7
~I 6. PRIJENOS LANCIMA 6.1. OPCI POGLED I OSOBINE LANCANIH PRIJENOSNIKA Lanci imaju ~iroku primjenu u ma~instvu a najce~6e se koriste kod poljoprivrednih, alatnih, tekstilnih i transportnih ma~ina. Prema namjeni se mogu svrstati u tri osnovne grope: I. pogonski - kod lancanih prijenosnika za prijenos snage. 2. teretni - s,luze za vje~anje, dizanje i premije~tanje tereta uglavnom kod diza- licnih ma~ina, hidrotehnickih objekata te drugih mehanizama perio- dicne primjene, za transport i premje~tanje tereta kod transportnih ma~ina: konvejera, elevatora, i s1. Najrasprostranjenijaje prva grupa i u ovom poglavlju 6e biti govora sarno 0 pogon- skim lancima odnosno prijenosnicima ciji su oni sa,stavnidio. Lancani prijenosnici se primjenjuju za prijenos snage i obrtnog kretanja kod ve6ih rastojanja vratila, gdje se zahtijeva konstantan prijenosni odnos, a nije mogu6a prim- jena prijenosa zupcanicima. Sastoje se iz lanca i dva lancanika pricvr~6ena na vratilo ili neki drugi di'o (s1.6.1.). Jedan od lancanika je pogonski a drugi gonjeni. 3. vucni- e) St. 6.1. Oblici tancanih parova 208 T ! I I , ! ! ~ ! , , I I, ~ I I I Prijenos snage se ostvaruje tako ~to zupci 000 zupcanika ulaze u zahvat sa cl ma lanca koji, kao posrednik, prenosi obrtanje sa pogonskog na gonjeno vratilo. ostvarivanja boljeg zahvata izmedu lanca i lancanika treba obezbijediti da se , ogranak lanca nalazi sa gonjene strane (s1.6.I.a), jeTje u suprotnom potreban za lancanik (s1.6.1. c i s1.6.1.d). Ukoliko prijenosnik zauzima vertikalan polozaj, sprecavanja oscilovanja lanca i pobolj~anja zahvata., potreban je zatezni lancan prigu~ivac oscilacija (s1. 6.1.e). Ukoliko su ose vratila vertikalne tada su lamele I izlozene intenzivnom habanju pa je ovaj polozaj veoma nepogodan za lancane jenosnike. Osim navedenih primjera postoje i specijalni slucajevi ovih prijenm koji imaju jedan pogonski i vi~e gonjenih lancanika (pri razliCitim osnim rastojan vratila). Dobre osobine lancanih prijenosnika su: mala optere6enja vratila i lezista, mal gabarita, mali tro~kov.iodrzavanja, neosjetljivi su na vlagu i prasinu te promjenu perature i osno rastojanje vratila, povoljan stepen korisnog djejstva (17= 0,98 - 0,' relativno dug vijek. . U nedostatke se mogu ubrojiti: lomljenje elemenata lanca usljed zamora, hab elemenata lanca koje ima za posljedicu istezanje lanca i povecanje koraka ~to se n otkloniti primjenom zateznih uredaja, pojava udara i ~um za vrijeme rada i pot pazljivog razradivanja. 6.2. VRSTE LANACA ZA PRIJENOS SNAGE Kod lancanih prijenosnika najce~ce se primjenjuju land sa valjcima i lane zupcima dok nesto rjede lanci sa cahurama. 6.2.1. LANGI S VALlGIMA Lanci sa valjcima (s1. 6.2.) su sastavljeni iz niza naizmjenicno poredanih Unt njih i spoljnih clanaka koji su u zglobovima spojeni pomocu osovinica. I' P 'I 5 1 ;:; 3 d. st. 6.2. Lanac s valjcima Unutamji clanak cine dvije lamele (1) u cije su otvore upresovane cahure \ Prilikom montaze na cahure se navlace valjci (3) koji se mogu slobodno okretati omogucava njihovo kotrlJanje po boku zuba kada su lanci i lancanik u.zahvatu. Spoljnji clanak se sastoji od dvije lamele (4) i dvije osovinice (5). Jedan kraj q vinica je upresovan u otvore jedne lamere, a drugi se pri spajanju sa unutamj ."

Masinski elementi - Kaisni prenosnici

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kaisni prenosnici, proracun i tabele

Citation preview

Page 1: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

~I

6. PRIJENOS LANCIMA

6.1. OPCI POGLED I OSOBINE LANCANIH PRIJENOSNIKA

Lanci imaju ~irokuprimjenu u ma~instvu a najce~6e se koriste kod poljoprivrednih,alatnih, tekstilnih i transportnih ma~ina. Prema namjeni se mogu svrstati u tri osnovnegrope:

I. pogonski - kod lancanih prijenosnika za prijenos snage.2. teretni - s,luzeza vje~anje, dizanje i premije~tanje tereta uglavnom kod diza-

licnih ma~ina, hidrotehnickih objekata te drugih mehanizama perio-dicne primjene,za transport i premje~tanje tereta kod transportnih ma~ina:konvejera,elevatora, i s1.

Najrasprostranjenijaje prva grupa i u ovom poglavlju 6e biti govora sarno 0 pogon-skim lancima odnosno prijenosnicima ciji su oni sa,stavnidio.

Lancani prijenosnici se primjenjuju za prijenos snage i obrtnog kretanja kod ve6ihrastojanja vratila, gdje se zahtijeva konstantan prijenosni odnos, a nije mogu6a prim-jena prijenosa zupcanicima. Sastoje se iz lanca i dva lancanika pricvr~6ena na vratiloili neki drugi di'o (s1.6.1.). Jedan od lancanika je pogonski a drugi gonjeni.

3. vucni-

e)

St. 6.1. Oblici tancanih parova

208

T!

I

I,!!~!,

,

II,~

II

I

Prijenos snage se ostvaruje tako ~tozupci 000 zupcanika ulaze u zahvat sa clma lanca koji, kao posrednik, prenosi obrtanje sa pogonskog na gonjeno vratilo.ostvarivanja boljeg zahvata izmedu lanca i lancanika treba obezbijediti da se ,ogranak lanca nalazi sa gonjene strane (s1.6.I.a), jeTje u suprotnom potreban zalancanik (s1.6.1. c i s1.6.1.d). Ukoliko prijenosnik zauzima vertikalan polozaj,sprecavanja oscilovanja lanca i pobolj~anja zahvata., potreban je zatezni lancanprigu~ivac oscilacija (s1.6.1.e). Ukoliko su ose vratila vertikalne tada su lamele Iizlozene intenzivnom habanju pa je ovaj polozaj veoma nepogodan za lancanejenosnike. Osim navedenih primjera postoje i specijalni slucajevi ovih prijenmkoji imaju jedan pogonski i vi~e gonjenih lancanika (pri razliCitim osnim rastojanvratila).

Dobre osobine lancanih prijenosnika su: mala optere6enja vratila i lezista, malgabarita, mali tro~kov.iodrzavanja, neosjetljivi su na vlagu i prasinu te promjenuperature i osno rastojanje vratila, povoljan stepen korisnog djejstva (17= 0,98 -0,'relativno dug vijek. .

U nedostatke se mogu ubrojiti: lomljenje elemenata lanca usljed zamora, habelemenata lanca koje ima za posljedicu istezanje lanca i povecanje koraka ~tose notkloniti primjenom zateznih uredaja, pojava udara i ~um za vrijeme rada i potpazljivog razradivanja.

6.2. VRSTE LANACA ZA PRIJENOS SNAGE

Kod lancanih prijenosnika najce~ce se primjenjuju land sa valjcima i lanezupcima dok nesto rjede lanci sa cahurama.

6.2.1. LANGI S VALlGIMA

Lanci sa valjcima (s1. 6.2.) su sastavljeni iz niza naizmjenicno poredanih Untnjih i spoljnih clanaka koji su u zglobovima spojeni pomocu osovinica.

I' P 'I5 1

;:;3

d.

st. 6.2. Lanac s valjcima

Unutamji clanak cine dvije lamele (1) u cije su otvore upresovane cahure \Prilikom montaze na cahure se navlace valjci (3) koji se mogu slobodno okretatiomogucava njihovo kotrlJanje po boku zuba kada su lanci i lancanik u.zahvatu.

Spoljnji clanak se sastoji od dvije lamele (4) i dvije osovinice (5). Jedan kraj qvinica je upresovan u otvore jedne lamere, a drugi se pri spajanju sa unutamj

."

Page 2: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

clankom upresuju u otvore druge lamele ili osiguraju na neki drugi nacin. Rastojanjeizmedu dvije susjedne osovinice naziva se korakom.

Mjere i obIici lanaca propisani su standardima:- lanci sa valjcima (JUS M. Cl. 820),- lanci sa valjcima za povecana opterecenja (JUS M. Cl. 821).Za lancane prijenosnike se uglavnom koriste jednoredni, dvoredni i troredni lanci

ciji su oblici i mjere dati u tabeIi 6.1.

Tabela 6.1. Osnovne mjere lanaca s valjcima

JIDNDa&DNI T_IDNI

~~ D_IDNI

~*1-p bl

mm mm

6 2,8 4,08 3 5

12,7 3,3 7,7512,7 4,88 7,7525,4 17,02 15,88(30) 17,02 15,88

31,75 19,56 19,0538,1 25,4 25,4

44,45 30,99 27,9450,8 30,99 29,2163,5 38,1 39,3776.2 45.75 48.26

9,525 3,2 6(9,525) 3,94 6,359,525 5,72 6,3512,7 6,4 7,7512,7 6,4 8,5112,7 7,75 8,51

15,875 6,48 10,1615,875 9,65 10,1619,05 11,68 12,0725,4 17,02 15,8831,75 19,56 19,0538,1 25,4 25,4

44,45 30,99 27,9450,8 30,99 29,2163,5 38,1 39,3776.2 45.75 48.26

210

dlh10Jednoredni

gl e

mmA2 q

mm I mm Imm2 kg/m I mm2

Lanci sa va1jcimaza manja opterecenja JUS M.C1.8205 7 3 0,12

7,5 5,64 10 5 0,18 I 211~5 n 8 ~~10,5 28 8 0,4424 31,88 210 45 2,7 I 421 I 8024 210 45 2,527 36,45 295 55 3,6 590 100 7,2 885 14036 48,36 554 120 6,7 1109 215 13,5 1164 30041 59,56 740 140 8,3 1481 250 16,6 2222 36044 58,55 837 180 10,5 1(;73 320 21,0 2510 45060 72,29 1275 270 16,0 2550 480 32,0 3825 68070 9121 2061 400 25.0 4123 700 500 6185 1000

Lanci sa va1jcimaza povecana opterecenja JUS M.C1.8219 14 6,5 0,269 22 9 0,369 10,24 28 9 0,41 I 56

11,5 38 15 0,5012,5 44 18 0,6512,5 13,92 50 18 0,70 I 100 I 32 I 1,35 I 151

15 51 25 0,8015 16,59 67 25 0,95

16,5 19,46 89 30 1,2524 31,88 210 65 2,727 36,45 295 100 3,636 48,36 554 170 6,741 59,56 740 200 8,344 58,55 837 260 10,560 72,29 1275 420 1670 91.21 2061 600 25

9 0,36

5,4 631

16 0,78 85

135 45179 54421 124590 1901109 3241481 3811673 4952550 8004123 1140

46

1,85 202 652,5 268 765,4 631 1857,2 885 28613,5 1664 48516,6 2222 57121 2510 74332 3825 120050 6185 1700

I

!I~

q

kg/m

115 8,0

112125324875

I

I'

I

I

I

f

I

I

23 1,18

2,0

2,83,881]2]25324875

L

~-€3-I

Tip A Tip B

.+-

Tip C Tip D

Sl. 6.3. Spojni cianci lanaca s valjcima

Ukoliko su velika osna rastojanja vratila, a mala opterecenja tada se koriste lancisa valjcima dugih clanaka (JUS M. C1.822). Mjere ovih lanaca su date u tabeli 6.2. Dabi lanac postao beskonacan, potrebno je izvrsiti spajanje njegovih krajeva. To sepostize pomocu tzv. spojnih clanaka (s1.6.3.)koji se razlikuju po oblliku u zavisnostiod koraka i od toga da Ii lanac ima paran Hi neparan broj clanaka. Spoljni cIanci semogu rasklapati i snabdjeveni su osiguracima koji sprecavaju ispadanje osovinica.

Tabela 6.2. Lanci s va1jcima dugih ~lanaka

211

Lanci sa valjcima dugih lanaka po JUS M.C1.822

I

'mm2 kg/m

Ip mm bl mm dlhlO mm g. mm A FM kN q

25,4 7,75 8,51 11,8 65 16 0,48 I

31,75 9,65 10,]6 14,73 85 20 0,55

38,1 11,68 12,07 16,13 116 26 0,80

50,8 17,02 15,88 21,08 263 48 1,9

63,5 19,56 19.05 26,42 354 55 2,6

762 254 2540 3340 670 100 451

Page 3: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

Za lance s pamim brojem Clanaka i korakomp $ 12,7 mm koristi se spojni clanaktipa A, a za korakp > 12,7 mm clanak tipa B.

Za lances nepamimbrojemclanakaikorakomp $ 12,7mmkoristise spojniclanaktipa C kombinovan sa dva clanka tipa A i za korakp > 12,7 mm clanak tipa D kombi-novan sa jednim clankom tipa B.

Kao ~toje sa slike vidljivo spojni cIanci za lance sa nepamim brojem clanaka susloteniji pa takve lance treba izbjegavati.

Za pravilno porucivanje lanaca potrebno je znati kako se oni oznacavaju. Lanci svaljcima za povecana opterecenja imaju oznaku

L lanac m xp x hI JUS M. Cl....

gdje je: L (m) - dutina lanca,m - broj redova Janca,

a lanci s vaJjcima dugih clanaka

L lanac p x hI JUS M.CI .822 Hip x hI x Z JUS M.C1.822

gdje je z - broj clanaka lanca.

Ukoliko je u oznaci dat broj clanaka Janca onda je uracunat i spojni clanak, a akoje data dutina u metrima podrazumijeva se da su na krajevima lanca unutamji cianci.

6.2.2. LANCI S CAHURAMA

Lanci s cahurama (sI.6.4.), slicno kao i lanci s valjcima su sastavljeni od unutar-njihi spoljnih clanaka s tom razIikom ~tonemaju valjka. Kod ovih Janaca cahure se nepo-sredno dodiruju sa zupcima lancanika.

I p "1, ,

.;;

Sf. 6.4. Cahurasti fanac

Zbog klizanja po boku zuba lancanika, cahure su izlotene vrlo intenzivnom haba-nju pa se ovi lanci rijetko koriste za prijenos snage.

212

6.2.3. LANCl S ZUPCIMA

Lanci s zupcima (sl. 6.5.) su pogodni za prijenos male snage velikim brzinama. Slo-zeniji su i dosta skuplji od lanca s valjcima. Sastavljeni su od lamela zglobno povezanih

Tabela 6.3. Lanci sa zupcima DIN 8190

~

g,I "

'b' ~~

Lanac I LancanikI

FM

Naz'lbl IAIA

B

IqlblCtliJlgllhm;nlitlrtp I irina 1 e 2 Nepo-mm mm mm mm mm bolj- Pobo- kg/m mm mm mm mm mm mm mmano IjsanokN kN

25 23,5 28,0 50 14,5 29 1,3 3030 29,5 34,0 60 18,0 36 1,6 35 I 8 I 4,7 I 4 I I 3 I

12,7 I 40 42,0 46,5 90 26 52 2,1 458 3

50 48,5 530 100 30 60 26 5525 23,5 28,5 55 16 32 1,9 3030 29,5 34,5 69 21 42 2,4 35

15,871 40 42,0 47,0 98 30 60 3,2 45 I II I 5,9 I 5 I 10 I 4 I 350 48,5 53,5 112 35 70 3,9 5565 640 690 150 46 92 51 7030 29,5 35,0 70 28 56 3,0 3540 42,0 48,5 100 40 80 3,8 45

19,05 I 50 48,5 54,0 120 47 94 4,8 55 I 13 I 7,0 I 5 I 12 I 4 I 365 64,0 69,5 150 63 126 6,2 7075 765 820 180 75 150 74 8050 52,0 59,0 190 87 125 7,0 5565 64,5 71,5 240 98 140 8,5 70

25,4 I 75 76,5 83,5 280 131 187 10,1 801 17 I 9,4 I 9 I 16 I 6 I 590 89,0 96,0 320 140 200 11,4 95100 101 108 380 175 250 132 10565 64,5 72,5 360 133 190 13,2 7575 76,5 84,5 430 175 250 15,2 85

38,1 I 100 101 109 570 235 336 20,2 110 I 25 114,1 I 9 I 24 I 6 I 5125 125 133 700 294 420 25,0 135150 150 158 840 385 550 30.0 16075 78,8 88,0 530 238 340 19,5 85100 102 112 690 319 456 25,7 110

50'81125

128 138 860 399 570 32,0 135 1 33 1 18,8 I 11 I 32 I 8 I 5150 152 162 1030 452 646 38,2 160

.175 176 186 1200 553 790 445 185I

I FM- prekidna sila Janca,A u mm2- noseca povrsina zgloba.II Primjer oznacavanja:p = 25,4 mm, b, = 76,5 mm, poboljan, 80 clanaka;I oznaka: lanac B 25,4 x.75 x 80 DIN 8190.

L 211

Page 4: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

rII

!

IIII

a)

b)

Sl. 6.5. Lanci s zupcima

osovinicama. Rad prijenosnika s ovim lancima je ujednaceniji nego kod lanaca s valj-cima i skoro je besuman. Pouzdaniji su u radu, jer prekid jedne lamele ne znaci i prekidcijelog clanka lanca.

Da bi se izbjeglo spadanje lanca sa lancanika lanac ima vodece lameIe (vodilice)koje mogu biti na bocnim stranama (sI.6.5.a) ili u sredini (sI.6.5.b).

Sastavljanje krajeva lanca, koji ima paean broj clamika, vrsi se jednom spajajucomosovinicom i rascjepkom. Lanci sa nepamim brojem clanaka se ne preporucuju jer suza sastavljanje krajeva potrebne izvijene prelazne l.mele. Podaci 0 lancima sa zupci-ma prema DIN 8190 dati su u tabeli 6.3.

I

t

~I,

/.

6.3. KONSTRUKTIVNI OBLICI LANCANIKA

Lancanici za razlicite vrste lanaca u principu se medusobno ne razlikuju poosnovnom konstruktivnom rjesenju. Razlika je uglavnom u konstruktivnom rjesenjuzupcastog vijenca i izboru oblika profila zupca koji zavisi od vrste lanca. Od njego-vog pravilnog izbora u velikoj mjeri zavisi pouzdanost i vijek trajanja lancanog pri-jenosnika. U svijetu se najcesce koriste cetiri oblika profila zuba lancanika: ugnuto--ispupceni (sI.6.6. a), pravolinijski (sI.6.6. b), pravolinijsko ispupceni (sI.6.6. c) iispupceni (sI.6.6. d).

I

I!

fj,

d .a C b I .JT aft .JT

Sl. 6.6. Profili zuba lancanika

Sto se tice osnovnog konstruktivnog rjesenja, neki primjeri su dati na slici 6.7., anajcesce su razlike u polofaju glavcine u odnosu na zupcasti vijenac. Taj polozaj mofebiti simetrican, asimetrican i jednostran. .

214

L

Koji oblik odabrati, zavisi od mjesta i nacina vezivanja za druge dijelove.Najpogodniji su lancanici s simetricnim polofajem glavcine. Laksa je izrada a pogod-ni su i u eksploataciji. Kada se pohaba jedna straDabocnog profila zuba Iancanik (sasimetricnim polofajem glavcine) se mote zaokrenuti i u sprezanje se uvodi druganeostecena straDa. Sa slike se vide razlike u poprecnom presjeku zuba i oboda.

lA_11 ~Ja) b) c) d) e) f) g) h)

Ini)

-4-: .j) k) 1)

st. 6.7. Osnovna konstruktivna rjeSenja tancanika

6.4. MATERIJAL ZA IZRADU LANACA I LANCANIKA

Materijal koji se koristi za izradu lanaca i lancanika su razne vrste celika. Tako ~lamele izraduju najcesce od konstrukcionog celika ili ugljenicnog celika 2poboljsanje, rjede od ugljenicnog celika za cementaciju. Osovinice, cahure i valjci ~od ugljenicnih celika za poboljsanje ili za cementaciju.

Za lancanike se bira celik u zavisnosti od uvjeta facta. Za povoljnije uvjete ra<(mirna opterecenja, manje brzine, veci broj zuba) mogu se koristiti (;.1530, (;.173(;.3130. Za nepovoljnije uvjete facta (;.1220, (;.1221, (;.4120, (;.4320 ili (;.413(;.4130, (;.3134. Ukoliko su lancanici sporohodni i sa veCimbrojem zuba za njihmizradu se mofe koristiti i sivi liv SL 20 ili SL 25.

6.5. OPTERECENJE (NOSIVOST) LANACA

Pod nosivoscu lanca podrazumijeva se velicina opterecenja kojim je on izloZJtokom prijenosa obrtnog momenta sa pogonskog na gonjeni lancanik.

To opterecenje se sastoji od obodne (korisne) sile F0' centrifugalne sile Fe i tez~lanca F G'

Obodna sila je data izrazom jFo=2'Mo [N] (6.~d

gdje je: Mo (Nm) - obrtni moment,d (m) - precnik podionog kruga pogonskog lancanika.

Page 5: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

Kod normalnog rasporeda zglobova (valjka) lanaca na zube lancanika, gila u lame-lama ~lanaka koji nailazi na gonjeni lancanik jednaka je utili, a obilaskom oko lanca-

nika vrijednost joj raste do velicine F 0 (sI.6.8.). Obilaskom oko pogonskog lancanikasifa se smanjuje i ponovo ima vrijednosot nula u slobodnom ogranku (kraku).

Iz navedenog se vidi da je uticaj obodne sile F 0 izlozen s'amo radni ogranak lanca.

rIi .

III

a)

F

~~... ~~"ft.~

Fz2

F,

b)

F'j\/\t

Sf. 6.8. Sila na dodiru /anca i /ancanika (a) promjena si/e u /ancu (b)

Pri obilasku lanca oko lancanika javlja se centrifugalna gila koja opterecuje i zatezelanac pOcijeloj duzini

FC=Q'v2 (N) (6.2.)

gdje je: Q (kg/m) - masa lanca po jedinici duzine,V(m/s) - brzinalanca.

I gila zatezanja usljed vlastite tezine lanca, na dutini slobodnog ogranka, opterecujelanac na cijeloj duzini i iznosi

q.g.[2FG = .cosa [N]8.f

gdje je: [(m) - duzina slobodnog ogranka lanca (l '" a),

a (O)-ugao izmedu horizontale i linije koja spaja centre lancanika,g (m/s) - ubrzanje Zemljine tete,

fern) - ugib (opustenost) na srednjem dijelu slobodnog ogranka lanca (sI.6.9.).

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (6.3.)

216

Ukoliko je ravan u kojoj leze mlancanika vertikalna ili skora vertika

na tj. a 2:70°, opterecenje lanca od solstvene tezine je

FG=q'g'[(N) (6.4

Na osnovu recenog vidi se da ukUIno opterecenje lanca u Vllcnomograrku lanca iznosi

Sf. 6.9. Mjere /ancanog para

F=FO+FC+FG"""" (6.5

a u slobodnom ogranku

F1=Fc+FG (6.6.

Pri odabiranju lanca potrebno je provjeriti stepen sigumosti i velicinu povrsinskopritiska izmedu osovinice i valjka ili osovinice i cahure pa je

FM >7SST =F-

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (6.7.

gdjeje: SST- staticki stepen sigurnosti,FM (kN) - najmanja prekidna gila,odreduje se eksperimentalnim putem a dat

je u tabelama 6.1., 6.2., 6.3.,F (kN) - gila u vucnom ogranku lanca.

Povrsinski pritisak je

F

p = A2 S; Pd [MPa]

gdje je: A2 (mm2) - aktivna povrsina osovine clanka (tabele 6.1., 6.2., 6.3.),Pd (MPa) - dozvoljeni pritisak (tabela 6.4.),F (N) - gila u vucnom ogranku lanca.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (6.8.

Tabela 6.4. Dozvo1jeni pritisak izmedu osovinice i va1jka i1i osovinice i c3ahure

211

Brzina Broj zuba manjeg 1anc3anikav

(mIs) 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

0,1 31,9 31,9 31,9 32,0 32,0 32,1 32,4 32,6 32,6 32,7 33,1 33,1 33,1 33,1 33,10,2 29,5 29,8 30,6 30,7 30,8 30,9 31,0 31,0 31,0 31,3 31,6 31,8 32,1 32,1 32,50,5 25,5 25,8 27,3 27,9 28,3 28,5 28,9 29,1 29,3 29,5 29,6 29,8 30,0 30,4 30,71 21,7 23,1 23,8 24,6 25,2 25,9 26,1 26,4 26,9 27,2 27,3 27,6 28,0 28,2 28,52 17,0 18,4 19,7 20,6 21,5 22,2 22,6 23,2 23,7 24,1 14,4 24,7 25,0 25,2 25,63 13,9 15,5 16,8 17,9 18,9 19,8 20,4 20,9 21,3 21,7 22,1 22,5 22,8 23,2 23,54 11,6 13, 14,7 15,9 17,0 17,8 18,5 19,1 19,5 20,0 20,4 20,8 21,1 21,5 21,86 7,8 9,7 11,3 12,8 13,9 15,0 15,8 16,5 16,9 17,3 17,8 18,2 18,6 19,0 19,38 10,0 11,6 12,5 14,0 14,3 15,0 15,5 15,9 16,4 16,8 17,2 17,512 10,1 12,6 12,0 12,6 13,1 13,6 14,0 14,3 14,718 6,4 8,0 8,3 9,1 9,7 10,3 10,9 11,4 11,824 5,1 6,0 6,8 7,5 8,2 8,8 9,3

Page 6: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

Osim ranije navedenih sila, usljed udara valjaka 0 zupce lancanika i dr., javljaju sedinamicke sile koje povecavaju ukupnu silu u lancu. Uticaj ovih dinamickih sila uzimase u obzir taka sto se ukupna sila F mnozi faktorom udara ;;'Upa je

SD= FM ~5 (6.9.);;'U.F

Meduosno rastojanje 1ancanika je

a=(30+50)'p anajviseamax=80'p (6.10.)

Najmanje meduosno rastojanje je

amin=0,6.(dl+d2)+(30+50)mm (6.11.)

Na osnovu prethodno odabranih vrijednosti maze se izracunati broj c1anaka 1anaca

koji mora biti cia brojgdje je: SD - dinamicki stepen sigumosti.

Vrijednosti faktora udara ;;'Usu po DIN 8195 date u ovisnosti od vrste pogonske iradne masine.

Faktor udara (;;'u)se uzima da je za strugove i busilice (1,4), za glodalice (1,6), zarendisaljke (2,4), masine za provlacenje (1,7), hidraulicne prese (1,8), ekscentarskeprese (2,5), jednostepeno klipne kompresore (1,6), ventilatore (1,5), klipne pumpe (2),centrifugalne pumpe (1,5), bagere (3), transportere za sitni materijal (1,5) i komadni(2), za dizalice 2,5.

ZI+ z2 z2 - zl 2. a .cas yz=-+-.y+2 Jr: P

gdje je y- ugao lanca prema geometrijskoj osi koja spaja centre obrtanja lancanika aracuna se iz izraza

. . ; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . (6.12.)

6.6. PRORACUN I KONSTRUKCIJA LANACA I LANCANIKA. d2-dl (Z2-ZI)'P

smy = -2.a 2.a.Jr:

Kada je poznat broj c1anaka 1anca meduosno rastojanje se maze izracunati izsljede6e jednaCine

a= P .[z- ZI+z2 - (Z2-zd'Y

]2. cas Y 2 Jr:

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ; . . . . (6.13.)

Za proracun 1ancanog prijenosnika potrebno je znati kinematski prijenosni odnosi = nlln2 = z2/z1::;7 pri brzini lanca do 25 m/s. Za male brzine lanaca prijenosni odnosmaze biti i do i = 10.

U zavisnosti od prijenosnog odnosa preporucuju se brojevi zuba pogonskoglancanika i dati su tabeli 6.5.

Tabela 6.5. Preporuceni brojevi zuba malog (pogonskog) lancanika (Zj)

Mjere lancanika po DIN 8196 (prvi clio)

d = pi sin( r 12), r 12 = 180° 1z, d f = d - dl

damax =d+I,25p-dl, damin =d+(I+ 1~6)p-dl

kmax =0,625p-0,5dl +~p, kmin =0,5(p-ddZ

Minimalno dozvoljeni broj zuba maze biti i manji od vrijednosti preporucenih tabe-lornpod uvjetomdaje malabrzinalancanpr.za v < 1m/szimin= 8+ 10,za v::;4 m/szimin = 11 + 13, za v ::; 7 m/s zimin = 14 + 16. Najve6i broj zuba koji maze imati1ancanik pri prijenosu 1ancimasa va1jcimaje z2max= 120.

Korak 1ancap bira se na osnovu raspolozivog prostora za smjestaj prijenosnika(osno rastojanje), potrebne nosivosti, ili na osnovu ogranicenja brzine, odnosno brojaobrtaja pogonskog lancanika (tabela 6.6.). ~ ~.b ~.b

n . r). .. . ., ."to "to

Minimalno meduzublje

rlmin =0,505dj, }(max=140-900 Iz,

rZmin =0,12dl(z+2)

Maksimalno meduzublje

rlmax = 0,505dl + 0,069 ijd;, }{mill= 120- 90° 1z,

rZmax=0,008dl(zZ +180),

z - broj zubaca lancanikaTabela 6.6. Najveci dozvoljeni broj obrataja pogonskog lancanika (min-I)

b =0,95 bl b =0,9311 b =0,9311

ds = pctg(r/2)-1,05g1-2r4-1

r4=0,2...1 zap:S;9,525

0,3 ... 1,6 9,525...19,05

0,4...2,5 19,05...38,1

0,5...0,6 >38,1

b=0,9311

p:S;12,7

p>12,7

b=0,9111 b = 0,8811

Sf. 6./0. Mjere /ancanika po DIN 8/96

218 219

Vrsta lancaPrijenosni odnos i

2 2+3 3+4 4+5 5+6 >6

Lanac s valjcima 27+31 25 + 27 23 + 25 21 + 23 17+21 15 + 17

Lanac s zupcima 32 + 35 30 + 32 27 + 30 23 + 27 19 +23 17+ 19

p (mm)Vrsta lanca Zl 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 50,8

nl (min-I)Lanac s valjcima 15 2300 1900 1350 1150 1000 800 600

19 2400 2000 1450 1200 1050 850 65023 2500 2100 1500 1250 1100 900 65027 2550 2150 1550 1300 1100 900 70030 2600 2200 1500 1300 1100 900 700

Lanac s zupcima 17 +35 3300 2650 2200 1650 1300

Page 7: Masinski elementi - Kaisni prenosnici

Radi pobolj~anja ravnomjemosti facta prijenosnika potrebno je obezbijediti ugibslobodnog ogranka lanca

j=(O,O2+0,O25)'a (6.14.)

pa je stvamo osno rastojanje

as=(O,996+0,998)'a (6.15.)

Kao ~to je ranije napomenuto, od jzbora oblika profila zuba zavisi pouzdanost uradu i vijek trajanja lancanog prijenosnika. Na slici 6.10. prikazan je detalj lancanikasa jednim od najce~ce kori~tenih profila zuba iz grope pravolinijsko ispupcenih(DIN 8196).

Ukoliko se vr~iprijenos lancima sa valjcima dugih clanaka tada se koristi lancanikprikazan na slici 6.11.

Oblik i mjere lancanika za lance sa valjcima dugih clanaka DIN 8196 (drugi dio)

bhU

c =(O,O5 0,O75)pb=O,!J5b,fj~O,5 P

d=plsin(r/2),r/2=180olz, df=d-d,

dam.. = d +0,62Sp-d., damin= d +( O,S- 0~4)p- d,

kmax= (0,3IS + 0~8)P-O,Sd\; kmin= (0,2S + 0~6}-0,Sdl

Minimalno meduzublje Maksimalno meduzublje

W oWr'min=O,SOSd" ~max=140o-- r\max=O,SOSd,+0,069ifd:, ~min=120 --,

Z Z

r2min =0,12d,(z+2).r2max = 0,008dl(z2 + 18O),

ds = pctg.!.-I,OSg\ -2r4-12

r4=0,4...2mm zap=2S,4...38,lmm,

r4=O,S...6mm zap>38,lmm.

z - broj zubaca lancanika

Sl. 6./1. Oblik i mjere lancanika za lance sa valjcima dugih Clanaka DIN 8196

220