prof. Hrvoje Sarii

LUK I STRIJELA

,1 "

Rijeka, 2000.

Izdavai;Hrvoje Sarid

Streliiarski klub Rijeka

U suradnji s:Hrvatskim streliiarskim savezom

Glavni urednik:Alojz Mauser

Tehnidki urednik:Alojz Mauser

Oblikovanje:Alojz Mauser

Elektronski prijelom:Grafotisak Rijeka

Fotografije:Braco, Hrvoje, Borna & Borna

Lektura i korektura:Alojz Mauser, Hrvoje Sari6, Tea Pustijanac

Tisak i uvez:Grafotisak Rijeka

Naklada:1000 primjeraka

* { < * *

Copyright @ Sva prava pridrZana tlrvoje Sarii, 2000.

Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojemobliku ili na bilo koji nadin, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika

ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdavada.Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja powedu Zakona.

SADRZAJ

Riiei autora .. . . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . . . . 9povijesni razvoi strel i iarstva ... . . . . ' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Streliiarstvo u Hrvatskoi ............ 14

Streliiarstvo i tjelesna kultura ............ 15

Medicina i sport -. . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Pozitivan utjecaj sporta na duh i tijelo .............. 20

Osnovni PrinciPi i PostuPcizbrinjavanja ozlieda na sportskom terenu .......'. 2LPostupci pri l ikom najde56ih ozl jeda ... . . . . . . . . . . ' . . . . ' .22Prehrana u sPortu ........... 24

Streliiarska oprema ........... 26Luk . . . . . . . . . . . . . . . . .26Str i je le . . . . . . . . . . .27Tet iva . . . . . . . . . . . . .29Stitnici . . . . . . . . . . . 31Tobolac za str i jele .. . . . . . . . . . .32Mete za gadanje .............. 32

Tehnika gattanja .. . . . . . . . . . . . . . . . . 34Ravni s tav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34Otvoreni stav .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Lijeva ruka ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Desna ruka ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Desni lakat .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Li jevo rame . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44Leda i izvladenje strijele bez zatstavljanja ........ 48Otpu5tanje strijele ........... 56PoloZaj tet ive na glavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Ni5anjenje ..... 60Mjerad duljine natega ..... 64Disanje i strelidarstvo ................ ........ 66

Ugatlanje strelitarske opreme .............. 69

l, l l"ti*: i njegova oprema ................*;.................................. 69

_Provjerite opremu koju korist i te .. . . . . . . . . . . . .r. i . . . . . ! . . . i . . i . . . . . . . . . . . . . .70

- Ugadanje ol impijskog luka ... . . . . . . . -. . . . .73Zavrina r[ iei auiora .. . . . . . . . . .79Literatura .......... 80

Rade6i u strelidarskom sportu kao trener ijo5 ranije kao vrhunski natjecatelj, Hrvoje Sari6uodio je prijeku potrebu za jednom strudnomliteraturom na na5em jeziku, a koja biobuhvatila i najnovija dostignuia u strelidarstvu.Hrvoje se nije zaustavio samo na toj konstataciji,nego se prihvatio mukotrpnog posla pisanjajedne strudne sportske literature, u kojega jeuloZio sve svoje bogato praktidno i teoretskoznanje i iskustvo stedeno dugim strelidarskimstaZem i seminarima (kao slu5alac ili predavad),te mnogo slobodnog vremena.

Bilo mi je pravo zadovoljstvo duti, kada me je Hrvoje obavjestio dapi5e strelidarski udZbenik.

Istina je da je to treda knjiga tiskana u Hrvatskoj. Kao Sto znamo,prve dvije knjige su: ol-uk i strijela" strelidara i poznatoga hrvatskogknjiZevnika Vjekoslava Kaleba, izdana 1963., i druga (opet) "Luk istrijela< na5eg strelidara i trenera Jure Salopeka, izdana 1984. godine.Tedvije knjige bile su domet za ono vrijeme kada su iza{le iz Stampe. Odtada pa do danas, novi materijali i nove tehnologije proizvodnjedoprinijeli su velikom napretku i razvitku strelidarske opreme, a Sto je uovoj knjizi tzeto u obzir. Hrvoje je ovdje izvrsno, korak po korak,obradio svoju uZu specijalnost, a ona je olimpijski luk (i standardni luk),dok obradu sloZenoga luka (compound) ostavlja nekom drugom autoru.

Nije moguie postidi dobre rezultate bez dobre literature, ali ako seto ipak uspije onda to mnogo duZe traje, jer sve moramo uditi navlastitim iskustvima i desto >otkrivati toplu vodu

svim mogudim informacijama na mnogim web stranicama raznih autora,kao i to Sto je mogude nabaviti i razne strelidarske revije i prirudnike,

uop6e ne umanjuje vrijednost jedne ovakve knjige kao Sto je Hrvojeva,dapade, ona je neprocjenjivo potfebna za btLi tarvoj strelidarstva uHrvatskoj. Iz mase prikazanih primjera, vidljivo je da 6e ta knjiga biti

udZbenik, praktidni prirudnik i savjetnik, podjednako korisna podetniku,naprednom strelidaru, kao i treneru.

Na kraju, Zelim se zahvaliti i odati veliko Stovanje Hrvoju, na ovomnjegovom velikom doprinosu za tanitak i boljitak strelidarstva.

Alojz MauserPredsjednik Hrvatskog strelidarskog saveza

Zagreb, L4. srpnja 2000.

Rijei autora

Autor knjige: Hrvoje Sari6

Moglo bi se re6i da je ova knjiga logidna posljedica odredenogslijeda zbivanja i dogadaja koji su trajno obiljeZili jedan sportski inatjecateljski vijek proL,et mnogobrojnim zanimljivim zgodama, tenaravno, padovima i uspjesima kao sastavnim dijelom kako svakodnevnogLivota, tako i ove predivne sportske discipline kojoj sam se predavao bezustezanja, i,elefi i trai,eCi od sebe uvijek viSe i bolje.

Mnogo je godina pro5lo provedenih na treninzima, natjecanjima ibezbrojnim putovanjima, te bi zaista bilo Steta sva stedena znanja iiskustva ne zabiljeLiti perom prenose6i ih tako svima koji 6e na6i vremenakako bi prona5li sebe u ovoj dudnovatoj i nesvakida5njoj sportskojdisciplini.

Knjiga je zasnovana prvenstveno na osobnim iskustvima nastalimtijekom dugogodi5njeg druZenja s lukom i strijelom, te ujedno i na osnovumnogih analiza raznih tehnika i pristupa gadanju drugih strelidara odkojih su mnogi i danas ostali moji dragi prijatelji i veliki slreHdari.

Na pomisao o pisanju ovakve knjige Oo$o sam tijekom jednogtreninga, dok sam radio s mladim udenicima koji su upravo zapolinjalisvoje prve strelidarske korake, te sam podeo razmisljati o mogu6nostisakupljanja cjelokupnog svojega znanja o gadanju lukom i strijelom na

jednom mjestu, kako bi takav sadrZaj bio svima dostupan i jednostavan za

razumijevanje.

Nestrpljiva i,elja za napredovanjem, a narodito iskreno prihva6anje

svega Sto sam nastojao re6i i pokazati tim mladim, budu6im pravim

sportasima i ljudima, bile su onaj krajnji poticaj koji me je gotovo

obvezao da strelidarstvo pretvorim u pisanu rijed pristupadnu svima koji

luk i strijelu osjeiaju dijelom svog svakodnevnog Livota, i naravno, onimakoji se prvi put susreiu s ovom drevnom vjeStinom.

cilj je ove knjige omogu6iti mladim strelidarima sto lakse i boljenapredovanje u rukovanju lukom i strijelom na Sto jednostavniji nadin, teujedno pomodi iskusnijim natjecateljima u razvijanju svog osobnog nadinagadanja koji 6e ih odvesti do pobjednidkih rezulta i najwjetlijih odlidja.

Potrebno je reii da 6e u ovoj knjizi biti prikazana i tehnika gadanjakoju sam i ja koristio dok sam bio aktivni natjecatelj, a koja mi jepomogla u ostvarivanju mnogih lijepih i znadajnih rentltata.

Vjerujem da 6e svaki streli(ar, bez obzira da li je tek podetnik ilivei iskusni borac za svaku otpu5tenu strijelu, u ovoj knjizi prona6i ono Stoie mu biti od najveie koristi za osfvarivanje Sto boljih reznltata, apogotovo se nadam da 6e potaknuti i mnoge druge na bavljenje ovomzanimljivom, te nadasve korisnom i zdravom sportskom disciplinom.

Sa Stovanjem,va5 autor.

Povijesni razvoj streliiarstva

strelidarstvo je vjestina gadanja rukom i strijelom u nepokretnemete postavljene na razliditim udaljenostima. povjesnidari i etnolozismatraju izum luka i striiele jednim od najrevolucionarnijih otkriia upovijesti ljudskog roda, a moi,e se usporediti s pronalskom vatre ipodecima govora.

Nalazi iz daleke pro5losti ukazuju napostojanje luka i strijele joS u mlademkamenom dobu, otprilike prije 40000 do 10000godina pr. kr., a Sto se najbolje vidi natada5njim pe6inskim slikama s jasnim prikazimalova u kojima su lovci koristili luk i strijelu (sl.I i 2), te kod velikih civilizacija staroga'vijeka iprimitivnih naroda na svim kontinentima.

Narodito spretni i sposobni strelidari bili supripadnici starijih kultura kao Sto su perzijanci,Egipiani, mongolski narodi, Tirrci, Indijanci (sl. a) iJapanci. Pride iz davnina i mnogobrojnasrednjovjekovna kazivanja jo5 i danas slave svimapoznatv strelidarsku legendu pod nazivom RobinHood, koji je pljadkao bogate i davao siroma5nima.Stiteii ih pomoiu svog luka i strijele od nepravdi iugnjetavanja od stranetadaSnjih vladara.

Vei su u ranom

Engreskoj odrzuuunitt"rlili*rru,"t',""11,r, :obiljezjima sportskog natjecanja, dok je jo5od vladavine Henrika I. 1tdOa._tf :S.; aoElizabete I. (1533.-1603.j vjeZbanje ugadanju lukom i strijelom' bilo obaveznimdijelom vojnidke obuke posebno odabranihrnladida za btdu(e strelidare (sl. 3). LosidnoJe stoga da je i prva knjiga o stielidaistvu,Pod nazivom Toxophilus Rogera Aschama,

slika 1

slika 2

slika 4

napisana i izdana u Engleskoj jo5 1545. godine.

Strelidarskih druZina bilo je u nekim 7s11[iama ve6 u 18. stoljedu,

dok je najstarije strelidarsko drultvo osnovano u belgijskom Bruxellesu

1,381. godine, gdje neprestano djeluje jo5 i danas.

Ostale najpoznatije strelidarske druZine osnovane su i podele sa

svojim djelovanjem nesto kasnije, od kojih se najnrije pojavila The Royal

Company of Edinburgh osnovana 1767. godine, zatim Toxophilite od

1781. godine, i Wooden of Arden od 1785. godifle. Sva ova drudtva nisu

prekinula svoja djelovanja, a njihovi se ilnlqrvi i danas natjedu na

godi5njim turnirima koji se redovito odrZavaju.

Prvo strelidarsko dru5tvo u SAD-u, pod nativom United Bowman of

Philadelphia osnovano je 1828. godine. g f,ngleskoj je 1861. godine

osnovan nacionalni strelidarski savez pod lsrzivom Grand National

Archery Society, dok je National Archery Association u SAD-u osnovan

1879. godine, te i danas predstavlja najstarijU amatersku strelidarsku

organiziciju koja neprestano djeluje od svog esnivanja. Prvi nacionalni

turniri u SAD-u biii su organizirani u Chicagu, te se od tada oni

odrZavaju svake godine, s izuzetkom ratnih rafdoblja od 1'917.-1918. i

1942.-1945. godine.

zanimanje za gadanje lukom i strijelont u SAD-u narodito je

poraslo 1878. godine kada je objavljena knjiga The Witchery of Archery

od M. Thompsona koji je ujedno bio i prvi predsjednik ameridkog

ad1uLenja strelidara pod nazivom National Archery Association.

Otkri6em i sve Sirom upotrebom vatrenog oruLja u 16. i 17. stoljeiu,

sadanje lukom i strijelom potpuno je izgubilo svoj prvotno lovadki i ratni

Larakter, te je dobilo izrazito sportsko zna(enie, s izuzetkom posebnih

vojnih postrojbi i lovaca koji umjesto vatrenog oruLja upotrebljavaju luk i

striielu.

Moderno strelidarstvo kaosportska disciplina (sl. 5) uvedenoje podetkom 20. stoljeia osnutkomMedunarodnog streliiarskog saveza1931. godine (fran. Federation deTir a I'Arc, ili kra6e EI.T,A.) koji jeobjedinio i propisao pravilanatjecanja. Prvotne zemlje dlanicebile su Belgija, Francuska, Poljska iSvedska, dok je danas najbrojnijedlanstvo u SAD-u (gotovo dva (2)milijuna registriranih strelidara idvostruko ve6i broj lovaca lukom istrijelom) zatim u zapadno-europskim i skandinavsk imzemljama, te Japanu, Kini, Rusiji iKoreji.

Ujednadenjem pravila omo-guieno je organiziranje medu-narodnih natjecanja koja se

redovito odrZavaju svake godine diljem svijeta. Na programu Olimpijskihigara strelidarstvo se prvi put pojavilo u Parizu 1900. godine, a zatim u St.Louisu 1904., u Londonu 1908. i Antwerpen:u 7920. godine.

Poslije toga, strelidarstvo zbog nejedinstvenih pravila nije biloukljudivano u olimpijski program natjecanja sve do Olimpijskih igara uMrinchenu 1972. godine, od kada i postajd,stalnom olimpijskomorscipl inom

Streliiarstvo u Hn'atskoj

Prvo strelidarsko dru5wo u Hrvatskoj pojavljuje se nakon zavr$etka

2. svjetskog rata u Zagrebu 1955. godine, pod nazivom Prvi streliiarski

klub Zagreb , zatim 1960. godine u Rijeci Streliiarski klub Rijeka, a koji i

danas neprestano djeluju od svog osnivanja (sl' 6)'

slika 6 - Strelidarski klub "Rijeka" 1977.

Ova udruZenja redovito odrZavaju svoja natjecanja i

prvenstva, dok su kasnije osnovana i druga strelidarska

Hrvatskoj kao Sto su ona u VaraZdinu' Osijeku. Poredu,

Zagrebt Dubrava, Croatia, Stiiela i 3D Medvednica, zatim u

Prezidu, Karlovcu, Prelogu, Otodcu i Bjelovaru.

Sva ova dru5tva povezana su u nacionalni savez

Hrvatski strelitarski savez, koji je priznali dlan medunarodne

organizacije EI.T.A.

Streliiarstvo i tjelesna kultura

Prvi podeci tjelesnog odgoja javljaju se u vrijeme kada su prvobitne

liudske zajednice spoznale vaZnost i povezanost vje5tine rukovanja

razlidtim orudima s rezultatima rada ostvarenim njihovom upotrebom.

Vei su tada djeca opona5ala razne pokrete starijih dlanova zajednice

i kroz igru se pripremala za rad i stvaranje dobara koja su bila od ZivotnevirZnosti za odrLavanje onda5njih zajednica. Takvo pona5anje dovelo je dospoznaje o vrijednosti i znadenju igre kao jednog dimbenika neobidnokorisnog za ramijanje radnih navika, pa su one u5le u Zivot cijele ljudskezajednice i svih dru5tvenih uredenja kao sastavni i nezaobilazni dioprocesa odgoja i obrazovanja.

Pronalazak koplja, sjekire, a naroditoluka i strijele, zahtijevalo je i vjeZbanje urukovanju tim napravama koje su sluZile kaoorude za pribavljanje hrane i kao ortLje zaobranu ili napad (sl. 7). Prednost onih kojisu bolje trdali, skakali, bacali, plivali, pa takoi gadali lukom i strijelom, bila je neosporna,stoga su takve vjeZbe postale obaveznimdijelom svakodnevne borbe za odrZavanjeLivota zajednice i vojnog obrazovanja njenihdlanova.

Proces djelomidnog izdvajanja igara odtih neposrednih i praktidnih ciljeva, tenjihovo pretvaranje u drugu vrstu kulture,

trajao je milijunima godina, podev5i svoju transformaciju jo5 u dobanalprimitivnijih ljudskih zajednica, sve do dana5njih dana. Thkvu vrstuorganizacije moderne ljudske zajednice poznajemo danas pod nazivomsport i tjelesna kultura, i ona je kao takva neprestano prisutna u na5emsvakodnevnom Zivotu i procesu obrazovanja.

Razvitkom civilizacije javljaju se u talgim igrama i posebnipredmeti poput lopte, kugle, Stapa, raznih vrsta floda, reketa, te drugisrtcnt predmeti, a natjecanja se podinju odrLavati u posebno izgradenimprostorima u obliku israli5ta ili borili5ta.

nacionalnadru5tva u

Cakovcu, uN. Gradi5ki

sa nazstrelida

slika 7

Izum luka i strijele predstavljao je jedan od najwjetlijih trenutaka

ljudskog stvaranja, jer se tako prvi put pojavilo jedno potpuno novo

oruZje, odttostto orude, koje je bilo sastavljeno iz dva dijela, te tako dinilo

produZenu ruku dovjeka u nemilosrdnoj borbi za njegov Zivot i opstanak

ljudske vrste.

Thkav, za ono vrijeme vrlo sloZeni izum, zahtiievao je i savladavanje

odredene tehnike rukovanja kako bi njegova iskori5tenost bila dovedena

do najvedeg moguieg stupnja praktidne uporabe. Lovci su prije odlaska u

lov vjeZbali gadanje u razlidite mete koje su predstavljale Zivotinje, i tek

poslije sigurnog savladavanja vje5tine rukovanja lukom i strijelom odlazili

bi u lov gdje su morali pogoditi Zivotinju u pokretu.

Medutim, nezaustavljivim razvitkom ljudske zajednice streje sve vi5e bilo predmetom sportskog natjecanja na kojima su natjecateljgadali u posebno nadinjene mete, a takvi sportski turniri bili su ujednoneposrednim uzrokom velikog tehnoloSkog tawoia i proistrelidarske opreme. Thko se danas za pobolj5anje i unapredenje kvaliteu izradi lukova i strijela brine moderna kompjutorska industrija korispritom najsuvremenije materijale i tehnolo5ke postupke za njiproizvodnju, te postizavanje najve6eg stupnja kvalitete i preciznostinjihovoj rzradi.

Medutim, ne smijemo zaboraviti koliko je velik i koristanstrelidarstva kao sporta i rekreacije na psihitki i tjelesni razvoj naSorganizma u cijelosti. Gadanje lukom i strijelom ne poznaje graniljudske dobi koja bi kao takva mogla predstavljati dimbenik ogranidenjabavljenju ovim sportom, Sto je u mnogim disciplinama, ili vedini njidesta pojava. Strelidarstvom se moZemo baviti, kako bi to s ponosom restrelidari, od 7 do 77 godina, pa dak i dalje, Sto najbolje pokazuju rezulpostignuti na svih 6 kontinenata. Prema godinama i spolu strelidaridijele u sljede6e skupine:

djedaci i djevojdice do L2 godinadjedaci i djevojdice od 12 do 14 godinakadeti i kadetkinje od 14 do 16 godinajuniori i juniorke od 16 do 18 godinaseniori i seniorke od L8 do 50 godinaveterani i veteranke preko 50 godina

.tj rna

To je jednako pogodan sport zamu5karce i za Lene, a narodito za mladeZ, idjecu, te pogotovo za ljude s invalidnimo5tedenjima (sl. 8), a njegovo djelovanjena ljudski organizam od vi5estruke jekoristi za svakoga tko se bavi gadanjemlukom i strijelom. Tijekom cijele godine,od ranog prolje6a do kasne jeseni, moZese bez problema gadati na otvorenimprostorima (sl. 9), dok se u zimskimuvjetima treninzi i natjecanja odrZavaju uzatvorenim prostorima poput Skolskihdvorana, sportskih objekata i slidnimprostorima.

Strelidarstvo je vrlo zdrav i koristansport za cijelo ljudsko tijelo, jer od nas

zahtijeva kori5tenje tjelesne snage i pritom omogu6ava mnogo kretanja naotvorenim prostorima, Sto ne smijemo zanemariti s obzirom na dinjenicu daZivimo ubrzanim nadinom Livota, u velikim gradovima s vrlo zagadenimzrakom i okolinom u kojoj se svakodnevno kre6emo i boravimo.

Gadanje lukom i strijelom prvenstveno je samostalna sportskadisciplina, pa treninge moZemo organizirati u skladu s nasim Leljama,

slika 8

slika 9

obvezama na poslu i 5koli, i to onako kako sami Lelimo, birajuii wijem

treniranja kada nam to u potpunosti odgovara. Thkav nadin organizfuani

redovitog vjeLbanja nije mogude provesti kod momdadskih sportova, Sto j

jo5 jedna velika prednost bavljenja ovim zanimljivim sportom'

Strelidarsffo je narodito pogodno za tanoi psihiikih osobina

tko se njime bavi, a posebno za jalanje dimbenika poput unutraS;

dovjekove ravnoteLe, snage volje i samopouzdanja, 5to sve u velikoj mj

pridonosi stvaranju zdrave i cjelovite lidnosti pravog sporta5a. Tal

ianijena i psihidki snaZna osoba s visokim stupnjem povjerenja u sebe

svoje sposobnosti uvijek de lak5e pronadi izlaz iz svake te5ke situacije

znati se boriti sa svim problemima koje Zivot nosi i postavlja ispred nr

kao svakodnevne izazove.

I Sto je naivaLniie, strelidarstvo 6e vas nauditiosjeiajima druZenja i nesebidnog pomaganja prijatelju ukada mu je to najpotrebnije.

Ovo su samo neki od razloga za5to svima koji ditaju ovu knjigu,jo5 nisu postali aktivni strelidari i poku5ali gadati lukom i strijpreporudam bavljenje ovom zanimljivom sportskom disciplinom, jer

ne6e samo nauditi ovu drevnu vjestinu i umjetnost, ve( spoznatistranu svoje lidnosti i oplemeniti svoj duhovni Zivot pozitivnim i zd

osobinama.

Napomena !

Uzimaju6i u obzir dinjenicusam ja desnoruki streliiar, Sto znda povladenje i otpu5tanje tetizvodim desnom, a drtanielijevom rukom (sl. L0), sa testrane i pristupio opisu strelopreme i tehnike gadanja, te senadam da 6e prikazani sadrZ,aijasan i razumljiv svimbez obzira gadaju li desnomlijevom rukom.

Ujedno vjerujem da 6e ova knjiga pomo6i ditaocu u

Sirenju strelidarsko g znania, te isto tako omoguditi

napredovanje tijekom druZenja s njegovim lukom i strijelom.

raz\rlJanJv Il uspJesno

medusobnnevolji uvije

slika 11 - Strelidarski klub "Rijeka" - Prvenstvo Hrvatske, Mo5denidka Draga 1995.

, fn

Medicina i sport

Pozitivan utjecaj sporta na duh i tijelo

Ljudsko tijelo stvoreno je da se kre6e, a pozitivan utjecaj tjelesneaktivnosti neosporan je kako na tjelesnom, tako i na psiholoikom planu.

U prvom redu, sport nam pomaLe t odrLavanju zdravlja, dakle kaomjera prevencije nastajanja niza bolesti. Redovitom tjelovjeZbom naii iemi5iii jadati, kosti de biti dvr56e i op6enito 6e lokomotorni sustav boljefunkcionirati. Sportom postiZemo bolju koordinaciju pokreta ifleksibilnost, a od osobite je vaZnosti mogu6nost kontroliranja, odnosnoodrZavanja tjelesne teLine, budu6i da treninzi, odnosno natjecanja,zahtijevaju veliku potro5nju kalorija. U svezi s time, smanjuje se i rizik odsrdanoZilnih bolesti buduii da su masnode u krvi pod kontrolom, aumjerena tjelovjeZba dobro djeluje i na visoki krvni tlak.

Naglasimo jo5 i povoljan utjecaj sporta na imunolo5ki sustav kojibiva pobolj5an, ukoliko se radi o umjerenoj aktivnosti. Kod vrhunskihsporta5a zbog velikih napora imunolo5ki sustav slabi, ali se isti odrZavapravilnom prehranom i njenim dodacima.

Sport, osim spomenutih dobrobiti za tijelo, djeluje na dovjekov duh.Naime, ti se udinci ne daju izmjeriti kao Sto to moZemo primjerice stjelesnom teZinom ili opsegom mi5i6a, ali dokazano je da sport prije svegaoslobada osje6aja tjeskobe i stresa. Studije pokazuju kako je upravotjelesna aktivnost izvrstan lijek za depresiju, i taj je "antidepresivniutjecaj" vedi Sto program vjeZbanja duZe traje. Onaj koji se bavi sportomsigurno & biti bolje raspoloZen, imati vi5e samopouzdanja isamopo5tovanja, a primije6eno je i to da bavljenje sportom ktoz duLiperiod, bilo rekreativno ili profesionalno, stvara ovisnost o tjelesnojaktivnosti i to vrlo desto u dru5tvu ljudi koji su takoder izabrali ovajnajdivniji i najkorisniji oblik ovisnosti koji je ikada postojao.

Osnovni principi i postupci zbrinjavanja ozljedana sportskom terenu

Sportska ozljeda karakterizirana je zna(ajembrojnih funkcionalnostiispada lokomotornog sustava u odnosu na sportsku aktivnost ozlijedenogsportasa, i to ispada koji, i pored svog vrlo destog minimalnoganatomskog supstrata, potpuno onemogu6uje sportsku aktivnost.

ono Sto je vaLno naglasiti, posebice u sportskoj medicini, jest onasrara poslovica "bolje sprijeiiti nego tijeiiti", odnosno dobra prevencijabolja je i od najbolje terapije, budu6i da se preventivnim mjerama znatnosmanjuje mogudnost zadobivanja bilo kakve ozljede. U preventivi je odiznimne vaZnosti vjestina sportaia, pod dime podrazumijevamo tjelesnusposobnost kontrole pokreta, odnosno upravljanje vlastitim tijelom. zadobru kontrolu pokreta potrebna je dobra kondicija, dime se misli namiSiinu snagu, izdrZljivost, kardiorespiratorne mogu6nosti te elastidnosttijcla. Elastidnost (fleksibilnost) postiZe se vjeZbama istezanja (engl.stretching) i one imaju jednu od glavnih uloga u prevenciji sportskihozljeda. Ako dodamo jos i dobro zagrijavanje, te odgovaraju6u sportskuopremu, teren i pravilnu prehranu, rizik od ozljedivanja smanjen je naminimum.

A Sto ako ipak dode do ozljede? vedina sportskih ozljeda odnosi selo o5teienje mi5iia, zglobova i ligamenata. iesto bivaju pra6enehematomom i otokom, a ozlijedeno mjesto je toplo i bolno. u tom sesludaju kao najpodesnija terapija preporuda metoda pod engleskimnazivom RICE, odnosno:R = odmor (engl. rest), I = led (engl. ice), C = kompresija (engl.compression) i E : podizanje (engl. elevation).

- Dakle, pod odmorom ili postedom podrazumijevamo odredenivremenski period neaktivnosti kako bi se, ovisno o vrsti i tezini ozljede,smanjila lokalna reakcija tkiva na odredeno oste6enje i samim timepostiglo kvalitetnije zacj eljivanj e.

. Led, odnosno lokalno hladenje, potrebno jdprimijeniti neposredno

lulon ozijedivanja. Njime se sman3lie upalna ,"ut "iju tkiva, a posebno jevilzan udinak vazokonstrikcije kojom se smanjuje prokrvljenostozlijedenog podrudja. Posljedita togu procesa je smanjenje otbta i

spredavanje nastanka hematoma, a osim toga, hladenjem se ublaZava i

bol. Pravilna primjena leda sastoji se u apliciranju na mjesto ozljede, ali

ne izravno na koZu, ve6 preko sloja gaze ili mekanog (frotirskog) rudnika.

ozlijedeni dio tijela moze se i potopiti u hladnu vodu, i to u trajanju od

15 minuta, 4 do 6 puta tijekom prvih 48 sati nakon ozljedivanja.

Kompresija ili pritiskivanje primjenjuje se zajedno s hladenjem, u

svrhu spredavanja pro5irenja nastalog hematoma, dime se pobolj5avaju

uvjeti resorpcije. VrSi se elastidnim, kompresivnim zavojem ili manualnimpritiskom, ali treba voditi raduna da pritisak bude ravnomjeran te da ne

smeta cirkulaciji.

Elevacija znadi postavljanje ozlijedenog ekstremitetasrca. Taj poloZaj pospje5uje limfnu drenaZu kojom seodstranjuje hematom.

Korisno je znati da uzimanjem vitamina C neposredno naozljede pospjeSujemo proces zacjeljenja.

Postupci prilikom najie5dih ozljeda

Ozljede glave - najvaZnije je utvrditi je li sporta5 kontaktibilaodnosno da li je pri svijesti. To je najlakse utvrditi postavljanjem pitanjkao npr. "Kako se zove5?" ili "Gdje se nalazi5?". Zatim je potrebprovjeriti simetriju zjenica u odima i reakciju na wjetlost. Ukolisumnjamo na potres mozga, tada sporta5u ne bismo smjeli dodaljnje treniranje ili natjecanje.

Ozljede zglobova - postoje tri tipa ozljeda zglobova, a tokontuzija, distorzija i luksacija. Kontuzija nastaje djelovanjem tupe sile nzglob pa nastaje hematom, ali pri tome ligamenti bivaju neo5te6eni.ve6ini sludajeva sporta5 moi,e nastaviti s treningom ili natjecanjDistorzija nastaje ukoliko je pokret u zglobu nadvisio svoju fiziolo5granicu. Pri tome dolazi do djelomidnog ili potpunog istegnuda ligamenaili njihovog puknuda, pa je u ovisnosti o tome zglob vi5e ilinestabilan. Ovakav sludaj zahtijeva paZljiv pregled od strane lijedniLuksacija je najteLa ozljeda, a oznalava izostanak kontaktazglobnim tijelima (konkavnog i konveksnog). U sludaju luksacije

iznad raresorbira

treba obaviti RTG snimanje zgloba, a zglobna tijela treba reponirati(vratiti natrag na svoje mjesto).

Ozljede mi5i6a - najblaZi oblik ozljede mi5i6a je istegnude, pri demusporta5 osjeia laganu bol u mi5i6u koja ne smeta daljnjoj aktivnosti. Drugistupanj ozljede predstavlja laceracija (rasjekotina), gdje pored istegnu6adolazi do pucanja neznatnog broja mi5i6nih vlakana. Bolno mjestoufvrduje se palpacijom, a potreban je i prekid aktivnosti kako bi sesprijedilo pogor5anje stanja uslijed naprezanja, kao Sto je djelomiinaruptura kao tre6i stupanj ozljede. Thda dolazi do pucanja velikog brojavlakana, a sporta5 osje6a jaku bol i pedenje, tako da 6e on sam istogatrenutka prekinuti aktivnost. NajteZa ozljeda mi5i6a je potpuna rupturakada mi5i6 bude u potpunosti prekinut, Sto se vidi na pogled, odnosnosamom inspekcijom.

Ozljede kostiju - pod ovime podrazumijevamo prijelome, pri demuse dijagnoza prijeloma (frakture) temelji na sigurnim i nesigurnimznakovima. Sigurni su znakovi izrai,ena deformacija, krepitacija(struganje) i vidljivi kostani ulomci u rani. Nesigurni znakovi su bol,hematom, otok i gubitak funkcije. Nakon postavljanja dijagnoze frakture iimobilizacije ozlijedenog dijela tijela, potrebno je sportasa odmah prevestiu medicinsku ustanovu.

ozljede koze - obidno nastaju kao posljedica traume. Ukoliko suizamane padom na neravnu povrsinu, rijed je o obraziii i najdes6e nemajukao posljedicu jade krvarenje. Sljededi oblik ozljede koze je laceracija,koja nastaje prilikom izravnog udarca, obidno na mjestima kostanihprominencija (izbodenje). Mogu6e jade krvarenje zaustavlja se pritiskomsterilne gaze na ranu i elastidnim zavojem. Rane koje ,u nastaledjelovanjem nekog ostrog predmeta nazivaju se incizije, a mogu biti vrloouboke i zbrinjavaju se kao i laceracije.

Najde56e ozljede strelidara javljaju se na misidima ramena, ledima,te,u podrudju 5ake, podlaktice i lakta. o tome 6e biti rijedi prilikom opisatehnike gadanja za pojedine mi5idne skupine.

,1 ,

Prehrana u sportu

Svi znamo da je za odrZavanje zdravlja i preZivljavanje svake osobepotreban odgovaraju6i unos hranjivih sastojaka, a to je narodito vaLnokod onog dijela ljudi koji se ukljuduju u razne sportske discipline i timedodatno optereduju svoj organizam. Oni moraju putem prehrane svomtijelu vratiti izgubljenu energiju i osigurati zalihe nove hrane, svjeZe izsrorekoje kasnije mogu tro5iti kroz povedanu tjelesnu aktivnost. Zanimanje zaprehranu pokazivali su prema zapisima jo5 i Grci i stari Rimljani koji suuno5enju i odabiru hranjivih sastojaka pridavali veliku vaZnost, povezuju6iizravno kvalitetnu prehranu s rezultatima dobivenim kroz odgovaraju6etjelesne aktivnosti.

Pogledajmo kako dana5nja znanost gleda i obja5njava uloguprehrane u sportu op6enito, nakon dega 6emo vidjeti kakva bi vrstaprehrane najvi5e odgovarala natjecateljima u strelidarskom sportu.Energija koju tijelo koristi za svoj rad kemijskog je oblika, a vrstaenergije koju mi5i6i koriste u trenutku naprezanja zove se ATPadenozintrifosfat, koji je u mi5idnim stanicama pohranjen samo umalenim kolidinama i mora se neprestano proizvoditi i obnavljati.Osnovni izvor energije u mirovanju su ugljikohidrati i to najvi5e mi5i6niglikogen, dok osnovnu pogonsku snagu za mi5i6ni rad najve6eg intenzitetapredstavljaju fosfati. YaLno je znati da mi5i6i tijekom svog rada ne koristesamo jednu vrstu iztora energije, nego iskori5tavaju zajednougljikohidrate i fosfate, pri demu kolidina tako dobivene energije ovisi osamome izboru imora koji su trenutno na raspolaganju.

Energetske potrebe tijekom treninga i natjecanja ovise najvi5evrsti i duZini trajanja odredene sportske aktivnosti. Najzahtjevnijesportske discipline zasnovane na trenutnom, eksplozivnom izgarunjmi5i6ne energije, poput svih trkadkih sportova, dok su manje zahtjstatidke discipline kojima pripada i strelidarsvo. Preporuda se da 55 -energije bude ugljikohidratnog porijekla, ali treba biti oprezan s njihoviuno5enjem, jer se prevelika kolidina unesenih ugljikohidrata koje tijelomoZe potro5iti pretvara u tjelesne zalihe u obliku masti.

Za odrLavanje kvalitetne tjelesnebi se koristiti prehrana koja sadrZavaSkrob u kruhu, tjestenini, krumpiru,

pripremljenosti u sportu, trkompleksne saharide kao StoriLi, Litaricama i jednostavni

ugljikohidratima poput glukoze i sukroze. Sportalima se preporuda da30Va unesenih hranjivih tvari budu masti, po mogu6nosti biljnogporijekla, jer se slobodne masne kiseline izravno koriste kao energetskiizvor kod veiine tkiva u tijelu. Putem hrane tijelu osiguravamo i jo5 jedanvaian inror energije, a to su bjelandevine, koje dine osnovni materijal zaizgradnju i rast mi5iinog tkiva, ali se preporuduje da dnevna kolidinaunesenih bjeladevnina ne prelazi viSe od lSvo ukupne kolidine hranjivihwati.

NajvaZniji sastojak svakodneve prehrane predstavlja voda, dijinedostatak odmah tgroLava zdravlje organizma, a rezultat pretjeranoggubitka vode ili dehidracije je smanjenje tjelesne tezine koja u iznosu od2%a na ukupnu tjelesnu teZinu povedava naprezanje srca i toplinskogsustava tijela, dok smanjenje teLine od 4vo uzrokuje gubitak misidnesnage. Prije i tijekom natjecanja strelidarima se preporuda uzeti 100-300ml teku6ine, ali s napomenom da treba koristiti ugljikohidratne napitkekoji tijelu vra6aju potrebne elektrolite (natrij, kalij, klor, kalcij, magnezij),jer unosenje diste vode ne predstavlja odgovaraju6u zamjenu za izgubljenetvari tijekom mi5iinog rada. S obzirom na specifidnosti strelidarskogsporta, u vrijeme intezivnijih treninga i natjecanja, preporuda se prehranazasnovana na ugljikohidratima zbog pojadanog misidnog rada, te potrebamozga i moZdane cirkulacije uslijed stvaranja i odrZavanja visokekoncentracije tijekom viSesatnog gadanja. Najbolje je uzimati hranubogatu kalcijem i magnezijem, kao Sto su mlijeko i njegove preradevine,sportske napitke i vitamine skupine B.

, : .

Streliiarska oprema

Oprema jednog strelidara sastoji se odStitnika, tobolca za strijele, te mete za gadanje.

slika 12

Luk

savijenima prema naprijed (sl. 12). Sredinu luka dini dvrsto tijelo na dijese sredi5tu nalazi hvati5te za ruku, odnosno rukohvat luka, koji ujedpredstavlja jedino mjesto dodira strelidara s njegovim lukom.

Na tijelo luka obidno je postavljena niSanska naprava i stabilizakoje dine cijevi razliditih duljina s utezima na njihovim krajeviStabilizatori su aluminijske ili karbonske cijevi koje imaju upreuzimanja na svoju povr5inu Sto ve6e kolidine stvorenih vibracijatrenutku otpu5tanja strijele, a time ujedno spredavaju i prijenos istvibracija na cijeli luk, tijelo strelidara i strijelu u trenutku njenapu5tanja luka.

strijela,

slika 13

Natjecateljski luk dugadak je otprilike I70 cm, s krakovima laga

Cvrsto sredi5nje tiielo kod ve6ine dana5njih modernih lukova

izradeno je od smjese raznih vrsta aluminija i magneziia, premda se i dalje

upotrebljava drvo kao osnovni materijal za izradu cijelog luka, narodito kod

onih manje natjecateljskog karaktera, pa se takvi lukovi, kao i oni kod

koiih sredi5nje tijelo nije izradeno od skupih legura metala, najvi5e koriste

za obu(avanje mladih strelidara i njihova prva natjecanja (sl. 13).

Krakovi luka u svom su veiem dijelu nadinjeni od drva, sodredenim dodatkom umjetnih masa od kojih je najra5ireniji fiberglas, tekod vrlo kvalitetnih lukova s velikim udjelom karbonskih i keramidkihvlakana, dime se postiZe mnogo veia dvrstoea, izdrLljivost i ujednadenaelastidnost u njihovom radu.

Razvitkom znanosti, te sve naprednijom tehnologijom obrade iproizvodnje umjetnih materijala, danas se postigao visoki stupanj njihoveprimjene u proizvodnji lukova, strijela, stabilizatora i ni5anskih naprava,Sto je sve uvelike pomoglo u ostvarivanju visokih rentltata.

Strijele

Strijele su glatke, ravne i elastidne cijevi na dijem se prednjem krajunalaze teliini vrhovi, a na zadnjem utori ili jahaii koji se smjestaju usedlo na tetivi, te pera koja omogu6avaju strijeli odrZavanje pravca istabilnost na svom putu do mete (sl. 14 i 15).

Nekada su strijele bile izradivane od drva, dok se danas izraduju odaluminija, ili zajednidkom vezom aluminija koji na svojoj povr5ini imauzduzno ili vretenasto postavljena karbonska vlakna, te strijele nadinjenesamo od karbonskih vlakana (sl. 16).

Duljina strijele ovisi iskljudivo o duZini strelidarevih ruku, a njenadebljina o snazi luka koja se mjeri u trenutku kada strelidar zategne lukdo svog punog natega. Na osnovu ova dva dimbenika, svaki strelidar moraza sebe odabrati odgovarajuie strijele kako bi uspio ostvariti pravilnoizlijetanje strijele s lula, Sto stabilnije kretanje prema cilju i postizavanjeKvalitetnog grupiranja strijela na meti.

Mogu slobodno potvrditi da su strijele lilbigrrrrro najvainiii dioopreme za svakog strelidara, te je zato vrlo vaZno pravilno izvrsiti njihovodabir prema duZini ruku i snazi luka, jer u protivnom sludaju i pored

svakodnevnog treniranja neiete biti u mogu6nosti posti6i odgovaraju6e

grupiranje strijela na meti.

Savjetujem vam da prije nabavljanja svojih strijela razgovarate sa

strudnom orobo- koja de vas uputiti kako pravilno odabrati one strijele

ko1" uam trebaju, jer se moZe dogoditi da nepotrebno i uzaludno gubite

uri"." nu unili"itanje svojega gadanja, a pritom upotrebljavate strijele

pogre5nih dimenzija s kojima neiete dobiti Zeljeni rezultat'

t7

IbtivaTetiva je sklop vi5e povezanih niti koje imaju

ulogu zatezanja luka i izbacivanja strijele prema

naprijed, tako da u trenutku njenog otpu5tanja sprstiju strelidara zapodinje vr5iti prijenos energijes krakova na tijelo strijele, dime se omogu6ujenjezin let do mete (sl. 17).

Materijali od kojih se tetive danas izradujupripadaju grupi umjetnih vlakana, kao Sto sufortizan, dakron, kevlar, fast flight i njima slidnisintetidki materijali. Tetiva nadinjena od takvih

vlakana mora biti lagana'nerastezljiva i relativnotanka, Sto ovisi o brojupojedinadnih niti od kojih jesvaka tetiva sastavljena.Uobidajeni broj kre6e sekod djece od 10 do 14, a kodjuniora i seniora od 16 do 20Pojedinadnih niti unutarjedne tetive, a njenadebljina izravno ovisi o snaziluka i dimenzijama strijelekoji se upotrebljavaju kododredenog strelidara.

Na sredini tetive

nalazi se mjesto koje se zove sedlo, u koje se postavlja straZnji kraj

strijele ili jahai (sl. 18). Sedlo ima svoj todno odredeni poloZaj na tetivi

jer se svakim njegovim pomicanjem u smjeru gore-dolje ujedno upravlja i

letom strijele u istom Pravcu.

Tetiva se postavlja na luk pomocu remena vezanog za jednu nogu ili

pomo6u posebnog konopa udvr5ienog na vrhove krakova, dok se savijanje

iuka preko jedne noge ne preporuda zbog iskrivljavanja krakova, Sto 6e se

kasnije jako odraziti na let strijele (sl. 19). Nakon postavljanja tetive n

luk poZeljno je pritiskom na vrhove krakova posti6i potpuno istezanj

tetive prije podetka gadanja, te ujedno dvrsto i sigurno namjestiti donj

krajeve krakova u luku u krajnje zategnuti poloZaj (sl. 20).

19b19a

slika

slika 19c

Stitnici

svaki strelidar danas uglavnom upotrebljava dva ili tri stitnika kojisu izradeni od koZe ili umjetnih m?terijala. Jedan se Stitnik koristi zazaltitu lijeve ruke od udarca tetive koja prilikom otpu5tanja prolazi uzunutra5nju stranu podlaktice i pritom obidno izazove udarac. To je unajvefuj mjeri prisutno kod podetnika, premda su rijetki strelidari kojigadaju bez ovog Stitinika (sl. 21 ).

Nakon odredenog vremena, kada strelidar usvoji stabilan poloZajlijeve ruke, takav udarac pretvara se u klizanje tetive preko Stitnika, pri

slika 21 slika 22

iemu je takav utjecaj dodira na let strijele sveden na najmanju moguiumjeru.

Drugi se Stitnik nalazi na prsima strelidara (sl. 21 ) ier postojimogudnost da tetiva u punom nategu dotakne prsni koi i powde satl|.o. odje6u u trenutku otpustanja, te tako promijeni pravac kretanjastrijele prema meti. Prsni 6e stitnik omogu6iti oilanjanje tltive na njega i:IJeno klizanje prema naprijed nakon otpustanja, dime ne6e djelovati naPromjenu pravca leta strijele.

Povladi tetiva (s1.22). Bez ovog stitnika ne bi bilo mogule iwoditirlnogobrojna povladenja i otpustanja tetive, jer se na golim prstima javljavrto velika bol, narodito u trenutku kada treba otpustiti strijelu. Stitni.i ,a

prste izraduju se najde56e od dva sloja kole, a mogu biti kombinirani

plastidnim i metalnim dijelovima koji imaju ulogu oslonca za koLu

stvaranja dvrste cjeline koja dobro prianja uz ruku'

Postoje i Stitnici izradeni od sintetidkih materijala, ali se oni u veei

sludajeva nisu pokazali dobrima, jer su suvi5e kruti i tvrdi pod prstima,

imaju slabiju sposobnost klizanja tetive u trenutku njena otpustanja.

Tobolac za strijele

Tijekom gadanja svaki natjecatelj mora

strijele drLati u tobolcu koji se nalazi obje5enpojas strelidara, kako time ne bi smetao d

natjecatalje za vrijeme njihova gadanja (sl.22a).

Mete z^ gadanje

Mete su plode nadinjene najdesde od slame te postavljene na drve

stalke pod kutom od 15 stupnjeva unatrag (sl. 23). Ovakve mete m

biti okrugle, ako su izradene od pletene slame, ili kvadratne, ako

nadinjene od presane slame, a njihova se velidina krede u granicama

L23 cm u promjeru.

Na tijelo mete postavlja se lice mete od dvrstog, koncem proSiv

papira koje se sastoji od deset koncentridnih krugova dije su vrijed

od 1 do 10 bodova gledano od vanjskog, u promjeru najveceg kruga

najmanjom vrijednosti, pa do sredisnjeg, najmanjeg kruga, koji in

najve6u vrijednost od deset bodova, ili rjednikom strelidara, krugova (

23). Gadanje u ovakve mete zove se metno streliiarstvo.

U natjecanju pod nazivom poljsko kolo (engl. field shooting) kori

se lica s crnim i Zutim krugovima, a gadanje se odvija kruZnim kretanj

kroz Sume i livade gdje se nalaze do 24 mete koje svi natjecatelji

obidi Zele li uspjesno zavrsiti cijeli krug (sl. 2a). U ovakvom natjeca

mogu se koristiti i papirnata lica s crteZima Zivotinja, dime se opon

gadanje u lovu i takvo se natjecanje naziva lovaiko kolo (engl. an

shooting).

slika 22a

slika 23

U zadnje vrijeme sve je popularnije gadanje u trodimenzionalnelikove Zivotinja u prirodnoj velidini, izradenim od pjenastih materijala(engl. 3D shooting), dime strelidari najvjernije opona5aju gadanje lova naZive Zivotinje (sl. 25). Natjecanje se odvija na isti nadin kao i kodlovadkog kola, a cilj 3D-gatlanja jest otuvanje Zivotinjske vrste jerstrelrdari ne gadaju l Live, nego umjetne Zivotinje.

VaZno je napomenuti da je prvo 3D Europsko prvenstvo odrZano uPorciu 1997. godine.

slika 24

Strelidarstvo je sPortna osnovni dimbenik, koji

Tehnika gadanja

Ravni stav

u kojem narodituje ujedno i prvi

slika 26a

susreie na samome podetku savladavanja

stav za gadanje.

stupnjeva.

Ravnisasvim ne

strijelom, te dok sa sigurno5du ne ustanovite da s nekim drugimpoloL,ajem ne6ete naru5iti sve ono Sto ste.do tada naudili o gadanju.

Otvoreni stavPoslije potpuno savladanog gadanja u ravnom stalrr pronadite, ali

samo uz strudnu pomod va5eg trenera, jo5 stabilniji poloZaj tijela koji 6e

slika 27a slika

gaclanje

slika 26b

tehnike gadanja, a to je os

Zelite li od samog podetka nauditi isprav

od najveie vaZnosti za svakog podetnika u

15 cm unatrag u odnosu na desno, i

vrhom okrenuto u lijevu stranu za

stav nije poZeljno mijenjati sve

pozornost moramos kojim se svaki

obrstrelida

s ravnim stavom (sl. 26). U ovom poloLa

sportskoj disciplini. Svi oni koji tek podi

svoje druZenje sa strelidarstvom moraju krer

noge su smjestene usporedo s linijom gadan

pri demu je lijevo stopalo postavljeno od L0

vam unaprijeditistrelidarstvu.

To (,ete udiniti promjenom polai,aja obastopala koja 6ete okrenuti za 30-45 stupnjevana lijevu stranu u odnosu na ravni stav, ilijednostavnije redeno, bit 6ete licem i tijelomviSe okrenuti, odnosno otvoreni prema meti (sl.27). Glavna osobina otvorenog stava jestzakretanje gornjeg dijela tijela u strukuudesno, na Sto treba narodto pazit| jer topredstavlja i najteLi di5. posla u postizavanjupravilnog poloL,aja za'gadanje ovim stavom.Prilikom zakretanja tijela u struku ne smijeteistovremeno okrenuti i koljena jer 6ete tako

znanJe

gadati lukom i strijelom, morate naJprl

usvojiti pravilan i dobro uravnoteZen stav Sto

savladate osnove rukovanja lu slika 27c

poremetiti ravnoteZu va5eg tijela, te suvi5e opteretiti zglobove koljena, 5

se nikako ne smije dogoditi .

ovakav stav omogudava ostvarivanje vrlo stabilnog poloi,aia

gadanje i bolji raspored teLine tijela na obje noge, Sto je neophodno

izvodenje pravilnog inla(enia i otpustanja strijele, a narodito

nisanjenje u metu tijekom dri,anja luka u zategnutom poloi,aju. zbog

boljeg ostvarivanja otvorenog stava preporudam vam dti,anje stopa

usporedo jedno s drugim ili s neznatno rasirenim vrhovima

vanjskoj strani, pri demu stopala treba postaviti u Sirinu va5ih ramena.

Lijeva ruka

Za izvodenie ispravnog otpu5tanja vrlodrl,ati luk lijevom rukom, jer pogre5nimzatezanja luka uzrokovati njegovo zakretanjeodnosno lijevo i desno.

jastuiidem dlana (sl. 28), pri demu cijela lijeva Saka treba biti okrenuta45 stupnjeva prema vanjskoj strani (sl. 29).

Nemojte nikada grievito stiskati luk, ve6 se dlanom osloniterukohvat luka drZe6i prste potpuno opu5tene.kakav 6ete rukohvat imati na va5em luku, jer o

slika 28a

& lijeva Saka biti opu5tena za vrijeme gadanja, kako tijekom treninga iptjecanja ne bi do5lo do pojave zamaranja mi5i6a Sake i podlaktice, Stose uvijek odray',ava na cjelokupnu tehniku gadanja.

@Wje vaLno znati kako 6e

drZanjem moLete tijekou smjeru naprijed i natra

slika 28b

Luk se mora drl,ati tako da se na rukohvat oslonite sa

Thkoder je potrebno

slika 30

Izbor najboljeg rukohvatapotpuno je individualne prirode iuvelike je podreden osje6ajuudobnog poloL.aja lijeve ruke, Sto jeposljedica pravilnog rasporeda

pritiska koji luk stvara na povr5inu lijevog dlana. Rukohvati se dijele unekoliko vrsta, ali uglavnom ih moZemo razvrstati u tri osnovne grupe, ato su visoki, srednji i niski rukohvat (sl. 30).

Ja sam u svom gadanju upotrebljavao sve navedene vrste i na krajusam ustanovio da mi najvi5e odgovara niski rukohvat, jer sam tada imaonajbolji osjeiaj stabilnosti i udobnosti prilikom drL,anjazategnutog luka. Bezobzira koji rukohvat koristite, morate posti6i ono Sto je pritom najvaLnije, ato je potpuna opuStenost liieve Sake koja sluZi samo za oslanjanje na luk, beznepotrebnog stiskanja i grdevitog drlanja rukohvata (sl. 28 B).

Thkav osjeiaj opu5tenosti lijeve Sake ne moZe se postiii na visokomrukohvatu jednako kao Sto bi se to ostvarilo na niskom obliku rukohvata,;er je dlan najvi5e optere6en na svom gornjem dijelu koji ima suvi5er"^,JU urall naJvlse oprerecen na svom gornJem d{elu KoJl lma suvlsernalenu povr5inu oslanjanja na luk. Time se ujedno pojadava gubitakravnoteZe lijeve Sake na okomitu os luka, Sto izravno uzrokuje njegovout

Smjeru' a sto Se vrlo negativno odraL,ava na izvladenje, nisanjenje

otpustanje strijele, premda Idu"u' ima strelidara koji tako gadaju (sl' 31

Sto se ve6om Powsljastudi6a dlana oslonite na rukoh'

io ie opu5tenost i stabilnost lij

ruke tiiekom ni5anjenja biti bolja,

to se narodito osjeti za cjelodngadanja kada & se vedi umor j

uto koristite visoki rukohvat,

manii dio dlana morajednako oPtere6enje kao i onajje oslonjen na niski rukohvat v'

povr5inom jastudida dlana'

Kod rukohvata srednje visi

opu5tenost lijeve Sake bit

izratenija nego kod visokog, dok ie niski rukohvat pruZiti-:ij]:6t-::lt:

udobnog i opu5tenog dr?ania luka cijelom li1e19m rukom Sto se' narav

t - ^ . - - , X + ^ .

;"t "- ;d;"ff;; ;;;"; ru\a lcr.oz r':."Yi d]"1 I l':i1:Tt*::H

;;]ik; ""2""r, "puste;og

drLania tuka osjetit iete_ kada jednom prij

slika 31

U sludaju da vam rukohvat ne odgovara' poku5ajte ga rudn

alatom oblikovati prema obliku svoje ruke sve dok ne budete dol

fotpuno ugodan poloZaj lijeve Sake prilikom zatezania \tka'

Kada se oslonite na vas rukohvat i osjetite da je on

sastavnim dijelom vase lijeve ruke, znat 6ete da ste oblikovanjem posti

htjeli. Zapamtite da prvi dodir ttttli:1*-.]

luka uvijek podinje preko rukohvata koji se na tome luku nalazi'

prilagodite rukohvat pr"-u sebi i ne dopustite da luk zavlada vama, jer

to vrlo desto dogada.

na snaZniji luk, jer ie nirodito iacla pogresno odabrani..rukohvat izaziv

,rerrgodno opteieienje na lijevom dlutt" i tako spredavati strelidara

izvoienju pravilnog izvladenja i otpu5tanja strijele'

Jedan od dimbenika u drZanju luka jest i nadin oslanjanja

rukohvat, pri demu ne smijete na ruci osje6ati vi5e pritiska nego Sto

pritom potrebno, jer to onda znadi da koristite rukohvat koji ne odg