Događaj mjeseca Dan državnosti Crne Gore · Marinko M. Slomo MihailoDanilovi

Događaj mjeseca

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:

Vjul 2 17

Tihomir Mijović,, ć

20o me

gov me

Pobjeda

009. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović,

Zorica Minevsk ,Mihailo Danilović Irena Radoman, Sanja Dajevi

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

[email protected] .www. . /odbrana

Jovana Tomaševića 29, Podgorica // 5.000

i Marinko M. Slomo,

SADRŽAJINTERVJU:

BEZBJEDNOST I PATRIOTIZAM

FELJTON:

CRNA GORA PZM:NATO PROGRAM OBRAZOVANJA I OBUKE

GENERALNISEKRETARNATOUPODGORICI

STARAULOGASANOVIMZADACIMA

KRSTARENJE BRODA JADRAN

VOJNATEHNIKA:HELIKOPTERH-42/45 GAZELA

FINANSIJSKAKRIZA

NAČELNIK GENERALŠTABA ORUŽANIH SNAGAREPUBLIKE HRVATSKE GENERAL ZBORA JOSIP LUCIĆMIROVNEMISIJE PROMOVI

.

Latković

.................. 7

. ............... 9

...................

“ ” . ................................16

VeljkoAsanović

....................................19

.

............................................................................ 2

...................................

KapetanBrankoĐurđić

..........................

OliveraĐukanović

.............................

4

Vidak

11

ppk.

MarinkoM.Slomo

Zorica Minevski

2

2

2

ŠU DRŽAVU

POVJERENJE U CRNU GORU

.............................. 4

“ ”

..

21

KOMENTAR:Ilija Despotović

mr Mijović

. .....

Ilija Despotović

I

KAOTERORISTIČKINAPAD

Tihomir

26

MihailoDanilović

PREDSTAVLJAMO:

IZ DIREKCIJ ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKA

1

3

4

GLOBUS:

VIJESTI

E20

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

OPERACIJA “EU NAVFOR ATALANTA”

OTADŽBINA NIJE PRAZNA RIJEČ

....

.....

............ 2

...

.........

STRANCI ZADOVOLJNI USPJESIMA CRNE GORE 1

Marinko M. Slomo

MihailoDanilović

...........................................

PARTNER 3

Predsjed

, kojem su prisustvovali predstvanici

nog i sportskog života, kao i na

rodni heroji i raniji najviši državni funk

cioneri.

nik Crne Gore Filip Vujanović

je, povodom Dana državnosti, priredio

svečani prijem u Plavom dvorcu na Ceti-

nju

političkog, kulturnog, naučnog, privred-

nog, jav -

-

,,Sa dvije velike i vječne vrijed-

njenici da -

članice -

Benefiti su oči-

gledni i pokazuje ih iskustvo država koje

su postale članice NATO. Odmah su po-

većale obim investicija, kr

-

itički odnos sa člani-

camaNATO i kroz tomogućnost snažni-

jeg političkog respekta u bilateraln

je

predsjednikVujanović.

Osvrnuvši se na učešće crnogorske vojske

u mirovnoj misiji na Kritu 1897. godine,

predsjednik Vujanović je ukazao na

spremnost da se i isključivo na prin-

cipima dobrovoljnosti

Takođe, očekujući da našimeđunarodni

partneri obezbijede obuku koja će biti

maksimalna i tretman pripadnika naših

misija koji će biti preporuka našeg članst-

va u šir -

Takođe, predsjednikVujanović je, uz voj-

ne počasti položio vijenac na spomenik

-

CrneGore, načelnikGeneralštabaVojske

Crne Gore viceadmiral Dragan Samar-

džić i načelnik Štaba

general-majorDraganMilosavljević.

su sve države prostora Jad

ranskog mora NATO, postoji iz

raženiji interes NATO da i Crna Gora

bude dio Alijanse. Predsjednik je kazao

da, iako teritorija Crne Gore nije velika,

velika je vrijednost njenog prostora zbog

geostrateške pozicije. ,,

editni rejting,

broj zaposlenih. Odmah i trajno su uspo

stavili bliskiji pol

im i

multilateralnim relacijama", rekao

sada,

, pomogne mir.

,,

im bezbjednosnim integracija

ma", rekao je on.

Partizanu borcu na brdu Gorica, a pri

sustvovali su i najviši predstavnici Vojske

Generalštaba VCG

I.Radoman

Dan državnosti

Crne Gore

nosti slobodarstvom i antifašizmom i

skladom odnosa naroda i vjera, koji opet

u njima imaju svoje izvorište, pristupamo

evropskim i evroatlanskim integracija-

ma, sa ciljem da potvrdimo našu mo-

dernu građansku državu. Pristupamo in-

tegracijama da bi podijelili njihove vri-

jednosti, ali i da bi nesebično i trajno u

njima promovisali ovo naše izuzetno bo-

-

Vujanović.

Vujanović je, govoreći o evroatlantskim

integracijama, zahvaljujući či-

gatstvo", kazao je tom prilikom predsjed

nik

istakao da,

GospodineGenerale, ukojimoblastima je

razvijena saradnja , a

u kojim se saradnja može i dalje unapri

jediti ?

Vaši

vojske.Da li

postoji neko olakšanje ili pak neke do

datneobaveze

između dvije vojske

-

Vaša zemlja je punoppravna članica

NATOod aprila ove godine. Kakvi su

prvi utisci, kao prvog čovjeka

-

kadapostanete član?

Kada gledamo sarad, u ovom trenutku, prvenstveno se za

sniva na razvoju poznanstva, povjerenja,prijateljstva i razmjeni iskustava iz procesareformi, s obzirom da su obje vojske prošlesložene reformske procese koji proizilaze izpolitika naših zemalja koje podrazumijevaju punopravno o u Evropskojuniji i NATO.

na osnovunivo

bezbjednosti. U ovom trenutku suvrlo aktuelni razgovori

Hrvatska i Crna Goraorganizovat

postoji

smo se

enzivnog rada i zbog

nju između dvije voj-ske -

-članstv

Crna Gora i Hrvatska su dr-žave susjedi, dijele granicu na kopnu i namoru i već toga proizilaze oba-veze kako zajednički uspostavljati viši

, takođe,koji se tiču saradnje

u oblasti školstva, po pitanju obuke, razgo-vori o tome kako će

i nadzor svog vazdušnog pro-stora. Znači, cijeli niz pitanja kojanijesu aktuelna samo danas, već koja će bitiaktuelna i unarednomperiodu.

Ostvarujući punopravno članstvo u NATO,osjećali veoma zadovoljno i srećno,jer smatramo da smo postigli jedan od ci-ljevana koji smopotrošili više godina int -

čega smo sproveli niz

4 PARTNER

Intervju

Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Josip Lucić

Ostvarivanje , sistema

odbrane i nacionalne bezbjednosti

.

članstva u NATO ne znači prestanak rada na daljem unapređenju

, na čemu i dalje rade sve članice NATO, kaže za mjesečnik

„Partner“ prvi čovjek hrvatskih Oružanih snaga i dodaje da je „cilj uspostaviti maksimalno mo-

gući nivo bezbjednosti za sve građane država NATO

Mirovne misijepromovišu državu

reformi. Međutim, svjesni smo i sljedećeg:ostvarivanje članstva u NATO ne značiprestanak rada na daljem unapređenju -

,na čemu i dalje rade sve članice NATO. Cilj

,si

stema odbrane i nacionalne bezbjednosti

PARTNER 5

Intervju

troma, razmišlusrećući se sa našima partnerima

--

jalo se o odbrani svih našihgranica. S ,savjetovali su namveoma važne elemente, ato je da zemlje koje ulaze u NATO ne moraju imati velike vojske, velike oružane si

premanašoj državi i građanima, ali smo istoshvatili važnost partnerstva sa susjedima itražili načine izgrađivanja tih novih odno-sa.ali i davanje. U ovom slučaju H

kroz član-stvo u NATO, ali je apsolutno i preuzelaodređ

-Tada smo se suočavali sa

i logističkih --

specifičnosti kli-matskih karakteristika podneblja

speci-fičnosti . Međutim, od tada do danas

e. Danas sa sigurnošću možemo rećikako raspolažemo već opsežnim iskustvomiz s

i upućivanj

snageHr-vatske učestvuju u 12 mirovnih misija podUN -

oružanesnage učestvuju sa 295 vojnika. ašivojnici, podoficiri i oficiri aktivnije učes-tvuju u obuci tanske narodne ar-mije. Smatramodamirovnemisije u kojimaučestvujemo

-prepoznali posao u mirovnim mi-

sijama kao elemenat svog daljeg razvoja isticanja novih iskustava iz zajedničkog radasa svim savezničkim vojskama

-

-

Partnerstvo podrazumijeva dobijanje,rvatska je

ostvarila viši stepen bezbjednosti

enuobavezudadoprinosiNATO.

Naša prva mirovna misija bila je sa desetvojnika u mirovnoj misiji u državi SijeraLeone i tada je za nas bila veliki izazov sobzirom da nijesmo imali prethodna iskustva. nizomadministrativnih problema, pitanjima zdravstvene pripreme naših vojnika, nepoznavanjem

i kulturenaroda, njihovog jezika i drugim

ma ,2000 naših vojinika, podoficira i oficirasteklo je iskustvo iz niza zemalja Afrike iAzij

vih procesa koji se pojavljuju u vezi sapripremom em, te povratkomvojnika izmirovnihmisija i spremni smodata iskustva podijelimo sa našim prijateljimai partnerima. Trenutno, Oružane

. Posebno bih istakao mirovnu operaciju u Avganistanu ISAF, gdje naše

N

Avganis

, danas, za nas nijesu napor.Posebno smo zadovoljni što su naši pripadnici

i rada uzdrženim zapovjedništvima. Kadamirovnemisije posmatramo sa pozicije nacionalnoginteresa, tada na njih gledamo kao na element državnosti, s obzirom da kao takvepredstavljaju svoja nacionalna obilježja, zastave i vojnike i time daju dodatni doprinos

Ono što je značajno, a što ste i pomenuli

koji su učes-

tvovali u nekoj od međunarodnih mirov-

nihmisija

jeste desetogodišnje iskustvo hrvatske

vojske, sa oko 2000 vojnika

.Kakva sudosadašnja iskustva?

steme

.Dakle, daizgrade onakav oružani sistem koji je uskladu nacionalnim interesima. Kroz konferencije, seminare, razgo

postajali smo

. Postajalismo sve više svjesni naše odgovornosti. N

smo, uprvom redu, bezbjednost Hrvatske

, sveviše smo shvatali kako ni jedna država nemože samo posmatrati svoju bezbjednost ida je pojam bezbjednosti daleko širi.Bezbjednost je proces koji je vezan za šireprostore. Bezbjednost svake države zavisi iod bezbjednosti

bezbjednosti. Stoga, postali smo svjesnikako je naš interes da damo doprinos stabilizac

ja NATO,mislim da je najvažnije

, već je potrebno da sistem odbraneprilagode svojim kapacitetima, prvenstve-no veličini svoje države, ljudskim resursi-ma,materijalnimmogućnostima

-vore, zajedničke

vojne vježbe sve više svjesnivažnosti zajedničkoga rada, sposobnostizajedničkog funkcionisanja, potrebe razvo-ja našeg osoblja na svim nivoima

apočetku našeg puta posmatrali

i njenihgrađana. Međutim, tokom vremena

njenih susjeda pa je veomavažno kako zajednički uspostaviti zonu šire

-iji JugoistočneEvrope.Krećući se tim

putem ili kroz proces približavanda se promijenio

način razmišljanja naših vojnika, podofi-cira i oficira. Shvatili smonašuodgovornost

je ksimalno mogućiza sve građane država NATO

svijest kako članstvo u NATO ne znači pa-sivnost, nego -

za aktivnosti u ne-posrednom susjedstvu, jer nam je cilj po-stići generalno viši

ugoistočneEvrope.Članstvo uNATO nam daje osjećaj dodatne -

i smatramo kako je to garancija našimgrađanima da će njihova budućno

Na početku tog procesajednim načinom razmišljanja. U trenutkupristupanja NATO razmišlajali smo na je-dan drugačiji, mogli bismo reći, nešto pozi-tivniji način. ada smo započeli

-sa nizom nasli-

jeđenih, ograničavajućih faktora. Bila je

uspostaviti ma nivobezbjednosti .U Oružanim snagama Hrvatske prisutna je

, naprotiv, novi oblik aktivnosti koji je u vezi sa poslovima unutarsame naše zemlje, ali i

nivo bezbjednosti uovomdijelu J

bezbjednosti

st bitimirna i stabilna.

krenuli smo sa

K kretanjeprema NATO naša vojska je bila teritorijano razmještena, velika,

Koje bi bile prednosti koje ste

?

stekli kao

vojska, kao dio društva u tom komplek-

snom i dugotrajnom procesu pristupanja

NATO i koliko je bilo teško usvojito sve

predviđene NATO procedure i standarde

udostizanju interoperabilnosti

razvoju državnosti svoje domovine. Tosmatramo

, ,jednim izuzetnim doprinosom i

većina država na isti način pozitvno pro-moviše sebe u prostoru šire međunarodnezajednice.

Kakva je vizija razvoja Oružanih snaga

Republike Hrvatske i recite nam nešto

više o njenoj organizaciji i djelovanju u

ukupnom sistemubezbjednosti, a tu prije

svegamislimnauloguobalske straže?

6 PARTNER

Intervju

države naše veličine veoma važno najraci-onalnije koristiti raspoložive ljudske re-s

--

o odredili za tunamjenu, obojali ih adekvatnim bojama,obilježili oznakama i praktično dali imidentitet i pripadnost -

određen broj helikoptera iletjelica koje su u mogućnosti

-događaj na području

naše nadležnosti. Smatramo da sa tim sna-gama možemo u potpunosti izvršavati na-mijenjene zadatke. Međutim, kada je u pi-tanju Ja

sigurno će u bu-dućnost biti sve veća razmjena informacija,te niz zajedničkih aktivnosti i procesa, kakobi se uspostavila potpuna inadzor nad morem koje najdublje zalazi upodručje evrop Italija, Slo-venija,Hrvatska, CrnaGora, Albanija, Grč-ka te BiH će u budućnosti vjerovatno sveintenzivnije sarađivati na poslovima od za-jedničkog interesa

o je pitanje koje su naši građani veoma

često postavljali u procesu pridruživanja

NATO. Mogli bismo reći da -

dre-

đena ratna

-

većine građana Hrvatske

priključenje

nih građana.Ulaskomu savez

ostvarili smo koja proizilazi iz

člana 5, odnosno zajedničku -

torija članica NATO saveza. Ali isto tako

postali smo član jednog elitnog kluba,

najmoćnijeg i najbogatijeg saveza u istoriji

čovječanstva. K

urse i organizacije. U tom smislu su uObalsku stražu ušle Oružane snageRepublike Hrvatske sa Mornaricom kojojsu pridružene vazduhoplovne snage. Nasamom Jadranskom moru za nadzor prometa i svih ostalih aktivnosti koristimobrodove Obalske straže koje sm

Obalskoj straži. Pridružili smo im i i

da u vrlokratkom vremenu, po dojavi sa radarskihsistema, izvrše nadlijetanje svakog dijelaJadranskog mora i neposredno indentifikuju svako plovilo i

dransko more, odgovornost nadnjim dijeli više država i

bezbjednost

skog kontinenta.

.

T

je za bez

bjednost i stabilnost teško definisati cijenu.

Znamo da nesigurnost, nestabilnost i o

dešavanja imaju izuzetno visoku

cijenu. Stoga, mi smatramo, a to je raz

mišljanje , da je je

NATO korisno za bezbjednost

Hrvatske i nje

bezbjednost

odbrane teri

ada pogledamo ljudski i

ekonomski potencijal država koje su u

Koje su to koristi od

prije svega , i koliko košta to

članstva u NATO,

za građane

članstvo?

NATO to zaista jeste jedan elitni klub, klub

koji svo bez

bjednosti.

da same

grade

izgraditi cjelovite sis

teme odbrane, što z

i vazduhu. Ali se

postavlja pitanje koje države tomogu obe

bijediti. Nakon niza rasprava, ipak je pre

vladalo mišljenje da

entnosti ulaskom u

NATO, hrvatska industrija je u prilici da

jim građanima nudi više -

To ima svoju cijenu. Međutim,

cijena samostalne odbrane je sigurnomno-

go veća. Države koje su u situaciji

sistem odbrane često moraju imati

velike vojske, moraju -

nači sposobnost od-

brane na moru, kopnu

z-

-

je članstvo u NATO za

naše građane povoljno.Možemo ga posma-

trati sa aspekta konkur

se

U posljednjih sedam-osam godina smanjilismoOružane snage za 20 hiljada ljudi, takoda u ovom trenutku imamonešto više od 16hiljada vojnika i oko tri hiljade civila. Timesmo došli do onog procenta

tim stepenima stabilnosti, da nanašim granicama ne postoji niti trenutna,

takvoj situaciji, o enonam jevišestruko smanjenje Oružanih snaga injihovo kretanje u dva pravca. Jedan jeispunjavanje odre

,

,

ni udva posla koja smo preuzeli - posao obalskestraže avanju,gdje djelujemo združeno sa drugimdržavnim institucijama

koji je prak-tično prihvatljiv za našu populaciju i finan-sijski održiv. Polazimo od procjene kako suprocesi na našim granicama pozitivni, iakosa različi

niti bliska, a nadamo se ni dugoročna pri-jetnja.U moguć

đenih zadataka nanacionalnoj teritoriji koje su dominantnousmjerene na sprečavanje prirodnih kata-strofa, tako da Oružane snage snažno do-prinose u protivpožarnoj odbrani spre-čavanju i sanaciji drugih elementarnih ne-pogoda, a isto tako smo izuzetno aktiv

i naše učešće u traganju i spas

. Pokazalo seda je za

Bezbjednost je proces koji je ve-

zan z

-

-

a šire prostore. Bezbjednost

svake države zavisi i od bezbjed

nosti njenih susjeda pa je veoma

važno kako zajednički uspostaviti

zonu šire bezbjednosti.

Stoga, postali smo svjesni kako je

naš interes da damo doprinos sta

bilizaciji Jugoistočne Evrope.

takmiči za zajedničke poslove koji se po-

javljuju za potrebe NATO

članica članstva -

-

Takođe, članstvo

punopravnog

članstva u EU. Za nas članstvo

u NATO znači dostupnost informacijama

koje su važne za našu nacionalnu -

članstva

četiri miliona eura godišnje. Mi vjerujemo

u niz dobrobiti koje ćemo ostvariti kroz

članstvo. Sa pozicije punopravnog članstva

u NATO veoma smo zainteresovani da

zemlje koje su ušle u PzM, u ovom slučaju

u što kraće

ostvare punopravno članstvo. Tako ćemo

većeg nivoa

bezbjednosti

mrVidakLatković

i oružanih snaga

zemalja . Na osnovu , Hr

vatska postaje pouzdaniji prostor za in

vesticije i razvoj. m u

NATO dodatno se približavamo ostvarenju

drugog nacionalnog cilja -

, kao vojnike,

bezbjed

nost. Cijena za Hrvatsku je oko

,

prije svega, naši susjedi BiH i Crna Gora,

da vrijeme ispune zadatke i

zajedno da proširimo prostor

na ovom dijelu Evrope, koji je

u posljednjih stotinu godina imao burnu

prošlost.

Bezbjednost i patriotizam

PARTNER 7

Crnogorsko javno mnjenje, kad je riječ o

odnosu prema potencijalnom članstvu

države u NATO-u, i dalje je „zamrznuto“

na oko 30 odsto podrške planiranomula

sku zemlje u Alijansu. To je pokazala i

najnovija anketa CEDEM-a, koja nam je

ponudila još jedan „pogled“ u vezi sa

NATO-om, podatak da oko 56 ispitanika

misli da bi članstvo u tom savezu „ko

ristilo“ samo vladajućoj strukturi. Re

zultate te ankete, kako se i moglo oče

kivati, odmah su dokopali protivnici

NATO članstva, odnosno, političke par

tije koje inače osporavaju gotovo sve što

se tiče Crne Gore kao države. Neki me

diji, takođe, CEDEM-ovu anketu su pro

pratili propitivanjem svoje publike. I, pri

tome su se potrudili da nađu samo one

ispitanike koji slijede njihovu uređivačku

politiku. Stoga je, u takvim „dodacima“

ankete CEDEM-a,

Navodno, NATO članstvo bi bilo „oku

pacija“, da je to „najmodernija teroris

tička organizacija“, „agresor“, „neprija

telj“. Ali od takvih stereotipnih floskula,

veću pažnju zaslužuju neki drugi navo

đeni razlozi protiv učlanjenja Crne Gore

u NATO. Tako jedan medijski ispitanik

prekorijeva Crnu Goru zašto ona, „kao

mala zemlja“ hoće u NATO, a to ne čine

Rusija i Srbija. I jedna partija slično je

bi bilo pro

tiv vitalnih interesa Rusije, tvrdi izvjesni

stranački „antinatovac“.

-

-

-

-

-

-

-

bilo prave bujice poli-

tikantskih tvrdnji, paušalnih ocjena, pri-

zemne „argumentacije“, pa i izliva mrž-

nje.

-

-

-

-

prokomentarisala anketu CEDEM-a.

Njen glasnogovornik saopštava: „Crna

Goramnogo duguje Rusiji“ i „zato ne tre-

ba da zaboravlja stara prijateljstva“. Ako

bi CrnaGora ušla uNATO, to -

Prvo pitanje koje

e interes Crne Gore samo u tome da

slijedi Srbiju i Rusiju (ili bilo koju drugu

zemlju) ili, pak, da procjenjuje sopstvene

-

se logički nameće je - a

šta je vitalni interes Crne Gore. Da li se

njeni strateški interesi moraju poklapati

samo sa time da li to odgovara drugima?

Zar j

državne potrebe i razloge i na osnovu to

ga samostalno odlučuje u kakve će saveze

ulaziti, s kim i pod kojim uslovima? I, na

Umjesto što ih srce nosi za „

-

--

onamo'namo“, valjda je vrijeme da se okrenu„ovamo, 'vamo“, ovoj Crnoj Gori, ovakvoj, ovolikoj, „maloj“ i da pokažu većukonstruktivnost u definisanju strateškedugoročne spoljnopolitičke pozicijedržave. Naravno, u tom kontekstu, sasvim razumljivo, i ne mora biti saglasnostimeđu svimpolitičkimpartijama.

Ali, bitno je da se polazi od autentičnih

Komentar

kraju, mogu li obrasci spoljne politike, u

konkretnom slučaju Crne Gore, iz 19. vi

jeka biti djelotvorni i za 21. stoljeće, kada

svjet

i 200 godina? Šta nam govore

ovakvi stavovi? Suštinski, da politička

misao ovdje sporo napreduje, da neki po

litički akteri u Crnoj Gori i dan danas ro

buju kompleksu „male zemlje“,

-

ski poredak nije ni nalik onome od

prije 150 il

-

-

koja i ne

trebada ima svojupolitiku i državnu stra-

tegiju, da istrajavaju u svojevrsnom„ona-

monamaškom“poimanjuCrneGore.

interesa sopstvene države i da se njeniinteresi definišu ne u relaciji šta odgovaradrugima, većnama samima.

tku o 30 odsto onih koji podržavaju namjeru Crne Gore da postane punopravna članica NATO-a. Nekoliko zaključaka, ocjena, upita, „preporuka“ senameće u vezi sa tim podatkom. Prijesvega, procenat 30 posto traje relativnodugo. Već se ponavlja i odavno, pa i uispitivanjima različitih anketara. Javno

No, vratimo se anketi CEDEM-a, odnos-no poda -

--

čaju članstva Crne Gore u njemu.Valjalo

bi, čini se, jasnije

, na primjer, o vojnim as

pektima NATO-a govore vojnici, eko

nomskim poslovni ljudi, o naučnim ka

pacietima Alijanse

Problem Komunikacione strategije, posvemu sudeći, je i u tome što se, na ovaj ilionaj način, stvara utisak da iza „kampanje“ oNATO-u stoji,

, na tribinama, doživjavaju kao „bliski vlasti“. Gdje su univerziteti, stručnjaci raznih profila, ji-

„podijeliti“ uloge u

„kampanji“, da -

-

-

, recimo, ljudi sa uni-

verziteta, itd.

-uglavnom, oficijelna

politika, što se ljudi koji nastupaju napanel-diskusijama -l -

medi

čovjek se, čini se, i to upravo u politici, a

posebno u onome što zovemo spoljna

politika, teško „otvara“ za nove procjene,

podatke, činjenice, razloge. Drži se ste

reotipa.Mnogi neće ni da čuju priču, dru

gačiju od one koju su slušali od svojih

djedova, koja im se decenijama nudila

kroz (često tuđu) istoriografiju, kroz us

menopredanje, na razne načine, a često sa

osnovnom porukom-Crna Gora je mala i

uvijek ima nekog „velikog brata“ koga tre

ba i slušati. Otuda one floskule o „starim

prijateljima“, ili „a zašto mi, kad neće

Rusija i Srb

Iz takvog mentalitenog supstrata, čini se,

proizilazi i još jedna objektivna okolnost

koja, možda, utiče na „zatvorenost“ do

maćeg javnogmnjenja prema potpunijem

sagledavanju uloge NATO-a. Bez obzira

na naše tradicionalno „busanje“ u patri

otizam, ima razlogada se kritički analizira

koliki je stepen senzibiliteta našeg svijeta

prema pitanjima bezbjednosti i odbrane

zemlje u savremenim uslovima.

ik domovine“, čega se,

naravno, a stidjeti, iako smo nekad

u tome i „brzi“. Ali, ovo današnje vrijeme,

ovakav svijet, konkretno, region u kome

živimo, realni bezbjednosni i odbrambeni

izazovi, ako je dozvoljeno primijetiti,

danas traže i drugu vrstu „patriotizma“-

dugoročno sagledavanje i razumijevanje

strateške pozicije zemlje, njenih interesa, i

njihovo definisanje kroz konkretne odlu

ke o „vezivanju“ države za saveze koji nam

daju najbolje garancije da ćemo imatimir,

stabilnost, da ćemomoći da gradimo pro

speritetnodruštvo.

a ćemo sačuvati državu koju

smo dobili, što krvlju, što demokratskom

odlukom. Jer, ni tako „stečena“ država, u

ovom svijetu, sama po sebi nije zauvijek

osigurana.

IlijaDespotović

-

-

-

-

ija“, itd.

-

-

Sigurno

je - spremni smo, „ako zatreba“, da sta-

nemo na „bran

ne treb

-

-

Naravno, i d

8 PARTNER

mnjenje, dakle, reklo bi se, vrlo čvrsto se„zakovalo“ za taj nivo podrške NATOčlanstvu. Biće, prema tome, neophodnodosta napora i umješnosti da se znatnopodigne nivo podrške, što je jedan odosnovnihuslova

Politički

insistirali na

svojoj ocjeni - da „Vladina kampanja „ za

NATO članstvo „ne daje rezultate“. Ko

munikaciona strategija o evroatlantskim

integracijama, čija je realizacija u toku,

nema sumnje otvorila je temu NATO i

Crna Gora, podstakla dijalog o tome.

Vjerovatno je pomogla i da se proširi krug

prijemazemljeuNATO.

motivisani protivnici NATO su,

u vezi sa time, napadno

-

Komentar

onih koji su dobili više informacija o Ali

jansi. Ipak, realno posmatrano, činjenica

da je nivo podrške NATO članstvu bio

oko 30 posto i prije promocije Komu

nikacione strategije, objektivno nameće

potrebu ako

, svakako, određene kritičke analize

njene organizovanosti i efikasnosti.

bitno ne mijenjajući, recimo, možda bi

valjalo razmisliti o

, u pravcu upo

znavanja širih slojeva stanovništva o ka

rakteru i ulozi NATO-a, a posebno o zna

-

-

ne njenog preispitivanja, a

ono

Ništa

širem dijapazonu in-

formativnog djelovanja -

-

-

ne da ubjeđuju nego da se tom raznovrsnošću obezbijedi, i kvantitativno i kvalitativno, relevantna informisanost oNATO-u.

Ali, „ustajalost“ procenta od 30 posto, bez

obzira na svu kampanju, na Komu

nikacionu strategiju, upućuje, suštinski, u

prvom redu, i na neke dublje slojeve

opšteg, a naročito političkogmentaliteta u

Crnoj vje

rovatno, na osnovu ovog podatka, mogli

da zaključe da je naše javno mnjenje

dobrim dijelom konzervativno. Naš

--

-

Gori. Socilozi i metodolozi bi, -

PARTNER 9

Program unapređenja obrazovanja i

obuke

po-

čeo je primjenom

Politič -

za operacije Partnerstva za mir

pod vođstvom NATO, -

Pro-

gram unapređenja obrazovanja i obuke

- TEEP, optimalnu, usklađe-

nu i povećanu transp

povećava doprinos partnerskih država

i unapređenje

međusobno naučene lekci

najbolju zajedničkupraksu.


obuke da poveća kapacitete

obrazovanja i obuke, za aktuelne i bu-

duće zaht

-

je da

poboljša, usaglasi i poveća transparent-

nost aktivnosti obrazovanja i obuke u

državama članicamaNATO, kao i drža-

vama partnerima i poveća kvalitet pro-

cesa saradnjeu

U okviru NATO, za sprovođenje TEEP

na je Saveznička ko-

manda za transformaciju (eng. -

-

-

(eng. Training and Education

Enhancement Programme, TEEP)

u aprilu 1999. godine,

zajedno sa Konceptom operativnih

sposobnosti i ko-vojnim okvi

rom

u okviru doku

menta Partnerstvo za 21. vijek.

zahtijeva

arentnost NATO i

nacionalnih partnerskih aktivnosti

obuke i obrazovanja i kroz program se

proces saradnje u okviru

Partnerstva za mir. Kroz ovaj program,

NATO i partnerske države treba da

koncentrišu energiju i resurse, sakupe i

podijele je i

izgrade

ima za cilj

jeve operativnog partnerstva,

sa težištem na dostizanju interopera

bilnosti. Svrha TEEP programa

Partnerstvu zamir.

programa odgovor

Trai

ning and Education Enhancement Pro

gramme, TEEP, ACT) i to kroz anga

žovanje velikog dijela svojih kapaciteta

- institucija za obrazovanje i obuku, po

sebnih centara

bnosti, eksperimentalnompotvr

domdoktrina, dosadašnjim iskustvima

itd. U tom kontekstu,

(eng. Advanced Distributed

Learning, ADL) i simulacione mreže

Partnerstva zamir (eng. PfP Simulation

Network) razvijeni su upotrebom in

formacione te

i razvojem softverskih paketa za

obuku kadrova na operativno

avedeni

sistemi predstavljaju dodatak, na realne

interaktivnekurseve i stvarne vojne tre

ninge i vježbe.

Ideja TEEP programa je da se krozobrazovanje i obuku unutar Partnerstva za mir stvaraju mjere i postupci

Part

-

koji se bave naučno-

istraživačkim radom, razvojem novih

sposo -

učenje napred-

nim načinom distribucije - On-line

kursevi

-

hnologije za učenje na

daljinu

m i tak-

tičkom nivou angažovanja. N

-

-za

jačanje operativnih sposobnosti -

nerstva zamir, kao što su:

centri za obuku Partnerstva za mir -uglavnom za individualnu obuku.Centri su u

Austriji, Finskoj, Turskoj,Rumuniji, Švedskoj,Ukrajini.

simulacione mreže Partnerstva zamir i

vojne akademije i instituti za bezbjednosne studijePartnerstva zamir.

obuke - TEEP se ostavruje kroz PzM

trening centre koji nude najkvalitetni

ju obuku i obrazovanje zaNATO i part

nerske države.

nim u mu

Koncept TEEP programa pomaže partnerskim državama da bolje koriste

Sloveniji, Grčkoj, Švaj-carskoj,

-


-

-

Ovi centri upoznaju

učesnike sa NATO komandama, šta-

bovima, operativnim i logističkim

strukturama i procedurama zahtjeva-

ltinacionalnim i zajedničkim

operacijama.

-

CRNA GORA i PZM

NATOprogram obrazovanja i obuke

NATO koledž u Rimu

zemljama i kroz posjete mobilnihtimovi za obuku i obrazovanje

pitanjima obuke i obrazovanja.rimjena

informacioni sistem Partnerstva za mir koristi duži vremenski period.

Sve aktivnosti koje se realizuju kroz

TEEP program su implementirane u

Euro-atlantski partnerski radni pro

gram (EAPWP). U dosadašnjem peri

odu naši predstavnici su bili na više

vrsta kurseva i seminara - zaštita život

, po raz-ličitimTakođe je počela p učenja na-prednimnačinomdistribucije -On-linekursevi - ADL, dok se ePRIME - -

-

-

-

-

kih znanja, procedura -

oblikuje dostignuća -

i čuva dostignuti nivo

interoperabilnosti. Povratne informa-

cije i procjena mehanizama pomažu

izgradni prioriteta, mjerenju obučeno-

sti osoblja koje je učestvovalo u procesu

obuke i obrazovanja i dizajniranju no-

vih aktivnosti, kao i određenju novi

-

jenjena za vojne snage zemaljačlanica koje zajednički učestvuju u ope-

, koncepata i dok

trina, NATO i part

nerskih država

h

nacionalnih potreba obuke i obrazova

nja.

Istorijski, NATO obuka i obrazovanje jebila nami

10 PARTNER

resurse u svojim programima.

Partnerstva za mira imaju zna ulogu u kom

pletnomprogramu.

TEEP program

:

institucijama NATO i

partnerskih država na polju obrazo

vanja i obuke,

povratne informacije (feedback) i

ocjene (Partnerski sistem pravovre

menih informacija, upravljanja i raz

mjene Partnership Real-Time Infor

mation, Management and Exchange

System- ePRIME - informacioni sis

tem Partnerstva za mir, Združeni

centar za analize i iskustva i sl.),

na imetodeplaniranja vježbi (Mi

litary Education and Training Pro

gramme, MTEP - Program vojnih

obuka i vježbi),

savjetodavna uloga NATO u oblasti

obuke i obrazovanja (Mobile edu

cation and training teams - METT -

Mobilni timovi za obuku i obrazo

vanje),

sistemi

n-line kursevi (eng.

Advanced Distributed Learning -

ADL),

sredstva interoperabilnosti (Lista za

datakaNATO, strani jezici i sl.).

Saradnja kroz obuku i obrazovne insti

tucije, sa poštovanjem nacionalnog i

NATO karaktera, doprinosi poboljša

nju kvaliteta aktivnosti i

nja saradnje nalazi se u realizaciji

Koriš-ćenje potencijala partnerskih država ikoordinisanje takvih potencijala sa po-stojećim programima i inicijativama

, omogućava partne-rima d čajniju -

se sprovodi kroz sledeće

komponente

saradnja među

-

-

-

-

-

čini -

-

-

-

učenja naprednim načinom

distribucije - o

-

-

-

usklađuje pro-

gram. Vježbe su ključni element u pro-

cjeni standarda i dostizanju interopera-

bilnosti. Mogućnosti budućeg proši-

re za-

jedničkih vježbi. Unapređenje obuke i

obrazovanja pomaže razvoju zajednič-

CRNA GORA i PZM

racijama i misijama. Danas, NATOobuka i obrazovanje ima funkciju razvi-janjamreže obazovnih i trening centaraza potrebe zemalja članica i partnerskihdržava.

-Program unapređenja

obrazovanja i obuke-

Naše korišćenjeTEEP programa se realizuje kroz slanjekandidata u -

su NATO koledž uRimu, NATO škola u Oberammergau,PzM trening centri u Sloveniji, Turskoj,Grčkoj

Ministarstvo odbrane Crne Gore je udosadašnjem periodu izuzetno uspješno koristilo

- TEEP, sa trendomdaljeg nastavka i intenziviranja upotrebe istog programa.

institucije za obuku i obrazovanje, kao što

, Švajcarskoj, Finskoj i drugim

ne sredine, civilno-vojni odnosi, odnosi

borbaprotiv terorizma,

kontrola naoružanja, mirovne misije,

kao i kursevi i seminari za pravne sav

jetnike, štabne oficire i glavne podofi

cire i sl. Realizacija aktivnosti kroz

- TEEP umnogome pomaže realizaciji

naših partnerskih ciljeva i postizanju

potrebnognivoa interoperabilnosti.

Pro

se u dosadašnjem peri

odu pokazao jako dobrim i kvalitetnim,

sa dosta benefita na putu evropskih i

evroatlantskih integracija.

sa javnošću PR,

-

-

Pro-

gram unapređenja obrazovanja i obuke

gram unapređenja obrazovanja i

obuke - TEEP -

mr Tihomir Mijović

NATO škola u Oberammergau

PARTNER 11

Povod

Generalni sekretar NATO u Podgorici

Čeka vas MAPGeneralni sekretar NATOa- Jap de HopShefer ocijenio je da je Crna Gora ostva-rila progres na putu evroatlanskih inte-gracija, vrijeme,kako je kazao, trebalo da

Shefer je u Podgorici boravio 16. j ---

,

.

javnosti uCrnojGori zapunoprav o u NATO, jer je,kako tvrdi, u -

.

da je Podgorica sa poslednjeg samita Ali-janse dobila o

-

--

skih šntegracija”, kazao je on.

-

ahvalio se Sheferu na uspostavljanjukvalitetne saradnjeCrneGore iNATO.

zbog čega bi u skorijeočekuje poziv za

Akcioni plan za članstvo (MAP).

ula, kada se, zbog završetka mandata, u oproštajnoj posjeti Crnoj Gori sreo sa zvaničnicima.

Nakon susreta sa premijerom MilomĐukanovićem on je rekao da je članstvou sjevernoatlantskoj alijansi jedini receptkoji obezbjeđuje trajnu stabilnost.“Crna Gora je ostvarila veliki progres naputu evroatlanskih integracija”, kazao jeShefer

On očekuje da će u narednom perioduporasti i podrška

no članstvpotrebno da građani pot

punosti podrže politiku članstva uNATOzakoju se zalažuVlada i parlament

Đukanović je ocijenio da se Crna Goranalazi na korak od statusa kandidata zapunopravno članstvo u NATO, navodeći

hrabrujuće poruke u tompravcu. “Vjerujem da imamo realnu ambiciju da do kraja ove godine budemo dioMAP-a, što će potvrditi veoma dobru dinamiku koju Crna Gora ostvaruje na putu evroatlanPremijer je ponovio da su punopravnočlanstvo u NATO i EU ključni državno-politički prioriteti Crne Gore. “Ka tim ciljevima jedino sigurno i dinamično vodeuspješne unutrašnje reforme kojima smo,kao Vlada, veoma posvećeni”, naveo jeĐukanović.

Z

Sa Sheferom je razgovarao i predsjednik

Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

erspektivi Crne Gore, kao iposvećenosti politici širenja NAT

Crna Gora je,kazao je Krivokapić, veoma zadovoljnarezultatima Samita NATO-a na kome jepotvrđena politika otvorenih vrata Alijanse i privrženost stabilnosti i be

Krivokapićje naglasio da je Crna Gora otvorena zadalji razvoj bilateralne saradnje sa zemljamaNATO-a u političkom i bezbjednosnom smislu, u cilju stalne razmjenemišljenja putemkonsultacija, konkretnihprograma saradnje

Generalnog sekretara, tokom oproštajneposjete Crnoj Gori, primili su i ministriinostranih poslova i odbrane Milan Roćen i Boro Vučinić. Shefer je ocijenio veoma značajnim dosadašnji napredak Crne Gore na putu evroatlantskih integracija i na

će, kako je dosljedan politiciotvorenih vrata za sve zemlje ZapadnogBalkana i potvrdio da će buduća dinamika integracija zavisiti od pojedinačnogučinka zemalja.

Ministri Roćen i Vučinić izrazili su zahvalnost na kontinuiranoj podršci kojuNATO pruža Crnoj Gori na putu evro

On je zahvalio Sheferu na podršci evro-atlantskoj p

O-a nazemlje Zapadnog Balkana.

-zbjed-

nosti na Zapadnom Balkanu.

--

i podrške.

----

planuukupnih reformi.

On je posebno istakao ulogu Crne Gorekao faktora stabilnosti u regionu. NATO

kazao, ostati

-

-

-

atlantskih integracija i zadovoljstvo dosadašnjom sadržajnom saradnjom uokviru Partnerstva za mir, kao i ličnimdoprinosom Shefera afirmaciji evroatlantske politike u regionu. Ponovili sujasnu posvećenost Vlade ostvarenju togstrateškog spoljnopolitičkog prioriteta,uz punu saradnju sa susjedima, kao i saveznicima i partnerima. Takođe, iskazana je odlučnost naše zemlje da, u skladusa svojimmogućnostima, pruži

Obostrano je iskazano uvjerenje da će Crna Gora nastavitisa ispunjavanjem preuzetih obaveza iuskoro dobiti poziv za Akcioni plan začlanstvo.

M.Danilović

-

-

--

doprinosi na globalnom planu. -

Zamjenik pomoćnika ministra odbrane

SAD Džozef Mekmilan, na čelu dele

gacije američkog ministarstva, boravio je

u Crnoj Gori sredinom jula. Učestvovao

je u godišnjim crnogorsko-američkim

konsultacijama u oblasti odbrane. Kon

sultacije su otvorili ministar odbrane Bo

ro Vučinić i američki ambasador u Crnoj

G

jača i nije

ograničena samon

tom polju i SAD će nastaviti

da obezbjeđuje pomoć ličitim po

ljima odbrane, vladanin

će biti

samo usmjerena ka Vladi, već i ka onim

institucijama civilnog društva koje imaju

ključnu ulogu u pomaganju vašoj državi

dauspije tokomtranzicionogprocesa.

američke oružane snage

razvile s

atašea za odbranu

u okviru američke ambasade u

-

-

-

ori Roderik Mur. Mekmilan je ,,Part-

neru“ dao intervju u kome je ocijenio da

je saradnja Crne Gore i SAD u duhu

uspješnogpartnerstva.

Bilateralna saradnja je snažna,

a pitanja odbrane. Ak-

tivni smo na

na raz -

e prava, izgradnji

demokratije, kako bi se podržale crno-

gorske aspiracije da se približi evroatlant-

skim institucijama. Ta podrška ne

Tri godine od referenduma o nezavisno-

sti, crnogorske i

u snažnu vezu vojnog poštovanja

i saradnje. Kancelarija

Podgorici

igrala je centralnuuloguu timnaporima i

dosta toga jepostignuto.

Kakva je Vaša procjena -

u Crne Gore i SAD na po-

ljuodbrane i vojske?

Koji su benifiti za Crnu Goru i njene

oružane snage koji proizilaze iz sa-

radnje saSAD?

bilateralne sa

radnje izmeđ

Na primjer, Crna Gora sada ima -

i-

ji, crnogorski oficir je diplomirao na na-

šem koledžu za komandante i generale, a

.

Vojni rnogorske

je suuneprestanomkontaktu.

dva stu

denta na američkoj pomorskoj akadem

nekoliko oficira je poslato na kraće vojne

kurseve u SAD.Ovaj trend će se nastaviti

brodovi SADposjećuju c

luke i većina visokih vojnih oficira iz obje

zeml

Program državnog partnerstva Crne Go-

re ko

-

p

od deset vojno-vojnih

razmjena, svaka je trajala oko nedjelju

dana. T

-

i Mejna obezbjeđuje osnove na jima

će se proširiti saradnja i to nam dozvo

ljava da s rovodimo brojne razmjene i da

se međusobno bolje upoznajemo. Već

smo sproveli više

e razmjene uključuju i civile.

2009. Mejn je poslao vatrogasce, tehni

12 PARTNER

Tema

Stranci zadovoljni uspjesima Crne Gore

Dobrodošlo partnerstvo

Džozef Mekmilan

mentira IPAP i ohrabrene su inicijativama

zaprodubljenje integracije kroz inicijative

za regionalnu saradnju.

Zadovoljni smo interesovanjemCrneGo-

re za bliže odnose sa NATO-om. N -

-

, kao v

im, važno je shvatiti da je o toku

evaluacija crnogorskog

Crne Gore,

, zavisi od toga da vlasti

nastave reforme, da nastave sa usvajanjem

zakona i da se ti zakoni sprovode

iti o

u izgradnji demokratskog društva koje

ispunjava njihove aspiracije. Dalje, ako bi

se nastavil -

mske reforme, izuzetno je važno da

nacija e i

Kakv -

rnoj Gori

n ?

o je Vaše viđenje crnogorskih na

pora u evroatlanstkim integracijama i

kako SAD mogu pomoći C da

posta e članicaNATO-a

asta

vićemo da podržavamo zajedničke na

pore u tom pravcu aši saveznici.

Međut

procesa imi ćemo

napraviti sveobuhvatnu procjenu kada

Alijansa tu tačku stavi nadnevni red.

Budući progres ne samo ka

NATO-u već i EU

u skladu

sa politikama institucija kojima želi da se

pridruži. Progres će takođe zavis d

aktivnog odlučivanja građana Crne Gore

e odbrambene, političke i eko

no

odlučno djeluje protiv korupcij

čare za održavanje, univrezitetske profe

sionalce i eksp rte za hitne slučajeve

ađutant general izMejna

Libi otvorio je kancelariju za vezu

na zajedničkoj ceremoniji sa ministrom

odbrane Borom Vučinićem i ambasado

rom

arel Dejvis

je određen da koordini

Takve razmjene i bliska saradnja

koristiće obostrano. Imamo odlične od

nose sa partnerima iz oružanih snaga

i znam da će se ovaj trend na

staviti ubudućnosti.

napravila

značajan progres u

SAD

očekuju da

-

e , kako

bi pomogli obucinjihovihkolegaovdje.

U februaru2009.

Džon

-

SAD Roderik Murom. Službenik za

bilateralne poslove kapetan D

še poslovima raz-

mjene.

-

Crne Gore -

SAD vjeruje da je Crna Gora

nadogradnji i reformi

odbrambenog sektora. Vaš uspjeh je pri-

znat na nedavnom NATO samitu. Crna

Gora napreduje u saradnji sa Alijansom i

u razvoju ambicioznog Individualnog ak-

cionog partnerskog plana (IPAP).

Crna Gora nastavi da imple-

Kako je Vaše mišljenje po pitanju pro-

gresa koji je Crna Gora napravila po

pitanju reforme odbrane i izgradnje

oružanih snaga?

organizovanog kriminala, što su problemi

kojemnogi vide kao glavnuprepreku pro-

gresa.

lnoj stabilnos

obo-

strano korisnih veza koje se mogu dobiti

iz bliske regionalne saradnje.

Strategija SAD je da podržimisijuNATO-a.

-

se prevashodno radi kroz misije ujedi-njenihnacija ISAF.

Terorizam je priznat kao globalna prijet-nja,

je za demo-kratske nacije bitno da rade zajedno, kakobi se borile protiv terorizma. Crnu Goru

Zemlja je dala značajan doprinos

regiona ti. Njeno članostvo u

Jadranskoj povelji je odličan primjer

Glavna ulogaNATO-a uAvganistanu jeda pomogne avganistanskoj Vladi u sprovođenju i proširivanju njene nadležnosti iuticaja širom zemlje, popločavajući putrekonstrukciji i efektivnoj vladavini. Ovo

čije opsanosti nijesu ograničene najednu naciju. Svaka zemlja ima određenuulogu u borbi protiv toga. Jedna vrijednalekcija koju smo naučili je da

smatramo dobrodošlim partnerem u tojborbi koja traje i zajednoćemopobijediti.

M.Danilović

Koliko je bitan doprinos Crne Gore u

ISAF i kakva je strategija SAD po pita-

nju temisije?

PARTNER 13

Tema

Bugarske u kojoj vojna policija obavlja ikontraobavještajne zadatke. U Holandijivojni policajci obavljaju i veliki dio zadataka kontrole granice i obalske straže

raljice. U Francuskoj iItaliji vojno - policijske snage imaju usvom sastavu vazduhoplove, brodove iteška oklopna vozila. Vojna policija u jedinicama acionalne garde uIraku redovno se koristi kao borbena jedinica. I druge zemlje koriste svoje vojnepolicajce umisijama i operacijama u inostranstvu, te je dijelu zemalja (Italiji, Holandiji an zadatak.

Ipak, vojna policija izvršava neke zadatkekoji su isti u svimzemljama.To su:

, kontrola vojnog , intervencije

reda i discipline,

-, kao

i obezbjeđenja K

-američke N

-

--

iNjemačkoj) tonormal

obezbjeđenje ličnosti i objekata -saobraćaja u

slučajunarušavanja

14 PARTNER

Predstavljamo

Gotovo skoro sve savremene armije svijeta u svom sastavu imaju vojnu policijukao specijalizovanu formaciju. Iskustva izoružanih sukoba nakon Drugog svjetskog r

Mirovne misije se, tako e,teško mogu realizovati bez jedinica togtipa, jer priroda operacija održavanja ilinametanja mira ima pretežno policijskeodlike. Znanja i vještine vojne policijekoriste se u pripremi ostalih jedinica

u misiji i u obuci i pružai lokalnim civilnim policijskim sna

gama. Sa druge strane, u sopstvenoj zemlji ona je, uz sanitetske i inžinjerijskejedinice, dio vojske koji se naj e e angažuje u podršci civilnim organima vlasti u razli itim situacijama.

ojsci. Ipak, i tu ima izuzetaka, poput

-

-ata potvrdila su potrebu i opravda-

nost postojanja stalnih, a odgovarajućeuvježbanih i opremljenih vojnopolicij-skih snaga. đ

zaučešće nju po-moć -

-

č šć -pomoći stanovništvu i -

č -

Vojnopolicijski zadaci se razlikuju odzemlje do zemlje. U većini njih, težišno jeodržavanje reda, zakona i discipline uv

odjela, prikupljanje dokaznog ma

terijala i priprema istog za

prevencijatreba droga, alko

hola i dr.

Studija razvoja vojne policije u Vojsci Cr

ne Gore

defi

nisala je o

strana i sopstvena iskustva i pronašla

optimalna organizacijska rješenja u pla

niranju obuke i taktici delovanja jedinca.

emijom u Danilovgradu, preko Uput

stva o upotrebi vojne policije, do drugih

uputstava, koja se odnose na preciziranje

pojedinihužihnamjenskih zadataka.

bezbjeđenje mjesta događaja krivič-nog -

forenzičkatestiranja,

izvršenja krivičnih djela,sprјečavanje zloupo -

-

, prema riječima potpukovnika

Svetozara Brajkovića, načelnika Odsjeka

vojne policije u Generalštabu VCG, -

čekivane opasnosti, sublimirala

-

U skladu sa Studijom razvoja razrađena

je cjelokupna normativna regulativa, od

izrade Plana i programa obuke, koji je

koncipiran tako da zadovoljava NATO

standarde i usaglašen sa Policijskom aka-

d -

Stara ulogaVojna policija Vojske Crne Gore

sa novim zadacima

rarhiju. Komandir je direktno pot

užilaštvom.

Na kraju procesa reorganizacije crno

gor

tri odsto ukupnog sastava Voj

ske Crne Gore. O

činjen

načelniku Generalštaba, koji je jedini ov-

lašćen da komanduje vojnom policijom.

Stručni organ koji usmjerava rad vojne

policije je Odsjek vojne policije u Ge-

neralštabu VCG. Pored stručnog usmje-

ravanja, Odsjek vojne policije učestvuje u

popuni kadrom, stara se o opremanju

vojne policije, kontroliše osposobljenost i

koordinira rad organa vojne policije sa

civilnompolicijom i t

-

skog sistemaodbrane vojna policija će

činiti oko -

rganizovana je u jedi-

nicu ranga čete, sastavljene od dva voda

PARTNER 15

Predstavljamo

Osnovna namjena vojne policije u novim

normativnim aktima, navodi on, nije se

bitno promijenila u odno

dalje biti zadužena za

poslove

Vojna policija Vojske Crne Gore,

je jedan od

segmenata sistema bezbjednosti u Vojsci

i Ministarstvu odbrane,

vrhunskinivo.

Vojna policija je sastavni dio Vojske Crne

Gore potpuno uklopljena u vojnu hije

su na dosa-

dašnja rješenja. Kao element sistema bez-

bjednosti, ona će i

reda i discipline, suzbijanja kri-

minala, kontrole i regulisanja vojnog put-

nog saobraćaja i fizičkog obezbjeđenja

Ministarstva odbrane. Nužno je, nagla-

šava Brajković, i novo određivanje poslo-

va i ovlašćenja vojne policije, što je do

sada bio riješeno Pravilom službe vojne

policije. Nacrt novog Pravila službe vojne

policije je izrađen i samo se čekaju rje-

šenja koja ćepreciziratiZakonoVojsci.

zaklju-

čuje potpukovnik Brajković,

a najznačajnije je

da, pored normativnog regulisanja njene

uloge i zadataka, osposobljenost svakog

vojnogpolicajcadostigne

-

torola, od vozila do pojedinca, a zanovlje

na je audio i video oprema u odjeljenju za

vojno-policijske poslove. Modernizovan

je sistem protiv-diverzione zaštite, a in

tenzivno se radi na formiranju i op e

manju mobilnog tima za protiv-diver

zionuzaštitu.

K eritiorijalna

nadležnost ojne policije državna

teritorija Crne Gore, te da je jasna po

treba za saradnjom sa svim bezbjed

nosnim strukturama na teritoriji. Po

sebno je izdvojio saradnju sa organima

MUP-a u vezi sa opštim kriminalitetom,

kao i saDržavnim tužilaštvom.

potpukovnikMarinkoM.Slomo

-

-

r -

-

apetan Kostić navodi da je t

Čete v

-

-

-potpukovnik Svetozar Brajković

kapetan Radovan Kostić

vojne policije, odjeljenja za vojnopoli-

cijske poslove i odeljenja za saobraćajne

poslove. Okosnicu kadra čine profesi-

onalni oficiri i podoficiri sa dugim iskus-

tvom u radu u jedinicama vojne policije,

dok jedan manji dio čine posebno ospo-

sobljeni i uvježbani vojnici pougovoru.U

sastavuvojnepolicijeVCGsu i dvije žene,

stariji vodnik Nada Ikervari i desetar po

ugovoruNataša Selić-Stanković. Koman-

dir četeVP jekapetanRadovanKostić.

U skladu sa organizacijskim vrše se i pro-

mjene u tehničkom opremanju jedinice.

Tokomove godine četa -

im ličnim naoružanjem

sa

pratećom opremom -

-

je opremljena no

v - automatima

Hekler i Koh MP5 i pištoljima Glok

. Izvršeno je oprema

nje mobilnim sredstvima veze tipa Mo

Školski brod Mornarice Vojske Crne Gore“Jadran”, uspješno je završio svoje dvadesetprvo krstarenje svjetskim morima na ruti:Tivat - Istanbul - Konstanca - Atina - Krf-Shengini - Tivat i poslije 25 dana plovidbe,15. julauploviougradsku lukuTivat.

Sa posadom od 61 oficira, podoficira i mornara i 24ukrcana lica iz jedinica,

krstarenju kapetanakomandanta

Mornarice Vojske Crne Gore, “Jadran” jeprevalio put od 2009

milja.

Na tom putu “Jadran” je vijorio državnu za

-

-oficira i ka-

deta iz mornarica Srbije, Albanije, Slove-nije, Italije, Grčke i Rumunije, učenika po-morske škole i studenata Pomorskog fakul-teta, pod komandom komandanta brodakapetana korvete Predraga Supića i najsta-rijeg starješine na boj-nog broda Rajka Bulatovića

bez poteškoća na-utičkih

-

16 PARTNER

Tema broja

Krstarenje broda ,,Jadran“

Od Tivta Crno modo g rastavuCrneGore i širio jedra kroz Jadransko,Jonsko,Egejsko,Mramorno iCrnomore.

"Dvadesetprvo školsko krstarenje š/b “Jad

ran” je jednoodnajuspješnih.

,

drugih mornarica. Sva ukrcana lica su iska

zala

o da ovo krstarenje u potpunosti

uspije i da na kraju bude oci

.

Krstarenja ovog tipa treba u narednom pe

riodu

pripadnika

mornarica regiona", ocijenio je najstariji

.

-

Ovo je prvi put da je organizovano na me-

đunarodnomnivou uz učešće predstavnika

-

nesebično zalaganje i svaki pojedinac je

doprini

jenjeno naj-

većomocjenom odličan

-

da budu tradicionalna i uvjeren sam

da će uzeti učešće još veći broj

starješina na krstarenju komandantMorna-

rice VCG kapetan bojnog broda Rajko Bu-

latović

Mirno more, uspješno krstarenje, povoljanvjetar i reprezentativno predstavljanjeMornariceVCG i državeCrneGore, poželjeli su,posadi, ministar odbrane

DraganKankaraš.

Poslije isplovljenja iz luke i prvihmilja,

e postali su

avanture zvane "Krstarenje Jadra

nom". Brod je podrhtavao na talasima otvo

renog mora i kretao se brzinom oko sedam

Kako se približavamo Otrantu,

, a more se uz

burkalo. Brod je polako gubio svoju brzinu,

zbog mora 5 bofora i vjeta

-

Boro Vučinić, na-čelnik generalštaba VCG viceadmiral Dra-gan Samardžić i gradonačelnik Tivta -

pre-

đenih kroz lijepi Bokokototorski zaliv, svaki

član posade i ukrcano lic dio za-

jedničke -

-

čvorova.

udari vjetra su postajali jači -

jačine r olujne ja-

Plovidba do Istanbula

činekoji je dostizaobrzinupreko90km/h

Olakšanje dolazi poslije ponoći -svanulo oblačno jutro

sa

-ovo poč duva jak vjetar. Kapetan je,

stoga, odlučio da brod skrati maršutu i daprođekrozKorintski kanal.

Vođen sigurnom rukom komandanta bro-da

-, nagovještavajući lijep i sunčandan.

Posada je već na jarbolima i krstovima. Ra-

zapinjemo jedra. Vjetar ih puni i čini se kao

da dobijamo krila. Čuje

se samo fijukanje konopa i klizanje b

Čitav dan plovimo po

sunčanom vremenu uz povoljan vjetar, koji

nam puni jedra. Napokon smo dočekali da

ugledamo

-

-

-

iskoristio za sunčanjenapalubi.

plovi kroz noć Mramornimmorem. Osvanuo je još jedan sunčan

našeg bijelog ljepotana, članoveposade i ukrcana lica srdačno su dočekali

.

, kada je vjetar oslabio, a onda je o

kišom.

Nakratko vrijeme se smirilo, a zatim je pon eo da

, “Jadran” je završio prolazak kroz kanal utrenutku kada se na horizontu pojavilo sunce

Svakog jutra na palubi je jako živo, a ovogposebno, imamodobar vjetarukrmu.

Motori su ugašeni.

roda

po Egejskom moru.

“Jadran”u svompravomsvijetlu.

Prolazimo kroz Dardanele, moreuz koji

spaja Egejsko i Mramorno more i razdvaja

Evropu od Azije. Ovo je prvi prolazak “Jad

ran”, ovimmoreuzom, poslijeDrugog svjet

skog rata.

Nastavljamo plovidbu Mramornim mo

rem.Dio posade je svoje slobodno vrijeme,

poprvi put,

Brod polakodan.

Posada je bolje raspoložena. Uplovljavamodanas u Istanbul, poslije šest dana plovidbe,prvu stanicu na našem krstarenju. U luciIstanbulu

PARTNER 17

Tema broja

predstav -

čio svečaniprijem za komandantaMornarice VCG ka-petana bojnog broda Rajka Bulatovića sasaradnicima.

nici RatneMornarice Turske, a komandant Sjeverne flote viceadmiral FeyyazÖğutcü je tim povodom uprili

kadeti iz CrneGore koji se školuju u grčkimakademijama. Srdačno ispraćeni odljubaznih domaćina iz ske lukesmo isplovili u jutarnjim časovima

lovećidi-

jela, povezujućiMramornomore na jugu sa

-

ljubaznim domaćinima

ke luke, naše sledećedistinacije

Posada je zauzeta re-dovnim aktivnostima i poslovima oko sre-đivanja broda, motoristi pregledaju isprav-nost motora, a oficiri kontrolišu ispravnostnavigacijskeopreme iuređaja.

luci Konstan-ca izazvala pažnju domaće javnosti, svjedo-či i podatak da je uplovljenje medijski pro-praćenood stranevišenovinarskih ekipa

istanbul30.

juna.

P Bosforom,moreuzom koji razdvajaevropski dio Turske od njenog azijskog

Crnim morem na sjeveru, oprostili smo se,za kratko, od grada Istanbula. Prilikomprolaska poredkomande Sjeverne flote, posadabroda je u znak zahvalnosti i poštovanjaprema izvela rubnipozdrav.

Brod je tiho uplovio u Crnomore. Na krajudrugog dana plovidbe Crnim morem, ponašem lijevom boku ugledali su se obrisiKonstance, rumuns

. Zaustavili smo se nekolikomiljaod luke i oborili sidro.

Koliko je posjeta š/b “Jadran”

.

Na ruti do Konstance

Iz poštovanja prema Mornarici VCG i samom brodu, omu je u luci centralno mjesto. Za vrijeme boravka u luci, “Jadran” je bio predmet interesovanja turista,

ne fotografišunašeg ljepotana i njegovu ljepotu pronesuširomsvijeta.

Lj za posadu iukrcana lica,

KomandantMornariceVCG je 29. junana š/b “Jadran” priredio

Na prijemu je bilo prisutno preko stovisokih zvanica.

Ovakvi prijemi su organizovani i u lukamaKonstanca i Pirej

-određen -

-

koji nijesu mogli proći a da

ubazni domaćini su 28. juna,priredili svečani prijem u ofi-

cirskom klubu na obali Bosfora. --

svečani prijem za predstavni-ke Ratne Mornarice Turske i grada doma-ćina.

na kome su bili prisutni i

Prolazak kroz Korintski kanal

Posjeta komandantu Sjeverne flote

Crnogorski kadeti sa Komandantom broda

Veliko interesovanje medija u Konstanci

“Jadran” u Ista bulun

Rubni pozdrav

U rumunskoj luci š/b “Jadran”narice Ru

munije, araadmiral Dorin

Danila priredio je. Posjeta je

nosa i podizanja nivoa saradnjeica dvije prijateljske zemlje Crne

Gore iRumunije.

Otisnuvši se iz rumunske luke Konstanca

5. jula,

lijepovrijeme imirnomore.

Plan je d

Mirnomore, izlazak sunca na Bosforu, pre

divan pogled na Istanbul

a fregate

Gruja Gradinca su neponovljivim i

nezaboravnim.Brodbrzinomoddevet

mo ka Pireju. Plan se realizuje,

oko arda

nele, a

Brod tiho klizi Egejskimmorem. Na

kon mjesec dana boravka na š/b "Jadran"

studenti Vojne ak

zajedno sa pripadnicima šest nacija.

P Crnim i Egejskimmorem,

Bosforom i Dardanelima uplovili smo

. Kao i u pre hodnim

lukama, š/b “Jadran”

.

srdačno sudočekali predstavnici RatneMor -

Načelnik Generalštaba RatneMornarice Rumunije kont

svečani prijemzakoman-danta Mornarice VCG iskoriš-ćena za razmjenu iskustava, unapređenjeod izmeđumornar

otpočeo jepovratakumatičnu luku.

Na licima posade osjeća se radost, plovimo

kući. Prati nas

a se u do jutra stigne na ulaz u

Bosfor, a prije noći uplovi u Dardanele.

-

, čestitke koman-

danta i kolega, rođendan kapetan

učinili

čvo-

rova plovi

20:30 časova uplavljavamo u D -

oko pono uplovljavamo u Egejsko

more. -

ademije Vojske Srbije će

ovo krstarenje zapamtiti po mnogo čemu.

Obišli su četiri zemlje, posjetili tri vojne

akademije, prevalili preko 2000 nautičkih

milja

loveći 550milja

9.

jula u grčku luku Pirej t

priređen je srdačan

doček

Načelnik Generalštaba Ratne Mornarice

ći

Na ruti do Atine

18 PARTNER

Tema broja

Grčke viceadmiral G. Karamalikis priredio

je svečani prijem za komandanta Morna-

rice VCGkapetan broda Rajka Bu-

latovića, dok su

raga Supića primili u

odvojenim razgovorima komandant Po-

morske komande Egejskog mora komodor

H. Dimitropoulos, i komandant Mornarič-

ke Vojne Akademije viceadmiral G. Dimi-

triadis.

plovidbu 12. jula ka matičnoj l

Osvanulo je sunčano i malo vjetro-

vito praznično jutro. , koji

plovi pored grčkih ostrva, izvršeno je sve-

čano post

KomandantMorna-

rice VCG je posadi i ukrcanim licima česti-

tao praznik, dok je potpukovnik Veljko

Asanović podsjetio prisutne na istorijske

činjenice vezane za današnji dan.

je svečani ručak

-

rnogorske himne delega-

cije Vojske Crne Gore, na čelu sa koman-

dantomMornarice kapetanom bojnog bro-

da Rajkom Bulatovićem i Vojske Srbije na

čelu sa kapetanom korvete Svetislavom

Šoškićem položile su v jence u more kod

ostrva Vido i u Medovskom zalivu i odale

počast preminulim srpskim vojnicima i cr-

nogorskim iseljenicima-dobrovoljcima

Jednomjesečno krstarenje

Sloveniji nemamo

mogućnosti za realizaciju ovakvog

krstarenja.

a bojnog

komandanta š/b “Jadran”

kapetana korvete Pred

Kako je planirano, š/b “Jadran” je iz Atine

nastavio uci

Tivat.

Na palubi broda

rojavanje i proslava 13. jula Dan

državnosti Crne Gore.

Na palubi

broda organizovan za sva

prisutna lica.

Pred postrojenom posadom i ukrcanim li

cima, uz zvuke c

i

iz

Prvog svetskog rata.

,, “Jadran” je

novo iskustvo. U

Plovidba preko pet mora i sve

što sam doživio i vidio, za mene kao oficira

Povratak sabogatimutiscima

bila je jedinstvena prilika da obnovim svoja

znanja, za koja u svom svakodnevnom radu

nemam vremena.

“,

Ubuduće na ovakva

krstarenja trebali bi ići studenti fakulteta iz

Portoroža i oficiri i mornari slovenačke

mornarice mišljenja je poručnik korvete

Mornarice SlovenijeGregorLeskovšek.

Ulazak broda u crnogorske teritorijalne vo

de izmamio je celokupnu posadu na palu

bu. “Jadran”

a i pripadnika Vojske Crne Gore,

a

“Jadran” na uspješno

“Jadran”

i ostalihdržava regiona.

-

-

je uz zvuke vojnog orkestra

svečano dočekan od strane Načelnika Ge-

neralštab

vojnih atašea Grčke i Slovenije, rodbine i

prijatelja posade i ukrcanih pripadnika

VCG, učenika Pomorske škole, studenata

Pomorskog fakultet , grodonačelnika i gra-

đanaTivta.

Načelnik generalštaba VCG viceadmiral

Dragan Samarđić je odao priznanje posadi

š/b realizovanom kr-

starenju i izrazio nadu da će ovo regionalno

krstarenje š/b postati tradicional-

nouzučešće

potpukovnikVeljkoAsanović

Prijem kod viceadmirala Karamalikisa

Svečani ručak na palubi “Jadrana”

Polaganje vijenaca u Medovskom zalivu

Uplovljavanje u Tivat

”Gazela” je nastala u francuskoj vojsci kojojje bio potreban laki višenamjenski heli-kopter. Ta ideja je ubrzo zainteresovala Bri-tance, što je na kraju dovelo do podjeleposla oko razvoja i pr ubritanske kompanije Westland Helicoptersi francuskeAerospatiale.

Prva “Gazela” je poletjela 7. aprila 1967. go-dine, a u naoružanje je uvedena 1973. godi-ne.Ovo je prvi helikopter koji umjesto stan-dardnog repnog rotora ima fenestron kojiumnogome smanjuje buku. Pored toga, eli-se rotora napravljene su od kompozitnihmaterijala, koji se i danas koriste kod svihmodernihhelikoptera.

U franuskoj lakoj avijaciji “Gazela” -ena za protivtenkovsku borbu (pod ozna-

kom SA-342M), naoružana raketama kojesu vo ene pomo u opti kog kabla. Verzijaza laku podršku bila je naoružana topom20mm (SA-341F), a varijanta za borbu sadrugim letilicama nosila je rakete V-V tipa“Mistral”.

”Gazele” bi u svim ro-dovima britanske vojske. U operativnojupotrebi bile etiri varijante. SA-341D jedobila oznaku HT-3 u upotrebi u RAF-u zapotrebe obuke pilota. Verzija SA-341E jekori ena za potrebe VIP transporta. Ver-zija SA-341C je dobila oznaku HT-2 i ko-ri ena je za obuku mornari kih pilota.SA-341B varijanta je dobila oznakuAH-1,

oizvodnje izmeđ

je korišć

đ ć č

su takođe bile u služ

su č

šć

šć ča

Tema

19PARTNER

rećenog, a krstareća

-

-

ji su remontovani i opemljeni savreme-nom vazduhoplobnom opremom i čiji re-sursi trajudo2012. godine ili 12.000 sati leta.

1800 kg. Maksimalna brzina joj je310 km/h 264 km/h, dok joj jebrzina penjanja 9m/s. Imadolet 670 km i plafon leta 5000m.

VazduhoplovnabazaVojskeCrneGore opremljena je helikopterom “Gazela” HT-42/45,ko

ppk.MarinkoM.Slomo

korišćena je za potrebe izviđ navođ

ice.Prvi 21 primjerak nabavljen je između 1973i 1976. godine

rađena su 94 primjerka. Uvozne i domaće

te namjene, HS-42u varijanti za spasavanje, HI-42 hera u izviđačkoj varijanti i HN-42M g

četiri protivoklopne vođ

đ

SA-342L sa jač

đ -

člana, a kapa-citet joj je -

-koptera je 908 kg, a opte-

anja, e-nja artiljerijske vatre, za potrebe evakuacije,komandovanje i komunikaciju.

Bivša Jugoslavija je 1971. godine potpisalaugovor o licencnoj proizvodnji te letil

u Francuskoj. Od 1978. godi-ne “Gazela” u varijanti SA-341H proizvo-dila se u fabrici “Soko” u Mostaru, a motorAstazou IIIB snage 440 kW, u fabrici “21.maj” u Rakovici. Za tadašnje RV i PVOiz“Gazele” SA-341H nosile su vojne oznakeHO-42 za primjerke opš

-ama u borbe-

noj varijanti (sa e-ne rakete 9M14M maljutka i dvije samo-navo ene rakete vazduh-vazduh 9M32Mstrela-2M).

Od 1986. do 1991. godine finalizovane su63 “Gazele” im motorom„Astazou XIVM“, snage 631 kW (pri zemljimogu koristiti samo 440 kW, ali za razlikuod prethodnog modela manje gube snagusa rastom visine). One su izra ivane u osnovnoj varijanti HO-45 i borbenoj HN-45Mgama.

”Gazela” ima posadu od dvatri putnika. Duga je 11,97m, viso

ka 3,15m, dok joj je obim rotora 10,5m. Težina praznog heli

Helikopter

H-42/45 “Gazela“

Sertifikacijom Sporazuma o bezbjednosti

informacija sa NATO, do i uklju i nivo

TAJNO, Crna Gora je prepoznata kao po-

uzdan partner u ovoj oblasti, što je rezulti-

ralo stvaranjem -

tite i razmjene

tajnih podataka. Veliki broj zemalja u okru-

ženju ivanje bilate-

ralnih sporazuma o razmjeni i zaštiti tajnih

podataka, ega je Vlada Crne Gore

ovlastilaDirekciju z

enje pregovora ivanje spora-

zuma sa drugimdr unarodnim

organizacijama. Potrebu daCrnaGora bude

saradnik na polju razmjene tajnih podataka

za sada su ka, , Bu-

garska i Makedonija. Direkcija za zaštitu

tajnih podataka inicirala je

Sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom, a

na osnovu potreba iskazanih od strane dru-

gih državnih organa sa Njema kom, kao i

arskom, koja je kontakt zemlja Crne

Gore zaNATO.

Nakon usaglašavanja teksta

čujuć

i intenziviranjem međuna

rodne saradnje na polju zaš

i šire inicirao je zaključ

nakon č

a zastitu tajnih podataka

za vođ i zaključ

žavama imeđ

prepoznale Slovač Češka

zaključivanje

č

Mađ

Sporazuma o

uzajamnoj zaštiti tajnih podataka između

Vlade Crne Gore i Vlade Slovačke, Direkcija

za zaštitu tajnih podataka imala je čast i pri

liku da 17. juna ove godine, ugosti slovačke

kolege

kao prvim koji

je Crna Gora zaključila u ovoj oblasti

prilikomnjihove uzajamne razmjene u obla

sti političke, vojne, ekonomske, pravne, na

učne i tehnološke ili bilo koje druge sa

radnje, kao i

Takođe,

i saradnja po pitanju

sprovođenja bezbjednosnih provjera, defi

nisanje procedura koje se tiču zaključivanja i

praćenja realizacije povjerljivih ugovora

kao i procedura prilikom posjeta koje uklju

čujupristup tajnimpodacima

tekuće godine rDirekcije, Sa

vo Vučinić direktora Nacionalnog

bezbjednosnog ureda Češke Republike

i ambasadorkuHanuHubač

dogovorene aktivno

sti napripremimeđudržavnogSporazuma iz

-

,

u Podgorici, kada je i potpisan Spo-

razum. Ovim Sporazumom,

, uspo-

stavljena su pravila zaštite tajnih podataka

-

-

-

tajnih podataka koji nastaju u

procesu takve saradnje. jedan od

osnovnih benefita koji proizilazi iz nave-

denog sporazuma je

-

,

-

.

U junu , direkto -

primio je

, sa

saradnicima ko-

vu, kojom prilikom su -

Iz Direkcije za zaštitu tajnih podataka

20 PARTNER

oblasti razmjene i zaštite tajnih poda

međunarodne saradnjeje doprinijelo i učešće Direkcije

na Konferenciji „Iskustva nacionalnih bezbjednosnih e članstva uNATO“

značajnihiz oblasti tajnih podataka, prikupljenih odzemaljaNATOčlanica, kao i

Na ovim sastancimabilo je riječi o budućim bilateralnim aktivnostima u ovoj oblasti, kao i o zaključivanjumeđudržavnih Sporazuma o razmjeni i zaštiti tajnihpod

omogućiće

taka.

Potpisivanje Sporazuma se planira u na-

rednom periodu, a nakon toga i realizacija

obukaupojedinimoblastima.

Intenziviranju , u ve-likoj mjeri,

-organa prije i poslij

, realizovanoj od 28. 6. do 1. 7. ovegodine u Ohridu. Pored iskustva

drugih zemalja,delegacija Direkcije je imala priliku i da re-alizuje niz bilateralnih susreta sa pred-stavnicima nacionalnih bezbjednosnihorgana ovih zemalja.

-

-ataka.

Kvalitetna saradnja koju je Direkcija ostva-rila sa zemljama iz okruženja i šire -

i realizaciju velikog broja obuka služ-benikaDirekcije u inostranstvu.

B.D., P.K., I.P.

Povjerenje u Crnu Goru

Fransoa Meles, profesor ekonomije naInstitutu upravljanja resursima na Po-morskim postdiplomskim studijamaMonterej u Kaliforniji, tvrdi da se uticajfinansijske krize na bezbjednost ne možepodcijeniti.

Prema njegovoj ocjeni, 60. godišnjicaNATO zasijenjena je statistikom. -

. Što j

vrlo brzo se proširilo u globalnuepidemiju. Ekonomske i bezbjednosneimplikacije za NATO i njegove partneresuogromne.

Kako bi destabilizovali države, teroristiu i -

(npr. , ener-getika, komunikacije, itd.), prisiljavajuvlade i stanovništvo na skupe odbram-bene akcije. Uplaš , -

, ekonomskirast i doprinose -

nestabilnosti.

Kako se sve toodražavanaNATO?

Prvi izazov je pad potrošnje za odbranu.Drugi izazov

Očekuje se daji pad svjetske trgovine epočelo kao slučaj finansijskog gripa uSAD-u

grožavajuć ključnu finansijsku ili fizičku infrastrukturu saobraćaj

eni potrošači izbjegavajući tržište sprečavaju

nezaposlenosti i političkoj

je izvući prave pouke iz

Globus

21PARTNER

krize

su se suočileborbi sa

bankrotstvom i nezaposlenošću. Mnogečlanice NATO i partneri bez sumnje ćeograničiti svoje već skromne troškove

brambene snageće postati nemogući luksuz. Kolektivnabezbjednost trebala bi

, nudeći svakom članu ko

samo nacionalne naporeu suočavanju sa osnovnim bezbjednosnim izazovima.

će SAD iznijeti još veći dio

koja se dovodiu pitanje, najveći svjetski

i oduprijeti se protekcionizmu.Kada je u pitanju odbrambena potrošnja,mnoge zemlje s ozbiljnimrezovima zbog duga nastalog u

zaodbranu. Nezavisne od

da izgleda sve pri-mamljivija. Kroz stratešku koordinacijusvog kolektivnog doprinosa, NATO mo-že djelovati kao multiplikator snaga -

mpletan odbram-benipaket u zamjenuza svoj doprinos.

U skladu sa Strateškim konceptom Ali-janse, nijedan saveznik nijje prisiljen dase oslanja na …

-

Ozbiljan rizik upadupotrošnje u odbranije da tereta ,upravo u vrijeme kada je njihov budžet zaodbranu stegnut. Sa oslabljenim ban-kama i finansijskim sistemom, i ulogomdolara kao globalne valute

dužnik može se

naći u poziciji

da će zemlje izvući pogrešne lekcijeiz krize.

ija obez

bjeđuju ući rast, ali

populističke politike mogu

osim ako se ne nauče ispravne

Od Drugog svjetskog rata, mnogi od

naših najznačajnijih ekonomskih part

nera su

ko se

imperativ međunarodnog biznisa

da nije u stanju da i daljesubvencionira globalnubezbjednost.

Drugi veliki izazov koji prijeti Savezu jerizik

Prosperitet od trgovine, finansijskih to-

kova i stranih direktnih investic -

solidne temelje za bud

ga zagušiti

lekcije iz

trenutnekrize.

-

bili i naši najbliži saveznici. Bez-

bjednosne prijetnje se smanjuju ka

širi.

Globalizacija kroz trgovinu i finansije

kreira jedinstveno bogatstvo i priliku za

stotine miliona širom svijeta da se iz-

dignu iz siromaštva.

Postoje dokazi da trgovina dovodi do

smanjenja konflikta. Kao što je neko re-

kao: ,,Mir je prirodni efekat trgovine“

(IzNATOrevije)

Pripremila:Z.Minevski

Finansijska kriza

kao teroristički napad

Ministar odbrane Boro Vučinić primio je ambasadorku Egipta u Crnoj Gori

AmTom prilikom, dogovoreno je upućivanje ekspertske delegacije Ministarstva

odbrane, koja bi boravila u Egiptu radi sagledavanja mogućnosti za buduću

saradnju izmeđudvije zemljeuoblasti odbrane.

alMostaMohamedKamelMourad.

22 PARTNER

Vijesti

Generalni menadžer NATO Agencije za održavanje i snabdi-jevanje - NAMSA Karl-Hejnc Munzner zahvalio se ministru od-brane Boru Vu ini u na podnesenoj aplikaciji Crne Gore za prvistepen u e a u NATO kodifikacionom sistemu kroz programsponzorstva Komiteta AC/135 za kodifikaciju. -

.Aplikacija je podnesena u aprilu ove godi -

---

jene jedinice. NATO kodifi-kacioni sistem donosi korisnicima mnoge prednosti jer se glo-balnoprimjenjuje i razvija transparentnubazu.

č ćč šć

Aplikacija je procesuirana, a potrebno je da se sve članiceAlijanse izjasne o njenomprihvatanju

ne, aCrnaGora je izabrala kodifikaciju kao jedan od svojih partnerskih ciljeva i izvršila neophodne pripreme kojim će se steći uslovi za neprekidnost, sigurnost i brzinu u snabdijevanju vojnom opremom i rezervnim dijelovima bez obzira gdje su smještene n

Ministar Vučinić primio ambasadorku EgiptaCrna Gora aplicirala za prvi stepen učešća uNATO kodifikacionom sistemu

Godišnje crnogorsko-američke konsultacije

Ministar odbrane BoroVučinić učestvovao je na redovnom godiš-njemsastankuministara odbraneEvroatlantskogpartnerskog sav-jeta (EAPC), koji je održanuBriselu. Sastanku suprisustvovalimi-nistri odbrane 28 NATO članica i 22 zemlje Partnerstva za mir, apredsjedavaogeneralni sekretarNATOJapDeHopShefer.Ministri zemalja članica NATO još jednom su potvrdili da CrnaGora uspješno realizuje prvi PARPproces. Takođe, saopšteno je dase regionalna saradnja zemalja Balkana uspješno sprovodi, što je ipotvrđeno proširenjem Jadranske povelje, sa tri na pet zemalja čla-nica, au cilju izgradnjemira, stabilnosti imeđusobnogpovjerenja.

Naš kadet na prijemu u Anapolisu

Crnogorski kadet Roberto Golovivnike kancelarijać je prisustvovao zajedničkom ručku za

međunarodne studente i predsta vojnih atašea njihovihzemalja čiji domaćin je bio direktor Međunarodnog programa PomorskeAkademije u Anapolisu Tim Dišer. Ovakav susret je upriličen prvi put ovegodine, i prisustvovalo je šesnaest novoprimljenih međunarodnih studenataiz četrnaest zemalja.

Ministar odbrane Boro Vučinić primio je ambasadora Republike TurskeuCrnojGoriMehmetMuratOuza, povodomnjegovogodlaska sa tediplomatskedužnosti.

Tom prilikom, ministar Vučinić naglasio je značaj dobrih odnosa ministarstva odbrane i vojski Crne Gore i Republike Turske.„Za Crnu Goru je veoma važna pomoć i podrška koju nam RepublikaTurska pruža, sa ciljem da Crna Gora uskoro postane članica NATO idoprinose sistemukolektivnebezbj

Ambasador Ouz se zahvalio na razumijevanju i pomoći koju je Ministarstvo odbrane pružalo tokom njegovogmandata u Crnoj Gori. Nakraju sastanka turski amasador izrazio je uvjerenje da će se nastavitidobra saradnjaCr

-

-

ednosti“, kazao jeministar odbrane.

-

neGore iRepublikeTurskeuoblasti odbrane i vojske.

Ministar odbrane Boro Vučinić primio ambasadora Republike Turske

Životinjski svijet Liberije je jedinstven

ijebljena ili je pred istre-

bljenjem. o

šumskog

krokodile odavno

niko nije vidi

-

lopu, nekoliko vrstamajmuna, unikatnu vrstu

crno-bijele vrane (ne svrake, nego baš vrane)

. Ipak, najneposred-

niji susret sam imao sa jednim manje popu-

larnimstanovnikomdžungle.

-

ješte-

ni u Grinvilumi je bio dovoljan za glavobolju.

.

Uglavnom je pod zaštitomdržave, ali je većina

autohtonih vrsta istr

Već punu deceniju niko nije vidi

slona, o patuljastom nilskom konju

se ponekad dobiju polu-sigurne informacije o

viđenju, morska krava je skoro sasvim nestala

sa ovog područja, čak ni

o. Ja lično sam imao priliku da

vidim oklopnog mravojeda, kraljevsku anti

i

jednu vrstu divlje mačke

Nakon jedne olujne noći, prizor koji sam zate

kao na parkingu ispred kuće gde smo sm

Dnevnik vojnog posmatrača

PARTNER 23

kom. Uglavnom, start

, pripadnici mog

tima su se sporečkali i bacili na internet kako bi

r

ovao sam motor tek po-

slije sat vremena.

Pošto su pregledali fotografije

iješili dilemu - da li je to zelena baštenska zmi-

Otkinuta grana sa mangovog drveta je

rganu bez-

bj -

Nakon što su oni izašli na lice

mjesta i obavili fotografisanje, sjeo sam u

vozilo, kako bih ga odvezao do radionice u

našoj bazi. je bio neispravan, pa

sam spustio sve prozore. Do baze ima šest ki-

lometara -

di -

jedištu. Okrenuo sam glavu i

sledio se. Zmija, koja je vjerovatno upala u

vozilo zajedno sa granom kroz zadnji prozor,

je upravo izlazila kroz suvoza Ta-

man samodvojio pogled sa njenog repa koji je

nestajao preko desnog retrovizora, kada sam

ugledao njenu glavu pravo ispred mene, na

vj

drmusanju vo-

zila koje je naletj

ijevala. -

. Kad sam najzad

uspio,moj slijepi putnik je otklizao na sredinu

haube. Sad ni jedno ni drugo nije

jesam smi

ona je vj

a

jesam

razmišljao ni sekund. m ga i na-

pravio par snimaka prije nego što se moj mo-

del rišao staklu,

okrenuo i prekobranika se spustio naput.Kad

samseuvjerio da je zaista naputu, izašao sam i

pokušao da je slikam na tlu

Nema veze.

Bio sam stvarno

ij

io da sjednem ponovo za volan.

Da nema unutra još koja? -

-

pri

padu polupala zadnji prozor na jednom od

vozila koje sam dužio. Ovo je sad značilo da

moram da prijavim nastalu štetu o

ednosti UN i sačekam njihovu ekipu da na

pravi uviđaj.

Klima uređaj

. Nakon dva pređena kilometra kra

jičkom oka sam vi o da se nešto mrda na su

vozačevom s

čev prozor!

etrobranskom staklu! Pokušavala je da se

popne na krov, ali zahvaljujući

elo na teško oštećen put nije

usp Pustio sampapučicu za gas i poku

šavao da pogodim kočnicu

smo znali šta

ćemo. Ja ni o da izađem iz kola, a i

erovatno bila uplašena pa je počela da

se sklupčava. Fotoaparat koji s m imao kod

sebe zbog uviđaja mi je bio u krilu. Ni

Uključio sa

, koji se rasklupčao i ponovo p

.Međutim, 10- tak

metara između vozila i najbližeg žbunja je

prešla zapanjujućom brzinom.

srećan što sam uspio uopšte

da je slikam. Ipak moje trenutno ushićenje je

zam enio skoro paničan strah čim sam se

okrenuo i ht

O mojim pri

premama da uđemu auto ćemo drugomprili

Susret sa afričkom zmijom

ja, neotrovna, ali sa gadnim ugrizom, ili zelena

mamba. Veoma su

Ja

joj nijesam zaviriv

sam joj vidi

Greenville,UNMIL

slične, samo štomamba ima

crnu usnu duplju, po tvrđenju ''stručnjaka''.

ao u usta, bio sam presrećan

kad o leđa.

BrankoĐurđić

Savjet za odbranu i bezbjednost predložio je Skupštini Crne Gore

ISAF (International Security Assistance Force) misija u Avga

-da do-

nese odluke o upućivanju pripadnikaVojske Crne Gore u mirovne misije uAvganistanu, Liberiji i u somalijskimvodama. -

-

pokušaju da se zaustavi haos -

imena oso-

ba i grupa čija će finansijska sredstva

biti zamrznuta i kojima će biti zabra-

njeno putovanja van zemlje. U odluci

UN-a, takođe, ponovno potvrđeno

nametanje

Znajući da će s

teško sprovesti budući da većina od-

govornih za anarhiju u Somaliji dje-

luje van bilo kakvih tradicionalnih

finansijskih sistema -

i bezakonjenaRoguAfrike.

Tada, je SB UN prihvatio britanski

plan u kojem sunavodena

je

embarga na uvoz oružja u

Somaliju. ankcije biti

, britanski amba

sador pri UN-u Džon Sojers je kazao

da je “glavni cilj obezbijediti okvir za

prekid dopremanja oružja, koje je od

govorno zahaosu zemlji.On jenagla

sio da postoje i drugi problemi, kao

što su piratstvom uz obale Somalije,

kao i problemiu samojdržavi.

oj operacijiEU sa glavnim

aliv, gdje su tamošnji pirati, samou prošloj godini, napali oko stotinuplovila.

Jednogodišnja misija EU NAVFOR,pod šifrovanim imenom OperacijaAtlanta, zamijenila je 15. decembra

-

-

Riječ je o prvoj pomorskzadatkom zaštite

međunarodne pomorske plovidbe odsve aktivnijih somalijskih gusara, od-nosno brodova koji plove kroz Aden-ski z

24 PARTNER

Tema

Operacija

»EU NAVFOR ATALANTA«

nistanu, operativna je shodno Rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, broj 1833 od 23. septembra 2008. godine. U Somaliji seradi o misiji Evropske unije »EUNAVFOR ATALANTA«, koja jeustanovljena u decembru prošle godine radi zaštite brodova od pirata ublizini somalijske obale,

UNMIL.

Savjet bezbjednosti UN-a, u decembru 2008. godine, jednoglasno je glasao za

---

--

dok bi u Li-beriji crnogorski vojnici učestvovati umisijiUN

--

uvođenje sankcija piratima ikrijumčarima oružja u Somaliji, u

Somalijska misija

brodova koji prolaze pored somalijskeobale.

Takođe, isija nadgleda područja ukojima pr eti opasnost pomorskomsaobraćaju i, kada to bude potrebno

u područjima kojimapatrolira ereda bi se okončali piratstvo i oružanepljačke.

Pravila angažovanja su vrlo snažna, sa

mogućnošću upotrebe svih sredstava,

uključujući silu, za zaštitu ali i odvra-

ćanje i krivično gonjenje svih činova

piratstva, a sudbina svakog uhvaće-

nog pirata ostaje otvoreno pitanje.

Govoreći o tom pitanju, n emački

ministar inostranih poslova Frank-

Valter Štajnmajer je rekao da EU raz-

matra sporazum prema kojem bi osu-

mnjičenimogli da budu prebacivani u

treće zemlje koje su voljne i u poziciji

dapokrenukrivični postupak.

Indija, Malezija, Rusija i Sjedinjene

Države nalaze se među zemljama čiji

brodovi od jula prošle godine patro-

liraju na području, gd e se piratstvo

znatnopovećalo

eseci ne samopovećali broj napada,nego su u značajnoj m

500 milja (640 do 800kilometara) od kenijske obale... a idu idalje, čak do Tanzanije", izjavio šefMeđunarodnog pomorskog biroa za

mij

,ima imandat da

preduzme neophodne mj

j

j

.

Eksperti kažu da su pirati proteklihmj

jeri proširilisvojepolje djelovanja.

"Ranije su pirati napadali duž obalejužne Somalije, ali sada smo svjedocinapada 400 do

2008. armadu četiri broda NATO-akoji su patrolirali jednom od najpro-metnijih pomorskih linija na svetu.Flota EU uključuje šest ratnih bro-dova i tri osmatračka aviona, sa ukup-nom posadom od 1.200 ljudi. Osamzemalja koje sudale posadu suBelgija,Britanija, Francuska, Nemačka, Grč-ka, Švedska, Španija iHolandija.

Britanski kontraadmiral Filip Džonskoordinira operacijom iz svog štaba u

borbu protiv piratstva sa s edištem uMalezijiNoelČong,

i misija EU protivpiratstva pod njegovom komandommogla da rasporedi naoružane čuvarena teretnim brodovima koji se sma-trajumogućommetomotmice.

već je

-

uključ

-

j

Britanski kontraadmiral Filip Džons,nagovijestio je da b

Sabor Hrvatske usvojio odluku

da u operaciju »EU NAVFOR ATA

LANTA« može biti eno do pet

pripadnika Oružanih snaga Repu

PARTNER 25

Tema

blizini Londona, dok grčki

Konkretni zadacimisije EUNAVFORkoja deluje pod mandatom UN-auključuju zaštitu brodova Sv etskogprograma hrane, kao i trgovačkih

komodorAntonios Papajanu vodi aktivnostiprotivpiratana terenu.

j

blike Hrvatske (oficira ili podoficira),

sa da budu eni

u štabuuHortvuduuVelikoj Britaniji

ili ukrcani brodove koji u

misiji, zavisno od dogovora sa nad

ležnim tijelimaEvropskeunije.

Eksperti naglašavaju i da je to

o sigurnosnim aspektima na

operacije, misija

srednjeg rizika. Isto tako smatraju da,

se smatradobromprilikom

za sti

ali

i

Pripremila

mogućnošću raspoređ

učestvuju

-

, kada je

riječ

području mirovne

imajući u vidu da u operaciji učestvu-

ju brodovi zemalja EU-a i NATO-a,

angažman

canje praktičnih znanja i iskusta-

va u obavljanju brodskih dužnosti,

radumornaričkih štabova.

:OliveraĐukanović

donijeti dobro, bilo nekim otkrićem, ilitako što će odavde u svijet odnijeti zapis oCrnogorcima.

pše stranice o istorijii životu Crnogoraca, njihovim oibičajima, o karakteru tih ljudi. Jedan od njih jefrancuski pukovnik Viala de Somijer kojije u Crnoj Gori proveo od 1807. do 1813.godine, u vrijemeNapoleonog rata protivCrneGore.

je u poruci čitaocimanjegovog djela „Istorijsko i političko putovanje uCrnuGoru“ napisao da javnostinudi istinu, iako se, kako je naveo, njegovrad ne odlukuje stilom. „Ostario sam nabojnimpoljima, ja ne poznajemvještinu inačin pisanja, ali neću obilovati izvještačenim opisima, koji su plod same mašte.Govoriću samo o onome što sam zaistavidio“, poručuje Viala de Somijer. Međutim, i njegov stil je itekako literarno bogat.

Bilo je i onih putopisaca koji su u CrnuGoru došli kao vojni zapovjednici, da bi ,poslije dužegprovedenogvremenaunjoj,ostavili gotovo najlje

-

Sam De Somijer-

-

--

26 PARTNER

Feljton

CrnaGora, njeni vladari, ljudi, njena isto-rija, reljef, relativno rano su postali pred-met interesovanja stranaca, uglavnom,putopisaca. Prvi stranac, i to niko drugido saksonski kralj, posjetio je Pet -

-

-

a, o kojojje

-ama i malobrojnim informacijama

---

U vrijeme kralja Niko-

--

ra Drugog Petrovića Njegoša, u trećoj deceniji19. vijeka. Kasnije su počeli dolaziti i drugi stranci, ponajviše Rusi, mahom carskiizaslanici, ali i rudarski inženjeri i putopisci. I sa Zapada su dolazili oni koje jezanimala mala balkanska držav, dugo vremena, Evropom, takoreći,

kružio svojevrsni mit, zasnovan na prič oslavnoj oslobodilačkoj borbi crnogorskog naroda, o hrabrosti i poštenjuCrnogoraca, njihovom gorštačkom načinu života.

le, Crnu Goru supohodili i botaničari, Slovenci, Česi, Italijani. Neki od njih su uCrnojGori otkrilibiljke-endeme, a jedna je nazvana po samom kralju Nikoli koji je lično ohrabrivao i pomagao putovanja stranaca ponjegovoj zemlji jer je bio uvjeren da će joj

I evo šta Francuz Viala de Somijer piše opatriotizmu Crnogoraca. Piše ovako:„Crnogorci nijesu zbacili turski jarampričama i razmišljanjima. Kada se pomeneotadžbina, ta svetinja za svakog časnogčovjeka, oni osjećaju samo jedno - da jebrane od svakoga.

Ta riječ se kodnjih ne izgovara naprazno-piše Vi Za njihnema sredine. Pobijediti ili umrijeti zadomovinu. Iz takvog osjećanja oni crpuonu silnu snagu za domovinu, koja rađajunačka djela. To je sveti izvor iz kojegaće, prije ili kasnije, svi narodi crpsti snaguda razotkrivajuprevaredespota“.

, ali računajući na sve svoje čestitepripadnike, preduzeće sve da bi obezbijedio svoju nezavisnost, zaključio je Vialade Somijer o Crnogorcima i njihovompatriotizmu. Kao dokaz naveo je boj kojisu Crnogorci izvojevali u septembru1798. godine nad silnim Ali Pašom Janjinskim, koga je De Somijer predst

doživio jesramotu da ga pobijedi šačica ljudi (Crnogorci) koji, tako da se izrazim, nijesuimali ni generala, ni artiljerije, ni saveznika, ni novčanih sredstava, što činiopasnimvelikenacije“.

U toj bici, pod komandom vladike PetraPrvog Petrovića, nekoliko hiljada Crnogoraca do nogu je potuklo tursku armijuod 70 000 vojnika. Ali Paša Janjinski i

Uspio je da(poslije bitke) jedva sakupi najviše četirihiljade ljudi. Ostali su se razbježali i ubijeni su u brdima“, ostavio je zapis Viala deSomijer.

I.Despotović

-

Imaju tada samo jednozborno mjesto - neprijatelj. I samo jedancilj - otadžbina“.

ala de Somijer, i nastavlja: “

Narod koji se oslanja samo na sopstvenesnage

-

-avio

kao „strah i trepet u Carigradu“. Ali PašaJanjinski, koji je surovo vladao Epirom,Makedonijom i Albanijom, i kome seniko nije mogao oduprijeti, „

-

-

-

. z-gubio je 36.000 vojnika. „

-

prazna riječOtadžbina nije

Berlinski kongres

Cetinjski manastir - rezidencija crnogorskog vladikeCetinjski manastir - rezidencija crnogorskog vladike

Documents

Događaj mjeseca Dan državnosti Crne Gore · Marinko M. Slomo MihailoDanilovi