Plan prakticne nastave

M7:Naĉin razmnožavanja voćaka

1. Generativno razmnoţavanje voćaka

1

Generativno razmnožavanje je razmnoţavanje sjemenom, meĎutim na ovaj naćin biljke

ne prenose na potomstvo svoja tipična svojstva, jer dolazi do izmjene genetskog

materijala s drugim biljkama, što je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno, budući se

novonastale biljke lakše prilagoĎavaju promijenjenim ekološkim uvjetima. Ipak, za

dobivanje novih sorti uglavnom je neophodno kriţanje s pripadnicima iste vrste ali

različitih morfoloških značajki. Samooplodne biljke oprašuju, tj. oploĎuju same sebe i

kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, njihova vitalnost slabi,

krţljaju i s vremenom ugibaju.

Sjetva se može obaviti na više načina:

Sjetva rasipanjem je najčešće korištena metoda. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca

i kaţiprsta sjeme se ravnomjerno rasporeĎuje po površini zemlje. Ukoliko je sjeme jako

sitno, radi lakše i ravnomjernije sjetve, miješa se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. Ovako

izmiješano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku

ravnomjerno prosipa s papira i rasporeĎuje po zemlji. Ukoliko se radi na malim

površinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0,5 - 1 cm, u ovisnosti o veličini sjemena;

a ukoliko se radi na velikim površinama tada se zemlja lagano pograblja, te se na taj

način sjeme izmiješa sa zemljom.

Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj način da se na površini zemlje naprave

brazde duboke koliko duboko ţelimo posijati sjeme, te se u brazde pojedinačno ili

rasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. Za pravljenje brazda mogu se koristiti

mašklinić, motičica ili specijali kalupi.

Sjetva u kućice koristi se za neke povrtne kulture kao što je bob - Faba sativa na taj

način da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veličini sjemena),

te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom.

Poslije sjetve obavi se zalijevanje. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje

potrebna visoka vlaţnost, zalijevanje se mora često obavljati, pazeći da se ne pretjera,

budući velika količina vode u tlu moţe izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje

sjemenki. Mlade, tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Veoma su njeţne i osjetljive na

svjetlost, vlagu i temperaturu. Kada biljke izrastu toliko da se meĎusobno dodiruju, a to

je obično faza kad razviju dva lista, pristupa se pikiranju. To je rasaĎivanje mladih

biljaka, pri čemu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Naročito je

vaţno što ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav što je preduvjet da izrastu

u kvalitetnu biljku, koja će bolje podnositi eventualnu sušu i koja će obilnije cvjetati.

Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl, za što su prikladne čašice od

1 https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html

jogurta kojima obvezno treba probušiti dno kako bi se omogućimo oticanje suvišne vode.

Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora dobro natopiti

vodom. Biljke se zatim oprezno čupaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isčupana

biljka na svom korijenu zadrţala odreĎenu količinu zemlje. Takva biljka prenosi se u

lončiće (čašice od jogurta) te normalno zasadi. Daljnja njega sastoji se u odrţavanju

vlage, temperature i svjetla. Kada biljke prerastu lončić presaĎuju se na otvoreno ili u

veće lonce.

Savjet:Vodu u kojoj ste drţali reznice nemojte bacati. Njome moţete zalijevati biljke, a

pomoću komadića vrbe pripremite novu vodu za zalivanje svog omiljenog cveća.

❀ Moţete i med iskoristiti za bolji razvoj korijena, samo umočite vaše reznice i

zasadite.

2.Vegetativno razmnoţavanje voćaka 2

Vegetativno razmnožavanje je oţiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen,

stabljika, list). Na ovaj način proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na

potomstvo.

Ožiljavanje biljaka moţemo izvesti na par načina:

❀ Kao sredstvo za oţiljavanje moţe se koristiti voda, tako što se reznice urone jednom

trećinom u vodu.

2 https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html

❀ Vrbin sok

U trgovinama moţete kupiti hormon rasta za vaše biljke, ali ako ne ţelite nikakve

kemikalije onda je najbolje sredstvo vrbin sok.

Ukoliko ne ţelite koristiti prah za oţiljavanje, postoji prirodniji način da potaknete razvoj

korijenskog sistema na reznicama. Pripremanje sredstva za oţiljavanje nije komplicirano

a efekti mogu biti iznenaĎujući.

Korak po korak Biljka koja je pravi prvak u proizvodnji auksina jeste vrba. Ovo drvo raste zapanjujućom

brzinom, a svaki dio njegovog stabla je potencijalna sadnica. Prirodni sredstvo za

oţiljavanje se dobija kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zasluţni za

oţiljavanje.

Kako to uĉiniti? Naberete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke štapiće, stavite u plastičnu ili

keramičku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. Potom ih

izvadite iz vode pa u nju stavite reznice i ostavite da prenoće. Nakon toga, reznice

posadite u vlaţan supstrat ili pijesak, prekrijete najlonom i ostavite da se oţile. Kada

reznice puste ţile moţete ih presaditi u stalnu posudu/teglu.

Razmnožavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog

raţmnoţavanja. Uvjet je da biljka raste grmoliko s više izdanaka iz korijena i da ima

veliku izbojnu snagu. Grm se dijeli na veći broj dijelova, pri čemu je vaţno da svaki ima

2-3 pupoljka tj. izboja i odgovarajući dio korijenja. Razmnoţavanje se obavlja u periodu

mirovanja biljke. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonošenja. Za biljne

vrste koje cvjetaju u jesen, diobu je najbolje obaviti u proljeće. Dioba se obavlja ručno,

noţem ili nekim drugim sličnim alatom. Na taj način dobiveni dijelovi matične biljke

sade se na stalno mjesto, na gredice ili u kontejnere, te uz redovite mjere njege izrastu u

biljke normalnih osobina. Na ovaj način razmnoţava se npr. boţur - Paeonia sp., metvica

- Mentha sp., matičnjak - Melissa sp.

Razmnožavanje rizomima. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom - rizomom,

razmnoţavaju se njegovom diobom, uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa. Prerezi se

suše na zraku nekoliko sati ili se zapraše aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. Dioba se

takoĎer obavlja u periodu mirovanja biljke. Na ovaj način razmnoţavaju se npr. perunika

- Iris sp., kana - Canna sp.

Razmnožavanje gomoljima. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima

su uskladištene rezervne hranjive tvari. Sluţe za preţivljavanje nepovoljnog dijela

godine, a i za vegetativno razmnoţavanje. Gomolj kod krumpira - Solanum tuberosum

sadrţi više klica na različitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije -

Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja, te se stoga gomolj krumpira

rasijeca na više dijelova a kod begonije samo na dva, pazeći da se ne oštete klice.

Razmnožavanje lukovicama. Lukovice su takoĎer podzemna stabljika. Uz matičnu

lukovicu, tijekom godine formira se više manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti i

presaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina. Lukovica kod ljiljana -

Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno poloţiti na zemlju i

samo lagano nagrnuti. Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana - Liliaceae.

Razmnožavanjem položenicama se obavlja na način da se izdanak ili grana povije do

zemlje te se dio prekrije zemljom, pazeći da vršni dio ipak bude izvan zemlje. Dio koji se

nalazi u zemlji potrebno je noţen lagano zasjeći do jedne trećine te u ranu utaknuti

kamenčić. Na taj način pospješuje se, na mjestu ozljede, stvaranje korijenja. Ovim

načinom mogu se razmnoţavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.

Razmnožavanje nagrtanjem. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -

20 cm. Tijekom vegetacije slijedeće godine, na nagrnutim se izdancima stvara adventivno

korijenje. U jesen, biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanaka stvorilo korijen.

Ovaj način se rijetko koristi a moguće ga je primjeniti kod niskih jastučastih trajnica ili

kod npr. hortenzije - Hydrangea sp.

Margotiranje je oţiljavanje vršnih grančica. koristi se uglavnom kod lončanica; fikusa -

Ficus sp., zmajevca - Dracena sp. Na grani, neposredno ispod lisne peteljke zasijeće se

kora i dio drva. Rez se pravi koso u duţini od 2 -3 cm. Da rana ne zaraste, u nju se

postavi kamenčić. Umjesto zarezivanja moţe se i prstenovati kora. Dio grane koji je

zasječen obloţi se mahovinom ili tresetom sa malim dodatkom zemlje. Sve se navlaţi i

omota crnom plastičnom folijom (najilonom - vreće za smeće). Nakon mjesec do dva

dana na ozlijeĎenom mjestu razvit će se korijenje, te se grana odsijeće ispod plastične

folije, folija se odmota i biljka zasadi.

Razmnožavanje reznicama je najjednostavniji i najčešći način razmnoţavanja. Reznice

su dijelovi biljke koji sluţe za dobivanje novih biljaka, a mogu biti korijen, stabljika ili

list.

Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vršnog pupa. U svakom

slučaju reznice moraju imati najmanje dva pupa (lista). Prema stupnju odrvenjelosti mogu

biti zelene, poluzrele i zrele (drvenaste). Reznice se uzimaju sa zdravih i dobro razvijenih

biljaka. Reznica se otkida oštim noţem nekoliko milimetara ispod baze lista. Donji list na

reznici se skida. Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup, neophodno ga je skinuti. Iako se u

svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju u pijesak, perlit, ili u smjesu pijeska i treseta,

oţiljavanje se jednako dobro moţe obaviti i u običnoj zemlji za cvijeće. Prilikom sadnje

reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili moţda ne okrene naopako. Sadnja se

obavlja dosta plitko, dovoljno je samo 2-3 cm. Ujedno, potrebno je osigurati i visoku

vlaţnost zraka, za koju se mogu upotrijebiti plastične vrećice. Kao sredstvo za oţiljavanje

moţe se koristiti i voda, tako što se reznice urone jednom trećinom u vodu. To je

pogodno za afričke ljubičice - Saintpaulia sp. filodendrona - Philodendron sp. i sl.

Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. Kod

afričke ljubičice otkine se čitav list, te se jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u

vodu. Kod begonija - Begonia sp. lisna peteljka se skrati na 2 - 3 cm duljine te se čitava

utakne u zemlju, a plojka lista se poloţi na zemlju te se na nju stavi par kamenčića da

plojka prilegne u zemlju. Ujedno, potrebno je lisne ţile prerezati neposredno prije mjesta

grananja i na svakom takvom mjestu razvit će se nova biljka. Kod sablji - Sansevieria sp.

list se nareţe na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm

duboko.

Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i prešloţenog postupka.

Razmnožavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke; pup ili grančica

(plemka); prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga), s kojom kasnije srasta i dalje se

razvija. Koristi se za razmnoţavanje u cilju prenošenja sortnih osobina. U hortikulturi se

koristi uglavnom za razmnoţavanje ruţa i akacija (mimoza).

Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno, a mogu se upotrijebiti i srodne biljke

koje spontano rastu u prirodi.(npr. na divlju krušku - Pirus amygdaliformis moţe se

cijepiti domaća kruška - Pirus communis, na rašeljku - Prunus mahaleb moţe se cijepiti

trešnja - Prunus avium…).

Da bi cijepljenje bilo uspješno, potrebni su odreĎeni uvjeti kao što su podudarnost

(srodnost) izmeĎu plemke i podloge, dodirna površina plemke i podloge, svojstva plemke

i podloge, vrijeme i način cijepljenja, te ekološki činioci za vrijeme i poslije cijepljenja.

Srodnost (podudarnost, afinitet, kompatibilnost) izmeĎu podloge i plemke je osnovni

uvjet na normalno sraštavanje. Najbliţa je srodnost kod različitih sorti iste vrste. Teţe je

cijepljenje izmeĎu vrsta, zato što je botanička sronost udaljenija, ali je ipak moguća (npr.

kruška na dunju, limun na poncirus, limun na gorku naranču…)

Dodirna površina presjeka mora biti što veća kako bi se kambij obiju površina što više

poklopio. Presjeci trebaju biti što glatkiji jer je u tom slučaju dio oštećenog tkiva manji,

pa je i sraštavanje brţe.

Osim za očenje na budni i spavajući pup, najpovoljniji period za cijepljenje je siječanj -

veljača, jer tada počinje bubrenje pupa i brţi rast kambija.

Temperatura od 0oC spriječava, a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja.

Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlaţnost od 75 - 85 %.

Najčešći načini cijepljenja:

1. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva, a to je u lipnju, te krajem

kolovoza i početkom rujna.

U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. Obavlja se obično iznad same zemlje,

otprilike na 3 - 5 cm. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasiječe u obliku slova T.

Na mjestu gdje se spajaju popriječni i uzduţni presjek, kora se lagano, specijalnim

noţićem, odvoji od drva. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvuče pod koru

zasječenu na podlozi. Odmah nakon toga, mjesto srastanja se vezuje, te se podloga

skraćuje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Poslije dva tjedna podloga se skraćuje na

0,5 cm iznad mjesta cijepljenja, da bi se pup mogao razviti u mladicu. Sve ostale mladice

koje se razvijaju iz podloge, neophodno je skidati.

Krajem kolovoza i početkom rujna obavlja se okuliranje spavajućim pupom. Tehnika

cijepljenja je potpuno ista, samo što se skraćivanje podloge obavlja tek kad doĎe vrijeme

za zimsku rezidbu. Pod normalnim uvjetima, pupovi se do proljeća slijedeće godine ne

razvijaju.

2. Cijepljenje grančicama moţe biti

a) spajanje

obično spajanje

englesko spajanje

spajanje sa strane

sedlasto spajanje sa strane

b) pod koru:

sa cijepanjem kore

bez cijepanja kore

c) priljubljivanje

Razmnožavanje vriježama. Neke biljke, npr. jagoda - Fragaria vesca sposobne su

stvarati vrijeţe koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju. Nakon zakorjenjivanja

dovoljno ih je odvojiti od matične biljke i posebno zasaditi.

.

M8: Naĉini razmnožavanja vinove loze

1.Podloge za vinovu lozu3

Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu (1. dio)4

Mnogi vinogradari kad nabavljaju sadni materijal i ne znajući čine greške koje se kasnije

više ne mogu ispraviti. Radi se o izboru lozne podloge koja je bitan ĉimbenik

uspješne vinogradarsku proizvodnju jer neodgovarajuća podloga može loše utjecati

na urode, kakvoću grožĊa te na trajnost vinograda. Iskustva na terenu govore da

mnogi vinogradari ovoj problematici pridaju malu ili čak nikakvu vaţnost, pogotovo ako

se radi o sadnji manjeg vinograda za obiteljske potrebe. Takvoj situaciji naţalost

pridonose i sami lozni rasadnici koji ne nude zadovoljavajući izbor niti količine loznih

podloga.

Naime, danas se vinogradi podiţu loznim sadnicama, cjepovima, koji predstavljaju

cijepljenu plemku neke sorte vinove loze na podlogu – «divljaku». Cijepljene europske

plemenite loze na podlogu je ustvari jedini racionalni način borbe protiv filoksere (trsov

ušenac, ţiloţder). Poznato je da su se lozne podloge – «divljake» počele koristiti potkraj

19 stoljeća, nakon što je filoksera prenesena iz Amerike i u kratkom periodu opustošila

takoreći sve vinograde Europe. Filoksera je štetnik koji napada korijen vinove loze,

meĊutim na ameriĉkim lozama ne priĉinja štetu. Od tada traje neprekidno iznalaţenja

lijeka protiv spomenutog štetnika.

3

4 http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-1-dio/

Tom problemu su mnogi francuski, talijanski, njemački i dr. znanstvenici posvetili čitav

ţivot kako bi našli najbolje rješenje. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća stvorili su

mnoštvo kriţanaca izmeĎu europske i američke loze koji zbog mnogih nedostataka nisu

mogli zamijeniti europsku plemenitu lozu. U prvim obnovama vinograda su se kao

podloge koristile čiste američke loze, zatim kriţanci američko- evropske i američko-

američki kriţanci. Te prvo korištene podloge su takoĎer imale brojne nedostatke, ali su

bila dobra osnova za daljnje iznalaţenja što boljih podloga. Tako se danas u svijetu

koristi oko 20 – tak podloga koje se posvojim karakteristikama mogu podijeliti u 4

grupe križanaca.

Današnje lozne podloge pored otpornosti na filokseru trebaju imati i niz drugih svojstava

kao što su:

srodnost s domaćom lozom,

otpornost na vapno u tlu,

sušu,

nematode i dr.

Pri izboru podloge mora se poći od činjenice da podloga mora odgovarati ekološkim

uvjetima područja te biološkim karakteristikama sorte vinove loze. Od ekoloških uvjeta

najvaţnije je tlo jer podloga čini sponu izmeĎu tla i vinove loze. Značajke tla kao medija

za uzgoj loze ogledaju se u sadrţaju ukupnog i aktivnog vapna (karbonata), teksturi

tla ( % udio pojedinih teksturnih čestica tla) gdje se razlikuju tla počevši od laganih

pješčanih pa sve do teških glinastih tala, te u plodnosti tla koju definiraju količina

humusa i mikroorganizama u tlu te fiz. – kemijska svojstava tla (npr. opskrbljenost

hranjivima isl.). Tu je bitan i utjecaj klime posredno preko tla. Naravno, različite podloge

su i različito zahtjevne tj različito se odnose prema navedenim značajkama tla. Stoga je

vrlo bitno poznavati karakteristike tla na kojem će se saditi vinograd i kako bi se shodno

tome izabrala najbolja podloga.

Dakako, ne mali znaĉaj ima i srodnost, afinitet podloge i odreĊene sorte jer podloga

utiĉe na bujnost, rodnost i trajnost vinograda. Do tih saznanja najbolje se dolazi

pokusima, što kod nas nije slučaj. Ostaje tek da se empirijski tj. iskustveno u

eksploatacijskim vinogradima doĎe do odreĎenih spoznaja. Tako odreĎena iskustva

kazuju da je sorta plavac mali vrlo dobar na podlozi Richter 110 i Ruggeri 140, dok je

upitan dobar afinitet s podlogom SO4. Od agrobioloških karakteristika podloge sigurno je

najznačajnija bujnost jer direktno utječe na bujnost i rodnost loze. Tako bujne podloge

povećavaju bujnost plemke odnosno slabo bujna smanjuje bujnost sorte, smanjuje

rodnost i pospješuje dozrijevanje groţĎa. Prema tome, odabir podloge s obzirom na njenu

bujnost ovisi i o smjeru vinogradarske odnosno vinarske proizvodnje. Ukoliko se ide na

visoko kvalitetnu ili vrhunsku (naravno ako to i ekološki uvjeti dopuštaju) proizvodnju,

tada će biti primjereniji odabir manje bujnije podloge kojom se treba osigurati kvalitetnije

groţĎe za proizvodnju vina.

Izvor članka: Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario Car

Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu (2. dio)5

By admin | 19.06.2013

0 Comment

5 http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-2-dio/

Danas se u vinogradarskim zemljama koristi oko 20–tak podloga koje se po svojim

karakteristikama mogu podijeliti u 4 grupe kriţanaca. Ne summljivo na našem trţištu

sadnog materijala prevladavaju cijepovi na loznim podlogama iz grupe Berlandieri x

Riparia. Razlog tome je što ove podloge imaju više pozitivnih osobina kao što su:

dobar afinitet s većinom sorata,

povoljno utječu na rodnost i kakvoću groţĎa

te dobro podnose visok sadrţaj vapna u tlu.

MeĊutim, rasadniĉari su ih favorizirali najviše zbog dobrog primitka kod

cijepljenja i ukorjenjivanja, što se prepisuje utjecaju Riparie kao jednog od roditelja, pa

su ih čak proglašavali univerzalnim loznim podlogama što svakako nije istina. Naime,

podloge iz ove grupe su prihvatljive samo za hladnije i vlaţnije vinogradarske poloţaje,

dok ih treba izbjegavati na šušnim. Podloga Kober 5BB iz ove grupe je bila destlječima

dominatna u našim rasadnicima do skorog uvoĎenja podloge SO4 koja je nešto manje

bujnosti ali je osjetljiva na nedostatak magnezija u tlu.

Nakon dugogodišnjih pokusa s loznim podlogama te stečenih iskustava u brojnim

vinogradarskim područjima danas se sa sigurnošću moţe reći da za toplije vinogradarske

poloţaje najbolje odgovaraju lozne podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris. MeĎu više

kriţanaca ove grupe posebno treba istaknuti Richter 110 i Ruggeri 140. Najbolji dokaz o

vrijednosti ovih podloga potvrĎuje činjenica da u francuskim matičnjacima ove podloge

po površini zauzimaju prvo odnosno četvrto mijesto (2001 god.). Podloge iz ove grupe

križanaca ameriĉkih loza su bujne do vrlo bujne, odliĉno podnose sušu i siromašna

tla, umjereno podnose fiziološki aktivno vapno (17 – 20 %) te su se pokazale meĎu

boljima za uzgoj stolnog groţĎa. S pozicije rasadničarstva nedostatak im je teţe

ukorjenjavanje (naslijeĎeno od roditelja Rupestrisa). Sigurno najvrijednija podloga iz ove

grupe je Richter 110 jer povoljno utječe na rodnost i kakvoću groţĎa te je

prilagodljiva različitim tlima. TakoĎer ima dobar afinitet s vinskim i stolnim sortama.

Spomenuti Ruggeri 140 je vrlo bujna podloga od koje nema bolje ako se posadi na

sušnim pjeskovitim, siromašnim i vapnenim tlima. Stoga je ne bi trebalo saditi na

plodnim i vlaţnim tlima. Od svih podloga iz ove grupe najbolje podnosi vapno, teţe se

ukorjenjuje, a dobro prima kod cjepljenja na stalnom mjestu. Iz ove grupe treba još

istaknuti Paulsen 1103. TakoĎer je vrlo bujna podloga (najbujnija u ovoj grupi) kojoj

odgovaraju ilovasta tla umjereno vlaţna odnosno umjereno sušna tla. Prilično dobro

podnosi zaslanjene terene. MeĎu najzastupljenijim je podlogama u vinogradima stolnog

groţĎa. Sve navedene podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris ako se posade na tla i

poloţaje koji im odgovaraju daju trajne i rodne vinograde.

Iz ostalih grupa kriţanaca vrijedno je spomenuti dvije podloge. Iz grupe Riparija x

Rupestris je to podloga 3309 Couderc koja traţi teţa vlaţnija tla, slabije je bujnosti i

povoljno utječe na ranije zrenje groţĎa. Po zastupljenosti u francuskim rasadnicima na

trećem je mjestu po podacima iz 2001. god.. Mana joj je slaba otpornost na vapno u tlu

(do 11 %). MeĎutim kako naša tla u glavnom ne dostiţu veće vrijednosti fiziološki

aktivnog vapna, to je ova podloga interesantna za uvoĎenje u vinogradarske nasade. Na

kraju još ostaje za istaknuti grupu američko-europskih kriţanaca, Vinifera x Berlandieri,

koje su nastale u ţelji da se dobije europska loza otporna na filokseru. U svijetu je

najzastupljenija 41B koja podnosi vrlo visoke (do 40%) sadrţaje vapna u tlu što joj je i

najveća vrlina. Inače slabije je bujnosti, osjetljiva je na sušu i traţi plodna tla.

Iz svega navedenog mogu se izvući preporuke u izboru podloga:

na sušnim terenima dati prednost Richteru 110 i Ruggeru 140 pogotovo ako

se radi o siromašnim, nešto vapnenijim tlima

ako se vinograd sadi na terenima i položajima umjerene suše (crvene zemlje,

ocjedite rendzine i koluvijalna tla na «Ċeru») tada se može izabrati takoĊer

Richter 110 te Paulsen 1103

na svježim, plodnim tlima bez suše koristiti 3309 Couderc (vapno do 10 %),

Richter 110 i SO4.

Sve napisano ostaje gotovo bez značaja kada se pogleda ponuda naših loznih rasadnika, a

takoĎer i kvaliteta cijepova u njima. Teško se što drugo i moţe konstatirati kad se

sagledaju iskustva s terena. Naime, do prije par godina su naši rasadnici imali u ponudi

takoreći samo Kober 5BB i SO4. Ostale lozne podloge su bile u simboličnim količinama.

Tek pod pritiskom struke, posredno preko vinogradara, počeli su uvoziti reznice i

korjenake ostalih podloga i to najviše iz grupe Berlandieri x Rupestris. MeĎutim pitanje

je jesu li te količine dovoljne s obzirom na potraţnju, pa se moţe opravdano sumljati u

deklaraciju cijepova. Nije puno bolja situacija i s kvalitetom cijepova. U mnogo slučajeva

se cijepovi s loše sraslim spojnim mjestom, polusuhe ili one oštećene od biljnih bolesti i

mrazeva puštaju u promet. Svi ti nedostaci se prikrivaju uranjanjem vrha cijepa u parafin

i korištenjem kvalitetne ambalaţe. Brojni primjeri u Konavlima, Ţupi, Pelješcu i otocima

su svjedoci navedenom. Što se u ovakvoj situaciji moţe preporučiti vinogradarima ?

Onima koji se odluče za sadnju stranih, introduciranih sorata kao mogućnost ostaje

nabava uvoznih sadnica preko provjerenog dilera. MeĎutim veliki problemi nastaju kada

se sade autohtone sorte kao npr. plavac mali s obzirom na njegovu osjetljivost na

bakterijski rak i činjenicu da je to sorta toplijih škrtijih poloţaja na koje idu podloge

deficitarnih količina iz grupe Berlandieri x Rupestris. U takvoj situaciji je mali

vinogradar potpuno bespomoćan i obespravljen. Naţalost, samo tradicionalni način

podizanja vinograda (sadnja „divljake“ i navrtanje na sadno mjest) po svoj prilici još će

dugo biti jedini način postizanja uspješne i kvalitetne vinogradarske proizvodnja

spomenutih autohtonih sorata koja se naveliko propagira u oficijelnoj strategiji

revitalilizacije Hrvatskog vinogradarstva.

Izvor članka: Kako izabrati odgovarajuću loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario Car

Izvor fotogrfija: www.rgbstock.com

Podloge vinove loze6

Zašto koristimo uopće podloge vinove loze?

Do pojave filoksere (trsne uši) 1869. godine vinova

loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Zadržali su se

vinogradi na vlastitom korijenu samo na pjeskovitim

tlima koja smetaju filokseri. Nakon masovnog

propadanja vinograda otkrilo se da je korijen nekih

ameriĉkih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Nakon

meĊusobnih križanja ameriĉkih vrsta kao i križanaca

ameriĉkih i europskih sorata vinove loze, te kompleksnih

križanaca, stvorene su brojne podloge vinove loze koje su

i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije samo

zaustavila na otpornosti prema filokseri već su

nastavljena istraživanja prema brojnim drugim ciljevima

kao što su tolerantnost na fiziološki aktivno vapno,

usvajanje hraniva, lakše ukorjenjivanje i proizvodnja i sl.

Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis

riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge

danas su uglavnom hibridi (kriţanci) navedenih. Isto tako,

proučavana su brojna druga poţeljna svojstva. Ovo su

svojstva koja moderna lozna podloga mora zadovoljavati:

smanjena bujnost

otpornost na niske temperature

otpornost na bolesti i štetnike

velika produkcija mase za cijepljenje bez puno

zahvata

dobro ukorjenjivanje

dobro srastanje s različitim plemkama –

kompatibilnost

visoka otpornost na filokseru i nematode

tolerantnost na visoki sadrţaj vapna i soli u tlu

tolerantnost na deficit magnezija

tolerantnost na sušu

U zadnje vrijeme se dosta paţnje posvećuje otpornosti

podloga na nematode i viruse. Glavni izvor oplemenjivačkog

rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.

Podjela podloga vinove loze

Općina Dragalić

Općina Lovas

Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva

6

Vitis berlandieri x vitis riparia 420 A Millardet i de Graset

Kober 5 BB

SO4 ( Oppenheim 4)

Teleki 5 C

Teleki 8 B

Kober 125 AA

161 – 49 Couderc

157 – 11 Couderc

34 EM Ecole de Montpellier

225 Ruggeri

Vitis berlandieri x vitis rupestris 99 Richter

110 Richter

1103 Paulsen

140 Ruggeri

57 Richter

770 Paulsen

775 Paulsen

779 Paulsen

1447 Paulsen

17-37 Millardet i de Graset

Vitis riparia x vitis rupestris 101 – 14 Millardet i de Graset

3309 Couderc

3306 Couderc

Schwarzmann

Vitis vinifera x vitis berlandieri 41 B Millardet i de Graset (kriţanac Chasselas x

v.berlandieri)

333 EM Ecole de Montpellier (kriţanac Cabernet Sauvignon

x v.berlandieri)

Kompleksni križanci 1616 Couderc (kriţanac v.solonis x v.riparia)

Fercal (kriţanac (v.berlandieri x Colombard) x 333 EM)

Karakteristike grupa i najznaĉajnije podloge

Vitis berlandieri x vitis riparia

Dobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose

16 – 25 % fiziološki aktivnog vapna i 30 – 50 % ukupnog

i ruralnog razvoja

Hrvatski zavod za

vinogradarstvo i

vinarstvo

CROCPA

Kuća za odmor

Briški*** - Lokve

Seoski turizam

Kamo na vikend?

Katalog vinogradara i

vinara KcKţŢ

Koprivničko-

kriţevačka ţupanija

Kriţevci info

Kriţevci net

Sve o jagodama

Biologija na webu

www.podrum.org

Časopis Dobro jutro

NS

vapna. Različite bujnosti ovisno o kultivarima. Utječe na

redovite prirode i na dobro dozrijevanje groţĎa. Imaju

različite zahtjeve za tlo.

420 A Millardet i de Graset - Podloga preporučljiva za Istru i

za duboke crljenice. Vrlo bujna podloga. Utječe na kasnije

dozrijevanje groţĎa. Podnosi 20% fiziološki aktivnog vapna i

40 – 50 % ukupnog vapna. Ima dobru kompatibilnost sa

sortama. Mana joj je teško ukorjenjivanje. Cijepovi se na

početku sporo razvijaju. Slabo je otporna na sušu. Vrlo

osjetljiva na povišenu vlagu u tlu. Usvajanje magnezija i

fosfora iz tla je srednje, dok je usvajanje kalija slabo.

Kober 5 BB - Dosta je bujna, dobro podnosi fiziološki aktivno

vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi

podvodna tla, kompatibilna je s većinom kultivara i odlično

se ukorjenjuje, stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno

raĎaju. Ima kratak vegetacijski ciklus. Razvija veliki broj

mladica i zaperaka. Dobra adaptacija prema različitim

tipovima tala. Osjetljiva na sušu. Jako otporna na nematode.

Sklona osipanju cvjetova uz jaku gnojidbu dušikom. Dobro

usvajanje fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i magnezija.

Kober 125 AA - Preporučuje se za hladnija vapnena tla

sjevernih vinogradarskih krajeva. Nešto prije dozrijevanje

drva i groţĎa u odnosu na Kober 5 BB. Pospješuje

dozrijevanje, ima snaţan rast. Osjetljiva na antraknozu. Ne

podnosi suha tla. Ima dobru kompatibilnost i ukorjenjivanje.

Najotpornija na fiziološki aktivno vapno iz ove skupine.

161-49 C - Ne podnosi sušu, osjetljiva na nematode. Srednje

bujna podloga. Podnosi do 25% fiziološki aktivnog vapna.

Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla.

SO4 - Ranije dozrijevanje drva i groţĎa, oko 2 tjedna prije

Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje

ubrzava dozrijevanje groţĎa. Vrlo dobro utječe na

nakupljanje šećera u moštu.

Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je

otporna na niske temperature. Razvija

snaţan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na

nematode. Osjetljiva na sušu. Podnosi 17-18% fiziološki

aktivnog vapna, te 40 – 45% ukupnog vapna. Dobro

ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz

tla, srednje kalij, a slabo magnezij.

Vitis berlandieri x vitis rupestris

Podloge jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno

podnose vapno u tlu. Imaju duţi vegetacijski period te nisu

prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople

krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 – 30 %

fiziološki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.

99 Richter – Podnosi 17% fiziološki aktivnog vapna u tlu.

Vrlo bujna podloga, dobro podrţava visoke i jake uzgojne

oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno sušna

pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno

vapnena tla. Srednje je otporna na sušu, vrlo je otporna na

nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju,

ne podnosi vlaţna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro

usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

110 Richter - Odlična je lozna podloga koja se dobro

prilagoĎava gotovo svim tlima i poloţajima prikladnim za

uzgoj groţĎa. Slaţe se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo

povoljno utječe na urod i kvalitetu te nešto ranije

dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi sušu i

aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je

osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu

vlaţnost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro

usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.

1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju

srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog

vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlaţnija, ali ne

pretjerano vlaţna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim

kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih

oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla

bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za

sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj

stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju groţĎa.

Postotak ukorjenjivanja se kreće oko 50 %. Dobro podnosi

sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij

iz tla, srednje kalij.

140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga za manje

plodna, suha kamenita i siromašna tla. Dobro se slaţe sa

raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno

utječe na urod i kvalitetu groţĎa. Ova je podloga bujna,

odlično podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do

70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo

podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje

fosfor, slabo kalij.

Vitis riparia x vitis rupestris

Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro

oţiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa

otpornost na sušu i nešto vapna u tlu. Imaju dobru

kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je

niska podnošljivost vapna.

3309 C – Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i

svjeţa tla koja nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu.

Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu,

nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje

magnezij.

Vitis vinifera x vitis berlandieri

Ovdje su zastupljeni kriţanci europskih sorta (bijela

plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri.

Najvaţnije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate

najviše po visokoj otpornosti na vapno u tlu.

41 B – Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna,

umjereno vlaţna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog

vapna i 70 – 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna,

zaslanjena ni jako vlaţna tla. Koristi se za jako kredna tla

(pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je

slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % što

dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i

srednje otporna na filokseru. U matičnjacima ju je potrebno

štititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija

iz tla, slabo kalija.

333 EM – Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40%

aktivnog vapna. Umjereno podnosi sušu i malo vlaţnija tla,

ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Još je osjetljivija

na filokseru od 41 B.

Kompleksni križanci

Obuhvaća lozne podloge koje su nastale kriţanjem

izmeĎu tri ili više roditelja, američkih vrsta te plemenite loze.

1616 Couderc – Podnosi 0,8‰ NaCl te 11% aktivnog vapna.

Otporna na nematode, vlaţna i svjeţa tla.

Fercal – Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na

nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlaţna tla.

Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333

EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz

tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak

magnezija.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=990

M9: Cjepanje voćaka

1.Proizvodnja voćaka

Cijepljenje ili kalemljenje voća 7

Cijepljenje je oblik vegetativnog razmnoţavanja,odnosno operacija kojom se dio biljke ili

plemka,prenosi na dio biljke zvan podloga sa svrhom da meĎusobno srastu u novi

organizam.Za podlogu se uzima dio biljke koji nosi korijen,a za plemku dio plemenite

sorte koju ţelimo uzgajati i koja će nam,kad voćka odraste,donositi plodove istih

svojstava kao i stablo s kojeg je plemka uzeta.Poznata je činjenica da se pojedine voćne

vrste mogu cijepiti ne samo na podloge iste vrste,nego i na podloge druge

vrste(primjerice,sorte krušaka moţemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskoruše,sorte

bresaka na podloge bajama,šljive ili kriţanaca izmeĎu breskve i bajama,trešnju moţemo

uzgajati cjepljenu na rašeljci ili trešnji,višnju na trešnji,rašeljci i višnji,marelicu na

marelici,breskvi,bajamu i šljivi itd.).U ovakvim slučajevima treba voditi računa o

podudarnosti izmeĎu podloge i plemke.Najčešće ipak cijepimo sorte voćaka na podloge

iste vrste,odnosno,jabuku na jabuku,krušku na krušku,šljivu na šljivu.

Postoje slučajevi nepodudarnosti izmeĎu samo pojedinih sorti s podlogom,kao npr.kod

cijepljenja sorata kruške na dunju,gdije je utvrĎeno da sve sorte nemaju dobar

kompatibilitet i da plemke s dunjom ne srastu dobro.Tako neke vrlo kvalitetne sorte

krušaka,kao na primjer Viljamovka,Klapov ljubimac itd. Ne moţemo uzgajatiizravno

cijepljene na dunju.Sorte Pastorčica,Gellert,Hardenpont itd. Vrlo dobro srastu s

dunjom.Zbog toga ih upotrebljavamo za meĎupodloge,odnosno,na dunju najprije

cijepimo jednu od sorata koje dobro srastu,a potom na njih cijepimo ţeljene sorte koje se

ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.

Prilikom cijepljenja vrlo je bitno odabrati kvalitetnu plemku.Njih uzimamo samo s

odabranih i poznatih matičnih stabala i to sa središnjih perifernih(vanjskih) dijelova

krošnje.Za plemke se odaberu srednje do dobro odrvenjeli izbojci.Izbojci s gornjih ili

vršnih i donjih ili niţih dijelova krošnje nisu prikladni jer,najčešće,ne sadrţe dovoljno

7

razvijene i ishranjene pupove.Najbolje su razvijeni i za cijepljenje prikladni središnji

dijelovi izbojaka.

Za cijepljenje okulacijom najbolje je plemke uzeti s matičnih stabala,neposredno pred

cijepljenje i samo toliko koliko u istom danu moţemo iskoristiti.Treba voditi računa o

činjenici da su za cijepljenje prikladnije jedre plemke,koje su sebi sadrţe dovoljno

vode.Stoga treba paziti da plemke nakon skidanja sa stable ne gube vlagu,pa se stoga

odmah s plemki skidaju plojke,a zadrţe dio peteljke.Plemke je najbolje skidati rano

ujutro.Skinute plemke treba uviti u vlaţnu krpu i drţati u hladu.

Za cijepljenje u proljeće ,prije kretanja vegetacije,plemke treba uzeti u jesen,nakon

opadanja lišća,jer tada sadrţe najviše rezervnih organskih hraniva.Tijekom zime plemke

se čuvaju u vlaţnom pijesku,u prostoriji gdje se moţe odrţavati temperatura od 0 do 3

stupnja.

Osnovni pribor za cijepljenje jest noţ i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i debljim

granama još je potrebna voćarska pila,noţ kresač i voćarski vosak,kojim se obavezno

premazuju rane.

Okuliranje

Okuliranje ili cijepljenje na pup najrašireniji je,najsigurniji,najbrţi i najsvrsishodniji

način cijepljenja.Okuliranje se obavlja na dobro razvijenoj mladici(podlozi) s

pupom,skinutoj s dijela dobro sazrele mladice plemke.Prema vremenu cijepljenja

razlikuje se okuliranje na budni i spavajući pup.Na budni pup cijepi se u

proljeće,poćetkom svibnja ili u lipnju.Primjenjuje se u toplijim krajevima.Potrebno je da

se nova mladica iz nacijepljenog pupa,u istoj vegetaciji dobro razvije i

odrveni.Okuliranje na spavajući pup obavlja se krajem ljeta,na početku kretanja sokova

drugog dijela vegetacije.To je najčešće krajem kolovoza ili početkom rujna.Nacijepljeni

pup počinje rasti(kreće) tek početkom vegetacije iduče godine.Plemke se uzimaju s

matičnih stabala,s osvijetljene strane krošnje.Trebaju biti zdrave,odrvenjele i srednje

bujne.S mladica se odmah skine lišće,a peteljke se ostave.Prije cijepljenja podloge se

očiste od svih postranih ogranaka do visine na kojoj će se provesti okuliranje.U

rasadničkoj proizvodnji najčešće na visini od 5 do 10 cm.Tehnika cijepljenja je

jednostavna..Na odreĎenoj visinioštricom noţa zareţe se kora u obliku slova "T",najprije

odozdo prema gore,a odmah zatim zareţe se vodoravna crta.Zatim se tupim dijelom noţa

kora malo razmakne ulijevo,pa udesno.S plemke se noţem skine okce s pupom i

peteljkom lista.Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se gornji kraj okca poravna

s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi.Kora se priljubi uz pup i poveţe.Pri tome

vezivo treba omotati oko cijele duţine reza.Preko pupa ne smije doći vezivo.Pup treba

viriti ispod veziva.

Cijepljenje pod koru Primjenjuje se kad je podloga deblja od cijepa,a najčešće pri precijepljivanju radi

promjena odlike.Cijepi se u proljeće,neposredno prije početka vegetacije.Tehnika

cijepljenja je prilično jednostavna.Podloga ili grana koja se precijepljuje odreţe se

noţicama na ţeljenu visinu i odmah se rana dobro zagladi oštrim noţem.Sa strane se na

glatkom dijelu kore napravi uzduţni rez dug 3 do 5 cm,a potom se kora tupim krajem

noţa razmakne ulijevo i udesno.Istodobno se pripremi cijep plemke s grančicama

ljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa.Donja strana cijepa odreţe se uzduţno koso,tako da

mu kosina presijeka bude dvaput duţa nego deblja.Cijep moţe biti i sa sedlastim zarezom

kako bi bolje nasjeo na podlogu.Cijep se postavi pod koru koja se stisne oko njega i

čvrsto poveţe vezivom.Vrh cijepa i prerezani dio podloge premaţu se voćarskim

voskom,da bi se potpuno spriječilo ulaţenje vode.Spoj je na cijepljenom mjestu jako

krhak pa se lako odlomi.Zbog toga ga treba zaštititi od jačeg vjetra i sjedanja ptica.

cijepljenje pod koru

Cijepljenje na isječak Cijepljenje na isječak primjenjuje se na starijim i debljim podlogama te pri cjepljenju u

krošnju ili precjepljivanju u krošnji.Izvodi se u rano u proljeće ,prije nego što krenu

sokovi.Najvaţnije je dobro napraviti isječak na podlozi i trokutasti klin na plemki ,koji

moraju dobro meĎusobno prileći.Podloga se prereţe uspravno na duţinu,da bi rez bio što

manje površine,zatim se zagladi noţem.S glatke strane se,u duţini 3 do 5cm,na podlozi

izreţe ţlijeb koji se ravnomjernom kosinom pri dnu završi na površini kore i koji

odgovara debljini cjepa.Cjep treba imati 3 do 4 pupa.S gornje strane odreţe se ravno,a s

donje strane se naprave dva reza,jedan s lijeve i jedan s desne strane,tako da rezovi čine

pravi ili oštri kut,ovisno o tome kako je oblikovan ţlijeb.Rez se obavlja koso prema dnu

tako da je na dnu šiljast.Isječak na podlozi i cjep trebaju se tako priljubiti da meĎusobno

pokrivaju sloj kore i sloj drveta.Nakon toga se čvrsto poveţu.Vrh cjepa i podloge

premaţu se voćarskim voskom.Sličan je cijepljenju pod koru.

cijepljenje na isječak

Cijepljenje na sedlo Cijepljenje na sedlo primjenjujemo kad je podloga deblja od plemke.Cijepi se u rano

proljeće,kad krenu sokovi.Podloga se najprije prereţe.Zatim se sa strane,gdje je kora

glatka,napravi malo kosi rez,koji se obavi potezom noţa odozdo prema gore.Cijep na tri

pupa odreţe se koso tako da se površina reza poklapa s površinom reza na podlozi.Pup je

na suprotnoj strani reza.Na cijepu se još jedanput napravi rez tako da se na gornjem dijelu

zareţe uspravno na duţinu cjepa od 1/4 debljine,pa se rez odmah nastavi po duţini

ukoso,da bi se završio na donjem dijelu prethodnog reza.Cijep,koji je sedlastog reza

,postavi se sa sedlom na pripremljenu podlogu tako da sav kambij cijepa nalegne na

jednu stranu kambija podloge.Pri vezivanju treba paziti da se cijep ne pomakne .Gornji

odrezani djelovi cijepa i podloge ,te cjepljeno mjesto,premaţu se voćarskim voskom.

Cijepljenje na rascjep Cijepljenje na rascjep primjenjujemo kad je podloga puno deblja od plemke,najčešče pri

precjepljivanju starijih voćaka radi promjene odlike ili kad se na pojedinačnim preraslim

podlogama ţeli nacjepiti ţeljena odlika.Obavlja se u proljeće,kad krenu sokovi.Podloga

se pripremi tako da se na mjestu cijepljenja prereţe pilom,a rana zagladi oštrim

noţem.Ispod prerezanog mjesta (10-12cm) podloga se čvrsto sveţe jačim povezom,da bi

se spriječilo rascijepljivanje.Zatim se noţem po sredini napravi rascijep.Da bi se mogao

postaviti cijep,u rascijep se stavi tanji drveni klin ili tupi kraj noţa.Postave se dva cijepa s

obje strane rascijepa.Cijep ima tri pupa,a donji je pup uvijek na suprotnoj strani od reza

na podlozi.Na donjem dijelu cijepa naprave se dva reza,s dva poteza noţem,s jedne i s

druge strane.Počne se malim zarezom,pa na donju stranu koso kako bi se dobio oblik

klina s gornjim nadglavkom.U rascijep se stavi jedancijep,pa drugi.Treba paziti da se

kambij izvanjskog dijela cijepa poklopi s kambijem podloge.Kako je kora podloge nešto

deblja,cijep če biti nešto malo uvučen prema unutra.Nakon postavljanja prvog cijepa

izvadi se klin i prenese na drugu stranu,kako bi rascijep odmah stisnuo cijep.Kad se

postavi drugi cijep,izvadi se klin.Sve se dobro poveţe vezivom.Tad se skine prije

postavljeni vez ispod rascijepa.Sve se rane dobro premaţu voćarskim voskom.Ovaj način

cijepljenja je dosta slilčan cijepljenju na isječak i cijepljenju pod koru,jedina je razlika što

se kod ovog cijepljenja koriste dvije plemke.

Cijepljenje na popravljeni spoj Ovaj se način primjenjuje u proljeće uli zimi u doba mirovanja vegetacije.Da bi ovaj

način cijepljenja uspio,potrebno je da podloga i plemka imaju istu debljinu.Za plemke se

uzimaju dijelovi jednogodišnjih izbojaka s 2 pupa.Cijepljenje se obavlja na podloge iznad

korjenova vrata oko 3 do 5 cm.No,osim u rasadničkoj proizvodnji,moţe se primjeniti i pri

precjepljivanju starijih stabala,odnosno lošijih sorata s novim boljim sortama.Na podlozi

se napravi kosi presjek,a potom urez.Plemka se u donjem dijelu prereţe koso,a na mijestu

prereza se ureţe.Gornji dio plemke prereţe se ravno iznad pupa.Podloga se postavlja na

podlogu tako da se na mjestu ureza klinasto učvrsti ili bolje spoji.Vaţno je da se sloj kore

plemke prekriva slojem kore podloge,a sloj drva slojem drva kako bi se bolje razvio kalus

i došlo do srašćivanja.Nakon spajanja poveţe se na spojnom mjestu.

2.Način cjepanja

http://vocarskisavjeti.blogspot.com/2012/02/cijepljenje-ili-kalemljenje.html

M10: Cjepanje vinove loze8

REZIDBA RODNOG VINOGRADA

http://www.krizevci.net/vinograd/htm/sav_rezidba_rodnog_vinograda.html

Nije dovoljno poznavati samo tehniku r ezidbe već treba dobro poznavati agrobiološke i

tehnološke osobine pojedinih sorata, zatim klimatske uvjete i svojstva tla te podloge s

obzirom na bujnost i podnošljivost spram fiziološki aktivnom vapnu. Isto tako treba

poznavati sistem uzgoja gijo, dvokrak, trokrak, kordionci, pergole (brajde).

SVRHA REZIDBE

Legenda kaţe da je "koza" prva skrenula čovjeku paţnju na potrebu rezidbe. Pitanje da li

je rezidba vinove loze uopće potrebna i korisna agrotehnička mjera postavljali su više

puta ne samo praktičari već i znanstveni radnici (Ravaz Keffer, Dalmasso i dr.). Oni tvrde

da za dobivanje plodova rezidba loze nije nuţna, pa čak ako se i ne provodi više godina.

MeĎutim, bilo bi besmisleno negirati potrebu redovite rezidbe, jer ako bismo izostavili

rezidbu to bi se neminovno odrazilo na kvalitetu (sadrţaj šećera u groţĎu odnosno

moštu).

Loza se obrezuje da se:

- pospješi (ubrza) raniji dolazak čokota u rod

- regulira količina priroda u odnosu na bujnost čokota s obzirom na ekološke uvjete

(klima - tlo)

- čokotu daje odreĎeni oblik koji olakšava obradu tla i zaštitu od bolesti i štetnika,

- uklonimo bolesnu rozgvu (oštar rez kad je u pitanju fomopsis - crna pjegavost

(eskorioza),

8

- uklonimo osušene i smrznute dijelove čokota,

- rezidbom se regulira sklad u razvitku korijenovog sustava naprama lisnoj površini.

OPĆE PRAVILO REZIDBE

Rodna je u načelu samo jednogodišnja rozgva (odrvenjela mladica), a ona

raste iz dvogodišnje rozgve (slika 1.). Sretna je okolnost što od tog pravila

odstupaju neke sorte u kojih mladice istjerale iz starog drva (spavajućih i

adventivnih pupova) mogu biti rodne.

Da prilikom rezidbe ne bismo napravili "grube greške" na slikama 2, 3, 4,

5, 6, 7 i 8 moţete vidjeti razne uzgojne oblike vinove loze i kako se

obrezuju sa kratkim opisom.

Rezač treba poznavati osnove fiziologije i ekologije vinove loze, te

posebno voditi računa o klimatskim prilikama koje su prethodile godini

rezidbe. U vinogradarskim rajonima, kao i, u godinama s manje oborina

(vlage u tlu i zraku) rodni pupovi smješteni su bliţe osnovi rozgve pa

moţemo uspješno primijeniti kraći rez, bez obzira na to što na osnovi

iskustva znamo da dotična sorta zahtijeva dugi rez. Naprotiv, u kišnim

godinama (potkraj proljeća i u toku ljeta ) rodni pupovi se razvijaju dalje

od osnove, pa treba primijeniti duţu rezidbu.

slika 1

a - jednogodišnje

na dvogodišnjem drvu (rozgva, prut ili lastar)

b - dvogodišnje drvo c - jednogodišnje drvo na višegodišnjem drvu d - višegodišnje drvo ili panj

slika 2

Čokot sa slijedećim

elementima:

A - stablo B - Ogranak C - Štrljak D - Kratki

reznik -

prigojni

reznik

E - Lucanj -

luk

F - Dugi

reznik - rodni

reznik

G - kratki

reznik -

Štetno je i ekonomski neopravdano ako čokote u dobroj "kondiciji"

opterećujemo malim brojem pupova. Tada mladice previše bujaju,

dobivaju mekše i spuţvastije (poroznije) staničje pa nedovoljno dozore

(odrvene) te takve rozgve lakše pozebu (smrznu). Zatim jače izbijaju zaperci, a cvasti i

grozdovi se redovito osipaju ( budu rehuljavi ). Previše "oštra" rezidba na reznike

umanjuje "vitalnost polena" uz osipanje cvata. Općenito oštra rezidba "depresivno"

djeluje, jer se smanjuje vegetativni porast i rodnost čokota.

Naprotiv, duga rezidba pojačava razvitak lisne mase, a to povoljno utiče na dozrijevanje

rozgve te formiranje rodnih pupova i klijavost polena, kao i bolju opskrbu čokota

rezervnim hranjivima (škrob-šećer). U tom treba naći mjeru, jer duga rezidba moţe imati

za posljedicu suvišan broj grozdova koje treba naknadno prorjeĎivati. Jako opterećeni,

posebno mladi čokoti, u slijedećoj godini pokazuju znakove slabijeg porasta i rodnosti.

Najveći potencijal rodnosti čokot postiţe izmeĎu 7. do 15. godine, a nakon tog vremena

iz godine u godinu rodnost postupno opada. U toj dobi rezidba mora biti "umjerenija", a

gnojidba redovitija i što bolje izbalansirana NPK gnojivima i mikroelementima.

Ako ne ras polaţete podacima iz stručne literature o načinima rezidbe (opterećenju

rodnim pupovima) za pojedine sorte, a posebno za "nove" koje se uvode u sortiment

odreĎenog rajona ili podrajona-vinogorja, tada treba "iskustveno" (pokusima) utvrditi da

li dotična sorta zahtijeva kratki ili dug rez (na lucnjeve) ili mješoviti rez (na kondire i

lucnjeve). U rezidbi nećete pogriješiti ako sortu u koje su pupovi na osnovi rodni reţete;

"kratko" a sorte u kojih rodni pupovi poču roditi od 3 do 5 "nodija" od osnove rozgve,

reţete na duge reznike ili kratke do duge lucnjeve.

Zobatice (stolne sorte) u pravilu reţemo na kondire i reznike da grozdovi budu veći i

ljepši (atraktivniji). Sorte s velikim grozdovima reţu se obično kratko ili na srednje-dugo

rodno drvo, a sorte s, malim grozdovima reţu se većinom na dugo rodno drvo. Isto tako

sorte bujnije, vegetacije i na bujnijoj podlozi reţemo na dugo rodno drvo. Na plodnim i

vlaţnijim tlima treba čokote jače opteretiti, a manje na sušnijim (skeletnim) tlima

toplijega klimata. Na starijim i oslabljenim čokotima treba primijeniti kratku ili

izmjeničnu rezidbu (na dvokraku ostaviti samo jedan lucanj s odgovarajućim prigojnim

reznicama).

RAČVASTI UZGOJ ILI UZGOJ NA KRAKOVE - ROGOVE

Ovaj oblik uzgoja najviše je proširen u vinogradrskom području Primorske Hrvatske. Osnovna osobina ovog uzgoja je da se na stablu (panju) uzgoji 3-5 krakova rasporeĎenih u prostoru u obliku pehara - vaze (najčešće). Na svakom se kraku nalazi po jedan reznik (brk ili glava) s po 2-3 pupa. Rijetko se

ostavlja i lucanj (maca, pistola). Redoviti se rez sastoji u tome, da na svakom kraku ostavimo samo po jedan reznik s 2-3 pupa. Sa starog drva

"uklonimo" izboje. U pravilu se odbacuju gornje rozgve s komadima dvogodišnjeg drva (prošlogodišnjeg reznika), a donja se rozgva reže na 2-3 pupa.

Uzgaja se bez armature ili na armaturi s jednom žicom.

slika 3a

slika 3b

pričuvni

reznik

NAĈIN REZIDBE ZA NEKE SORTE

Kratka, mješovita, ili duga - blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier,

barbera crna, portugizac, plavina, ţilavka, maraština, pošip bijeli, vugava, bogdanuša,

kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, čapski biser, ezerio.

Mješovita, ili duga - muškat otonell, muškat ţuti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski

rizling, graševina, začinak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, muškat italia,

drenak crveni. afus-ali, muškat hamburg, čauš, rizvanac, semillon, sauvignon.

Duga rezidba - traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krstač, muškat ruţa madelein

angevine, cabernet sauvignon. Kratka rezidba - alfonse-lavale, kraljica vinograda,

kardinal, plovdina, ruţica crvena, kreaca, kavčina crna, kadarun.

Za stolnu sortu Kardinal (dr. Melita Fazinić - Zagreb; 1985. g.) navodi da je ona vrlo

rodna sorta, bez obzira na to da li se reţe na dugo ili kratko rodno drvo. Ali, budući da je

riječ o stolnoj sorti za koju je vrlo vaţan izgled grozda, a koji se ne postiţe dugom

rezidbom, preporučuje se kratki rez rodnog drva, a uzgojni oblik "zadarska lepeza" na

pergoli kosoga krova.

Prema broju ostavljenih pupova i du

ţini rozgve na kojoj su ti pupovi. smješteni razlikujemo:

- rez na reznike, u Dalmaciji brk (1 do 2 pupa kratka rezidba)

- rez na kondir, Dalmaciji mačica ( 4 do 6 pupova srednja rezidba)

- rez na lucanj , luk, ili maca u Dalmaciji ( 7 do 10 pupova pa i više dugačka rezidba )

- mješovita rezidba (kombinacija kratkoga. i dugog rodnog drva )

Ako za neku sortu kaţemo da zahtjeva dugačku rezidbu ( na lucnjeve ), recimo od 7 do

27 pupova, posve je, razumljivo da ćemo kod umjerenog opterećenja 8 do 12 pupova

dobiti manje groţĎa, ali s većim postotkom šećera. Ali isto tako sorta koja zahtijeva dugo

rodno drvo (lucanj) podbacit će u rodu ako je obreţemo na reznike ili kondire.

UTJECAJ REZIDBE NA VELIĈINU PRIRODA

Rezidbom moţemo ostaviti na čokotu manji ili veći broj pupova (ovisno o načinu

uzgoja). MeĎutim, isti broj pupova na čokotu, na primjer 24 pupa, moţe biti na čokotu

rasporeĎen na različite načine: 12 reznika sa dva pupa iznosi 24 pupa, isto tako 8 reznika

sa po 3 pupa ili 2 lucnja sa po 10 pupova i 2 reznika sa 2 pupa. Ali, uz isti broj

ostavljenih pupova na jednom čokotu rodnost će biti znatno veća ako se primijeni duga

rezidba na lucnjeve, posebno kod sorta koje "izričito" zahtijevaju dugi rez, nego uz

primjenu kratke rezidbe pa makar ostavili isti broj pupova (24). Tako, na primjer,

traminac obrezan na kratko drvo dao je 1,4 kg groţĎa po čokotu, a kod dugog reza 1,9 kg.

Lucanj i kondir su u načelu rodni elementi čokota, a reznik moţe biti rodan ili nerodan,

ovisno o sorti.

Opće je

pravilo

rezidbe da

se uz

lucanj,

kondir ili

rodni

reznik

ostavlja

obavezno

jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smješten je najčešće u neposrednoj blizini lucnja,

kondira, odnosno reznika, dakle na istom ogranku (vidi sliku 2).

Uloga prigojnog reznika (1 do 2 pupa) jest da se iz njegovih pupova razviju nerodne

mladice koje će se bolje razviti i dozoriti nego ako donose rod. Ovakva nerodna mladica

dat će najbolju rozgvu za rod u slijedećoj godini, pa je zato i nazivamo "prigojnom".

Prigojni reznik stajat će uglavnom na dvogodišnjem drvu, a samo u iznimnim

slučajevima ostat će isti na starom drvu (moţe dobro posluţiti za pomlaĎivanje; odnosno

smanjenje visine čokota).

Kod nekih uzgojnih oblika reznici i lukovi mogu istovremeno sluţiti i kao rodno i kao

prigojno drvo (račvasti uzgoj, kordonci Royat i Sylvoz i dr. slika 8).

Slabim opterećenjem ĉokota rodnim drvom smatra se ako broj rodnih pupova ne prelazi

10, srednjim 10 do 40 pupova, a jakim opterećenjem ako ono iznosi 40 do 60 pa i više

(na kordoncima i uopće kod čokota veće "ekspanzije", širih razmaka sadnje i povišenog

uzgoja).

Zatim treba znati da su pupovi na osnovi i na vrhu mladica slabije razvijeni, a najbolje u

sredini. Svi pupovi ne nose začetke grozdova i mladice koje se iz njih razvijaju nisu

rodne.

NERODNI PUPOVI

U pravilu nerodni su pupovi s osnove rozgve tj. na kruni i nekoliko niţih pupova, a

obično imaju razvijeno samo glavno oko te eventualno jednu suočicu. Rodnost suočica je

normalna za mnoge američke loze i hibride, a za sorte evropske loze rodnost mladica iz

suočica je znatno slabija.

MODIFICIRANI RAČVAST UZGOJ - "VENTULA" (LEPEZA)

Nastao je modifikacijom račvastog uzgoja. Razlika je u tome što su kod ovog uzgoja krakovi rasporeĎeni plošno pa je omogućena primjena mehanizacije u meĎuredu. Prikladna armatura s jednom do tri žice. Reže se tako da se na svakom kraku ostavlja po jedan reznik sa po 2-3 pupa.

slika 4

RODNOS

T

PUPOVA

PREMA

SMJEŠTA

JU

Na

jednogodišnjoj rozgvi pupovi su prema svom smještaju različito razvijeni i različite

rodnosti. Na osnovi rozge su mnogobrojni "spavajući pupovi", koji obično imaju

razvijeno samo glavno "oko", a iznad spavajućih pupova su razvijena dva "crna oka". Uz

glavno "oko" imaju razvijenu jednu suočicu. Mladice iz "crnih oka" u pravilu su nerodne

ili slabo rodne. MeĎutim, kod većeg broja vrlo rodnih sorti osobito u toplijim krajevima,

mladice iz crnih oka su rodne.

Iznad "crnog oka" smješteni su potpuno razvijeni "zimski pupovi" iz kojih se najčešće

razvije jedna mladica (iz glavnog oka).

U povoljnim uvjetima razviju se dvije mladice, tj. iz oka i suočice. Rodnost pupova

povećava se od osnove do sredine rozgve ili do druge trećine duţine, a onda se smanjuje

prema vrhu. Kod. nekih sorti su pupovi na osnovi dosta rodni, kod drugih sorti rodnost

počinje tek na trećem ili četvrtom nodiju. Moţda će tek sad nekim vinogradarima biti

jasno zašto je izostala rodnost neke sorte. Poznavanje tih svojstava vrlo je vaţno, jer se

prema tome obavlja rezidba.. Zbog toga, na primjer, traminac crveni moramo rezati na

dugo rodno drvo (lucnjeve), jer su pupovi na osnovi vrlo slabo rodni, dok Ruţicu,

moţemo rezati vrlo kratko, jer su i najniţi pupovi rodni.

Mnogim ispitivanjima je dokazano da postoji izraţen odnos izmeĎu rodnosti mladica

s jedne strane i kemijskog sastava "koljenca", iz kojeg se mladica razvila. Naime,

utvrĎeno je da su koljenca mjesto gdje se "uskladišćuju" pričuvne (rezervne) tvari koje

sluţe razvitku pupova, te da su koljenca utoliko bogatija rezervnom tvari (dušikom,

škrobom i šećerom) ukoliko su udaljenija od baze do neke mjere.

Već smo spominjali utjecaj klimatskih faktora na rodnost pupova. Kod nekih sorti klima

ima dominantnu ulogu. Slikovit primjer (navodi dr. Nevenko Fazinić) je sultanina bijela,

koja u vrlo toplim krajevima na Peloponezu u Grčkoj, pokazuje redovitu rodnost već na

prvim pupovima, pa se zbog toga vrlo kratko reţe. MeĎutim, uzgojena kod nas u

Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, rodnost "prelazi" na srednje, odnosno pupove

daleko od baze, pa treba provesti dugi rez.

Gledano kroz prizmu uroda groţĎa i ekonomičnosti proizvodnje, vidimo veliku vaţnost

poznavanja stupnja rodnosti pupova s obzirom na poloţaj na rozgvi, jer nam ne moţe biti

svejedno da li će iz jednoga rodnog pupa potjerati mladica koja nosi samo jedan ili čak

pet grozdova. Osim rodnih mladica na rozgvi se susrećemo i s nerodnim mladicama, a

GUYOTOV UZGOJ

To je najjednostavniji oblik uzgoja s mješovitim rezom. Na samom stablu smješteni su prigojni reznik sa 2 pupa i lucanj s 8 - 10 pupova. Klasični Guyot je uz kolac, a odgovara i lakša armatura.

slika 5

slika 6

jednako tako i s pupovima koji se nisu razvili u mladicu jer su "abortirali". Prema tome

slijedi zaključak da je meĎusobni odnos rodnih, nerodnih i abortiranih pupova na rozgvi

jedino točan i stvarni "kriterij" na temelju kojega moţemo objektivno ocijeniti rodnost

neke sorte.

Kad je riječ o opsegu reza, tj. opterećenju čokota rodnim drvom, tada ne mislimo samo na

opterećenje, tj. na broj rodnih pupova po čokotu, već prvenstveno na odgovarajuće

opterećenje po 1 metru kvadratnom koje iz toga proizlazi.

Uzmimo za primjer: Na dvije različite parcele reţemo svaki čokot na 10 pupova.

Parcela "A" je saĎena na razmak 1 x 1 što znači da na 1 ha dolazi 10.000 čokota, odnosno

100.000 pupova ili 10 pupova na 1 m2. Parcela "B" saĎena je na razmak 2 x 1, što znači

da na 1 ha dolazi 5000 čokota odnosno 50.000 pupova ili 5 pupova na 1 m2.

Dakle, vidimo da u odnosu na parcelu "A" parcela "B" ima za polovicu pupova manje na

1 ha. Prema tome, ako bismo htjeli parcelu "A" i "B" izjednačiti po opterećenju, morali

bismo čokote na parceli "B" rezati na 20 pupova umjesto 10, da bismo postigli jednake

urode groţĎa.

Testiranje reznica (plemki) radi prognoziranja rodnosti pupova Vezano uz narodni običaj

da se na "Vincekovo" 22. siječnja nareţu reznice loze radi provjere koliko će pupova

nakon što se neko vrijeme drţe namočeni u vodi na sobnoj temperaturi izbaciti mladica s

grozdićima, moţe vinogradaru posluţiti za orijentaciju (prognoziranje ) uroda groţĎa.

Prirodno da nakon jakih smrzavica kad rozgva i pupovi pozebu treba očekivati slabiju

berbu.

KOEFICJENT RODNOSTI

Ako se za neku vinsku ili stolnu sortu navodi da ima koeficijent 1,3, to znači da od 16

pupova na čokotu moţemo očekivati 21 grozd. Pa ako je to graševina s prosječnom

teţinom grozda od 10 dg, dobit ćemo 2,10 kg groţĎa, ili na 1 ha (uz razmak sadnje 1,6 x

1,3, oko 5000 čokota) 10,5 tona groţĎa.

Na taj način moţemo unaprijed planirati izračunati prirod groţĎa. Ili sličan račun da broj

čokota 5000 pomnoţimo s brojem pupova na jednom čokotu, na dvokraku recimo 16

pupova, dobijemo 80.000 pupova, zatim pomnoţimo ukupan broj pupova s koeficijentom

rodnosti 1,3 dobijemo 104.000 pupova, pomnoţeno s prosječnom teţinom grozda 10 dag;

dobijemo 10,4 tone groţĎa.

Prema ispitivanjima provedenim od 1954. do 1964. na fakultetskom objektu u Jazbini,

dobiveni su ovi rezultati: koeficijent rodnosti na lukovima od 1 do 10 pupa u prosjeku za

graševinu je iznosio 1,98, za malvaziju 1,48, kadarku 1,41 kabernet sovinjom 1,59.

DVOKRAKI UZGOJ

Jedan je od najraširenijih oblika uzgoja u novim nasadima. Na svakom kraku nalazi se po jedan reznik sa po 2 pupa i lucanj s 8-10 pupova. Rez svakog kraka provodi se kao kod Gu

Zbog polarnosti razvoj pupova i mladica je vrlo nejednoličan, pa treba

nastojati da vrhovi rodnog drveta nakon rezidbe budu po mogućnosti na

jednakoj visini, a prikladnim savijanjem i vezanjem rodnog drva potrebno je

smanjiti utjecaj polarnosti.

Rodnost pupova na 1-godišnjoj rozgvi nije jednolična, jer pupovi na osnovi i

na vrhu rozgve su slabije razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupovi na

srednjem dijelu rozgve su razvijeniji i rodniji. Za praksu je vaţno poznavanje

rodnosti 12 do 15 pupova od osnove, jer se veći broja pupova na lukovima ne

ostavlja. Sorte kod kojih su pupovi na osnovi rodni reţu se u pravilu kratko.

Takve su, na primjer sorte: kraljevina, ruţica, graševina, rizvanac, portugizac,

ţilavka, a frankovka crna podnosi i kratku i dugu rezidbu. Slankamenka

zahtijeva kratki rez kao i rizvanac.

Kod odreĎivanja načina rezidbe ne smije biti jedini kriterij veličina priroda,

već je isto tako vaţan faktor kvaliteta priroda kao i čuvanje proizvodne

sposobnosti čokota za dugi niz godina plodonošenja. Sorte kod kojih rodni

pupovi počinju roditi od 3 do 5 nodija, od osnove, reţu se na duge lucnjeve.

To su: traminac crveni, alfus ali, burgundac bijeli i crni, rizling rajnski,

vetlinac, sultanina, blatina, malvazija, merlot, gamay i dr.

Za burgundac šardone, muškat ottonel, teran (refošk) šipon, rebula, rkaceteli,

ţupljanka bijela primjenjuje se duga odnosno mješovita rezidba.

VRIJEME REZIDBE

Vinovu lozu moţemo rezati od jeseni, čim padne lišće, pa sve do pred

kretanje vegetacije u proljeće do kraja travnja. Sa stanovišta sigurnosti uvijek

je bolje rezidbu (ako je to organizacijski moguće) provesti bliţe proljeću, jer

kasnije orezana loza kasnije "kreće" pa ima više šansi da izbjegne kasne

proljetne mrazeve i smrzavice (sjetimo se 24. travnja 1988. godine).

Treba znati da sve dok loza "miruje" vlada negativan tlak (pritisak), ali čim

lozu oreţemo nastupi prodiranje vode u rozgvu, te se zbog toga smanjuje

otpornost loze spram niskih temperatura.

Da se podsjetimo: zimski pupovi podnose -13 do -15°C, jednogodišnja

rozgva -18 do -20°C, a staro drvo do -25°C, ali i vrlo rana, kao i vrlo kasna

rezidba ima za posljedicu kasno pupanje i kasniju zriobu groţĎa. Primjećuje

se slabljenje vegetativnog potencijala (mladica i lišća), a kod bujnih sorti

osipanje cvata.

Lijevi

ograna

k (krak)

Izgled čokota nakon što smo

orezali prigojni reznik. Gornju jednogodišnju

rozgvu na prošlogodišnjem prigojnom rezniku

ostavljamo za lucanj (režemo na 8-12

pupova

)

Desni

ograna

k (krak) Na prošlogodišnjem prigojnom rezniku

donju jednogodišnju

rozgvu takoĎe

r režemo na 2-3 pupa i ostavljamo

prigojni reznik za

slijedeću

godinu

Izgled čokota nakon što smo

orezali drugi

prigojni reznik

Desni

Izgled

Prekasna rezidba pojačava "suzenje", gubitak hranjivih tvari i gušenje pupova, ako rez

izmeĎu posljednjeg pupa nije pravilno izveden (kao okapnica).

S obzirom na klimatske prilike sjeverozapadne Hrvatske i

Slovenije, s rezidbom se ne preporučuje započeti prije druge polovice veljače. Da

ranija rezidba već u siječnju moţe biti vrlo riskantna, moţe posluţiti poučan primjer

iz prakse dr. N. Fazinića, koji navodi slučaj što se dogodio u erdutskim vinogradima

1963. godine, kad su u siječnju (prije nastupa "kritičnih" temperatura od - 20 do -

27°C) orezali vinovu lozu. Tom prilikom od smrzavica stradalo je jednogodišnje drvo, a

negdje i dvogodišnje drvo, a kod nasada istih sorti burgundca bijelog; orezanih u veljači,

ustanovljena su tek djelomična oštećena pupova na jednogodišnjoj rozgvi, dok

dvogodišnje drvo nije stradalo. Iz navedenih razloga ne treba niti u juţnim krajevima

forsirati rezidbu prije veljače.

Na kraju našeg izlaganja o rezidbi još nešto o utjecaju debljine rozgve na rodnost i

otpornost na smrzavice.

Smatra se da je idealna debljina rozgve debljina olovke (8 do 12 mm). Iznimno u toplijim

krajevima u nekih sorti rodni su pupovi na rozgvi koja prelazi 12 mm. Nemaju pravo

vinogradari koji smatraju da je rozgva bolja što je "deblja" (kao palac). Zašto? Zato što

deblja rozgva ima proširene "spuţvaste-rahle" provodne sudove, pa prima veće količine

vode te zbog toga pupovi pozebu čim temperatura zraka padne ispod "kritične točke" -12

do -15 °C. Deblja, bujnija rozgva dat će slabije rodne mladice.

Deblja rozgva je tipičan znak nepravilne (neizbalansirane) ishrane čokota NPK

hranivima, kao i neadekvatne rezidbe odnosno opterećenja rodnim drvom. Pupovi koji

eventualno preţive smrzavice najčešće se u vrijeme cvatnje osipaju.

Isto tako smo naveli da nije dobro čokote previše opterećivati rodom, posebno ne mlade

čokote do nastupa u puno plodonošenje (7 godina), da se prerano i previše ne iscrpe

velikim rodom pa zbog toga nisu u stanju da se do nastupa zime opskrbe dovoljnom

zalihom ugljikohidrata (škroba i šećera) te takvi čokoti prije postaju "ţrtve" pozebe.

U tankih rozgva pupovi su uglavnom nerodni, a mladice slabe, vrlo debela rozgva daje

vrlo jake mladice, a začeci grozdova u zimskim pupovima dobro su razvijeni, ali u

vrijeme razvoja i cvatnje dolazi do velikog osipanja i propadanja čitavih grozdova.

Rozgve srednje debljine imaju srednje bujnu vegetaciju, a razvoj začetaka grozdova u

zimskim pupovima je obično dobar, a grozdovi u doba cvatnje pokazuju veću vitalnost i

sigurnost u oplodnji. Zbog toga se u praksi pri rezidbi izbjegava korištenje tankih i vrlo

debelih rozgvi.

Rodnost rozgve ocjenjuje se i prema duţini internodija. Zapaţeno je da rozgve s vrlo

dugim internodijama obično nose manje rodne pupove.

slika 8 -

Kordonski uzgoj

TEHNIKA REZIDBE

Bez alata nema zanata, kaţe narodna poslovica. Da bi rezidba mogla biti obavljena što

kvalitetnije i bez "gnječenja" rozgve i oštećenja. pupova, škare i ostali pribor potreban u

rezidbi trebaju biti oštri. Rez jednogodišnje rozgve obavlja se tako da se ona odreţe 2 do

3 cm iznad zadnjeg pupa, i to ukoso na suprotnu stranu od pupa. Na taj način se sprečava

da sok od suzenja curi po pupu koji bi se zbog njega mogao smrznuti ili istrunuti.

Preporučljivo je staru koru ostrugati čeličnom četkom jer se pod nju zavlače mnogi

štetnici i bolesti. Tu moramo paziti da četkom ne oštetimo čokot. Veće "rane" nastale

rezom krakova i stabla dobro je premazati kambisanom, pet postotnom galicom ili

voćarskim voskom.

Nakon završene rezidbe nemojte propustiti priliku da provedete zaštitu protiv grinja,

štitastih uši, pauka, grbica, i danas naţalost sve prisutnije bolesti rozgve "fomopsisa -

crne pjegavosti" (ESKORIOZE).

1.Način cjepanja

2.Stratifikovanje cjepiva

3.Sortiranje čuvanje i transport cjepiva

M11: Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla

1.Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla

2.Strojevi i uredjaji za dopunsku obradu tla

Strojevi za obradu tla

Serija 20

V93/20 je idealna strojna kopačica za hortikulturnu i rasadničku upotrebu, takoĎer i za

odrţavanje vrta na profesionalnoj i hobi razini.

Ograničene teţine i minimalni utrošak energije dopuštaju ovom alatu da se pričvrsti za

najmanje traktore na trţištu, i da dostavi rezultate iznad konvencionalnih očekivanja.

Serija 25

V84/25 je srednje/lako teška strojna kopačica s vrhunskim tehničkim specifikacijama

dajući radnu dubinu do 250 mm.

Najveći od modela u ovoj seriji ima širinu od 1700 mm omogućujući da obuhvati širinu

od malog traktora s nominalnom radnom snagom do 29 kW (40 KS).

Serija 94 / 30

V94/30 je nedavan dodatak strojnim kopačicama srednjeg raspona snage, namijenjen za

upotrebu u vinogradima i voćnjacima, takoĎer u hortikulturi, cvjećarstvu, itd.

Struktura je osmišljena kako bi se smanjio prostor zauzet na straţnjem dijelu traktora,

pojednostavnilo djelovanje i olakšalo manevre na ograničenim područjima i na strmim

gradijentima. Kopanje u voćnjaku je 24-26 cm dubine.

Korijenski sistemi biljaka ostaju ispod sloja tla obraĎenog od strojne kopačice, zaštićeni

od negativnog utjecaja dugih suša.

Serija 84 / 30

Srednja teţina i veličina uspostavila je 84/30 seriju kao savršenu strojnu kopačicu za sve

vrste usjeva. Robustan okvir tih strojeva je posebno dizajniran kako bi se spriječilo

zaglavljivanje na mokrom tlu.

Serija 93 / 30

V93/30 je profesionalna strojna kopačica koja daje najbolju kvalitetu, pouzdanost i

robusnost koju moţete pronaći. Stroj je opremljen stoţastim leţajevima na svim gornjim

spojevima i polugama.

Mjenjač brzina, kotači kontrole dubine, straţnja rešetka i ostali dodatni pribor mogu se

dodati da biste prilagodili V93/30 vašim vlastitim zahtjevima.

Serija 30PC

Strojne kopačice V84/30PC serije su dizajnirane za rad na tlima gdje radna dubina nije

primarna opcija.

Ti relativno lagani strojevi takoĎer se mogu koristiti na gradijentima, radeći uzbrdo i

nizbrdo jednako.

Serija 36

V86/36 je zamišljena kao alternativa plugu za srednju dubinu obraĎivanja zemlje. Što je

više testiranja tla, više pogodnosti koje pruţa ovaj tip alata postaje očito.

Na primjer, na glinskom ili mokrom tlu, gdje je oranje nepreporučljivo ili čak i

nepraktično, V86/36 moţe raditi sasvim normalno, bez obzira na uvjete. Kad se tlo

pretvara u suho i tvrdo, V86/36 se moţe nastaviti kretati bez poteškoća jednostavnim

podešavanjem brzine prema naprijed.

U takvim okolnostima strojna kopačica će ostaviti tlo finijim i bolje izravnatim nego što

bi bilo moguće s plugom, znatno smanjujući daljnje operacije potrebne za pripremu

rasadnika.

U usporedbi s konvencionalnim sustavima kultiviranja, V86/36 je u stanju isporučiti 30%

smanjenja troškova (prosječna brojka koje su prijavili korisnici).

Serija 45

V97/45 ima najvišu specifikaciju od svih Gramegna strojnih kopačica. Predstavlja vrh

raspona. To je veliko-razmjeran, robustan stroj, namijenjen za rad na znatnim dubinama i

u najteţim uvjetima.

Osim ponude svih praktičnih prednosti i mogućnosti od manjih strojnih kopačica, V97/45

takoĎer donosi prednosti tipične za unutrašnjost zla: superiornu drenaţu i bolje okretanje

pod ostacima usjeva.

Osim toga, V97/45 potpuno eliminira problem stagniranja površinske vode.

Kopač rupa

Serija SB 1

SB1 kopač rupa je potpuno nova i patentirana inovacija u području presaĎivanje loza i

sadnje drveća općenito. U minuti pravi idealnu rupu bez zbijanja, sa istim

karakteristikama kao one kopane ručno sa lopatom . Zakači se iza traktora putem

standardnog spoja sa tri točke, sa četiri hidrauličke utičnice.

Sjeckalice

Serija T2 osnovna verzija

Čak i u osnovnoj verziji, T2 će biti više nego dorastao zadatku usitnjavanja korova i

obrezivanju drva u vinogradima i voćnjacima.

T2 sjeckalica/malčirajući stroj je dostupan s fiksnim spojem od tri točke ili s hidrauličnim

pomičnim mehanizmom upravljanim iz vozačke pozicije.

T2 se moţe koristiti u kombinaciji s D88 disk rezačem ili S92 trimer dodatkom,

omogućujući mu da očisti meĎu-redove i prostore izmeĎu biljaka istovremeno.

Serija T2 sa disk rezaĉem

D88 disk rezač je upravljan s vlastitim hidrauličkim agregatom, a uključuje brojne

posebne značajke koje mu omogućuju da očisti površinsko raslinje potpuno, čak i u

padinama u rednim nasadima gdje je neravno tlo pravilo umjesto iznimke. Diskovni

izlaz/ulaz kretanje je automatsko zahvaljujući priloţenoj opruzi.

Serija T2 sa dva d88 disk rezaĉa

Modeli T2-145, T2-165 i T2-180 mogu biti opremljeni s dva D88 diska da povećaju

radnu širinu na promjenjiv način do 45 cm po strani.

Dva diska imaju iste operacijske karakteristike i prilagodbu kao jedan disk te rade

neovisno jedan o drugom.

Straţnji-ulazni diskovi dopuštaju stroju da se prilagodi različitim udaljenostima izmeĎu

redova, dozvoljavajući mu obavljanje posla izmeĎu redova i pojedinih biljaka u jednom

kretanju. .

Serija T2 sa s92 trimerom

S92 trimer dodatak se povremeno koristi za uklanjanje sisaljki s loza i čišćenje trave

ispod redova, istovremeno. S92 i disk rezač pokreće ista hidraulička jedinica.

Trimer se sastoji od rotora s posebnim najlonskim vlaknima postavljenim na takav način

da omogućuje laku zamjenu.

Bez ostavljanja vozačkog mjesta, operater moţe prilagoditi radni poloţaj rotora i

vertikalno i horizontalno.

Automatske rotacijske ralice

Serija ZA / 86

ZA/86 rotacijska ralica je specijalno dizajnirana i konstruirana za kultiviranje meĎu-reda

te izmeĎu pojedinih biljaka, istovremeno. To je jedina ralica s automatskim pomakom

koji koristi senzor linearnog djelovanja.

S ovim sustavom, senzor od ZA/86 odrţava besprijekornu kontrolu nad pomakom

pokreta pod bilo kojim uvjetima. Posebice, alat radi bez ikakve potrebe za ručnom

intervencijom, čak i na dugoj travi.

Vaţno, senzor ima pomak od samo 40 mm (za razliku od 400 mm tipično za

konvencionalne senzore), što znatno olakšava voţnju unazad i manevriranje.

Među-redne drljače

Serija CS4

MeĎu-redna drljača CS4 je stroj dizajniran za rad ispod vinove loze, posebice u

slučajevima gdje su loze vrlo blizu zajedno (min. 60 cm).

Zahvaljujući svojim posebnim značajkama i iznimnoj čvrstoći, mogu jamčiti optimalan

rad na bilo kojem terenu.

Svi su modeli opremljeni sa hidrauličnim pomakom alata, kontroliranim s vozačevog

sjedala.

http://www.kokot-agro.hr/proizvodi/mehanizacija_obrada_tla.html

M12:Strojevi za sadnju i odrzavanje vocnjaka i vinove loze

1.Strojevi i oprema za sadnju vocnjaka i vinove loze

http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/agrotehnika-vocnjaka/sadnja-vocaka

http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=616

http://polj.uns.ac.rs/Files/Masine_u_hortikulturi/Masine_za_sadnju.pdf

http://www.perkovic-orh.com/vocarsko-vinogradarski-strojevi-i-oprema

2..Strojevi i oprema za rezidbu i zastitu

3.Strojevi i oprema za navodnjavanje9

Navodnjavanje voćnjaka obično se vrši cijevima kap po kap, koje se priključuju na već

postojeći izvor vode (bunar, vodovod, rezervar vode)! Cijevi kap po kap povlače se

9 http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vocnjaka/

uzduţ voćnjaka da bude što manje redova, tako da se uštedi kako na duţini potrebnih

cijevi tako i na pristisku vode koji prolazi kroz iste!

Cijevi bi se trebali učvrstiti na visini od 50 – 75 cm tako da ne smetaju pri košnji

voćnjaka!

navodnjavanje voćnjaka sustavom kap po kap ima efikasnost 95%

navodnjavanje voćnjaka rasprskivačima ima efikasnost 70%

Prednosti sustava kap po kap kod navodnjavanja voćnjaka:

ušteda na vremenu koje bi trebali za navodnjavanje voćnjaka

sigurno povećanje prinosa voća

moguće navodnjavanje vodootopivim gnojivima

nema stvaranja blata, jer cijevi kap po kap ne rasprskivaju u širinu

jednostavno i lako postavljanje cijevi

Nedostatci sustava kap po kap kod navodnjavanja voćnjaka:

troškovi struje ili goriva za pritisak vode, te vode ako ista dolazi iz vodovoda

trajanje cijevi maximalno 20 godina (ovisi o kvaliteti vode voćnjaka)

Navodnjavanje vinograda10

Navodnjavanje vinograda u većini slučajeva se radi cijevima kap po kap koje su

pričvršćene za konstrukciju koja već drţi biljke vinove loze!

Vinovu lozu izrazito je vaţno navodnjavati početkom proljetne vegetacije da se količina

plodova groţĎa ne bi smanjila. Usporen rast (vinograda) pogotovo mladih sadnica vinove

loze moţe bit štetan ne samo za količinu plodova nego i za zdravlje biljke tako da

navodnjavanje vinove loze (vinograda) mora bit optimalno podešeno. Vodeni

deficiti tijekom ljeta i nakon berbe vinograda mogu poremetiti razvoj pupoljka i

uzrokovati prerano gubljenje listova vinove loze . Previše vode, s druge strane, moţe

uzrokovati loš razmak izmeĎu listova i nedostatak zimske otpornosti, a moţe oštetiti i

korijenje vinove loze tj. uskratiti im kisik i stvoriti uvjete koji pogoduju razvoju

zemljoprenesivih bolesti.

Vinogradari moraju odrediti količinu vode za navodnjavanje vinograda, kada primijeniti

navodnjavanje , a to najviše ovisi o uvjetima kakvoći zemlje. Kada se odrede uvijeti za

navodnjavanje vinograda, uzgajivači moraju paziti da biljka ne bi dobivala previše i

premalo vode . Cilj je zadrţati vlagu u zoni korijena koja će omogućiti odgovarajuću

10

http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vinograda/

razinu rasta vinograda (vinove loze) i neće smanjiti prinosi usjeva kao ni kvaliteta u

trenutnim ili slijedećim godinama.

Oprema za navodnjavanje11

Kvalitetna oprema je najbitinija za bezbriţan rad, vjerujte kvaliteti, jer mi je nudimo baš

Vama!

Toro, NaanDanJain, Honda, Pedrollo i John Deere je oprema koja jamči kvalitetu i

sigurnost.

Oprema detaljnije na sljedećim poveznicama:

Cijevi12

Cijevi za navodnjavanje

CIJEVI KAP PO KAP

nudimo CIJEVI KAP PO KAP od slijedećih proizvoĎača

mago, SKY, JOHN DEERE T-TAPE, QUEEN GILL TAPE, TORO AUQA TRAXX

CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP

11

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/ 12

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/cijevi-za-navodnjavanje/

CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP

kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim i samoispirućim kapaljkama unutar cijevi.

Cijev DRIP IN PC je nova inovativna , cijev sa samopodesivim i samoispirućim

kapaljkama . Kapaljke su postavljene na razmacima od 33 cm, 50 cm ili po potrebi, mogu

se prilagoditi vašem zahtjevu i garantiraju konstantni protok vode pod svim promjenama

pritiska. Izrazito je pogodna za montaţu na breţuljkastim nagnutim (kosim) terenima ili

za montaţu posebnih duljina te za navodnjavanje gdje je ulazni pritisak podloţan

značajnim promjenama.

CIJEVI DRIP IN KAP PO KAP

Cijevi kap po kap sa ugraĎenim samoispirućim kapaljkama unutar cijevi na razmaku od

33 cm

CIJEVI DRIP IN ALA RIV KAP PO KAP

kap po kap sa kompenzirajućim kapaljkama obloţena tkaninomProtok: 2,2 l/h

Radni pritisak: 1,0 do 3,5 bara

Kompenzacija: 0,5 do 4 bara

Preporučena filtracija: 120 mesha ( 130 microna)

Cijev DRIP IN kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim kapaljkama obloţena

pletenom tkaninom od poliestera. Koristi se tamo gdje postoji opasnost od urastanja

korijenja, te je uslijed toga moguć prekid rada kapaljki. Pomoću tkanine od poliestera

sprječava se zatvaranje kapaljki i omogućava optimalno navodnjavanje korijena biljke.

CIJEVI DRIP IN ALA RIV INT KAP PO KAP

CIJEVI kap po kap s UGRAĐENIM kompenzirajućim kapaljkama unutar cijevi

obloţenom tkaninom – od poliestera, koja sprječava začepljenje kapaljki i štiti cijev od

eventualnih mehaničkih oštećenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odrţavanja

sistema.

Radni pritisak: 1 bar,

Pritisak zatvaranja: 0,25 bara , protok 2.2 l/h,

Kompenzacija: 0,5 bara do 4 bara,

Preporučena filtracija: 120 mesha ( 130 microna),

Razmak kapaljki: 33 cm

CIJEVI DRIP IN ALA RIV INT KAP PO KAP

kap po kap sa ugraĎenim kompenzirajućim kapaljkama protoka 2,2 l/h, obloţena

tkaninom od poliestera, koja sprječava začepljenje kapaljki i štiti cijev od eventualnih

mehaničkih oštećenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odrţavanja sistema.

Tkanina od poliestera omogućuje podjednako i optimalno navodnjavanje korijena biljke.

UreĎaj AQUQ STOP u kapaljci sprječava da se cijev kap po kap isprazni što omogućuje

da se smanji vrijeme intervencije. Idealna je naročito tamo gdje postoji opasnost od

urastanja korijenja, te je uslijed toga moguć prekid rada kapaljki. Pomoću tkanine od

poliestera sprječava se zatvaranje kapaljki i omogućava optimalno navodnjavanje

korijena biljke. Koristi se za navodnjavanje zelenih površine na prometnicama i tamo

gdje nije moguće koristiti rasprskivače.

Nosaĉ – šiljak

za učvršćivanje cijevi DRIP IN Ø 16 mm i Ø 20 mm

CIJEVI ZA NAVODNJAVANJE- ALKATAN- ZA GLAVNE VODOVE

cijevi PELD PN 4b od Ø16mm do Ø63 mm

cijevi PELD PN 6B Ood Ø16mm do Ø63 mm

cijevi PEHD PN 10 od Ø 25 mm do Ø 110 mm

cijevi PEHD PN 16 b Ø25 do Ø110 mm

Koriste se za glavne vodove i sekundarne vodove sustava za navodnjavanje.

SUSTAV FUNNY PIPE

1. Cijev PE PN 10 b,

2. Spojnica luk ½” muška

3. Spojnica luk ¾” muška

4. Spojnica luk ½” ţenska

5. Spojnica dvostruka- rebrasta

6. T-spojnica rebrasta

7. Spojnica ¾” muška

8. Spojnica ½” muška

Ova vrsta cijevi jedinstvena je po svojoj vrsti PE. Koristi se kao produţetak - pomoću

ovih cijevi moguće je postavljati rasprskivače na ţeljenim lokacijama.

Spojnice pvc13

PVC spojnice i spojni elementi

PVC spojnice i spojni elementi za navodnjavanje

13

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/spojnice-pvc/

Nema vezanih vijesti.

Pumpe14

Pumpe za navodnjavanje

Pumpe za navodnjavanje AT 2004

Pumpa za navodnjavanje -dizel , elektro start

Pogon :dizel motor; Lombardini

Vrsta goriva: Euro Dizel

Pokretanje: elektro pokretač;

Q= 1200 l/minuti

H= 50m

Priključak : usis 2,1/2″

Tlačni vod: 2,1/2″

Upotreba : preporuka za navodnjavanje kap po kap

Pumpe za navodnjavanje AT 2002

Pumpa za navodnjavanje – dizel , ručni start

Pogon :dizel motor; Lombardini

Vrsta goriva: Euro Dizel

Pokretanje: ručni start

Q= 500 l/minuti

H= 60m- 6 bara

Priključak : usis 2″

tlačni vod: 2″

Upotreba : preporuka za navodnjavanje rasprskivaĉima ili za pokretanje tifona > fi

63mm do 200 m

Pumpe za navodnjavanje HONDA WX 10

14

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/pumpe-za-navodnjavanje/

Tehničke karakteristike:

Pogon: benzinski motor

Maksimalni protok 140 l/min

Promjer ulaza/izlaza 25 mm (1″)

Visina dobave 36m

Dubina usisa 8m

Tlak 3,6 bar

Veličina krhotine 5,7 mm

Spremnik goriva 0,55l

Autonomija rada 1h20

Teţina 6,1 kg

Dimenzije (mm) D 325 × Š 220 × V 300

Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 15

Tehničke karakteristike:

Pogon: benzinski motor

Maksimalni protok 400 l/min

Promjer ulaza/izlaza 40mm (1″)

Visina dobave 50m

Dubina usisa 8m

Tlak 5 bar

Veličina krhotine 3 mm

Spremnik goriva 2l

Autonomija rada 2h

Teţina 22 kg

Dimenzije (mm) D 415 × Š 360 × V 405

Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 20

Tehničke karakteristike:

Pogon: benzinski motor

Maksimalni protok 500 l/min

Promjer ulaza/izlaza 50mm ( 2″)

Visina dobave 50m

Dubina usisa 8m

Tlak 5 bar

Veličina krhotine 3 mm

Spremnik goriva 3,1l

Autonomija rada 2h30

Teţina 27 kg

Dimenzije (mm) D 520 × Š 400 × V 450

Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 20

Tehničke karakteristike:

Pogon: benzinski motor

Maksimalni protok 600 l/min

Promjer ulaza/izlaza 50mm (2″)

Visina dobave 32m

Dubina usisa 8m

Tlak 3,2 bar

Veličina krhotine 6 mm

Spremnik goriva 1,9l

Autonomija rada 2h50

Teţina 21 kg

Dimenzije (mm) D 455 × Š 365 × V 420

Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 30

Tehničke karakteristike:

Pogon: benzinski motor

Maksimalni protok 1100 l/min

Promjer ulaza/izlaza 80mm (3″)

Visina dobave 28m

Dubina usisa 8m

Tlak 2,8 bar

Veličina krhotine 6 mm

Spremnik goriva 3,1L

Autonomija rada 2h50

Teţina 27 kg

Dimenzije (mm) D 510 × Š 385 × V 455

Pumpe za navodnjavanje

HIDROPAK JCRm 15 M 60 CL “PEDROLLO”

Pogon : elektro motor 1,1 kW

Tip: JCRm 15m monofazni motor 220 V

Pokretanje: automatski , preko tlačne sklopke ;

Veličina tlačne posude: 60 CL

Q= 80 l/minuti

H= 55m

Priključak : usis 5/4″

tlačni vod: 1″

Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kućni vodovod

Pumpe za navodnjavanje

HIDROPAK JCRm 10 M 24 CL “PEDROLLO”

Pogon : elektro motor 0,75 kW

Tip: JCRm 10m monofazni motor 220 V

Pokretanje: automatski , preko tlačne sklopke ;

Veličina tlačne posude: 24 L

Q= 80 l/minuti

H= 46m

Priključak : usis 5/4″

tlačni vod: 1″

Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kućni vodovod

Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

“PEDROLLO” NK

pogon: elektro motor 1.1KW 220V

PUMPA NKm 4/3 s plovkom

H=65

Q=20

Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

“PEDROLLO” 4SR2 l

pogon: elektro motor

4SR2m / 13P 220V 0.75KW H=90 Q=60

4SR2m / 20P 220V 1.1 KW H=135 Q=60

4SR2 / 13P 380V 0.75KW H=90 Q=60

4SR2 / 20P 380V 1.1 KW H=135 Q=60

Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

“PEDROLLO” 4SK

pogon: elektro motor 220V 0.75KW

4SKm 100

H=68

Q=50

Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

“PEDROLLO” 4BLOCK

pogon: elektro motor

4 BLOCK m 2/13 220V 0.75KW

H=90 Q=60

4 BLOCK m 2/20 220V 1.1 KW

H=135 Q=60

Rasprskivači15

15

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/

TORO rasprskivači16

Tablica

TORO rasprskivači domet

TORO 570 serija

TORO statiĉni rasprskivaĉi za navodnjavanje kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .

Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.

Priključak: ½” ţ.

Toro rasprskivači 570 tipična uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male površine za

navodnjavanje. Postoje razni tipovi nosača i veličine (5;7,5;10;15i 30 cm) i dvije serije

dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada)

TORO 570 Z XF

TORO statiĉni rasprskivaĉi kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .

Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.

Priključak: ½” ţ.

Toro rasprskivači 570z xf tipična uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male površine za

navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosača i veličine (10;15i 30 cm) i dvije serije

dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije 570 sa originalnim filterom.

Dispozitiv XFlo w sprječava do 98% oticanja vode u slučaju ne ispravnosti.

TORO 570 Z PRX statiĉni rasprskivaĉi kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .

Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.

Priključak: ½” ţ.

Toro rasprskivači 570 z PRX za navodnjavanje tipična uporaba: vrtovi javni gradski

parkovi i male površine za navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosača i veličine

(10;15i 30 cm) i dvije serije dizni (regulirajući kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije

570 sa originalnim filterom

16

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/toro-rasprskivaci/

Dispozitiv XFlo w sprječava do 98% oticanja vode u slučaju ne ispravnosti. Serija PRX

raspolaţe sa regulatorom pritiska koji odrţava konstantni izlazni pritisak od 2 bara.

TORO Dizna TVAN s regulirajućim kutom rada

TVAN-8 Zelena domet 2,4 m

TVAN- 10-Plava domet 3,0 m

TVAN-12- SmeĎa domet 3,7

TVAN-15 – Crna domet 4,6 m

TVAN-17- Siva domet 5,2 m

Serija regulirajućih dizni sa muškim navojem. Podešavanje kuta vrlo precizno. Muški

navoj značajno poboljšava dostupnost i odrţavanje te vrlo lako izvlačenje tornjića. Dizne

se postavljaju na vrlo jednostavan način, zaštićena je sa ţenskim navojem. Sve dizne za

seriju 570 mogu se koristiti i za seriju LPS sa tijelom koji ima

ţenski navoj.

TORO Dizna TVAN specijalna fiksna

Serija dizni sa muškim navojem i sa PDC ( ureĎaj za kompenzaciju pritiska) ujednačava

pritisak kod dizne, dozvoljava kontrolu protoka i dometa. Sve specijalne dizne su MPR (

Matched Precipitation Rat) Ujednačeni proporcionalni dovod vode. Proporcionalnost

omogućuje da se kutovi rada i radijusa mogu koristiti zajedno. Svaka dizna se koristi sa

odgovarajućim filterom.

TORO MINI 8 (pop-up din.) rasprskivaĉi kratkog do srednjeg dometa

Domet: od 4,6 do 10,1 m .

Protok vode: od 3,0 do 11,3 l/min.

Priključak: ½” ţ Radni pritisak 2 do 3,5 bara ( optimalan 2,6 bara)

Toro rasprskivači za navodnjavanje mini 8 tipična uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi

malih do srednjih površina i površina obraslIh niskim grmljem.

Karakteristika: Upotreba za navodnjavanje prostora koji su preveliki za statične

rasprskivače a premalen za klasične turbinske rasprskivače većeg dometa. Posebna

spojka olakšava regulaciju mlaza i izmjenu dizne, opremljen predmontiranom diznom 1,5

. Raspon tornjića 95 mm.

Kit od 5 dizni različitog dometa.

TORO T5 (pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa

Domet: od 7,6 do 15,25m .

Protok vode: od 2,88 do 36,45 l/min.

Priključak: ¾” ţ

Radni pritisak: 1,7 do 4,4 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar (optimalan 2,6 bara)

Toro rasprskivači za navodnjavanje T5 tipična uporaba:

rasprskivači za vrtove i javne gradske parkove srednjih do velikih površina

Toro rasprskivači za navodnjavanje T5 karakteristika:Pouzdani dinamični rasprskivači,

razlikuju se po rasponu tornjića od 12,3 cm. Rasprskivači su opremljeni sa zaštitnim

gumenim pokrovom. Kut rada podesiv izravno na tornjiću s indikatorom od 40° do 360°.

kod Ţ verzije na 360°. Isporuka sa 8 dizni, 4 sa standardnim trajektorom a 4 sa niskim

kutom rada.

TORO TR50 XT ( pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa

Domet: od 4,6 do 14,3m

Protok vode: od 3,8 do 37,5 l/min.

Priključak: ¾” ţ

Radni pritisak: 1,7 do 4,8 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar

(optimalan 3,6 bara)

Toro rasprskivači za navodnjavanje tr50 xt tipična uporaba: resprskivači za vrtove i javne

gradske parkove srednjih do velikih površina i površina obraslih niskim grmljem.

Toro rasprskivači za navodnjavanje tr50 xt karakteristike: Rasprskivači su opremljeni sa

sistemom regulacije TORO koji je postao standard za sve ekonomične dinamične

rasprskivače. Moţe se koristiti na travnjacima koji se ne kose redovito (visoki raspon

tornjića). Zahvaljujući kompletu specijalnih dizni ima jednakomjerno navodnjavanje.

Zajedničke karakteristike obitelji TRXT rasprskivača:

1. Jednostavna regulacija radnog kuta od 0°do 360°, ako je podešen na 360°, rotacija

postaje jednosmjerna radi jednakomjernog navodnjavanja.

2. Sistem Trujector ( regulacija kuta trajektorije od 5°do 25°)

3. Sistem X-flow ( omogućuje izmjenu dizne i radnog kuta bez namakanja).

4. Memorija radmnog kuta / Smart Arc™) koja ga vraća u prvotni postavljeni kut

nakon nasilnog pokušaja rukovanja.

Podzemna instalacija od 13 mm ispod razine gazišta. Pred-montirana dizna od 3,0

TORO S800 (pop-up din.) rasprskivaĉi srednjeg do dugog dometa

Domet: od 5,0 do 15,23m .

Protok vode: od 1,9 do 37,9 l/min.

Priključak: ¾” ţ

Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar ( optimalan 2,8 bara)

Toro rasprskivači za navodnjavanje s800 tipična uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi

srednjih do velikih površina i površina obraslIh niskim grmljem.

Toro rasprskivači za navodnjavanje s800 karakteristike: Dinamični rasprskivač pop-up ,

razlikuje se po izlasku tornjića 12,7 cm. Radni kut se regulira na tornjiću sa oznakama

0°do 360°. Nepovratni ventil sve do 2,4 m. Isporučuje se sa kitom u kompletu od 9 dizni

sa standardnim trajektorijom i 4 dizne

niskog kuta rada.

Ventil Chek-O-Matic sve do 2,4 m visinske razlike. Pred-montirana dizna od 2.5.

TORO DT 30 B ( pop-up dinamiĉni ) rasprskivaĉ dugog dometa

Domet: od 13,1 do 27,8 m .

Protok vode: od 31 do 180,9 l/min.

Priključak: 1″ ţ

Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar

(optimalan 2,8 bara)

Toro rasprskivači za navodnjavanje dt 30 b tipična uporaba: Parkovi, sportski tereni većih

dimenzija i golf tereni (tee-fw) Karakteristike: model sa punim krugom i podesivi radni

kut u jednom rasprskivaču.. Posebno označen za block sistem za fairwayws i tee.

Regulacijski ureĎaj TruJector™ za optimalno podešavanje trajektorije glavne dizne u

dvije pozicije 25°- 15°. Potpuno se moţe rastaviti s vrha , olakšavajući odrţavanje i

čišćenje rasprskivača. Dizne prepoznatljive po boji. Check valve 3,0 m

TORO 690 serija (pop-up dinamiĉni) rasprskivaĉi dugog dometa

Domet: od 26,5 do 33 m

Protok:193 do 311 l/min

Priključak. 6/4″ ţ

Toro rasprskivači za navodnjavanje 690 serija tipična uporaba: Sportski tereni većih

travnatih površina i golf tereni. Karakteristika: verzija sa ugraĎenim ventilom koji moţe

biti na električno upravljanje, hidrauličko N.A. uptavljanje i Check-o- Matic upravljanje.

TORO SC 670 GRILLO ( pop-up dinamiĉni rasprskivaĉi)

Domet: od 23,8 do 30,4 mj. Priključak: 6/4″ ţ

Toro rasprskivači za navodnjavanje sc 670 grillo uporaba : Sportski tereni izloţeni

stalnom pritisku i pomicanju (npr. nogometna igrališta)

Toro rasprskivači za navodnjavanje sc 670 grillo karakteristika: rasprskivači koji prave

puni krug, sa ugraĎenim ventilom koji moţe biti na električno i hidraulično N.A.

upravljanje.

Na površini ima košaricu napravljenu od neoprena® koja sadrţava prirodni busen.

Potpuno se moţe rastaviti s vrha što olakšava čišćenje i odrţavanje rasprskivača

TORO TG 101 serija, rasprskivaĉ dugog dometa

Priključak: 2″ ţ

Toro rasprskivači za navodnjavanje tg 101 serija karakteristike: Garantira odličnu

distribuciju vode, raspolaţe s ureĎajem koji omogućuje efikasnu auto-regulaciju kod

promjena koje se mogu pojaviti u toku rada. Brzina hoda je kontrolirana putem

automatske kočnice. Zatvoren ( montiran) u jednom sanduku koji se postavlja u zemlju

(556mm x 1082 mm x h 625 mm). Jedinstven u svojoj kategoriji , najviše se koristi za

sportske terene s umjetnom travom .

OBUJMICE ZA BRZO POVEZIVANJE PAS PN8

Projektirana je tako da bi se pojednostavila instalacija rasprskivača stvarajući derivaciju u

nekoliko sekundi. Nije potreban nikakav alat za montaţu , jer obujmica sama napravi

rupu u cijevi , bez stvaranja prljavštine. UgraĎena obujmica se ne okreće ( nema

pomaknuča ) stalno je u okomici na cijev. Napravljena je od kvalitetnog materijala koji

podnosi više od milijun ciklusa navodnjavanja kod otvaranja i zatvaranja na 4,2 kg/cm2,

otporna na 27 kg/cm2. Povezivanje na izlazu je ţenski navoj od ½“ ili ¾“ . Mogu se

montirati na PELD cijevi promjera 25 i 32 mm.

Karakteristika ovih obujmica je kvaliteta i brzina i jednostavnost instalacije.

TORO Irrilevel produžetak

Omogućava jednostavno i brzo reguliranje visine rasprskivača. Odvrtanje omogućava

podizanje rasprskivača. Da bi se smanjila visina dovoljno je pritisnuti produţetak. U

samom produţetku je ugraĎen antivandalni dispozitiv koji sprječava odnošenje

rasprskivača. Priključak ¾” i ½” . Regulacija visine do 85 mm.

SUSTAV FUNNY PIPE

1. Cijev PE PN 10 b,

2. Spojnica luk ½” muška

3. Spojnica luk ¾” muška

4. Spojnica luk ½” ţenska

5. Spojnica dvostruka- rebrasta

6. T-spojnica rebrasta

7. Spojnica ¾” muška

8. Spojnica ½” muška

Ova vrsta cijevi jedinstvena je po svojoj vrsti PE. Koristi se kao produţetak - pomoću

ovih cijevi moguće je postavljati rasprskivače na ţeljenim lokacijama.

Rasprskivači NaanDan Jain PVC17

Rasprskivači od visoko kvalitetnih umjetnih materijala otpornih na habanje konstrukcije

predviĎene za dugotrajan rad , kvalitetnu i ujednačenu distribuciju vode.

NaanDan Jain metalni rasprskivači18

metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 333

Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, travnjaka,nogometna igrališta

Metalni udarni rasprskivač, priključak 3/4″ m/ţ

protok = 2000 l/h

domet 13-15 metara

razmak montaţe 15 m

17

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/rasprskivaci-pvc/ 18

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/rasprskivaci-metalni-naandan-jain/

metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 254

Osnovna primjena: navodnjavanje visokih nasada u redovima , travnjaka,nogometna

igrališta

Metalni udarni rasprskivač, priključak 1 ″ m/ţ

protok= 3.500 l/h

domet 20-22 metara

razmak montaţe 25 m

metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 233 AF

Osnovna primjena: Kod navodnjavanja iznad biljaka, u vinogradima, voćnjacima, za

zaštitu od mraza i za navodnjavanje povrća.

3/4” metalni udarni rasprskivač sa zaštitom od mraza

protok Q= 1500 do 2000 l/h

domet 16 do 18 m

razmak montaţe 12m x 15m

metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 323

Osnovna primjena: navodnjavanje povrća i travljaka.

3/4″ metalni udarni rasprskivač

protok Q= 2000 l/h kod pritiska 3 bara

dometa 12-13 m

metalni rasprskivaĉi NaanDan Jain 423

Osnovna primjena: na svim površinama gdje rasprskivači punog kruga ne bi trebali

prebacivati vodu u zabranjene zone kao što su: putovi, zgrade, susjedne parcele i

različito susjedno bilje. Također se može koristi za rubne lokacije, vrtove, travnjake,

rasadnike i plastenike u kombinaciji s rasprskivačima punoga kruga (333, 233, 323).

1/2” sektorski metalni udarni rasprskivač

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 501 – U

1/2” PVC RASPRSKIVAČI MALE JAČINE I VELIKOG DOMETA (8m)

Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira i cvijeća. Također se

koristi u rasadnicima i plastenicima.

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain SUPER 10

PVC RASPRSKIVAČI SREDNJEG DO VELIKOG DOMETA (12m)

Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, krumpira, travnjaka

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 5022

1/2” PVC UDARNI RASPRSKIVAČI (12m)

Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira,cvijeća i prijesadnica

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain MAESTRO

PVC RASPRSKIVAČI EXTRA VELIKOG DOMETA (15m)

veliki domet i mala potrošnja vode 650 l/h

Osnovna primjena: navodnjavanje povrća, krumpira, travnjaka

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 427 AG PC

1/2” SEKTORSKI PVC UDARNI RASPRSKIVAČI

Osnovna primjena: na svim površinama gdje rasprskivači punog kruga ne bi trebali

prebacivati vodu u zabranjene zone kao što su: putevi, zgrade, susjedne parcele i

različito susjedno bilje. Također se može koristi za rubne lokacije, vrtove i travnjake,

rasadnike i plastenike.

PVC RASPRSKIVAĈI NaanDan Jain 5035

¾” PVC RASPRSKIVAČI VELIKOG DOMETA (15m)

Osnovna primjena: navodnjavanje i oprašivanje povrća, krumpira,domet 15 metara,

potrošnja 2100 l / h

MIKRORASPRSKIVAČI NAANDAN JAIN19

mikrorasprskivaĉi NaanDan Jain Hadar 7100, Hadar 7110

19

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/mikrorasprskivaci/

mikrorasprskivači NaanDan Jain idealni su za hortikulturu, vinograde, voćnjake,

plastenike, rasadnike, vrtove i gredice za cvijeće

jedinstvena spojnica za spajanje cijevi za bajonet

mikrorasprskivači NaanDan Jain posjeduju najkvalitetniju plastiku koja

omogućava korištenje mikrorasprskivača dugi niz godina

kompjuteriziranom proizvodnjom se postiţe maksimum sigurnosti i ujednačenosti

proizvoda

mikrorasprskivači NaanDan Jain modularnom konstrukcijom daje karakteristiku

idealnog sredstva za navodnjavanje za bilo koju zahtjevanu primjenu

mikrorasprskivači NaanDan Jain imaju osam uloţaka različitih dimenzija

omogućuju maksimum fleksibilnosti u primjeni

devet, različitim bojama obiljeţenih naandan jain dizni sa različitim protokom

vode od 23 do 333 l/h

mikrorasprskivači NaanDan Jain pruţaju ujednačenu distribuciju vod

Kontrola20

TORO Programatori za navodnjavanje

TORO Programatori TIMER ONE - JEDNOSTANIĈNI baterijski 9V

Uporaba: Programatori prikladni za mikro navodnjavanje kod cvjetnih gredica i terasa.

Prikljuĉak: navojni ulaz od ½”(ţ) sa filterom i navojnim izlazom od ½”(m) , plus

adapter sa brzim spojem.

UgraĎen vlastiti elektromagnetski ventil.

Montaţa direktno na hidrauličku mreţu s jedne strane a s druge na napajanje sistema za

navodnjavanje.

8 dnevnih polazaka, 15 kombinacija za različite dane. Ručno upravljanje on-off.

TORO Programatori DDC za unutarnju ugradnju - elektriĉni

Uporaba : programatori za navodnjavanje vrtova

Broj sektora : 4, 6 i 8

DDC napajanje mreţnim naponom napon 220V,+ alkalna baterija 9V, za odrţavanje

programa predviĎen za unutarnju ugradnju ili montaţu na zaštićenom prostoru s

20

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/programatori-navodnjavanje/

vanjskim transformatorom 220V/24V.

3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.

Digitalno dugme za upravljanje.

Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.

Velika ušteda na potrošnji vode.

Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom).

TORO Programatori DDC za vanjsku ugradnju - elektriĉni

Uporaba :programatori za navodnjavanje vrtova

Broj sektora : 4, 6 i 8

DDC napajanje mreţnim naponom napon 220V, + alkalna baterija 9V, za odrţavanje

programa predviĎen za vanjsku ugradnju s ugraĎenim transformatorom 220V/24V.

3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.

Digitalno dugme za upravljanje.

Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.

Velika ušteda na potrošnji vode.

Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom).

TORO Programatori DDC WP- vodootporni baterijski 9V

Uporaba:programatori za navodnjavanje vrtova i javnih gradskih parkova

Broj sektora: 2, 4, 6 i 8

za direktnu ugradnju u ventilsku kutiju- šaht

DDC WP –vodootporan , idealan za navodnjavanje tamo gdje nema mogućnosti

priključka na stabilni napon 220V, napajanje sa standardnom baterijo 2x9V

Postavljanje u ventilske kutije.

3 neovisna programa i 3 uključivanja za svaki program.

Digitalno dugme za upravljanje.

Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.

Ušteda na potrošnji vode, mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše ( spajanje sa

senzorom).

Verzija otporna na vodu IP 68

TORO Programatori TMC 212-ID Za unutarnju ugradnju-elektriĉni

Uporaba : programatori za navodnjavanje vrtova i parkova

Broj sektora : 2, 4, 6 i 8,10 i 12 sektora navodnjavanja.

Osnovne karakteristike: evolucija programatora Greenkeeper.

Osnovna verzija sa 4 sektora, mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom od 2 stanice

da bi se došlo sve do 12 stanica. 3 neovisna programa i 4 uključivanja za svaki program.

Digitalno dugme za upravljanje.

Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.

Funkcija punjenje rezervoara od 0 do 60 minuta.

Uključivanje i isključivanje pumpe , podesivo za svaki program.

Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja

od 2 do 60 sekundi.

Velika ušteda na potrošnji vode.

Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom), odabir

senzora za kišu on-off.

Kondenzator za odrţavanje vremena i datuma za 24 sata

Odrţava program godinama ,u slučaju isključenja struje.

Verzija za unutarnju ugradnju i na zaštićenom mjestu s transformatorom 220/24V +

alkalna baterija 9V.

TORO Programatori TMC 212-OD za vanjsku ugradnju - elektriĉni

Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova i parkova.

Broj sektora: 2,4,6 i 8,10 i 12 sektora navodnjavanja.

Osnovne karakteristike: evolucija programatora Greenkeeper.

Osnovna verzija sa 4 sektora, mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom od 2 stanice

da bi se došlo sve do 12 stanica. 3 neovisna programa i 4 uključivanja za svaki program.

Digitalno dugme za upravljanje.

Mogućnost postavljanja sezonske regulacije navodnjavanja za svaki mjesec zasebno.

Funkcija punjenje rezervoara od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,

podesivo za svaki program.

Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja

od 2 do 60 sekundi.

Velika ušteda na potrošnji vode.

Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše (spajanje sa senzorom), odabir

senzora za kišu on-off.

Kondenzator za odrţavanje vremena i datuma za 24 sata. Odrţava program godinama, u

slučaju isključenja struje.

Verzija za vanjsku ugradnju s ugraĎenim transformatorom 220/24V

TORO Modul TSM-02, TSM-04 i TSM-06

Dodatni modul od 2 ,4 i 6 stanice

omogućava proširenje TMC212 sve do 12 stanica

TORO Programatori TMC 424 E-ID-50H za unut. ugradnju – elekt.

Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova, parkova i sportskih terena

Broj sektora: do 24 sektora navodnjavanja.

Osnovne karakteristike: Osnovna verzija sa 4 stanice , mogućnost proširivanja sa

dodatnim modulom od 4 i 8 sektora da bi se došlo sve do 24 stanice.

Lako se razlikuje po boji. 3 neovisna programa i 16 polazaka.

Vrijeme rada za svaku stanicu od 1 sekunde do 8 sati. Mogu se montirati sve do 3 senzora

protoka, svaki sa neovisnim Master ventilom. Simultani rad do 3 programa.

Programiranje parni i neparni datumi. Klasični rad usklaĎenja postotka mnoţi se sa 12

mjeseci.

U memoriju svakog programatora mogu se postaviti podaci o hidrauličkoj potrošnji o

svih 12 mjeseci, kako bi se dobila visoka ušteda vode.

Funkcija „ punjenje rezervoara „ od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,

podesivo za svaki program.

Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja

od 2 do 60 sekundi.

Velika ušteda na potrošnji vode.

Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše ( spajanje sa senzorom),Senzor za

kišu moţe se povezati sa svakm pojedinačnim programom.

Vrata s ključem. Povezivanje sa sistemom TriComm, nadodavajući KIT u trenutku kad je

potrebno.

Verzija za unutarnju montaţu ili na zaštićenom prostoru sa ugraĎenim transformatorom

220/24V Modul; TSM-04 i TSM-06 Dodatni modul od ,4 i 6 stanica.

Omogućava proširenje TMC 424 sve do 24 sektora navodnjavanja.

TORO Programatori TMC 424 E-OD-50H za vanj. ugradnju – elekt.

Uporaba: programatori za navodnjavanje vrtova, parkova i sportskih terena

Broj sektora: do 24 sektora navodnjavanja.

Osnovne karakteristike: sa 4 stanice , mogućnost proširivanja sa dodatnim modulom

od 4 i 8 sektora da bi se došlo sve do 24 stanice.

Lako se razlikuje po boji. 3 neovisna programa i 16 polazaka. Vrijeme rada za svaku

stanicu od 1 sekunde do 8 sati.

Mogu se montirati sve do 3 senzora protoka, svaki sa neovisnim Master ventilom.

Simultani rad do 3 programa. Programiranje parni i neparni datumi. Klasični rad

usklaĎenja postotka mnoţi se sa 12 mjeseci.

U memoriju svakog programatora mogu se postaviti podaci o hidrauličkoj potrošnji o

svih 12 mjeseci, kako bi se dobila visoka ušteda vode.

Funkcija „ punjenje rezervoara „ od 0 do 60 minuta. Uključivanje i isključivanje pumpe ,

podesivo za svaki program.

Podesivo kašnjenje izmeĎu paljenja MASTER ventila i pumpe i ciklusa navodnjavanja

od 2 do 60 sekundi.

Velika ušteda na potrošnji vode. Mogućnost programiranja prekida rada nakon kiše

(spajanje sa senzorom).

Senzor za kišu moţe se povezati sa svakm pojedinačnim programom.

Vrata s ključem. Povezivanje sa sistemom TriComm, nadodavajući KIT u trenutku kad je

potrebno.

Verzija za vanjsku montaţu (ili na zaštićenom prostoru) sa ugraĎenim transformatorom

220/24V

TORO TRICOM ™ sistem za upravljanje putem Internet-a

Uporaba: programatori za navodnjavanje parkova i sportskih terena

Broj sektora: sve do 24.

Osnovne karakteristike: Sistem TriComm je projektiran da bi se omogućila kontrola

upravljanja navodnjavanja zelenih površina putem interneta sa kompjutorom, laptopom

ili telefonski GPRS.

Priključivanje na web stranicu s bilo kojeg mjesta i računate unošenjem osobne šifre,

direktno se spaja na programator.

Povezivanje izmeĎu programatora i mreţe postiţe se pomoću GPRS, nije potreban

dodatni program.

Karakteristike programatora TMC 424: proširivanje od 4 do 24 stanice pomoću dodatnih

modula od 4; 6 ili 8 sektora vrlo lako prepoznatljivi po boji. 16 polazaka podijeljeni na 4

neovisna programa. Vrijeme rada za svaku stanicu od 1 sekunde do 8 sati.

Moţe kontrolirati do 3 senzora protoka, svaki sa neovisnim master ventilom.

Mogućnost programiranja parnih i neparnih datuma. Sezonska regulacija. Vratašca s

ključem. Predinstaliran modul sa 4 stanice.

TORO Senzor za kišu sa žicom Rain Senzor ®

Senzor TRS koji se moţe povezati na sve TORO programatore pomoću kabla, otporan na

UW zrake. Prekida navodnjavanje u slučaju kiše, odgoda aktiviranja navodnjavanja od

jednog do tri dana- (ovisno o programatoru). Sposobnost reguliranja od 3 do 20 mm kiše.

Hidroskopičan disk bez potrebe odrţavanja.

TORO Senzor za kišu bez žice Rain Senzor ® Wireless TWRS-1

Senzor TRS koji se moţe povezati na sve TORO programatore koji dobivaju napajanje sa

mreţe 220V ( osim serije DDCWP i TBC WP pomoću komunikacije Vireless. Otporan

na UW zrake. Sposobnost reguliranja od 3 do 20 mm kiše. Hidroskopićan disk bez

potrebe odrţavanja. Senzor sa displejem LCD. Područje rada (dometa ) 160 m. TWRFS-

1 kit senzor za kišu/led (odašiljač-prijemnik)

TORO Senzor vlažnosti tla i kontrola Kit AQUABLU

Aquablu sistem štedi i do 70% potrošnju vode.

Spajanje na bilo koji TORO proramator

Kit IrriSenzor- Aqublu automatski prilagoĎava navodnjavanje prema uvjetima na terena i

sezone.

Ako se izmjenjuje interval vremena navodnjavanja, teren ima dovoljno vremena da se

osuši i oksidira garantirajući zdrav okoliš za razvoj vegetacije.

Senzor Aquqblu razlikuje se od svih ostalih senzora koji očitavaju otpor kod električnog

kontakta i koji s vremenom mogu oksidirati , senzor Aquqblu očitava varijaciju

frekvencije koja ovisi o prisutnosti vode oko senzora u tlu, stoga garantira konstantno i

kvalitetno očitavanje.

Senzibilnost ovisi od dubine na koju je postavljena sonda, a regulacija se vrši putem

jednog zavrtka, dok jedna lad lampica upozorava na promjene koje se pojavljuju na

terenu.

Kit IrriSenzor –Aqublu omogućava programatoru automatski rad na bazi informacija

koje dobiva od svog senzora.

Kit Aquqblu se isporučuje sa kablom od 5 m koji povezuje sondu i regulator.

Moţe se produţiti do udaljenosti od 90 metara pomoću kabla.

TORO Irridea elektriĉna zaštita pumpe PEF 250v 50 Hz

Ovo je jedan od kompletnih regulatora sa automatskim resetom za vrlo jednostavno

aktiviranje i deaktiviranje pumpe kod rezidencijalnih sistema za navodnjavanje.

Električna zaštita pumpe je u stanju zadovoljiti potrebe svih potrošača .

Jedini proizvod za automatizaciju pumpe većim dijelom od 1,2 do 8 bara.

Zaustavlja pumpu u slučaju nedostatka vode ili povišenja temperature vode 55°C .

Razlikuje pritisak, protok i temperaturu vode.

Zaštićuje pumpu u slučaju prekida rada i visoke temperature.

Garantira stalni dotok vode i u slučaju da ste odsutni.

AUTOMATSKI SE UKLJUČUJE.

Hidrauliĉni regulator nivoa RIL-075

Quick stop je hidraulički regulator nivoa vode sa novom koncepcijom koja eliminira

klasične nedostatke aparata.

Glavna karakteristika osim patenta ( Pat. FI/96/A/000083) je brzinska intervencija

sistema koji prelazi od otvoreno do zatvaranja i obratno, sprječavajući na taj način

dugotrajno zaustavljanje punjenja sa bukom i pojave kapanja.

Ventili elektromagnetski za kontrolu21

ORO Ventili elektromagnetski za kontrolu navodnjavanja

protok vode kod TORO

elektro magnetskih ventila

TORO elektromagnetski ventili EZ-FLO PLUS

Maksimalni protok: 114 l/min .

Prikljuĉak: 1“ M/M.

Radni pritisak: od 0,7 bara do 10 bara.

Preporuča se za navodnjavanje vrtova , parkova , parkirališta malih i srednjih površina.

Serija elektromagnetskih ventila predviĎena za instalacije koje se postavljaju na

rezidencijalne i komercijalne površine.

TORO elektromagnetski ventili EZP-22-54 1“ mm sa regulatorom protoka –

električno upravljanje 24V 50Hz

TORO elektromagnetski ventili EZP-22-94 1“ mm sa regulatorom protoka Električno

upravljanje CC pomoću UGRAĐENE bistabilne špule 9 V

TORO elektromagnetski ventili, hidrauliĉki i elektriĉni

Maksimalan protok: 568 l/min

Prikljuĉak: 2″ ţţ.

TORO elektromagnetski ventili radni pritisak: 1,4 do 10 bara sa regulatorom.

21

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/ventili-elektromagnetski-za-kontrolu-

navodnjavanja/

Prikladan za ugradnju kod sistema za navodnjavanje srednjih i većih površina. Serija

ventila vrlo dobre konstrukcije.

Upotrebljava se kod komercijalnih , rezidencijalnih te sportskih terena.

Glavne karakteristike su trajnost i pouzdanost.

Otpornost na lomljenje : 52 bara- dispozitiv za ručno otvaranje.

Upravljanje: električno i hidraulično.

TORO elektromagnetski ventili od mesinga hidrauliĉki i elektriĉni

TYP 220

TORO elektromagnetski ventili radni pritisak: 0,7 do 15 bara.

Prikljuĉak: od 1″; 6/4″ ; 2″ i 3″

Preporuka za montaţu kod javnih i sportskih terena velikih površina. Serija ventila

napravljena od mesinga što mu daje vrlo veliku otpornost na vremenske uvjete. Podnosi

pritisak od 15 bara i rad u uvjetima onečišćene vode. Mogućnost korištenja regulatora

EZReg za izlazni pritisak i kontrolu pritiska pomoću Schrader ventila.

Hidrant PVC za brzo spajanje

IDR-PR 1 Hidrant za brzo spajanje PP/ zeleni poklopac priključak ¾”m

CH-IDR-PR 2 Priključak hidranta za brzo spajanje- ključ ¾” m

Spojnice za TORO elektromagnetske ventile serije DUR

Spojnica serije DURA od PVC-a izraĎene za pojednostavljenje i brzu izradu kolektora za

preusmjeravanje po sektorima sistema za navodnjavanje, olakšavaju odrţavanje

elektromagnetskih ventila TORO.

1. T-spojnica 1″ ţxţxm

2. Spojnica luk 1″ mxţ

3. Spojnica luk 1″ ţxţ

4. Spojnica kriţna 1″ ţxţxţxm

5. Spojnica ravna 1″ ţxţ

6. spojnica ravna 1″

7. Nipla 1″

8. Reducir nipla 1″ x ¾” mxm

Kolektor za povezivanje s 2 izlaza ţxţxţxm

Kolektor za povezivanje s 3 izlaza ţxţxţxţxm

Kolektor za povezivanje s 4 izlaza ţxţxţxţxţxm

Kutije za TORO elektromagnetske ventile

Omogućuje jednostavnu ugradnju sistema i lako njegovo odrţavanje. Prikladne su za

ugradnju elektromagnetskih ventila i njihovu zaštitu.

Postoje različiti modeli i veličine. Svi modeli imaju dugogodišnju

garanciju i provjerenost.

Injektori-dozatori22

Injektor MAZZEI

Injektor Mazzei usisava tekuće gnojivo ili kemikalije u sustav navodnjavanja na jeftin i

vrlo jednostavan način. Injektor Mazzei je vrlo jednostavan za odrţavanje a ravnomjerna

raspodjela tekućine u protok navodnjavanja njegov je glavni posao. Mazzei injektor nema

pokretnih dijelova, i obično ne zahtijeva dodatnu pumpu. Injektor Mazzei koristi pritisak

iz sustava navodnjavanja. Mazzei injektor je patentiran i precizno projektiran, a imitacije

injektora obično ne obavljaju posao kvalitetno kao i Mazzei injektor. Za bezbriţan rad

odaberite injektor mazzei!

Slike injektor mazzei:

Dozator Dosatron Tefen MixRite

Dozator dosatron Tefen MixRite je dozator koji ravnomjerno ubizgava tekuće gnojivo u

sustav navodnjavanja! Dozator dosatron Tefen MixRite dosljedan je indukciji nad

različitim tlakom vode i protoka u sustavu navodnjanvanja.

Primjena: Dozator dosatron Tefen MixRite moţe se koristiti za tekuća gnojiva i

kemijska sredstava kroz sustav za navodnjavanje. Dozator dosatron Tefen MixRite

tom tehnikom moţe smanjiti troškove primjene gnojiva. Dozator dosatron Tefen

MixRite takoĎer moţe poboljšati efikasnost hranjivih tvari za pojedine kulture sadne

kulture, ako ih nanosite točno kada i gdje ih biljke trebaju. Na samoj poleĎini dozatora

nalazi se regulator za postotak doziranja (obično 0,3 do 2%)!

22

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/injektor-dozator/

Dozator dosatron Tefen MixRite glavne prednosti su:

jednostavan za instalaciju

struja nepotrebna

regulacija posotka doziranja jednostavna

lako zamjenjiva brtvila

dozator radi i sa vrlo niskim protokom

vrlo otporan na kemikalije

savršeno miješanje

dozator vrlo otporan na UV-zračenje

Filteri vode23

Filteri vode za navodnjavanje

Filteri vode za navodnjavanje su bitni za vaš sustav navodnjavanja jer ne samo da

produţuju vijek trajanja vaših cijevi, pumpe i rasprskivača nego i sluţe da prevelike tvari

uopće ne uĎu u sustav! Filteri vode za navodnjavanje smanjuju odrţavanje sustava jer

samo jedno veće zrno pijeska ili kamena u elektomagnetskim ventilima ili

rasprskivačima moţe uzrokovati prestanak navodnjavanja odreĎenog prostora u travnjaku

i stvoriti čep u ventilima! Dok većina ljudi misli da je pijesak vjerojatno prva stvar koju

treba filtrirati iz vode, organske tvari mogu biti jednako vaţni za uklanjanje. Ako ne

postoje filteri vode za navodnjavanje, alge mogu rasti unutar sustava, osobito u cijevima

kap po kap.

Filteri za navodnjavanje vrste:

Šljunkovito/pjeskoviti filteri su filteri koji se koriste za taloţenje pjeskovitih čestica i algi

iz vode za navodnjavanje

Rezervari za vodu24

23

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/filteri-vode-za-navodnjavanje/ 24

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/spremnici-za-vodu/

Spremnici za vodu

Spremnici za vodu

Visokokvalitetni metalni spremnici ili rezervari za vodu 3000 l , 5000 l, 7000 l i 10 000 l

te posude za hranjivu otopinu 100 i 200 litara sa označenom litraţom i poklopcem.

Spremnici za vodu osiguravaju vodu kod nepristupačnih terena!

Tifoni25

Tifoni za navodnjavanje velikih površina

Mobilni tifoni giunti TORNADO

Tifoni za navodnjavanje velikih poljoprivrednih zemljišta od 0,3 pa sve do 9,3 hektara

ovisno o modelu tifona

25

http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/tifoni/