MATERIJALI ZA PRIPREMU USMENOG DIJELA ISPITA · PDF fileVeć od pobjede nad Turcima pod Siskom 1593. godine, a pogotovo nakon zadnjeg poraza Tura-

Grad Velika Gorica

MATERIJALI ZA PRIPREMU USMENOG DIJELA ISPITA

ZA AUTOTAKSI VOZAČA

[Lipanj 2011.]

Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 1

Sadržaj:

O VELIKOJ GORICI ............................................................................................................................................. 3

Grad Velika Gorica ............................................................................................................................................ 3

Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu ........................................................................................ 3

Velika Gorica – Grad prijatelj djece ............................................................................................................ 4

Općina Orle .......................................................................................................................................................... 4

Općina Kravarsko .............................................................................................................................................. 4

Općina Pokupsko ……………………………………………………………………………………………………….5

Borba za Lukavec .............................................................................................................................................. 6

Novi statut, pečat i grb .................................................................................................................................... 6

Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo ............................................................................................ 7

Prirodna bogatstva Turopolja ...................................................................................................................... 7

Obnova POT – a 1991. godine ...................................................................................................................... 8

Tradicijska turopoljska obilježja ................................................................................................................ 8

Grb grada Velike Gorice .................................................................................................................................. 8

Grb Plemenite općine Turopoljske ............................................................................................................ 8

Pečat Plemenite općine turopoljske .......................................................................................................... 8

Nošnje .................................................................................................................................................................... 8

Ženska nošnja ..................................................................................................................................................... 9

Muška nošnja ...................................................................................................................................................... 9

ZNAMENITOSTI ................................................................................................................................................. 9

Muzej Turopolja ................................................................................................................................................. 9

Vrata od krča ....................................................................................................................................................... 9

Andautonija ...................................................................................................................................................... 10

Stari grad Lukavec ......................................................................................................................................... 10

Drveno graditeljstvo Turopolja ................................................................................................................ 11

Drvene kapele .................................................................................................................................................. 11

Kurije ................................................................................................................................................................... 14

Čardaci ................................................................................................................................................................ 14

SAKRALNI SPOMENICI ................................................................................................................................ 15

KULTURNE INSTITUCIJE ............................................................................................................................ 16

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE ................................................................................................................... 16

GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA ................................................................................................. 16

GALERIJA GALŽENICA.................................................................................................................................. 17

JAVNI SPOMENICI .......................................................................................................................................... 17

GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu .................................... 18

MANIFESTACIJE: ............................................................................................................................................ 19

Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb ................................... 19

NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU ................................................................................ 21

TURISTIČKA PONUDA .................................................................................................................................. 22

SMJEŠTAJ ........................................................................................................................................................... 22

HOTEL ................................................................................................................................................................. 22

PRENOĆIŠTA .................................................................................................................................................... 22

RESTORANI: ..................................................................................................................................................... 24

PIZZERIA: .......................................................................................................................................................... 25


Suvenirnice ....................................................................................................................................................... 26

Korisne informacije ....................................................................................................................................... 26

LJEKARNE ......................................................................................................................................................... 27

POŠTE ................................................................................................................................................................. 27

BANKE ................................................................................................................................................................ 28

Stanovništvo ..................................................................................................................................................... 30

Kretanje broja stanovnika .......................................................................................................................... 30

Struktura stanovništva prema starosnoj dobi ................................................................................... 30

Zaposlenost....................................................................................................................................................... 31

Prometni položaj Grada Velike Gorice .................................................................................................. 32

Cestovna infrastruktura .............................................................................................................................. 39

Prometni tokovi .............................................................................................................................................. 40

Cestovni prometni tokovi ........................................................................................................................... 41

Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi .......................................................................... 42

Ostale značajke prometnih tokova ......................................................................................................... 44


O VELIKOJ GORICI

Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica nalazi se 16 km južno od Zagreba i središte je područja od 552 kvadratna

kilometra. Do 1990. Velika Gorica je bila općina, a od tada je u sastavu Zagreba. Status grada

Velika Gorica je dobila 1995. godine. Na području nekadašnje Općine Velika Gorica danas su i tri

novoosnovane općine - Kravarsko, Orle i Pokupsko.

Naselje Velika Gorica prvi se put spominje 1228. godine kao sjedište župe. Riječ gorica označava

šumu ili vinograd. Arheološka nalazišta govore da je na njezinu području bilo života i u pradav-

no vrijeme. Primjer za to je rimsko nalazište Andautonija. Spomenimo i kamenu sjekiru u Mrac-

linu te grobna polja sa žarama iz doba prapovijesti u središtu Velike Gorice.

Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu

Svojom tradicijom i neprestanim razvitkom Zračna luka Zagreb najznačajnija je zračna luka ne

samo u Hrvatskoj, već u široj regiji. Brojnim stranim posjetiteljima upravo Zračna luka Zagreb

prvi je doticaj s Hrvatskom, njezinom kulturom i folklornim koloritom.

Interakcija Velike Gorice i Zračne luke Pleso proizlazi iz same lokacije. Blizina našeg grada jed-

nostavno mami mnoge putnike, bili oni turisti, poslovni ljudi, političari, umjetnici, sportaši ili

naši sunarodnjaci koji žive ili rade u inozemstvu, da u stanci između leta svrate u Veliku Goricu i

isprobaju neke od naših autohtonih turopoljskih "oblizeka" koje nude velikogorički restorani,

potraže osvježenje u kafiću ili pak posjete neko događanje u našem gradu.

Zračna luka Zagreb

Pleso bb

Tel: 4562-222

www.zagreb-airport.hr

Grad Velika Gorica, u konkurenciji 5300 europskih gradova, osvojila je Srebrni cvijet Europe,

renomiranu nagradu europske Asocijacije za cvijeće i okoliš Entente Florale koja je dodijeljena 9.

rujna 2004. godine u Francuskoj.

Na europskoj svečanosti u nazočnosti 500 uzvanika iz svih zemalja Europe, Hrvatska je osvojila

dvije srebrne medalje. Grad Velika Gorica osvojio je srebrnu medalju Entente Florale (Srebrni

cvijet) za očuvanje svojih turopoljskih šuma, rimskih termi u Šćitarjevu (arheološko nalazište

Andautonia), obnove turopoljske tradicijske arhitekture te zbog toga što je kao legislativno mlad

grad izvrsno isplanirala svoje parkove, travnjake,organizirala natjecanja svih svojih stanovnika

u ljepoti privatnih vrtova i okućnica.

http://www.zagreb-airport.hr/


Entente Florale je prestižno europsko natjecanje koje organizira Europska asocijacija za cvijeće i

okoliš. Natjecanje je prvi put održano 1975. g. između Francuske i Velike Britanije kojima se

sljedeće godine pridružila Belgija. Danas u natjecanju sudjeluje 11 zemalja. Hrvatska je u član-

stvo primljena 8. ožujka 2003. godine. Temeljni cilj je unapređenje kvalitete života za stanovniš-

tvo u gradovima i naseljima. Promovira se zeleniji okoliš, ekološki razvoj i radi se na edukaciji i

komunikaciji.

Velika Gorica – Grad prijatelj djece

Grad Velika Gorica dobio je službenu titulu Grada – prijatelja djece 2006. godine. Svake godine

obilježimo Tjedan djece i Dan djece Grada Velike Gorice – 11. listopada. Toga dana u školama ne

zvoni zvono i ne daju se ocjene – to je Dan bez zvona i ocjena. Cijeli taj tjedan posvećujemo djeci,

njihovim pravima, a odabire se i neka tema o kojoj djeca pišu, govore i raspravljaju.

Općina Orle

"Da bih stigao u Posavinu, krećem iz Velike Gorice prema istoku. Skrećem lijevo prema Novom

Čiču, prolazim uz jezero Čiče, pa potom kroz Novo Čiče, Jagodno, Ribnicu, Želin... Prelazim preko

nekoliko manjih mostova ispod kojih teku veći potoci stvoreni od niza izvora i manih potočića i

svi zajedno tvore rijeku Odru. Iza desnog odvojka za Čičku Poljanu čeka nas tabla s grbom opći-

ne Orle..."

Današnje upravno područje općine Orle obuhvaća 10 naselja s ukupno 2.071 stanovnikom. Naj-

veće naselje je Veleševec s 493 stanovnika, a zatim slijede Bukevje koje ima 398, Drnek 297,

Ruča 246, Vrbovo Posavsko 159, Suša 158, Čret Posavski 98, Orle 89, Stružec Posavski 68 i Obed

65 stanovnika.

Općina Kravarsko

Kravarsko - općina na pola puta između Velike Gorice i Pokupskog. Putujući prema jugozapadu

općina počinje na mjestu gdje se spajaju ceste iz Velike Gorice i Buševca. Od buševske strane

počinje iza Novog Sela i obuhvaća dio šume i selo Barbarići. Prva cesta lijevo vodi u Pustike, jed-

no od sela te općine. Uspon prema Kravarskom.Uz cestu livada, pa udolje s manjom šumicom,pa

bregovi s vinogradima i šljivicima, a na vrhu kuće poredane kao iz dječje igre iznad kojih domi-

nira crkva uz koju je smješteno i groblje. Nedaleko općine je i školska zgrada koja odolijeva kli-

zištu na kojem je izgrađena. Nasuprot škole na brijegu je župni dvor.Brijeg iznad župnog dvora

jedan je od najviših vrhova Vukomeričkih gorica, preko dvije stotine četrdeset metara. Pogled na

brižno uređene vinograde, pokoju vikendicu,šume koje izgledaju kao da čitave cvatu kada cvate

pitomi kesten. Put prema jugu vodi u općinu Pokupsko. Na samoj granici dviju općina nalazi se

škola Hruševec Gornji, koja nosi ime Slavka Kolara,pisca čija djela najčešće obrađuju ljude i obi-

čaje Vukomeričkih gorica,žitelje današnjih općina Kravarsko i Pokupsko.

Općina Kravarsko broji 2.069 stanovnika. Središte općine Kravarsko ima 519 stanovnika, Donji

Hruševec 389, Gornji Hruševec 261, Gladovec Kravarski 199, Barbarić Kravarski 151, Pustike

151, Novo Brdo 133, Čakanec 98, Podvornica 89 i Žitkovčica 79 stanovnika.


Općina Pokupsko

Susret s općinom Pokupsko počinje kod škole u Hruševcu Gornjem, gdje je granica s općinom

Kravarsko. Vijugava cesta u usponu, nekoliko starih jabuka sa sitnim plodovima, koje nitko ne

bere. Školska jednokatna zgrada poznata po tome što je u njoj svojevrsno službovao Slavko Ko-

lar, autor proslavljenih romana "Breza" i "Svoga tela gospodar". Pored nje ostaci nekad, očito

bogatog gospodarstva, velika drvena katnica i dio gospodarskih zgrada, sve u ruševnom stanju -

nijemi svjedoci prohujalog vremena.

Upravno područje općine Pokupsko obuhvaća 14 naselja i broji ukupno 3.245 stanovnika. Naj-

naseljenije Lukinić Brdo ima 482, Lijevi Štefanki 402, Roženica 388, Pokupsko 347, Hotnja 312,

Auguštanovec 232, Opatija 229, Gladovec Pokupski 220, Strezojevo 188, Cerje Pokupsko 142,

Šestak Brdo 113, Lijevi Degoj 107, Zgurić Brdo 53 i Cvetnić Brdo 30 stanovnika.

Povijest Velike Gorice i Turopolja

Ime Turopolje, češće Turovo polje, nadjenuli su slavenski prastanovnici po divljem govedu tur

koje im je poznato već iz prethodne domovine. Ono ujedno svjedoči i o postojanju dubokih nap-

lavnih hrastovih šuma koje su do najnovijeg doba pokrivale veći dio Turopolja. U dokumentima

se do 17. st. turopoljski prostor naziva Zagrebačkim poljem ( Campus Zagrabiensis). Njihovim

krčenjem i lovom uzrokovan je nestanak tura u 17. stoljeću. Njegovi srodnici žive još u Poljskoj.

Prvi spomen na Turopolje, kao Campus Turou, je u listini iz 1334. godine.

Stanovnici i rimska civilizacija

Do 5. st. prije Krista Turopolje su nastanjivali Iliri, koje tada pokoravaju Kelti, prodrijevši iz Gali-

je (današnja Francuska). Kelte pobjeđuje prvi rimski imperator Oktavijan August 39. godine

stare ere. Rimljani na mjestu današnjeg Ščitarjeva, uz Savu, izgrađuju Andautoniju kao visokoci-

vilizirani grad. Hrvati dolaze u Turopolje na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. U neposrednoj blizini, u

Sisku, tada stoluje hrvatski knez. Najpoznatiji je ustanički Ljudevit Posavski, kojeg nakon više-

godišnjih vojni ipak pobjeđuju Franci. Nakon franačke vlasti u 8. i 9. st. ponovno se uspostavlja

hrvatska vlast, a onda u 10. i 11. st. Turopoljem prolaze Tomislavove i mađarske čete. Pod Arpa-

dovićima, nakon Pacta convente s Kolomanom, uspostavlja se državni sustav «sistema castri» s

kraljevskim županijama i sjedištima kraljevske vlasti u županijskim gradovima. Turopoljci ob-

našaju dužnost «čuvara grada» Zagreba, kao sjedišta kraljeve županijske uprave.

Turopoljci postaju plemići

Godine 1225. hrvatski kralj Bela III., izuzimlje nekolicinu Turopoljaca iz služnosti gradu Zagre-

bu, prevodeći ih tako iz statusa slobodnih građana u stalež plemića. Ustrojstvo, samoupravu i

svakogodišnji izbor župana, kao njihovo prastaro pravo, priznaje im i utvrđuje Slavonsko – hr-

vatski sabor u Zagrebu 1278. godine. O tom im ban Nikola sljedeće godine dodjeljuje ispravu,

koja onda služi kao poznati statut. Kralj Ladislav IV. 1279. godine potvrđuje statut Plemenite

općine Turopoljske, prema kojem turopoljski župan može postati samo onaj plemić kojeg zajed-

nički izaberu turopoljski plemići, pa se to može smatrati prvim spomenom spravišča. Spravišče

je bilo sastanak turopoljskih plemića na kojem su oni birali svog župana i donosili važne odluke.

To spravišče se održavalo na dan sv. Jurja sve do početka 17. st. kada se spravišča počinju odr-

žavati na dan sv. Lucije 13. prosinca. Prvi poznati župan je Vojislav iz 1257. godine. Među mno-

gobrojnim poveljama kraljeva i banova, najznačajnija je ona poznatog kralja Matije Korvina iz

1225. godine. Time joj daje kraljevski odlučujuću snagu i vjerodostojnost pri sudskom otporu

Turopoljaca medvedgradskim gospodarima, u njihovom svojatanju Lukavca grada i nastojanju

pokmećivanja Turopoljaca. Kraljevskim sudom 1524. godine dosuđuje se Turopoljcima status

pravih plemića kraljevstva u političkom, upravnom, vojnom, gospodarskom i poreznom smislu.


Borba za Lukavec

Prve provale Turaka u Turopolje bile su 1422. godine. Plemići, Turopoljci bili su dužni ratovati i

za rat se pripremati. Stoga grade drvenu utvrdu u Lukavcu Donjem 1479. godine. Vojno im po-

maže i medvedgradski vlastelin Tuz. Nakon neposredne opasnosti on odbija povući svoje vojni-

ke iz utvrde i povratiti je Turopoljcima. Iako je Tuz zbog prevrtljivosti prognan, Lukavec grad

nije povraćen. Slijedom osobitih feudalnih pravno – političkih i vlasničko – posjedovnih odnosa,

prodaja, darovanja i dugovanja, Lukavec grad je dolazio u posjed banova i velikaša Ivaniša Kor-

vina, njegove udovice Beatrice, pa njezinog supruga Jurja Branderbuškog, Ivana Torkvata Karlo-

vića te konačno Nikole Zrinskog. Konačno je 1553. godine uspjela sudska nagodba s Nikolom

Zrinskim Sigetskim. On je predao Lukavec grad, a Turopoljci su mu oprostili ubojstva, otimačinu

i svakovrsna nasilništva.

Obnova turopoljskog bratstva 1560. godine

Turopoljci su odoljeli raznolikom sustavu pokmećivanja u 6. st. te su odlučili da bratstvo još više

učvrste obnovom i razradom unutarnjih odnosa. To je učinjeno 1560. godine. Ovim statutom

utvrdiše bratsku povezanost «kao da proističu svi iz jedne košnice» tako da je valjano nasljeđi-

vanje jedino unutar njih, pa je zajednička imovina neotuđiva i ne može pripasti ni državi dok je

ijedan Turopoljac živ. Utvrdiše i žensko nasljedno pravo na četvrtinu, a ako je jedinica na cijeli

imetak. Utvrđen je postupak biranja župana, a podrobno i cjelokupna sudbenost po kojem je

župan obvezatni sudac u prvoj molbi. Sve su odredbe dobile provedbenu i zakonsku snagu po-

tvrdom kralja Rudolfa 1582. godine. Time je Plemanita općina turopoljska zadobila status pose-

bnosti i osobitosti, koju su kasnije vojne zasluge samo povećale.

Gospodarski oporavak i kulturni razvitak

Već od pobjede nad Turcima pod Siskom 1593. godine, a pogotovo nakon zadnjeg poraza Tura-

ka pod Bečom 1683. godine, bitno su umanjene neposredne opasnosti od njihovih provala. Stoga

su mnoga sela obnovljena i nanovo naseljena. Velikaši na turopoljske posjede dovode kmetove.

Započela se razvijati i trgovina pa POT u Velikoj Gorici 1602. god. dobiva sajmišno pravo, a

1614. god. u Velikoj Gorici se gradi općinska kuća koja je ujedno i utvrda. Godine 1617. prvi put

se spominje škola. Gospodarski oporavak je omogućio da se početkom 18. st. gradi zidani Luka-

vec grad, a 1765. god. turopoljski grad (vijećnica) u Velikoj Gorici. Od tada se Velika Gorica osim

kao trgovačko – prometno središte razvija i kao obrtničko, upravno i kulturno središte Turopo-

lja. Tijekom 17. i 18. st. gradi se širom Turopolja i većina drvenih crkava. Razvojem pismenosti i

školstva postaju Turopoljci sve češće značajnim kulturnim radnicima i javnim djelatnicima Hr-

vatske. Spomenimo samo Jurja Habdelića u 16. st., braću Petra i Nikolu Škrleca u 18. st., te Zden-

čaje, Mikšiće, Poglediće i Josipoviće u 19. st. Ban Josip Jelačić isto je tako iz kurilovečke loze Jela-

čić.

Novi statut, pečat i grb

U 18. stoljeću Plemenita opčina turopoljska je na vrhuncu svoje neosporne vojne i javnopravne

važnosti u Hrvatskoj. Turopoljskim je dužnosnicima priznavana visoka čast, pa su i svakogodiš-

nji izbori dobili na žestini. To je ban Josip Esterhazy morao spriječiti te je 1736. god. donio novi

izborni red po kojem se na 22 sučijska izborna spravišča obavljaju kandidature, a na Lucijskom

izbornom spravišču POT – a sudjeluju samo suci i dužnosnici. Ovom se odlukom ujedno Turo-

poljci obvezuju da u miru drže četu od 120, a u ratu do 33 vojnika. U to vrijeme to je bila respek-

tabilna vojna sila. Viši javno – pravni značaj dobio je POT 1737. godine kada mu kralj Karlo VI.

dodjeljuje pečat i grb.


Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo

Potpadanjem pod Napoleonovu Iliriju 1809. god., Turopoljci gube autonomiju, te politički, sud-

beni i gospodarski status. Nakon Napoleonova pada, sada austrijanska, Ilirija sa službenim nje-

mačkim jezikom i sa sjedištem u Ljubljani do 1822. god. Razvija se podozrivost spram Bečkog

dvora i njemačkog jezika. U početku su Turopoljci bili blagonakloni prema preporodnim ideja-

ma, družili se s Gajem koji o njima pohvalno piše. No, nakon inzistiranja na ilirskom imenu i

štokavici, oni se usprotiviše. Postali su udarnom snagom horvatsko – ugarske stranke. Tek nas-

tupom bana Josipa Jelačića i otvorenim ratnim sukobom s Mađarima 1848. godine, ogromna se

većina Turopoljaca uključuje u banske redove. Ipak, Turopoljcima je ostao pogrdni biljeg mađa-

ronstva.

Prirodna bogatstva Turopolja

Jugoistočno područje Zagreba između rijeka Save i Kupe zapremaju plodna ravnica Turopolja ili

Zagrebačko polje i blago uzdignuto nisko gorje - Vukomeričke gorice ili Vrhovlje. Nizinsko pod-

ručje Turopolja bilo je močvarno, obraslo gustim šumama, u kojima je živjelo pragovedo tur po

kojemu je Turopolje dobilo ime. U nizinskim predjelima uspijeva odlična hrastovina, dok su Vu-

komeričke gorice prekrivene bukovim i brezovim šumama, te lijepim vinogradima. Za svoje

potrebe uzgajali su ljudi voće i povrće, bavili se pčelarstvom, a uz rijeke ribarstvom. Ogromni

predjeli prekrasnih hrastovih šuma dali su karakteristiku cijelom ovom kraju, a kroz povijest su

bile osnovni materijal u graditeljstvu. Turopoljci su svoje prostrane domove gradili od odlične

hrastovine; visoka stabla obarana su i od njih je tesana građa za gradnju kuća.

U 13. st. u Turopolju se razvilo svinjogojstvo u osnovnu granu poljoprivrede. Iako se smatra da

je već u razdoblju neolita pripitomljena vrsta krškodolske svinje, kao i pragovedo tur, vjerojatno

je upravo u srednjem vijeku uzgojena lokalna rasa svinja „turopoljka“, šarena, bijelo – crna svi-

nja i to križanjem sjevernoeuropske svinje s postojećom krškodolskom svinjom, čiji je izvorni

oblik bio mediteranska svinja. Pripitomljeno dugorogo govedo tur izumrlo je do 16. stoljeća.

Ono je, inače, bilo tijesno vezano s ratarstvom.

Turopoljsko svinjogojstvo dio je jedne šire posavsko – pokupske zone. Kako je isključivi preduv-

jet razvoja ekstenzivnoga svinjogojstva bio šumska ispaša, razumljivo je da su turopoljske šume

pružale izvanredne uvjete za njegov razvoj. Svinje su se žirile u prostranom, gotovo kontinuira-

nom šumskom kompleksu od Stupničke, Brezovičke, Hrašćanske šume, Šiljakovačke dubrave do

Turopoljskog luga. Izvori svjedoče da su se žirili čopori do 160 svinja. Turopoljske svinje danas

se ponovo uzgajaju u Turopoljskom lugu.

Jedno od bogatstava Turopolja svakako je i izrada tkanine. Za potrebe izrade tkanine uzgajali su

u Turopolju većinom konoplju, a u Posavini lan. Obrada lana i konoplja bila je na visokom stup-

nju razvoja jer su sve uporabne predmete od tkanine proizvodili sami.

Od zakona o uređenju POT – a 1895. do oduzimanja imovine

Nakon ukinuća feudalnih odnosa, POT je izgubio pravo sudovanja i umanjen mu je politički zna-

čaj. Zajednička imovina ostaje nedjeljivom i neotuđivom, a župan se bira na deset godina. Izra-

đuju se pravilnici za sve sučije (sela) i Općinu i utemeljuju zemljišne knjige. Uspostavom Nezavi-

sne Države Hrvatske uvedena je prinudna uprava u Općinu i sučije. Nemilice su haračene šume.

Godine 1945. vraća se stara uprava POT – a, ali bez stvarne samoupravne samostalnosti.

U travnju 1947. godine POT je prestao djelovati. Od tada su ovlaštenici mogli samo s tugom gle-

dati neprimjereno upravljanje njihovom imovinom.


Obnova POT – a 1991. godine

Uspostavom politički slobodnijeg ozračja krajem 80 – ih godina, započelo se promišljati i na

obnovu turopoljske tradicije. Začetnik ideje, organizator i provoditelj obnove je Zdravko pl. Lu-

čić. Lučić je na osnovu arhivskih dokumenata i zapisa rekonstruirao «Turopoljsko spravišče»

koje je kao pučki običaj i kazališna predstava izvedena 15. prosinca 1989. godine u Galeriji Gal-

ženica, prvi put poslije 1947. godine. Spravišče je ponovo izvedeno 14. prosinca 1990. godine.

Ovoga puta umjesto profesionalnih i amaterskih glumaca, nastupili su isključivo nasljednici tu-

ropoljskih plemića. Nakon dugih priprema i rekonstrukcije ovlaštenika Plemenite općine turo-

poljske, obavljen je veliki posao vjerodostojnog popisivanja ovlaštenika i pravovaljane obnove

22 sučije Plemenite općine turopoljske. Sročena je i na pergamentu potpisana Povelja bratstva

turopoljskoga kao i moralna obnova ponovne uspostave Turopoljskog bratstva. Obnoviteljsko

spravišče POT - a održano je 7. srpnja 1991. godine.

Tradicijska turopoljska obilježja

Grb grada Velike Gorice

U nazivu Turopolje i u grbu grada Velike Gorice nalazi se «tur», ime i lik dugorogoga goveda.

Postoji mišljenje da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske riječi

«tur» koja je označavala dugorogo govedo, a imala je značenje»oploditelja» i «Boga Sunca».

Grb Plemenite općine Turopoljske

Na zamolbu turopoljskog župana Škrlca kralj Karlo III. je u Beču 1737. godine dodijelio općini

turopoljskoj autentičan pečat i grb. Na grbu se nalazi kula grada Lukavca iz koje vire dva topa, a

sa svake strane stoji vojnik u crvenoj odjeći. Na kuli je ruka s isukanom sabljom, s lijeve strane

nalaze se tri šesterokratke zvijezde, a s desne polumjesec. Štit je modre boje i na njemu se nalazi

okrunjena kaciga na kojoj stoji okrunjeni orao koji drži zastave Hrvatske i Slavonije.

Pečat Plemenite općine turopoljske

Čuva se u Muzeju Turopolja.

Nošnje

Nošnja, odnosno odjeća seoskog stanovništva, po svojim najbitnijim sastavnim dijelovima, kao i

materijalu ne izlazi iz okvira ostalih nošnji sjeverozapadnog dijela Panonije. Glavne su joj karak-

teristike:

načinjena je od platna tkanog na tkalačkom stanu

to je nekrojeno ruho sastavljeno od pravokutnih komada i tada nabirano

načinjena je od mnogo materijala


Ženska nošnja

Obavezni dijelovi ženskog ruha bile su suknja rubača, pregača fertun i bluza sa širokim ruka-

vima oplečje ili košulja s uskim rukavima švabica. Poculica je oglavlje koje su nosile udate

žene u Turopolju.

Muška nošnja

Osnovna muška odjeća sastoji se od košulje zvane rubača i hlača zvanih gaće ili pantalone.

Košulja seže do polovine bedra, a nosi se preko hlača. Gaće imaju široke nogavice, u struku su

skupljene i vežu se. Na završetku nogavica su vrlo tanke rese, a iznad je uski red ažura. Panta-

lone su nošene za svečane prigode, od debljeg su konopljinog platna. Svečani izgled Turopo-

ljaca upotpunila je podgutnica, ukras od kupovne šarene vrpce složen u dva ili četiri pera

i ukrašen perlicama, koji se smatra pretečom današnje kravate.

ZNAMENITOSTI

Muzej Turopolja

Već pedeset godina Muzej Turopolja nezaobilazna je točka svakome tko želi nešto više saznati o

povijesti ovog kraja. Lijepo obnovljena zgrada muzeja smještena u središtu Velike Gorice na

istočnom dijelu gradskog parka i sama je dio burne povijesti ovog kraja jer je bila nekadašnja

vijećnica Plemenite općine turopoljske. Jednokatna kuća s arkadama u prizemlju sagrađena je

1765. godine i u njoj su se od 1848. godine održavala «spravišća» (skupštine) u velikoj dvorani

na prvom katu. Prostorije uz dvoranu bile su "arkiv" gdje su se čuvale važne isprave Plemenite

općine. U prizemlju su nekoć bili zatvori, a kasnije je prostor iznajmljivan. Muzej Turopolja je

osnovan 1960. godine. U njemu se čuva arheološka, etnografska i kulturno-povijesna građa veli-

kogoričkog područja.

Trg kralja Tomislava 1

Tel: 6221-325

www.muzej-turopolja.hr

Vrata od krča

Jedinstveni su spomenik ljudskom radu, podignut u šumi zvanoj Turopoljski lug. Bogatstvo veli-

kogoričkog kraja – šume, naročito hrasta danas su ostatak samo nepreglednih šuma što su prije

više stoljeća bile glavno obilježje ovog područja. Šume su donosile veliki prihod Plemenitoj op-

ćini turopoljskoj, tako da su bile brižno čuvane i održavane. Ali Turopoljci su bili prisiljeni krčiti

šumu kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade. Nakon jednog takvog krčenja u

Turopoljskom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, zemlja je podijeljena na 1600 jed-

nakih parcela prema ovlaštenim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine

i ostatka šume Turopoljci su podigli tzv. «vrata od krča» - dva drvena stupa preko kojih je pru-

žena velika greda. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena. Ponovo su obnov-


ljena i postavljena 1916. godine. Tako i danas stoje zanimljiva i lijepa kao spomenik stare slave

turopoljske.

Andautonija

U posavskom selu Šćitarjevu koje se nalazi na desnoj obali Save, 12 km jugoistočno od Zagreba i

8 km od Velike Gorice, iskopine su rimskoga grada Andautonije. Andautonija je izgrađena na

rimskoj državnoj cesti Siscia - Poetovio (Sisak - Ptuj) u neposrednoj blizini tzv. Savske magistra-

le, druge rimske državne ceste koja je od Emone (Ljubljane) vodila do Siska i dalje na istok.

Andautonija je bila sagrađena u obliku izduženih šesterokuta s vodovodom i kupalištem u gradu

te riječnom lukom na Savi. Propala je nakon seobe naroda. Za svog vremena, od I. do IV. stoljeća,

bila je upravni, politički i kulturni centar područja između Medvednice na sjeveru, Vukomerič-

kih gorica na jugu, Stenjevca na zapadu te rijeke Save na istoku.

Andautonija je bila sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije.

Smatra se da su odbjegli Andautonijci osnivači današnjeg Zagreba.

Prva arheološka istraživanja započeo je Ivan pl. Bojničić sjeverno od današnje crkve sv. Martina

u Šćitarjevu na području tzv. Gradišća još 1880 - tih godina. U međuvremenu su vidljivi arhitek-

tonski ostaci nestali jer je kamen služio kao građevni materijal. Pronađena su dva dijela nekada-

šnjeg grada - sjeverni dio Gradišće i južni dio - Savišće.

Od 1969. godine Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom Turopolja iz Velike Gorice

provodi sondažna istraživanja, a od 1981. sustavno se istražuje dvorište i vrt župnog ureda.

Dugogodišnja arheološka istraživanja pružila su uvid u izgled i organizaciju rimskog grada. Ot-

krivene su ceste, gradske ulice, sistem kanalizacije te javne i stambene zgrade. Kanalizacija je

bila provedena na cijelom području gradskog središta. Od javne arhitekture najpotpunije je po-

znato gradsko kupalište (terme) s polukružnim bazenom, nizom četverokutnih prostorija, hod-

nicima, kanalima za dovod vode te sustavom zagrijavanja prostorija. Prilikom istraživanja pro-

nađen je raznovrstan arheološki materijal – zidne slikarije, kockice mozaika, mramorna zidna

oplata, žrvnjevi keramičke i staklene posude, brončani nakit, rimski novac i razni drugi predme-

ti za svakodnevnu uporabu. Unutar prostora grada pronađeni su i rimski grobovi, npr. ostaci

gradskog groblja ispod zgrade gradskog kupališta. Dosadašnjim istraživanjima otkriven je tek

dio rimskog grada, odnosno pojedini njegovi elementi, pa se istraživanja nastavljaju radi potpu-

nijeg sagledavanja gradskog života sa svim njegovim sadržajima. Arheološki park «Andautonija»

u Ščitarjevu, otvoren je 1994. godine.

Stari grad Lukavec

Kad uđete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava drže grb Plemenite općine turopljske,

naći ćete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje

1256. godine kao "caput Lukavez", no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobi-

tna građevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda do-

lazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza.

Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo došli u posjed svog grada koji je tada već bio ruševina.

Plemenita općina turopoljska darovala je lukavečku razvalinu Matiji Slatinskom, tadašnjem tu-

ropoljskom županu. Nakon njega i sina mu Đore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su

ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je


odžano prvo turopoljsko spravišće. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stolje-

ću i jedina je zidana utvrda u Turopolju.

Dvorac je sagrađen u obliku nepravilnog kvadrata s četiri kvadratične kule. Nad ulaznim vrati-

ma dvorca uklesan je grb Plemenite općine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insig-

nia Universitatis nobilium campi Turopolya 1752.

U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog čuvara te staje. Na I. katu bila je

kapelica sv. Lucije, zatim puškarnice i velika dvorana u kojoj su se održavala plemenitaška

"spravišča" - skupštine.

Dvorac pripada tipu ravničarskog kaštela opkoljenog vodom s kulama za bočnu obranu.

Od 1749. godine u dvorcu se čuvaju turopoljske povlastice i pečat, opkopi oko grada uređeni su

1762. godine, a odranski župnici služe mise u kapelici sv. Lucije na I. katu.

Drveno graditeljstvo Turopolja

Drvene kapele

KAPELA SV. BARBARE – Velika Mlaka

Kapela sv. Barbare, kao usidrena korablja u turopoljskoj ravnici stoji ne ostavljajući nikoga rav-

nodušnim svojom ljepotom koju je u drvetu stvorila ruka domaćih majstora. Predstavlja najat-

raktivniji primjerak barokne drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Brojkama urezanim na

«pristašeku», 1642. (gradnja kapele) i 1912. (dogradnja trijema), urezana je 270 godišnja tradi-

cija turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. U unutrašnjosti je sačuvano oko 150 oslikanih ploha

na tabulatu i stijenama. Pozornost privlači i mala drvena komora za čuvanje žita, ostatak neka-

dašnjeg crkvenog gospodarstva. Kad je 1976. godine u Velikoj Mlaki osnovana župa, kapela sv.

Barbare postaje župnom crkvom. Pokraj kapele prenesen je turopoljski čardak koji služi kao

župni dvor.

Adresa : Velika Mlaka 10 408, Školska 33, ( Župni ured sv. Barbare )

Telefon : 01 6234 761

web adresa : www.tzvg.hr

KAPELA RANJENOG ISUSA – Pleško polje

Kapela Ranjenog Isusa smjestila se na osami polja. Podigla ju je i opremila udovica plemića Ladi-

slava Plepelića 1757. godine. Od hrastovih je greda s tri oltara posvećena Ranjenom Isusu, Žalo-

snoj Majci Božjoj i Isusovom krunjenju trnovom krunom. Današnja kapelica izuzetna je zbog

dekoracije pročelja na kojem je bojom bila ispisana godina gradnje, 1896. I danas stoji na osami

i svojom ljepotom i skladom plijeni pažnju mnogobrojnih putnika koji dolaze i odlaze iz zračne

luke Zagreb.

Adresa : Velika Gorica 10 410, Jurja Dobrile 70, ( Župni ured Blaženog Alojzija Stepinca )

Telefon : 01 6222 170


KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Buševec

Kapela sv. Ivana Krstitelja prvi put se spominje 1668. godine, ali se pretpostavlja da je postojala

i ranije. Sačuvani su srebrni kalež iz 1635. godine, zvono iz 1662. godine i glavni klasicistički

oltar posvećen sv. Ivanu Krstitelju iz 1696. godine koji je nakon obnove premješten te se čuva u

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/


novoj zidanoj kapeli koja je također posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Uz Kapelu sv. Barbare, naj-

vrednija je drvena sakralna građevina. Barokna kapela je do danas više puta obnavljana, pa je na

njoj vidljivo nekoliko slojeva izvornog građenja drvom.

Adresa : 10 419 Vukovina, Juraja Habdelića 14, Staro Čiče, ( Župni ured Pohoda

Blažene Djevice Marije )

Ključ : Katarina Detelić, Tel.: 01 6255 822

Telefon : 01 6230 300


KAPELA DUHA SVETOGA – Lučelnica

Kapela Duha svetoga izgrađena je 1935. godine, na osam profiliranih hrastovih stupova, s tornji-

ćem sa šindrom i ulaznim trijemom. Pisani izvori spominju ovu kapelu još 1678. godine. U iz-

vornom obliku postojala je do 1704. godine kada je srušena, a na njezinom mjestu podignuta je

nova, veća i prostranija s predvorjem i zvonikom. Kapela nosi prepoznatljiv stil turopoljskog

drvenog graditeljstva. U kapeli se nalaze kipovi sv. Florijana i sv. Jurja, omiljenih svetaca zaštit-

nika u Turopolju, te Križni put naivnog kipara iz Turopolja Mate Mihinice.

Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne )

Ključ : Caffe bar Sunčev zračak, Lučelnica 39, 10 451 Pisarovina, Tel.: 01 6277 541

Telefon : 01 6267 407


KAPELA SV. ANTUNA PADOVANSKOG – Gustelnica

Kapela s. Antuna Padovanskog smjestila se na šumovitom brežuljku. Neobična je drvena kapela

posve različita od ostalih budući da je nisu gradili domaći majstori, a razlikuje se od tradicional-

nih drvenih kapela lakšom konstrukcijom. Građena je, kako narod kaže, «na žale», a između njih

su složene «platnice» - daske. Na mjestu kapele koja se prvi put spominje 1678. godine sada se

nalazi kapela podignuta 1888. godine. Od inventara je sačuvan žrtvenik iz 1723. godine.


Ključ : Tomo Feljan, Tel.: 01 6267 509

Telefon : 01 6267 407


KAPELA SV. ROKA – Cvetković Brdo

Kapela sv. Roka, na malenom brežuljku, sakrivena je borovima i brezama. Posvećena je sv. Roku.

Prema pisanim izvorima postojala je već 1678. godine, a budući da je bila premalena, 1720. go-

dine je srušena, a umjesto nje je podignuta nova i veća. Zbog dotrajalosti i ta je srušena, a na

njenim temeljima započeta je gradnja nove kapele koja je trajala do 1888. godine. Uz glavni oltar

sv. Roka, tu je i bočni rezbareni oltar posvećen sv. Vidu, djelo samoukog kipara Josipa Markusa

iz Roženice.


Ključ : Magečić Stjepan, Tel.: 01 6264 769

Telefon : 01 6267 407


KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Lukinić Brdo

Kapela sv. Ivana Krstitelja okružena je hrastovima i borovima. Podignuta je na mjestu gdje je još

1660. godine stajala stara drvena kapela o čemu svjedoči natpis na zvoniku. Današnju crkvu

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/


sagradili su 1908. godine majstori tesarske družbe Marka i Jure Jankovića iz Čičke Poljane. Unu-

trašnjost i pročelje kapele krase mnogobrojne rezbarije. Nedavno je uređena unutrašnjost kape-

le, a ispred, u borovoj sjeni, postavljena je drvena klupica sa koje možete uživati u predivnom

vidikovcu.


Ključ : Mijo Lukinić, Tel.: 01 6264 564

Telefon : 01 6267 407


KAPELA SV. JURJA – Lijevi Štefanki

Kapela sv. Jurja jedna je od najstarijih i najvrednijih kapela Turopolja. Mala rustična crkva, sag-

rađena je 1677. godine. 1704. godine je rastavljena, preseljena i iznova podignuta na pogodni-

jem mjestu u Lijevim Štefankima, na kojem stoji i danas. Zbog očuvanosti svog izvornog oblika

zauzima posebno mjesto među drvenim crkvama. Njezine masivne temeljne grede, vezane sta-

rinskim hrvaškim vuglom, položene su na podnožje od nabijene zemlje i kamena.

Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )

Ključ : Božica Hrvojić, Tel.: 01 6264 768

Telefon : 01 6266 046


KAPELA SV. PETRA I PAVLA – Cerje Pokupsko

Kapela sv. Petra i Pavla smještena na širokom travnatom brežuljku, izgrađena je 1932. godine u

tradicionalnom stilu, s ulaznim trijemom na četiri stupa s urezanim ukrasima i inicijalima te

godinom gradnje. Prerađivani oltarić iz 17. st. svjedoči o mnogo starijem podrijetlu ove kapele.

Od inventara posebno je vrijedno ulje na platnu Krist predaje ključeve sv. Petru nepoznatog

pučkog slikara.


Ključ : Zdravko i Ana Sučec, Tel.: 01 6266 150

Telefon : 01 6266 046


KAPELA SV. ILIJE – Auguštanovec

Kapela sv. Ilije minijaturna je crkvica, sagrađena kao zvonara oko 1926. godine. Proširena je i

popravljana 1975. godine, a ponovno obnovljena 2004. godine. Za jedne vremenske nepogode

1953. godine u zvonaru je udario grom i usmrtio zvonara koji je zvonio na uzbunu. Nakon te

nesreće zvonaru su posvetili sv. Iliji, zaštitniku od groma, pa od tada mještanima služi kao kape-

lica.


Ključ : Nikola Crnolatec, Tel.: 01 6227 833

Telefon : 01 6266 046


KAPELA SV. TROJSTVA – Gladovec Pokupski

Kapela sv. Trojstva smještena na brežuljku obraslom šumom, podignuta je 1874. godine i naj-

starija je u nizu drvenih kapela koja je sačuvana u izvornom obliku. Građena je od hrastovih

planki, a temeljito je obnovljena 2001. godine. Na stijenama vise četiri slike na platnu: Krunjenje

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/

http://www.tzvg.hr/


Bogorodice, Bičevanje Kristovo, Bogorodica s djetetom i sv. Trojstvo. Pogodna je za odmor, oko-

liš je opremljen klupicama, istovremeno lijep vidikovac.

Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, , ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije )

Ključ : Banić Ivan, Tel.: 01 6266 348

Telefon : 01 6266 046


Kurije

Kurije ili dvorovi primjer su autohtone stambene gradnje bogatijih ljudi u Turopolju i nekad ih

je bilo dosta po turopoljskim naseljima. Ti objekti na kat pretežno su građeni od drveta, ali ih je

bilo i djelomično zidanih. U prizemlju kurije bile su gospodarske prostorije, a na katu su se nala-

zile sobe. Tek ih je nekoliko ostalo sačuvano do danas - kurija obitelji Alapić u Vukovini, župni

dvor u Starom Čiču i najbolje sačuvana kurija Modić - Bedeković u Donjoj Lomnici.

KurijaModić-Bedeković, Donja Lomnica

Modići su stara plemenitaška obitelj čiji je potomak turopoljski asesor Petar Modić 1806. godine

dao sagraditi danas najsačuvaniju kuriju u Turopolju.Kurija je u privatnom vlasništvu nasljedni-

ka, ali je data na upravljanje Muzeju Turopolje. Tranutno je u fazi detaljne obnove unutarnjeg

prostora, pa je zatvorena za javnost.

Kurija Alapić, Vukovina

Alapićeva kurija pripadala je obitelji Alapić koja je u naše krajeve došla iz Mađarske. Imanje u

Vukovini kupio je Baltazar Alapić od hercega Ivaniša Korvina 1496. godine. Prema povijesnim

podacima u njoj su sve do smrti boravili Baltazar Alapić (umro u Vukovini 1520. godine) i Gaš-

par Alapić (umro 1584. godine također u Vukovini).

Budući da je kurija uništena nebrigom i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, u novije

vrijeme Konzervatorski zavod provodi zaštitne radove i sanaciju na očuvanju ovog objekta. U

dijelu kurije nalazi se atelje kipara Mladena Mikulina čiji radovi krase i veliko dvorište i park

ispred kuće.

Čardaci

Čardaci su drvene kuće građene na kat s prekrasno izrezbarenim trijemovima i vanjskim stubiš-

tima. U prostorijama u prizemlju obično su se nalazile gospodarske prostorije, a na katu, do ko-

jeg se dolazilo vanjskim stubištem, nalazile su se prostorije za boravak članova obitelji.

Preostali primjerci ovog graditeljstva koji se nalaze po selima Turopolja govore o vječnoj čovje-

kovoj težnji da ukrasi svoj dom i učini ga udobnim, a turopoljski majstori kao da su se nadmetali

tko će u tome biti uspješniji. Odolijevaju godinama, bore se s crvotočinama, ali stoje kao spome-

nici ljudskoga rada i mašte. Oni su drvene čipke muških ruku.

http://www.tzvg.hr/


SAKRALNI SPOMENICI Crkva navještenja blažene djevice Marije, Velika Gorica

Kad iz bilo kojeg pravca dolazite u Veliku Goricu, iznad svih krovova uvijek će vam se pogled

prvo zaustaviti na tornju župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Stoljeća prolaze, a ona uspravno stoji, čuvajući povijest u svojim zidovima, upirući s vrha svog

tornja zaštitnički pogled po ravnom Turopolju. Povijest župne crkve usko je povezana s poviješ-

ću ljudi koji su tu živjeli. Velika Gorica kao naselje spominje se 1288. g., a župna crkva 1334.

godine u popisu župa Zagrebačke biskupije, iako je postojala i ranije. Bila je to mala drvena ka-

pela koja je u 16. st. stradala za vrijeme turskih provala. Kad je opasnost minula, bila je obnov-

ljena, ali je ubrzo postala premalena za potrebe župljana. Godine 1679. sagrađeno joj je predvor-

je. Nova crkva sagrađena je do 1700. godine. Kad je brigu o uzdržavanju župne crkve preuzela

Plemenita općina turopoljska, ona je 1757. godine donijela odluku da se crkva proširi dograd-

njom dviju bočnih kapela sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Radovi su završeni 1781. go-

dine. Kad je 1800. godine Zagreb i okolicu pogodio potres, stradala je i velikogorička crkva. Ob-

nova je povjerena zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolleu koji joj je podario novi izgled unutra-

šnjosti. On je tada barokni zvonik zamijenio osmerokutnim s piramidalnim tornjem koji se vit-

košću uzdizao iznad turopoljske ravnice. Velika obnova crkve učinjena je nakon 2. svjetskog

rata, ali se nije poštivala izvornost u obnovi. Temeljito uređenje uz vraćanje prvobitnog izgleda

sa svim detaljima završeno je 1997. godine kada je zablistala u svoj svojoj ljepoti.

Crkva svetog Petra i Pavla, Velika Gorica

Adresa: Kneza Porina 50, Velika Gorica

Crkva blaženog Alojzija Stepinca

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 10. listopada 2003, godine posveti je novu župnu

crkvu i oltar u naselju Cibljanica u Velikoj Gorici, te dosadašnju crkvu Ranjenog Isusa preimeno-

vao u župu blaženog Alojzija Stepinca.

Adresa: dr. Jure Dobrile 70, Velika Gorica

Crkva pohoda Blažene Djevice Marije, Vukovina

Na mjestu današnje župne crkve nalazila se do sredine 17. stoljeća mala drvena kapela sa zvoni-

kom posvećena Blaženoj Djevici Mariji, ali se već 1630. godine spominje kao proštenjarska ka-

pela. Iz pisanih izvora poznato je da je još 1520. godine imala svog upravitelja radi znamenitosti

proštenja iako je pravno spadala pod župu Staro Čiče. Zapisano je da je 1574. godine na zagre-

bačkoj sinodi uz župnika staročičkog bio i Juraj Dalmata (svećenik glagoljaš) za kojeg se izrije-

kom kaže da je «plebanus in Vukovina». Već 1668. godine u zapisima nalazimo podatak da su

kapela i zvonik zidani. Crkva je imala puno zavjetnih darova od ljudi kojima je Majka Božja Vu-

kovinska pomogla. Crkva je tijekom vremena puno puta dograđivana. Danas je to jednobrodna

kasnobarokno – klasicistička crkva. Na brodu ima kupolu s lanternom, zaobljenu apsidu svetišta

i do njega sakristiju. Zvonik je prigrađen. Inventar je iz doba pregradnje i baroka. Temeljito je

izvana obnovljena 1988. godine, a nakon deset godina i unutrašnjost čiji vitraji i freske plijene

svojom ljepotom.


Crkva Majke Božje Snježne, Dubranec

Kapela Majke Božje u Dubrancu podignuta je 1650. godine i u njoj se služilo bogoslužje u zim-

skom razdoblju kad je zbog snijega pristup župnoj crkvi sv. Katarine bio otežan. Tijekom vre-

mena dograđivana je i njezin inventar se obogaćivao, pa je kanonski vizitator 1726. godine zapi-

sao da ju je našao u lijepom stanju. Nekoliko puta je temeljito popravljana i obnavljana, da bi se

1881. godine prišlo novom uređenju pod vodstvom dr. Hermana Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga.

Slikarije u crkvi napravio je majstor Clausen iz Austrije, oltare je po nacrtima Bollea u roman-

skom slogu napravio I. Wagmeister, slikani prozori naručeni su u Beču, a pročelje s kipom ras-

petog Spasitelja do kojeg stoje Marija i Ivan isklesao je profesor zemaljske obrtne škole Morak.

Prema njihovim nacrtima i nastojanjima župa je dobila lijepu crkvu, na lijepom humku, odakle

zvonjava zove župljane sa svih strana pod svoje okrilje.

KULTURNE INSTITUCIJE

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE

Utemeljeno je 1960. godine, a na svoj bogat i sadržajan razvojni put krenulo je iz bivše gostioni-

ce koja se nalazila preko puta današnje domicilne zgrade ove ustanove u Zagrebačkoj 37. U go-

dini utemeljenja pripojena mu je već postojeća ustanova Narodna knjižnica, a tri godine kasnije,

1963. pridružuje im se Kino poduzeće "Prosvjeta" i svi zajedno nastavljaju djelovanje u zgradi

nekadašnjeg Zadružnog doma.

Danas se u Pučkom otvorenom učilištu odvijaju vitalne kulturne djelatnosti (kazališna, galerij-

ska, koncertna, nakladnička, kinematografska) koje uistinu svakodnevno udahnjuju dušu našem

gradu. Zgrada Pučkog otvorenog učilišta preuređena je i adekvatno tehnički opremljena. U POU

djeluje škola stranih jezika i drugi povremeni obrazovni projekti. U podrumu zrade nalazi se

disco KLUB 100.

Zagrebačka 37

Tel: 6259-800

www.pouvg.hr

GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA

Knjižnice i čitaonice u Turopolju imaju dugu tradiciju. Skrb za knjigu i ljubav prema knjizi dubo-

ko su ukorijenjeni u ovim prostorima. Gradska knjižnica Velika Gorica tradicijska je sljednica

Čitaonice u Velikoj Gorici osnovane 1886. godine. Od listopada 1999. godine djeluje samostalno

na dvije lokacije: Središnja knjižnica Zagrebačka 37 (u zgradi POU) i Područna knjižnica Galže-

nica, Trg S. Radića 5.

Zagrebačka 37

Tel: 6253-338

www.knjiznica-vg.hr

http://www.pouvg.hr/

http://www.knjiznica-vg.hr/


GALERIJA GALŽENICA

S radom je počela 1980. u sklopu novog multimedijskog kompleksa Doma kulture Galženica.

Reprezentativnošću izložbenog prostora i svojom lokacijom na središnjem gradskom Trgu Stje-

pana Radića, u arhitektonski i urbanistički novoizgrađenoj gradskoj zoni Galženica, galerija je

širom otvorila vrata ne samo istaknutim imenima iz svijeta moderne i suvremene likovne umje-

tnosti, nego i likovnim umjetnicima lokalnog, regionalnog značaja. Djeluje u sklopu Pučkog otvo-

renog učilišta.

Trg S.Radića 5

Tel: 6221-122

www.galerijagalzenica.com.hr

JAVNI SPOMENICI

Usporedo s urbanističkim razvitkom i naglim bujanjem novih stambenih naselja i čitavih grads-

kih četvrti koncem sedamdesetih rasla je i svijest i potreba za likovno – estetskim uređenjem

gradskog okoliša, odnosno opremanjem javnih prostora i zelenih površina sadržajima umjetnič-

ke prirode.

Skulptura «Legenda», postavljena 1985. na travnjaku uz glavnu prometnicu u Ulici Matice hr-

vatske, reprezentativno je djelo akademskog kipara Šime Vulasa, akademika i profesora na Aka-

demiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, jednog od klasika hrvatskog modernog kiparstva druge

polovice 20. st. Skulptura je modelirana u drvu 1980. godine, apstraktne predodžbe i originalni

je primjerak po kojem je napravljen odljev u bronci postavljen u Ludbregu.

Skulptura "Razlistalo drvo" Dore Kovačević

Postavljena je 1982. u zgradi općinske uprave, danas Uprave Grada Velike Gorice. Svojim razlis-

talim apstraktno-geometrijskim formama barokne izražajnosti, prostorno odmjerena i skladno

komponirana arhitektura kipa, pretpostavlja ozbiljnost i estetsku ravnotežu dojmljivog ambi-

jentalnog iskustva dostojno javnosti mjesta i njegove društvene funkcije.

Bronačani kup Bombaš (Park dr. Franje Tuđmana)

U kontekstu memorijalne plastike svakako zaslužuje pozornost prvi spomenik palim borcima u

Velikoj Gorici, robustan i golijatski nadmoćno impostiran brončani kip Bombaš monumental-

nih pretenzija kipara Emila Bohutinskog. Postavljen je u poluklečećem položaju na visoko uzdi-

gnutom betonskom postolju u parku pored zgrade Pučkog otvorenog učilišta 1951. godine. Ovaj

umjetnik studirao je na akademiji u Zagrebu, a usavršavao se na Accademia di belle arti u Rimu.

Treba svakako spomenuti brončanu bistu, spomen obilježje velikom hrvatskom književniku

i pjesniku Vladimiru Nazoru, postavljenu 1984. godine na mramornom postolju između Kola-

reve i Magdalenićeve ulice. Čvrstom i snažnom modelacijom plastički naglašenih karakternih

crta lica i općenito misaonom karakterizacijom lika nameće se kvalitetom rad akademske kipa-

rice Marije Ujević, akademkinje i profesorice na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Brončana figura koja je formom i sadržajem bliska djeci, ukrašava vrtnu hortikulturnu površinu

dviju specijaliziranih dječjih ustanova, a također je rad kiparice Marije Ujević. Na poziv i u orga-

nizaciji Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Zagrebačkoj ulici, a povodom obilježava-

nja 50 godina rada te ustanove, umjetnica je u stilski prepoznatljivoj maniri obradila temu te

odlila u bronci zanimljivu kiparsku priču «Ivana Brlić Mažuranić, Gita i Hlapić», umanjenu


grupnu kompoziciju s centralnom sjedećom figurom slavne književnice i njenim literarnim ju-

nacima.

Na drugom kraju grada u dvorištu Dječjeg vrtića «Ciciban» postavljen je 1984. godine brončani

kip «Dječak s guskom», tematski i kompozicijski djeci primjeren rad velikogoričkog akadem-

skog kipara Smiljana Holya. Djelo karakterizira iskrenost i jednostavnost mekog naturalističkog

prikaza motiva, čistih linija i oblika koji u najboljoj akademskoj maniri slikovito izražava dopad-

ljivu dječju igru.

Treba spomenuti i kiparsku intervenciju na otvorenom prostoru pored zgrade Pošte u Kolarevoj

ulici. Naime, u suradnji s djecom predškolskog uzrasta mladi velikogorički akademski kipar

Mladen Mikulin, oblikovao je u hrastovom drvu skulpturu «Ptica na zemlji» (visoka 1.80 m).

Na širem području u prigradskim naseljima i lokacijama moglo bi se istaknuti još neka vrijedna

kiparska ostvarenja kao što su: «Fontana», skulptura komponirana od geometrijski stiliziranih

drvenih ploški u formi studenca, rad poznatog akademskog kipara Zlatka Zlatića, postavljen

1981. godine u tvorničkom krugu povodom obilježavanja 70 godina poslovanja DI «Turopolje»;

zatim suvremeno kiparsko spomen – obilježje na mjestu formiranja Turopoljsko – posav-

skog odreda u Čičkoj Poljani, autorski rad istaknutog hrvatskog akademskog kipara Ante Jaki-

ća – Sonya i Mladena Pejakovića, akademskog slikara i profesora na Akademiji likovnih umjet-

nosti u Zagrebu.

GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu

Lokacija: Zagrebačka ulica i Ulica Jurja Dobrile uz pristup Gradskom groblju

Autor skulpture: akademski kipar Mladen Mikulin

Oblik i veličina obuhvata: Površina pravokutnog oblika, veličine cca 2 240 m2, uređena je kao

parkovna površina.

Opis skulpture:

Spomenik je oblikovan kao skladna kompozicija simbola vrata (Krčka vrata u Turopoljskom

lugu) i simbola golubice.

Skulptura Golubice postavljena je na gredu koju nose dva stupa međusobno nagnuta jedan pre-

ma drugom. Stupovi su izvedeni od granita, paljenih i neravno obrađenih ploha, visine od 5m.

Na gredi stoji golubica raširenih krila promjera cca 590cm i ukupne visine 3,40m. Sveukupno

spomenik je visine 7,40m. Golubica i greda na kojoj stoji izvedeni su od nehrđajućeg lima.

Ispred spomenika postavljen je još jedan slobodnostojeći element, monolit s proširenjem u gor-

njem dijelu koji mu daje oblik križa. Monolit je također od granita ali ravnih ploha i pravocrtnih

bridova. Na monolitu su uklesana su imena 121 poginulog branitelja.

Autor: Mladen Mikulin, rođen 1958.g. u Velikoj Gorici. Živi i radi u naselju Vukovina. Diplomi-

rao je 1986. g. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na katedri za kiparstvo.

Dobitnik je nagrade Sedam sekretara SKOJ-a 87.g., nagrade na Salonu mladih 87.g., II. nagrade

na Trienalu hrvatskog kiparstva 88.g. te više natječajnih nagrada za izvedbu javnih spomenika.

Izlagao je u Grande Palaisu u Parizu 1992.g.. Autor je spomenika kardinalu Stepincu u Minchenu

i Melbournu te spomenika Bartolu Kašiću u Rimu. Izradio je nadgrobni spomenik s portretom

Jima Morrisona na pariškom groblju PERE LA CHAISE. Izveo je preko 30 javnih skulptura u Hr-

vatskoj.


MANIFESTACIJE:

Turopoljski Fašnik veljača/ ožujak

Međunarodna turopoljska trka ožujak

Turopoljsko Jurjevo travanj

Proljetni sajam svibanj

Festival urbane kulture - FUK svibanj

Brass Festival svibanj

Ivanje u Buševcu lipanj

Međunarodni festival folklora Velika Gorica lipanj/ srpanj

Turopoljska šetnica srpanj

Goričke večeri srpanj

Žirovinsko spravišće kolovoz

Svjetski Dan turizma kolovoz

Međunarodni festival tradicijskih glazbala - Buševec rujan

Gastro Turopolja listopad

Susreti pučkih kazališta KAJ BUŠ studeni

Martinje studeni

Susret generacija prosinac

Međunarodni festival malih vokalnih sastava prosinac

VGF Festival prosinac

Božićni koncert prosinac

Dani svete Lucije – Dan Grada prosinac

Doček Nove godine – Trg S. Radića 31.12./01.01.

Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb

Vrijeme prijave

Šalter za registraciju putnika otvoren je na međunarodnim letovima 120 minuta, a na domaćim

letovima 90 minuta prije polijetanja zrakoplova. Molimo cijenjene putnike da se na vrijeme regi-

striraju kako bi se izbjegla eventualna kašnjenja.

Kiosci za registraciju putnika

Kiosci za registraciju putnika služe za putnike koji lete zrakoplovima Croatia Airlines-a, Luft-

hanse i Austrian Airlines-a, te su kupili elektronsku kartu, tzv. e-ticket. Putnici sa sobom smiju

imati samo osobnu prtljagu, u suprotnom trebaju se registrirati na redovnom šalteru za regis-

traciju putnika i prtljage. Identifikacija se obavlja pomoću osobne kreditne kartice.

Rezervacije i otkaz rezervacije

Mjesto za svoj let pravodobno osigurajte u putničkoj agenciji ili u poslovnici zrakoplovnog prije-

voznika. Ne iskoristi li se rezervirano mjesto, zrakoplovni prijevoznik ima pravo otkaza svih

sljedećih veza i povratnih rezervacija. Ako rezervirano mjesto ne otkažete najkasnije 24 sata u


domaćem i 48 sati u međunarodnom prometu prije leta, prijevoznik ima pravo zadržati dio nov-

ca uplaćenoga za putnu kartu.

Kako bismo osigurali odgovarajuće usluge, potrebno je prilikom rezervacije putničke karte nag-

lasiti kategoriju putnika npr.: dijete bez pratnje, osobe s posebnim potrebama, osobe kojima je

potrebna tuđa pomoć, osoba koja putuje s kućnim ljubimcem i dr.

Prtljaga

U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred

šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40 kuna, odnosno 6 eura.

Predana prtljaga

To je prtljaga koju putnik predaje pri prijavi leta, a prevozi se u prtljažnom djelu zrakoplova.

Ograničenja za predanu prtljagu

Svaki odrasli putnik ili dijete koje plaća kartu s određenim popustom imaju pravo na sljedeće

količine besplatnog prijevoza prtljage:

Međunarodni letovi:

poslovni razred 30 kg (66 lbs)

ekonomski razred 20 kg (44 lbs)

Domaći letovi:

poslovni razred 20 kg (44 lbs)

ekonomski razred 15 kg (33 lbs)

Ručna prtljaga

Prtljaga koju putnik nosi sa sobom u putničku kabinu zrakoplova. Zrakoplovni prijevoznik od-

ređuje do kolike težine i kojeg opsega može biti ručna prtljaga koju putnik može unijeti u zrako-

plov.

U ručnoj prtljazi NIJE DOPUŠTENO unositi u kabinu zrakoplova:

- igračke u obliku oružja i replike oružja,

- noževe bilo koje dužine i od bilo kojeg materijala (uključujući metalne turpijice za nokte),

- škarice bilo koje veličine,

- pletaće igle,

- britvice (ulošci dvostrani) za brijaće aparate,

- pikada,

- noževe za otvaranje pisama,

- metalni pribor za jelo,

- vadičep,

- sportske baseball, golf i slične palice,

- obrtnički alat koji se može iskoristiti kao učinkovito oružje,

- bilo koji drugi predmet koji se može iskoristiti za nanošenje ozljeda

... ALI JE DOPUŠTEN njihov transport u predanoj prtljazi, stoga Vas molimo da ih spakirate u

prtljagu koja se prevozi u prtljažnom djelu zrakoplova.

U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred

šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40kn, odnosno 6 eura.


NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU

Od 6. studenoga 2006. na svim aerodromima u EU, Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, primjenjuju

se nova pravila prilikom zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage.

U cilju zaštite putnika u zračnom prometu EU je uvela ograničenje količina tekućine koja se smi-

je unijeti u kabinu zrakoplova - kao ručna prtljaga - zbog moguće uporabe tekućina kao eksplo-

ziva. Iste mjere zaštite zračnog prometa obavezne su i u Republici Hrvatskoj.

Upozorenje putnicima

Prilikom pakiranja u ručnoj prtljazi možete ponijeti samo manju količinu tekućina. Tekućine su

dozvoljene za prijevoz u ručnoj prtljazi ukoliko pojedinačna pakiranja ne prelaze kapacitet (zap-

reminu) veći od 100 ml ili 100 g, te je spremljena u prozirnu plastičnu vrećicu sa zatvaračem.

Maksimalni kapacitet (zapremina) vrećice je 1 litra. Sadržaj plastične vrećice mora biti priklad-

no spremljen te vrećica mora biti u potpunosti zatvorena.

U tekućine se ubrajaju: gelovi, paste, losioni, mješavine tekućina i čvrstih tvari, sadržaji boca pod

tlakom, npr. paste za zube, gelovi za kosu, pića, sirupi, parfemi, pjena za brijanje, dezodoransi i

ostali predmeti sličnog

Avio-kompanije čiji zrakoplovi slijeću na pistu Zračne luke Zagreb:

AEROFLOT

AIR FRANCE / KLM

AUSTRIAN AIRLINES

CROATIA AIRLINES

ČSA

EasyJet

GERMANWINGS

LUFTHANSA

MALEV- Hungarian Airlines

Spanair

TAP Portugal Representative Croatia and Slovenia

TURKISH AIRLINES

WIZZ Air


TURISTIČKA PONUDA

SMJEŠTAJ

HOTEL

Hotel GARNI

Mikulčićeva 7a, 10 410 Velika Gorica

Tel. 6253 600. Fax:6253 601

E-mail:

[email protected]

[email protected]

Web: www.hotel-garny.hr

Kategorija: ***

(sobe: 8/2; 12/1)

PRENOĆIŠTA

PRENOĆIŠTE BIJELA RUŽA

Trg kralja Tomislava 39, 10 410 Velika Gorica

Tel. 6221 358, Fax: 6221 400

E-mail:

[email protected]

[email protected]

Web:www.hotel-gorica.hr

Kategorija: **

(sobe: 5/4; 12/2)

PRENOĆIŠTE BARBA NIKO

Pleška 125, 10 410 Velika Gorica

Tel/Fax: 6265 573

E-mail: [email protected]

Web:www.barba-niko.hr

Kategorija: prenoćište

(sobe: 4/2; 2/1, 1/3 )

PRENOĆIŠTE IKAR

Klarići 46, Rakarje, 10 410 Velika Gorica

Tel/Fax: 6223 302, Mob. 091 5672 823


Web: www.ikar.com.hr

Kategorija: prenoćište

(sobe: 3/3; 1/2)

mailto:[email protected]


http://www.hotel-garny.hr/



http://www.hotel-gorica.hr/


http://www.ikar.hr/


PRENOĆIŠTE-BUFFET PLEŠKA

Pleška 46, 10 410 Velika Gorica

Tel./Fax: 6265 277


Web: www.pleska.hr

(sobe: 2/3; 3/2)

PHOENIX GORICA d.o.o.

Velikogorička 10b; 10419 Staro Čiče

Tel: 6230 335; 6230 442

(sobe: 3/2)

PRENOĆIŠTE SAN

Rakarska 57, Velika Gorica

Tel: 6227-089; 6223-145

(sobe:5/2; 2/3)

Iznajmljivanje soba u kućanstvu DIVNA

Zagrebačka 6, Velika Mlaka

Tel: 6234 714, 6218 825

Mob. 099/6234 714 , 091/6234 714


(sobe:4/1,1/3)

Ugostiteljski obrt „IVAC“

Šandora Brešćenskog 1, Velika Gorica

Mob.091/5693-567

Web: www.ivac.hr

(sobe:4/1)

DREAM PRENOĆIŠTE

Fausta Vrančića 12, Velika Gorica

Tel: 6215-344 [email protected]

SOBE PLESO

Vladimira Nazora 8, Velika Gorica

Tel: 6265-048

Mob: 091/544-2500; 091/6265-048

IZLETIŠTE KLJUČIĆ BRDO – OBITELJI MATKOVIĆ

Izletište KLJUČIĆ BRDO (www.kljucic-brdo.hr) obitelji Matković u Kravarskom smješteno je na

prekrasnim brežuljcima Vukomeričkih gorica i jedno je od najbližih turističko rekreacijskih cen-

tara. Kompleks izletišta obuhvaća brojne brežuljke, pašnjake, šume, voćnjake,vinograde, a raz-

nolike mogućnosti za odmor i rekreaciju omogućit će i najzahtjevnijima ugodan odmor i bijeg od

stresa. U sklopu izletišta nalazi se i zoo park gdje možete pogledati uzgajališta divljih svi-

nja,konja,muflona,srna,jelena,fazana,divljih patki i domaćih životinja.


http://www.ikar.hr/


http://www.ivac.hr/



Adresa: Ključićka cesta bb, Ključić Brdo

telefon: 091/9653 144 ili 098/477 660

radno vrijeme: petak: 13.00-03.00; subota: 11.00-03.00; nedjelja: 11.00-22.00

IZLETIŠTE ODRANSKI RIBIČ

Na obali rijeke Odre u stoljetnoj šumi turopoljskog kraja, samo desetak kilometara od Velike

Gorice, nalazi se izletište ODRANSKI RIBIČ – mjesto odmora i rekreacije, idealno za obiteljske

izlete. U toplom ambijentu i prekrasnoj prirodi provedite ugodne trenutke sa svojom obitelji,

prijateljima ili poslovnim partnerima.U sklopu izletišta nalazi se i dječje igralište, a uz svakod-

nevna jela s roštilja i ostale delicije, ljubazno osoblje restorana poziva vas da ih posjetite i uvjeri-

te se u njihovu ljubav prema tradiciji.

Adresa: Čička poljana bb,

telefon: 01/6236 096,

Mobitel: 098/9721 607

RESTORANI:

RESTORAN MON AMI

Adresa: Trg kralja Tomislava 26,Velika Gorica

Telefon: 6213-333,6220-710

Radno vrijeme: 8,30-23,00, nedjeljom zatvoreno

RESTORAN GROF

Adresa: Malobunska c.35,10 413 Mala buna

Telefon: 6230-830

Radno vrijeme: 7,00-23,00, vikendom 9,00 do 03,00

RESTORAN GORIČKA KLET

Adresa: Braće Radića1, Velika Gorica

Telefon: 6218-323

Radno vrijeme: 8,00-23,00, nedjeljom zatvoreno

RESTORAN CRNI GROZD

Adresa: Kurilovečka 130, Velika Gorica

Telefon: 6218-286

Radno vrijeme: pon-pet 7,00-24,00, pet 7,00-02,00,

sub 7,00-03,00, nedjeljom zatvoreno

RESTORAN PHOENIX

Adresa: Velikogorička 10b, Staro Čiče

Telefon: 6230-335

Radno vrijeme: 6,00-22,00, subotom 6,00-01,00,

nedjeljom zatvoreno

RESTORAN BABRIGA

Adresa: Josipovićeva 56, Velika Gorica


Telefon: 6217-864

Radno vrijeme: 7,00-23,00

RESTORAN REGATA

Jagodno 80a, Jagodno

Telefon: 6233-616

Radno vrijeme: 8,00 -23,00

RESTORAN ZA VAŠU DUŠU

Okuje bb, Velika Gorica

Telefon: 6226-652

Radno vrijeme: 11,00-23,00; vikendom :11,00-03,00

RESTORAN ZLATNI ZMAJ

Šetalište Franje Lučića 11, Velika Gorica

Telefon: 6227-889


PIVNICA TUROPOLJE

Trg kralja P. Krešimira IV 29, Velika Gorica

Telefon: 6221-321


KONOBA BUKARA

Adresa: Hrvatske bratske zajednice 41a, Velika Gorica

Telefon: 6224-505


PIZZERIA:

GAVRAN

Zagrebačka 122, Velika Gorica

GRACIJA

Trg S. Radića 2, Velika Gorica

KAKTUS

Kolodvorska 12, Velika Gorica

MODENA

Trg kralja Petra Krešimira IV br. 14, Velika Gorica

MONUMENT

Andrije Kačića Miošića 67, Velika Gorica

ZVONIMIR

Domagojeva 16a, Velika Gorica


Suvenirnice

BRIGLJEVIĆ, proizvodnja destiliranih alkoholnih pića

Braće Radića 35, Velika Gorica

Telefon: 01/6252-846; 098/9214 766

HALUGA

Kolodvorska 12, Velika Gorica

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 17-20, subota 9-14

POKLON ATELJE MAJA RADOČAJ

Hrvatske bratske zajednice 3, Velika Gorica

Telefon: 6213-464; 091/5500 432

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 15-19, subota 9-14

IVANČICA , modni salon i izrada etno suvenira

Sisačka 11, Velika Gorica

Telefon: 6225-070; 091/2535 459

MUZEJ TUROPOLJA Trg kralja Tomislava 1, Velika Gorica

Korisne informacije

GRAD VELIKA GORICA


6269-900

AUTOBUSNI KOLODVOR

Trg kralja P. Krešimira IV. bb

6221-307, 6221-046, 6222-143

Vozni red pogledajte na www.zet.hr

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR

Kolodvorska 151

3782-731

Vozni red pogledajte na www.hznet.hr

ZRAČNA LUKA ZAGREB

Pleso bb, tel. 4562-222, 6265-222

TAXI SLUŽBA

970

http://www.zet.hr/

http://www.hznet.hr/


6221-294

099 2499 906

Stajalište – Autobusni kolodvor u Velikoj Gorici

MUP

X POLICIJSKA POSTAJA VELIKA GORICA

M. Magdalenića 2

6221-144

DOM ZDRAVLJA

Matice hrvatske bb

6379-700

LJEKARNE

LJEKARNA BR. 1

Matice hrvatske b.b.

6221-312, 6256-526

dežurna od 16. do 31. u mjesecu od 0-24

LJEKARNA BR. 2

Trg kralja P. Krešimira IV bb

6221-269

dežurna od 1. do 15. u mjesecu od 0-24

LJEKARNE KENFELJ

Zagrebačka 1, 6227-587

LJEKARNE FARMAKO

A. K. Miošića 47

6225-417

POŠTE

S.Kolara 15

6222-128, 6222-148


6222-098


BANKE

ZAGREBAČKA BANKA


6221-300

ZAGREBAČKA BANKA

Trg S.Radića 5

6221-319

ZAGREBAČKA BANKA

Kralja Dmitra Zvonimira 5

6254-200

ZAGREBAČKA BANKA

Zračna luka, Pleso bb

4562-316, 4562-414

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK


062/372-510

HYPO BANKA

Trg kralja P. Krešimira IV br. 3

6379-601

PRIVREDNA BANKA

Zagrebačka 12

6362-381

PRIVREDNA BANKA

Trg S. Radića 6

6228-070

CENTAR BANKA

Kurilovečka 5

6262-000

RAIFFEISEN BANK

Zagrebačka 44

6238-900

SPLITSKA BANKA


6304-920


VOLKSBANK

Zagrebačka 80

6228-090

HPB


6238-600

BANCO POPOLARE


062/272-727


Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. god. u 58 samostalnih naselja Velike Gorice živi 63.517 stanovnika odno-

sno 20,5% stanovnika Zagrebačke županije.

Kretanje broja stanovnika

Broj stanovnika na području Grada Velike Gorice rastao je i između 1991. i 2001. godine te nas-

tavlja rasti stopom od cca. 2,10% godišnje te se očekuje se da će do 2015 godine Grad Velika

Gorica imati oko 74.500 stanovnika, odnosno broj žitelja biti će 17,13% veći nego u pri popisu

stanovništva 2001. godine.

Velikoj Gorici gravitiraju i okolne općine: Pokupsko, Kravarsko i Orle. Ako se u analizu uključe i

područja susjednih općina koje gravitiraju Velikoj Gorici, ukupan broj stanovnika 2001 bio je

70.137.

Struktura stanovništva prema starosnoj dobi

Prema popisu stanovništva iz 2001 struktura stanovništva Ve-

like Gorice prema starosnoj dobi povoljnija je nego u drugim

dijelovima RH, jer radno sposobno stanovništvo predstavlja

više od 2/3 odnosno više od 68% ukupnog broja stanovnika, a

dodatnih 24,52% stanovnika starosne je grupe do 19 godina i

predstavlja značajan budući potencija.

Promatrano u okvirima šire regije i uključujući Općine koje

gravitiraju Velikoj Gorici struktura stanovništva prema staros-

noj dobi nešto je nepovoljnija jer je odnos mladog i starog sta-

novništva, kao i indeks starosti nepovoljniji.

U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika od-

nosno 33.130 stanovnika ili 52,25% od ukupnog broja stanov-

nika administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem

stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u

Struktura

stanovništva

prema dobi

Velika Gori-

ca

0-19 15.576

20-29 9.822

30-39 9.039

40-49 9.772

50-59 8.587

60-69 5.913

70 i više 4.015

Nepoznato 793

Ukupno 63.517


11 naselja sa brojem stanovnika manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj

stanovnika prosječnog naselja (u prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531.

U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika odnosno 33.130 stanovnika ili

52,25% od ukupnog broja stanovnika administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem

stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u 11 naselja sa brojem stanovnika

manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj stanovnika prosječnog naselja (u

prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531.

BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 1991.): 56.884

BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 2001.): 63.517

POVRŠINA GRADA: 328,66 km2

GUSTOĆA STANOVANJA - 1991.: 173,1 st./km2

GUSTOĆA STANOVANJA - 2001.: 192,9 st./km2

BROJ SAMOSTALNIH NASELJA (2001.): 58 100%

GRADSKO SREDIŠTE (2001.): 1 (52,25%)*

NASELJE S VIŠE OD 3.000 STANOV-

NIKA (2001.):

1 (5,27%)*

NASELJA S 1.000 DO 2.999 STANOV-

NIKA (2001.):

8 (16,28%)*

NASELJA S 500 DO 999 STANOVNIKA

(2001.):

14 (14,51%)*

NASELJA SA 100 DO 499 STANOVNI-

KA (2001.):

23 (10,56%)*

NASELJA S MANJE OD 100 STANOV-

NIKA (2001.):

11 (1,13%)*

PROSJEČNI BROJ STANOVNIKA PO NASELJU

(2001.):

531

Zaposlenost

Poslodavci u Velikoj Gorici najviše traže radnike uslužnih i trgovačkih struka s oko 30% (čuvare,

prodavače i druge), zatim jednostavna zanimanja s oko 26% (radnici bez zanimanja, drvoprera-

đivački radnici i slični), te zaposlenike za pojedinačnu proizvodnju s oko 21% (elektroinstalate-

ri, bravari i drugi). Blizina Zagreba pruža jednostavan, logičan i brz pristup velikom tržištu rad-

ne snage u deficitarnim zanimanjima.

Broj zaposlenih i nezaposlenih *porezna uprava

Zaposleni Velika Gorica

2004 13.000

2005 13.515

2006 14.822

2007 14.663

Prosječan tjedni broj radnih sati 41,4


Prometni položaj Grada Velike Gorice

Činjenica kako su se u počecima naseljavanja stanovništva na nekom prostoru birali prostori koji su sadržavali potrebne životne resurse, ali i koji su se nalazili na postojećim prometnim

pravcima. Prometni položaj postajao je sve značajniji s razvojem trgovine. Danas prometni

položaj i razvijenost prometne infrastrukture predstavlja jedan od posebno značajnih preduvje-

ta razvoje nekog područja. Grad Velika Gorica ima izuzetno povoljan prometni položaj, imajući u

vidu činjenicu kako njegovim prostorom prolaze značajni cestovni i željeznički koridori, kao i

činjenicu da se na području Grada nalazi i najznačajnija hrvatska zračna luka. Kada se govori o

prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na europske prome-

tne koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru postojećih prirod-

nih regija te županija. Na slici 1. prikazan je položaj Grada Velike Gorice u odnosu na postojeće

europske prometne koridore Vb i X. Iz prikaza na slici 1. i 2. očigledno je kako se područje Grada

Velike Gorice nalazi u okviru ili ga navedeni prometni koridori presijecaju. Predmetno predstav-

lja jedan od bitnih čimbenika koji garantira da će područjem Grada Velike Gorice proći najzna-

čajniji cestovni i željeznički pravci. Presijecanje prometnih koridora Vb i X na području Grada

Velika Gorica ukazuje na činjenicu kako će se na tom području (njegova neposredna blizina)

formirati i najznačajnije hrvatsko prometno čvorište – Zagreb. Pri tom treba istaknuti i činjenicu

kako još uvijek nije u cijelosti riješen problem sisačkog prometnog pravca koji od Zagreba, pre-

ko Velike Gorice i Siska vodi prema Bosni i Hercegovini i dalje prema Dalmaciji.

Slika 1. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor X


Slika 2. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor Vb

Ovakav prometni položaj Grada Velike Gorice u odnosu na paneuropske prometne koridore X i

Vb ukazuje na činjenicu da će i u okviru Hrvatske Grad Velika Gorica imati povoljan prometni

položaj. Predmetnom doprinosi pružanje E-cesta i glavnih pružnih pravaca područjem Grada

Velika Gorica, kojim se osigurava izravno povezivanje Grada Velike Gorice u hrvatski i europski

prometni sustav.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [5] iz 1992. godine,

ustrojena je Općina Velika Gorica koja je obuhvaćala 59 naselja. Godine 2006.

Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [6], Općina Ve-

lika Gorica dobiva status grada (slika 2.1.). Iako se po prostornim značajkama i naseljima

Iz priloga na slici 3. vidi se radi o heterogenom prostoru na kojem se izdvajaju tri zemljopisne

cjeline i to:

1. Turopoljska nizina u središnjem dijelu,

2. Vukomeričke Gorice u jugozapadnom dijelu i

3. Prisavlje u sjeveroistočnom dijelu.


Slika 3. Prikaz naselja Grada Velika Gorica po zemljopisnim cjelinama

Kada se govori o prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na

europske prometne koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru

postojećih prirodnih regija te županija.

Kvalitetno uključivanje Grada Velike Gorice u hrvatski cestovni prometni sustav osigurava auto-

cesta A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi sjevernim dijelom Grada Velike Gorice (smjer

istok-zapad) s tim da se planiranom izgradnjom autoceste A11 (Zagreb-Sisak) osigurava prome-

tna veza sjever-jug, što područje Grada Velike Gorice u cijelosti integrira u glavnu prometnu

mrežu Republike Hrvatske.

Zračna luka Zagreb, koja se nalazi na području Grada Velike Gorice, trenutno je državnom ces-

tom 408 uključena u prometni sustav RH, s tim da se u budućnosti kvaliteta prometne poveza-

nosti Zračne luke planira osigurati spojem na autocestu A3 kao i izgradnjom suvremenog put-

ničkog terminala koji uključuje cestovnu i tračničku komponentu.

Prostornim planom Zagrebačke županije definirani su slijedeći prometni infrastrukturni objekti

koji prolaze ili uključuju dijelove Grada Velike Gorice, a državnog su ili županijskog značaja:


a) autoceste:

- Zagrebačka zaobilaznica,

- Autocesta Zagreb-Sisak,

b) brze ceste:

- Zagreb-Velika Gorica,

c) ostale državne ceste

- Velika Gorica-Petrinja-Hrvatska Kostajnica (D30)

- Velika Gorica-Kravarsko-Pukupsko-Viduševac (D31)

- Velika Gorica-Zračna luka Zagreb (D408),

- Čvor Kosnica-Čvor Velika Gorica jug (istočna obilaznica Velike Gorice)

d) županijske ceste

- Kuče Veleševec-Pešćenica,

- Mičevec-Ščitarjevo-Strmec Bukevski-Veleševec,

- Zračna luka Zagreb,

Grad Velika Gorica smještena je uz prometni čvor Zagreb u koji je uključena izravnom željeznič-

kom vezom, kao i sa dva čvora na autocesti A3 te Zračnom lukom Zagreb koja se nalazi na pod-

ručju sjevernog dijela Grada.

Kada se govori o efektivnosti postojećeg prometnog sustava na području Grada Velike Gorice

moraju se posebno cijeniti slijedeći elementi:

- granska povezanost u prometnom sustavu,

- povezanost u kopnenom prometnom sustavu,

- rješenje prijevoza putnika u gradskom i međugradskom prijevozu,

- raspodjela tereta po granama prijevoza,

- upravljanje i vođenje prometnih tokova,

- kvaliteta prometne infrastrukture,

- kvaliteta urbanog prijevoza putnika,

- promet u mirovanju i promet osoba s poteškoćama u kretanju,

- sigurnost prometa,

- ekološki pokazatelji prometnog sustava i

- ostali čimbenici prometnog sustava.

Ne ulazeći u elemente koji su izvan utjecaja Grada Velike Gorice, odnosno Zagrebačke županije i

Zagreba, a koji utječu na razvoj prometnog sustava Grada Velike Gorice, može se konstatirati

kako težište razvoja treba usmjeriti na funkcionalni prometni sustav.

Postojećim prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice definirana je namjena površina

(slika 4.) kao osnovni preduvjet urbanizacije navedenog prostora. U prometnoj analizi

poseban značaj i ulogu ima prometna infrastruktura (slika 4.).


Slika 4. Prometna infrastruktura predviđena prostornim planom

Iz prikaza na slici 4. očigledno je kako se Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice

planira značajno funkcionalno poboljšanja postojeće mreže cesta, kao i realizacija plovnog

puta Savom do Sopa Bukevskog gdje je predviđena lokacija riječne luke.


Slika 5. Generalni urbanistički plan Velike Gorice – promet

Na slici 5. prikazano je prometno rješenje Velike Gorice unutar granica GUP-a koje pretpostavlja i

ulaz gradske željeznice (laki tračnički sustav ili tramvaj ) iz smjera Domovinskog mosta u profilu

istočne obilaznice Velike Gorice te povezivanje s postojećim

željezničkim kolodvorom. Nije predviđen koridor prema Zračnoj luci.


Slika 6. Prijedlog nove konfiguracije ulične mreže na području Velike Gorice

Iz prikaza na slici 6. očigledno je kako nova konfiguracija cestovne mreže na području Grada

Velika Gorica omogućuje preusmjeravanje kompletnog tranzitnog prometa, kao i prometa koji

za cilj putovanja ima odredište u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji ili izvan tih prostora, na autoces-

te. Ostali cestovni promet ima na raspolaganju funkcionalnu mrežu državni županijskih cesta.

Produljenjem trase državne ceste 31 (istočna obilaznica Velike Gorice) dobiva se nova promet-

nica za prometovanje smjerom sjever-jug, a nova županijska cesta uz kanal Sava-Odra omogu-

ćava prometnu vezi smjerom istok-zapad.


Cestovna infrastruktura

Cestovna infrastruktura predstavlja najznačajniji dio prometne infrastrukture na području Gra-

da Velike Gorice, imajući u vidu orijentaciju na cestovni promet i činjenicu kako je na lokalnoj

razini cestovni promet najznačajniji oblik prometne veze i dnevne migracije stanovništva. Obzi-

rom na činjenicu kako na cestovni promet velik utjecaj imaju interni i tranzitni prometni tokovi,

potrebno je u analitičkim postupcima sagledati probleme funkcioniranja cestovnog prometnog

sustava u cijelosti, ali i svaki segment posebno. Pri tom se polazi od činjenice kako bi, u principu,

tranzitni cestovni promet treba biti usmjeren na autoceste i državne ceste, dok se lokalni pro-

met uglavnom oslanja na županijske i lokalne ceste. Međutim, ovakav pojednostavljeni prikaz,

temeljen na funkcionalnoj podjeli razvrstane cestovne mreže, samo je uvjetno takav. Naime,

biranje itinerera kretanja u pravilo je individualno uvjetovano i uglavnom proizlazi iz kriterija

brzine putovanja, razine uslužnosti i ekonomičnosti, pri čemu su kriteriji individualno rangirani.

Kada se govori o cestovnoj infrastrukturi mora se imati u vidu činjenica kako njezino određenje

i značajke ovise o činjenici jeli ista izgrađena u urbanim i ruralnim područjima.

Postojeća klasifikacija cesta polazi od kategorije javnih cesta [18] koje se dijele na:

- razvrstane i

- nerazvrstane.

Kategorija razvrstanih cesta zastupljena je i u urbanim i ruralnim područjima s tim da

sukladno Zakonu o javnim cestama postoje slijedeće kategorije javnih cesta:

- autoceste,

- državne ceste,

- županijske ceste i

- lokalne ceste.

Prema postojećoj klasifikaciji za koju je nadležna Vlada RH, koja i donosi mjerila za razvrstava-

nje javnih cesta i obavlja razvrstavanje cesta u jednu od četiri navedene kategorije, izvan klasifi-

kacije ostaje dio cestovne mreže izvan naselja, ali i posebno značajan dio u urbanim područjima

(ulice).

Nerazvrstana cestovna mreža izvan naselja predstavljaju ceste i putovi koji se koriste za javnu

uporabu lokalnog stanovništva, bilo da se radi o poljskim putovima, šumskim putovima ili dru-

gim nerazvrstanim cestama. U ovu kategoriju cesta spadaju uglavnom zemljani neuređeni puto-

vi koji su osposobljeni samo za kretanje poljoprivredne mehanizacije, odnosno

mehanizacije koja se koristi u šumarstvu.

Nerazvrstanu cestovnu mreža u urbanim sredinama predstavljaju, u pravilu, ulice koje po svo-

jim značajkama mogu imati geometrijske parametre bilo koje od razvrstanih cesta. Za sve

javne ceste u urbanim područjima znakovito je kako bi trebale sadržavati i elemente namijenje-

ne kretanju pješaka i biciklista.


Na slici 7. Prikazana je mreža razvrstanih cesta na području Grada Velike Gorice 2009. godine:

Prometni tokovi

Prometni tokovi, koji se javljaju na nekom području, indikator su i odraz određeni društvenih

aktivnosti, bilo da se radi o gospodarskim, kulturnim, sportsko-rekreativnim, obrazovnim ili

administrativno-upravnim. Naseljenost i standard stanovništva izravno utječu na karakteristike,

raspodjelu i vrstu prometnih tokova. Ukoliko se neko područje nalazi na raskrižju prometnih

putova, svemu tome treba pridodati i tranzitne prometne tokove. Područje Grada Velike Gorice,


na kojoj je locirana Zračna luka Zagreb, magistralna željeznička pruga, kao i važna cestovna

mreža, karakterizirat će zračni prijevoz i transport s

njemu pripadajućim tokovima putnika i tereta, tokovi putnika i tereta željeznicom te intenzivni

prometni tokovi u cestovnom prometu.

Cestovni prometni tokovi

Na ulogu i značaj cestovnog prometa i prometne tokove, posebno kada su u pitanju manje admi-

nistrativne cjeline, kakva je i Grad Velika Gorica, bitno utječe prometni položaj, odnosno posto-

janje prometnica velike propusne moći. U tom dijelu ne manji utjecaj ima razvijenost cestovne

mreže kao i kanaliziranje glavnih prometnih tokova uvjetovano prirodnim ili infrastrukturnim

zaprekama ili vođenjem prometnih tokova (regulacija).

Obzirom na mjesto generiranja prometnog toka isti, u odnosu na područje Grada Velike Gorice,

mogu biti:

- tranzitni,

- ulazno-izlazni i

- lokalni.

Pod tranzitnim prometnim tokom, polazeći sa stajališta Grada Velike Gorice, podrazumijevaju se

prometni tokovi koji tranzitiraju područje Grada Velike Gorice.

Ulazni prometni tok je prometni tok koji se generira izvan područja Grada Velike Gorice i zavr-

šava na području Grada. Izlazni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada

Velike Gorice i odredište (cilj putovanja) ima izvan područja Grada Velike Gorice.

Lokalni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada Velike Gorice i završa-

va na istom području.

Analiza prometnih tokova može se raditi i za manje cjeline, kao što su primjerice naselja na pod-

ručju Grada Velike Gorice, s tim da se u tom slučaju prometni tokovi analiziraju u odnosu na

konkretno naselje. U tom slučaju pojam lokalnog prometnog toka može se zamijeniti s urbanim

prometnim tokom.

Područjem Velike Gorice prolazi i autocesta A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja se u prometni

sustav Grada Velike Gorice uključuje preko čvorova Velika Kosnica i Buzin. Kako čvor Velika

Kosnica još uvijek nije u punoj funkciji, to sliku prometnog opterećenja autoceste A3 na prosto-

ru Grada Velike Gorice određuje promet na čvoru Buzin. Na slici 8. prikazano je prometno opte-

rećenje čvora Buzin temeljem kojeg se određuje prometni tok autocestom A3 u smjeru istoka i

smjeru zapada.


Slika 8. Dnevni promet na Čvoru Buzin (Zagrebačka zaobilaznica – A3)

Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi

Područje Grada Velike Gorice ima karakterističan oblik i cestovnu mrežu koja se uglavnom

pruža smjerom sjever-jug. Postojeća konfiguracija cestovne mreže unutra Grada Velike Gorice,

kao i razvijenost naselja uvjetuju prostornu prometnu situaciju u kojoj je svrsishodna

analiza prometnih tokova na relativno malom broju lokacija (ulazni i izlazni prometni tokovi)

kao i analiza urbanih tokova samo na području Velike Gorice (slika 8.).


Slika 9. Lokacije za analizu tranzitnih, ulaznih, izlaznih i urbanih tokova na području Grada Velike

Gorice

Temeljem obrade podataka o prometu na području Grada Velike Gorice, neupitna je činjenica

kako je državna cesta 30 na ulazu u Veliku Goricu iz smjera Zagreba prometno najopterećeniji

dio svih cesta na području Gada, pa čak i od autoceste A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi

područjem Grada Velike Gorice.

Relativno malo prometno opterećenje (mali do srednji intenzitet prometa) na državnoj cesti

31, županijskim cestama 1046, 3068 i 3041, kao cestama od posebnog značaja za Grad Veliku

Goricu, rezultat su činjenice kako je gravitacijsko područje tih cesta ruralnog tipa s niskim pro-

metnim potencijalom.


Slika 10. Raspodjela prometnih tokova na glavnoj cestovnoj mreži Grada Velike Gorice

Ostale značajke prometnih tokova

Prometni tok cestovnih vozila predstavlja dinamički sustav vozila u pokretu za koje vrijede

zajedničke značajke koje opisuju prometni tok.

Osnovne značajke prometnog toka su:

- brzina prometnog toka,

- srednja vremenska i srednja prostorna,

- gustoća prometnog toka,

- protok.


Pritom se mora imati u vidu činjenica kako su navedene značajke u velikoj mjeri u korelaciji s

značajkama cesta i modelima upravljanja (regulacije) prometom. Ove značajke neposrednog

okruženja u kojem se odvija promet bitno utječu na njegove temeljne značajke, kao i ostale po-

kazatelje koji opisuju prometni tok kao što su razina uslužnosti, struktura prometnog toka i

sigurnost cestovnog prometa.

Documents

MATERIJALI ZA PRIPREMU USMENOG DIJELA ISPITA · PDF fileVeć od pobjede nad Turcima pod Siskom 1593. godine, a pogotovo nakon zadnjeg poraza Tura-