LL OOKK AALL NNAA RRAAZZVVOOJJNNAA SSTTRRAATTEEGGII JJAA

LL OOKK AALL NNEE AAKK CCII JJSSKK EE GGRRUUPPEE MM AARREETTAA 22001144--22002200..

V 11.0

16.06.2016.

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG

„Mareta“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014.-2020., Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

2

SADRŽAJ

Sadržaj ......................................................................................................................................... 2

1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................ 4

2. Osnovne značajke područja LAG-a ........................................................................................ 5

2.1 Opće zemljopisne značajke područja ................................................................................ 5

2.1.1 Položaj i granice područja........................................................................................... 5

2.1.2 Geomorfološke i klimatske značajke područja ........................................................... 6

2.1.3 Prirodna baština LAG-a .............................................................................................. 8

2.1.4 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ..................................................................... 9

2.1.5 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................ 11

2.2 Gospodarske značajke područja ...................................................................................... 17

2.2.1 Poljoprivreda i ribarstvo ........................................................................................... 19

2.2.2 Turizam ..................................................................................................................... 20

2.2.3 Tržište rada ............................................................................................................... 23

2.3 Demografske i socijalne značajke područja .................................................................... 25

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ..................... 28

3.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ...................................................... 28

3.2 SWOT analiza ................................................................................................................. 30

4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ......................................................................... 32

4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područje LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 .................................................................................................................. 34

4.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ............................ 41

4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje .................... 41

4.4 Inovativan i integrirani karakter Strategije ...................................................................... 43

4.5 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ..................................................... 45

4.6 Opis odabira projekata na razini LAG-a ......................................................................... 45

3

5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ................................................................. 48

5.1 Opis partnerstva ............................................................................................................... 50

6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................. 51

7. Način praćenja i procjene provedbe LRS.............................................................................. 52

7.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS .................................................................. 54

8. Opis sposobnosti provedbe LRS ........................................................................................... 55

8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ...................... 55

8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................ 55

8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................... 56

8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ......................... 58

9. Financijski plan ..................................................................................................................... 59

10. Dodaci ................................................................................................................................. 62

Napomena:

Ova strategija predstavlja projektnu aplikaciju za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2 i 19.3 te 19.4, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

4

1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Mareta“

Adresa sjedišta LAG-a: Trg hrvatske nezavisnosti 2 23273 Preko, otok Ugljan

Web stranica: http://www.lagmareta.hr/

Kontakti:

Tel: +385 (0)23-286445 /kućni 108 Mob: +385 (0)95-4808080

E-mail: lagmareta@gmail.com; info@lagmareta.hr

Datum osnivanja/registracije: 19.06.2012. / 02.10.2012.

OIB: 16531418012

MB: 02932164

Registarski broj udruge: 13001420

RNO: 0226701

IBAN: HR8423900011100625640

Broj jedinica lokalne samouprave:

7

Uključene jedinice lokalne samouprave:

Grad: Nin, naselja grada Zadra: Brgulje, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zapuntel, Općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka, Sali

NUTS II: Jadranska Hrvatska

Površina LAG-a (ARKOD): 377,86 km2 - samo površina kopnenog dijela, bez morske površine

Broj stanovnika (2011.): 15.875

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR (90%), RH(10%)

5

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta obuhvaća cjelovito područje 6 JLS te dijela naselja koja administrativno pripadaju gradu Zadru. U svom sastavu ima grad Nin i općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali (koje administrativno pripadaju Zadarskoj županiji), a od naselja koja su u sklopu grada Zadra obuhvaća naselja: Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel. Na kopnu se nalazi grad Nin, općina Privlaka te naselja Petrčane i Kožino. LAG Mareta sveukupno obuhvaća 41 naselje.

Na otoku Ugljanu nalaze se općine Kali, Kukljica i Preko (u sastav o. Preko ulaze i naseljeni otoci Ošljak, Sestrunj i Rivanj), općina Sali nalazi se na Dugom otoku i prostire se cijelom njegovom površinom te uključuje i naseljeni otok Zverinac. Naselja Grada Zadra koja se nalaze na otocima su Molat, Brgulje i Zapuntel - na otoku Molatu, Mali i Veli Iž na otoku Ižu, te naselja Olib, Rava, Silba, Premuda i Ist koja se nalaze na istoimenim otocima.

Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Jadranska Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 377,86 km2 što predstavlja 0,67% kopnenog teritorija (RH) te 10,36% teritorija Zadarske županije (ZŽ). Ne postoje službeni podaci o površini morskog dijela LAG-a koja obuhvaća veći dio teritorija LAG-a, te se svi podaci o površini odnose isključivo na kopneni dio (uklj. otoke). U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika. Između dva popisa stanovništva iz sastava grada Nina izdvojila se općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo veliko smanjenje broja stanovnika i površine grada Nina, konkretno je riječ o 1.508 stanovnika naselja Vrsi prema popisu stanovništva iz 2001.g. Broj kućanstava između dva popisa nije moguće usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011. godine te se ne može utvrditi broj kućanstava na području zadarskih naselja u 2011. godini. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS tada je došlo do smanjenja broja kućanstava za 31 ili za -0,64 %. I ovaj pad broja kućanstava u najvećoj mjeri odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz Grada Nina i osnivanja Općine Vrsi 2006. g. Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -4,54%, što također odražava novu administrativnu podjelu, izdvajanje općine Vrsi iz grada Nina. Gustoća stanovnika LAG-a za 17,39 % veća je od prosjeka RH a od prosjeka ZŽ je veća 96,65 %. (Dodatak 3. - Tablica 1.).

Na području LAG Mareta izgrađenost stambenih jedinica znatno premašuje potrebe za stanovanjem, na njegovom području veliki je broj kuća za odmor, ali i objekata koji služe za iznajmljivanje. Ukupan broj stanova na području LAG-a se povećao između dva popisa stanovnika 14,60% i 2011. godine je iznosio 13.533 stanova. Pri tome se broj stanova koji su stalno nastanjeni povećao za 0,27 % (ukupno 4.797 stanova), ali se povećao i broj povremeno nastanjenih stanova (za 57,80 % ili 1.012 stana) te napuštenih stanova (24,72% ili 87 stanova). Broj stanova za iznajmljivanje 2011. godine bio je 1.082, a broj stanova za odmor se također povećao za 0,18% i iznosio je 4.426 stanova.

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Unutar ZŽ nekoliko je prostorno razvojnih cjelina. Otoci LAG-a Mareta pripadaju cjelini Zadarsko-biogradski otoci koji se po prostorno razvojnom i demografskom kriteriju diferenciraju. Otok Ugljan se razvija kao prigradska zona grada Zadra. Svi ostali otoci, mogu se svrstati u kategoriju manjih i pučinskih otoka. Tu se svojom veličinom ističe Dugi otok.

6

Kožino i Petrčane su sjeverozapadna naselja koja administrativnu pripadaju gradu Zadru na koja se nadovezuje područje grada Nina.

Slika 1. Grafički prikaz područja LAG-a „Mareta“ s granicama LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG

LAG Mareta obuhvaća područje zapadnih općina ZŽ te područje zadarskih otoka u vidu naselja grada Zadra. Na istoku, LAG Mareta graniči s područjem općina Vrsi i Ražanac (koji se nalaze u LAG- u Bura), dok južni dio kopnenog dijela LAG-a graniči sa općinom Poličnikom (LAG Bura) i gradom Zadrom te područjem LAG-a Laura. Općina Sali, odnosno Dugi otok kao najjužniji otok LAG-a graniči sa područjem Šibensko-kninske županije, a granica se nadalje proteže na sjeveroistok gdje razdvaja Ugljan i Pašman. Na sjeveru otoci grada Zadra graniče s Primorsko – goranskom županijom, te na sjeveroistoku s JLS na otoku Pagu (LAG Mentorides).

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta predstavlja tipičan otočni LAG iako svojim prostorom obuhvaća i priobalni dio sjeverne Dalmacije. To je prostor iznimno vrijedne krajobrazne raznolikosti i različitih geomorfoloških cjelina. Otoci zadarskog arhipelaga su usitnjeni, a njihove plodne flišne zone uglavnom su potopljene morem nakon postpleistocenog izdizanja morske razine. Stoga je važna značajka ovog usitnjenog otočja izduženost otoka i nizova, usporednost nizova otoka i morskih „kanala“ s obalom (tzv. dalmatinski tip obale) i razmjerno istaknuta hipsografija. Dijeli se na sjevernu usitnjenu skupinu, ugljansko-pašmanski niz i dugootočku skupinu. Sjeverna usitnjena skupina obuhvaća Silbu, Olib, Premudu, Ist, Škardu, Molat i Tun s pripadajućim otočićima. Ugljansko-pašmanskoj skupini pripadaju najnaseljeniji Ugljan te Sestrunj, Rivanj i Ošljak. Dugootočka skupina obuhvaća Dugi otok, Ravu, Iž, Zverinac, Lavdaru, Katinu i druge pripadajuće otočiće.

U priobalnom području LAG-a Mareta nalazi se Privlaka koja ima povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi vapnenačkom, te uglavnom pješčanim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu omogućile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na

7

pjeskarenje, ali su velike mogućnosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj ovog naselja. Prostor Privlake obuhvaća jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova primorja Ravnih kotara, no njezina obala izrazito je razvedena. Od ukupne njene dužine na kopneni dio otpada 14,30 km, a na otočki 0,35 km. Uravnjeni priobalni pojas tu je mahom prekriven mlađim kvartarnim naslagama (pijesci, pjeskovite gline, diluvijalni i aluvijalni nanosi i sl. Mekana podloga tla omogućila je stvaranje znatnih zona pod pedološkim pokrovom koji omogućuje razvoj poljoprivrede. Područje grada Nina nalazi se na sjevernom kraju Ravnih kotara koje geomorfološki uglavnom definira izmjena vapnenaca i fliša. Vapnenačke stijene se odlikuju povišenom poroznosti uslijed čega na njima izostaju izvori vode ili tekućice. Prisutnost fliških naslaga, zbog zastupljenosti glina koje su nepropusne, zaslužna je za prisutnost vode i plodnost zemlje. Poznato Ninsko blato nalazi se u pjeskovitim glinama koje se taloži u plićacima Ninskog zaljeva, a prisutnost raspadnute organske materije daje mu tamnu boju i snažan sumporast miris. Ninska solana, koja se također nalazi u Ninskom zaljevu, duguje svoju prisutnost morfologiji, gdje kolebanje razine plime i oseke na blagoj i spuštenoj obali, uz djelovanje Sunca rezultira precipitacijom soli.

Geomorfologija otoka LAG-a Mareta ukazuje na znatne razlike u odnosu na susjedno kopno. Visinske kote ovdje prelaze i 300 m (Vela Straža 337 m), a često su iznad 200 m. Prevladavaju karbonatne stijene, a fliš i druge mekše taložine su izuzeci, tj. potopljeni su morem. Za život i razvoj oduvijek su bile značajne dolomitne agrarno vrednovane zone, uglavnom pogodno okrenute prema kopnu, dok su najistaknutije vapnenačke zone služile kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci. Završna faza oblikovanja otoka dogodila se nakon posljednje oledbe u pleistocenu. Otoci su geološki uzdignute bore čiji se hrptovi pružaju usporedno s obalom u tzv. dinarskom smjeru. Ove forme reljefa poznate su kao "dalmatinski" tip obale. Visine kod sjeverne usitnjene skupine otoka ne prelaze 174 m, koliko ima najviši vrh, Straža na otoku Istu. Karbonatne zone otoka karakteriziraju prvenstveno krške pojave, jače ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama vrtača. Stijene koje dominiraju u građi otoka su dolomiti i vapnenci. Dolomiti su tradicionalno agrarno vrednovane zone, dok je vapnenački krš jedino iskoristiv kao sitnostočarski kamenjarski pašnjak.

Dugi otok je najveći (114 km2) i najduži otok (44,4 km) zadarske otočne skupine. Glavna geomorfološka karakteristika otoka je prevlast krškog tipa reljefa na karbonatnoj litološkoj osnovi. U geološkom sastavu otoka prevladavaju vapnenci i dolomiti u kojima su se krškim i fluviokrškim procesima modelirali različiti egzokrški i endokrški reljefni oblici. U oblikovanju otočne obalne crte, jedne od najrazvedenijih na istočnoj obali Jadrana (indeks razvedenosti je 4,5), očituje se i utjecaj abrazije, osobito na jugozapadnoj strani otoka, otvorenoj utjecaju vjetrova s pučine Jadranskog mora (Džaja, 2003.). Upravo zbog geomorfoloških specifičnosti Dugog otoka južni dio otoka, točnije šire područje uvale Telašćica zaštićeno je statusom parka prirode. Na oblikovanje reljefa Dugog otoka utjecao je i čovjek kultiviranjem plodnih otočnih površina, nastalih u reljefnim udubinama i padinama. Ostali otoci dugootočke skupine otoka su manji i geomorfološki se ne razlikuju od ostalih otoka Zadarskog arhipelaga. Za život na otocima važne su dolomitne, agrarno vrednovane zone koje su pretežno okrenute prema kopnu, a vapnenačke zone koriste se kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci.

Ovisno o litološkoj podlozi, klimatskim uvjetima i biljnom pokrovu, pedološki pokrov odražava karbonatnu ili flišnu podlogu, sredozemno podneblje i odgovarajuće klimazonalne biljne zajednice. Manji dio tala je antropogeniziran. Jedino veće je Zapuntelsko polje na otoku Molatu. Osnova su oskudnog otočkog poljodjelstva s najistaknutijim uzgojem maslina, loze, povrtnica, smokava i još ponekih vrsta voća. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i druge. Pored

8

degradiranih oblika makije, zastupljeni su kamenjari čije se biljne zajednice sastoje od bodljikavih i mirisnih biljaka trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina, drača te ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja.

Područje LAG-a Mareta karakterizira jadranski tip mediteranske klime sa suhim i vrućim ljetima, vlažnim i blagim zimama, s maksimalnim padalinama u kasnu jesen (XI i XII) a minimalnim u toku ljeta (VII i VIII). Prema Koppenovoj klasifikaciji LAG Mareta odnosno, otočno i obalno područje ZŽ pripada Csa tipu klime - sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom. Količina oborine, određena nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl., u prosjeku iznosi 800 – 900 mm/god. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka (mjereno u razdoblju od 1949. – 1988. god.) je za primorski dio oko 71,5% (70-75% zimi, a 65-70% ljeti). Vezano za dnevni hod temperatura, najveća je vlažnost zraka u jutro, a najmanja poslijepodne. Na području LAG-a u ljetnoj polovici godine (travanj-rujan) broj sunčanih sati više je nego dvostruko veći od broja sunčanih sati u zimskoj polovici godine (listopad-ožujak). Na otocima prosječna vrijednost trajanja sunčeva sijanja iznosi 2.491 sati godišnje. Izloženost vjetrovima je dosta izražena iako najčešće nisu izrazito jaki. Najistaknutiji vjetrovi su po učestalosti bura, jugo i ljeti maestral. Levanat, tramuntana, lebić učestalije pušu zimi. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvježavajući maestral koji ublažuje ljetne vrućine, zimi prevladavaju bura i jugo, a slabije tramuntana, levanat i pulenat.

2.1.3 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Najznačajnija prirodna baština na području LAG-a je Park prirode Telašćica (proglašen 1988. godine izdvajanjem SZ dijela Nacionalnog parka Kornati). Status zaštićenog područja Telašćica je dobila zahvaljujući vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, raznovrsnim zajednicama morskog dna te arheološkim lokalitetima. Park prirode Telašćica s akvatorijem od 13 otoka i hridi, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more. Kopneni dio parka izuzetno je diferencirano krško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim je dijelom pjeskovito dno prošarano kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije te bogatstvom drugog biljnog i životinjskog svijeta. Temeljni fenomeni Parka su uvala Telašćica, strmac Dugog otoka (dugootočke „stene“) i jezero Mir. Parkom upravlja JU Park prirode Telašćica, a za Park je izrađen Plan upravljanja za razdoblje 2012.-2022. Godine te Prostorni plan uređenja („Narodne novine“ broj 22/14). Od svih otoka koje obuhvaća Park prirode Telašćica jedini naseljeni je Dugi otok, ali unutar Parka nema niti jednog naselja. Oko 2/3 područja je pomorsko dobro, a na otoku Sestrica Vela nalazi se svjetionik kojim upravlja Plovput d.d. U značajnu prirodnu baštinu ulazi i maslinik Saljsko polje gdje se nalaze masline stare i do 700 godina. (Dodatak 3. – Tablica 2.). Na području LAG-a nalazi se cijeli niz sačuvanih prirodnih područja koja su evidentirana u prostornim planovima uređenja.

Prema NATURA 2000 na području LAG Mareta određena su SCI1 područja koja zauzimaju 53.924,75 ha ili 14,91% površine LAG-a, a SPA2 područja zauzimaju površinu od 25.292,93 ha ili 6,99 % površine. S obzirom da se ove dvije razine zaštite dijelom preklapaju zaštićena površina iznosi 61.959,49 ha ili 17,13 % ukupne površine LAG-a.

11 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa , kao i prirodnih tipova od interesa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2015

9

Na području LAG-a kao i cijele ZŽ očekuje se nepovoljan utjecaj klimatskih promjena koje će se prije svega ogledati na šumske ekosustave (prvenstveno opasnost od požara). Stoga je potrebno razvijati mjere koje će doprinositi smanjenju utjecaja klimatskih promjena na području LAG-a. Potrebno je razvijati i planove upravljanja područjima NATURA 2000. (Dodatak 2.)

2.1.4 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Područje LAG-a Mareta je naseljeno od pretpovijesnih vremena, o čemu svjedoče i arheološki nalazi u pećini Vlakno (Dugi otok, općina Sali) koja je bila stambeni prostor iz kraja ledenoga doba i najstarija je do sada poznata čovjekova nastamba u zadarskoj regiji. U predrimskom dobu Nin je značajno liburnsko naselje (nekropola iz željeznog doba u Ninu), a najznačajnije naselje je Zadar (Jadera). Područje u I st. dolazi pod rimsku upravu. Cijelo područje obilježeno je maritimnim značajem Zadra koji se razvija na prijelazu iz istočno jadranskih plovnih puteva prema pučinskim rutama za Ravenu, Veneciju i Trst. U prilog tom značaju ide i najstariji spomen ribarstva u Hrvata, Darovnica koja potječe iz perioda od 986. do 999. god., kojom zadarski plemići ustupaju Samostanu sv. Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku. Otok Silba je pak sa svojim brodovljem i parunima bila najveća pomorska sila u arhipelagu u doba jedrenjaka, te su u XVII st. imali 98 jedrenjaka za malu i dugu - prekooceansku plovidbu. U antičko doba Nin (Aenona) je bio municipij dok je Zadar imao status kolonije, a od VII st. bio je glavni grad bizantskog temata Dalmacija. Grad Nin je za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio jedan od stolnih gradova u kojemu su se povremeno održavali sabori i sinodi. Područje Nina i Zadra izloženo je neprekidnim nastojanjima Venecije za zauzimanjem ovih prostora. Nakon što je Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju (1409.) Veneciji započinje dugo razdoblje njene vladavine, sve do propasti Mletačke republike. I pod Mletačkom republikom snažna je društvena i gospodarska interakcija sa hrvatskim zaleđem. Nakon pada Mletačke republike područje dolazi pod Austrijsku upravu, koju smjenjuje okupacija Francuza (1805-1813). Nakon uspostave austrijske vlasti Zadar je glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije, sve do okupacije 1918. godine kad je Rapalskim ugovorom predan Italiji, a pripojenje matici zemlji bilo je u studenom 1944. godine. Nakon toga Zadar i okolica doživljavaju snažan društveni i gospodarski napredak, koji biva prekinut u Domovinskom ratu kad je grad bio izložen neprijateljskim napadima te su bili zaustavljeni gospodarski tokovi okupacijom dijela zaleđa. Nakon 1995. godine i oslobođenja zaleđa (u akciji Oluja) te pogotovo izgradnjom autoceste A1 (koja povezuje hrvatski sjever i jug) početkom 2000-tih te općom stabilizacijom društvenih prilika područje Zadra i njegove okolice nastavlja svoj društveni i gospodarski razvoj u promijenjenim društvenim, gospodarskim i političkim uvjetima.

Najznačajnija kulturna baština je povijesna jezgra grada Nina smještena na plitkom ravnom otoku dužine oko 450m. Iz tog perioda sačuvan je urbani raster, ostaci hrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Znamenita je i crkva sv. Križa iz 9. stoljeća, a na području grada Nina pronađena je i Višeslavova krstionica. Veliku vrijednost imaju i ostaci katedrale Sv. Anselma sa zvonikom iz romaničkog razdoblja, ostaci crkve Sv. Marije te ostaci dvaju brodova pronađenih u ninskoj luci. Oni, uz ostalo nalazište, govore o velikoj važnosti Nina kao luke na tom dijelu Jadrana. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro grada Nina čuvaju se: Judin srebrnjak, slika s prikazom ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st. te brojni zavjetni darovi. Najznamenitija osoba područja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni

10

zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice kao i glagoljaškoga bogoslužja.

Otoci na području LAG-a također su naseljeni od pretpovijesnog doba i/ili antičkog doba. Na cijelom području najviše je zaštićenih objekata sakralne baštine, a neki od značajnih zaštićenih objekata kulturne baštine su: predromanička crkva sv. Pelegrina u Savru (Dugi otok) sakralni je objekt nulte kategorije; Muzej franjevačkog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu (Školjić, Preko) s 56 predmeta i umjetnina; tvrđava Sv. Mihovila (Ugljan); crkva Gospe od Sniga u Kukljici; crkvica sv. Marije u Malom Ižu iz XI. st.; Kapetanska kuća Marinić i Toreta u Silbi; Komunjski magazin – stara uljara u Premudi; Obrambena kula „Kaštel“ u Olibu; ostaci niza brodoloma u podmorju područja LAG-a.

Osim materijalne baštine na području LAG-a značajna je i nematerijalna kulturna baština kao što je lončarstvo na otoku Ižu koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Specifičnost iškog lončarstva je u radu na ručnom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Do sada je utvrđeno 18 tradicijskih oblika iškog lončarstva. U Velom Ižu nalazi se etnografska zbirka (nastala 70-tih godina 20. stoljeća), a koja sadrži tekstil, keramiku, predmete od drva, pruća, kože, metala te stare fotografije. U Malom Ižu nalazi se Kulturno-povijesna zbirka koja obrađuje kulturnu povijest otoka Iža od prapovijesti do današnjih dana. Područne zbirke u Velom i Malom Ižu oformljene su u sklopu Narodnog muzeja Zadar (čiji je osnivač ZŽ). Na Olibu se nalazi Etnografska zbirka Rafaela Pulišića danas broji 250 predmeta, smještena je u prizemlju obiteljske kuće koje je nekada bilo u funkciji uljare. Svetkovina Gospe od Zečeva u Ninu vrlo je značajna nematerijalna kulturna stečevina Nina, obuhvaća osim religijskog aspekta i mnoge izvan liturgijske obrede. Tovareća mužika iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pučkog običaja batarela, što je naziv za skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke čime su u dugim i hladnim noćima njome tjerali zle duhove, ali su se veselili i rugali, a najčešće udovcima ili udovicama koji bi se ponovno vjenčavali.

Sveukupno je na području LAG-a na nacionalnoj razini zaštićeno 42 pokretna kulturna dobra, 48 nepokretnih kulturnih dobara te 3 nematerijalna kulturna dobra. (Dodatak 3. – Tablica 3.). Prostornim planovima JLS sveukupno je evidentirano i zaštićeno prostornim planom uređenja 309 kulturnih dobara – materijalna baština.

Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i čuvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pučke baštine jer su sredstva lokalnih, županijskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture nedovoljna.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Povoljan geostrateški položaj u RH s obzirom na blizinu Zadra kao središta županije i njegovu dobru povezanost cestovnim i avio prijevozom s ostatkom RH i Europom

Povoljna mediteranska klima, područje stoljećima atraktivno za život

Očuvana kulturna i prirodna baština svjetske, nacionalne, regionalne i lokalne razine

Nepovoljan položaj na samom SZ rubu županije, te smješten na nizu naseljenih otoka od kojih su neki vrlo mali

Očekivane klimatske promjene će stresno djelovati na pojedine vrste i staništa

LAG se najvećim dijelom nalazi na otocima, ovisan je o povezanosti sa kopnom

Naselja unutar grada Zadra predstavljaju vrlo mali dio populacije te njihove razvojne potrebe nisu od prioritetnog interesa za gradsku administraciju (Zadar je administrativno središte ZŽ)

11

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati programe s ciljem očuvanja kulturne i prirodne baštine na način da se isti koriste kao osnova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima

Izrađivati planove upravljanja područjima NATURA 2000

Izboriti više sredstava iz proračuna grada Zadra za razvojne projekte zadarskih naselja koji se nalaze u LAG-u Mareta

Nema dovoljno izvora sredstava namijenjenih za razvoj programa, mjera i projekata zaštite prirodne i kulturne baštine na lokalnoj razini

Ruralna zajednica nije prepoznata u svojoj multifunkcionalnoj ulozi u Programu ruralnog razvoja RH

Korištenje i zaštita kulturne i prirodne baštine bez podizanja svijesti stanovništva podložna je komercijalizaciji

2.1.5 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Na području LAG-a nema jaslica, vrtići se nalaze u 6 JLS (ukupno 11), dok se u naseljima Grada Zadra nalazi samo jedan u naselju Kožino, na otocima grada Zadra nema vrtića. Predškolski program se odvija u vrtićima, osim na otoku Silbi gdje je organiziran u sklopu područnog odjela OŠ. Na ostalim malim otocima nema organiziranog predškolskog obrazovanja, već se ono odvija u Zadru. Većinu vrtića potrebno je obnavljati i/ili opremati, ali ni za jedan nema pripremljene tehničke dokumentacije. Također na ovom području nema niti jedne dječje igraonice. Osnovnoškolsko obrazovanje se odvija na cijelom području LAG-a u ukupno 17 objekata – školskih zgrada - koje imaju organiziranu nastavu od 1. do 8. razreda, osim u Kalima i Kukljici te u 2 škole u Ninu i Preku gdje je nastava organizirana za prva 4 razreda OŠ te djeca nastavljaju obrazovanje u matičnim školama u Ninu i Preku. Na otocima grada Zadra aktivne su samo dvije OŠ – na Silbi i Ižu, kao područni odjeli OŠ Zadarski otoci čije je sjedište u Zadru. Ostali mali naseljeni otoci, njih 7, nemaju organizirano osnovnoškolsko obrazovanje te djeca već od prvog razreda OŠ, odnosno za predškolski program, moraju ići u Zadar. Nepostojanje predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na malim otocima uvjetuje iseljavanje mladih obitelji s obzirom da je javnim prijevozom postojećeg rasporeda nemoguće svakodnevno putovati do škole i nazad. Također na području LAG-a više je napuštenih školskih objekata koje je potrebno urediti i prenamijeniti, ali nema pripremljene tehničke dokumentacije. Na području LAG-a nema srednjih škola, kao ni ustanova visokoškolskog obrazovanja, te učenici svakodnevno putuju u Zadar ili tamo borave za vrijeme nastave. Knjižnice postoje na Dugom otoku (o. Sali), na Silbi i Olibu kao Knjižnični stacionari Gradske knjižnice Zadar, u Općini Kali postoji Narodna knjižnica Kali, u Ninu se priprema tehnička dokumentacija za uređenje knjižnice. Bibliobus - pokretna knjižnica Gradske knjižnice Zadar - ima postaje u slijedećim naseljima: Privlaka, Petrčane, Kožino, Nin, te na otocima Ugljan, Dugi otok i Iž, u pravilu dva puta mjesečno. Od ustanova namijenjenih cjeloživotnom učenju u općini Preko nalazi se Pučko otvoreno učilište. Na području Nina nalazi se Muzej ninskih starina (čija je obnova završila 2004.) kojim upravlja Arheološki muzej Zadar (osnivač RH) te dvije muzejske zbirke - riznica crkve sv. Anselma (zbirke uglavnom sakralno/religijskih predmeta, nastalih u periodu od 9. do 19. stoljeća). U otočnim zadarskim naseljima nalaze se dvije etnografske zbirke (Veli Iž i Olib) te jedna kulturno-povijesna zbirka (Mali Iž), već navedene u poglavlju 2.1.4.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se putem niza područnih ambulanti opće medicine koje se nalaze u svim JLS i zadarskim naseljima osim u naselju Petrčane. Međutim, niz ambulanti, odnosno naselja i manjih otoka, nemaju matičnog doktora već doktor dolazi s drugih otoka najviše nekoliko dana u tjednu, što je veliki problem za hitnu medicinu. Stomatološke ambulante (javne ili privatne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima. Ljekarne (privatne ili javne) nema također u Kukljici te u zadarskim naseljima, osim u naselju Kožino. Zavod za

12

hitnu medicinu ZŽ ima na području LAG-a dvije ispostave - Nin i Kali. Za potrebe razvoja usluge hitne medicine potrebno je na otocima izgraditi heliodrome.

Dom za starije i nemoćne osobe, kojeg je osnivač ZŽ ima dvije podružnice u Preku i Salima. Dva obiteljska privatna doma za starije nalaze se u Privlaci i Kukljici. Na području LAG-a nalazi se Psihijatrijska bolnica Ugljan (osnivač ZŽ). Palijativna skrb je organizirana u Ninu, Preku i Salima i ukupno zapošljava 4 osobe. Nema palijativne skrbi u zadarskim naseljima. Socijalna skrb za područje LAG-a osigurana je putem Centra za socijalnu skrb Zadar te izdvajanjem dijela sredstava iz općinskih proračuna. Na području LAG-a nema udomiteljskih obitelji ni ovlaštenih dadilja.

Za potrebe vatrogasne služne uređen je i u funkciji samo jedan vatrogasni dom u Preku. Na otoku Molatu je jedno spremište u mjestu Brgulje, Petrčane spadaju pod Zadar. U ostalim naseljima postoje improvizirana vatrogasna spremišta, osim Privlake gdje je ono donekle uređeno. U ostalim općinama planira se uređenje vatrogasnih domova, ali se ne priprema tehnička dokumentacija. U zadarskim naseljima također se planiraju urediti vatrogasni domovi/spremišta, ali se ne priprema tehnička dokumentacija (osim za Molat, Petrčane i Zapuntel). Na području LAG-a postoji 31 objekata u funkciji društvenih domova, većinom su to objekti u lošem stanju te vrlo slabo opremljeni. Općina Privlaka nema niti jedan društveni dom u funkciji. Od zadarskih naselja društvene domove koriste Ist, Premuda, Rava, Veli Iž i Zapuntel. U planu je obnova društvenih domova u Preku, te u zadarskim naseljima, ali se ne priprema tehnička dokumentacija. Objekti mjesnih odbora su u funkciji samo u zadarskim naseljima Kožino, Petrčane, Rava i Silba, a njihova obnova se planira u drugim zadarskim naseljima, međutim ne priprema se tehnička dokumentacija. Na području LAG-a nalazi se 21 turističko informativni centar (TIC). Nema ga u zadarskim naseljima Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel te se ne planira uređivanje novih TIC-ova. Na području LAG-a nalaze se ukupno 24 igrališta na otvorenom koja treba obnavljati (15) ali nema pripremljene dokumentacije. Jedino u Preku postoji devastirana zatvorena dvorana koju treba obnavljati.

Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za projekte društvene infrastrukture, poglavito uređenje i opremanje vatrogasnih domova, uređenje sportskih igrališta, uređenje i opremanje društvenih domova, potpore mladim obiteljima i osobama starije dobi. Potrebno je ulagati u infrastrukturu za izvođenje cjeloživotnog obrazovanja te razmotriti osnivanje područnih srednjih škola.

Najveći broj priključenih kućanstava na sustav vodoopskrbe nalazi se ne kopnenom dijelu LAG-a, koji vodoopskrbu ostvaruje dijelom iz Regionalnog vodovodnog sustava s rijeke Zrmanje, a dijelom iz lokalnih izvora. Vodoopskrba otoka čini jedan od temeljnih infrastrukturnih problema ovog područja. Površinskih vodotokova nema. Oborinska voda se difuzno miješa s morskom vodom, pa su podzemne vode otoka uglavnom zaslanjene do mjere da se ne koriste za piće. Na području LAG-a kišnica se sakuplja u privatnim cisternama, koje se grade za svaki pojedinačni stambeni i gospodarski objekt. Dodatno na nekoliko otoka voda se skladišti u javnim mjesnim cisternama u kojima se samo djelomično sakuplja kišnica preko posebno izgrađene slivne površine (naplova), a uglavnom se pune putem brodova vodonosaca te se dalje distribucija vode kućanstvima vrši preko hidranata lokalnih vodoopskrbnih mreža kojima se vatrogasnim cijevima voda pretače u privatne cisterne. Visoka je i cijena vode za gospodarske subjekte koji plaćaju punu cijenu prijevoza vode na otok, dok je cijena prijevoza vode za stanovnike otoka (fizičke osobe) subvencionirana do definirane količine po kućanstvu godišnje. Problemi s vodoopskrbom naročito dolaze do izražaja u tijeku ljetne sezone, kad su zbog povećanog broja korisnika potrebe za vodom najveće, a oborina ima najmanje. Od otoka samo je Ugljan pokriven vodovodnim sustavom koji je spojen s kopnom. Otok Silba ima izgrađenu mjesnu vodovodnu mrežu s hidrantima duljine cca 4,5km (u lošem stanju) kojom su povezane četiri javne cisterne, ukupne zapremine 950m³ i hidroforsko postrojenje. Mreža je osposobljena za prihvat i punjenje s vodonosaca u trajektnom pristaništu. Na otoku postoji

13

nekoliko izvora boćate vode koji nisu u upotrebi. Na otoku Olibu koristi se voda iz mjesne cisterne zapremine od oko 250m³ s pripadajućom slivnom površinom. Vodospremnik se puni s vodonosca polaganjem vatrogasnih cijevi (udaljenost oko 600 m). Na otoku postoji nekoliko vlastitih bunara s hidroforima boćate vode koji su u upotrebi kao tehnička voda i sa samo jednom javnom slavinom. Na otoku ima znatnih, neistraženih, količina boćate vode. Na otoku Premudi postoji izgrađen vodoopskrbni cjevovod s hidrantima spojen na gusternu zapremine cca 160m³, na koti terena 48m.n.m. Na području brda Garbica za bivšu vojarnu izgrađena je vodosprema zapremine cca 160 m³, na koti terena 56 m.n.m. i dovodni cjevovod od obale do nje, koji su van funkcije. Na otoku Istu izgrađen je dio vodovodne mreže s hidrantima kroz naselje. Postojeća mjesna cisterna zapremine oko 350m³ iznad naselja na koti terena od cca 50 m.n.m. U naselju Molat na otoku Molatu izgrađena je mjesna vododvodna mreža i izgrađena je nova cisterna koja je spojena sa starom cisternom. Ukupna zapremina cisterni je 800m³. Stara cisterna ima svoj vlastiti naplav. Izgrađen je i filter za čišćenje vode iz tih vodosprema prije distribucije u naselje, te dvije javne slavine. U naselju Brgulje na otoku Molatu nalazi se cisterna zapremnine 350 m³ i školska cisterna zapremnine 50m³ kojoj je potrebna rekonstrukcija jer je vodopropusna. U pristaništu je izgrađeno prihvatno okno, početni dio tlačno-gravitacijskog cjevovoda u dužini od 25m i nova cisterna (izgrađena 1990.g.) zapremnine 140m³ s hidroforskom stanicom za opskrbu lučice i plovila (brodovi svih vrsta, uključujući i nautički turizam). U starom dijelu naselja Zapuntel na otoku Molatu nema izgrađene vodovodne mreže, ali postoji cisterna zapremine 70 m³ i lokva zapremnine cca 10.000m³ kojom gospodare Hrvatske vode, a koja služi za navodnjavanje dok se u prošlosti voda iz iste koristila i za potrebe kućanstva. Iznad naselja Mali Iž također se nalazi javna cisterna volumena 600m³, na koti terena 90.0 m.n.m., kao i betonirana slivna površina 1400m². Cisterna je vodopropusna i nije u funkciji. Na Ravi postoje dvije javne cisterne. Jedna se nalazi u Maloj Ravi, a druga u Ravi u uvali Marnjica koja nije u funkciji. Na području LAG-a postoji 8 cisterni koje su dio vodoopskrbnog sustava i 32 javne cisterne, a kako je već navedeno, nisu sve u funkciji. Na otocima se ne vrši desalinacija boćate ili morske vode za podmirenje vodnih potreba, osim jednog u Općini Sali, niti je izvršena bilo kakva studija glede iskoristivosti ove mogućnosti. Na području O. Sali voda se crpi iz vodocrpilišta Malo i Veliko jezero, desalinizira, te distribuira za 4 naselja na Dugom otoku (Sali, Zaglav, Žman i Luka) - magistralni cjevovod do hidranata u naselju, ali kućanstva nisu spojena na sustav. Ostala naselja vodu dobivaju putem broda vodonosca. Sva kućanstva imaju privatne vodospreme do kojih voda dolazi putem vatrogasnih cijevi. Kao i cijelo područje ZŽ tako i područje LAG-a ulazi u vodnopodručje 15 Hrvatskih voda gdje se vodoopskrba područja vrši iz vodoopskrbnog sustava Zrmanja-Zadar. Isporučitelji vodnih usluga su Vodovod Zadar d.o.o.; Otok Ugljan d.o.o., Preko; Sabuša d.o.o., Kukljica.

Na kanalizacijsku mrežu priključeno je samo 1350 kućanstava od ukupnog broja kućanstava LAG područja, i to na području općina Sali (naselje Sali), Kukljica, Preko, Kali i Privlaka. Sva druga kućanstva otpadne vode rješavaju sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne (tzv. crne jame), pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročišćivači ni odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda na području županije) prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Postojeća kanalizacijska mreža prikuplja otpadne vode iz kućanstava i gospodarskog sektora koje se ispuštaju, preko prečistača, u more ili otvorene vodotoke. I u naseljima u kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja, različite starosti i različite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoročno održivi razvoj turizma u tom području. Na području LAG-a, u dvije JLS postoje pročišćivači otpadnih voda, u Ninu i Privlaci. Tijekom ljetnih mjeseci i turističke sezone, kada je broj korisnika izrazito veći, postoje problemi s većim količinama otpadnih

14

voda. Isporučitelj vodne usluge odvodnje na području LAG-a je Komunalije i odvodnja d.o.o. Nin, Odvodnja d.o.o., Zadar, pogon Općine Kali, Otok Ugljan d.o.o. za općinu Preko.

Organizirano gospodarenje otpadom provodi se putem više komunalnih društava u svim naseljima LAG-a. Čistoća d.o.o. Zadar (osnivači više JLS) prikuplja komunalni otpad u gradovima Ninu i Zadru te općinama Privlaka i Preko. U općini Kali komunalni otpad prikuplja Hripa d.o.o., Kali, a Sabuša II d.o.o. u Kukljici. U općini Sali komunalni otpad sakuplja Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac d.o.o. Sva društva su u javnom vlasništvu.

Na području LAG-a odvajanje komunalnog otpada provodi se samo djelomično. Odvojeno prikupljanje otpada po kućanstvima – plastika i papir - vrši se u svim zadarskim naseljima. Općine Kukljica i Preko također nemaju uspostavljen sustav organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Također na području LAG-a niz je nesaniranih divljih odlagališta otpada (34), najviše na području Nina (9) i Velog Iža (5), dok takvih divljih odlagališta nema u općinama Kali, Kukljica i Preko te u dijelu zadarskih naselja. Na području LAG-a nema odlagališta komunalnog otpada. Otpad svih JLS se odvozi na odlagalište Diklo u Zadru, do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom. Veliki problem je i odlaganje građevinskog otpada koji se odlaže u prirodi, a najveće takvo odlagalište je na otoku Silbi gdje se građevinski otpad odlaže na području ranije saniranog odlagališta komunalnog otpada.

Cijelo područje LAG-a Mareta pokriveno je elektroenergetskom mrežom s relativno zadovoljavajućom gustoćom mreže i sigurnošću opskrbe, te su gotovo sva kućanstva priključena na elektro-energetski sustav. Napajanje električnom energijom na području LAG-a je u prosjeku 97,50%. Područje LAG-a zbog velikog broja sunčanih sati, vjetrova i energije mora ima velik razvojni potencijal za uporabu OIE . Na području LAG-a za sada ne postoje značajniji projekti OIE. Postoji sve veći interes i potreba lokalnog stanovništva za korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i provođenja postupaka EE prvenstveno u zgradarstvu u sva tri društvena sektora.

Telekomunikacijska infrastruktura - područje LAG-a potpuno je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s. ADSL je dostupan na području cijelog LAG-a. Međutim, na otočnom dijelu LAG-a ADSL je u redovnom korištenju na otocima Silba, Ugljan i Dugi otok (samo naselja Sali i Zaglav), dok je na drugim otocima i naseljima u tijeku priključivanje prvih korisnika te tek predstoji vidjeti kakva će biti kvaliteta usluge. Na području LAG-a je dostupan samo GPRS i EDGE signal, nažalost je i on na mnogim lokacijama vrlo loš ili nedostupan. Bazne GSM postaje nalaze se na otocima Istu, Silbi, Premudi i Ravi. Upravo je zbog prirodne izoliranosti i rascjepkanosti područja nužno raditi na dostupnosti brzog interneta u svim naseljima, kako bi se omogućilo poslovanje, ali i druge aktivnosti poput edukacije, na daljinu. Područje LAG-a pokriveno je RTV signalom, međutim digitalni TV signal nije jednako dostupan na cijelom području, a zbog rasporeda digitalnih odašiljača. Tako na otocima, posebice udaljenijima, dolazi do poteškoća u prijemu signala, pojedini dijelovi naselja uopće nemaju dostupan digitalan TV signal, osim putem satelitskih prijamnika.

Poštanski uredi sa svim poštanskim uslugama nalaze se u svim općinama LAG-a te zadarskim naseljima koji su dio LAG-a.

Cestovni promet je od velikog značaja. Izgradnjom autoceste A1 od Zagreba prema Splitu sa dva izlaza za Zadar izgrađena je najvažnija državna prometnica koja spaja sjever i jug RH te je omogućila brzi protok ljudi i roba. Također ova prometnica uz razvoj zračne luke Zadar omogućava povezivanje i područja LAG-a Mareta sa unutrašnjosti (iako autocesta ne prolazi kroz samo područje LAG-a Mareta). Na području LAG-a najznačajnije ceste su DC306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)-D8 duljine 27,5 km koja spaja zadarsko priobalje sa državnom cestom D8, čuvenom Jadranskom magistralom koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Na otocima su

15

najvažnije državne ceste koje povezuju glavna naselja te naselja s trajektnim lukama DC109 Veli Rat-Savar-Sali, zatim DC110 Muline (trajektna luka)-Ugljan-Tkon (trajektna luka), DC124 Trajektna luka Brbinj-Brbinj-D109, DC125 Trajektna luka Zaglav-D109. Na državne ceste nastavljaju se županijske ceste koje povezuju Park Prirode (ŽC6271) te područje Privlake s Ninom i Sv. Nikolom (ŽC6273). Ova cesta je nova zaobilaznica Nina i Privlake koja je povećala sigurnost u prometu. Na području općine Kali najvažnije ceste povezuju Kali sa brodogradilištem u uveli Lamjana Velika (LC63099) te pogonom tvrtke Cromaris u uvali Lamjana Mala (LC63100).

Prema podacima Državnoj ureda za reviziju (2013.) kao i prema podacima kojima raspolaže sam LAG upravljanje nerazvrstanim cestama je na nezadovoljavajućem nivou. Svega tri JLS vode evidenciju o nerazvrstanim cestama na svom području (Nin, Sali, Privlaka) čija ukupna evidentirana duljina iznosi 201,569 km. Podaci o nerazvrstanim cestama (104,569 km) na području Nina nisu obuhvaćali nerazvrstane ceste na području dva naselja. Sve nerazvrstane ceste trebaju biti upisane u zemljišne knjige te se o istima treba ustrojiti jedinstvena baza podataka na razini JLS. Nepostojanje ovih podataka onemogućuje ulaganja u uređenje i opremanje nerazvrstanih cesta u budućnosti. Postojeća mreža puteva - nerazvrstanih prometnica u otočnim naseljima Grada Zadra je većinom betonskog pokrova, u dotrajalom stanju zbog nedostatka sredstava te je potrebna obnova. Promet motornim vozilima se na manjim otocima odvija u smanjenom obimu, često samo putem betoniranih prometnica - puteva. Na otocima Silbi i Ošljaku nema prometa, odnosno prometuju uglavnom traktori, motocikli te građevinska mehanizacija, a za obavljanje gospodarske djelatnosti, za koja je potrebno prethodno ishoditi posebno odobrenje. Na otocima postoji vrlo gusta mreža šumskih i poljskih puteva omeđenih suhozidima koji postoje od starine, nažalost danas je većina tih puteva potpuno zarasla. Na pojedinim otocima povremeno se odvija sanacija već postojećih probijenih poljskih, šumskih i protupožarnih putova. Na svim otocima je potrebno očistiti i sanirati sve postojeće šumske i poljske puteve te nastaviti s probijanjem novih i održavanjem svih puteva, koji služe za prilaz maslinama, vinogradima i drugim poljoprivrednim površinama, jer isti ujedno služe kao zaštita od širenja požara i omogućavaju dostupnost eventualnim požarištima.

Posebno se ističe pomorski promet, iako se autobusna povezanost pojavljuje kao problem unutar povezivanja naselja na otocima kao i na priobalju. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija lokalnog stanovništva radi školovanja ili zaposlenja u Zadru ili urbanijim središtima LAG-a (90% svih putovanja). S obzirom da je veći dio LAG-a obuhvaća otoke zadarskog arhipelaga veoma je važna povezanost otoka i kopnom i međusobno te je stoga od velike važnosti lučka infrastruktura. Na području LAG-a niz je različitih luka županijskog i lokalnog značaja, sportskih luka, ribarskih luka, luka nautičkog turizma (Dodatak 3. – Tablica 4.).

Prednost povezivanja većih otoka, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka, s kopnom daje se trajektnom prometu i motorizaciji otoka. Trajektne linije pojavljuju se kao mostovi između kopna i otoka pa su otoci prometno učinkovitije povezani s kopnom, čime se otvara mogućnost šireg homogenijeg korištenja prostora. Manji otoci (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib, Sestrunj, Rivanj, Zverinac), s obzirom na svoju udaljenost od kopna i slabiju prometnu povezanost, ne reflektiraju na promet dnevnih migranata već je izražen tzv. vikendaški promet s najviše dolazaka na otok petkom i odlazaka s otoka nedjeljom. Brodske linije održavaju tri brodara, jedan državni i dva privatna, a najbolje s kopnom je povezan otok Ugljan. Tablični prikaz plovidbenih linija s učestalosti plovidbe na području LAG-a Mareta nalazi se u Dodatku 3. – Tablica 5.

Zračni promet organiziran je preko najbliže zračne luke Zadar koja se nalazi pokraj Zemunika Donjeg (7 km udaljena od Zadra) te je udaljena 20,5 km od Privlake, a 16,7 km od

16

Nina. Dolazak do zračne luke Zadar s područja otoka ovisi prije svega o brodskom linijskom prijevozu s otoka na kopno.

Na području LAG-a Mareta planirano je ukupno 18 poslovnih zona ukupne površine 151,98 ha (Dodatak 3. – Tablica 6.). Od tih zona na području zadarskih naselja nema niti jedne planirane poslovne zone. Tržnice se nalaze u Ninu i Privlaci. U planu je uređenje još pet tržnica, po jedna u Kalima i Kukljici, ali se ne izrađuje tehnička dokumentacija, te u općinama Preko (2) i Sali (3) za koje je u tijeku ishodovanje potrebne tehničke dokumentacije.

Potrebno je ulagati u izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje, uređenje sustava sakupljanja komunalnog otpada te obnovu i uređenje poljskih i šumskih puteva. Također je potrebno urediti jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama te srediti imovinsko-pravne odnose kako bi se omogućilo korištenje tih sredstava za njihovo korištenje. Potrebno je ulagati u korištenje OIE i EE u svim sektorima društva. Svakako je potrebno dodatno raditi na poboljšanju prometne povezanosti otoka međusobno i otoka s kopnom.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Organizirana primarna zdravstvena zaštita i hitna pomoć

Povezanost svih naseljenih otoka brodskim linijama

Muzejske ustanove regionalnog značaja

Nekoliko uređenih poslovnih zona koje su omogućile razvoj MSP izvan tradicionalnih gospodarskih grana (poljoprivreda, ribarstvo, turizam)

Pojedini otoci nemaju stacioniranog doktora u ambulantama

Nedovoljna povezanost otoka međusobno i otoka s kopnom (osim otoka Ugljana)

Veliki broj malih nastanjenih otoka ovisi o subvencioniranim brodskim linijama koje nisu jednako učestale na cijelom području, a subvencije ovise od ograničenih sredstava državnog proračuna

Količina vode dostupne domicilnom otočnom stanovništvu - sa subvencioniranim prijevozom - ovisi ograničenim sredstvim državnog proračuna

Izrazito visoka cijena vode za gospodarske subjekte na otocima

Mnoštvo nesaniranih divljih odlagališta otpada, sustav odvajanja komunalnog otpada samo djelomično uspostavljen, skupi prijevoz otpada s otoka na odlagalište na kopnu

Nema dovoljno ustanova koje mogu pružati usluge cjeloživotnog učenja

Nema jaslica kao organizirane pomoći mladim obiteljima

Nedovoljna briga za ranjive skupine (pogotovo starije osobe i mlade obitelji)

Veliki broj kuća za odmor i kuća namijenjenih za iznajmljivanje zahtijeva dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i povećava potrošnju vode

Nedovoljna ulaganja u opremu i uređenje domova za potrebe vatrogasne službe

17

Na cijelom LAG-u nema niti jedne Javne vatrogasne postrojbe

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati programe za djecu predškolske dobi uklj. jaslice

Razvijati srednjoškolske programe

Razvijati i pružati programe cjeloživotnog učenja

Razvijati zračni prijevoz i osigurati sredstva za subvencionirani brodski prijevoz

U cijelosti razviti sustav vodoopskrbe i odvodnje

Sanirati divlja odlagališta, uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada

Razvijanje projekata korištenja OIE i EE

Unaprijediti stanje i opremljenost društvenih domova

Unaprjeđivati kontinuirano vatrogasnu službu

Obnoviti i dodatno razviti mrežu poljskih i šumskih puteva

Zainteresiranost stanovništva, starost stanovništva

Slaba povezanost otoka međusobno te manjih i udaljenijih otoka s kopnom

Sustav gospodarenja otpadom prema zamišljenom modelu ne razvija se lokalno već regionalno

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je područje LAG-a razvijenije od prosjeka RH (vrijednost indeksa razvijenosti LAG-a je veća od prosjeka RH i iznosi 124,03%).

Sukladno podacima iz Tablice 7. (dodatak 3.), vidljivo je kako se sve JLS nalaze u IV skupini razvijenosti, odnosno u kategoriji 100% do 125% nacionalnog prosjeka osim općine Privlaka koja se nalazi u III. skupini i ima indeks razvijenosti 92,13% nacionalnog prosjeka.

U odnosu na proteklo razdoblje pozitivni trend se odražava na nekoliko pokazatelja, poput indeksa razvijenosti koji raste u svim JLS od 2006. do 2013. godine. U pogledu rasta izvornih prihoda općina postoji razlika u iznosu izvornih prihoda prema broju stanovnika, koja je najveća u Ninu. U JLS u kojima padaju izvorni prihodi općina po stanovniku upućuju na smanjenje financijske snage (u kn) koja se može ulagati u razvojne projekte.

Ovim pregledom nisu obuhvaćena zadarska naselja u LAG-u Mareta jer se gotovo svi pokazatelji (prije svega gospodarski, ali i mnogi statistički) izračunavaju na razini JLS. Grad Zadar je 2010. godine imao indeks razvijenosti 104,82%, a 2013. godine 107,04% od prosjeka RH te se cijelo vrijeme nalazi u IV. skupini po indeksu razvijenosti. Međutim u razmatranom periodu prosječni iznos izvornih prihoda je smanjen s 3.553 kn/st. na 3.157 kn/st. Također, potrebno je naglasiti da su otočna naselja Grada Zadra (njih 10) izrazito slabije razvijena od samog naselja Zadar te bi sigurno njihov indeks razvijenosti, ukoliko bi ga bilo moguće izračunati, bio znatno niži.

18

Slika 2. Indeks razvijenosti 2010. i 2013. na području LAG-a (Izvor: MRRFEU)

Slika 3. Izvorni prihodi u kn/po stanovniku u razdoblju 2006.-2012. (Izvor: DZS)

Na ovim grafikonima nisu obrađeni podaci za naselja koja se nalaze u administrativnim granicama grada Zadra zbog načina prikupljanja i obrade podataka koja se temelji na JLS, a ne na razini naselja.

Gospodarstvo LAG-a karakterizira razvoj ribarstva, prerađivačke djelatnosti i pružanja usluga smještaja i posluživanja hrane.

U LAG-u, bez zadarskih naselja, aktivno djeluje 207 pravnih gospodarskih subjekata (2014. godine). U dvije godine razvidno je kako pada broj gospodarskih subjekata – pravnih osoba, ali raste broj zaposlenih te ukupni prihodi i dobit – što su značajni pokazatelji gospodarskog oporavka u području.

Slika 4. Kretanje broja tvrtki i zaposlenih u pravnim osobama. (Izvor: HGK)

19

Slika 5. Pokazatelji poslovanja pravnih subjekata na području LAG-a. (Izvor: HGK)

136

58

41

41

35

259

25

36

39

10

0 50 100 150 200 250 300

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;…

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE…

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

mln kn

2013.

Slika 6. Vodeći sektori prema ukupnom prihodu na području LAG-a. (Izvor: HGK)

Na području LAG-a registrirano je 16 zadruga koje su većinom registrirane kao ribarske zadruge, za preradu poljoprivrednih proizvoda (uljare) i u trgovini. Danas zadruge ne zauzimaju mjesto koje bi trebale u povezivanju malih proizvođača. U pogledu obrtništva broj obrta je smanjen za 143 u 2015. ili -21,19% godini u odnosu na 2013. godinu te ih je u 2015. godini poslovalo 532. Najviše obrtnika se bavi ugostiteljstvom i turizmom (224 obrta ili 42,11 %, a drugi po važnosti su ribarski obrti kojih ima registriranih na području LAG-a 90 ili 17,29%). Na području LAG-a nema registriranih umjetničkih obrta ili tradicijskih obrta.

2.2.1 POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

Gotovo cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristična za područje Nina, Kožina i Petrčana, te za općinu Sali budući se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine. Najvažnije grane primarne poljoprivredne proizvodnje su maslinarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i ribarstvo. Za procjenjivanje potencijala razvoja poljoprivredne proizvodnje veoma je važna i organizacija proizvodnje odnosno njeni nositelji. Prema evidenciji APPRRR ukupno je registrirano 936 nositelja proizvodnje na području LAG-a. Od toga je registrirano 915 OPG-a (97,76 %). Najviše OPG-a je registrirano u Salima (255) i Ninu (170), u zadarskim naseljima najviše ih je u Velom Ižu i Ravi.

U svega 39 PG ili 4,17% nositelji su mlađi od 40 godina. U 119 PG ili 12,71% nositelji su starosti 60-65 godina, u 776 ili čak 50,13% PG nositelji su starosti preko 65 godina, a ukupno stariji od 60 godina čine čak 71,37 % nositelja PG. Slaba je obrazovna struktura: 4,15 % nositelja OPG ima fakultet, 3,83 % višu školu, 33,99% srednju školu, 19,34 % osnovnu školu, 7,32% nezavršenu osnovnu školu, dok za 31,37% nema podataka.

Također poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim parcelama te 61,09 % PG ima ukupne poljoprivredne površine manje od 3 ha, a 5,90% PG raspolaže sa 3-20 ha. Ukupno 622 PG

20

obrađuju (podaci APRRR-a) 1.177,15 ha, preostalih 114 PG-a nalaze se u zadarskim naseljima. Podaci o površinama PG odnose se na 6 JLS bez zadarskih naselja jer se podaci vode samo na razini cjelokupne JLS. Maslina je vodeća poljoprivredna kultura koja ima visoku dodanu vrijednost. Najveći broj stabala maslina nalazi se na otocima Ugljanu i Dugom Otoku, te, prema podacima uljara, na području zadarskih naselja. Maslinarstvo na otoku Ugljanu seže još u antičko doba o čemu svjedoče brojni zapisi i nalazišta. Prema podacima APRRR-a u sustavu potpora je 303,6 ha maslinika, međutim ovaj podatak ne obuhvaća podatke o poljoprivrednim površinama zadarskih naselja na području LAG-a jer se svi podaci vode na razini JLS (osim brojnog stanja stoke, koja se vodi po naseljima). Posljednjih godina izražen je interes za uzgoj i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, što se vidi i po rastu broja PG koji se bave uzgojem ljekovitog bilja kao i po proizvodima od ljekovitog bilja novo prisutnim na tržištu, a porijeklom s područja LAG-a, te prema iskazanom interesu za pokretanje proizvodnje od strane dionika LAG-a. Na području LAG-a samo su dva poljoprivredna proizvođača upisana u Popis ekoloških proizvođača (stanje 2014.) Ministarstva poljoprivrede.

Na području LAG-a može se s oznakom zemljopisnog podrijetla proizvoditi dalmatinski pršut registriran na EU razini. Također, može se proizvoditi Zadarski maraschino s oznakom zemljopisnog podrijetla te alkoholna pića s oznakom podrijetla koja se mogu proizvoditi na području cijele RH (hrvatska loza, stara šljivovica, pelinkovac i travarica). Na području LAG-a bogata je kulinarska tradicija i neki od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite mogu biti jadranska tuna (koja je već svjetski priznati proizvod) te ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina).

Ribarstvo i prerada ribe su tradicionalne gospodarske grane ovog područja. O značaju ribarstva govori i činjenica da tvornica Mardešić d.o.o. iz Sali posluje preko 100 godina (od 1905.) te se bavi preradom sitne plave ribe i tune. Osamdesetih godina 20. st. pored ribarstva počinje i razvoj marikulture. Tvrtka Cenmar (današnji Cromaris) u kaljskoj uvali Mala Lamjana otvara ribogojilište i pokreće kavezni uzgoj bijele ribe (brancina i orade). Uzgoj tune započeo je 1996. godine blizu otoka Iža. Transfer tehnologije pokrenuli su hrvatski iseljenici iz Australije, u sklopu tvrtke Kali tuna. Danas je to uhodana izvozna djelatnost, a od 2015. godine vlasnik poduzeća je tvrtka iz Japana u koji se tuna i izvozi. Na ovom području je najveća koncentracija uzgajivača tune i bijele ribe te najveća koncentracija ribarske flote u RH (Kali tuna d.o.o., ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga iz Kali, MB Lubin d.o.o. Kali, Kali d.o.o., te brojni ribarski obrti).

Ukupni stočni fond je skroman i prema podacima APRRR iznosi (samo stoka u sustavu potpora) 4504 grla. Stoka se uzgaja pretežno na kontinentalnom dijelu LAG-a te se na području Nina uzgaja 2489 grla ovaca i 847 grla goveda u Kožinu. Na otocima je najznačajniji uzgoj ovaca i koza, te se proizvode vrhunski sirevi (brojne nagrade, eko oznaka). Ograničavajući faktori za uzgoj stoke su starost nositelja poljoprivredne proizvodnje, nedostatak vode (konkurencija turizam) i ograničene poljoprivredne površine. Iako postoje povoljni uvjeti za razvoj pčelarstva (med dobiven od mediteranskog bilja je tražen i može biti dodatna turistička ponuda) na području LAG-a je svega 121 košnica koje su u vlasništvu 2 pčelara.

2.2.2 TURIZAM

Najvažniji motiv turista za dolazak u Zadarsku županiju je uživanje u suncu i moru. Ujedno je plaža i temeljni element koji utječe na odabir destinacije. Oblik turizma je iznimno sezonalan i poprima elemente masovnosti. Kategorizacija turističkih naselja prikazana je u Tablici 8., Dodatak 3.

21

Slika 7. Broj noćenja i dolazaka turista na području LAG-a 2012.-2015. (Izvor: TZ u LAG-u)

Prema dostavljenim podacima u razmatranom razdoblju povećao se broj dolazaka gostiju, ali je prosječna duljina boravka turista blago smanjena sa 5,76 dana na 5,51 dan, što upućuje na potrebu dodatnih ulaganja u prateće sadržaje čiji će konačni cilj biti produljenje boravka gostiju, veća ukupna potrošnja. Na području LAG-a turističko informativni centar (TIC) nemaju zadarska naselja Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel. Nema pripremljene dokumentacije za njihovo uređenje kao niti za obnovu postojećih TIC-ova (21).

Prema Glavnom planu razvoja turizma ZŽ 2013.-2023. Područje LAG-a Mareta nalazi se u više prostorno razvojnih cjelina. Unutar Zadarske rivijere se nalazi dio zadarskih naselja koja su u LAG-u Mareta, Privlaka i Nin, u Ugljansko-pašmansku otočnu skupinu ulaze općine Kali, Kukljica, Preko te u Dugootočnu skupinu ulazi općina Sali. U cilju unaprjeđenja temeljnog resursa za razvoj turističkog proizvoda „sunce i more“ izrađen je Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama ZŽ. Ovim Programom popisana je većina plaža Zadarskog područja te određena njihova tematizacija kao smjer u kojem treba ići da bi se plaže bolje predstavile u ponudi turističkog proizvoda „sunce i more“, kao i način upravljanja i izvori financiranja za upravljanje plažama, redovno upravljanje pomorskom dobrom i koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Uvalu Sakarun na SZ obali Dugog otoka karakterizira 800 m duga pješčana plaža otvorena prema morskoj pučini. Ovo je jedna od najljepših i najpoznatijih plaža ZŽ. Ninski zaljev je, osim po atraktivnim pješčanim plažama, poznat i po ljekovitom blatu (peloid) provjerene djelotvornosti koje se već desetljećima organizirano koristi uz stručni zdravstveni nadzor za liječenje raznih zdravstvenih tegoba. Vrijednosti ovog ljekovitog blata prepoznate su, te je u planu izgradnja modernog zdravstveno turističkog centra. Uz ljekovito blato, područje ninskog zaljeva prepoznatljivo je po Solani Nin s bazenima za eksploataciju soli koji obuhvaćaju prostor od 55 ha površine. Smatra se da tradicija eksploatacije soli na području Nina seže od Antike. Solana Nin je uredila i muzej soli koji je vrlo dobro posjećen, a planira se i daljnje širenje turističke ponude temeljene na soli kroz organiziranje festivala i drugih turističkih aktivnosti. Specifičan suhomesnati proizvod ninskog područja je Ninski šokol, čija se tradicija proizvodnje prenosi s koljena na koljeno. Manifestacija Ninska šokolijada se održava u srpnju, tijekom koje je moguće probati jedinstveni ninski specijalitet – šokol, upoznati se sa načinom njegove pripreme i bodriti natjecanje velikog broja majstora pripreme ove suhomesnate delicije. Područje grada Nina prepoznatljivo je i po tradicionalnom hodočašću na otočić Zečevo na blagdan Gospe od Zečeva. Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa u Ninu jedinstvena je manifestacija koja se tradicionalno održava prvog dana ljeta, prvenstveno radi na valorizacije arhitektonskog značenja crkve sv. Križa „najmanje katedrale na svijetu“, tijekom koje se organiziraju razne kreativne radionice i zanimljiva predavanja. Među ljetnim manifestacijama i „feštama“ ovog područja najpoznatije su: Kaljske ribarske noći; Preška legrica; fešta Gospe od Sniga; Saljske užance; Šetemoni ugljonskih guštov; Privlačka noć; Silbensko kulturno ljeto.

22

Na području Nina i Privlake i dijelu zadarskih naselja osim razvoja različitih vrsta smještaja (hoteli, obiteljski hoteli, kampovi i obiteljski smještaj) potrebno je unaprjeđenje ponude muzeja i tematsko - interpretacijskog centra soli u Ninu, uređivati biciklističke staze i tematske puteve, unaprijediti ponudu promatranja ptica te osigurati daljnji razvoj projekata Zdravstvenog centra temeljenog na ljekovitom blatu. Za područje otoka Ugljana osim unaprjeđenja smještajnih kapaciteta kao i Ninu, potrebno je uređivati biciklističke staze sa pratećim sadržajima (odmorišta, vidikovci) i tematske staze te razvijati ponudu avanturističkog turizma – penjanja, škrapinga i sl. Na Dugom otoku (o. Sali) potrebno je razvijati kamping: 300 novih kamp mjesta u malim kampovima, izgrađivati biciklističke staze s pratećim sadržajima i tematske staze, ali i razvijati lovni i ribolovni turizam s pratećim sadržajima.

Osim razvojnih dokumenata na razini ZŽ i pojedine JLS su donijele razvojne dokumente na lokalnoj razini sa svrhom razvoja turizma. Potrebno je razvijati javnu turističku infrastrukturu kako bi se produžila sezona i boravak turista. Dodatni sadržaji trebaju biti vezani uz predstavljanje kulturne i prirodne baštine. Potrebno je poticati poduzetnike na korištenje prostora u poslovnim zonama. Unaprjeđivati poljoprivrednu proizvodnju, poticati ekološku proizvodnju. Koristiti sredstva EMFF poglavito za daljnje unaprjeđivanje marikulture. Poticati proizvođače na udruživanje radi smanjenja troškova proizvodnje te zajedničkog nastupa na tržištu.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Marikultura (uzgoj tune) na svjetskoj razini

Definirani centri razvoja turizma (Nin) i marikulture (Kali)

Postoji brodogradilišna luka u Velikoj Lamjani (Kali)

Turizam i ribarstvo, poljoprivreda (proizvodnja maslinova ulja) nositelji gospodarstva

Razvijeni svi oblici smještaja

Započelo povezivanje turizma i poljoprivrede

LAG područje na kojem se mogu i proizvode se poljoprivredni proizvodi visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje, vina, proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja)

Nedefiniranost razvoja zadarskih naselja na otocima

Starost nositelja poljop. proizvodnje

Iznimno mali broj ekoloških proizvođača

Turizam podiže cijene građevinskog zemljišta i ugrožava zasnivanje novih obitelji te doseljavanje radne snage na otok

Starost nositelja poljoprivredne proizvodnje

Usitnjenost parcela, neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Pritisak na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati poljoprivredne proizvode visoke dodane vrijednosti

Razvijati sustave lokalne prodaje i potražnje

Ulagati u cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika

Poticati mlađe osobe za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava

Poticati razvoj ekološke poljoprivrede

Razvijati javnu turističku infrastrukturu

Starost stanovništva

Spore zakonske procedure

Izvori financijskih sredstava za financiranje poljoprivrede su ograničeni odnosno neprilagođeni potrebama područja

23

Poticati povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta te daljnje povezivanje poljoprivrede i turizma

Definirati pravce gospodarskog razvoja na manjim otocima

2.2.3 TRŽIŠTE RADA

Radno aktivno stanovništvo LAG-a Mareta u starosti od 15-64 godine, prema popisu stanovnika iz 2011. godine čini 9.694 osoba što predstavlja 61,06% ukupnog broja stanovnika. Žena ima 4.580 ili 47,25% dok je muškaraca 5.114 ili 52,75%. Najviše radno aktivnog stanovništva prisutno je na području grada Nina i općine Preko. Zaposlenost na području LAG-a može se promatrati putem podataka HZMO krajem prosinca 2015. Obuhvaća 2.263 radno aktivna stanovnika (samo 28,29% ukupno radno aktivnog stanovništva LAG-a Mareta), gdje je razvidno kako se 71,23% zaposlenih nalazi u gospodarskim subjektima – pravnim osobama, vidljivo iz slike:

Slika 8. Struktura zaposlenih na području LAG-a Mareta (bez naselja unutar grada Zadra)

(Izvor: HZMO, na dan 31.12.2015.godine)

Ovi podaci ne obuhvaćaju naselja unutar grada Zadra zbog načina evidentiranja podataka.

Slika 9. Zaposleni u vodećim sektorima LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) 2013. i 2014 (Izvor: HGK)

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014. u pravnim osobama na području LAG-a, jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno navedenom najveći je broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede i ribarstva te prerađivačkoj industriji. U razmatranom periodu došlo je do blagog pada broja zaposlenih u najvažnijem sektoru. Bilježi se snažan rast zaposlenih na području trgovine koja je jedan od pratećih turističkih usluga

24

Na području LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) došlo je do smanjenja broja obrazovanih u u radno aktivnoj populaciji, dok se povećava udio obrazovanih u razdoblju između 2 utvrđivanja indeksa razvijenosti MRRFEU, što može dovesti do povećanih potreba za obrazovanom radnom snagom u budućnosti. Isto tako ovaj trend može biti posljedica toga što na cijelom području nema srednjih škola kao ni ustanova koje mogu pružiti uslugu cjeloživotnog obrazovanja.

U samom gradu Zadru, čiji se manji dio (po broju stanovnika) nalazi u LAG-u Mareta u istom periodu, također je došlo do smanjenja broja obrazovanih sa 122,5 % prosjeka RH na 118% prosjeka RH, što iznenađuje budući se na području ZŽ nalazi i Sveučilište kojemu je sjedište u Zadru.

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali

Udio obrazovanog stanovništvau radno aktivnoj populaciji (%)

2001.82,60% 82,40% 90,90% 88,10% 81,90% 84,00%

Udio obrazovanog stanovništvau radno aktivnoj populaciji (%)

2011.71,07% 71,10% 73,34% 72,06% 69,96% 74,09%

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%90,00%

100,00%

Slika 10. Izvor: DZS

Međutim, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi vezani uz nedostatak radnih mjesta i prosječni stalni rast nezaposlenosti na području LAG-a. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje područja sa značajnim razvojnim problemima. Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva. Problem je još veći ukoliko se uzme da je Zadar kao županijsko središte, ali i industrijsko i obrazovno središte, u razmatranom periodu također doživio povećanje prosječne stope nezaposlenosti sa stope koja je bila prosjek RH 100,1 % na 104,8 % prosječne stope nezaposlenih na području RH. Nemogućnost zapošljavanja u širem području moguće je dovela i do iseljavanja dijela obrazovanog stanovništva.

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali

Prosječna stopa nezaposlenosti(%) 2006.-2008.

109,40% 105,60% 97,00% 95,80% 107,60% 101,20%

Prosječna stopa nezaposlenosti(%) 2010.-2012.

118,30% 113,20% 106,90% 101,20% 116,60% 115,40%

0,00%20,00%40,00%60,00%80,00%

100,00%120,00%140,00%

Slika 11. Izvor: MRRFEU, Indeks razvijenosti

25

Stanje nezaposlenosti (bez podataka za zadarska naselja) prema podacima HZZ-a u listopadu 2015. govori kako je na području LAG-a Mareta bilo 430 nezaposlenih (5,37 % nezaposlenih u ukupnoj radno aktivnoj populaciji LAG-a, bez radno aktivnog stanovništva zadarskih naselja).

Broj nezaposlenih žena je iznimno velik i čini 58,1% nezaposlenih na području LAG-a. Mladih do 29 godina bilo je 148 nezaposlenih ili 34,4%, što je iznimno puno od toga je čak 59,5% nezaposlenih mladih žena. (Dodatak 3. - Tablica 9.) Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da razina njihovog obrazovanja nije povezana sa zapošljavanjem. Najviše nezaposlenih žena ima završenu srednju školu (148 osoba, 59,2%) i osnovnu školu (50 osoba, 20%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina ukazuje da čak 108 osoba ili 73% ima završenu samo srednjoškolsko obrazovanje, dok 27 % nezaposlenih mladih ima više ili visoko obrazovanje. Ovo može ukazivati na neusklađenost obrazovnih programa s potrebama, ali i na smanjenje potražnje na tržištu radne snage ili potrebu stjecanja dodatnih vještina, što zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti s organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno stanovništvo na području LAG-a.

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika ZŽ.

Series1

0

10.000

20.000

30.000

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Axi

s Ti

tle

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Series1 24.663 28.872 27.592 29.895 29.806 28.101 26.938 19.007 23.018 17.608 15.875

Slika 12. Stanovništvo LAG-a Mareta u razdoblju 1910.-2011. (Izvor: DZS)

Između dva popisa stanovništva iz sastava grada Nina izdvojila se općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo smanjenje broja stanovnika i površine grada Nina. Broj kućanstava između dva popisa nije moguće usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011.g. te se ne može utvrditi broj kućanstava na području zadarskih naselja u 2011.g.. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS tada je došlo do smanjenja broja kućanstava za 31 ili za -0,64 %. I ovaj pad broja kućanstava u najvećoj mjeri odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz grada Nina i osnivanja općine Vrsi 2006.g..

26

0

5000

10000

15000

20000

25000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Otoci Kopno

Slika 13. Stanovništvo na otocima i kopnu LAG-a Mareta u razdoblju 1857.-2011.

Stanovništvo na području LAG-a Mareta i demografski razvoj ovog područja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve do tridesetih godina prošlog stoljeća. Unatoč dva svjetska rata i činjenici da je zadarsko područje bilo pod talijanskom okupacijom do postupnog pada stanovnika dolazi 80-tih godina prošlog stoljeća te se broj stanovnika 2011. godine vraća gotovo na stanje iz 1857. godine. Uspoređujući demografska kretanja na otočnom dijelu LAG-a Mareta i kopnenom dijelu situacija nije istovjetna. Broj stanovnika od 1857. godine do danas kontinuirano raste na kopnenom dijelu LAG-a (iako ima svoje uzlete i padove), dok broj stanovnika na otocima kontinuirano pada od 70-tih godina prošlog stoljeća do 2001. godine, da bi se prilikom zadnjeg popisa tek neznatno povećao.

43,949,7

43,450,4

45,852,5

Kali Kukljica Nin Preko Privlaka Sali

Slika 14. Prosječna starost stanovnika na području LAG-a Mareta 2011. (Izvor: DZS)

Prosječna starost stanovnika LAG-a je 47,6 godina (bez zadarskih naselja) što je starije od prosjeka Republike Hrvatske, ali i prosjeka ZŽ. Najmlađe stanovništvo nalazi se na području grada Nina (43,4 godina), a najstarije na području općine Sali (52,5 godina). Na području grada Zadra prosječna starost je 40,8 godina, međutim budući su u LAG-u Mareta pretežno naselja na otocima zadarskog arhipelaga ovaj prosjek ne preslikava stanje na ovom području.

Prosječni prirodni prirast LAG-a (bez zadarskih naselja) ima negativan predznak i iznosi -15, dok je vitalni indeks, odnosno broj rođenih na 100 umrlih, također dokaz starenja i depopulacija područja jer iznosi 57,5. Jedina o. Kali ima pozitivan prirodni prirast i vitalni indeks. Grad Zadar ima prirodni prirast 158, a vitalni indeks 124,3 (Dodatak 3. – Tablica 10).

Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na području LAG-a u ukupnom stanovništvu (bez zadarskih naselja) starijem od 10 godina nalazi 53 nepismena stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika starijeg od 15 godina

27

(26.911 stanovnika) na području LAG-a u kojoj je 1691 (14,86%) stanovnika bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 5.651 osoba ima završenu srednju školu (49,7%) dok samo 1.192 stanovnik ima završeno više i visoko obrazovanje (10,5%). O obrazovnom potencijalu u razvojnom kontekstu 21. stoljeća važan podatak je i ICT pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se na podruju LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja jer za njih nisu obrađeni podaci za nazini naselja) od 12.852 stanovnika njih samo 4.859 (42,1%) koristi internetom, a njih 8.959 elektroničkom poštom (38,9%). Navedeno je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (korištenje AGRONET sustava).

Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području registrirano je 192 udruge od kojih najviše u područjima kulture i umjetnosti (17,18 %) i sporta (38,54%). LAG Mareta ima jak razvoj civilnog društva i to u širokom području od vatrogasnih udruženja i vjerskih humanitarnih udruga, do organizacija za djecu i mlade, sportsko – rekreativnih udruženja, pa do specijaliziranih udruga koje brinu o okolišu, kulturnoj baštini i folkloru ili razvijaju ruralni turizam. Veliki broj udruga s područja LAG-a Mareta sufinancira se iz proračuna JLS, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Iskorijenjena nepismenost

Razvijeno civilno društvo

Razvijena javna svijest o kulturnoj i povijesnoj baštini područja ogleda se kroz rad mnogobrojnih udruga

Na području LAG-a počinju djelovati udruge regionalnog značaja koje imaju potencijal postati nacionalno i europski relevantne

Održavanje postojećeg broja stanovnika nije zaustavilo starenje stanovništva

Civilno društvo se previše oslanja na financiranje iz proračuna jedinica lokalne samouprave

Visok postotak stanovništva sa nezavršenom ili završenom osnovnom školom

Premalo udruga koje se financiraju iz županijskih, nacionalnih i drugih dostupnih izvora financiranja

Razvojne potrebe Ograničenja

Podupirati mlade obitelji za ostanak na otoku

Razvijati projekte i programe namijenjene djeci i mladima

Osigurati uvjete za cjeloživotno obrazovanje

Uključiti udruge u promociju područja kao atraktivnog područja za život i rad

Podupirati daljnji razvoj udruga

Starenje stanovništva dovodi do promjena interesa pojedinaca i zajednice

Povećanje broja kućanstava koje ne prati i povećanje broja stanovnika, dovodi do povećanja potreba za izgradnju nove i održavanje postojeće komunalne strukture, pretežno na račun lokalne zajednice

Ograničenost mogućnosti financiranja projekata samo iz proračuna jedinica lokalne samouprave

28

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA, UKLJU ČUJUĆI SWOT ANALIZU

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A

Očuvan okoliš i priroda – glavni razvojni potencijal LAG-a

LAG Mareta karakteriziraju velika područja očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Posebno je značajno istaknuti područja s visokim stupnjem očuvanosti biološke raznolikosti uz nacionalno zaštićene prirodne vrijednosti kao što su park prirode Telašćica i sjeverozapadni dio Dugog otoka na kojem se nalazi jedna od najljepših pješćanih plaža Jadrana – Sakarun, ali i velika područja u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000. Cijelo područje LAG-a ima potencijal za razvoj turizma, posebno selektivnih oblika koji se zasnivaju na održivom korištenju vrijedne prirodne baštine.

Neproizvodna ulaganja – održiv način korištenja vrijedne razvojne resursne osnove

Tijekom izrade strategije velik značaj je dan na razvoj diverzifikacije djelatnosti i izvora dohodka na PG-ima, s naglaskom na razvoj neproizvodnih ulaganja i to prvenstveno radi visoke prirodne vrijednosti područja. Neproizvodna ulaganja obuhvaćaju ulaganja kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog korisnika, ali imaju povoljan učinak na okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, kako se isticalo na radionicama javnog, civilnog i privatnog sektora, trebala bi svojom komplementarnom ulogom doprinijeti ispunjenju agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja ekološke vrijednosti zaštićenih područja. Neproizvodna ulaganja mogu imati različite oblike, od obnove obilježja krajobraza kao što su tradicionalne ograde, vodena staništa i živice do uvođenja i/ili obnavljanja nekog aspekta određenog staništa ili krajobraza kao što je obnova vriština, suhozida, travnjaka bogatih vrstama ili travnatih rubova bogate flore. Ova ulaganja će, kako je istaknuto od strane lokalnih razvojnih dionika, doprinijeti tomu da se postigne održiva uporaba poljoprivrednih zemljišta, i to povećavanjem ekološke vrijednosti zaštićenih područja ili doprinošenjem ispunjenju agroekoloških obveza. Posebnost ruralnog područja ne proizlazi samo iz krajobraza, već i iz tradicionalnog načina života te stoga propadanje ruralnih područja osiromašuje kulturno bogatstvo LAG-a. Prerastanje u tržišno spremne atrakcije traži sustavan pristup kojim bi se trebalo definirati nekoliko modela revitalizacije, ovisno o specifičnosti pojedine sredine. Tematizacija, utemeljena na povijesnom razvoju i vezama s okolnim prostorom, pritom je nužna kako bi se izbjegla uniformiranost u prezentaciji i predstavljanju svih mogućnosti i potencijala.

Diverzifikacija poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti – ulaganje u turizam

Poljoprivredu na području LAG-a Mareta karakterizira proizvodnja poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje) za vlastite potrebe pa se LAG mora usmjeriti općem razvoju poljoprivredne proizvodnje za tržište, ali i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima te sinergiji poljoprivrede, prerade i turizma. S ciljem pozitivnog utjecaja na okoliš LAG mora podupirati daljnji razvoj integrirane i ekološke poljoprivrede. Područje LAG-a ima izuzetne gastronomske potencijale, čemu govore u prilog i brojne manifestacije posvećene upravo prehrambenim proizvodima i prerađevinama (npr. Preška legrica; Ninska šokolijada, Kaljske ribarske noći; Šetemoni ugljonskih guštov). Jedan od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite može biti jadranska tuna (koja je već svjetski proizvod), ali i ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina), dok dalmatinski pršut ima oznaku zemljopisnog podrijetla. No sektor lokalne prehrambene proizvodnje, i s njim

29

povezani kratki lanci opskrbe, još uvijek nailaze na mnogobrojne prepreke, protuslovlja pa čak i predrasude. Smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje/prerade hrane rezultirat će poboljšanjem kvalitete i sigurnosti hrane što će doprinijeti konkurentnost te će imati pozitivan utjecaj na prihode u gospodarstvu. Daljnji razvoj treba se temeljiti na obnovi, očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti i visoke prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (17,13% područja LAG-a je u mreži NATURA 2000) promicanjem okolišno učinkovitog sustava s naglaskom na organski uzgoj i prateće poljoprivredne proizvodnje u područjima koja se suočavaju s prirodnih i drugim ograničenjima. S obzirom na prirodna ograničenja područja, veliki potencijal ima uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja od kojih se dobiva niz proizvoda visoke dodane vrijednosti. Sektor lokalne prehrambene proizvodnje izuzetno je značajan jer njegov razvoj donosi brojne gospodarske, okolišne i društvene koristi – osigurava poljoprivrednicima veći udio dodane vrijednosti u cijeni njihovih proizvoda, osnažuje lokalno gospodarstvo, smanjuje emisiju stakleničkih plinova nastalu prijevozom hrane, razvija sustav sigurnosti prehrambenih proizvoda proizvedenih na seoskim domaćinstvima, stanovnicima s nižim primanjima osigurava pristup kvalitetnoj i zdravoj prehrani itd.

Općenito, radi rijetke naseljenosti i stvaranja energetske neovisnosti potrebno je omogućiti alternativne energetske izvore na cijelom području LAG-a.

Kulturno – povijesna i tradicijska baština

Cijelo područje LAG-a iznimno je značajano za nacionalnu i međunarodnu povijest od prapovijesti i/ili antičkog doba do danas. Kulturno-povijesna baština djelomično je valorizirana, ali nedovoljno iskorištena posebno u razvoju turizma. Najznačajnija kul