SPOJNICE

Zadatak spojnica je da spoje u jednu cjelinu dva zasebna vratila-vratilo elektromotora i obrtne pumpe ili jedno dugačko vratilo napravljeno od više dijelova. Spojnica treba da bude konstruktivno izvedena da se lahko može rasklopiti i skinuti kada neki ogranak vratila treba da bude duže vrijeme isključen iz rada.

-Podjela spojnica prema načinu na koji je ostvarena cjelina između zasebnih vratila i dijelova vratila:

a) krute spojnice-između dijelova vratila stvaraju geometrijsku cjelinu.Geometrijske ose im se poklapaju.Spojena vratila izgledaju kao jedno vratilo

b) uzdužno-pokretljive spojnice- omogućavaju da se spojena vratila uzdužno relativno pokreću

c)gipke (elastične) spojnice-omogućavaju da se spojena vratila pokreću u radijalnom pravcu

d) zglavkaste spojnice-spajaju vratila pod uglom e) specijalne spojnice-kod automobila;prekidaju vezu između vratila kada moment

prekorači određenu vrijednost -Podjela prema djelovanju:

a) stalne

b) uključne(isključne)-dopuštaju da se susjedna vratila spoje ili razdvoje bez ikakvog rasklapanja elemenata

Prilikom proračuna spojnica treba voditi računa o sljedećim faktorima: a) maseni momenti inercije predajnog i prijemnog dijela agregata b) krutosti spojnice c) o karakteru rada motorne i konzumne mašine

Mmax-maksimalni obrtni moment; Mn-maksimalni nominalni moment ;

Pn-nominalna snaga motorne mašine; ω-ugaona brzina

Mmax>Mn=Pnω

φ-faktor neravnomjernosti φ=MmaxMn

Kapacitet spojnice se

izražava obrtnim momentom koji spojnica sa sigurnošću prenosi(Ms) Ms-odnos

maksimalnog momenta (MM) i stepena sigurnosti (υ) Ms=Mmυ

Maksimalni moment MM-jačina pri kidanju nekog od elemenata spojnice, obično najkarakterističnijeg elementa koji se jedino proračunava. Stepen sigurnosti se kreće od 2-3

Maksimalni obrtni moment kojim je spojnica opterećena treba da bude uvijek manji od momenta Ms, izuzetno jednak momentu Ms

1.Krute spojnice

Vratila spojena krutom spojnicom čine statičku cjelinu, svi udari i neravnomjernosti se prenose sa jednog na drugo vratilo.Spojnica mora biti što bliža ležištu.Geometrijske ose vratila se moraju tačno podudarati.Mogu se koristiti kao redukcione spojnice-koje povezuju vratila različitog prečnika.

1.1.Spojnice sa naglavkom ( čahuraste/spojnice s klinom)

Naglavak je od čelika (Č.0445) –navučen na krajeve vratila i pričvršćen klinovima za vratilo

d-prečnik vratila

D=(1,4-2)*d; L=(2,8-3,8)*d Veoma konstrukciono prosta spojnica, nije pogodna za demontažu.Radi izbijanja klinova potrebno je predvidjeti dovoljnu dužinu žljebova na vratilu.Spojnica ne može biti namještena pored ležišta.Koristi se za vratila 10-100 mm (spajanje vratila na dizalicama).

1.2.Spojnica sa naglavkom SKF

Ima tanku unutrašnju čahuru, jednodijelna, nezarezana,debeli naglavak.

Pri navlačenju naglavka čahura se deformiše,pripija uz krajeve vratila(koji su cilindrični).Proizvodi se otpor protiv klizanja koji je dovoljan za prenošenje obrtnog momenta s jednog vratila na drugo.Navlačenje naglavka izvodi se posebnim uređajem.U kanale se utiskuje ulje pod pritiskom pomoću injektora.Ulje na kraju biva istisnuto pod dejstvom pritiska naglavka.Prosta,lahka spojnica (čahura i naglavak od odličnog čelika), spoljni prečnik 1,5*d; dužina 2,5*d;Nema štetnih žljebova za klinove.

1.3.Selersova spojnica-Sastoji se od oklopa od livenog gvožđa(koničan sa unutrašnje strane), dva konična zaglavka, tri zavrtnja( vijka).

Ravnomjernim pritezanjem zavrtanja utiskuju se konični zaglavci između spoljnjeg oklopa i krajeva vratila,pripijaju se uz njih.Zahvaljujući otporu protiv klizanja prenose se obrtni momenti.U sredini oklopa nalaze se dva simetrična otvora u koja se utiskuje konična čivija radi razmicanja zaglavaka pri rasklapanju spojnice.

D=(2,5-4)*d ; L=(3,2-4,5)*d ; Lk=1,5*d ; σcm=dcm

3+1 [cm]

Koničnost zaglavaka 1:5 ; a≈4 ; b=8-15

Lahko se rasklapa, složena, teška, skupa za izradu.Koristi se za vratila do 135 mm.

1.4. Oklopna spojnica

Ima dvodijelni oklop od livenog gvožđa pritegnut zavrtnjima ( vijcima) uz vratilo.Otporni moment prenosi se pomoću otpora protiv klizanja uz učešće klinova bez nagiba.

Glavne mjere L=(3-4)*d; D=(2,3)*d ; d'cm=(0,2dcm+1)-0,24dcm [cm]

d'-prečnik vijka

Na element aktivne površine oklopne spojnice djeluje normalna sila dFn=p*r*L2

d φ

Elementarna obimna sila dFo=µ*dFn= µ*p*r*L2

d φ

Fo= µ*p*r*L2

*∫0

π

dφ= µ*p*r*L2

*π F-sila koju proizvode vijci poslije pritezanja

F= p*r*L2 →Fo= µ* π*F F-jednaka zbiru svih sila koja koje proizvode

pritegnuti vijci na polovinu dužine spojnice

F=Z2 *F1 F1-sila koja na jedan vijak prečnika d'

2*F=z*F1→ F1=2∗FZ =

2∗Foµ∗π∗z =

2∗Moµ∗π∗z∗r =

2∗Moµ∗π∗z∗d

Fo= µ* π*F → F=Foµ∗π

µ-specifični otpor protiv klizanja (0,2-0,25)

Oklopna spojnica se lahko sklapa i rasklapa. Koristi se za transmisiona vratilaMože se koristiti kao redukciona spojnica.

1.5. Spojnica sa obodima

Spojnica može imati zasebne obode ( povezani nizom vijaka) i obode iskovane zajedno sa vratilom.Zasebni obodi su od livenog gvožđa, pričvršćuju se klinovima za vratilo ili se nabijaju na njega pod pritiskom u vrućem i hladnom stanju.

Otporni moment se prenosi pomoću otpora protiv klizanja ( nastaje na dodirnim površinama među obodima-vijcima), ili podešenim vijcima izloženim smicanju. Jedan dio spojnice ima ispupčenje, drugi udubljenje.U spojnicu se radi centriranja umeće dvodijelni prsten.Prvo se glavni vijci spojnice izvade, potom se polutke prstena mogu izvaditi pomoću vijaka sa uškom.

Centriranje se može vršiti pomoću kalibrisanog prstena za centriranje ili okrugle ploče za centriranje.Spojnica sa nakovanim, privarenim obodima upotrebljava se za teža vratila ( veoma prosta i lahka spojnica).

F01-Poprečna sila koja otpada na jedan vijak

P-Snaga koju spojnica treba da prenese

Do-prečnik osnog kruga vijka F01=2∗P

Z2∗Do∗ω

ω-ugaona brzina

z-broj vijaka do=prečnik vijka

S-površina presjeka stabla vijka τs=Fo1S

≤ τ doz S= (do2*π) /4

Napon na smicanje τs

Najprije odredimo potrebnu silu istezanja u jednom u jednom vijku:

F1= Fo1µ

Fo1-poprečna tangencijalna sila na srednjem prečniku DR koja otpada na jedan vijak

µ-koeficijent otpora protiv klizanja (0,2-0,25)

Fo1=

2∗Pz∗Dr∗ω

Napon na istezanje σe = F 1S 1 ≤ σdoz S1-površina presjeka jezgra

Spojnice sa obodima se često upotrebljavaju. Nisu duže od krutih spojnica, ali im je spoljni prečnik veći od krutih spojnica.Ne mogu se na njih navlačiti jednodijelni kaišnici, ležišta, zupčanici. Spojnice sa obodima mogu biti redukcione

1.6. Hirtova spojnica

Sastoji se od dijelova koji na bočnim stranama imaju urezane zupce.Dijelovi se pritežu zavrtnjem podesnog oblika.Zupci teku radijalno na središtu stanjujući se, imaju piramidalan oblik(slika 1). Pogodna je za spajanje završetaka vratila sa zupčanicima za spajanje zasebnih dijelova koljenastih vratila u cjelinu radi primjene kotrljajnih ležajeva.Ona omogućava da se pojedini dijelovi prave od različitog materijala i da nezavisno budu obrađivani ili zamjenjivani-prema potrebi.

Slika 2.12 prikazuje prikazuje profile spojničnih zubaca po spoljnjem omotaču razvijenom u ravni.Osnovica profila je ravnostrani trougao sa zaobljenjem i skraćenjem vrhova,sličnim zavojnici na zavrtnju.

Hirtova spojnica zauzima malo mjesta, lahko se sklapa,skupa izrada(potrebna velika tačnost i pravilna podjela koraka).

Slika 2.13 – Zupci su nagnuti sa jedne ili sa obje strane.Izrađuju se glodanjem a mogu biti i brušeni.

Torzija

Dopušteni naponi za torziju:

-za obični ugljenični čelik τdt=12,5-32,5 Mpa

-za hrom niklov ili hrom molibdenov čelik τdt= 18-42Mpa

Manje vrijednosti usvojiće se pri neizmjeničnom opterećenju sa udarima, pri torzionim oscilacijama, za manje poluprečnike zaobljenja r (zbog veće koncentracije napona), a veće vrijednosti pri mirnom,ujednačenom radu

*Korjen zupca (trapeznog presjeka) izložen je još i naprezanju od savijanja i istezanja (razvlačenja zbog ulaženja zupca u međuzublje).

Spojični zavrtanj računa se prema uzdužnoj sili: Dt=D+d

2

Fa=1,154 *F F=2∗PDt∗w

Dt-prečnik,odgovara položaju težišta zubaca

2. Dilatacione spojnice

-Omogućavaju spajanje dugačkih vratila koja se znatno izdužuju zbog zagrijevanja, kao i vratila elektromotora koja aksijalno osciluju zbog oscilovanja ankera.

2.1. Kandžasta spojnica

Ima dvije glavčine od livenog gvožđa sa tri podjednake kandže koje ulaze jedna u drugu i primjenjuje se za prečnike do 200 mm.Svaka glavčina sa kandžama nabijena je na vratilo i osigurana klinom.Centriranje se postiže pomoću prstena za centriranje.

D=(3-4)*d ; D1=(1,75-2)*d ......

Treba provjeravati napon od savijanja za kandže, površinski pritisak na dodirnoj površini ( granične vrijednosti 4 Mpa-5Mpa) u položaju u kome je dodirna površina najmanja.Korisno je podmazati kandže radi smanjivanja trenja. Kandžasta spojnica upotrebljava se za prečnike od 40 do 200 mm, može biti i redukciona spojnica.

3. Elastične i zglavkaste spojnice

-Izravnjavaju male netačnosti u sklapanju susjednih vratila, prigušuju promjene obrtnog momenta i udare proizvedene u radu.Ovo se postiže pomoću elastičnih posrednika ( koža, guma,plastična masa) u vidu valjaka,čahura, traka, lamela, raznih opruga.

3.1.Elastična opruga sa obodom

Primjenjuje se za vezu vratila elektromotora sa vratilom prijenosnika kod dizalica.Po obliku slična spojnici sa obodima za kruto vezivanje vratila.Razlikuje se od nje po tome što su zavrtnji u jednom obodu podešeni po koničnom stablu,a u drugom obodu leže u prstenovima od kože ili gume( gipka spojnica).

Na sljedećoj slici je data karakteristika ove spojnice;zavisnost relativnog ugaonog pomjeranja dijelova spojnice od od obrtnog momenta.

Periferna sila na osnom krugu prečnika Do; odnos snage i broja obrtaja ( formula za jedan zavrtanj):

Fo1=2∗P

z∗D∗ω

Površinski pritisak

p=Fo1

I 2∗d2

3.2. Perifleks spojnica

Ima kao elastični element savijeni prsten od gume ili plastične mase.Prsten vezuje glavčinu jednog i drugog dijela spojnice obručima pomoću zavrtanja.Izbor spojnice vrši se na osnovu obrnog momenta Mo, podataka proizvođača uz ograničenje maksimalnog broja obrta nmbo

3.3.Eupeks spojnica

Ima kao elastični element uloške od gume.U jednom dijelu spojnice nalaze se odgovarajuća ležišta za uloške,a u drugom izdanci koji se oslanjaju o uloške opterećujući ih na savijanje.Dio sa izdancima izveden je odvojeno od glavčine.

Aksijalnim pomjeranjem ovog dijela je omogućena je lahka zamjena uložaka.

3.4. Elastična spojnica Bibi

Sastoji se iz dvije glavčine koje nose po obimu niz zubaca naročitog oblika.U žljebovima između zubaca nalazi se talasasta čelična opruga od nekoliko dijelova, svaki dio ima po nekoliko zavojaka.

Kada opruge nisu opterećene,kada se ne prenosi obrtni momenat,opruga je prava u dijelu između zubaca.Ukoliko opterećenje raste prilikom prenošenja obtnog momenta,opruga se sve više deformiše,zavojci naliježu sve više duž zubaca,slobodna dužina opruge postaje sve kraća.Oblik zubaca mora odgovarati obliku elastične linije zavojaka opruge.

Sa slike: 1) normalno opterećenje, opruga skoro prava; 2)jako opterećenje 3) pri iznenadnom udaru, slobodna dužina opruge odgovara aksijalnom razmaku između zubaca.

Spojnica Bibi je odlična spojnica,podesna za teške uslove rada,vrlo elastična, sposobna da prima jake udare,može kompenzovati i aksijalna pomjeranja susjednih vratila (4-20 mm) i paralelna razmicanja u radijalnom smjeru (0,5-3mm) kao i naginjanja jedne ose ka susjednoj.Može se upotrijebiti za vrlo male i velike snage, za velike brojeve obrta.Primjenjuje se na mašinama, alatkama, parnim turbinama,motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

3.5. Zupčasta spojnica Take

Ona omogućava relativna pomjeranja i pomjeranja pod uglom.Na svakom vratilu nalazi se glavčina sa nizom zubaca kružnog oblika,dok se dva odgovarajuća niza zubaca nalaze sa unutrašnje strane dvodijelnog omotača,sjedinjenog zavrtnjima.Obrtni moment prenosi se sa vratila na vratilo preko omotača pomoću zubaca.

Proračun debljine i širine trake:

ϭ=σ df∗l¿

3∗E∗f

σdf –dopušteni napon na savijanje; E-modul elastičnosti ; f-ugib opruge ; l'-računska dužina opruge( l'=1,3*a+c)

b=3∗Mo∗l'

σd f ϭ2

∗Rz

R-poluprečnik, mjeren od centra spojnice do sredine zupca; z-broj zubaca (50-100)

4.Zglavkaste spojnice

-Koriste se za spajanje vratila pod nekim uglom.Prenos obrtanja nije ravnomjeran,pri stalnoj obimnoj brzini predajnog vratila imati će periodično promjenjivu brzinu.Ravnomjerna brzina prijemnog vratila može se postići kada se umetne posredno vratilo pod uslovom da uglovi α budu jednaki i da prijemno i predajno vratilo budu podjednako nagnuti prema ravni viljuške.

Ukršteni sastavak sastoji se od dvije osovinice,svaka osovinica oslonjena je u po jednoj viljušci na svakom kraju vratila.U rasprostranjenjoj konstrukciji zglavkaste spojnice Vilfl smještene su četiri osovinice u zajedničkom prstenu.Osovinice se okreću u bronzanim

čahurama.

Zglavkasta spojnica sa loptastim zaglavkom sastoji se od lopte,izbušene pod 90 stepeni i sasječene normalno na ose otvora i predajnog i prijemnog dijela spojnice od kojih svaki ima po dva produžetka sa osovinicama koje ulaze u odgovarajuće otvore u lopti

5.Uključne i isključne spojnice

Razlikujemo dvije vrste ovih spojnica:-1)pomoću kojih se jedno vratilo može isključiti, uključivanje moguće za vrijeme mirovanja(spojnice sa kandžama, zupcima; 2) spojnice pomoću kojih se vratila mogu uključivati i isključivati za vrijeme obrtanja ; brzinu prijemnog vratila iz stanja mirovanja dovesti do brzine predajnog vratila.Prema načinu djelovanja uređaji kojima uključujemo i isključujemo spojnicu mogu biti :mehanički, pneumatski,hidraulički,električni.

5.1. Pokretna kandžasta spojnica

Slična je dilatacionoj kandžastoj spojnici.Razlikuje se po tome što glavčina na prijemnom vratilu može da pomjera uzduž vratila sa kojim je vezana pomoću dva klina bez nagiba.Na pokretnoj glavčini nalazi se prsten sa urezanim žljebom u koji ulazi viljuška sa ogrlicom za uključivanje i isključivanje.Zbog trenja i klizanja kandži po kandžama, pokretne glavčine po vratilu i klinovima za isključivanje potrebna je često vrlo jaka sila.

Pritisak na kandže:

F'=2∗MtDm

Mt-torzioni moment ; Dm-srednji pritisak kandža

Obimna sila na vratilu: F'' =2∗Mtd

d-prečnik vratila

Potrebna sila za pomjeranje glavčine: Fa=(F'+F'')*µ

µ-koeficijent trenja, najmanje 0,15

Kandžasta isključna spojnica upotrebljava se kada je potrebno da se rijetko, brzo isključuje prijemno vratilo (za prečnike do 120 mm).Za lahke, male mašine koje rade sa vrlo malim brojem obrta može se upotrijebiti kao uključna spojnica u toku rada

5.2.Hildebrantova spojnica

Prilikom isključivanja zahtijeva mnogo manju silu za povlačenje.Upotrebljava se za prenošenje jačih obrnih momenata.Obje su joj glavčine zajedno sa kandžama naglavljene čvrsto na krajeve vratila a naročito klizač sa kandžama koji ulazi izmedju kandži jedne i druge glavčine.Položaj klizača ograničen je prstenastim naslonom.

6. Frikcione spojnice

Omogućavaju uključivanje i isključivanje vratila pod opterećenjem.Uključujemo prijemno vratilo, nastupa klizanje frikcionih površina, klize frikcioni elementi na dodirnoj površini sve dok prijemni dio agregata ne postigne brzinu obrtanja predajnog dijela agregata.Da bi se spriječilo habanje i zagrijavanje frikcionih površina, između njih se umeće sloj maziva.Nužno je spojnice hladiti vodom ili ventilatorom.

U periodu uključivanja polazeći od vremena t=0,na početku uključivanja,do vremena t na kraju uključivanja ubrzanja tereta (I2) vrši se na račun momenta trena MR=MS-M2. gdje je MS-

moment spojnice ( predajnog dijela agregata), M2-moment tereta( prijemnog dijela agregata).

MR= I2*ε2= I2*

dω2dt → ω2= ∫

0

t

ε 2dt=∫0

tMrI 2

dt

I2-Moment inercije prijemnog dijela agregata

ω2-ugaona brzina prijemnog dijela agregata; ε2-ugaono ubrzanje prijemnog dijela agregata

Snaga koja stoji na raspolaganju za ubrzavanje prijemnog dijela agregata

P1=(MS-M2)*ω1 .... Od ove snage troši se samo jedan dio i to : P2=(MS-M2)*ω2 dok preostali dio snage ostaje neiskorišćen: P1-P2=(MS-M2)*( ω1- ω2)

Rad utrošen na ubrzavanje dijela agregata:

L1=∫0

t

MR∗ω1dt =∫0

t

I 2∗¿¿ ε2*ω1 dt=I2* ω1*∫0

t

ε 2dt= I2* ω1*∫0

ω1

dω2=I2*ω12

Kinetička energija prijemnog dijela agregata poslije uključivanja:

LK=L2= I 2∗ω12

2 L2-L1=Lr ( rad trenja), koji se pretvara u toplotu Lr=I2* ω1

2- I 2∗ω12

2

= I 2∗ω12

2

Materijali od kojih se izrađu ili kojima su obloženi frikcioni elementi:čelik, čelični liv,liveno gvožđe,bronca,mesing, koža,drvo, presovana hartija,azbestne mase,metalokeramika...Frikcione metalne površine treba da su podmazane,a koža drvo, hartija natopljeni mašću.

Frikcioni prečnik: Df=2∗(Ds3−D i3)3 ∗(D s2−Di2) ¿¿

...Ds,Di-spoljašnji i unutrašnji prečnik frikcione

površine

Periferna sila koju treba da prenese frikciona spojnica:

Fo=2∗φ∗PDf∗ω ... P-snaga;ω-broj obrta;Df-frikcioni prečnik; φ-faktor neravnomjernosti

opterećenja

Potreban pritisak među dodirnim površinama dobija se:

Fn≥Foµ

.......... µ−¿koeficijent trenja

Frikciona površina S=Fnpd

...... pd-dopušteni specifični površinski pritisak

Treba da bude ispunjen uslov pm*vm≤(0.2-0.3)*10^7 ..... pm-srednji specifični površinski pritisak, vm-srednja brzina pri procesu uključivanja

- spojnica sa papučama-postiže se uključivanje prijemnog dijela vratila pritiskivanjem papuča uz cilindrični dio spojnice.Proizvedenim otporom protiv klizanja biti će stavljeno u obrtanje prijemno vratilo.(2.28.,2.29.)

- Kada je uključivanje češće,a opterećenje jače( 2.30.), radi smanjenja specifičnog površinskog pritiska frikciona površina podijeljena na više elemenata (lamele).

- Otpor protiv klizanja, potreban za prenošenje obrtnog momenta,može se ostvariti i pripijanjem jednostruke i višestruke elastične trake uz cilindar.(2.32)

6.1. Frikciona spojnica sa koničnom dodirnom površinom

Na prijemnom dijelu vratila nalazi se pokretna glavčina vezana sa vratilom klinom za vođenje.Završetak prijemnog vratila ulazi u bronzanu čahuru smještenu u nepokretnoj glavi na kraju predajnog vratila, na kome je učvršćena glavčina predajnog dijela spojnice.Aksijalna sila potrebna za uključivanje 3-4 puta manja nego kod spojnice sa ravnom dodirnom površinom, opet je ona velika, upotreba ove spojnice je ograničena (d<120 mm).Radi sprječavanja otpora protiv klizanja često je konus snadbjeven oblogom od kože ili azbestne

mase

Periferna sila

Fo=2∗φ∗PDf∗ω Dodirna površina S=

Fopd

Širina konične površine b=S

Df∗π

Krajnji prečnici dodirne površine Ds=Df+b*sinα

Di=Df-b*sinα

Aksijalna sila za uključenje Fa=Fn*sinα+Fn*cosα

6.2.Demenleblankova spojnica

Rasterećena je od aksijalne sile,pritisak pri učvršćivanju djeluje radijalno na frikcionu površinu koja je cilindrična. Glavčina (1) sa spoljašnjim oklopom je čvrsto naglavljena na jedno od vratila, a glavčina (2) na drugo.Glavčina(2) ima četiri ili 5 krakova sa šinama u kojima mogu da se klizaju saonice sa papučama (7).Veza između saonica (7) i klizača(3) ostvarena je oprugama (4)-u svakom kraku po jedna-čiji se krajevi oslanjaju o osovinice(5) i (6).Kada je klizač (3) u krajnjem lijevom položaju, opruga je zbijena i pritiskuje papuče uz frikcionu površinu spoljašnjeg oklopa.U tom uključenom stanju osovinica (5)

prešla je malo mrtvi položaj u kome je opruga najjače zbijena pa je time spriječeno samovoljno isključivanje spojnice.Kada se klizač pomjeri udesno radi isključivanja,opruga prešavši mrtvi položaj,najprije se opruži a zatim povlači papuču,razdvajajući je od oklopa.Frikciona površina može biti i ožljebljena.Na jednom kraju vratila naglavljena je glavčina (1) na kojoj se nalazi ploča (2) ožljebljeno vezana sa glavčinom (1) tako da se može aksijalno pomjerati.Nepokretni nosač namotaja (3) centriran je na glavčini (1) pomoću ležišta sa lopticama(4).Aktiviranjem namotaja javlja se elektromagnetna sila koja privlači ploču (2) pritiskujući na taj način lamele (5) između ploča(11) i(6).Međulamele (7) vezane su pomoću zubaca sa prijemnim dijelom spojnice (8).Po prestanku dejstva elektomagnetne sile opruge(9) prekidaju vezu pomjeranje dijela (2) ulijevo.Pritisak opruga prima za vrijeme rada

aksijalno ležište sa lopticama.

6.3. Frikciona spojnica sa elastičnom trakom

Na vratilu (1) nalazi se zupčanik(2) koji je slobodan.O zupčanik oslanja se jedan kraj elastične trake(opruge)(3).Na drugom kraju trake nalazi se zglavak oko kojeg se može obrtati ugaona poluga(5).Jedan kraj poluge može da zategne posljednji zavojak trake, kada joj drugi kraj pomoću pokretnog oboda(6) pomjeri ulijevo.Zatezanjem posljednjeg zavojka uz frikcioni trup(4 ) počinje obrtanje zupčanika(2).Proces uključivanja biće završen kada se svi zavojci trake obaviju i pripiju uz frikcioni trup(4).Zavrtnjem (7) može se podešavati razmak između kraćeg kraka ugaone poluge(5) i oslonca na posljednjem zavojku trake. Kada je spojnica isključena, traka je udaljena od frikcionog trupa za oko 1 mm.Ovakva spojnica radi samo u jednom smjeru obrtanja, pogodna je za grublje mašine, npr. dizalice

6.4. Uređaji za rukovanje spojnicom

7. Automatske spojnice