ZAŠTITA DRVA, Hrvoje Turkulin

Hrvoje Turkulin

Zatita drva

Teaj Gradnja drvom u Hrvatskoj

1 1 1 1 1

1

Sadraj

1. POSTOJANOST I ZATITA DRVENIH GRAEVINA ..................................................... 2

1.1 Prirodna nepostojanost drva ..................................................................................... 2

1.2 Nepovoljna djelovanja na graevno drvo .................................................................. 4

1.2.1 Kemijski i fizikalni procesi propadanja drva ......................................................... 5

1.2.2 Definicija postojanosti ......................................................................................... 8

1.3 Osiguranje postojanosti graevnog drva ................................................................... 8

1.3.1 Fizika zatita - oblikovanje proelja zgrade ..................................................... 10

1.3.2 Primjena odgovarajuih vrsta drva i drvnih materijala ....................................... 16

1.3.3 Konstrukcijska zatita ....................................................................................... 27

1.3.4 Povrinska obrada drva na proeljima .............................................................. 39

1.3.5 Zatitni tretmani ............................................................................................... 46

1.3.6 Odravanje i obnavljanje .................................................................................. 52

2. LITERATURA - REFERENCES .................................................................................... 54

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


2 2 2 2 2

2

1 POSTOJANOST I ZATITA DRVENIH GRAEVINA

1.1 Prirodna nepostojanost drva

Drvo je u vanjskim uvjetima izloeno nizu kemijskih i fizikalnih promjena koje smanjuju

njegovu estetsku vrijednost i postojanost. Primjena drva za vanjske nosive konstrukcije i

izloene dijelove proelja kua posebice je zahtjevan oblik primjene drva zbog visokih

estetskih, toplinskih, ostalih fizikih i tehnikih zahtjeva tijekom dugog razdoblja, pokatkada

desetljeima, a pokatada i stoljeima u uporabi. Nekolicina se zatitnih mjera moe primijeniti

da bi se funkcijska obiljeja drvenih proelja zadrala tijekom dugog ivotnog vijeka. Fizika

zatita se navodi kao najznaajniji nain otklanjanja tetnih djelovanja ultraljubiaste svjetloati

i oborina. Konstruktivni detalji drvnih proizvoda na proeljima, kao i naini njihova skladanja,

u ovom se razmatraju radu razmatraju sa stajalita zahtjeva njihove trajnosti. Kemijsku zatitu

u naelu treba izbjegavati, tj. ograniiti samo na mali broj sluajeva kad je ona stvarno

neizbjena. Povrinska obrada, meutim, ima glavnu estetsku i tehniku ulogu u oblikovanju i

odravanju drvenih proelja.

Dobra estetska i tehnika postojanost drvenih zgrada iznimno su vani atributi kvalitete

gradnje drvom. Pod postojanou podrazumijevamo ovdje tehniku funkcionalnost, tj.

udovoljavanje zahtjevima zatite od vremenskih nepogoda, nepropusnost za kiu i zrak, dobru

toplinsku i zvunu izolaciju. Estetska postojanost moe imati i subjektivne odrednice, no i

njezina trajna jednoznanost bitna je znaajka primjene drva u arhitektonskom oblikovanju.

eljenu kvalitetu postiemo osiguranjem najvee mogue postojanosti drva uz najmanje

mogue trokove, kako one pri projektiranju i izgradnji objekta, tako i trokove odravanja.

poraba drva za gradnju ili oblaganje proelja kua posebice je zahtjevan oblik primjene drva

zbog visokih estetskih, toplinskih i ostalih fizikih i tehnikih zahtjeva tijekom dugog

razdoblja, pokatkada desetljeima, a pokatada i stoljeima u uporabi. Postoje dokazi

kvalitetne i izuzetno trajne drvne gradnje: norveke masivne crkve slue od dvanaestog

stoljea, nae hrastove korablje traju stotinama godina. Postoje, meutim, i evidentni primjeri

propadanja drvenih graevina nakon kratkog razdoblja u uporabi. Razlog tomu jest injenica

da je drvo u vanjskim uvjetima izloeno nizu kemijskih i fizikalnih promjena koje smanjuju

njegovu estetsku vrijednost i postojanost.

Drvo nije prirodan graevni materijal. Ono dolazi iz prirode, ali nije prirodno kao

primjerice kamen. Ovu provokativnu izjavu, suprotnu sintagmi kojom se drvo promovira kao

prirodan materijal, potkrepljuju znanja o svojstvima drva u prirodi: drvo ivoga stabla je

mokro, a ne suho kakvim ga mi koristimo, jer mu je osnovna funkcija provoenje vode do

kronje i natrag, omoguujui izmjenu tvari u fotosintezi. U prirodi je drvo korom zatieno od

djelovanja gljiva i insekata, od sunca, te od isuivanja, dok mi koristimo drvo bez prirodne

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


3 3 3 3 3

3

zatite. Naposlijetku, drvo u prirodi ima svrhu nakon ispunjavanja ivotnih zadaa im

prije strunuti, dok mi elimo da drvo im kasnije, a po mogunosti nikada, ne strune. Iz ovih

prirodnih datosti naravi drva proizlaze svi problemi gradnje drvom dimenzijska nestabilnost,

prirodna netrajnost, estetska nepostojanost. Onaj tko ih dobro poznaje, znade naine da ih

kontrolira.

Drvo je anizotropno (nema jednaka svojstva u svim smjerovima) i nehomogeno. Drvo srike

(juvenilno drvo) nepovoljnijih je svojstava od zrele sri. Pri obrubu trupca nalazimo bjeljiku

iv i mokar prsten pod korom koja je puna hranjivih tvari, stoga najpodlonija truljenju u

uporabi. Stoga se piljenjem trupca treba osigurati odgovarajua kvaliteta sirovine za pojedine

gradbene sortimente. (slike 1 i 2).

Slika 1 Drvo je anizotropno, srika u sredini i

bjeljika pod korom trupca znatno su slabije

kakvoe od zdrave srevine

Slika 2 Piljenjem se dobijaju sortimenti razliite

strukture, teksture i tehnikih svojstava

Razlikujemo primjenu etinjaa, koje su najzastupljenije u skandinavskom i alpskom

podruju, od uprabe listaa. etinjae (smreka i jela, bor i ari) su jeftinije i male su mase;

dimenzijski su stabilnije od drva listaa. Kakogod, promjeri su im manji, a trajnost slabija.

Trajne tvrde listae (hrastovina, kestenovina ili bagremovina) perfektan su materijal za

gradnju, osim za nosive elemente velikih dimenzija (lamelirane nosae), gdje njihova vlastita

masa postaje hendikep. Moderna tehnika, meutim, razvija i nove proizvode zidne

elemente, kutijaste elemente, sloene nosae itd. kojima se kombiniraju najbolja svojstva

razliitih sirovina u proizvode vrhunske kakvoe.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


4 4 4 4 4

4

1.2 Nepovoljna djelovanja na graevno drvo

Drvo izloeno atmosferi - a pogotovo izloeno vani - prolazi kroz niz kemijskih i fizikalnih

promjena koje uzrokuju polaganu razgradnju njegove povrine, to se uobiajeno naziva

propadanjem drva Verfall Abbau (slika 3). Izuzevi poar i bioloki napad, propadanje drva je

najvea teta pri upotrebi u vanjskim uvjetima. Razlaganje je prouzroeno sloenim djelovanjem

ultraljubiastog svjetla Sunca, vlage i kisika iz zraka, te dodatnim djelovanjima vjetra, kie i

ostalih oborina. Posljedice su toga da drvo s vremenom mijenja boju, hrapavi i erodira. Ukoliko

je drvo pravilno fiziki zatieno, ono moe desetljeima - pa ak i stoljeima - odolijevati

intenzivnoj razgradnji, pa se propadanje ograniuje na samo vrlo tanak povrinski sloj.

Slika 3 Glavni uzroci propadanja drva, njihove posljedice i meudjelovanja

Slika 1 pokazuje karakteristian oblik tradicijske hrvatske gradnje od hrastovine, Bauernhof,

hrastovu korablju, kod koje je drvo strehama, pakoekima i ganjkom potpuno zatieno od

intenzivnog djelovanja oborina, a cijela je kua odignuta od tla. Tu je vidljivo da su desetljea u

upotrebi dovela do vanjske promjene boje, no da su statika kue i njezina uporabna vrijednost

iste kao prije dva stoljea. Kod moderne primjene drva za graevne konstrukcije i proelja,

meutim, povrinska postojanost je od velike vanosti jer se promjene boje i povrinske

strukture ne uklapaju u prvobitne arhitektonske odrednice, a trokovi obnavljanja premaza

uvelike obeshrabruju upotrebu drva u vanjskim uvjetima. Naglaen trend primjene uporabe

neobraenoga drva, te primjene poluprozirnih i prozirnih premaza za drvo, koji istiu ekoloke i

VODA

bubrenje,

utezanje,

pukotine, greke

adhezije

oksidacija,

hidrolitike

reakcije,razvojs

lobodnih

radikala

EROZIJA

liajevi

alge

Gljive uzr.

promjene

boje

Gljive

uzronici

trulei

NAPAD GLJIVA

Moe duga razdoblja

ostati latentan, iznad

22 % s. vode drva opet

se aktivira

SUNEVO SVJETLO

fotoliza,

promjene boje

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


5 5 5 5 5

5

estetske prednosti primjene drva za gradnju, dodatno pojaava potrebu stabilizacije boje i

strukture povrine ugraenog drva.

1.2.1 Kemijski i fizikalni procesi propadanja drva

Razgradnja drva u vanjskim uvjetima u osnovi je kemijska reakcija (slika 2). Svjetlo, a naroito

njegov UV dio spektra, djeluje na drvo fotolitiki i fotooksidativno, pri emu se najbre raspada

lignin i hemiceluloze (slika 1), tvari koje veu celuloznu mreu stanica drva. Pri tome nastaju

nove kromoforne skupine koje mijenjaju boju drva (slika 2). Celuloza je mnogo otpornija na

svjetlosnu razgradnju, ali s vremenom se i njezini polimerni lanci kidaju, te ona gubi svoju

vrstou. Promjena boje je nagla u poetku (slika 5), ali zatim se stabilizira, i ograniena je na

vrlo tanak povrinski sloj drva (manje od 0,5 mm). Der Abbau des Lignins, der als eine Binde-

und Inkrustrierungssubstanz fr Zelluloseketten und Holzzellen wirkt, dovodi do gubitka

njegovih vezivih sposobnosti. Prvo se to manifestira gubitkom elastinosti tkiva (slike 6 i 7) pri

emu drvo postaje krto, utee se i stvara mikropukotine.

2000 1800 1600 1400

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1374

15081736

XT-WD9-F1

Ab

so

rba

nc

e

Wavenumber (cm-1)

TOP

MIDDLE

BOTTOM

CONTROL

Slika 4 Izlaganje smrekovine umjetnom

sunevom svjetlu. FTIR kemijska analiza

izloenog drva (tri 70 m debela povrinska

sloja) pokazuje razliite jakosti razgradnje

kromofornih skupina (valna du. 1736 cm-1

),

lignina (1508) i celuloze (1374).

Slika 5 Promjena vlane vrstoe bjeljike borovine

tijekom prirodnog izlaganja. Na 0 mm rasponu

hvatita rezultat odraaja promjene celuloze, a na

10 mm rasponu svojstva lignina i hemiceluloze

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


6 6 6 6 6

6

Slika 6 Lomna povrina traheide neizloenog

ranog drva nakon vlanog ispitivanja. Lom

odraava ilava svojstva i veliku deformaciju

Gubitak vrstoe nastavlja se postupno i nakon stabiliziranja promjene boje (slika 8).

Razgraeni lignin u poetku oboji drvo u ukasto, a s duim vremenom izlaganja drvo postane

smee. Oborinska voda ispire produkte razgradnje s izravno izloenih ploha, pri emu povrina

drva, na kojoj zaostaje srebrnkasto-siva celuloza, izbjeljuje. Vjetar, praina i insekti (ose i

strljeni) doprinose procesu erozije razgraene drvne povrine, a gubitak drvne mase, iako spor

i postupan, dosie dubinu od 6 do 8 mm u sto godina. Pri tome povrina drva bude rebrasta,

jer zone vee gustoe (kasno drvo u godu) propadaju sporije i slabije od zona ranoga drva.

Slika 7 Lomna povrina nakon 14-dnevnog

prirodnog izlaganja. Krta lomna povrina

odraava gubitak elastinosti uslijed kemijske

razgradnje lignina

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


7 7 7 7 7

7

Slika 8 Promjena boje smrekovine nakon

jednogodinjeg prirodnog izlaganja. Prema

desno su daice premazane sve debljim i

nepropusnijim premazima

COLOUR AND STRENGTH CHANGES OF RADIAL THIN STRIPS

0

20

40

60

80

100

120

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

QUV3 EXPOSURE (DAYS)

RE

TA

INE

D S

TR

EN

GT

H -

10

mm

SP

AN

0

10

20

30

40

50

60

70

80

C

OL

OU

R C

HA

NG

ES

-

DE

LT

A

E

RAW WOOD STRENGTH SC PRIMED STRENGTH SC+WC STRENGTH SC+ MS FILM STRENGTH

RAW WOOD COLOUR SC PRIMED COLOUR SC+WC COLOUR SC+ MS FILM COLOUR

Slika 9 Usporedna promjena vrstoe i boje razliito

zatienih odsjeaka povrine smrekovine. Boja se

sporo mijenja nakon 4 dana, dok vrstoa nastavlja

padati

Promjena boje moe se umanjiti primjenom UV-stabilizirajuih kemikalija na drvu pod prozirnim

premazima, pa je mogue ostvariti i dugotrajnu postojanost prirodne boje drva. Djelomino

razgraena i raspucala povrina nazatienoga drva djeluje kao perfektan supstrat za spore

gljiva uzronica trulei drva (slika 10), koje povrinu drva brzo i duboko mijenjaju u tamne, sive

tonove (slika 8). S nakupljenom vlagom na povrini poveava se i encimatsko djelovanj gljiva u

drvu, pri emu slabo trajne vrste drva doivljavaju intenzivnu biloku razgradnju (slika 11). Stoga

tamnosiva boja, koja samo estetski odreuje promjene na povrini hrastovine, odaje kod slabo

trajnih vrsta drva, kao to su smrekovina i jelovina, naznake jake ugroenosti materijala

biolokom trulei.

Slika 10 Spora Aureobasidium pullulans urasta u pukotinu na izloenom drvu

Slika 11 Stanije smrekovine nakon 14-dnevnog

prirodnog izlaganja pokazuje intenzivan razvoj

bioloke zaraze

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


8 8 8 8 8

8

1.2.2 Definicija postojanosti

Nemogue je tono definirati oekivanu odnosno eljenu postojanost drvenih graevnih

elemenata. Tradicionalno razmiljanje navodi na potrebu da drveni dijelovi zgrade traju, u

uvjetima razumnog koritenja, to je mogue due. tako da praksa predvia da zidovi i

nosai traju koliko i zgrada (100 godina), Svjedoci smo izuzetne postojanosti povijesnih

drvenih graevina (japanski hramovi ili norveke drvene crkve), a i u naim okvirima gotovo

svatko pamti neku seosku zgradu koja je stara 200 ili 300 godina. Dijelovi zgrade mogu biti

predvieni za promjenu iako im funkcijska podobnost jo uvijek dobra (npr. sada

zamjenjujemo prozore koji su trajali 25 40 godina, ne zbog toga to propadaju, nego zbog

tehnikog napretka i poveanja toplinsko-izolacijskih zahtjeva).

Stoga kod predvianja trajanja proelja treba raunati ne s apsolutno moguim, nego

razumnim funkcijskim trajanjem zgrade i uporabivosti njezinih segmenata.

Kod drvene gradnje je razumljivo da se neki dijelovi izmjenjuju u redovitim intervalima

trajanja zgrade. Za proelje bi stoga bilo oekivano da traje koliko i zgrada, s time da se

najizloeniji dijelovi i oni oteeni tijekom uporabe mogu lagano zamijeniti.

U novije se vrijeme javlja tendencija da zgrade projektirano traju koliko u njima djelatno

provede jedna generacija, znai 30 do 40 godina, s argumentom da svaka nova generacija

zasniva svoj dom, gradi svoju kuu i seli na svoju lokaciju. Iako u SAD vjerojatno postoje

ivotne navike koje opravdavaju ovakvo arhitektosko planiranje, osobno sam pobornik

nastojanja da cijela zgrada, a i njezini dijelovi, traju to je mogue due. Ipak ne znam za

sluaj da netko u cijeni izgradnje kue odmah urauna troak predvienog recikliranja

odnosno dobitak materijala nakon ivotnog vijeka od dvadeset godina.

1.3 Osiguranje postojanosti graevnog drva

Drvo treba zatititi trima sustavima mjera za eliminiranje nepovoljnih promjena pri vanjskim

uvjetima. To su fizika zatita (spreavanje dodira tetnih djelovanja sa drvom),

konstrukcijska zatita (pravilno oblikovanje detalja proizvoda koji spreavaju nepovoljna

djelovanja na izloenom drvu) i kemijska zatita (poglavito bioloka zatita izloenog drva).

Rije je o konceptu koji razumijeva est teinih toaka: pravilan izbor graevnog materijala,

dobro oblikovanje proelja, pravilno konstruiranje drvenih elemenata proelja, dobru

povrinsku obradu i zatitu te potrebu odravanja drva tijekom uporabe.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


9 9 9 9 9

9

MJERA ZATITE SVRHA PRIMJER PROVEDBE

FIZIKA ZATITA

(graevinsko-oblikovni

koncept)

Umanjivanje ili spreavanje

intenzivne izloenosti

vanjskim utjecajima (kii,

izravnom Sunevu zraenju)

Naputene strehe, nadstrehe

i nadvoji, odignutost od tla

IZBOR MATERIJALA Izbjegavanje teta ili

nedostataka primjenom

materijala primjerenog

stupnju izloenosti

Uporaba vrste drva najvie

mogue otpornosti na gljive ili

pak dobro impregnirajueg

drva, velike dimenzijske

stabilnosti i niske vlanosti pri

obradi

KONSTRUKCIJSKA

ZATITA (oblikovanje detalja

proizvoda)

Izbjegavanje nepovoljnih

posljedica bubrenja i

utezanja drva, spreavanje

zavlaenja i kapilarnog

upijanja vode

Pokrivanje ili skoenje

horizontalnih ploha,

pokrivanje spojnica i elnih

presjeka drva

POVRINSKA OBRADA Spreavanje najinteznivnijeg

propadanja - erozije,

stabiliziranje dimenzija i

spreavanje pukotina, otklon

kie, djelomina zatita od

biolokih razaraa drva

Izbor i formiranje premaza na

drvu:

a) jako pigmentirane lazure s

biocidnim dodacima, 1 2

nanosa min 50 m ukupne

debljine sloja, ili temeljni

premaz sa lakom za drvo

b) gusto pigmentirana lak-

lazura, 2 nanosa, ili pokrivna

boja za drvo, 100 m ukupne

debljine sloja

KEMIJSKA ZATITA samo

za razrede opasnosti 4, evt. i

za 3.2

Umanjivanje rizika razvoja

gljiva i napada insekata

Premazivanje insekticidnim

sredstvima za 3.2, tlano

impregniranje za razred 4

NADZOR, ODRAVANJE Pravovremeno uoavanje i

saniranje oteenja

Periodina kontrola (svake 2

do 5 god.), redovito

obnavljanje premaza,

izmjena najizloenijih dijelova

Tablica 1 Koncept est mjera za osiguranje postojanosti drvenih zgrada

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


10 10 10 10 10

10

1.3.1 Fizika zatita - oblikovanje proelja zgrade

Najdjelotvornija i esto najjednostavnija metoda zatite drva na proeljima jest fizika zatita,

tj. skup mjera kojima se fiziki spreava doticaj drva s razarajuim djelovanjima u vanjskim

uvjetima. Iskustveno razvijena drvena gradnja u kontinentalnoj Hrvatskoj (sl. 12)

podrazumijeva strehe na svim krovnim plohama, zatitu donjih dijelova zgrade nadstrehama

(tzv. pakoekima), krovne istake nad stubitima te trijemove i ganjke na izboenim

dijelovima zgrade, tako da kia koja koso pada nigdje ne zapljuskuje zidove. Bilo kakva

streha, dodue, bolja je od nikakve, ali za viekatne zgrade treba uzeti u obzir da preuska

streha moe prouzroiti neugledno obojenje ploha koje izravno kisnu i onih samo izloenih

suncu.

Slika 12 koncept pravilne fizike zatite

primjenom streha, nadstreha, odignutosti od tla

i uvuenosti prozora jednako se uspjeno

primjenjuje u tradicionalnoj i arhitekturi

Slika 13 koncept pravilne fizike zatite

primjenom streha, nadstreha, odignutosti od

tla i uvuenosti prozora jednako se uspjeno

primjenjuje u modernoj arhitekturi

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


11 11 11 11 11

11

Slika 4. posljedice izloenosti nezatienog drva nisu iste na svim stranama svijeta.

Drvo koje je izloeno suncu ravnomjerno potamni, a ako je klima relativno suha (npr. u

planinskim uvjetima) onda e boja biti prevladavajue smea (pogotovo na drvu etinjaa, sl.

12). Sivljenje, koje je karakteristika drva izloenoga i suncu i kii, nastaje ravnomjerno pri

dugotrajnoj izloenosti listaa suncu (npr. hrastovine na sl. 1), ali i kao nagla posljedica

izlaganja mokrog drva. Razliita fizika zatienost dijelova proelja strehama ili prozorskim

kapcima i klupicama moe dovesti do nepoeljnih razlika u obojenjima (sl. 2).

Najuinkovitiji takav detalj oblikovanja zgrade jesu strehe i krovni istaci, koji bi na

najoptereenijim proeljima (onima na zapadnim i junim ekspozicijama) trebale biti iroke

najmanje 50 cm, a u naoj tradiciji se najee se primjenjuje irina streha od 70 90 cm.

Slika 14 Na zapadnoj strani zbog sunca i kie drvo najjae posivi, na junoj je manje vlaeno pa

sporije sivi. Preuske strehe dovode do nejednolike diskoloracije

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


12 12 12 12 12

12

Slika 15 znaaj fizike zatite strehama za

drveno zie

Slika 16 Oblikovne mjere za spreavanje

djelovanja oborinske i odbijene kie

Slika 17 ako drvo nije odignuto od tla, treba

osigurati ocjeivanje i otok vode. Preporuka je da

drvo ipak bude 40 cm povie tla i raslinja

Slika 18 ljunkom ili reetkama treba smanjiti

odboj zapljusnute vode, a najugroenije elemente

predvidjeti za laganu i eu izmjenu

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


13 13 13 13 13

13

Slika 19 Prozori su vrlo ugroeni ako su izvueni

na ravninu proelja a nisu zatieni strehom

Slika 20 Prerevan pokuaj zatite prozora

uvlaenjem od proelja

Prozori bi trebali biti to je mogue vie uvueni s fasade, ne samo tako da okna budu manje

izloena oborinama, nego i da se doprozornici manje namau. Ugradnja s pristupkom iznutra

vrlo je dobra mjera fizike zatite, jer je time znatno smanjena izloena povrina

doprozornika. U Srednjoj Europi (vicarskoj, Bavarskoj, Austriji) zidane kue redovito imaju

prozore ugraene iza kamenog pristupka, a u zemljama tradicionalne drvene gradnje (finski

primjer na sl. 18) prozori se ugrauju iza drvenih obloga otvora, to vie uvueniji s fasade.

Na zapadnim proeljima prozori bi zbog izrazite izloenosti suncu trebali biti to manji, a to je

povoljno i s funkcionalnoga stajalita, pogotovo na spavaim sobama, zbog prekomjernog

zagrijavanja ljeti. Najbolja varijanta fizike zatite prozora na ekstremno izloenim pozicijama

jest ugradnja drvenih prozora s aluminijskom oblogom, koja postaje vrlo popularna

posljednjih desetak godina.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


14 14 14 14 14

14

Slika 21 Uvuenost prozora titi okno od

oblijevanja oborinskom vodom

Slika 22 Uvuenost prozora eliminira toplinske

mostove / mrtve kuteve

Osim izravnog zapljuskivanja oborinama, drvo se moi i vodom odbijenom od tla i vlagom uz

raslinjem prekrivene horizontalne plohe uz proelje. Najmanja visina na koju bi drvena

obloga zgrade trebala biti odignuta od tla jest 40 cm, ali se to pravilo danas rijetko

primjenjuje, pa uz travnatu plohu drvo brzo trune. Tradicijska gradnja drvom dobro je

poznavala tu mjeru fizike zatite, pa su donji dijelovi planinskih kua esto graeni od

kamena (npr. kao na sl. 23) ili je cijela drvena zgrada bila odignuta od tla postavljanjem na

zaglavne kutne kamene.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


15 15 15 15 15

15

Slika 23 Kua od arievine iz 17 stoljea

Slika 24 Prozraivani temelj - moderna verzija

zaglavnoga kamena

Slika 25 Skoenje temelja spreava zamakanje

elnog presjeka drvene fasade

Slika 26 Odignuta papua lameliranog stupa s

prozraivanje elnog presjeka

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


16 16 16 16 16

16

1.3.2 Primjena odgovarajuih vrsta drva i drvnih materijala

Postoje dokazi kvalitetne i izuzetno trajne drvne gradnje: norveke masivne crkve slue od

dvanaestog stoljea, nae hrastove korablje traju stotinama godina. Postoje, meutim, i

evidentni primjeri propadanja drvenih graevina nakon kratkog razdoblja u uporabi. Razlog

tomu jest injenica da je drvo u vanjskim uvjetima izloeno nizu kemijskih i fizikalnih

promjena koje smanjuju njegovu estetsku vrijednost i postojanost. Drvo nije prirodan

graevni materijal. Ono dolazi iz prirode, ali nije prirodno kao primjerice kamen. Ovu

provokativnu izjavu, suprotnu sintagmi kojom se drvo promovira kao prirodan materijal,

potkrepljuju znanja o svojstvima drva u prirodi: drvo ivoga stabla je mokro, a ne suho

kakvim ga mi koristimo, jer mu je osnovna funkcija provoenje vode do kronje i natrag,

omoguujui izmjenu tvari u fotosintezi. U prirodi je drvo korom zatieno od djelovanja gljiva

i insekata, od sunca, te od isuivanja, dok mi koristimo drvo bez prirodne zatite.

Naposlijetku, drvo u prirodi ima svrhu nakon ispunjavanja ivotnih zadaa im prije

strunuti, dok mi elimo da drvo im kasnije, a po mogunosti nikada, ne strune. Iz ovih

prirodnih datosti naravi drva proizlaze svi problemi gradnje drvom dimenzijska nestabilnost,

prirodna netrajnost, estetska nepostojanost.

Vrste drva meusobno se veoma razlikuju po prikladnosti za primjenu u graditeljstvu. To se,

dodue, posebno ne istie pri izravnom izlaganju UV zraenju Suneve svjetlosti i djelovanju

atmosferilija, pri emu dolazi do razlika u promjeni boje i povrinske erozije drva. U prvih

nekoliko mjeseci diskoloracija razliitih vrsta drva vrlo je razliita, ali nakon jednogodinje

izloenosti veina vrsta drva poprimi podjednako neuglednu sivu povrinu i razlike se, barem

s estetskog stajalita, gotovo ne primjeuju. Erozija povrinski neobraenog drva takoer je

slina za veinu vrsta koje primjenjujemo u gradnji, i iznosi 6 8 mm u sto godina. Tako

gledajui, nema razloga da se cijenom pristupane i dostupne domae vrste drva, npr.

jelovina i smrekovina, zamjenjuju na proeljima skupim, prirodno postojanijim vrstama drva

kao to su arievina ili hrastovina.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


17 17 17 17 17

17

Slika 27 Povrinski izgled razliitih vrsta masivnog drva nakon godine dana izravnog izlaganja u

kontinentalnoj klimi

Razlike meu vrstama drva postaju, meutim, bitne kad je rije o razliitim higro-fizikalnim

obiljejima i o postojanosti prema biolokoj razgradnji. Za graevne dijelove koji su jae

izloeni djelovanju padalina i ostalih vremenskih uvjeta, kao i za one koji zbog udjela reki,

spojeva, elnih presjeka i drugoga podlijeu jaem riziku od navlaivanja, preporuuje se

primjena vrsta drva koje imaju ova svojstva:

prirodno su otpornija prema biolokoj razgradnji (napadima gljiva i insekata)

imaju manju kapilarnu upojnost za vodu

Imaju prirodno veu dimenzijsku stabilnost, tj. pri promjenama vlanosti zraka

iskazuju manje vrijednosti bubrenja i utezanja, to je posebice vano za sloene proizvode

kao to su prozori.

VRSTA DRVA Diferencijalno utezanje

(promjene dimenzija po

1 % promjene sadraja

vode)

GUSTOA RAZRED PRIRODNE

TRAJNOSTI

BRZINA

IZMJENE

VLAGE

q srednje - %/% Kg/m3

BAGREMOVINA 0,30 740 VRLO TRAJNO SPORA

HRASTOVINA 0,26 710 TRAJNO SPORA

BUKOVINA 0,31 710 NIJE TRAJNO BRZA

BOROVINA 0,28 540 SREDNJE SPORA

JELOVINA 0,21 460 SLABO TRJANO BRZA

JASENOVINA 0,32 640 NIJE TRAJNO BRZA

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


18 18 18 18 18

18

THERMOWOOD

PREGRIJANA

JASENOVINA

0,18 640 TRAJNO SPORA

Tablica 2 Indikatori upojnosti za vodu, dimenzijske stabilnosti i otpornosti na gljive najee koritenih

vrsta drva za gradnju

Razred trajnosti prema HRN EN 350-2 Oekivani vijek u razredu opasnosti 4

(mokro, u dodiru s tlom)

Vrlo trajno 1 > 25 25 godina

Trajno 2 15 20 godina

Umjereno trajno 3 10 15 godina

Slabo trajno 4 5 10 godina

netrajno 5 > 5 godina

Tablica 3 Razredi prirodne otpornosti prema gljivama (HRN EN 350-2) i iskustvena trajnost pojedinih

razreda u mokrim uvjetima, prema Sellu (1997).

VRSTA DRVA RAZRED TRJNOSTI

PREMA HRN EN

350-2

ISKUSTVENA TRAJNOST VANJSKIH

GRAEVNIH DIJELOVA

IZLOENIH POD

STREHOM

IZRAVNO

IZLOENIH

Duglazija

Smreka/jela

Bor (sr)

Ari

Bukva

Hrast

Jasen

bagrem

3-4

4

3-4

3-4

5

2

5

1-2

120

60

100

120

50

150

50

200

65

55

60

65

30

100

30

150

Tablica 4 Normativna i iskustvena trajnost odabranih vrsta drva u graevnim uvjetima

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


19 19 19 19 19

19

Tablice 6. i 7. sadre podatke o svojstima najee primjenjivanih (ili preporuljivo

primjenjivanih) vrsta drva za gradnju u nas i u Srednjoj Europi. Za vanjsku primjenu,

pogotovo na proeljima, treba rabiti one vrste drva koje imaju malu upojnost tekue vode i

nisku permeabilnost. Najbolje je da imaju i dobru, u najgorem sluaju srednju dimenzijsku

stabilnost. Prirodna trajnost pritom je manje vana, jer bi nosivi elementi trebali biti

konstrukcijski dobro zatieni i pokriveni. I elementi obloga bi morali biti dobro prozraivani,

imati tanke poprene presjeke i zatiene elne plohe. Na taj se nain i nakon zapljuskivanja

vodom mogu brzo osuiti, pa nee podlijegati napadima gljiva. Zanimljivo, po tome arievina

nije ocijenjena mnogo boljom od borove srevine, iako se drvo aria dobre teksture i gustoe

tradicionalno smatra najpostojanijim u grupi europskih etinjaa.

Posebnu pozornost zahtijevaju drvne ploe koje se u posljednje vrijeme ponovno uvelike

rabe za oblaganje velikih ploha proelja. Postoje velike razlike u namjeni ploa od usitnjenog

drva, pa su neke posebno nainjene za vanjsku uporabu, npr. cementne ploe, a druge su

pak potpuno nepostojane u uvjetima poveane vlanosti i djelovanja vanjskih vremenskih

utjecaja. Postojane ploe za proelja moraju biti lijepljene potpuno vodootpornim i

temperaturno postojanim ljepilima kao to su polikondenzacijska ljepila otpornosti D4 prema

EN 204 (test kuhanjem). ak i postojane drvne ploe zahtijevaju postupke konstrukcijske i

fizike zatite da bi proelje dugo ostalo u punoj funkciji i da bi zadralo estetski prihvatljiva

obiljeja. Vrsta drva za izradu ploa takoer mora biti pogodna za vanjsku uporabu jer su

neke (npr. furnirske ploe od brezovine ili duglazijevine) sklone dubokim pukotinama

usporedno s vlakancima u povrinskom sloju. Tablica 5. pregledno pokazuje podobnost

pojedinih ploa za vanjsku uporabu i uvjete u kojima se mogu rabiti za obloge proelja.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


20 20 20 20 20

20

VRSTA DRVNIH PLOA

TYPE OF WOOD-BASED

BOARDS

PRIMJENJIVOST NA

PROELJIMA

APPLICABILITY ON FACADES

POTEKOE

PROBLEMS

PLOE OD CJELOVITOG DRVA

SOLID WOOD BOARDS

jednoslojne

Monolitic

NE

Not applicable

prevelike promjene oblika i dimenzija

Insuficcient form and dimensional

stability

troslojne ili vieslojne

Three-layered or laminated

DA, uz ogranienje: obvezna

rubna zatita

YES, with caution: edge

protection required

promjene boje, pukotine

Discolouration, cracks

FURNIRSKE PLOE

PLYWOOD

LVL ploe

LVL boards

NE

Non applicable

velike dimenzijske promjene, pukotine i

razljepljivanje vanjskih furnira

Large dimensional movement, cracks

and peeling of surface veneers

furnirske ploe

Plywood

DA, s mjerama opreza: rubovi

moraju biti zatieni; primjenjuje

se drvo i ljepilo najbolje kakvoe,

obvezna povrinska obrada

Yes, with precautions: edges

protected, special quality of

adhesives and veneers, exterior

finishing

pukotine povrinskih furnira

Cracks in surface veneers

IVERICE

PARTICLEBOARDS

s ljepilima

Adhesive-bonded

NE

Non applicable

debljinsko bubrenje, trule i dr.

Thickness swelling, mould, rot etc.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


21 21 21 21 21

21

cementne

Cement-bonded

DA

Yes

naknadno utezanje! Rabiti samo

odleanbe ploe!

Initial shrinking in use! Use of well-

seasoned boards only!

VLAKNATICE, MDF

FIBERBOARDS, MDF

DA, uz oprez: zatita ela i

povrine obvezatna

YES, with caution: edge and

surface protection required!

nakupljanje vode

Water adsorption

Tablica 5 Napuci za primjenu drvnih ploa na oblogama proelja

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


22 22 22 22 22

22

VRSTA DRVA

WOOD SPECIES

PRIRODNA

TRAJNOST

NATURAL

DURABILITY

UPOJNOST ZA

VODU

LIQUID WATER

UPTAKE

STABLINOST

DIMENZIJA I

OBLIKA

DIMENSIONAL

STABILITY

OTPORNOST NA

DJELOVANJE

GLJIVA INSEKATA

RESISTANCE AGAINST

FUNGI INSECTS

MOGUNOST

IMPREGNACIJE

SUITABILITY FOR

IMPREGNATION

PRIMJENE

APPLICATIONS

Jelovina Fir Mala - small srednja do velika

medium to large

Srednja -

medium

Mala small

Srednja - medium Vanjske (impregnirane!) i

unutarnje konstrukcije,

prozori i vrata

Smrekovina

Spruce

Mala - small Mala - small Srednja -

medium

Mala small

Bjeljika umjereno, sr

slabo - Sapwood

moderately good,

heartwood poor

Najvanije srednjeevropsko

graevno drvo za sve

masivne i lamelirane

elemente Most importan

Central-European species

for building purposes, for

solid and laminated

components

Borovina srevina

Scots pine

heartwood

Umjerena -

moderate

Mala - small Srednja -

medium

Mala ili

umjerena

Small to

moderate

Umjerena

Moderate

Umjerena - Moderate Kvalitetno graevno drvo za

vanjske konstrukcije,

prozore i vrata Quality

species for exterior abuilding

components, windows and

doors

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


23 23 23 23 23

23

Borovina bjeljika

Scots pine

sapwood

Nikakva non

durable

vrlo velika very

large

Srednja -

medium

Slaba Poor

Jako dobra Very good Nekvalitetan materijal,

tlano impregniran se rabi

za prozore, oplate, ograde

Inferior material, vacuum

impregnated is used for

joinery, cladding, fencing

Arievina Larch Dobra - good Mala - small Srednja -

medium

Bjeljika slabo, srevina

umjereno

Sapwood poor, heartwood

moderate

Bjeljika umjereno,

srevina slabo

Sapwood moderate,

heartwood poor

Ekskluzivno drvo za kue,

prozore i vrata, podove,

masivne konstrukcije

Exquizite material for

houses, joinery, flooring,

solid wood structures

Duglazijevina

Douglas fir

Umjerena -

moderate

vrlo mala very

small

Srednja -

medium

Srednja

Medium

Bjeljika umjereno,

srevina slabo

Sapwood moderate,

heartwood poor

Vanjske i unutarnje

konstrukcije, podovi zidne

obloge. Ne uvozi se u

Hrvatsku. Exterior and

interior structures, flooringc,

cladding

Hemlok Hemlock Mala - small Srednja - medium Srednja -

medium

Srednja

Medium

Mala-Small Slaba - Very poor Isto kao Duglazijevina.

Moderately exposed

structures, saunas,

packaging, cladding, joinery

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


24 24 24 24 24

24

Tujovina

Western Red cedar

Dobra - good mala do srednja

small to medium

Velika - large Srevina jako otporna

Heartwood very resistant

Slaba - Poor Najpostojanija

sjevernoamerika vrsta u

vanjskim uvjetima: indra,

vanjki podovi,

dimenzionalno stabilne

konstrukcije

Most durable North

American species for

exterior applications

(schindles, decking,

dimensionally stable

structures)

Tablica 6 Svojstva vanijih vrsta drva etinjaa za primjenu za gradnju

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


25 25 25 25 25

25

VRSTA DRVA

WOOD SPECIES

PRIRODNA

TRAJNOST

NATURAL

DURABILITY

UPOJNOST ZA

VODU

LIQUID WATER

UPTAKE

STABLINOST

DIMENZIJA I

OBLIKA

DIMENSIONAL

STABILITY

OTPORNOST NA

DJELOVANJE

GLJIVA INSEKATA

RESISTANCE AGAINST

FUNGI INSECTS

MOGUNOST

IMPREGNACIJE

SUITABILITY FOR

IMPREGNATION

PRIMJENE

APPLICATIONS

Bukovina Beech Nikakva non

durable

Vrlo velika

very large

Mala - small Vrlo mala

Very small

Mala-Small Vrlo velika Very good Sva unutarnja uporaba

ukljuujui podove, vani

samo impregnirana

All interior uses including

flooring, exterior use limited

(only impregnated)

Kestenovina

Chestnut

Velika - good Mala - small Srednja -

medium

Vrlo postojana- Very

resistant

Umjerena Moderate Problemi sa suenjem,

inae odlino graevno drvo

za sve vanjske i unutarnje

primjene Problematic drying;

otherwise perfect material

for exterior and interior

applications

Hrastovina Oak Velika - good Mala - small Srednja -

medium

Sr vrlo postojana

Heartwood very resistent

Bjeljika dobro, srevina

slabo

Sapwood good,

heartwood poor

Najvanija listaa za

gradnju, svi vidovi unutarnje

i vanjske uporabe

Most important broadleaved

species for all interior and

exterior building

components

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


26 26 26 26 26

26

Jasenovina Ash Nikakva non

durable

Velika - large Mala - small Mala - small Slaba Poor Unutarnja primjena (vrata,

stubita, podovi itd) Interior

applications (doors,

stairways, flooring etc.)

Bagremovina

Robinia

Vrlo velika

very good

Vrlo mala very

small

Srednja -

medium

Izuzetno postojana

Extraordinary resistant

Vrlo slaba Very poor Najkvalitetnije graevno

drvo, teko za obradu

Superb building material,

difficult woodworking

Tablica 7 Svojstva vanijih vrsta drva listaa za primjenu za gradnju

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


27 27 27 27 27

27

1.3.3 Konstrukcijska zatita

Pojedini detalji elemenata graevina mogu bitno pridonijeti smanjenju nepoeljnih djelovanja

vode i sunca na postojanost drvenih dijelova, a u osnovi se svode na smanjenje djelovanja

vode na drvo. Osnovna su pravila sljedea:

Treba sprijeiti da voda prodire u drvo i da se u njemu dulje zadrava (pravilo

struke doputa najdulje dva tjedna)

Svi elni presjeci moraju biti pokriveni ili zabrtvljeni jer drvo uzdu vlakanaca

upija vodu oko etrdeset puta bre nego poprijeko. Zatiene trebaju biti i rubne

plohe ili presjeci drvnih ploa. Utore, rupe i otvore na povrini treba izbjegavati, a

nepoeljne su i otvorene reke, zazori, pukotine i otvorene sljubnice, gdje se voda

moe zadravati, kapilarno prodirati u dubinu i nakupljati se u materijalu.

Slijepljeni spojevi drva u naelu nisu postojani na sunce i kiu, pa se ne smiju nai

na izloenim plohama, iako se katkad tolerira da budu kvalitetno pokriveni

neprozirnim debelostjenim naliem.

Sve vodoravne ili premalo skoene plohe treba izbjegavati, a ako moraju biti na

proelju zgrade, treba ih pokriti limom (pod kojim se mora osigurati ventilacija), ili

manje vrijednim, lako izmjenjivim drvenim pokrivnim elementima. Preporuuje se

skoivanje svih horizontalnih ploha prema van pod kutom od 13 15.

Treba sprijeiti da velike, vrlo skoene i tamno obojene plohe budu izloene

suncu. Temperature povrine drva tijekom ljetne insolacije doseu oko 70 C, pa

zbog jakog isuivanja i utezanja nastaju pukotine u koje e kasnije ui voda. To

pogotovo vrijedi za elemente od cjelovitog drva velikih poprenih presjeka.

Drvo treba zatititi od oborinske vode, ali i od zapricavanja vodom koja se odbija

od vodoravnih vanjskih ploha, odizanjem od horizontale ili metalnim oblogama.

Zazori vanjskih ploha trebaju biti iri od 5 mm da se u njih kapilarno ne zavlai

voda, a oni horizontalni moraju biti i skoeni nadolje i prema van, tako da brid

gornje plohe slui kao okapni rub. Reke na spojevima fasadnih ploha trebaju biti

pokrivene letvicama, preklopljene ili pak spojene utorom i perom. Najbolje je

reku u dubini brtviti trajnoelastinim kitom.

Moraju se omoguiti slobodne dimenzijske promjene drva koje bubri i utee se.

Reke moraju biti ire od veliine mogueg bubrenja, prijeklopi ploa ili fasadnih

dasaka ne smiju biti dvostruko zabijeni ili lijepljeni, spojevi poluutorima ili utorima i

perima trebaju omoguiti irenje i stezanje pera.

Najea izvedba drvenih proelja jest ona oblaganjem drvenim daskama ili ploama. Daske

se postavljaju uspravno ili vodoravno, debele su najmanje 15 do 20 mm, s tim da su deblje

daske dimenzionalno stabilnije. Uspravnim polaganjem nastaje manje vodenih zamki i

otvorenih spojeva. Vodoravne daske trebaju biti profilirane jer je nalijeganje obinih dasaka

slabo. najee se vodoravne daske meusobno usporedno spajaju perom i poluuotorom ili

utorom, a pero uvijek ini gornji brid (utor bi nakupljao oborinsku vodu). Tupi sljubovi duinski

spojenih vodoravnih dasaka mogu nakupljati vie vode od onih uspravnih, a i meusobni

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


28 28 28 28 28

28

prijeklopi nikada ne nalijeu potpuno pa su mogua mjesta prodora i zadravanja vode. U

oba sluaja, i pri vodoravnom i pri uspravnom polaganju, elne plohe dasaka moraju biti

zatiene brtvenim masama ili debelostjenim premazima.

Daske se privruju na podlone letve debele obino 24 do 38 mm koje trebaju biti

impregnirane. Izmeu vanjske zidne plohe i unutarnje plohe oplate (dakle, u meuprostoru

to ga odreuju letve) obvezno je osigurati strujanje zraka odozdo prema gore. Drvena

oplata podlona je, naime, vlaenju izvana (oborinama), ali i iznutra, difuzijom vodene pare

kroz zidove, koja se pak moe kondenzirati pod vanjskim slojevima zida. Strujanjem zraka

njegova se relativna vlanost izjednaava sa vanjskim i spreava se pojava truljenja u

zatvorenim prostorima. Pri uspravnom polaganju dasaka podlone su letve vodoravne, pa

moraju biti mjestimino razdvojene, zamaknute ili koso poloene da se omogui vertikalna

ventilacija.

Oblaganje drvnim ploama relativno je nova tendencija u arhitekturi koja prati trend

oblikovanja kutijastih kua. Ploe svojim oblikovnim zakonitostima omoguuju jasan,

jednostavan arhitektonski izraz, a da pri tome zadravaju jedinstveni drvni karakter, pogotovo

ako su to ploe prave drvne teksture. Jasno je, meutim, da one moraju biti pomno

povrinski obraene jer su one osjetljivije na UV svjetlost i vlagu nego cjelovito drvo, a to se

pogotovo odnosi na njihove rubne plohe. Te povrine ploa moraju biti podjednako kvalitetno

povrinski obraene kao i vanjske, a ploama se kojiput moraju premazati i lene povrine,

da se izbjegne izvijanje ploa uslijed razliitog higroskopnoga ponaanja unutarnjih i vanjskih

slojeva. Konstrukcijski detalji drvnih ploa ne doputaju vrlo otre bridove (npr. kutno plono

spajanje pod kutom 45 ) jer su otri rubovi ploa mehaniki najosjetljiviji.

Privrivanje se najee izvodi avlima tako da avao prolazi kroz samo jednu dasku na

prijeklopu. Jedna od najvanijih konstrukcijskih mjera zatite jest ostavljanje mogunosti da

se drvo dimenzionalno mijenja, jer 100 mm iroke daske mogu tijekom godine bubriti i

utezati se i 2 3 mm, pa bi pucale ako bi bile potpuno uvrene. Zato su izmiljeni

prijeklopni spojevi dasaka, da jedna pod drugom moe raditi, no ni tolerancije toga gibanja

ne smiju biti prevelike. Preklopljeni dijelovi moraju biti povrinski obraeni prije polaganja, da

se utezanjem ne bi izlagala nezatiena pera ili rubne plohe. Koritavljenjem dasaka s

vremenom dolazi do deformacije kojom se godovi nastoje izravnati, pa polaganje treba

provesti tako se spojevi s vremenom i deformacijama steu, umjesto da se otvaraju. Najbolje

je da su lica od srca (desne strane dasaka) okrenute prema van.

Brodski se pod moe skriveno zabijati, tako da se uvijek pribija samo pero donje daske, no

i tada treba rabiti galvanizirane avle da hra s vremenom ne bi ostavila neugledne curke

po proelju. Bolje varijante spojnih elemenata su aluminijski avli (oprez! takoer korodiraju

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


29 29 29 29 29

29

ako su daske impregnirane bakar-krom-arsenatom!), te avli ili vijci od nehrajueg elika ili

bronce. Zabijaju se na razmaku od najvie 60 cm po duljini daske, a avle je uputno ubojem

upustiti u dasku te naknadno zakitati. Deblju oplatu od listaa i drvne ploe potrebno je

privrivati vijcima, osobito ako je drvo sklono vitoperenju (jasenovina, brestovina,

bagremovina, ak i hrastovina). Vijke treba upustiti i trajnoelastino brtviti ili uvrstiti preko

irokih, brtvljenih podlonih ploica.

KONSTRUKCIJSKO MASIVNO DRVO I NOSAI

Slika 28 Pravilan spoj stupa i podvlake osigurava

otjecanje vode od spojnih sljubnica

Slika 29 Zatita elnih presjeka na vrhovima stupova

podrazumijeva skoenja, pokrove s okapnim

ljebovima

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


30 30 30 30 30

30

Slika 30 Izloene grede je dobro sloiti s

odstojnicima za ventilaciju i pokriti limom

Slika 31 elni presjeci se skose na dolje prema

unutra i pokriju manje trajnom, izmjenjivom

oplatnom daskom

Slika 32. epove je uvijek dobro okrenuti prema

gore da se voda ne skuplja u utoru/rupi. Osim

epova praktino je primijeniti kutne ili t-profile od

galvaniziranog elika. Kod spojeva s utorom u

gredi, rupama se drenira dno utora na vanjsku

stranu to viestruko produljuje trajnost

konstrukcije. Dodir drva i betonskog temelja dobro

je hidroizolirati.

Slika 33 elne presjeke stupova nije dobro nasloniti

cijelom plohom na papuu temelja jer se tu

kapilarno zavlai voda. Ua papua omoguuje

dobro isuivanje elnog presjeka (sredina) a

najbolje je dno stupa opremiti okapnim ljebovima i

odignuti od temeljne papue elinim ploama sa

svornjacima.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


31 31 31 31 31

31

Slika 34 Balkonska ograda s dobrim

konstrukcijskim rjeenjima. Rukohvat je skoen,

naputen nad stup i odozdo utoren za okap.

Ogradne letve su privrene s odstojnicima za

oticanje vode i suenje

Slika 35 Detalj sa slike 19: mosnice su

rairene za odtok vode i prljavtine,

skoenih bridova, uvijene odozdo. Nosiva

greda je pokrivno zatiena ventiliranom

limenom oblogom.

Slika 36 Razliiti naini zatite elnih presjeka nosaa limovima, ulijepljenim elnim umecima lateralne

teksture, ili odstojnim pokrivnim daskama

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


32 32 32 32 32

32

Slika 37 Pravilna konstrukcijska zatita drvenog

mosta. O lamelirani nosa (1) i ovjeeni popreni

nosa (2) zatieni su od izravnih oborina drvenom

oplatom (6) i ventiliranim limom (10). Grede (4) su

obloene limom, razmaknute mosnice (3)

proputaju vodu i prljavtinu do rubnika (5).

Odstojne gredice (8) osiguravaju prozraivanje

oplate iji spojevi su pokriveni lako izmjenjivim,

profiliranim daksama (7).

Slika 38 Jednostavniji pjeaki most od nosaa (1)

koji je pokriven limom (5) i obijen razmaknutim

mosnicama (3) preko odstojnih letava (4). Mosnice

imaju rubne okapne ljebove i sredinju, na dolje

skoenu ukrutu (6). Nosai ograda (7) i boni

spregovi (2) od elinih elemenata su galvanizirani.

Slika 39 Jednostavni pjeaki most od greda u

betonskom temelju. elo grede je odmaknuto od

betona

Slika 40 Mosna greda oslonjena je na elini

uporanj, temelj je skoen za otjecanje vode

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


33 33 33 33 33

33

Slika 41 Varijante zatite mosnoga nosaa

ventiliraniim oplatama

Slika 42 Varijante zatite mosnoga nosaa

ventiliraniim oplatama

Slika 43 Detalji dobre konstrukcijske zatite lameliranih nosaa kod mostova skoenim limovima i

odstojnim letvama kod mostova i balkona. Mosnice spojene utorom i perom na desnoj strani ipak nisu

optimalno rjeenje jer zadravaju tekuu vodu umjesto da je proputaju

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


34 34 34 34 34

34

PROELJA

Slika 44 Daano proelje treba biti ventilirano da

se lene strane dasaka isuuju od probijene vode i

difuzno prolazne pre kroz zid

Slika 45 Kod vertikalnog daanog proelja

montane letve nisu prolazne po cijeloj duini,

nego naizmjenino isprekidane da zrak moe

strujiti prema gore

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


35 35 35 35 35

35

Slika 46 Vijci i avli ne smiju prolaziti kroz dva

elementa da ne doe do pucanja zbog utezanja

drva. Ako je izloena strana od srca, onda se

otvaraju spojevi i napinju vezni elementi (avli i

vijci)

Slika 47 Kod neomoguenog utezanja drvo pukne

ili na najtanjem dijelu presjeka ili na granici

godova tj. po trakovima

Slika 48 Deformacije drva zbog bubrenja i utezanja ne

smiju djelovati na otvaranje spojeva. Strana do srca

Slika 49 Pravilni naini zabijanja vertikalnog

daanog proelja

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


36 36 36 36 36

36

Slika 50 Nain pravilnog ovjesa drvnih ploa na

proelju

Slika 51 Nain zatite spoja od izravnog

djelovanja oborina

Slika 52 Pravilno izvoenje kutnih spojeva proelja

od drvnih ploa letvicama od trajnog, tvrdog drva

listaa

Slika 53 naini konstrukcijske zatite kutnoga

spoja vertikalnoga daanoga proelja

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


37 37 37 37 37

37

Slika 54 Vertikalne reke proelja od ploa trebaju biti iroke

10 mm, a ploe privijene na podloge od trajnog drva ili drvnog

materijala

Slika 55 Horizontalne reke proelja

od ploa trebaju biti skoene na van, a

spoj perom i utorom usmjeren prema

gore. Reka se moe zatititi limenom

okapnicom ili profiliranom letvicom od

trajnog drva

Slika 56 Primjer kue iz Finske, koji pokazuje dugovjenost

drvene gradnje dobre konstukcijske zatite: vertikalno

postavljene daske iji su spojevi pokriveni letvama, odignutost

od tla, prozroi zatieni opavima, katni prijelazi odvojeni

okapnim letvama, prozori uvueni i zatieni od izravnih

oborina

Slika 57 Horizontalne spojnice

elemenata proelja su skoene na van,

a reke su ire od 10 mm. elni presjeci

su ostavljeni da slobodno isuuju

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


38 38 38 38 38

38

PROZORI I VRATA

Slika 58 Ugradnja prozora s kapilarnim dilatacijama i toplinskom izolacijom spojnih ploha. elni

presjeci su zakitani, ili otvoreni da se isuuju: reke su iroke da ne navlae kapilarnu tekuinu.

Prozori su uvueni od fasade i izravnog zamakanja tekuim oborinama.

Slika 59 Detalji konstruktivne zatite prozora nakon renovacije: rubovi su zaobljeni i jednoliko

polakirani, kapilarne fuge su produbljene, reke spoja drva sa staklom i doprozornika sa zidom su

elastino zakitane

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


39 39 39 39 39

39

1.3.4 Povrinska obrada drva na proeljima

Za dobru postojanost drva na proeljima osim fizike zatite (spreavanje dodira tetnih

initelja s drvom), konstrukcijske zatite (pravilno oblikovanje detalja proizvoda koji

spreavaju nepovoljna djelovanja na izloenom drvu) bitna je i dobra povrinska zatita. O

fizikoj i konstrukcijskoj zatiti govorilo se u prvom dijelu ovog rada (DI 1/ 02),a teite je

ovog dijela na povrinskoj obradi koja ima glavnu estetsku i zatitnu ulogu u oblikovanju i

odravanju drvenih proelja.

Tradicionalna metoda zatite povrine drva od propadanja jest nanoenje razliitih vrsta

materijala koji otvrdnjavanjem tvore vrstu prevlaku. Prevlaka na vanjskim drvenim

graevnim elementima ini suelje izmeu drvene podloge i vanjske okoline. Budui da je

povrina drva podlona razgradnji zbog djelovanja vode, svjetlosti i mikroorganizama, od

tankog sloja prevlake oekuje se da osim estetske, ispuni i zahtjevnu zatitnu funkciju.

Najvanije su zadae povrinske obrade ili, bolje reeno, povrinske zatite drva u vanjskim

uvjetima sljedee.

Zatita od svjetlosti, pogotovo od ultraljubiastog dijela spektra Suneva zraenja.

Svjetlost razara povrinski sloj drva, dovodi do promjene boje, pukotina,

odlupljivanja prozirnih premaza i do erozije drva.

Zatita od vlage, tj. smanjenje dimenzijskih promjena drva (bubrenja i utezanja)

koje nastaju kao posljedica navlaivanja i isuivanja drva u ovisnosti o uvjetima

okoline.

Obuzdavanje unutarnjih naprezanja koja nastaju djelovanjem svjetlosti i

kolebanjem ravnotenog sadraja vode u drvu, a koja uzrokuju pukotine,

promjene oblika, slabljenje zalijepljenih spojeva i poputanje veza s nedrvnim

materijalima.

U pojedinim sluajevima potrebna je i zatita od djelovanja biolokih tetnika,

pogotovo od gljiva uzronika trulei i promjene boje drva i prevlake.

Osim tih zatitnih funkcija, korisnici od prevlaka na drvu u vanjskoj primjeni zahtijevaju i

jednostavnost u upotrebi, ugodan miris, ekoloku prihvatljivost, brzosuivost, trajnost, irok

spektar boja, jednostavnost pri obnavljanju i nisku cijenu. Iz svega navedenoga oito je da

proizvoai sredstava za povrinsku obradu drva u vanjskoj primjeni nemaju lak zadatak.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


40 40 40 40 40

40

VRSTE SREDSTAVA ZA POVRINSKU OBRADU DRVA U VANJSKOJ PRIMJENI

U posljednjih dvadesetak godina intenzivan razvoj novih vrsta proizvoda za zatitu drva

izloenoga vanjskim utjecajima unio je zbrku u razlikovanju tradicionalnih generikih

termina: pigmentiranih prekrivnih materijala (eng. paint), nepigmentiranih prekrivnih

materijala - lakova (varnish) i lazura (stain). Razvijen je niz novih proizvoda koji se istiu

razliitim ukrasnim i poboljanim tehnikim svojstvima no imena tih proizvoda najee

zbunjuju korisnike, a esto uzrokuju une rasprave i u strunim krugovima. Tako je

nedjelotvornost lazura u kontroli kretanja vode u drvu pridonijela razvoju proizvoda s

poveanim sadrajem veziva, odnosno do debeloslojnih lazura ili lak-lazura (high-build

stains). Slino je nemogunost blokiranja UV svjetlosti uvjetovala poveanje neprozirnosti

lazura i stvaranje proizvoda pod nazivom neprozirne lazure (opaque stains). Da bi se

naglasilo kako su pojedine lazure namijenjene samo vanjskoj primjeni, nastao je pojam

vanjske lazure za drvo (exterior wood stains). Pojam koji obuhvaa niz proizvoda brojnih

proizvoaa iz razliitih zemalja. U Velikoj Britaniji pod tim se pojmom razumijevaju

poluprozirne prevlake koje stvaraju tanki film na povrini drva i specijalno su formulirane za

vanjsku primjenu. U SAD-u pojam polutransparentne lazure (semitransparent stain)

obuhvaa iskljuivo materijale koji moraju penetrirati u drvo i ne stvarati film na povrini drva.

Takvi su proizvodi najdjelotvorniji na grubo piljenim povrinama i povrinama koje su ve

bile izloene atmosferskim utjecajima. Mogu se rabiti za obradu blistaa vee gustoe u

kojih je adhezija pigmentiranih prekrivnih materijala (paint) problematina.Takve lazure nisu

se pokazale dobrim rjeenjem za obradu glatkih povrina furnirskih ploa.

U europskoj se praksi sredstva za povrinsku obradu drva najee dijele na sljedei nain.

1. Prema vrsti veziva - na uljne alkidne smole i druge sintetike smole otopljene u

organskim otapalima koje se zbog ekolokih razloga sve vie zamjenjuju akrilatima, alkidima

i njihovim mjeavinama (hibridnim vezivima) otopljenima u vodi. Usto postoje i proizvodi s

prirodnim vezivima poput ivotinjskih i biljnih ulja ( npr. riblje i laneno ulje), otopljenim ili

emulgiranim u vodi.

2. Prema pigmentaciji - razlikuju se nepigmentirani i stoga potpuno prozirni proizvodi (npr.

prozirni lakovi), djelomino (lazirajue) pigmentirani odnosno poluprozirni proizvodi i

pokrivni, pigmentirani, odnosno neprozirni proizvodi.

3. Prema stvaranju filma - razlikujemo sredstva koja ne stvaraju film na povrini drva

(impregnirajua sredstva), sredstva koja, ovisno o sastavu, djelomino penetriraju i stvaraju

tanji ili deblji film na povrini drva (tankoslojne i debeloslojne lazure), te sredstva koja

iskljuivo stvaraju film na povrini drva (lakovi).

U tablici 8. dan je pregled navedenih proizvoda i njihovih svojstava.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


41 41 41 41 41

41

Svojstva

tankoslojne lazure

debeloslojne lazure1

lakovi (pigmentirani

i prozirni)

Vrsta veziva

prirodna ili sintetika ulja, umjetne smole i polimeri otopljeni u

organskom otapalu ili dispergirani/emulgirani u vodi

Pigmentacija/

prozirnost

nepigmentirani do jako pigmentirani, odnosno prozirni,

poluprozirni i neprozirni

Suha tvar(%)

< 30 30...60 60...75

Prodiranje u drvo

djelomino

slabo

neznatno

Debljina filma

( 2 nanosa) u m

10....20 30...50 80...120

Vidljivost strukture

drva

naglaena

tekstura se reljefno

nazire

pokrivena

Propusnost za

vodenu paru

(g/m2h)

2

2 1...1,5

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


42 42 42 42 42

42

1 U Velikoj se Britaniji lazure koje pri troslojnom nanoenju imaju debljinu filma 30-40 m

nazivaju srednjeslojnim lazurama.

2 Prema Sellu i dr., 2001.

3 Ovisno o pigmentaciji.

* samo za pigmentirane lakove

Pigmentirani lakovi osiguravaju na drvu najveu zatitu od svjetlosti i vlage, nude irok

izbor tonova boja, ali su podloni pucanju, ljutenju i mjehuranju. Najee ne sadravaju

nikakva zatitna fungicidna i insekticidna sredstva, pa su zatita samo dok ine nepropustan

koherentan film.

Slika 60 Sloj akrilnog pigmentiranog nalia nakon nanoenja (lijevo) i nakon 25 godina izravnog izlaganja

(desno). Dovoljna debljina filma, polimerna postojanost na svjetlo i mala paropropusnost osiguravaju

dugotrajnu funkciju premaza bez greaka na drvu

Pukotine, iako ne izgledaju kao estetski jako izraena greka, velik su tehniki problem. Kroz

njih, naime, moe ui velika koliina tekue vode, ali zbog male povrine moe ispariti vrlo

ograniena koliina vode. Zbog fizike nepropusnosti filma to moe dovesti do nakupljanja

velike vlage u podsloju.

Neprozirne lazure ili pokrivne lazure (solid-color stains) svojstvima su vrlo sline

pigmentiranim lakovima. Imaju mnogo veu koncentraciju pigmenata nego polutransparentne

penetrirajue lazure,ali neto niu koncentraciju nego standardni pigmentirani lakovi.

Rezultat toga je injenica da neprozirne lazure skrivaju boju drva i vlakanca, povrinska se

tekstura nazire, a prevlaka izgleda ravna. Poput pigmentiranih lakova, neprozirne lazure na

povrini stvaraju film i takoer su podlone pucanju, ljutenju i mjehuranju. Ne mogu se bez

prethodne pripreme nanositi na povrine koje su bile obraene penetrirajuim materijalima

(vodoodbojnim zatitnim sredstvima ili uljnim polutransparentnim lazurama). Najbolji su

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


43 43 43 43 43

43

rezultati u SAD-u postignuti kada se nanosio jedan temeljni i dva zavrna nanosa pokrivne

lazure.

Slika 61 Mikrotomski odsjeak povrine drva premazane tankoslojnom lazurom. Penetracija je

minimalna, ali adhezija i konerentnost sloja su dobre

Vodoodbojna zatitna sredstva (water-repellent preservatives) sadravaju zatitno

sredstvo (fungicid), malu koliinu voska kao vodoodbojnog sredstva, smolu ili suivo ulje i

otapalo koje moe biti i voda. Katkad sadravaju i stabilizatore koji smanjuju degradaciju

drva zbog ultraljubiastog zraenja. Vodoodbojna zatitna sredstva spreavaju ulaz tekue

vode u povrinski sloj drva, zatiuju povrinu drva od sivljenja i spreavaju razvoj plijesni,

ali ne sadravaju pigmente te stoga zbog ultraljubiastog zraenja nastaje promjena boje

drva, najee u zlatnosmeu (ovisno o poetnoj boji drva). Ako se u roku 1-2 godine na

glatkim povrinama, a 1-3 godine na grubo piljenim ili ve erodiranim povrinama premaz ne

obnovi, boja e izblijedjeti i na kraju posivjeti. Takvi su materijali pogodni za povrine

zatiene od Suneve svjetlosti irokim nadstrenicama i /ili zasjenjene drveem. Djelotvorni

su takoer u zatiti stranjih strana daanih oplata.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


44 44 44 44 44

44

Slika 62 Drvo (lijevo) upija vodu u roku manje od minute, a vodoodbojni prozirni premazi (desno)

osiguravaju minimalno kvaenej drva vodom

Ulja ( oils) koja se najee primjenjuju kao materijali to daju prirodan izgled drvu jesu

laneno i tungovo ulje. Prirodna su ulja izvor hrane za plijesni i ako se primjenjuju bez

fungicida mogu potpomagati njihov razvoj.

Polutransparentne penetrirajue lazure (semitransparent penetrating stains) koje se

primjenjuju u SAD-u iskljuivo su penetrirajui proizvodi koji mogu biti na bazi ulja ili alkida,

sadravaju fungicid , UV stabilizator i vodoodbojno sredstvo. Vodotopljive lazure neto

slabije penetriraju u drvo od tradicionalnih lazura s organskim otapalima. Pigmenti odreuju

izgled, prozirnost i trajnost lazura. to je vie pigmenata u lazuri, bolja je trajnost, boja je

izraenija, a struktura i boja drva skrivenije. Posljedica toga je manje prozirna prevlaka i

manja prirodnost drva. Ako se polutransparentne penetrirajue lazure nanose na novim

glatko blanjanim proeljima u potpunosti izloenima klimatskim utjecajima, trajat e otprilike

2-4 godine (Williams i dr., 1996). Openito, glatko drvo prihvaa samo jedan nanos. Stavimo

li i drugi nanos, on moe stvoriti film umjesto da penetrira u drvo, to moe uiniti da lazura

djeluje sjajno, a film se moe ljutiti s povrine. Ako se lazura obnavlja nakon izlaganja

vremenskim utjecajima, trajat e mnogo dulje, a povrina moe primiti dva nanosa lazure.

Dva nanosa lazure na grubo piljenim povrinama ili povrinama prethodno izlaganim

vremenskim utjecajima mogu imati trajnost 6-8 ili vie godina. Polutransparentne

penetrirajue lazure mogu se nanositi samo preko drugih penetrirajuih sredstava poput ulja

ili vodoodbojnih zatitnih sredstava. ak ni preko penetrirajuih sredstava lazura nee dobro

penetrirati ako povrina nije erodirala zbog izlaganja vremenskim utjecajima

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


45 45 45 45 45

45

Prozirni lakovi (varnishes) openito se ne preporuuju za vanjsku primjenu na drvu.

Ultraljubiasto zraenje prodire kroz prozirni film i postupno razara drvo pod njim. Neovisno o

broju slojeva, zbog djelovanja Suneve svjetlosti prevlaka na kraju postaje krta, razvijaju se

duboke pukotine i prevlaka se ljuti, esto za manje od dvije godine izloenosti. Prozirne

prevlake mogu se uporabiti za vanjska vrata koja su zatiena trijemom (verandom) i za

vrtni namjetaj koji je zatien kada se ne rabi.ak i u podrujima koja su dobro zatiena od

Suneve svjetlosti i vode treba nanijeti najmanje tri nanosa prozirnog laka, a drvo treba

prethodno obraditi vodoodbojnim zatitnim sredstvom predvienim za lakiranje (paintable

water-repellent preservative).

Slika 63 Greka adhezije tankoslojne lazure na drvo ispod filma

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


46 46 46 46 46

46

Slika 64 Greka adhezije debeloslojne lazure na povrini stanine stijenke etinjaa

1.3.5 Zatitni tretmani

Vanjske prevlake ne mogu osigurati dostatnu zatitu drva od biorazgradnje. Kako bi se

smanjio rizik od takve razgradnje drvne tvari, drvo se moe biocidno impregnirati prije

nanoenja sredstava za povrinsku obradu.

Pravo zatitno sredstvo (preservative) materijal je koji, pravilno nanesen, prodire duboko u

drvo i titi ga od mikroorganizama to ga razaraju, ukljuujui i uzronike promjene boje

(modrila). Termin zatitno sredstvo esto se, meutim, rabi u vezi s materijalima za

povrinsku obradu, posebno lazurama, i tada podrazumijeva fungicide u lazuri.

Pri procjeni nunosti kemijske zatite treba uzeti u obzir prirodnu trajnost odabranog drva i

njegovu upotrebu.

Nekadanja pravila dobre inenjerske prakse zahtijevala su da se sve drvo koje je ugraeno

biocidno impregnira tako da bude nedostupno, tj. da oko njega ne struji zrak i da se ne moe

fiziki dosegnuti, kontrolirati, obnavljati ili zamijeniti. Danas se primjena kemijskih sredstava

za zatitu drva od djelovanja gljiva i insekata gdje god je mogue izbjegava ili pak svodi na

najmanju mjeru. Razlozi tome su pojaana zabrinutost zbog toksinosti takvih kemikalija u

naoj bliskoj okolini i ekoloka svijest novih narataja. Zatita okolia, naime, koja favorizira

drvo kao prirodni materijal s malom ili nikakvom potrebom za kemijskim i tehnolokim

intervencijama, nespojiva je s trajnom modifikacijom tog tvoriva kemikalijama opasnima za

ovjeka i ivotinje. Usto, drvo se odlikuje mogunou recikliranja, to je jedna od

najvanijih prednosti njegove sve ee primjene u gradnji, a kemijska zatita praktino

onemoguuje recikliranje drva u druge proizvode.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


47 47 47 47 47

47

Slika 65 Razredi ugroenosti (opasnost) drva s obzirom na izloenost graevnih elemenata. Legenda je

navedena u tablici 9

Primjena biocidnih tvari (dakle, tvari otrovnih za gljive ili insekte koji razaraju drvo) u novom

se ekolokom ozraju svodi na sljedee odrednice.

Treba primijeniti to manje kemijskih sredstava za zatitu drva, i to samo kad su

prijeko potrebna.

Kemijska se zatita primjenjuje samo onda kad je rizik od trajnog vlaenja i

truljenja velik, tj. kad su te pojave neizbjene (npr. kod je drvo u dodiru s tlom ili

je u vodi, odnosno kad su elementi velikog poprenog presjeka trajno izloeni

izravnim vanjskim klimatskim djelovanjima).

Kemijsku zatitu moemo primijeniti kad druge mjere, fizike i konstruktivne , nisu

provedive ili nisu dovoljne za osiguranje postojanosti drvnih elemenata.

Kemijski se impregniraju nosivi dijelovi i oni nedostupni, tj. oni ije je obnavljanje

preskupo.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


48 48 48 48 48

48

Razred opasnosti

Razred trajnosti

1

vrlo trajno

2

trajno

3

srednje

4

slabotrajno

5

nije trajno

1 Iznad zemlje i

pokriveno (suho)

2 Iznad zemlje,

pokriveno

(rizik vlaenja)

3 Iznad zemlje,

nije pokriveno

(periodi vlaenja)

4 U dodiru s tlom

ili vodom

5 U slanoj

vodi

Tablica 9 Potreba zatite drva s obzirom na prirodnu trajnost i uvjete izloenosti

Legenda:

U ovim uvjetima prirodna trajnost je uvijek dovoljna i nije potreban

zatitni tretman

Prirodna trajnost dostatna je u ovim uvjetima, za dijelove gdje moe

doi do jake kondenzacije preporua se zatitno sredstvo

Prirodna trajnost moe biti dovoljna, ali ovisno o vrsti drva,

permeabilnosti i uporabi zatitno sredstvo moe biti potrebno

U ovim uvjetima preporua se zatitni tretman, ali u odreenim

situacijama prirodna trajnost moe biti dovoljna

Zatitni tretman neophodan je u ovim uvjetima

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


49 49 49 49 49

49

Mogue je (iako ne uvijek i opravdano) primijeniti kemijsku zatitu onda kad drvo zbog

znatno manje trajnosti ne bi bilo konkurentan materijal za gradnju. Na proeljima zgrada

malokad je potrebno (ako je uope potrebno) primijeniti kemijsku zatitu, a ona je opravdana

na nosivim i zatvorenim elementima viekatnih objekata kao to su podlone letve drvenih

obloga. Ondje pak gdje se kemijska zatita primjenjuje, treba je provesti struno i temeljito,

tako da bude stvarno djelotvorna. Stoga se uvijek naglaeno preporuuje da kemijsku zatitu

izvode za to ovlatene institucije, tj. pogoni za industrijsku tlanu impregnaciju, kako bi

zatita bila potpuna i uinkovita, a ispiranje sprijeeno ili maksimalno ogranieno. Svi

impregnirani drvni elementi koji se na zgradi kroje, prepiljuju i spajaju moraju obvezno imati

nanovo zatiene elne presjeke, inae je impregnacija nesvrsishodna.

IZBOR SUSTAVA PREVLAKE (PREKRIVNOG SUSTAVA)

Prevlaka za drvo mora istodobno zadovoljiti nekoliko zahtjeva. Jedna strana prevlake u

dodiru je s drvnom podlogom i mora zadovoljavati specifinosti podloge, a druga, vanjska

strana prevlake mora biti otporna na vremenske utjecaje i dekorativna. Provjereno rjeenje

takvih razliitih potreba jest dizajniranje sustava prevlake u kojemu e svaki dio sustava

imati svoju zasebnu ulogu. Temeljni sloj treba zadovoljiti adheziju i poroznost podloge,

meusloj treba pridonijeti pokrivnosti (neprozirnosti), boji i punoi filma (esto djeluje kao

tekui zapunja), a zavrni sloj treba osigurati krajnju otpornost i sjaj prevlake. Pokazalo se

da takvo razdvajanje pojedinih funkcija slojeva ima prednosti i u pigmentiranih prevlaka i u

lazura te u prozirnih lakova. Nedostatak ovakovih vieslojnih prevlaka je sloen postupak

nanoenja.

Pri izboru sustava prevlaka izloenih vanjskim utjecajima uz estetske su kriterije jednako

vani, ako ne i vaniji, tehniko-zatitni kriteriji.

Vodi za izbor i kvalitativno razvrstavanje brojnih i raznorodnih vanjskih prekrivnih

materijala za drvo jesu prve dvije norme u skupini Europskih normi 927, EN 927-1 i DD ENV

927-2 o kojima su Miller i Turkulin detaljno pisali u asopisu Drvna industrija 52(3) 2001.

U tablici 10. navedene su preporuke za izbor vrste povrinske obrade ovisno o izloenosti

vremenskim utjecajima i traenoj dimenzionalnoj stabilnosti graevnih elemenata.

Izloenost vremenskim utjecajima ovisi o klimatskoj situaciji, strani svijeta kojoj je drvo

okrenuto i fiziko-konstrukcijskoj zatiti.Pravilan izbor sustava povrinske obrade ovisi o

temeljitom poznavanju njezinih svojstava.

to je prevlaka neprozirnija, to bolje titi drvo od razarajueg djelovanja svjetlosti, a s tog je

stajalita najbolje kad je prevlaka potpuno neprozirna. Tada, meutim, ne vidimo teksturu

drva, pa njegove estetske vrijednosti ( vane naem zadovoljstvu i ekolokoj svijesti) postaju

bespredmetne, jer se uope ne vidi nalazi li se ispod bijelog filma drvo, aluminij ili plastika.

Kako god, prozirne i svijetle tankoslojne lazure i lakovi, kroz koje dobro vidimo teksturu i boju

drva, nisu povoljni za povrinsku obradu izravno izloenoga vanjskog drva jer nemaju

dovoljnu trajnost. Poluprozirne lazure kompromisno su estetsko i tehniko rjeenje, a njihova

postojanost ovisi o kakvoi sastojaka, vrsti pigmenta i primjeni UV stabilizirajuih kemikalija.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


50 50 50 50 50

50

Izloenost

vremenskim

utjecajima

Traena dimenzionalna stabilnost

mala

(daane oplate)

srednja

(pergola,

balkonske

konstrukcije)

velika

(prozori i vrata)

mala

tankoslojna

lazura, slabo

pigmentirana

debeloslojna

lazura, slabo

pigmentirana

prozirni lak*,

debeloslojna

lazura, slabo

pigmentirana

srednja

tankoslojna

lazura, jako

pigmentirana

debeloslojna

lazura, jako

pigmentirana

debeloslojna

lazura, jako

pigmentirana ili

neprozirni lak

velika

tankoslojna

lazura, pokrivno

pigmentirana

debeloslojna

lazura, jako

pigmentirana ili

neprozirni lak

neprozirni lak

velike debljine

filma

Tablica 10 Preporuke za izbor povrinske obrade ovisno o izloenosti vremenskim utjecajima i traenoj

dimenzionalnoj stabilnosti (prema EN 927-1)

* Prozirni lakovi nisu pogodni za obradu elemenata izravno izloenih vremenskim utjecajima

od kojih se zahtijeva velika dimenzionalna stabilnost.

to je prevlaka deblja, to ona bolje titi drvo od nepoeljnog utjecaja vode. Pri tome vei broj

tanjih nanosa osigurava bolju zatitu nego velika debljina nanosa. Deblja prevlaka smanjuje

nakupljanje vode od oborina i iz vlanoga zraka, pa su godinja i viegodinja odstupanja

najveih i najmanjih iznosa ravnotenih sadraja vode drva manja. Potpuna nepropusnost

prevlake, meutim, nije poeljna zbog potrebe da dio vode iz drva ispari van. Osim vode

izvana, drvo, naime upija vlagu i iznutra, osobito iz prostorija velike relativne vlanosti. Ta se

voda zimi kree prema podruju manjeg pritiska zasienja vodene pare, tj. u hladnije,vanjske

dijelove elemenata, gdje moe kondenzirati i nakupljati se pod nepropusnom prevlakom.

Stoga prevlaka mora biti vodoodbojna, ali i paropropusna, a ta je dva svojstva teko

uravnoteiti. Miljenje o povoljnosti vrlo propusnih tankoslojnih lazura, koje je prije

dvadesetak godina bilo zasnovano na argumentaciji da je za drvo najbolje da die,

pokazalo se pogrenim, jer su najvee vrijednosti nakupljene vode u trogodinjem razdoblju

prelazile 20%, to je kritina granica za poetak truljenja drva.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


51 51 51 51 51

51

Danas se u Europi rabe debeloslojne lazure (high-build wood stain) , poznate i kao lak-lazure

(varnish stain), debljine suhog filma vee od 60 m. Ti proizvodi, uz dovoljnu pigmentaciju,

osiguravaju dobru zatitu od svjetlosti i vode. Za primjenu na proeljima preporuuje se ak

debljina od 100 m. Sadravaju vodoodbojno sredstvo, prozirne pigmente eljezova oksida i

fungicide. Debljina suhog filma proizvoda na vodenoj osnovi iznosi oko 120 m. Te

vrijednosti debljina prevlaka osiguravaju manje nakupljanje vode, manja odstupanja sadraja

vode, a time i manju pojavu pukotina nego u tankih prevlaka. Deblji filmovi erodiraju sporije,

tj. s izlaganjem im se debljina smanjuje sporije nego tanjima. Samo jedan dodatni sloj na

nominalno dvoslojni nanos lazure produljuje vijek trajanja zatite do obnavljanja za ak 30%.

Debljina filma osobito je vana na mehaniki najosjetljivijim mjestima, a to su bridovi

elemenata. Na njima se, zbog povrinske napetosti, pojavljuje tendencija povlaenja

prevlake i stvaranja tanjeg sloja ba na najnepovoljnijemu mjestu. Zaobljivanje svih bridova

vanjskih elementata potpuno rjeava taj problem (sl. 2).

vicarski Savezni institut za istraivanje materijala i ispitivanja (EMPA) (Eidgenssische

Materialprfungs-und Forschungsanstalt) te Struno udruenje proizvoaa prozora i fasada

(FFF) za povrinsku obradu proelja lazurama preporuuju ovaj sustav:

impregnirajui temelj (bezbojan, s fungicidom)

prvi i drugi meusloj lazure s organskim otapalima ili otopljene u vodi,

naneseni u tvornici (obraditi sve strane)

jedan ili dva sloja (ovisno o klimatskom optereenju i navodu proizvoaa))

jako pigmentirane tankoslojne ili debeloslojne lazure (s organskim otapalima

ili vodene) nanesena na gradilitu.

Za neprozirnu (pokrivnu) obradu preporuuju:

pokrivno pigmentirani temelj s organskim otapalima ili vodom (bijeli), nanesen

u tvornici (obraditi sve strane); u podrujima s vrlo vlanom klimom treba

nanijeti i impregnirajui temelj s biocidom

dva do tri nanosa (ovisno o klimatskom optereenju) pokrivno pigmentirane

lazure ili pigmentiranog laka; zadnji sloj treba nanijeti na gradilitu.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


52 52 52 52 52

52

PRIPREMA POVRINE DRVA I NANOENJE MATERIJALA ZA POVRINSKU OBRADU

Povrina drva za proelja koja e se povrinski tititi prevlakama mora biti ista i suha.

Vlanost drva ne bi smjela prelaziti 15%. Povrinska hrapavost drva za proelja ovisi o

obradi povrine koja odreuje i krajnji izgled i utjee na postojanost. Povrine na koje e se

nanositi prekrivni materijali mogu biti dobivene grubim piljenjem, etkanjem i

pjeskarenjem, blanjanjem i bruenjem ili samo blanjanjem. Piljenjem dobivene povrine

hrapave su i imaju nadignuta vlakanca koja naglaavaju povrinsku teksturu drva. I kada je

prevlaka pokrivno pigmentirana, struktura povrine drva ostaje vidljiva. Za takve povrine

pogodnije su elastine prevlake koje nisu iskljuivo filmogene (npr. vodorazrjedive akrilatne

lazure).

Na povrinama dobivenim etkanjem ili pjeskarenjem takoer je naglaena struktura drva jer

je dio ranog drva uklonjen. Povrine pripremljene na taj nain trebaju biti paljivo oiene

kako bi se sprijeila mogua oteenja na filmogenim prevlakama. Dobro izblanjane i potom

izbruene povrine vrlo su dobra podloga za prevlake. Prainu nakon bruenja treba paljivo

ukloniti s povrine i iz pora. Na pravilno blanjanim povrinama nee biti problema s

povrinskom obradom. Blanjanje tupim noevima stvorit e, meutim, zgnjeena i nadignuta

vlakanca koja mogu utjecati na prionljivost prevlake.

Povrinska obrada proelja najee se provodi kombinacijom obrade elemenata u

industrijskom pogonu i zavrne obrade na samom gradilitu. Obrada u tvornici ima prednost

zbog ujednaenosti kvalitete i koliine nanosa, te mogueg nanoenja temelja na sve strane

elementa jednim prolaskom preko povrine. Najee se to provodi postupcima oblijevanja,

trcanja ili vakuumskim nanoenjem.

Zavrni se slojevi prevlake na gradilitu obino nanose kistom ili trcanjem (najee airmix

postupkom). Kistom postiemo dobro prodiranje materijala u drvo, iako izgled povrine nije

uvijek ujednaen. Takav nain nanoenja zahtijeva proizvode koji se sue relativno polako

te stoga nije mogue nanijeti debeli sloj bez tragova kista. To je osobito vano za pokrivne

prevlake ija je trajnost proporcionalna debljini filma. Dva sloja kistom nanesene pokrivne

prevlake imaju debljinu suhog filma od 30-40 m, dok dva sloja airmix trcanjem nanesenog

filma imaju potrebnu debljinu od 120 m. Za primjenu impregnacija i lazura nanoenje

kistom bolje je rjeenje jer materijal bolje prodire u drvo i konani izgled proizvoda je ljepi.

1.3.6 Odravanje i obnavljanje

Obnavljanje, periodini pregledi i odravanje ugraenoga drva neizbjeni su ako se eli

odrati dugotrajna, postojana ljepota i tehnika funkcionalnost drvenih dijelova zgrada. O

oekivanim rezultatima odravanja i predvienom vijeku trajanja proizvoda ovisi koliko emo

esto, na koji nain i kojim mjerama i radovima provoditi odravanje i renoviranje. Pravila i

tonih preporuka o tome nema, jer uestalost kontrole i izbor mjera obnavljanja ovise o

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


53 53 53 53 53

53

prevelikom broju initelja, od kojih su mnogi nepredvidivi ili promjenjivi (izloenost

vremenskim uvjetima, primijenjeni drvni materijali i svojstva drva, nain izrade i oblikovanje

elemenata, estetski zahtjevi itd.).

Unato svemu, mogue je vrlo uopeno ustvrditi da iskustvo pomae pri okvirnom

odreivanju razdoblja obnavljanja. Nosive konstrukcije moraju se redovito kontrolirati. One

koje nisu povrinski obraene a izraene su od prirodno manje trajnog drva, moraju se svake

dvije godine pregledati i prema potrebi popraviti. Konstrukcije od prirodno trajnijih vrsta drva,

koje su usto i kemijski zatiene, struno se pregledavaju svakih deset godina.

Iako se o funkcionalnoj postojanosti drva na zgradama mnogo raspravlja, i zbog opreza je

dobro provoditi este preglede i obnavljanja, treba se vratiti tradicijskim primjerima s poetka

teksta. Pritom se jasno vidi da pravilna i primjerena uporaba drva u gradnji osigurava

njegovu veliku postojanost i prua nam optimizam glede budue primjene drva u

zgradarstvu.

Hrvoje Turkulin

Zatita drva


54 54 54 54 54

54

2 LITERATURA - REFERENCES

1. Graystone, J. (1985): The care and protection of wood (90 pp.): Slough (England): ICI

Paints Division.

2. Landolf, A.; Eggenberger, N. (2001): Dreischichtplatten als Fasadenverkleidnungen.

Kompetenz Zentrum Holz 9 (2): 4 12.

3. Ljuljka, B., Turkulin, H. (1986): Tradicionalna primjena hrastovine. Glasnik za umske

pokuse, posebno izd. 3, 415 - 437.

4. Miller, E. R.; Turkulin, H. (2001): Standardi za razvrstavanje i ispitivanje vanjskih premaza

za drvo EN 927. I dio: Standardi za razvrstavanje i procjenjivanje premaza EN 927 1 i DD

ENV 927 2. Drvna ind. 52 (3): 117 123.

5. Risi, V. (2001): Dreischichtige Massivholzplatten: Spannungen bei Klimawechsel.

Kompetenz Zentrum Holz 9 (2) 1 4.

6. Sell, J. (1989): Eigenschaften gebrulicher Holzarten. Blauen: Schweizer

Baudokemntation.

7. Sell, J. (2000): Bedeutung des konstruktiven Wetterschutzes bei Holzfassaden. U: Die

Gebudehlle (J. Blaich, ed.): 3 10. Dbendorf, vicarska: EMPA Akademie

8. Sell, J.; Fischer, J.; Wigger, U. (2001): Oberflchenschutz von Holzfassaden. Lignatec

13/2001, 27 pp. Zrich: Lignum.

9. Turkulin, H.; Jirou-Rajkovi, V.; Grbac, I. (1997): Povrinska postojanost drvnih graevnih

konstrukcija. umarski list 121 (11/12):617 - 630.

10. Turkulin, H. ; Jirou Rajkovi, V.; Bogner, D. (1999): Structural effects of weathering on

unprotected and painted wood. Proceedings: Surface properties and durability of exterior

wood building components (H.Turkulin, Editor); 30 April 1999, Zagreb, Croatia. Paper 3: 1

20. Zagreb: Faculty of Forestry.

*** Wood Building Technology 4. Wood Text Series, Ottawa 1993: Canadian Wood

Council. (Hrvatski prijevod: Tehnologija drvenih graevina, Prirunik za projektiranje i nadzor

drvenih graevina. Zagreb, 1997: Mozaik knjiga).

Documents

ZAŠTITA DRVA, Hrvoje Turkulin