog ratovanja kad

-

, a sredstva ko-

jima se to postiže su savremeni vojni

transportni avioni i helikopteri.

Pj jeli Alžira bili su presudni

za razvoj vojnih helikoptera. U pokušaju

da zaustavi otcjepljenje sj

ijebila

helikoptere kao dio vojnog arsenala. Tek

1942. godine armija SAD je uvrstila heli-

kopter P-4 u naoružanje, ali isk

. Helikopteri su vre-

menom promijenili nam

eni za prebacivanje ljudstva i vojne

opreme, da bi na kraju dobili pravi

smisao u snažnoj vatrenoj podršci na

ratištu.

kada su prvi put

masovnije upotrij

-

ektoru avijacije,

gdje su izgubili oko 5.000 letilica.

Tadašnji ljuti protivnik SSSR neumorno

skuplja podatke iz ovih ratova koje vj

-

eđu zemljama proizvo

đačima tradicionalno se ističu Sjedinjene

Države i Ruska Federacija

a se brzina

reagovanja mjeri satima, pravovremeno

dostavljanje ratnog materijala i transpor

tovanje ljudi od velikog su značaja. Tako

strogim zahtjevima može da odgovori

samo vazdušni transport

eščani pred

evernoafričke

kolonije (1954-62) francuska vojska je

prvi put u istoriji ratovanja upotr

ljučivo za

evakuaciju ranjenika

jenu, pa su

korišć

Poseban pečat helikopteri su ostavili u

Vijetnamu (1960-75)

ebljeni. Za razliku od

Francuza, Amerikanci su i pored zna

čajne efikasnosti iz vazduha imali velike

gubitke u tada novom s

ešto

koristi za usavršavanje svojih helikoptera

(Mi-4). Prvi vidan napredak kod sovjets

kih letilica (Mi-24 Hind) je korišćenje

20 PARTNER

Savremeni helikopteriVojna tehnika

Moderne “čelične ptice”Moderne “čelične ptice”

topa 37 mm i vođenih raketa vazduh-

zemlja i vazduh-vazduh. Prvi vatreni test

imali su u desetogodišnjem ratu u Avga

nistanu.

Od tog trenutka počinje nadmetanje dv

ena proširuje se na aktivno

učestvovanje u borbenim dejstvima kao

ubojno sredstvo (borbeni helikopter),

helikopter za vezu, izviđanje, komando

vanje..

nika. Pod određenim

zadacima najviše se podrazum eva

korišćenje helikoptera u protivoklopnoj

borbi. Trenutno najsavršeniji vazdušni

borci protiv tenkova smatraju se ruski Ka-

50 "crna ajkula", Ka-52 "aligator" i ame

rički AH-64 "apač" i RAH-66 "komanči"

-

ije

velesile u razvoju vojnih helikoptera koje

ide u više pravaca. Pored transportovanja,

njihova namj

-

.

Današnji borbeni helikopteri mnogo su

ubojitiji, savremeniji, a samim tim i

skuplji od prethod

ij

-

,

koji još nije uveden u operativnu

upotrebu.

Ka-50 i Ka-52

Impresivna borbena snaga Ka-50 nalazi se

u vođenim protivoklopnim supersonič

nim raketama (AT-9 "vihor") koje zah

valjujući dometu od 10 km sprječavaju

opasnost da "K ećen i

oboren, kao i topu kalibra 30 mm (2A42),

koji ima mogućnost izbora brzine gađanja

i selektivnog snab

rčer". Posebna

-

-

amov" bude primij

dijevanja municijom iz

dva boksa napunjena pancirnim i razor-

nim projektilima. Za protivvazdušnu

borbu opremljen je raketama AA-8

"Aphid" ili AA-11 "A

Ka-50

AH-64 Apache

pažn

ima jedinstvenu pokretljivost i

karakteristike zbog korišćenja kontra-

rotirajućih elisa. Zbog dvostrukih elisa,

helikopter nema zadnji rotor. Takođe

zbog jedinstvenog položaja elisa, na

helikopter ne utiče vjetar u onoj mjeri u

kojoj utič

e praviti roll-barove, lupove, tunele...

Zbog već navedenih osobina helikopter

ima bolju ak stiku (već

već

Jedina veća prim edba je jednočlana

posada Ka-50, što je prevaziđeno u Ka

evak), neophodnu za koncentra

ciju vatre na tačkaste ciljeve. Prom

evku čini protivnič

ak sa ruskom helikop

terskom industrijom, zapadni vojni

stručnjaci

pač", koji se

odlikuje velikom mobilnošću, manevars

kim sposobnostima i kvalitetnim naoru

ja poklonjena je zaštiti kabine

(blindirane staklene površine) i sistema

za gorivo koji su potpuno oklopljeni i

štite od municije kalibra 20-23 mm

ispaljene sa daljine od 100 metara.

Kamov je jedini helikopter koji posjeduje

sistem za katapultiranje.

Ka-50

e na bilo koji drugi. Letilica

mož

u a tišina leta),

manji profil, bolju aerodinamiku i u

brzinu.

j

-52

(dvosjed). Kamov je jedini helikopter

koji savršeno izvodi akrobaciju nazvanu

fanel (lij -

jena

položaja u lij ko niša-

njenje ekstremno teškim.

Da bi držali kor -

, odnosno SAD, projektovali su

helikopter AH-64 "A

-

-

AH-64 "Apač"

žanjem. Predviđen je da bude udarna

pesnica divizija

"Apača"

do

300 tenkova i drugih oklopno-borbenih

sredstava. Naoružanje čini jednoc

, kao i nevođena

raketna zrna "H

ajdvinder" AIL-

9L. "Apač" je prvu borbenu primjenu

imao prilikom američke intervencije u

Panami 1989. godine, a -

-

-

postavljen na nosaču

iznad glavnog rotora

omogućava

borbene letove u svim meteorološkim

uslovima, danju i noću.

kopnene vojske SAD,

tako da u jednom naletu 21-24 ,

pri idealnim uslovima mogu da unište

ijevni

top M-230 kalibra 30 mm (625 metaka u

minuti), protiv-oklopne rakete „Hel-

fajer“ dometa 6 km

idra-70" kalibra 70 mm,

dometa 4-6 km. Za protivvazdušnu

odbranu koristi rakete "S

položio je ozbi

ljan ispit u pustinjama Iraka gdje je

stekao reputaciju neuništivog helikop

tera.

I helikopter Mi-28N, zajedno sa pret

hodnicima, predstavlja veoma ubojitu

vatrenu platformu kojom jedna kopnena

vojska može da raspolaže. Testiran je u

Avganistanu od 1984. godine do kraja

rata. Radar mu je

i predstavlja glavni

elektronski senzor koji mu

Pilot i operater

Mil Mi-28N “Night Havoc”

na Mi-28A/N sjede u oklop

mm i udare frag

menata granata od 20mm.Helikopter je

opremljen sa dva modernizovana

motora sa helikoptera Mi-24. Motori na

polijetanju daju snagu od po 1640Knj i

smješteni su u gondolama iznad krila sa

obje strane trupa.

Mi-28N ima novu i

poboljšanu avioniku, a pored radara

smještenog na platformi iznad glavnog

rotora, u

Ispod nosa helikoptera je smješten top

2A42 koji je žirostabilizovan u dvije

ravni. Top koristi razorne i probojne

granate koje su smj

tama sa obj

“Šturm” i nove protivtenkovske rakete

“Ataka”. Ovaj helikopter još uvijek nije

ušao u serijsku proizvodnju, ali je ona sve

izvjesnija, jer Mi-28N posjeduje dosta

osobina koje njegov konkurent Ka-50 još

nije dostigao.

Marinko M. Slomo

ljenim raz-

dvojenim kabinama čije armirano staklo

može da izdrži pogotke zrna streljačkog

oružja kalibra do 12.7 -

Mi-28A/N ima kla-

sičnu konfiguraciju sa jednim nosećim

rotorom i repnim rotorom sa kontra-

rotirajućim elisama.

elektronsku opremu treba da

bude uključena i pokretna mapa terena.

eštene u različitim

kase e strane topa. U

asortiman naoružanja su uključene i

radio komandno protivtenkovske rakete

PARTNER 21

AH-64 Apache

Mi-28

Pripreme za pomorsku vježbu

Međunarodne vježbe u Hrvatskoj

U italijanskom gradu Taranto održana je

međunarodna vojna vježba Adrion

KAKS. Riječ je

entru za obuku "Marićentre

DD" po NATO standardima

na predstavlja dio priprema

za međunarodnu pomorsku vježbu

ADRION LIVEX koja će se održati u

hrvatskim vodama ovog ljeta.

i tročlani tim

Mornarice Crne Gore. Na vježbi je

rađena simulacija sprovođenja pomors

kog embarga ilegalnom prebacivanju

ljudi, oružja i municije, a istovremeno je

izvođena procedura kontrolisanja

sumnjivih brodova i akcija traganja i

spasavanja posade potonule ribarice.

Crnogorsku delegaciju činili su poručnik

bojnog broda Zoran Ivanovski i

poručnici korvete Slobodan Musović i

Danko Mandić

U Hrvatskoj će se od 1. do 14. maja odr

žati međunarodna vojna vježba Combi

ned Endeavor 08. Riječ je o najvećoj,

najkompleksnijoj i najvažnijoj vojnoj

vježbi za ispitivanje i dokumentovanje

interoperabilnosti komunikaciono-

o kompjuterskim simu-

lacijama u C

, na eng-

leskom jeziku u okviru programa

ADRION. O

Ovoj

vježbi prisustvovao je

-

.

-

-

22 PARTNER

Region

informacionih uređaja i sistema, na kojoj

će učestvovati pripadnici oružanih snaga

iz više od trideset zemalja. Istovremeno će

se sprovoditi na dvije lokacije, u Njemač

koj i Hrvatskoj. Jedan od najvažnijih

ciljeva vježbe je postizanje što većeg

stepena interoperabilnosti zemalja NATO

i PzM, radi zajedničkog djelovanja u

međunarodnom okruženju, u operaci

jama očuvanja mira, ali i u slučajevima

masovnih katastrofa.

Hrvatska je domaćin i međunarodne

vježbe medicinskih vojnih timova

MEDCEUR 08 (Medical Training Exer

cise in Central and Eastern Europe), koja

će se od 1. do 15. maja održati u

Divuljama. MEDCEUR 08 sprovodi se u

duhu Partnerstva za mir, a cilj vježbe je

postizanje zajedničkih standarda u radu i

zapovijedanju tokom zbrinjavanja unes

rećenih u slučaju elemetarnih nepogoda i

prirodnih katastrofa. Na vježbi će učest

vovati više od 250 učesnika iz više od

deset PzM zemalja i USEUCOM (

, koji je i

organizator MEDCEUR 08. Uz vojne

medicinske timove, na vježbi će učestvo

vati i civilne organizacije koje su uklju

čene u pružanje pomoći stradalima u slu

čaju prirodnih katastrofa i elementarnih

nepogoda. S obzirom da se održava u isto

kada i vježba Combined Endeavor, u

vježbi MEDCEUR 08 moći će se koristiti i

većim komunikacionim mogućnostima.

-

-

-

-

-

United

States European Command)

-

-

-

Ova vježba je posebno važna za medi

cinsko vojno osoblje, i to za njihovo učest

vovanje i u međunarodnim vojnim opera

cijama i u zemlji u slučaju nepogoda i

će

domaćin velike vojne

vježbe Zajednički napor 20

koja će okupiti zemlje

NATO članice programa Part

ropsko zapovjedništvo Američke vojs

ke od 1995. godine. o će biti prvi put da

se vježba održi u ze člani

će biti značajan

pokazatelj

ć

-

-

-

katastrofa, na što nijedna zemlja nije

imuna, ali i za provjeru cijelog sistema da

odgovori na iznenadne krize.

Bosna i Hercegovina je saopštila da

naredne godine biti

09 (Combined

Endeavor 09)

nerstvo za

mir i druge zemlje. Vježbu sponzoriše

Ev -

T

mlji novoj ci Part-

nerstva za mir i ona

kapaciteta Bosne i Hercego-

vine.

Priredila: Zorica Radovi

BiH domaćin vojne vježbe

Zajednički napor 2009

Povod: U susret Samitu NATO u Bukureštu

Sjevernoatlantski savez je danas glavni

faktor izgradnje stabilnog, funkci

onalnog i pouzdanog bezbjednosnog

sistema i kolektivne odbrane njegovih

dnim demokrats

kim pravilima.

Svaka država, ulaskom u sistem kolek

tivne bezbjednosti rješava pitanje

sopstvene bezbjednosti, stabilno

Tom

i Samit NATO u Rumuniji,

od 2. do 4. aprila 2008. godine.

vjerovatno,

realno je

u skladu sa time i pit se

diskutovati a.

izazovima i prijet

njama za NATO u 21. vijeku pitanju

Kosova Cyber terorizmu energetskim

problemima krizama u Avganistanu i

Iraku i bližem povezivanju sa zemljama

bivšeg SSSR.

h dokt

rina i bezbjednosnih koncepata.

ivjeti svoje

šesto proširenje, vjerovatnim prije

mom Hrvatske, Albanije i Makedonije,

št stabilnost, ali

i tim zemljama

-

članica. Omogućava prevenciju,

upravljanje i mirno rješavanje svih

eventualnih kriza i nesporazuma, bez

obzira na njihov nivo i karakter, a u

skladu s međunaro -

-

sti i

budućnosti. cilju je posvećen i

predstojeć

Imajući u vidu da je Samit u Bukureštu

najvažniji politički događaj

u ovoj godini očekivati da će,

anja o kojima će

biti od velikog značaj

Pretpostavlja se da će glavna debata na

bukureštanskom skupu biti o daljem

proširenju Alijanse, -

Učesnici Samita će, u tom

kontekstu, prema očekivanjima, razgo-

varati o unapređivanju postojeći -

NATO će u Bukureštu dož

-

o će pojačati regionalnu

pojačati osjećaj njihove

sopstvene bezbjednosti. Postoji mo-

gućnost da grčki veto, zbog spora o

,

,

,

,

,

, ,

,

nazivu države, onemogući približa-

vanje Makedonije NATO. Gruzija i

Ukrajina, bi se, takođe, mogle suočiti sa

preprekama u tom pravcu. Mogućnost

uključivanja u Akcioni plan za članstvo

MAP bivšim sovjetskim zemljama biće

pod velikim znakom pitanja jer bi to

moglo u budućnosti bitno uticati na

odnose NATO-Rusija. U prilog tome je

i interes značajnog broja zemelja sa

Njemačkom i Francuskom na čelu, koje

se zalažu za uspostavljanje bolje sarad-

nje sa Rusijom.

Kad je riječ o proširenju NATO, danas

se to pitanje postavlja u nešto druga-

čijem svjetlu, s obzirom na to da više ne

postoji Varšav i pakt i da je bezbjed-

nosni kontekst bitno drugačiji. Oštriji

kriterijumi za članstvo u NATO poslje-

dica su činjenice da države, ulaskom u

Alijansu ne stiču samo određene pri-

vilegije i prava već i tome komplemen-

tarne obaveze. U skladu sa izmjenama

bezbjednosne situacije u svijetu, po-

oštravanje kriterijuma je logičan slijed

stvari, jer prijetnje i izazovi koji danas

stoje pred NATO nijesu postojali,

recimo, jednu, dvije, a kamoli par

decenija unazad. U prvim godinama od

osnivanja NATO primarni cilj članica

bio je -

Odnosi sa Rusijom, svakako, biće jedna

od tema debate u Bukureštu, tim prije

što ta zemlja vraća

činjenica trebalo

sk

jednostavno, nacionalni opsta

nak jer je prijetnja od Varšavskog pakta

bila realna. Takav „poredak” je davna

prošlost.

negdašnji prestiž.

Upravo ta bi da bude

smjernica za definisanje dalje politike

Saveza, a posebno njegove doktrine i

,

strategije. NATO na

položaj

.

i

i o razvoju

ijenjenu situaci

ju, a sve u cilju postizanja

radi harmonizacije sa NATO zahtje

vima

Vjerovatno u debatu b

eresa za dalju

transformaciju Sjevernoatlantskog sa

veza i njegovo proširenje

novim instrumentima Saveza.

mr

stoji da pojača svoj

geopolitički u odnosu na sada

već osvježenu Rusiju

Debata na predstojećem samitu će se

koncentrisati na razvoj kapaciteta za

učešće u međunarodnim misijama i

operacijama podrške miru u svim

uslovima. Raspravljaće se

kapaciteta za brzo donošenje odluka i

reagovanje na već proc -

najvišeg

mogućeg stepena interoperabilnosti

-

će iti uključena i

druga pitanja, od int

-

u budućnosti.

U tom smislu. očekivati je i traganje za

Tijana Turković

,

.

PARTNER 23

Novi izazovi

kandidata, poslije testova, napravljena je

rang lista i nakon toga slijedila je profe-

sionalna obuka. Ja sam upućen na jedno-

mjesečnu obuku u jedan centar u Holan-

diji. To je bilo neophodno da bih stekao

edukaciju i status oficira na čekanju, koji

je trebalo da zamijeni kolegu u nekoj od

brojnih misija u svijetu. Da bih objasnio o

kakvom je interesovanju bilo riječ, nagla-

šavam da sam tek 2006. godine došao na

red i tek tada sam upućen u Liberiju.

To je bio moj izbor. Manje me je opre-

dijelilo to što su moje kolege već bile tamo

i upoznale me sa poslovima i uslovima

tamošnje misije. Mnogo više mi se činilo

intrigantnim ono što iz njihove priče

nijesam saznao. I bio sam u pravu, jer je

susret sa tom zemljom prevazišao moja

očekivanja. Bio je to susret sa drugim

svijetom, kulturom, ljudima, klimom ali i

uslovima profesionalne nadgradnje, u

velikom, gotovo besprekorno organizo-

vanom sistemu UN, koji funkcioniše po

NATO standardima. To je normalno, jer

U najkraćem-čudan. Makar koliko sam

bio spreman na svako iznenađenje, bio

sam zatečen klimom. Liberija je ekvato-

Zašto Liberija?

je u pitanju vojna misija.

To je bio prvi, a kakav je bio sljedeći

utisak?

24 PARTNER

Crnogorski oficir u LiberijiTema

Ambasador u misiji miraAmbasador u misiji mira

Major

Prvi profesionalni angažman pripadnika

mirovne misije ostvario je od ma

nog izazova, želje za dokazi

vanjem, novim saznanjima i novim-sta

rim poznanstvima.

Živojin Burić

vnim posmatra-

čem?

, rođen 1970. godine,

oženjen, otac dva sina, pripadnik Vojske

Crne Gore, vojni posmatrač u misiji UN u

Liberiji.

Ovih dana putuje u tu zapadno-afričku

zemlju, gdje će se drugi put priključiti

UNMIL misiji koja je uspostavljena Rezo-

lucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih

nacija septembra 2003, nakon što je

zemlja izašla iz dva građanska rata.

ja 2006.

do maja 2007. Na pitanje zašto se vraća u

tu egzotičnu zemlju u kojoj mir i zaštitu

ljudskih prava obezbjeđuje nekoliko

hiljada mirovnjaka UN, major Burić nema

kratak i jednostavan odgovor. No, ne

izostavlja da odmah kaže da je to zbog

profesional -

-

U opširnom odgovoru, ističe da je biti

vojni posmatrač za njega, kao mladog

čovjeka, to prije svega čast, jer se osjeća

kao pravi ambasador svoje zemlje.

Za takvo zvanje, potrebno je proći adek-

vatnu obuku. Još 2004. završio sam kurs za

mirovnog posmatrača. U to vrijeme,

mnogo oficira je apliciralo i svi smo mo-

rali proći testove znanja iz struke, vožnje i

engleskog jezika, ljekarske preglede... To

je bila prva faza. Kako je traženo samo 5

Kako se postaje miro

Puteva tamo gotovo da nema. Srećom,

naša vozila imaju GPS, tj. dobru navi-

gaciju.

m periodu, poseban

problem je doći do odredišta. Tu sve naše

vještine moraju doći do izražaja. Treba

preći sve prepreke. ajedno liči na

ča. Srećom

svi smo redovno vakcinisani protiv žute

groznice, raznih vrsta hepatitisa -

-

-

I

manja sportska i muzička

dru enja i sl. Često se okupljamo na

ili žurkama, i tu imamo prilike

da, zavisno od toga ko je domaćin,

isprobamo ča

broja zemalja članica UN.

Ima naseljenih mjesta, koja

možemo osmatrati jedino iz vazduha.

Recimo u kišno

I sve to z

pravi safari, koji se odvija na dnevnoj

osnovi. I to su, pored tropskih bolesti,

glavne opsanosti po posmatra

i preven

tivno se štitimo od malarije. Ipak, oprez

nije na odmet.

Kada nijesmo na zadatku, u kampu nam

se nude sve pogodnosti savremene teh

nologije i komunikacije. Možemo koris

titi nternet, gledati satelitsku televiziju,

organizovati

ž

zabavama

ri raznih svjetskih kuhinja.

U misiji su predstavnici izuzetno velikog

Crna Gora sada u Liberiji ima dva mjesta

Kako posmatrač provodi slobodno

vrijeme?

Čekate da se vratite tamo na novih 365

dana aktivnosti u misiji. Što je bilo pre-

sudno kada je riječ o vašoj ponovnoj

odluci?

u misiji, koja treba zadržati. Trenutno

i tim

bude zastupljen u misiji.

prošao sam sve

testove, kurseve, obuke i spreman sam da

krenem, jer je teško odoljeti

kako u profesionalnom

tako i u svakom drugom smislu. Namjera

mi je da ponovnim odlaskom, nastavim

sa sticanjem znanja, da se dokažem, mož

da i u komandnom svojstvu. Profesija

koju sam izabrao sama je po sebi veoma

izazovna, a njena nadgradnja u prestižno

organizovanom sistemu može biti lako

ostvarena, posebno ako se zna da je svaka

UN misija bilo gdje u svijetu malo glo

balno selo, organizovano po standar

dima, kojima se pojedinac, kad ih

,

tamo je samo kapetan Jovanović, dok se

njegov kolega kapetan Ćurčić već vratio.

Njih dvojica su prošle godine nagrađeni

medaljom Ujedinjenih nacija. Ja ću zami-

jeniti kapetana Ćurčića, koji je dao izuze-

tan doprinos tome da crnogorsk

Kao što sam već rekao,

mogućnosti

napredovanja

-

-

-

jed-

nom iskusi, uvijek vraća. Radujem se po-

novnom susretu sa Liberijom malom

državom velikih potencijala.

Još je rano govoriti o njihovim opredjelje-

njima, ali ukoliko neki od njih bude imao

takvih afiniteta, imaće moju podršku.

Znam da bih im i u tom slučaju bio

najbolji učitelj.

Olivera Đukanović

Da li biste vašim sinovima preporučili

da pođu vašim stopama?

PARTNER 25

rijalna zemlja sa samo dva godišnja doba:

sušnim i kišnim periodima koji traju po 6

mjeseci. Prethodno sam, tražeći podatke

o državi saznao i da je zemlja sa ogrom-

nim procentom teritorije pod džungla-

ma, bogata nalazištima zlata i dijama-

nata, ogromnih potencijala za izvoz

drvne građe i kaučukovog drveta... Po

dolasku u glavni grad Monroviju, zajedno

sa ostalim tek pristiglim oficirima, imao

sam još jedan petodnevni kurs uvođenja

u sistem funkcionisanja vojne misije UN.

Obnovljen je test iz engleskog jezika,

vožnje... Tek nakon toga, uslijedila je

odluka o postavljenju u nek

U Liberiji konkretno, nakon okončanja

građanskog rata, misija UN je imala

zadatak da razoruža sukobljene strane,

uspostavi i čuva mir i bude garant ljuds-

kih prava. Takođe, p

-

Radni dan vojnog posmatrača, zavisno

od toga šta komanda smatra bitnim,

uglavnom se ogleda u obilasku terena,

razgovoru sa ljudima, sagledavanju prob-

lema, opasnosti po njihovu bezbjednost i

sačinjavanja dnevnog izvještaja. Dakle,

naš zadatak je nadgledanje i patroliranje.

Patrolu čine dva posmatrača koji nijesu iz

iste zemlje članice misije.

Toga gotovo da nema, posebno kada je

riječ o ljudima koje obilazimo. Među

njima smo izuzetno dobro primljeni.

Problem je samo kako doći do njih, jer je

Liberija zemlja izuzetno loše saobraćajne

infrastrukture. Ima stanovnika koji žive u

nepristupačnim predjelima džungle.

om od 13

timova, koji su locirani širom zemlje.

osao UNMIL-a bio je

da tamošnjim vlastima pomogne u orga

nizaciji izbora, te povratku izbjeglica.

Njegov zadatak je da o tome izvijesti. On

sam ništa ne preduzima i ne može jer je

nenaoružan. Odluka je na komandi,

odnosno štabu.

Šta je posao mirovnog posmatrača?

Ako ima bezbjednosnih opasnosti po

stanovništvo, šta čini posmatrač?

Kakve opasnosti prijete posmatraču na

zadatku?

Crnogorska vojska bila je u „partnerstvu

za mir“ još u 19. vijeku. Januara ove

godine, naime, navršilo se 111 godina od

mirovne misije Crnogoraca na Kritu.

Oko 80 vojnika i podoficira je

,

Sa idejom o mirovnoj misiji Crnogoraca,

na Cetinju Robert

Kenedi. Knjaz je prihvatio predlog,

1897.

godine otišlo na to ostrvo, gdje su Grci i

Turci vodili žestoke bitke za prevlast na

toj teritoriji. Velike sile su došle na ideju

da na Krit pošalju vojne snage iz neut-

ralne zemlje koje bi razdvajale zaraćene

strane i održavale mir. Tako je došlo do

diplomatske akcije za slanje crnogorskih

vojnika, za koje se vjerovalo ne samo da

će profesionalno vršiti postavljene

zadatke nego i da će to činiti pošteno.

knjaza Nikolu Petrovića upoznao je

engleski ambasador

a

zatim su odabrani momci za misiju.

Primljeni su stasiti mladići, uglavnom

oni koji su pomalo znali turski, a poneko i

grčki. Pred odlazak, pozdravio ih je lično

knjaz Nikola, koji je od svojih vojnika

tražio da mirovnu službu obavljaju „ju-

nački i pošteno“. Za komandanta odreda

imenovan je vojvoda Mašan Božović.

Vojnici su sa Cetinja do Bara prešli pje-

šice, a tu su se ukrcali na brod i otplovili u

Sredozmno more. Crnogorce su na Kritu

dočekali i Grci i Turci, bez njihovog pret-

hodnog dogovora. Izašli su i jedni i drugi

i, prema svjedočenjima nekih Crnogo-

raca, zamalo već u tom trenutku nije

došlo do sukoba između dvije zara ene

strane. Grci su, štaviše, posumnjali u

identitet Crnogoraca. Njihova odjeća im

ć

26 PARTNER

Crnogorci bili partneri za mir

Feljton

Misija na Krituje ličila na nošnju Albanaca, pa su, čak,

otvorili vatru na mirovni odred.

Crnogorci su na Kritu, u mjestu Kanej,

obezbjeđivali dućane Grka koji su bili u

ustaničkim odredima na brdima, vile bo-

gatih ljudi, konzularne zgrade evropskih

izaslanika. Gotovo tri mjeseca Crnogorci

su sami pokušavali da održe mir, a kasnije

su došle mirovne misije i drugih zemalja.

Crnogorci su priključeni ruskim vojnim

jedinicama na Kritu, gdje su ostali sve do

marta 1899. godine.

Prema zapisima učesnika mirovne misije,

Crnogorci su na Kritu uživali veliki ugled

i kod stanovništva i kod stranaca. Bilo je ,

za vrijeme njihovog boravka, i diplomats-

kih incidenata. Jedan Englez je jednom

prilikom podrugljivo, na javnom mjestu,

govorio o vojvodi Božu Petroviću koji je

trebalo da bude postavljen za guvernera

Krita. Kapetan crnogorskog odreda Ma-

šan Božović je, stoga, pozvao Engleza na

dvoboj. I bio je uporan da sa njim podijeli

megdan. Do toga, ipak, nije došlo, zahva-

ljujuči čitavoj diplomatskoj akciji. Englez

je bio primora

Crnogorski „plavi šlemovi“ vratili su se

kući, takođe, preko luke Bar. Tu ih je, opet,

dočekao knjaz Nikola. Nazvao je mirovni

odred „četom sokolova“. Značaj njihove

mirovne misije za širenje međunarodnog

ugleda Crne Gore uporedio je sa „jednim

najboljim bojem“ koji su Crnogorci vodili

za oslobođenje od Turaka.

n da se izvini Crnogorcima

i Crnoj Gori zbog uvrede.

Savremena crnogorska vojska, koja je

profesionalizovana, dakle, nije repa bez

korijena ni kad je u pitanju iskustvo u

međunaronim mirovnim misijama. Crna

Gora je u jesen primljena u „Partnerstvo

za mir“

đ

Strategija odbrane Crne Gore predviđa

aktivno učešće njene Vojske u odb ani

da su nacionalni interesi itekako povezani

sa stanjem mira i bezbjednosti u okruže-

nju, ali i u svjetskim razmjerama. Učvrš-

ćuje se uvjerenje da se mir, demokratija i

druge vrijednosti u svojoj zemlji brane ne

samo u njoj samoj, već i u drugim zem-

ljama, u raznim, čak i udaljenim, dijelo-

vima svijeta.

I. Despotović

, ime je iskazala spremnost da

u estvuje u me unarodnim misijama.

r

mira i u suprotstavljanju terorizmu, bilo

gdje u svijetu. Jer, i u Crnoj Gori se shvata

č

č

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređeno vrijeme,

1) U Četi vojne policije

a) u pješadiji

2) U Bataljonu za počasti

a) u pješadiji (gardista)

3) U Lakoj pješadijskoj brigad

a) u pješadijib) u artiljerijic) u ARJ PVOd) u inžinjerijie) u saobraćajnoj službi

4) U Brigadi za specijalne operacije

a) u pješadijib) u vezic) u inžinjerijid) u ABH-odbranie) u pomorstvuf) u mornaričkotehničkoj službig) u saobraćajnoj službih) u sanitetskoj službi

5) U Mornaričkoj bazi

a) u pomorstvub) u mornaričkotehničkoj službic) u intendantskoj službid) u saobraćajnoj službi

-

i

(mjesto službovanja Podgorica):za dužnosti:

(mjesto službovanja Podgorica):za dužnosti:

(mjesto službovanja Podgorica, Nikšić):za dužnosti:

(mjesto službovanja Danilovgrad, Pljevlja, Kolašin, Kumbor):za dužnosti:

(mjesto službovanja Bar, Kumbor):za dužnosti:

Opšti uslovi za prijem:

Posebni uslovi za prijem:

Uz molbu se prilažu sledeća dokumenta:

Prava i obaveze za vrijeme službe po ugovoru:

Način podnošenja molbe:

Molbe se dostavljaju jedinicama u navedenim mjestima sa naznakom“za oglas”.

- da je zdravstveno sposoban za vojnu službu (utvrđuje vojnoljekarska komisija),- da ima propisanu stručnu spremu,- da nije osuđivan za krivično d elo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci,- da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično d elo za koje se goni po

službenoj dužnosti,

- da ima završenu najmanje srednju školu (III ili IV stepen),- da nije stariji od 28 godina za prijem u rodu, odnosno 30 godina u službu,- kandidat koji konkuriše za vozača mora imati položenu najmanje “B” i “C” kategoriju,- prednost imaju kandidati koji su odslužili vojni rok,- za gardiste - da su visine preko 180 cm.

- autobiografija,- izvod iz matične knjige rođenih,- uvjerenje o državljanstvu,- ovjerena kopija svedočanstva-diplome o završenoj školi,- potvrda da je odslužio vojni rok,- ovjerena fotokopija vojničke knjižice,- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i da nije osuđivan,- ovjerena kopija vozačke dozvole (ako konkuriše za vozača m/v),- ovjerena kopija lične karte, tačna adresa i broj telefona.

Ugovor se zaključuje na period od 1 (jedna) godine dana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbi o platama; godišnji odmor prema Uredbi o godišnjim odmorima i odsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnu vojnu službu na određeno vrijeme.

- za prijem u Četu vojne policije, molbe se podnose u kasarni“Masline”,- za prijem u Bataljon za počasti, molbe se podnose u kasarni na aerodromu“Golubovci”,- za prijem u Laku pješadijsku brigadu, molbe se podnose u kasarni“Masline”,- za prijem u Brigadu za specijalne operacije, molbe se podnose u kasarni u Danilovgradu,- za prijem u Mornaričku bazu, molbe se podnose u kasarni u Kumboru.

Kandidate koji ispunjavaju uslove oglasa, komisija za prijem upućuje na ocjenu zdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskih mjesta.Nepotpune molbe neće se razmatrati za prijem u službu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteni u propisanom roku.Za kandidate koji budu izabrani za prijem, određuje se probni rad, radi provjere osposobljenostiza dužnost za koju se primaju u službu, u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U

Documents

Događaj mjeseca · Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo, Mihailo Danilović T Miodrag Kankara