LL OOKK AALL NNAA RRAAZZVVOOJJNNAA SSTTRRAATTEEGGII JJAA

LL OOKK AALL NNEE AAKK CCII JJSSKK EE GGRRUUPPEE MM AARREETTAA 22001144--22002200..

V 11.0

16.06.2016.

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG

„Mareta“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje

2014.-2020., Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

2

SADRŽAJ

Sadržaj ......................................................................................................................................... 2

1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................ 4

2. Osnovne značajke područja LAG-a ........................................................................................ 5

2.1 Opće zemljopisne značajke područja ................................................................................ 5

2.1.1 Položaj i granice područja........................................................................................... 5

2.1.2 Geomorfološke i klimatske značajke područja ........................................................... 6

2.1.3 Prirodna baština LAG-a .............................................................................................. 8

2.1.4 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ..................................................................... 9

2.1.5 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................ 11

2.2 Gospodarske značajke područja ...................................................................................... 17

2.2.1 Poljoprivreda i ribarstvo ........................................................................................... 19

2.2.2 Turizam ..................................................................................................................... 20

2.2.3 Tržište rada ............................................................................................................... 23

2.3 Demografske i socijalne značajke područja .................................................................... 25

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ..................... 28

3.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ...................................................... 28

3.2 SWOT analiza ................................................................................................................. 30

4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ......................................................................... 32

4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područje LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 .................................................................................................................. 34

4.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ............................ 41

4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje .................... 41

4.4 Inovativan i integrirani karakter Strategije ...................................................................... 43

4.5 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima ..................................................... 45

4.6 Opis odabira projekata na razini LAG-a ......................................................................... 45

3

5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ................................................................. 48

5.1 Opis partnerstva ............................................................................................................... 50

6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................. 51

7. Način praćenja i procjene provedbe LRS.............................................................................. 52

7.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS .................................................................. 54

8. Opis sposobnosti provedbe LRS ........................................................................................... 55

8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ...................... 55

8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................ 55

8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................... 56

8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ......................... 58

9. Financijski plan ..................................................................................................................... 59

10. Dodaci ................................................................................................................................. 62

Napomena:

Ova strategija predstavlja projektnu aplikaciju za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2 i 19.3 te 19.4, Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

4

1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Mareta“

Adresa sjedišta LAG-a: Trg hrvatske nezavisnosti 2 23273 Preko, otok Ugljan

Web stranica: http://www.lagmareta.hr/

Kontakti:

Tel: +385 (0)23-286445 /kućni 108 Mob: +385 (0)95-4808080

E-mail: lagmareta@gmail.com; info@lagmareta.hr

Datum osnivanja/registracije: 19.06.2012. / 02.10.2012.

OIB: 16531418012

MB: 02932164

Registarski broj udruge: 13001420

RNO: 0226701

IBAN: HR8423900011100625640

Broj jedinica lokalne samouprave:

7

Uključene jedinice lokalne samouprave:

Grad: Nin, naselja grada Zadra: Brgulje, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zapuntel, Općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka, Sali

NUTS II: Jadranska Hrvatska

Površina LAG-a (ARKOD): 377,86 km2 - samo površina kopnenog dijela, bez morske površine

Broj stanovnika (2011.): 15.875

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR (90%), RH(10%)

5

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta obuhvaća cjelovito područje 6 JLS te dijela naselja koja administrativno pripadaju gradu Zadru. U svom sastavu ima grad Nin i općine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali (koje administrativno pripadaju Zadarskoj županiji), a od naselja koja su u sklopu grada Zadra obuhvaća naselja: Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel. Na kopnu se nalazi grad Nin, općina Privlaka te naselja Petrčane i Kožino. LAG Mareta sveukupno obuhvaća 41 naselje.

Na otoku Ugljanu nalaze se općine Kali, Kukljica i Preko (u sastav o. Preko ulaze i naseljeni otoci Ošljak, Sestrunj i Rivanj), općina Sali nalazi se na Dugom otoku i prostire se cijelom njegovom površinom te uključuje i naseljeni otok Zverinac. Naselja Grada Zadra koja se nalaze na otocima su Molat, Brgulje i Zapuntel - na otoku Molatu, Mali i Veli Iž na otoku Ižu, te naselja Olib, Rava, Silba, Premuda i Ist koja se nalaze na istoimenim otocima.

Područje LAG-a pripada statističkoj NUTS-2 regiji Jadranska Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 377,86 km2 što predstavlja 0,67% kopnenog teritorija (RH) te 10,36% teritorija Zadarske županije (ZŽ). Ne postoje službeni podaci o površini morskog dijela LAG-a koja obuhvaća veći dio teritorija LAG-a, te se svi podaci o površini odnose isključivo na kopneni dio (uklj. otoke). U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika. Između dva popisa stanovništva iz sastava grada Nina izdvojila se općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo veliko smanjenje broja stanovnika i površine grada Nina, konkretno je riječ o 1.508 stanovnika naselja Vrsi prema popisu stanovništva iz 2001.g. Broj kućanstava između dva popisa nije moguće usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011. godine te se ne može utvrditi broj kućanstava na području zadarskih naselja u 2011. godini. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS tada je došlo do smanjenja broja kućanstava za 31 ili za -0,64 %. I ovaj pad broja kućanstava u najvećoj mjeri odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz Grada Nina i osnivanja Općine Vrsi 2006. g. Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -4,54%, što također odražava novu administrativnu podjelu, izdvajanje općine Vrsi iz grada Nina. Gustoća stanovnika LAG-a za 17,39 % veća je od prosjeka RH a od prosjeka ZŽ je veća 96,65 %. (Dodatak 3. - Tablica 1.).

Na području LAG Mareta izgrađenost stambenih jedinica znatno premašuje potrebe za stanovanjem, na njegovom području veliki je broj kuća za odmor, ali i objekata koji služe za iznajmljivanje. Ukupan broj stanova na području LAG-a se povećao između dva popisa stanovnika 14,60% i 2011. godine je iznosio 13.533 stanova. Pri tome se broj stanova koji su stalno nastanjeni povećao za 0,27 % (ukupno 4.797 stanova), ali se povećao i broj povremeno nastanjenih stanova (za 57,80 % ili 1.012 stana) te napuštenih stanova (24,72% ili 87 stanova). Broj stanova za iznajmljivanje 2011. godine bio je 1.082, a broj stanova za odmor se također povećao za 0,18% i iznosio je 4.426 stanova.

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Unutar ZŽ nekoliko je prostorno razvojnih cjelina. Otoci LAG-a Mareta pripadaju cjelini Zadarsko-biogradski otoci koji se po prostorno razvojnom i demografskom kriteriju diferenciraju. Otok Ugljan se razvija kao prigradska zona grada Zadra. Svi ostali otoci, mogu se svrstati u kategoriju manjih i pučinskih otoka. Tu se svojom veličinom ističe Dugi otok.

6

Kožino i Petrčane su sjeverozapadna naselja koja administrativnu pripadaju gradu Zadru na koja se nadovezuje područje grada Nina.

Slika 1. Grafički prikaz područja LAG-a „Mareta“ s granicama LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG

LAG Mareta obuhvaća područje zapadnih općina ZŽ te područje zadarskih otoka u vidu naselja grada Zadra. Na istoku, LAG Mareta graniči s područjem općina Vrsi i Ražanac (koji se nalaze u LAG- u Bura), dok južni dio kopnenog dijela LAG-a graniči sa općinom Poličnikom (LAG Bura) i gradom Zadrom te područjem LAG-a Laura. Općina Sali, odnosno Dugi otok kao najjužniji otok LAG-a graniči sa područjem Šibensko-kninske županije, a granica se nadalje proteže na sjeveroistok gdje razdvaja Ugljan i Pašman. Na sjeveru otoci grada Zadra graniče s Primorsko – goranskom županijom, te na sjeveroistoku s JLS na otoku Pagu (LAG Mentorides).

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE I KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG Mareta predstavlja tipičan otočni LAG iako svojim prostorom obuhvaća i priobalni dio sjeverne Dalmacije. To je prostor iznimno vrijedne krajobrazne raznolikosti i različitih geomorfoloških cjelina. Otoci zadarskog arhipelaga su usitnjeni, a njihove plodne flišne zone uglavnom su potopljene morem nakon postpleistocenog izdizanja morske razine. Stoga je važna značajka ovog usitnjenog otočja izduženost otoka i nizova, usporednost nizova otoka i morskih „kanala“ s obalom (tzv. dalmatinski tip obale) i razmjerno istaknuta hipsografija. Dijeli se na sjevernu usitnjenu skupinu, ugljansko-pašmanski niz i dugootočku skupinu. Sjeverna usitnjena skupina obuhvaća Silbu, Olib, Premudu, Ist, Škardu, Molat i Tun s pripadajućim otočićima. Ugljansko-pašmanskoj skupini pripadaju najnaseljeniji Ugljan te Sestrunj, Rivanj i Ošljak. Dugootočka skupina obuhvaća Dugi otok, Ravu, Iž, Zverinac, Lavdaru, Katinu i druge pripadajuće otočiće.

U priobalnom području LAG-a Mareta nalazi se Privlaka koja ima povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi vapnenačkom, te uglavnom pješčanim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu omogućile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na

7

pjeskarenje, ali su velike mogućnosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj ovog naselja. Prostor Privlake obuhvaća jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova primorja Ravnih kotara, no njezina obala izrazito je razvedena. Od ukupne njene dužine na kopneni dio otpada 14,30 km, a na otočki 0,35 km. Uravnjeni priobalni pojas tu je mahom prekriven mlađim kvartarnim naslagama (pijesci, pjeskovite gline, diluvijalni i aluvijalni nanosi i sl. Mekana podloga tla omogućila je stvaranje znatnih zona pod pedološkim pokrovom koji omogućuje razvoj poljoprivrede. Područje grada Nina nalazi se na sjevernom kraju Ravnih kotara koje geomorfološki uglavnom definira izmjena vapnenaca i fliša. Vapnenačke stijene se odlikuju povišenom poroznosti uslijed čega na njima izostaju izvori vode ili tekućice. Prisutnost fliških naslaga, zbog zastupljenosti glina koje su nepropusne, zaslužna je za prisutnost vode i plodnost zemlje. Poznato Ninsko blato nalazi se u pjeskovitim glinama koje se taloži u plićacima Ninskog zaljeva, a prisutnost raspadnute organske materije daje mu tamnu boju i snažan sumporast miris. Ninska solana, koja se također nalazi u Ninskom zaljevu, duguje svoju prisutnost morfologiji, gdje kolebanje razine plime i oseke na blagoj i spuštenoj obali, uz djelovanje Sunca rezultira precipitacijom soli.

Geomorfologija otoka LAG-a Mareta ukazuje na znatne razlike u odnosu na susjedno kopno. Visinske kote ovdje prelaze i 300 m (Vela Straža 337 m), a često su iznad 200 m. Prevladavaju karbonatne stijene, a fliš i druge mekše taložine su izuzeci, tj. potopljeni su morem. Za život i razvoj oduvijek su bile značajne dolomitne agrarno vrednovane zone, uglavnom pogodno okrenute prema kopnu, dok su najistaknutije vapnenačke zone služile kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci. Završna faza oblikovanja otoka dogodila se nakon posljednje oledbe u pleistocenu. Otoci su geološki uzdignute bore čiji se hrptovi pružaju usporedno s obalom u tzv. dinarskom smjeru. Ove forme reljefa poznate su kao "dalmatinski" tip obale. Visine kod sjeverne usitnjene skupine otoka ne prelaze 174 m, koliko ima najviši vrh, Straža na otoku Istu. Karbonatne zone otoka karakteriziraju prvenstveno krške pojave, jače ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama vrtača. Stijene koje dominiraju u građi otoka su dolomiti i vapnenci. Dolomiti su tradicionalno agrarno vrednovane zone, dok je vapnenački krš jedino iskoristiv kao sitnostočarski kamenjarski pašnjak.

Dugi otok je najveći (114 km2) i najduži otok (44,4 km) zadarske otočne skupine. Glavna geomorfološka karakteristika otoka je prevlast krškog tipa reljefa na karbonatnoj litološkoj osnovi. U geološkom sastavu otoka prevladavaju vapnenci i dolomiti u kojima su se krškim i fluviokrškim procesima modelirali različiti egzokrški i endokrški reljefni oblici. U oblikovanju otočne obalne crte, jedne od najrazvedenijih na istočnoj obali Jadrana (indeks razvedenosti je 4,5), očituje se i utjecaj abrazije, osobito na jugozapadnoj strani otoka, otvorenoj utjecaju vjetrova s pučine Jadranskog mora (Džaja, 2003.). Upravo zbog geomorfoloških specifičnosti Dugog otoka južni dio otoka, točnije šire područje uvale Telašćica zaštićeno je statusom parka prirode. Na oblikovanje reljefa Dugog otoka utjecao je i čovjek kultiviranjem plodnih otočnih površina, nastalih u reljefnim udubinama i padinama. Ostali otoci dugootočke skupine otoka su manji i geomorfološki se ne razlikuju od ostalih otoka Zadarskog arhipelaga. Za život na otocima važne su dolomitne, agrarno vrednovane zone koje su pretežno okrenute prema kopnu, a vapnenačke zone koriste se kao sitnostočarski kamenjarski pašnjaci.

Ovisno o litološkoj podlozi, klimatskim uvjetima i biljnom pokrovu, pedološki pokrov odražava karbonatnu ili flišnu podlogu, sredozemno podneblje i odgovarajuće klimazonalne biljne zajednice. Manji dio tala je antropogeniziran. Jedino veće je Zapuntelsko polje na otoku Molatu. Osnova su oskudnog otočkog poljodjelstva s najistaknutijim uzgojem maslina, loze, povrtnica, smokava i još ponekih vrsta voća. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najznačajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike koju čine crnika, zelenika, gluhač, smrič, mirta, smrča, planika, lovor, brnistra i druge. Pored

8

degradiranih oblika makije, zastupljeni su kamenjari čije se biljne zajednice sastoje od bodljikavih i mirisnih biljaka trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina, drača te ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja.

Područje LAG-a Mareta karakterizira jadranski tip mediteranske klime sa suhim i vrućim ljetima, vlažnim i blagim zimama, s maksimalnim padalinama u kasnu jesen (XI i XII) a minimalnim u toku ljeta (VII i VIII). Prema Koppenovoj klasifikaciji LAG Mareta odnosno, otočno i obalno područje ZŽ pripada Csa tipu klime - sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom. Količina oborine, određena nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl., u prosjeku iznosi 800 – 900 mm/god. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka (mjereno u razdoblju od 1949. – 1988. god.) je za primorski dio oko 71,5% (70-75% zimi, a 65-70% ljeti). Vezano za dnevni hod temperatura, najveća je vlažnost zraka u jutro, a najmanja poslijepodne. Na području LAG-a u ljetnoj polovici godine (travanj-rujan) broj sunčanih sati više je nego dvostruko veći od broja sunčanih sati u zimskoj polovici godine (listopad-ožujak). Na otocima prosječna vrijednost trajanja sunčeva sijanja iznosi 2.491 sati godišnje. Izloženost vjetrovima je dosta izražena iako najčešće nisu izrazito jaki. Najistaknutiji vjetrovi su po učestalosti bura, jugo i ljeti maestral. Levanat, tramuntana, lebić učestalije pušu zimi. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvježavajući maestral koji ublažuje ljetne vrućine, zimi prevladavaju bura i jugo, a slabije tramuntana, levanat i pulenat.

2.1.3 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Najznačajnija prirodna baština na području LAG-a je Park prirode Telašćica (proglašen 1988. godine izdvajanjem SZ dijela Nacionalnog parka Kornati). Status zaštićenog područja Telašćica je dobila zahvaljujući vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, raznovrsnim zajednicama morskog dna te arheološkim lokalitetima. Park prirode Telašćica s akvatorijem od 13 otoka i hridi, obuhvaća površinu od 70,5 km2, od čega 44,55 km2 zauzima more. Kopneni dio parka izuzetno je diferencirano krško područje s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telašćice najvećim je dijelom pjeskovito dno prošarano kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije te bogatstvom drugog biljnog i životinjskog svijeta. Temeljni fenomeni Parka su uvala Telašćica, strmac Dugog otoka (dugootočke „stene“) i jezero Mir. Parkom upravlja JU Park prirode Telašćica, a za Park je izrađen Plan upravljanja za razdoblje 2012.-2022. Godine te Prostorni plan uređenja („Narodne novine“ broj 22/14). Od svih otoka koje obuhvaća Park prirode Telašćica jedini naseljeni je Dugi otok, ali unutar Parka nema niti jednog naselja. Oko 2/3 područja je pomorsko dobro, a na otoku Sestrica Vela nalazi se svjetionik kojim upravlja Plovput d.d. U značajnu prirodnu baštinu ulazi i maslinik Saljsko polje gdje se nalaze masline stare i do 700 godina. (Dodatak 3. – Tablica 2.). Na području LAG-a nalazi se cijeli niz sačuvanih prirodnih područja koja su evidentirana u prostornim planovima uređenja.

Prema NATURA 2000 na području LAG Mareta određena su SCI1 područja koja zauzimaju 53.924,75 ha ili 14,91% površine LAG-a, a SPA2 područja zauzimaju površinu od 25.292,93 ha ili 6,99 % površine. S obzirom da se ove dvije razine zaštite dijelom preklapaju zaštićena površina iznosi 61.959,49 ha ili 17,13 % ukupne površine LAG-a.

11 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa , kao i prirodnih tipova od interesa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP, 2015

9

Na području LAG-a kao i cijele ZŽ očekuje se nepovoljan utjecaj klimatskih promjena koje će se prije svega ogledati na šumske ekosustave (prvenstveno opasnost od požara). Stoga je potrebno razvijati mjere koje će doprinositi smanjenju utjecaja klimatskih promjena na području LAG-a. Potrebno je razvijati i planove upravljanja područjima NATURA 2000. (Dodatak 2.)

2.1.4 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Područje LAG-a Mareta je naseljeno od pretpovijesnih vremena, o čemu svjedoče i arheološki nalazi u pećini Vlakno (Dugi otok, općina Sali) koja je bila stambeni prostor iz kraja ledenoga doba i najstarija je do sada poznata čovjekova nastamba u zadarskoj regiji. U predrimskom dobu Nin je značajno liburnsko naselje (nekropola iz željeznog doba u Ninu), a najznačajnije naselje je Zadar (Jadera). Područje u I st. dolazi pod rimsku upravu. Cijelo područje obilježeno je maritimnim značajem Zadra koji se razvija na prijelazu iz istočno jadranskih plovnih puteva prema pučinskim rutama za Ravenu, Veneciju i Trst. U prilog tom značaju ide i najstariji spomen ribarstva u Hrvata, Darovnica koja potječe iz perioda od 986. do 999. god., kojom zadarski plemići ustupaju Samostanu sv. Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku. Otok Silba je pak sa svojim brodovljem i parunima bila najveća pomorska sila u arhipelagu u doba jedrenjaka, te su u XVII st. imali 98 jedrenjaka za malu i dugu - prekooceansku plovidbu. U antičko doba Nin (Aenona) je bio municipij dok je Zadar imao status kolonije, a od VII st. bio je glavni grad bizantskog temata Dalmacija. Grad Nin je za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio jedan od stolnih gradova u kojemu su se povremeno održavali sabori i sinodi. Područje Nina i Zadra izloženo je neprekidnim nastojanjima Venecije za zauzimanjem ovih prostora. Nakon što je Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju (1409.) Veneciji započinje dugo razdoblje njene vladavine, sve do propasti Mletačke republike. I pod Mletačkom republikom snažna je društvena i gospodarska interakcija sa hrvatskim zaleđem. Nakon pada Mletačke republike područje dolazi pod Austrijsku upravu, koju smjenjuje okupacija Francuza (1805-1813). Nakon uspostave austrijske vlasti Zadar je glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije, sve do okupacije 1918. godine kad je Rapalskim ugovorom predan Italiji, a pripojenje matici zemlji bilo je u studenom 1944. godine. Nakon toga Zadar i okolica doživljavaju snažan društveni i gospodarski napredak, koji biva prekinut u Domovinskom ratu kad je grad bio izložen neprijateljskim napadima te su bili zaustavljeni gospodarski tokovi okupacijom dijela zaleđa. Nakon 1995. godine i oslobođenja zaleđa (u akciji Oluja) te pogotovo izgradnjom autoceste A1 (koja povezuje hrvatski sjever i jug) početkom 2000-tih te općom stabilizacijom društvenih prilika područje Zadra i njegove okolice nastavlja svoj društveni i gospodarski razvoj u promijenjenim društvenim, gospodarskim i političkim uvjetima.

Najznačajnija kulturna baština je povijesna jezgra grada Nina smještena na plitkom ravnom otoku dužine oko 450m. Iz tog perioda sačuvan je urbani raster, ostaci hrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Znamenita je i crkva sv. Križa iz 9. stoljeća, a na području grada Nina pronađena je i Višeslavova krstionica. Veliku vrijednost imaju i ostaci katedrale Sv. Anselma sa zvonikom iz romaničkog razdoblja, ostaci crkve Sv. Marije te ostaci dvaju brodova pronađenih u ninskoj luci. Oni, uz ostalo nalazište, govore o velikoj važnosti Nina kao luke na tom dijelu Jadrana. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro grada Nina čuvaju se: Judin srebrnjak, slika s prikazom ukazanja Gospe od Zečeva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st. te brojni zavjetni darovi. Najznamenitija osoba područja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni

10

zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice kao i glagoljaškoga bogoslužja.

Otoci na području LAG-a također su naseljeni od pretpovijesnog doba i/ili antičkog doba. Na cijelom području najviše je zaštićenih objekata sakralne baštine, a neki od značajnih zaštićenih objekata kulturne baštine su: predromanička crkva sv. Pelegrina u Savru (Dugi otok) sakralni je objekt nulte kategorije; Muzej franjevačkog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu (Školjić, Preko) s 56 predmeta i umjetnina; tvrđava Sv. Mihovila (Ugljan); crkva Gospe od Sniga u Kukljici; crkvica sv. Marije u Malom Ižu iz XI. st.; Kapetanska kuća Marinić i Toreta u Silbi; Komunjski magazin – stara uljara u Premudi; Obrambena kula „Kaštel“ u Olibu; ostaci niza brodoloma u podmorju područja LAG-a.

Osim materijalne baštine na području LAG-a značajna je i nematerijalna kulturna baština kao što je lončarstvo na otoku Ižu koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Specifičnost iškog lončarstva je u radu na ručnom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Do sada je utvrđeno 18 tradicijskih oblika iškog lončarstva. U Velom Ižu nalazi se etnografska zbirka (nastala 70-tih godina 20. stoljeća), a koja sadrži tekstil, keramiku, predmete od drva, pruća, kože, metala te stare fotografije. U Malom Ižu nalazi se Kulturno-povijesna zbirka koja obrađuje kulturnu povijest otoka Iža od prapovijesti do današnjih dana. Područne zbirke u Velom i Malom Ižu oformljene su u sklopu Narodnog muzeja Zadar (čiji je osnivač ZŽ). Na Olibu se nalazi Etnografska zbirka Rafaela Pulišića danas broji 250 predmeta, smještena je u prizemlju obiteljske kuće koje je nekada bilo u funkciji uljare. Svetkovina Gospe od Zečeva u Ninu vrlo je značajna nematerijalna kulturna stečevina Nina, obuhvaća osim religijskog aspekta i mnoge izvan liturgijske obrede. Tovareća mužika iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pučkog običaja batarela, što je naziv za skup nasumičnih zvukova s ciljem stvaranja buke čime su u dugim i hladnim noćima njome tjerali zle duhove, ali su se veselili i rugali, a najčešće udovcima ili udovicama koji bi se ponovno vjenčavali.

Sveukupno je na području LAG-a na nacionalnoj razini zaštićeno 42 pokretna kulturna dobra, 48 nepokretnih kulturnih dobara te 3 nematerijalna kulturna dobra. (Dodatak 3. – Tablica 3.). Prostornim planovima JLS sveukupno je evidentirano i zaštićeno prostornim planom uređenja 309 kulturnih dobara – materijalna baština.

Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i čuvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pučke baštine jer su sredstva lokalnih, županijskog proračuna i proračuna Ministarstva kulture nedovoljna.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Povoljan geostrateški položaj u RH s obzirom na blizinu Zadra kao središta županije i njegovu dobru povezanost cestovnim i avio prijevozom s ostatkom RH i Europom

Povoljna mediteranska klima, područje stoljećima atraktivno za život

Očuvana kulturna i prirodna baština svjetske, nacionalne, regionalne i lokalne razine

Nepovoljan položaj na samom SZ rubu županije, te smješten na nizu naseljenih otoka od kojih su neki vrlo mali

Očekivane klimatske promjene će stresno djelovati na pojedine vrste i staništa

LAG se najvećim dijelom nalazi na otocima, ovisan je o povezanosti sa kopnom

Naselja unutar grada Zadra predstavljaju vrlo mali dio populacije te njihove razvojne potrebe nisu od prioritetnog interesa za gradsku administraciju (Zadar je administrativno središte ZŽ)

11

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati programe s ciljem očuvanja kulturne i prirodne baštine na način da se isti koriste kao osnova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim područjima

Izrađivati planove upravljanja područjima NATURA 2000

Izboriti više sredstava iz proračuna grada Zadra za razvojne projekte zadarskih naselja koji se nalaze u LAG-u Mareta

Nema dovoljno izvora sredstava namijenjenih za razvoj programa, mjera i projekata zaštite prirodne i kulturne baštine na lokalnoj razini

Ruralna zajednica nije prepoznata u svojoj multifunkcionalnoj ulozi u Programu ruralnog razvoja RH

Korištenje i zaštita kulturne i prirodne baštine bez podizanja svijesti stanovništva podložna je komercijalizaciji

2.1.5 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Na području LAG-a nema jaslica, vrtići se nalaze u 6 JLS (ukupno 11), dok se u naseljima Grada Zadra nalazi samo jedan u naselju Kožino, na otocima grada Zadra nema vrtića. Predškolski program se odvija u vrtićima, osim na otoku Silbi gdje je organiziran u sklopu područnog odjela OŠ. Na ostalim malim otocima nema organiziranog predškolskog obrazovanja, već se ono odvija u Zadru. Većinu vrtića potrebno je obnavljati i/ili opremati, ali ni za jedan nema pripremljene tehničke dokumentacije. Također na ovom području nema niti jedne dječje igraonice. Osnovnoškolsko obrazovanje se odvija na cijelom području LAG-a u ukupno 17 objekata – školskih zgrada - koje imaju organiziranu nastavu od 1. do 8. razreda, osim u Kalima i Kukljici te u 2 škole u Ninu i Preku gdje je nastava organizirana za prva 4 razreda OŠ te djeca nastavljaju obrazovanje u matičnim školama u Ninu i Preku. Na otocima grada Zadra aktivne su samo dvije OŠ – na Silbi i Ižu, kao područni odjeli OŠ Zadarski otoci čije je sjedište u Zadru. Ostali mali naseljeni otoci, njih 7, nemaju organizirano osnovnoškolsko obrazovanje te djeca već od prvog razreda OŠ, odnosno za predškolski program, moraju ići u Zadar. Nepostojanje predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na malim otocima uvjetuje iseljavanje mladih obitelji s obzirom da je javnim prijevozom postojećeg rasporeda nemoguće svakodnevno putovati do škole i nazad. Također na području LAG-a više je napuštenih školskih objekata koje je potrebno urediti i prenamijeniti, ali nema pripremljene tehničke dokumentacije. Na području LAG-a nema srednjih škola, kao ni ustanova visokoškolskog obrazovanja, te učenici svakodnevno putuju u Zadar ili tamo borave za vrijeme nastave. Knjižnice postoje na Dugom otoku (o. Sali), na Silbi i Olibu kao Knjižnični stacionari Gradske knjižnice Zadar, u Općini Kali postoji Narodna knjižnica Kali, u Ninu se priprema tehnička dokumentacija za uređenje knjižnice. Bibliobus - pokretna knjižnica Gradske knjižnice Zadar - ima postaje u slijedećim naseljima: Privlaka, Petrčane, Kožino, Nin, te na otocima Ugljan, Dugi otok i Iž, u pravilu dva puta mjesečno. Od ustanova namijenjenih cjeloživotnom učenju u općini Preko nalazi se Pučko otvoreno učilište. Na području Nina nalazi se Muzej ninskih starina (čija je obnova završila 2004.) kojim upravlja Arheološki muzej Zadar (osnivač RH) te dvije muzejske zbirke - riznica crkve sv. Anselma (zbirke uglavnom sakralno/religijskih predmeta, nastalih u periodu od 9. do 19. stoljeća). U otočnim zadarskim naseljima nalaze se dvije etnografske zbirke (Veli Iž i Olib) te jedna kulturno-povijesna zbirka (Mali Iž), već navedene u poglavlju 2.1.4.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se putem niza područnih ambulanti opće medicine koje se nalaze u svim JLS i zadarskim naseljima osim u naselju Petrčane. Međutim, niz ambulanti, odnosno naselja i manjih otoka, nemaju matičnog doktora već doktor dolazi s drugih otoka najviše nekoliko dana u tjednu, što je veliki problem za hitnu medicinu. Stomatološke ambulante (javne ili privatne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima. Ljekarne (privatne ili javne) nema također u Kukljici te u zadarskim naseljima, osim u naselju Kožino. Zavod za

12

hitnu medicinu ZŽ ima na području LAG-a dvije ispostave - Nin i Kali. Za potrebe razvoja usluge hitne medicine potrebno je na otocima izgraditi heliodrome.

Dom za starije i nemoćne osobe, kojeg je osnivač ZŽ ima dvije podružnice u Preku i Salima. Dva obiteljska privatna doma za starije nalaze se u Privlaci i Kukljici. Na području LAG-a nalazi se Psihijatrijska bolnica Ugljan (osnivač ZŽ). Palijativna skrb je organizirana u Ninu, Preku i Salima i ukupno zapošljava 4 osobe. Nema palijativne skrbi u zadarskim naseljima. Socijalna skrb za područje LAG-a osigurana je putem Centra za socijalnu skrb Zadar te izdvajanjem dijela sredstava iz općinskih proračuna. Na području LAG-a nema udomiteljskih obitelji ni ovlaštenih dadilja.

Za potrebe vatrogasne služne uređen je i u funkciji samo jedan vatrogasni dom u Preku. Na otoku Molatu je jedno spremište u mjestu Brgulje, Petrčane spadaju pod Zadar. U ostalim naseljima postoje improvizirana vatrogasna spremišta, osim Privlake gdje je ono donekle uređeno. U ostalim općinama planira se uređenje vatrogasnih domova, ali se ne priprema tehnička dokumentacija. U zadarskim naseljima također se planiraju urediti vatrogasni domovi/spremišta, ali se ne priprema tehnička dokumentacija (osim za Molat, Petrčane i Zapuntel). Na području LAG-a postoji 31 objekata u funkciji društvenih domova, većinom su to objekti u lošem stanju te vrlo slabo opremljeni. Općina Privlaka nema niti jedan društveni dom u funkciji. Od zadarskih naselja društvene domove koriste Ist, Premuda, Rava, Veli Iž i Zapuntel. U planu je obnova društvenih domova u Preku, te u zadarskim naseljima, ali se ne priprema tehnička dokumentacija. Objekti mjesnih odbora su u funkciji samo u zadarskim naseljima Kožino, Petrčane, Rava i Silba, a njihova obnova se planira u drugim zadarskim naseljima, međutim ne priprema se tehnička dokumentacija. Na području LAG-a nalazi se 21 turističko informativni centar (TIC). Nema ga u zadarskim naseljima Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel te se ne planira uređivanje novih TIC-ova. Na području LAG-a nalaze se ukupno 24 igrališta na otvorenom koja treba obnavljati (15) ali nema pripremljene dokumentacije. Jedino u Preku postoji devastirana zatvorena dvorana koju treba obnavljati.

Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za projekte društvene infrastrukture, poglavito uređenje i opremanje vatrogasnih domova, uređenje sportskih igrališta, uređenje i opremanje društvenih domova, potpore mladim obiteljima i osobama starije dobi. Potrebno je ulagati u infrastrukturu za izvođenje cjeloživotnog obrazovanja te razmotriti osnivanje područnih srednjih škola.

Najveći broj priključenih kućanstava na sustav vodoopskrbe nalazi se ne kopnenom dijelu LAG-a, koji vodoopskrbu ostvaruje dijelom iz Regionalnog vodovodnog sustava s rijeke Zrmanje, a dijelom iz lokalnih izvora. Vodoopskrba otoka čini jedan od temeljnih infrastrukturnih problema ovog područja. Površinskih vodotokova nema. Oborinska voda se difuzno miješa s morskom vodom, pa su podzemne vode otoka uglavnom zaslanjene do mjere da se ne koriste za piće. Na području LAG-a kišnica se sakuplja u privatnim cisternama, koje se grade za svaki pojedinačni stambeni i gospodarski objekt. Dodatno na nekoliko otoka voda se skladišti u javnim mjesnim cisternama u kojima se samo djelomično sakuplja kišnica preko posebno izgrađene slivne površine (naplova), a uglavnom se pune putem brodova vodonosaca te se dalje distribucija vode kućanstvima vrši preko hidranata lokalnih vodoopskrbnih mreža kojima se vatrogasnim cijevima voda pretače u privatne cisterne. Visoka je i cijena vode za gospodarske subjekte koji plaćaju punu cijenu prijevoza vode na otok, dok je cijena prijevoza vode za stanovnike otoka (fizičke osobe) subvencionirana do definirane količine po kućanstvu godišnje. Problemi s vodoopskrbom naročito dolaze do izražaja u tijeku ljetne sezone, kad su zbog povećanog broja korisnika potrebe za vodom najveće, a oborina ima najmanje. Od otoka samo je Ugljan pokriven vodovodnim sustavom koji je spojen s kopnom. Otok Silba ima izgrađenu mjesnu vodovodnu mrežu s hidrantima duljine cca 4,5km (u lošem stanju) kojom su povezane četiri javne cisterne, ukupne zapremine 950m³ i hidroforsko postrojenje. Mreža je osposobljena za prihvat i punjenje s vodonosaca u trajektnom pristaništu. Na otoku postoji

13

nekoliko izvora boćate vode koji nisu u upotrebi. Na otoku Olibu koristi se voda iz mjesne cisterne zapremine od oko 250m³ s pripadajućom slivnom površinom. Vodospremnik se puni s vodonosca polaganjem vatrogasnih cijevi (udaljenost oko 600 m). Na otoku postoji nekoliko vlastitih bunara s hidroforima boćate vode koji su u upotrebi kao tehnička voda i sa samo jednom javnom slavinom. Na otoku ima znatnih, neistraženih, količina boćate vode. Na otoku Premudi postoji izgrađen vodoopskrbni cjevovod s hidrantima spojen na gusternu zapremine cca 160m³, na koti terena 48m.n.m. Na području brda Garbica za bivšu vojarnu izgrađena je vodosprema zapremine cca 160 m³, na koti terena 56 m.n.m. i dovodni cjevovod od obale do nje, koji su van funkcije. Na otoku Istu izgrađen je dio vodovodne mreže s hidrantima kroz naselje. Postojeća mjesna cisterna zapremine oko 350m³ iznad naselja na koti terena od cca 50 m.n.m. U naselju Molat na otoku Molatu izgrađena je mjesna vododvodna mreža i izgrađena je nova cisterna koja je spojena sa starom cisternom. Ukupna zapremina cisterni je 800m³. Stara cisterna ima svoj vlastiti naplav. Izgrađen je i filter za čišćenje vode iz tih vodosprema prije distribucije u naselje, te dvije javne slavine. U naselju Brgulje na otoku Molatu nalazi se cisterna zapremnine 350 m³ i školska cisterna zapremnine 50m³ kojoj je potrebna rekonstrukcija jer je vodopropusna. U pristaništu je izgrađeno prihvatno okno, početni dio tlačno-gravitacijskog cjevovoda u dužini od 25m i nova cisterna (izgrađena 1990.g.) zapremnine 140m³ s hidroforskom stanicom za opskrbu lučice i plovila (brodovi svih vrsta, uključujući i nautički turizam). U starom dijelu naselja Zapuntel na otoku Molatu nema izgrađene vodovodne mreže, ali postoji cisterna zapremine 70 m³ i lokva zapremnine cca 10.000m³ kojom gospodare Hrvatske vode, a koja služi za navodnjavanje dok se u prošlosti voda iz iste koristila i za potrebe kućanstva. Iznad naselja Mali Iž također se nalazi javna cisterna volumena 600m³, na koti terena 90.0 m.n.m., kao i betonirana slivna površina 1400m². Cisterna je vodopropusna i nije u funkciji. Na Ravi postoje dvije javne cisterne. Jedna se nalazi u Maloj Ravi, a druga u Ravi u uvali Marnjica koja nije u funkciji. Na području LAG-a postoji 8 cisterni koje su dio vodoopskrbnog sustava i 32 javne cisterne, a kako je već navedeno, nisu sve u funkciji. Na otocima se ne vrši desalinacija boćate ili morske vode za podmirenje vodnih potreba, osim jednog u Općini Sali, niti je izvršena bilo kakva studija glede iskoristivosti ove mogućnosti. Na području O. Sali voda se crpi iz vodocrpilišta Malo i Veliko jezero, desalinizira, te distribuira za 4 naselja na Dugom otoku (Sali, Zaglav, Žman i Luka) - magistralni cjevovod do hidranata u naselju, ali kućanstva nisu spojena na sustav. Ostala naselja vodu dobivaju putem broda vodonosca. Sva kućanstva imaju privatne vodospreme do kojih voda dolazi putem vatrogasnih cijevi. Kao i cijelo područje ZŽ tako i područje LAG-a ulazi u vodnopodručje 15 Hrvatskih voda gdje se vodoopskrba područja vrši iz vodoopskrbnog sustava Zrmanja-Zadar. Isporučitelji vodnih usluga su Vodovod Zadar d.o.o.; Otok Ugljan d.o.o., Preko; Sabuša d.o.o., Kukljica.

Na kanalizacijsku mrežu priključeno je samo 1350 kućanstava od ukupnog broja kućanstava LAG područja, i to na području općina Sali (naselje Sali), Kukljica, Preko, Kali i Privlaka. Sva druga kućanstva otpadne vode rješavaju sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne (tzv. crne jame), pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovarajući pročišćivači ni odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda na području županije) prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Postojeća kanalizacijska mreža prikuplja otpadne vode iz kućanstava i gospodarskog sektora koje se ispuštaju, preko prečistača, u more ili otvorene vodotoke. I u naseljima u kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja, različite starosti i različite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoročno održivi razvoj turizma u tom području. Na području LAG-a, u dvije JLS postoje pročišćivači otpadnih voda, u Ninu i Privlaci. Tijekom ljetnih mjeseci i turističke sezone, kada je broj korisnika izrazito veći, postoje problemi s većim količinama otpadnih

14

voda. Isporučitelj vodne usluge odvodnje na području LAG-a je Komunalije i odvodnja d.o.o. Nin, Odvodnja d.o.o., Zadar, pogon Općine Kali, Otok Ugljan d.o.o. za općinu Preko.

Organizirano gospodarenje otpadom provodi se putem više komunalnih društava u svim naseljima LAG-a. Čistoća d.o.o. Zadar (osnivači više JLS) prikuplja komunalni otpad u gradovima Ninu i Zadru te općinama Privlaka i Preko. U općini Kali komunalni otpad prikuplja Hripa d.o.o., Kali, a Sabuša II d.o.o. u Kukljici. U općini Sali komunalni otpad sakuplja Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac d.o.o. Sva društva su u javnom vlasništvu.

Na području LAG-a odvajanje komunalnog otpada provodi se samo djelomično. Odvojeno prikupljanje otpada po kućanstvima – plastika i papir - vrši se u svim zadarskim naseljima. Općine Kukljica i Preko također nemaju uspostavljen sustav organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Također na području LAG-a niz je nesaniranih divljih odlagališta otpada (34), najviše na području Nina (9) i Velog Iža (5), dok takvih divljih odlagališta nema u općinama Kali, Kukljica i Preko te u dijelu zadarskih naselja. Na području LAG-a nema odlagališta komunalnog otpada. Otpad svih JLS se odvozi na odlagalište Diklo u Zadru, do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom. Veliki problem je i odlaganje građevinskog otpada koji se odlaže u prirodi, a najveće takvo odlagalište je na otoku Silbi gdje se građevinski otpad odlaže na području ranije saniranog odlagališta komunalnog otpada.

Cijelo područje LAG-a Mareta pokriveno je elektroenergetskom mrežom s relativno zadovoljavajućom gustoćom mreže i sigurnošću opskrbe, te su gotovo sva kućanstva priključena na elektro-energetski sustav. Napajanje električnom energijom na području LAG-a je u prosjeku 97,50%. Područje LAG-a zbog velikog broja sunčanih sati, vjetrova i energije mora ima velik razvojni potencijal za uporabu OIE . Na području LAG-a za sada ne postoje značajniji projekti OIE. Postoji sve veći interes i potreba lokalnog stanovništva za korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i provođenja postupaka EE prvenstveno u zgradarstvu u sva tri društvena sektora.

Telekomunikacijska infrastruktura - područje LAG-a potpuno je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s. ADSL je dostupan na području cijelog LAG-a. Međutim, na otočnom dijelu LAG-a ADSL je u redovnom korištenju na otocima Silba, Ugljan i Dugi otok (samo naselja Sali i Zaglav), dok je na drugim otocima i naseljima u tijeku priključivanje prvih korisnika te tek predstoji vidjeti kakva će biti kvaliteta usluge. Na području LAG-a je dostupan samo GPRS i EDGE signal, nažalost je i on na mnogim lokacijama vrlo loš ili nedostupan. Bazne GSM postaje nalaze se na otocima Istu, Silbi, Premudi i Ravi. Upravo je zbog prirodne izoliranosti i rascjepkanosti područja nužno raditi na dostupnosti brzog interneta u svim naseljima, kako bi se omogućilo poslovanje, ali i druge aktivnosti poput edukacije, na daljinu. Područje LAG-a pokriveno je RTV signalom, međutim digitalni TV signal nije jednako dostupan na cijelom području, a zbog rasporeda digitalnih odašiljača. Tako na otocima, posebice udaljenijima, dolazi do poteškoća u prijemu signala, pojedini dijelovi naselja uopće nemaju dostupan digitalan TV signal, osim putem satelitskih prijamnika.

Poštanski uredi sa svim poštanskim uslugama nalaze se u svim općinama LAG-a te zadarskim naseljima koji su dio LAG-a.

Cestovni promet je od velikog značaja. Izgradnjom autoceste A1 od Zagreba prema Splitu sa dva izlaza za Zadar izgrađena je najvažnija državna prometnica koja spaja sjever i jug RH te je omogućila brzi protok ljudi i roba. Također ova prometnica uz razvoj zračne luke Zadar omogućava povezivanje i područja LAG-a Mareta sa unutrašnjosti (iako autocesta ne prolazi kroz samo područje LAG-a Mareta). Na području LAG-a najznačajnije ceste su DC306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)-D8 duljine 27,5 km koja spaja zadarsko priobalje sa državnom cestom D8, čuvenom Jadranskom magistralom koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Na otocima su

15

najvažnije državne ceste koje povezuju glavna naselja te naselja s trajektnim lukama DC109 Veli Rat-Savar-Sali, zatim DC110 Muline (trajektna luka)-Ugljan-Tkon (trajektna luka), DC124 Trajektna luka Brbinj-Brbinj-D109, DC125 Trajektna luka Zaglav-D109. Na državne ceste nastavljaju se županijske ceste koje povezuju Park Prirode (ŽC6271) te područje Privlake s Ninom i Sv. Nikolom (ŽC6273). Ova cesta je nova zaobilaznica Nina i Privlake koja je povećala sigurnost u prometu. Na području općine Kali najvažnije ceste povezuju Kali sa brodogradilištem u uveli Lamjana Velika (LC63099) te pogonom tvrtke Cromaris u uvali Lamjana Mala (LC63100).

Prema podacima Državnoj ureda za reviziju (2013.) kao i prema podacima kojima raspolaže sam LAG upravljanje nerazvrstanim cestama je na nezadovoljavajućem nivou. Svega tri JLS vode evidenciju o nerazvrstanim cestama na svom području (Nin, Sali, Privlaka) čija ukupna evidentirana duljina iznosi 201,569 km. Podaci o nerazvrstanim cestama (104,569 km) na području Nina nisu obuhvaćali nerazvrstane ceste na području dva naselja. Sve nerazvrstane ceste trebaju biti upisane u zemljišne knjige te se o istima treba ustrojiti jedinstvena baza podataka na razini JLS. Nepostojanje ovih podataka onemogućuje ulaganja u uređenje i opremanje nerazvrstanih cesta u budućnosti. Postojeća mreža puteva - nerazvrstanih prometnica u otočnim naseljima Grada Zadra je većinom betonskog pokrova, u dotrajalom stanju zbog nedostatka sredstava te je potrebna obnova. Promet motornim vozilima se na manjim otocima odvija u smanjenom obimu, često samo putem betoniranih prometnica - puteva. Na otocima Silbi i Ošljaku nema prometa, odnosno prometuju uglavnom traktori, motocikli te građevinska mehanizacija, a za obavljanje gospodarske djelatnosti, za koja je potrebno prethodno ishoditi posebno odobrenje. Na otocima postoji vrlo gusta mreža šumskih i poljskih puteva omeđenih suhozidima koji postoje od starine, nažalost danas je većina tih puteva potpuno zarasla. Na pojedinim otocima povremeno se odvija sanacija već postojećih probijenih poljskih, šumskih i protupožarnih putova. Na svim otocima je potrebno očistiti i sanirati sve postojeće šumske i poljske puteve te nastaviti s probijanjem novih i održavanjem svih puteva, koji služe za prilaz maslinama, vinogradima i drugim poljoprivrednim površinama, jer isti ujedno služe kao zaštita od širenja požara i omogućavaju dostupnost eventualnim požarištima.

Posebno se ističe pomorski promet, iako se autobusna povezanost pojavljuje kao problem unutar povezivanja naselja na otocima kao i na priobalju. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija lokalnog stanovništva radi školovanja ili zaposlenja u Zadru ili urbanijim središtima LAG-a (90% svih putovanja). S obzirom da je veći dio LAG-a obuhvaća otoke zadarskog arhipelaga veoma je važna povezanost otoka i kopnom i međusobno te je stoga od velike važnosti lučka infrastruktura. Na području LAG-a niz je različitih luka županijskog i lokalnog značaja, sportskih luka, ribarskih luka, luka nautičkog turizma (Dodatak 3. – Tablica 4.).

Prednost povezivanja većih otoka, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka, s kopnom daje se trajektnom prometu i motorizaciji otoka. Trajektne linije pojavljuju se kao mostovi između kopna i otoka pa su otoci prometno učinkovitije povezani s kopnom, čime se otvara mogućnost šireg homogenijeg korištenja prostora. Manji otoci (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib, Sestrunj, Rivanj, Zverinac), s obzirom na svoju udaljenost od kopna i slabiju prometnu povezanost, ne reflektiraju na promet dnevnih migranata već je izražen tzv. vikendaški promet s najviše dolazaka na otok petkom i odlazaka s otoka nedjeljom. Brodske linije održavaju tri brodara, jedan državni i dva privatna, a najbolje s kopnom je povezan otok Ugljan. Tablični prikaz plovidbenih linija s učestalosti plovidbe na području LAG-a Mareta nalazi se u Dodatku 3. – Tablica 5.

Zračni promet organiziran je preko najbliže zračne luke Zadar koja se nalazi pokraj Zemunika Donjeg (7 km udaljena od Zadra) te je udaljena 20,5 km od Privlake, a 16,7 km od

16

Nina. Dolazak do zračne luke Zadar s područja otoka ovisi prije svega o brodskom linijskom prijevozu s otoka na kopno.

Na području LAG-a Mareta planirano je ukupno 18 poslovnih zona ukupne površine 151,98 ha (Dodatak 3. – Tablica 6.). Od tih zona na području zadarskih naselja nema niti jedne planirane poslovne zone. Tržnice se nalaze u Ninu i Privlaci. U planu je uređenje još pet tržnica, po jedna u Kalima i Kukljici, ali se ne izrađuje tehnička dokumentacija, te u općinama Preko (2) i Sali (3) za koje je u tijeku ishodovanje potrebne tehničke dokumentacije.

Potrebno je ulagati u izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje, uređenje sustava sakupljanja komunalnog otpada te obnovu i uređenje poljskih i šumskih puteva. Također je potrebno urediti jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama te srediti imovinsko-pravne odnose kako bi se omogućilo korištenje tih sredstava za njihovo korištenje. Potrebno je ulagati u korištenje OIE i EE u svim sektorima društva. Svakako je potrebno dodatno raditi na poboljšanju prometne povezanosti otoka međusobno i otoka s kopnom.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Organizirana primarna zdravstvena zaštita i hitna pomoć

Povezanost svih naseljenih otoka brodskim linijama

Muzejske ustanove regionalnog značaja

Nekoliko uređenih poslovnih zona koje su omogućile razvoj MSP izvan tradicionalnih gospodarskih grana (poljoprivreda, ribarstvo, turizam)

Pojedini otoci nemaju stacioniranog doktora u ambulantama

Nedovoljna povezanost otoka međusobno i otoka s kopnom (osim otoka Ugljana)

Veliki broj malih nastanjenih otoka ovisi o subvencioniranim brodskim linijama koje nisu jednako učestale na cijelom području, a subvencije ovise od ograničenih sredstava državnog proračuna

Količina vode dostupne domicilnom otočnom stanovništvu - sa subvencioniranim prijevozom - ovisi ograničenim sredstvim državnog proračuna

Izrazito visoka cijena vode za gospodarske subjekte na otocima

Mnoštvo nesaniranih divljih odlagališta otpada, sustav odvajanja komunalnog otpada samo djelomično uspostavljen, skupi prijevoz otpada s otoka na odlagalište na kopnu

Nema dovoljno ustanova koje mogu pružati usluge cjeloživotnog učenja

Nema jaslica kao organizirane pomoći mladim obiteljima

Nedovoljna briga za ranjive skupine (pogotovo starije osobe i mlade obitelji)

Veliki broj kuća za odmor i kuća namijenjenih za iznajmljivanje zahtijeva dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i povećava potrošnju vode

Nedovoljna ulaganja u opremu i uređenje domova za potrebe vatrogasne službe

17

Na cijelom LAG-u nema niti jedne Javne vatrogasne postrojbe

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati programe za djecu predškolske dobi uklj. jaslice

Razvijati srednjoškolske programe

Razvijati i pružati programe cjeloživotnog učenja

Razvijati zračni prijevoz i osigurati sredstva za subvencionirani brodski prijevoz

U cijelosti razviti sustav vodoopskrbe i odvodnje

Sanirati divlja odlagališta, uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada

Razvijanje projekata korištenja OIE i EE

Unaprijediti stanje i opremljenost društvenih domova

Unaprjeđivati kontinuirano vatrogasnu službu

Obnoviti i dodatno razviti mrežu poljskih i šumskih puteva

Zainteresiranost stanovništva, starost stanovništva

Slaba povezanost otoka međusobno te manjih i udaljenijih otoka s kopnom

Sustav gospodarenja otpadom prema zamišljenom modelu ne razvija se lokalno već regionalno

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je područje LAG-a razvijenije od prosjeka RH (vrijednost indeksa razvijenosti LAG-a je veća od prosjeka RH i iznosi 124,03%).

Sukladno podacima iz Tablice 7. (dodatak 3.), vidljivo je kako se sve JLS nalaze u IV skupini razvijenosti, odnosno u kategoriji 100% do 125% nacionalnog prosjeka osim općine Privlaka koja se nalazi u III. skupini i ima indeks razvijenosti 92,13% nacionalnog prosjeka.

U odnosu na proteklo razdoblje pozitivni trend se odražava na nekoliko pokazatelja, poput indeksa razvijenosti koji raste u svim JLS od 2006. do 2013. godine. U pogledu rasta izvornih prihoda općina postoji razlika u iznosu izvornih prihoda prema broju stanovnika, koja je najveća u Ninu. U JLS u kojima padaju izvorni prihodi općina po stanovniku upućuju na smanjenje financijske snage (u kn) koja se može ulagati u razvojne projekte.

Ovim pregledom nisu obuhvaćena zadarska naselja u LAG-u Mareta jer se gotovo svi pokazatelji (prije svega gospodarski, ali i mnogi statistički) izračunavaju na razini JLS. Grad Zadar je 2010. godine imao indeks razvijenosti 104,82%, a 2013. godine 107,04% od prosjeka RH te se cijelo vrijeme nalazi u IV. skupini po indeksu razvijenosti. Međutim u razmatranom periodu prosječni iznos izvornih prihoda je smanjen s 3.553 kn/st. na 3.157 kn/st. Također, potrebno je naglasiti da su otočna naselja Grada Zadra (njih 10) izrazito slabije razvijena od samog naselja Zadar te bi sigurno njihov indeks razvijenosti, ukoliko bi ga bilo moguće izračunati, bio znatno niži.

18

Slika 2. Indeks razvijenosti 2010. i 2013. na području LAG-a (Izvor: MRRFEU)

Slika 3. Izvorni prihodi u kn/po stanovniku u razdoblju 2006.-2012. (Izvor: DZS)

Na ovim grafikonima nisu obrađeni podaci za naselja koja se nalaze u administrativnim granicama grada Zadra zbog načina prikupljanja i obrade podataka koja se temelji na JLS, a ne na razini naselja.

Gospodarstvo LAG-a karakterizira razvoj ribarstva, prerađivačke djelatnosti i pružanja usluga smještaja i posluživanja hrane.

U LAG-u, bez zadarskih naselja, aktivno djeluje 207 pravnih gospodarskih subjekata (2014. godine). U dvije godine razvidno je kako pada broj gospodarskih subjekata – pravnih osoba, ali raste broj zaposlenih te ukupni prihodi i dobit – što su značajni pokazatelji gospodarskog oporavka u području.

Slika 4. Kretanje broja tvrtki i zaposlenih u pravnim osobama. (Izvor: HGK)

19

Slika 5. Pokazatelji poslovanja pravnih subjekata na području LAG-a. (Izvor: HGK)

136

58

41

41

35

259

25

36

39

10

0 50 100 150 200 250 300

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;…

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE…

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA

mln kn

2013.

Slika 6. Vodeći sektori prema ukupnom prihodu na području LAG-a. (Izvor: HGK)

Na području LAG-a registrirano je 16 zadruga koje su većinom registrirane kao ribarske zadruge, za preradu poljoprivrednih proizvoda (uljare) i u trgovini. Danas zadruge ne zauzimaju mjesto koje bi trebale u povezivanju malih proizvođača. U pogledu obrtništva broj obrta je smanjen za 143 u 2015. ili -21,19% godini u odnosu na 2013. godinu te ih je u 2015. godini poslovalo 532. Najviše obrtnika se bavi ugostiteljstvom i turizmom (224 obrta ili 42,11 %, a drugi po važnosti su ribarski obrti kojih ima registriranih na području LAG-a 90 ili 17,29%). Na području LAG-a nema registriranih umjetničkih obrta ili tradicijskih obrta.

2.2.1 POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

Gotovo cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastuću turističku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristična za područje Nina, Kožina i Petrčana, te za općinu Sali budući se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine. Najvažnije grane primarne poljoprivredne proizvodnje su maslinarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i ribarstvo. Za procjenjivanje potencijala razvoja poljoprivredne proizvodnje veoma je važna i organizacija proizvodnje odnosno njeni nositelji. Prema evidenciji APPRRR ukupno je registrirano 936 nositelja proizvodnje na području LAG-a. Od toga je registrirano 915 OPG-a (97,76 %). Najviše OPG-a je registrirano u Salima (255) i Ninu (170), u zadarskim naseljima najviše ih je u Velom Ižu i Ravi.

U svega 39 PG ili 4,17% nositelji su mlađi od 40 godina. U 119 PG ili 12,71% nositelji su starosti 60-65 godina, u 776 ili čak 50,13% PG nositelji su starosti preko 65 godina, a ukupno stariji od 60 godina čine čak 71,37 % nositelja PG. Slaba je obrazovna struktura: 4,15 % nositelja OPG ima fakultet, 3,83 % višu školu, 33,99% srednju školu, 19,34 % osnovnu školu, 7,32% nezavršenu osnovnu školu, dok za 31,37% nema podataka.

Također poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim parcelama te 61,09 % PG ima ukupne poljoprivredne površine manje od 3 ha, a 5,90% PG raspolaže sa 3-20 ha. Ukupno 622 PG

20

obrađuju (podaci APRRR-a) 1.177,15 ha, preostalih 114 PG-a nalaze se u zadarskim naseljima. Podaci o površinama PG odnose se na 6 JLS bez zadarskih naselja jer se podaci vode samo na razini cjelokupne JLS. Maslina je vodeća poljoprivredna kultura koja ima visoku dodanu vrijednost. Najveći broj stabala maslina nalazi se na otocima Ugljanu i Dugom Otoku, te, prema podacima uljara, na području zadarskih naselja. Maslinarstvo na otoku Ugljanu seže još u antičko doba o čemu svjedoče brojni zapisi i nalazišta. Prema podacima APRRR-a u sustavu potpora je 303,6 ha maslinika, međutim ovaj podatak ne obuhvaća podatke o poljoprivrednim površinama zadarskih naselja na području LAG-a jer se svi podaci vode na razini JLS (osim brojnog stanja stoke, koja se vodi po naseljima). Posljednjih godina izražen je interes za uzgoj i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja, što se vidi i po rastu broja PG koji se bave uzgojem ljekovitog bilja kao i po proizvodima od ljekovitog bilja novo prisutnim na tržištu, a porijeklom s područja LAG-a, te prema iskazanom interesu za pokretanje proizvodnje od strane dionika LAG-a. Na području LAG-a samo su dva poljoprivredna proizvođača upisana u Popis ekoloških proizvođača (stanje 2014.) Ministarstva poljoprivrede.

Na području LAG-a može se s oznakom zemljopisnog podrijetla proizvoditi dalmatinski pršut registriran na EU razini. Također, može se proizvoditi Zadarski maraschino s oznakom zemljopisnog podrijetla te alkoholna pića s oznakom podrijetla koja se mogu proizvoditi na području cijele RH (hrvatska loza, stara šljivovica, pelinkovac i travarica). Na području LAG-a bogata je kulinarska tradicija i neki od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite mogu biti jadranska tuna (koja je već svjetski priznati proizvod) te ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina).

Ribarstvo i prerada ribe su tradicionalne gospodarske grane ovog područja. O značaju ribarstva govori i činjenica da tvornica Mardešić d.o.o. iz Sali posluje preko 100 godina (od 1905.) te se bavi preradom sitne plave ribe i tune. Osamdesetih godina 20. st. pored ribarstva počinje i razvoj marikulture. Tvrtka Cenmar (današnji Cromaris) u kaljskoj uvali Mala Lamjana otvara ribogojilište i pokreće kavezni uzgoj bijele ribe (brancina i orade). Uzgoj tune započeo je 1996. godine blizu otoka Iža. Transfer tehnologije pokrenuli su hrvatski iseljenici iz Australije, u sklopu tvrtke Kali tuna. Danas je to uhodana izvozna djelatnost, a od 2015. godine vlasnik poduzeća je tvrtka iz Japana u koji se tuna i izvozi. Na ovom području je najveća koncentracija uzgajivača tune i bijele ribe te najveća koncentracija ribarske flote u RH (Kali tuna d.o.o., ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga iz Kali, MB Lubin d.o.o. Kali, Kali d.o.o., te brojni ribarski obrti).

Ukupni stočni fond je skroman i prema podacima APRRR iznosi (samo stoka u sustavu potpora) 4504 grla. Stoka se uzgaja pretežno na kontinentalnom dijelu LAG-a te se na području Nina uzgaja 2489 grla ovaca i 847 grla goveda u Kožinu. Na otocima je najznačajniji uzgoj ovaca i koza, te se proizvode vrhunski sirevi (brojne nagrade, eko oznaka). Ograničavajući faktori za uzgoj stoke su starost nositelja poljoprivredne proizvodnje, nedostatak vode (konkurencija turizam) i ograničene poljoprivredne površine. Iako postoje povoljni uvjeti za razvoj pčelarstva (med dobiven od mediteranskog bilja je tražen i može biti dodatna turistička ponuda) na području LAG-a je svega 121 košnica koje su u vlasništvu 2 pčelara.

2.2.2 TURIZAM

Najvažniji motiv turista za dolazak u Zadarsku županiju je uživanje u suncu i moru. Ujedno je plaža i temeljni element koji utječe na odabir destinacije. Oblik turizma je iznimno sezonalan i poprima elemente masovnosti. Kategorizacija turističkih naselja prikazana je u Tablici 8., Dodatak 3.

21

Slika 7. Broj noćenja i dolazaka turista na području LAG-a 2012.-2015. (Izvor: TZ u LAG-u)

Prema dostavljenim podacima u razmatranom razdoblju povećao se broj dolazaka gostiju, ali je prosječna duljina boravka turista blago smanjena sa 5,76 dana na 5,51 dan, što upućuje na potrebu dodatnih ulaganja u prateće sadržaje čiji će konačni cilj biti produljenje boravka gostiju, veća ukupna potrošnja. Na području LAG-a turističko informativni centar (TIC) nemaju zadarska naselja Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel. Nema pripremljene dokumentacije za njihovo uređenje kao niti za obnovu postojećih TIC-ova (21).

Prema Glavnom planu razvoja turizma ZŽ 2013.-2023. Područje LAG-a Mareta nalazi se u više prostorno razvojnih cjelina. Unutar Zadarske rivijere se nalazi dio zadarskih naselja koja su u LAG-u Mareta, Privlaka i Nin, u Ugljansko-pašmansku otočnu skupinu ulaze općine Kali, Kukljica, Preko te u Dugootočnu skupinu ulazi općina Sali. U cilju unaprjeđenja temeljnog resursa za razvoj turističkog proizvoda „sunce i more“ izrađen je Regionalni program uređenja i upravljanja morskim plažama ZŽ. Ovim Programom popisana je većina plaža Zadarskog područja te određena njihova tematizacija kao smjer u kojem treba ići da bi se plaže bolje predstavile u ponudi turističkog proizvoda „sunce i more“, kao i način upravljanja i izvori financiranja za upravljanje plažama, redovno upravljanje pomorskom dobrom i koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Uvalu Sakarun na SZ obali Dugog otoka karakterizira 800 m duga pješčana plaža otvorena prema morskoj pučini. Ovo je jedna od najljepših i najpoznatijih plaža ZŽ. Ninski zaljev je, osim po atraktivnim pješčanim plažama, poznat i po ljekovitom blatu (peloid) provjerene djelotvornosti koje se već desetljećima organizirano koristi uz stručni zdravstveni nadzor za liječenje raznih zdravstvenih tegoba. Vrijednosti ovog ljekovitog blata prepoznate su, te je u planu izgradnja modernog zdravstveno turističkog centra. Uz ljekovito blato, područje ninskog zaljeva prepoznatljivo je po Solani Nin s bazenima za eksploataciju soli koji obuhvaćaju prostor od 55 ha površine. Smatra se da tradicija eksploatacije soli na području Nina seže od Antike. Solana Nin je uredila i muzej soli koji je vrlo dobro posjećen, a planira se i daljnje širenje turističke ponude temeljene na soli kroz organiziranje festivala i drugih turističkih aktivnosti. Specifičan suhomesnati proizvod ninskog područja je Ninski šokol, čija se tradicija proizvodnje prenosi s koljena na koljeno. Manifestacija Ninska šokolijada se održava u srpnju, tijekom koje je moguće probati jedinstveni ninski specijalitet – šokol, upoznati se sa načinom njegove pripreme i bodriti natjecanje velikog broja majstora pripreme ove suhomesnate delicije. Područje grada Nina prepoznatljivo je i po tradicionalnom hodočašću na otočić Zečevo na blagdan Gospe od Zečeva. Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa u Ninu jedinstvena je manifestacija koja se tradicionalno održava prvog dana ljeta, prvenstveno radi na valorizacije arhitektonskog značenja crkve sv. Križa „najmanje katedrale na svijetu“, tijekom koje se organiziraju razne kreativne radionice i zanimljiva predavanja. Među ljetnim manifestacijama i „feštama“ ovog područja najpoznatije su: Kaljske ribarske noći; Preška legrica; fešta Gospe od Sniga; Saljske užance; Šetemoni ugljonskih guštov;

Privlačka noć; Silbensko kulturno ljeto.

22

Na području Nina i Privlake i dijelu zadarskih naselja osim razvoja različitih vrsta smještaja (hoteli, obiteljski hoteli, kampovi i obiteljski smještaj) potrebno je unaprjeđenje ponude muzeja i tematsko - interpretacijskog centra soli u Ninu, uređivati biciklističke staze i tematske puteve, unaprijediti ponudu promatranja ptica te osigurati daljnji razvoj projekata Zdravstvenog centra temeljenog na ljekovitom blatu. Za područje otoka Ugljana osim unaprjeđenja smještajnih kapaciteta kao i Ninu, potrebno je uređivati biciklističke staze sa pratećim sadržajima (odmorišta, vidikovci) i tematske staze te razvijati ponudu avanturističkog turizma – penjanja, škrapinga i sl. Na Dugom otoku (o. Sali) potrebno je razvijati kamping: 300 novih kamp mjesta u malim kampovima, izgrađivati biciklističke staze s pratećim sadržajima i tematske staze, ali i razvijati lovni i ribolovni turizam s pratećim sadržajima.

Osim razvojnih dokumenata na razini ZŽ i pojedine JLS su donijele razvojne dokumente na lokalnoj razini sa svrhom razvoja turizma. Potrebno je razvijati javnu turističku infrastrukturu kako bi se produžila sezona i boravak turista. Dodatni sadržaji trebaju biti vezani uz predstavljanje kulturne i prirodne baštine. Potrebno je poticati poduzetnike na korištenje prostora u poslovnim zonama. Unaprjeđivati poljoprivrednu proizvodnju, poticati ekološku proizvodnju. Koristiti sredstva EMFF poglavito za daljnje unaprjeđivanje marikulture. Poticati proizvođače na udruživanje radi smanjenja troškova proizvodnje te zajedničkog nastupa na tržištu.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Marikultura (uzgoj tune) na svjetskoj razini

Definirani centri razvoja turizma (Nin) i marikulture (Kali)

Postoji brodogradilišna luka u Velikoj Lamjani (Kali)

Turizam i ribarstvo, poljoprivreda (proizvodnja maslinova ulja) nositelji gospodarstva

Razvijeni svi oblici smještaja

Započelo povezivanje turizma i poljoprivrede

LAG područje na kojem se mogu i proizvode se poljoprivredni proizvodi visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje, vina, proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja)

Nedefiniranost razvoja zadarskih naselja na otocima

Starost nositelja poljop. proizvodnje

Iznimno mali broj ekoloških proizvođača

Turizam podiže cijene građevinskog zemljišta i ugrožava zasnivanje novih obitelji te doseljavanje radne snage na otok

Starost nositelja poljoprivredne proizvodnje

Usitnjenost parcela, neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Pritisak na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko

Razvojne potrebe Razvojna ograničenja

Razvijati poljoprivredne proizvode visoke dodane vrijednosti

Razvijati sustave lokalne prodaje i potražnje

Ulagati u cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika

Poticati mlađe osobe za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava

Poticati razvoj ekološke poljoprivrede

Razvijati javnu turističku infrastrukturu

Starost stanovništva

Spore zakonske procedure

Izvori financijskih sredstava za financiranje poljoprivrede su ograničeni odnosno neprilagođeni potrebama područja

23

Poticati povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta te daljnje povezivanje poljoprivrede i turizma

Definirati pravce gospodarskog razvoja na manjim otocima

2.2.3 TRŽIŠTE RADA

Radno aktivno stanovništvo LAG-a Mareta u starosti od 15-64 godine, prema popisu stanovnika iz 2011. godine čini 9.694 osoba što predstavlja 61,06% ukupnog broja stanovnika. Žena ima 4.580 ili 47,25% dok je muškaraca 5.114 ili 52,75%. Najviše radno aktivnog stanovništva prisutno je na području grada Nina i općine Preko. Zaposlenost na području LAG-a može se promatrati putem podataka HZMO krajem prosinca 2015. Obuhvaća 2.263 radno aktivna stanovnika (samo 28,29% ukupno radno aktivnog stanovništva LAG-a Mareta), gdje je razvidno kako se 71,23% zaposlenih nalazi u gospodarskim subjektima – pravnim osobama, vidljivo iz slike:

Slika 8. Struktura zaposlenih na području LAG-a Mareta (bez naselja unutar grada Zadra)

(Izvor: HZMO, na dan 31.12.2015.godine)

Ovi podaci ne obuhvaćaju naselja unutar grada Zadra zbog načina evidentiranja podataka.

Slika 9. Zaposleni u vodećim sektorima LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) 2013. i 2014 (Izvor: HGK)

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014. u pravnim osobama na području LAG-a, jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno navedenom najveći je broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede i ribarstva te prerađivačkoj industriji. U razmatranom periodu došlo je do blagog pada broja zaposlenih u najvažnijem sektoru. Bilježi se snažan rast zaposlenih na području trgovine koja je jedan od pratećih turističkih usluga

24

Na području LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) došlo je do smanjenja broja obrazovanih u u radno aktivnoj populaciji, dok se povećava udio obrazovanih u razdoblju između 2 utvrđivanja indeksa razvijenosti MRRFEU, što može dovesti do povećanih potreba za obrazovanom radnom snagom u budućnosti. Isto tako ovaj trend može biti posljedica toga što na cijelom području nema srednjih škola kao ni ustanova koje mogu pružiti uslugu cjeloživotnog obrazovanja.

U samom gradu Zadru, čiji se manji dio (po broju stanovnika) nalazi u LAG-u Mareta u istom periodu, također je došlo do smanjenja broja obrazovanih sa 122,5 % prosjeka RH na 118% prosjeka RH, što iznenađuje budući se na području ZŽ nalazi i Sveučilište kojemu je sjedište u Zadru.

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali

Udio obrazovanog stanovništvau radno aktivnoj populaciji (%)

2001.82,60% 82,40% 90,90% 88,10% 81,90% 84,00%

Udio obrazovanog stanovništvau radno aktivnoj populaciji (%)

2011.71,07% 71,10% 73,34% 72,06% 69,96% 74,09%

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%90,00%

100,00%

Slika 10. Izvor: DZS

Međutim, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi vezani uz nedostatak radnih mjesta i prosječni stalni rast nezaposlenosti na području LAG-a. Prosječna stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje područja sa značajnim razvojnim problemima. Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne strukturne poteškoće u funkcioniranju lokalnog gospodarstva. Problem je još veći ukoliko se uzme da je Zadar kao županijsko središte, ali i industrijsko i obrazovno središte, u razmatranom periodu također doživio povećanje prosječne stope nezaposlenosti sa stope koja je bila prosjek RH 100,1 % na 104,8 % prosječne stope nezaposlenih na području RH. Nemogućnost zapošljavanja u širem području moguće je dovela i do iseljavanja dijela obrazovanog stanovništva.

Kali Kukljica Nin Privlaka Preko Sali

Prosječna stopa nezaposlenosti(%) 2006.-2008.

109,40% 105,60% 97,00% 95,80% 107,60% 101,20%

Prosječna stopa nezaposlenosti(%) 2010.-2012.

118,30% 113,20% 106,90% 101,20% 116,60% 115,40%

0,00%20,00%40,00%60,00%80,00%

100,00%120,00%140,00%

Slika 11. Izvor: MRRFEU, Indeks razvijenosti

25

Stanje nezaposlenosti (bez podataka za zadarska naselja) prema podacima HZZ-a u listopadu 2015. govori kako je na području LAG-a Mareta bilo 430 nezaposlenih (5,37 % nezaposlenih u ukupnoj radno aktivnoj populaciji LAG-a, bez radno aktivnog stanovništva zadarskih naselja).

Broj nezaposlenih žena je iznimno velik i čini 58,1% nezaposlenih na području LAG-a. Mladih do 29 godina bilo je 148 nezaposlenih ili 34,4%, što je iznimno puno od toga je čak 59,5% nezaposlenih mladih žena. (Dodatak 3. - Tablica 9.) Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da razina njihovog obrazovanja nije povezana sa zapošljavanjem. Najviše nezaposlenih žena ima završenu srednju školu (148 osoba, 59,2%) i osnovnu školu (50 osoba, 20%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih do 29 godina ukazuje da čak 108 osoba ili 73% ima završenu samo srednjoškolsko obrazovanje, dok 27 % nezaposlenih mladih ima više ili visoko obrazovanje. Ovo može ukazivati na neusklađenost obrazovnih programa s potrebama, ali i na smanjenje potražnje na tržištu radne snage ili potrebu stjecanja dodatnih vještina, što zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti s organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno stanovništvo na području LAG-a.

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na području LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika ZŽ.

Series1

0

10.000

20.000

30.000

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Axi

s Ti

tle

1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Series1 24.663 28.872 27.592 29.895 29.806 28.101 26.938 19.007 23.018 17.608 15.875

Slika 12. Stanovništvo LAG-a Mareta u razdoblju 1910.-2011. (Izvor: DZS)

Između dva popisa stanovništva iz sastava grada Nina izdvojila se općina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo smanjenje broja stanovnika i površine grada Nina. Broj kućanstava između dva popisa nije moguće usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011.g. te se ne može utvrditi broj kućanstava na području zadarskih naselja u 2011.g.. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS tada je došlo do smanjenja broja kućanstava za 31 ili za -0,64 %. I ovaj pad broja kućanstava u najvećoj mjeri odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz grada Nina i osnivanja općine Vrsi 2006.g..

26

0

5000

10000

15000

20000

25000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Otoci Kopno

Slika 13. Stanovništvo na otocima i kopnu LAG-a Mareta u razdoblju 1857.-2011.

Stanovništvo na području LAG-a Mareta i demografski razvoj ovog područja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prilično ujednačena i uzlazna kretanja sve do tridesetih godina prošlog stoljeća. Unatoč dva svjetska rata i činjenici da je zadarsko područje bilo pod talijanskom okupacijom do postupnog pada stanovnika dolazi 80-tih godina prošlog stoljeća te se broj stanovnika 2011. godine vraća gotovo na stanje iz 1857. godine. Uspoređujući demografska kretanja na otočnom dijelu LAG-a Mareta i kopnenom dijelu situacija nije istovjetna. Broj stanovnika od 1857. godine do danas kontinuirano raste na kopnenom dijelu LAG-a (iako ima svoje uzlete i padove), dok broj stanovnika na otocima kontinuirano pada od 70-tih godina prošlog stoljeća do 2001. godine, da bi se prilikom zadnjeg popisa tek neznatno povećao.

43,949,7

43,450,4

45,852,5

Kali Kukljica Nin Preko Privlaka Sali

Slika 14. Prosječna starost stanovnika na području LAG-a Mareta 2011. (Izvor: DZS)

Prosječna starost stanovnika LAG-a je 47,6 godina (bez zadarskih naselja) što je starije od prosjeka Republike Hrvatske, ali i prosjeka ZŽ. Najmlađe stanovništvo nalazi se na području grada Nina (43,4 godina), a najstarije na području općine Sali (52,5 godina). Na području grada Zadra prosječna starost je 40,8 godina, međutim budući su u LAG-u Mareta pretežno naselja na otocima zadarskog arhipelaga ovaj prosjek ne preslikava stanje na ovom području.

Prosječni prirodni prirast LAG-a (bez zadarskih naselja) ima negativan predznak i iznosi -15, dok je vitalni indeks, odnosno broj rođenih na 100 umrlih, također dokaz starenja i depopulacija područja jer iznosi 57,5. Jedina o. Kali ima pozitivan prirodni prirast i vitalni indeks. Grad Zadar ima prirodni prirast 158, a vitalni indeks 124,3 (Dodatak 3. – Tablica 10).

Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na području LAG-a u ukupnom stanovništvu (bez zadarskih naselja) starijem od 10 godina nalazi 53 nepismena stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. opća obrazovna struktura stanovnika starijeg od 15 godina

27

(26.911 stanovnika) na području LAG-a u kojoj je 1691 (14,86%) stanovnika bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 5.651 osoba ima završenu srednju školu (49,7%) dok samo 1.192 stanovnik ima završeno više i visoko obrazovanje (10,5%). O obrazovnom potencijalu u razvojnom kontekstu 21. stoljeća važan podatak je i ICT pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se na podruju LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja jer za njih nisu obrađeni podaci za nazini naselja) od 12.852 stanovnika njih samo 4.859 (42,1%) koristi internetom, a njih 8.959 elektroničkom poštom (38,9%). Navedeno je iznimno važno u planiranju jačanja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informatičkog znanja (korištenje AGRONET sustava).

Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području registrirano je 192 udruge od kojih najviše u područjima kulture i umjetnosti (17,18 %) i sporta (38,54%). LAG Mareta ima jak razvoj civilnog društva i to u širokom području od vatrogasnih udruženja i vjerskih humanitarnih udruga, do organizacija za djecu i mlade, sportsko – rekreativnih udruženja, pa do specijaliziranih udruga koje brinu o okolišu, kulturnoj baštini i folkloru ili razvijaju ruralni turizam. Veliki broj udruga s područja LAG-a Mareta sufinancira se iz proračuna JLS, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog članstva, korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

Pozitivne značajke Negativne značajke

Iskorijenjena nepismenost

Razvijeno civilno društvo

Razvijena javna svijest o kulturnoj i povijesnoj baštini područja ogleda se kroz rad mnogobrojnih udruga

Na području LAG-a počinju djelovati udruge regionalnog značaja koje imaju potencijal postati nacionalno i europski relevantne

Održavanje postojećeg broja stanovnika nije zaustavilo starenje stanovništva

Civilno društvo se previše oslanja na financiranje iz proračuna jedinica lokalne samouprave

Visok postotak stanovništva sa nezavršenom ili završenom osnovnom školom

Premalo udruga koje se financiraju iz županijskih, nacionalnih i drugih dostupnih izvora financiranja

Razvojne potrebe Ograničenja

Podupirati mlade obitelji za ostanak na otoku

Razvijati projekte i programe namijenjene djeci i mladima

Osigurati uvjete za cjeloživotno obrazovanje

Uključiti udruge u promociju područja kao atraktivnog područja za život i rad

Podupirati daljnji razvoj udruga

Starenje stanovništva dovodi do promjena interesa pojedinaca i zajednice

Povećanje broja kućanstava koje ne prati i povećanje broja stanovnika, dovodi do povećanja potreba za izgradnju nove i održavanje postojeće komunalne strukture, pretežno na račun lokalne zajednice

Ograničenost mogućnosti financiranja projekata samo iz proračuna jedinica lokalne samouprave

28

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA, UKLJU ČUJUĆI SWOT ANALIZU

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A

Očuvan okoliš i priroda – glavni razvojni potencijal LAG-a

LAG Mareta karakteriziraju velika područja očuvane prirode i zaštićenih prirodnih vrijednosti. Posebno je značajno istaknuti područja s visokim stupnjem očuvanosti biološke raznolikosti uz nacionalno zaštićene prirodne vrijednosti kao što su park prirode Telašćica i sjeverozapadni dio Dugog otoka na kojem se nalazi jedna od najljepših pješćanih plaža Jadrana – Sakarun, ali i velika područja u europskoj ekološkoj mreži NATURA 2000. Cijelo područje LAG-a ima potencijal za razvoj turizma, posebno selektivnih oblika koji se zasnivaju na održivom korištenju vrijedne prirodne baštine.

Neproizvodna ulaganja – održiv način korištenja vrijedne razvojne resursne osnove

Tijekom izrade strategije velik značaj je dan na razvoj diverzifikacije djelatnosti i izvora dohodka na PG-ima, s naglaskom na razvoj neproizvodnih ulaganja i to prvenstveno radi visoke prirodne vrijednosti područja. Neproizvodna ulaganja obuhvaćaju ulaganja kojima se ne ostvaruje bitan povrat, dohodak ili prihod i koja ne vode do znatnog povećanja vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva određenog korisnika, ali imaju povoljan učinak na okoliš. Naime, neproizvodna ulaganja, kako se isticalo na radionicama javnog, civilnog i privatnog sektora, trebala bi svojom komplementarnom ulogom doprinijeti ispunjenju agroekoloških ciljeva ili obveza, koje je moguće preuzeti u okviru povećanja ekološke vrijednosti zaštićenih područja. Neproizvodna ulaganja mogu imati različite oblike, od obnove obilježja krajobraza kao što su tradicionalne ograde, vodena staništa i živice do uvođenja i/ili obnavljanja nekog aspekta određenog staništa ili krajobraza kao što je obnova vriština, suhozida, travnjaka bogatih vrstama ili travnatih rubova bogate flore. Ova ulaganja će, kako je istaknuto od strane lokalnih razvojnih dionika, doprinijeti tomu da se postigne održiva uporaba poljoprivrednih zemljišta, i to povećavanjem ekološke vrijednosti zaštićenih područja ili doprinošenjem ispunjenju agroekoloških obveza. Posebnost ruralnog područja ne proizlazi samo iz krajobraza, već i iz tradicionalnog načina života te stoga propadanje ruralnih područja osiromašuje kulturno bogatstvo LAG-a. Prerastanje u tržišno spremne atrakcije traži sustavan pristup kojim bi se trebalo definirati nekoliko modela revitalizacije, ovisno o specifičnosti pojedine sredine. Tematizacija, utemeljena na povijesnom razvoju i vezama s okolnim prostorom, pritom je nužna kako bi se izbjegla uniformiranost u prezentaciji i predstavljanju svih mogućnosti i potencijala.

Diverzifikacija poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti – ulaganje u turizam

Poljoprivredu na području LAG-a Mareta karakterizira proizvodnja poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje) za vlastite potrebe pa se LAG mora usmjeriti općem razvoju poljoprivredne proizvodnje za tržište, ali i razvoju nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima te sinergiji poljoprivrede, prerade i turizma. S ciljem pozitivnog utjecaja na okoliš LAG mora podupirati daljnji razvoj integrirane i ekološke poljoprivrede. Područje LAG-a ima izuzetne gastronomske potencijale, čemu govore u prilog i brojne manifestacije posvećene upravo prehrambenim proizvodima i prerađevinama (npr. Preška legrica; Ninska šokolijada, Kaljske ribarske noći; Šetemoni ugljonskih guštov). Jedan od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite može biti jadranska tuna (koja je već svjetski proizvod), ali i ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina), dok dalmatinski pršut ima oznaku zemljopisnog podrijetla. No sektor lokalne prehrambene proizvodnje, i s njim

29

povezani kratki lanci opskrbe, još uvijek nailaze na mnogobrojne prepreke, protuslovlja pa čak i predrasude. Smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje/prerade hrane rezultirat će poboljšanjem kvalitete i sigurnosti hrane što će doprinijeti konkurentnost te će imati pozitivan utjecaj na prihode u gospodarstvu. Daljnji razvoj treba se temeljiti na obnovi, očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti i visoke prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (17,13% područja LAG-a je u mreži NATURA 2000) promicanjem okolišno učinkovitog sustava s naglaskom na organski uzgoj i prateće poljoprivredne proizvodnje u područjima koja se suočavaju s prirodnih i drugim ograničenjima. S obzirom na prirodna ograničenja područja, veliki potencijal ima uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja od kojih se dobiva niz proizvoda visoke dodane vrijednosti. Sektor lokalne prehrambene proizvodnje izuzetno je značajan jer njegov razvoj donosi brojne gospodarske, okolišne i društvene koristi – osigurava poljoprivrednicima veći udio dodane vrijednosti u cijeni njihovih proizvoda, osnažuje lokalno gospodarstvo, smanjuje emisiju stakleničkih plinova nastalu prijevozom hrane, razvija sustav sigurnosti prehrambenih proizvoda proizvedenih na seoskim domaćinstvima, stanovnicima s nižim primanjima osigurava pristup kvalitetnoj i zdravoj prehrani itd.

Općenito, radi rijetke naseljenosti i stvaranja energetske neovisnosti potrebno je omogućiti alternativne energetske izvore na cijelom području LAG-a.

Kulturno – povijesna i tradicijska baština

Cijelo područje LAG-a iznimno je značajano za nacionalnu i međunarodnu povijest od prapovijesti i/ili antičkog doba do danas. Kulturno-povijesna baština djelomično je valorizirana, ali nedovoljno iskorištena posebno u razvoju turizma. Najznačajnija kulturna baština je povijesna jezgra grada Nina. Znamenita je i crkva sv. Križa iz 9. stoljeća, a na području grada Nina pronađena je i Višeslavova krstionica. Najznamenitija osoba područja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929.godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice, kao i glagoljaškoga bogoslužja Brončani kip Grgura Ninskog nalazi se u Ninu, a izradio ga je kipar Ivan Meštrović.

U Ninu se nalaze i originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. te kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. Iznimno je značajna nematerijalna kulturna baština kao što je lončarstvo na otoku Ižu koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Povijesni dokumenti spominju Iške lončare još u 16. stoljeću. Specifičnost iškog lončarstva je u radu na ručnom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Isto tako, vrijedna materijalna i nematerijalna baština posebno vezana uz lokalne etnografske specifičnosti velik je razvojni potencijal. Upravo održivo korištenje i revitalizacija kulturno-povijesne i tradicijske baštine jedan je od najvećih razvojnih potencijala LAG-a Mareta. Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i čuvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pučke baštine.

Razvoj profitnog i neprofitnog (društvenog) poduzetništva, s jačanjem civilnog društva

Velike razvojne mogućnosti područja leže u mogućnosti udruživanja u zadruge, proizvođačke grupe ili organizacije koje će objedinjavanjem svoje proizvodnje omogućiti kako podizanje kvantitete tako i kvalitete lokalnih proizvoda. Potrebno je poticati suradnju među poduzetničkim inicijativama, posebno korištenjem i prednosti činjenice na povećanje dolazaka turista. Važno je razviti partnerstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također, jačanjem potpore razvoju društvenog poduzetništva potrebno je razviti sustave koji omogućuju povećanje prihoda osjetljivim društvenim skupinama, posebno ženama i mladima. Potencijal razvoja društvenog poduzetništva leži u uslužnom sektoru, ali i proizvodnom sektoru koji može omogućiti otvaranje zelenih radnih mjesta, te u razvijanju sustava proizvoda s dodanom vrijednosti koji traže više radne snage. Ujedno, razvojem društvenog poduzetništva omogućuje se samodostatnost na lokalnoj razini i jačanje javnih usluga bez dodatnih

30

opterećenja malih lokalnih proračuna. Civilni sektor može postati jedan od ključnih nositelja razvoja područja uključivanjem osjetljivih skupina u opći razvoj kako usluga koje su važne za rast kvalitete života stanovnika te turizma, tako i razvoj lokalnih proizvoda koji se zasnivaju na tradicijskim vrijednostima područja.

3.2 SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geostrateški položaj – blizina autoceste, Zadra kao županijskog središta

Definirane glavne gospodarske grane ribarstvo, turizam i proizvodnja maslinovog ulja

Marikultura na svjetski priznatoj razini (uzgoj tuna)

Područje mediteranske klime pogodno za uzgoj specifičnih poljoprivrednih proizvoda, uz povoljne uvjete za razvoj EE i OIE (sunce, vjetar, energija mora)

Krajobrazna i geomorfološka raznolikost povoljna za razvoj poljoprivrede i turizma

NATURA 2000 – velike površine u sustavu zaštite na međunarodnoj razini

Zaštićena prirodna baština na nacionalnoj razini i svjetskoj razini

Velik broj valoriziranih/zaštićenih kulturno-povijesnih znamenitosti i arheoloških lokaliteta, sakralne i tradicijske arhitektonske baštine

Zaštićena materijalna i nematerijalna kulturna baština

Rast zaposlenosti i prihoda iz gospodarstva

Potporne institucije i infrastruktura za razvoj poduzetništva (poslovne zone)

Smještajni kapaciteti (hoteli, privatni smještaj)

Društvena infrastruktura za razvoj zajednice

Mreža osnovnoškolskog obrazovanja zadovoljavajuća osim na otocima Grada Zadra

Brojnost organizacija civilnog društva

Nerazvijenost komunalne infrastrukture – vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda te gospodarenje otpadom

Lokalna prometna infrastruktura – potrebno ustrojavanje jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se stekli formalni uvjeti za izradu dokumentacije i njihovu rekonstrukciju i uređenje

Nema implementiranih sustava EE/OIE

Brojna društvena infrastruktura zahtjeva obnovu i opremanje

Nepostojanje kvalitetne umrežene poljoprivredne proizvodnje

Neiskorišteni prirodni i kulturno-povijesni resursi područja – nedovoljna prepoznatljivost

Nedostatak valorizacije nematerijalne baštine područja

Nedovoljno iskorištena gastronomska baština vezana uz zaštićenu poljoprivrednu proizvodnju i preradu

Neiskorištene poljoprivredne površine područja

Male iskorištene poljoprivredne površine koje ne mogu omogućiti održivu proizvodnju bez umrežavanja ili okrupnjivanja poljoprivrednih površina ili provedbe komasacije

Nedovoljna obrazovanost poljoprivrednih proizvođača, općenito nizak stupanj obrazovanosti stanovnika (većinom srednja stručna sprema), posebno nezaposlenih stanovnika od kojih su najugroženije žene i mladi, nedostatak kadrova za razvoj i implementaciju projekata

PRILIKE PRIJETNJE

ESI fondovi – posebno PRR RH s naglaskom na Mjeru 19

Mogućnost korištenje EFPR

Postojanje brodogradilišne luke omogućava rad brodogradilišta nakon završetka stečajnog

Nedovoljno brzo pokretanje procesa razvoja ruralnih sredina – sporost nadležne administracije s javno-pravnim ovlastima

Provedbeni regulatorni okvir provedbe ESI fondova (OP-i) s naglaskom na PRR, posebno Mjere 19 ne omogućuje adekvatno rješavanje definiranih

31

postupka

Razvoj poslovnih zona omogućuje razvijanje MSP izvan zadanih gospodarskih grana koje se ne obavljaju u poslovnim zonama

Nacionalne mjere razvoja poduzetništva te EE/OIE

Nacionalne mjere razvoja turizma i turističke infrastrukture te marketinških aktivnosti

Rast interesa turističkih emitivnih tržišta za zaštićena područja posebno područja mreže NATURA 2000, te kulturno-povijesne baštine i općenito selektivnih oblika turizma i smještaja u tradicijskim objektima i na ruralnim područjima (Strategija razvoja turizma RH, razvoj zelenog turizma)

problema na području LAG-a

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i zemljišne knjige

Česte promjene zakonske regulative

Smanjenje financijskih potpora centralne države

Smanjenje državnih subvencija za održavanje redovnih brodskih linija

Opasnost od smanjenja subvencija za brodski prijevoz i prijevoz vode na otoke

Preskupa financijska sredstva za predfinanciranje i sufinanciranje razvojnih projekata mikro i malog poduzetništva

Nepoznat plan nacionalnih poticajnih mjera u sustavu višegodišnjeg paniranja

Centralizacija u regionalnim i nacionalnim središtima upravljanja

Depopulacija i starenje stanovništva u ruralnim područjima, odlazak mladog i obrazovanog stanovništva u cijeloj regiji

Nedostatak koordinacije između programa i aktivnosti u ruralnim prostorima

32

4. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA LRS UKLJU ČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE

Rezultati SWOT analize i analize stanja daju temelje za definiranje vizije, strateških ciljeva, prioritetnih mjera i tipova operacija razvoja područja LAG-a. Opći strateški cilj strategije jest poboljšanje gospodarstva i konkurentnosti LAG područja, s ciljem boljeg upravljanja resursima i razvojem kako bi se stanovnicima stvorili bolji uvjeti života i rada. Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih elemenata: mediteranska klima; more i otoci; čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština; te kulturno-povijesna i tradicijska baština. Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:

� Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a

� Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja

� Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva i obrtništva

� Osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a.

Motiv za sudjelovanje lokalnih razvojnih dionika u procesu izrade i provedbe zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, a time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini.

Osmišljavanje strateških razvojnih ciljeva vodilo se i usklađenosti s prioritetima PRR RH 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog stupa (ruralni razvoj) ZPP EU, a to su:

1. poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS indirektno doprinosi samim djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i 19.4)

2. jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;

3. promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja rizicima u poljoprivrednom sektoru;

4. obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava (bioraznolikost, voda, tlo);

5. promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem ugljika);

6. promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj (jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija),

33

a koji su ujedno usklađeni s tri razvojna cilja ZPP-a:

1. poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju

2. osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

3. postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Uzimajući u obzir navedeno, članovi LAG-a Mareta i šira zajednica smatrali su kako je dosadašnja razvojna vizija LAG-a u potpunosti usklađena sa smjernicama za izradu i provedbu lokalne razvojne strategije do 2020-te godine i jasno navodi smjer njezine realizacije:

LAG-a Mareta je atraktivno podru čje uravnoteženog, inovativnog i održivog razvoja, prepoznatljive i očuvane kulturne i prirodne baštine, s čvrstom poveznicom otoka s

kopnom, te visoke kvalitete života svojih stanovnika.

U planiranju aktivnosti za postizanje vizije, a time i provedbu LRS te kreiranje razvojnih ciljeva, LAG Mareta vodio se načelima LEADER-a odnosno CLLD-a za razdoblje 2014.-2020. prvenstveno usmjerenom na inovacije i postizanje planiranih rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Priprema i planiranje provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom temeljeno je na slijedećem:

− Razvoj utemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog područja

− Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih razvojnih dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore

− Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i definiranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju, umrežavanju i suradnji, te

− Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a (decentraliziran pristup lokalnom razvoju).

Za realizaciju vizije, a temeljem dugotrajnih konzultacijskih procesa kako sa članovima tako i sa širom javnosti, LAG Mareta odlučio se za navedene opće ciljeve LRS kojima su očekivani učinci prvenstveno: jačanje prepoznatljivosti područja, jačanje svijesti stanovnika i razvojnih dionika o vrijednosti ovog prostora, doprinos općem gospodarskom razvoju te doprinos općem povećanju kvalitete života na području LAG-a.

Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva LAG-a do 2020-te godine:

1. Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

2. Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinegrijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

Vodeći se svim navedenim smjernicama, LAG Mareta metodom odozdo prema gore, definirao je prioritetne tipove operacija i mjere koji su doveli do definiranja strateških (specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano:

34

Prioritetni tipovi operacija (TO) 2014.-2020., za realizaciju mjera kojima se ostvaruju strateški ciljevi

Prioritetne Mjere (M) 2014.-2020. za ostvarenje strateških ciljeva

Stateški ciljevi (SC) LAG-a u 2014.-2020

TO 1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

SC 1 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

TO 1.1.2 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima TO 1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša u području NATURA 2000

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a TO 1.2.2 Razvoj rekreacijske

vrijednosti šumskih područja TO 2.1.1 Razvoj opće društvene infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete života stanovnika LAG-a

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

SC2 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

TO 2.2.1 Razvoj horizontalne i vertikalne suradnje sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

TO 2.2.2 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a TO 2.3.1 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

4.1 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJE LAG-A TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020

Strateški cilj 1 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta ja čanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

Obrazloženje cilja

Analiza značajki područja te SWOT analiza pokazale su kako su na području LAG-a Mareta turizam, ribarstvo i poljoprivreda kroz cijelu povijest bile glavne gospodarske djelatnosti. Cijelo područje ima sve prirodne preduvjete za razvoj maslinarstva, vinogradarstva, uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, smokava i badema. Ovo je tradicionalno i ribarski kraj. Područje LAG-a je tradicionalno imalo razvijen uzgoj i preradu ribe. Nakon Domovinskog rata, sve gospodarske grane pa tako i poljoprivreda i ribarstvo počele su rapidno propadati. Poljoprivredna gospodarstva stare i smanjuju proizvodnju osim za vlastite potrebe. S druge strane, prisutan je lagani razvoj integrirane te dijelom i ekološke poljoprivrede, no i dalje je prisutna nedovoljna iskorištenost OIE. Aktivnostima koje će doprinijeti realizaciji ovog specifičnog cilja želi se doprinijeti razvoju malih PG kroz poticanje modernizacije proizvodnje poljoprivrednih proizvoda visoke dodane vrijednosti i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na PG ciljem diverzifikacije, ali i povezivanja turizma i poljoprivrede kroz očuvanje okoliša. Prelazak na tržišno orijentiranu proizvodnju doprinijet će gospodarskoj održivosti posebno uvođenjem metoda i tehnologija koje će doprinijeti očuvanju resursne razvojne osnove i smanjenju utjecaja klimatskih promjena.

Očekivani rezultati

35

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava EFPRR/PRR 2014.-2020. za 5 zaposlenih

• Rast projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 86 projekata

• Rast broja gospodarstava koji dobivaju potporu za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava za 13 gospodarstava

• Rast zaposlenosti stvorene u projektima za koje je dodijeljena potpora za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u PG-ima za 4 zaposlenih

• Povećanje poljoprivrednih površina na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti za 10 ha

• Povećanje šuma / drugih šumskih područja na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti za 10 ha

Predviđena financijska alokacija do 2023

� 51,82% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (414.000,00 EUR)

Ukupno SC1: 39,48% (414.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

414.000,00 EUR 86 5

Izvor informacija

Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Mareta

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR RH 2014.-2020.

Broj i naziv prioritetne Mjere (aktivnosti)

Sukladnost s Mjerom PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije iz PRR

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

6 TO1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

6.3.1

6 TO1.1.2 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

6.4.1

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

4 TO 1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

4.4.1

8 TO 1.2.2 Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

8.5.2

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

2 4 6

2A 4A 6A

Prioritetna Mjera (aktivnost) Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

36

1.1

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

Putem ove Mjere i pratećih tipova operacija za njezinu provedbu LAG će sufinancirati ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju i nepoljoprivrednu djelatnost kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost PG-a, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja se odnose na sve poljoprivredne sektore, no prednost imaju ulaganja na udaljenijim/izoliranijim područjima te ulaganja u preradu i ruralni turizam. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda te time ostvariti pozitivan učinak na dohodak, kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Također, obzirom na činjenicu kako se poljoprivreda na području LAG-a zasniva na malim PG-ima ovom mjerom se planira potaknuti posebno njihov razvoj kako bi ista postala gospodarski održiva. LAG svojim aktivnostima treba potaknuti održivo korištenje svoje resursne razvojne osnove odnosno kulturno – povijesne/tradicijske i prirodne baštine diverzificiranjem djelatnosti prvenstveno na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi prihodi stanovnika što manje ovisili o jednom izvoru prihoda. Time će LAG ujedno stvoriti raznoliku ponudu proizvoda i usluga putem kojih će i cijelo područje postati prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1

LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 17 16 16 16

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 13,20% 11,33% 11,33% 11,33%

Prioritetna Mjera (aktivnost) 1.2

Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

Područje LAG-a Mareta predstavlja iznimno značajni prostor riznice nacionalnog identiteta kojeg je potrebno očuvati i razvijati aktivnostima revitalizacije kulturno-povijesne i tradicijske baštine koje su neminovno povezane s visoko vrijednom prirodnom baštinom. Analiza stanja razvidno je pokazala kako cijelo područje nema vidljiv identitet i prepoznatljivost odnosno ne koristi svoje komparativne prednosti. Uzrok tomu leži u općem slabijem gospodarskom razvoju, starenju stanovništva, ali i odlasku mladih u urbana područja s većim razvojnim mogućnostima. U smislu očuvanja biološke raznolikosti LAG-a iznimno su značajna i druga neproduktivna ulaganja vezana uz zaštitu okoliša namijenjena zaštiti, održavanju i obnovi bioraznolikosti i drugih prirodnih resursa, kao što su obnova staništa i krajolika, uključujući izgradnju i obnovu infrastrukture, kako bi se omogućilo upravljanje staništima vezanih uz poljoprivredu, odgovarajući na definiranu potrebu. U okviru ove mjere potpore će se odobravati za ulaganja u obnovu staništa i krajobraznih obilježja, uključujući izgradnju i obnovu zelene infrastrukture te obnovu lokvi, čime se osigurava očuvanje raznih vrsta i ugroženih staništa. Ova mjera, kroz aktivnosti u okviru agro-okolišnih-klimatskih obveza te kroz zaštitu, održavanje i obnovu bioraznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti, iznimno doprinosi očuvanju okoliša. Obnova degradiranih staništa i krajobraznih obilježja na poljoprivrednom zemljištu doprinijet će zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti, a to je ujedno cilj Strategije bioraznolikost EU 2020. Projekti u okviru ove mjere će povećati vrijednost područja visoke prirode vrijednost (NATURA 2000 područja) i osigurati očuvanje različitih vrsta i ugroženih staništa. Kako se na području LAG-a nalaze i vrijedna šumska i druga područja od kojih je većina u području mreže NATURA 2000, jasna je nakana da

37

upravo ovu komparativnu prednost koristi kao važnu razvojnu resursnu osnovu. Ova operacija poboljšati će općekorisne funkcije šuma te će dugoročno povećati i njihovu gospodarsku vrijednost. Projekti unutar ove operacije učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog značaja. Operacija pridonosi povećanju javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma kao i povećanju svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, što će doprinijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.2

LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima.

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 5 8 2 7

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0,63% 1,88% 1,25% 0,88%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators), ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 4., 6. i 9.

Strateški cilj 2 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog podru čja LAG-a

Obrazloženje cilja

Ruralno područje LAG-a karakterizira zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena prateća infrastruktura, uključujući dostupnost usluga i uvjeta za život što je dovelo do smanjenja broja stanovnika te nedostatka interesa mladih obitelji da žive i rade u ruralnim područjima. Istovremeno, to su područja bogata prirodnim, društvenim i kulturnim nasljeđem. Slabo korištenje resursa je posljedica nedostatka sredstava, ali i posljedica nedostatka kvalitetnih lokalnih razvojnih projekata. Rekonstrukcijom i izgradnjom male infrastrukture u ruralnim područjima stvaraju se preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog depopulacijskog trenda u ruralnim područjima. Kroz ovu mjeru poticati će se promocija poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda s PG-a kroz kratke lance opskrbe s ciljem povećanja dohodka poljoprivrednika, ali i poboljšanja eno-gastronomske ponude u sezoni i podsezoni. Svi lokalni dionici trebali bi biti što više uključeni kako u razvoj društvene aktivnosti tako i u opći razvoj zajednice. Upravo je uloga LAG-a ključna za kreiranje i jačanje partnerstva javnog i privatnog sektora koji zajedno osmišljavaju i ostvaruju projekte koji vode poboljšanju života u lokalnim zajednicama. No kako bi se to ostvarilo, LAG treba jačati kako suradnju unutar svoje lokalne zajednice tako i sa drugim lokalnim zajednicama na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u smislu međusobnog povezivanja za prijenos znanja, vještina i u konačnici, suradnjom i umrežavanjem, razvoja novih tržišta za proizvode i usluge sa svog područja posebno u sustavu razvoja kratkih nabavno-distribucijskih lanaca i to usmjerenih prema lokalnom turističkom tržištu. Članovi LAG-a su aktivatori zajednice, oni se dodatno moraju dodatno usavršavati kako bi dalje animirali širok krug razvojnih dionika te tako jačali koheziju lokalne zajednice koja stvara poticajno okruženje za kvalitetan i održiv socio-ekonomski razvoj kako područja LAG-a tako i šireg okruženja.

Očekivani rezultati

38

• Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za 29 projekata

• Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena

• Razvoj kvalitete života stanovnika područja LAG-a temeljen na poboljšanju usluga / razvoju društvene infrastrukture, povećanje populacije obuhvaćene unaprijeđenim uslugama / infrastrukturom za 20%

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u programima kvalitete, lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama za min. 10 gospodarstava putem 3 projekata

• Jačanje veza između različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje

• Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem min. 10 animacijskih aktivnosti LAG-a usmjerenih poticanju lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom u koje je uključeno min. 70 sudionika

• Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije, malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem min. 29 edukacijske aktivnosti u koje je uključeno min. 210 sudionika

Predviđena financijska alokacija do 2023

� 48,18% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020. (385.000,00 EUR)

� 5% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 39.950,00 EUR)

� 25% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 209.737,50 EUR)

Ukupno SC2: 60,52% (634.687,50 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020

637.187,50 EUR 29 2

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Mareta

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv prioritetne Mjere (aktivnosti)

Sukladnost s Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije

iz PRR

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

7

TO2.1.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

7.4.1

39

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

16 TO2.2.1 Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta

16.4.1

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

19 TO 2.3.1 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

19.3.1/19.3.2

19

TO 2.3.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije

19.4

Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

1 3A 6

1A 1B 1C 3A 6A 6B

Provedbom CLLD-a putem rada ureda LAG-a Mareta i aktivnosti lokalnog razvojnog partnerstva, ova mjera doprinosi i ostvarenju svih prioriteta PRR RH 2014.-2020.

Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.1

Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

Cilj provedbe operacija u okviru ove mjere je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti. Na ovu mjeru se nadovezuju druge mjere i vrste operacija LRS koje će potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u izazovima koji su specifični u ruralnim sredinama kao što su gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost, smanjenje stanovništva, starenje, društvenu izolaciju i tržišnu strukturu koje mogu utjecati na živote ljudi. Udaljenosti od gospodarskih središta i usluga s ograničenim lokalnim sadržajima stvaraju dodatne izazove. Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublažiti neke od tih poteškoća osobito nedostatak pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja razvoj kulturnih, sportskih sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.1

LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020.(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 3 6 5 5 4

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 5,63% 11,26% 9,39% 9,39% 7,51%

Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.2

Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

Nastavno na analizu i procjenu potreba, ulaganjima u ovu mjeru omogućit će se bolja suradnja sudionika unutar poljoprivrednog te prerađivačkog sektora te bolja komunikacija između proizvođača i potrošača. Razvojem lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dionici LAG-a imaju

40

ekonomske, okolišne i društvene koristi. Osim što korištenjem kratkih lanaca opskrbe lokalnim proizvođačima ostaje veći udio dodatne vrijednosti proizvoda, ulaganjima u mjeru suradnje doprinijet će se boljem sudjelovanju na tržištu kroz poticanje stvaranja kratkih lanaca opskrbe. Navedeno doprinosi jačanju lokalne ekonomije te se omogućava održivost bavljenja poljoprivredom i doprinosi održivosti manjih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i poduzeća. Također, doprinijet će se autentičnosti i izvornosti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda na lokalnom tržištu, a posebno u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti i podrijetla sastojaka. S druge strane, potrošačima na području osiguravaju se kvalitetni proizvodi te se razvija dugoročna sklonost kupnji upravo lokalnih proizvoda. Cilj ove mjere je i suradnja između LAG-ova i njihovih razvojnih dionika putem projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mreža, a navedni su u posebom poglavlju (4.3 ove LRS).

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.2

LAG Mareta, AGRRA, Zadra nova d.o.o. i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020.(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 3 2 1

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%, 19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 1,25% 2,50% 1,25%

Vremensko razdoblje za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata.) - 2 realizirana projekta suradnje (19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 2

(19.3.1) 2

(19.3.2) 0 0

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%,19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 20%

(19.3.1) 80%

(19.3.2) 0 0

Prioritetna Mjera (aktivnost) 2.3

Potpora lokalnom razvoju vođenog lokalnom zajednicom

Obrazloženje Mjere (aktivnosti)

LAG predstavlja partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora koji zajednički rade na poboljšanju uvjeta života na području LAG-a. osim upravljanjem provedbe podmjera 19.2 i 19.3, uloga LAG-a je i provedba animacijskih i informacijskih aktivnosti uz poticanje cjeloživotnog iučenja dionika. Cilj ove mjere je pružiti potporu svim dionicima lokalne zajednice na sudjelovanju i doprinosu lokalnom razvoju kroz razmjenu iskustava, pomoć pri pripremi projekta i slične aktivnosti. Važno je kontinuirano educirati stanovnike područja LAG-a o novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života, mogućnostima suradnje, ukupnog razvoja zajednice na koji djeluju svojim aktivnostima, što vodi povećanju ukupne kvalitete života.o inovacijama u području njihova interesa sukladno strateškim ciljevima LAG-a, ali usporedo je i nužno ispitivati njihove potrebe i viđenje razvoja kako bi se realno stanje odrazilo kroz kvalitetno strukturiranu strategiju razvoja LAG-a. Članove LAG-a i zaposlenike LAG-a potrebno je dodatno usavršavati kako bi mogli djelovati kao motivatori u zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe zajednice i

41

osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. Svojim aktivnostima, lokalno razvojno partnerstvo povećati će valorizaciju djelovanja civilnog i gospodarskog sektora u zajendičkoj razmjeni znanja i infomacija te razvoju međusobne suradnje. Proveba ovih aktivnosti pojačano će biti usmjerena na osjetljive skupine kako bi se povećala i opća društvena kohezija.

Odgovorni za provedbu Mjere (aktivnosti) 2.3

Lokalna akcijska grupa Mareta

Predviđena financijska alokacija (planirana sredstva) do 2020. (%,19.4)

N/A N/A 4% 24% 24% 24% 24%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodacima 5., 6. i 9.

4.2 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆ I DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA PRIHVATLJIVOSTI

Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti, kako je navedeno u prethodnom poglavlju u dijelu Napomena, nalazi se u Dodacima 4.,5., i 6.

4.3 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE

Suradnja uključuje razmjenu dostignuća, iskustava i znanja između LAG-ova i drugih lokalnih razvojnih dionika ruralnih područja unutar EU i „trećih zemalja“3. Ono se također odnosi na prijenos dobre prakse, diseminaciju inovativnosti i razvijanje na temelju znanja stečenog na lokalnom ruralnom razvoju. LAG Mareta do sada je djelovao te će dalje, provedbom LRS, nastaviti djelovati putem 2 oblika suradnje:

a) Institucionalno umrežavanje: uključujući ENRD (EK) i Nacionalnu mrežu za ruralni razvoj (MP, RH), strukovne mreže na nacionalnoj i EU razini (ELARD) te regionalne i lokalne mreže koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći nadjačati izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati projektnu suradnju. Provedba ovih aktivnosti odvijati će se u okviru tipa operacije 2.3.1 LRS.

b) Projektna suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugim LAG-om ili s grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici ili čak u nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje koji će se provoditi putem projekata suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje iskustava, već oni moraju uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene unutar zajedničke strukture. rovedba ovih aktivnosti odvijati će se u okviru tipa operacije 2.2.2 LRS.

Dva su oblika suradnje unutar LEADER-a, odnosno unutar tipa operacije 2.2.2 LRS: međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih područja unutar država članica ili između LEADER grupa, također je otvorena za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; te transnacionalna suradnja koja obilježava suradnju između

3 Zemlje koje nisu članice Europske unije već provode pristupne ili druge EU programe.

42

LEADER grupa iz najmanje dvije države članice ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate sličan pristup.

LAG Mareta planira umrežavanje s LAG-ovima i drugim razvojnim dionicima ruralnih područja koji primjenjuju LEADER/CLLD pristup na području RH i EU putem razvoja projekata unutar 2 tematska područja kojima se doprinosi definiranim razvojnim potrebama LAG-a:

Tematsko područje 1: Jačanje kapaciteta dionika u poljoprivrednoj djelatnosti – uspostavljanje kratkih lanaca nabave te efikasniji razvoj, promocija, brendiranje i trženje proizvoda, s naglaskom na osjetljive skupine društva posebno mlade i žene; te u području primjene novih tehnologija i inovacija u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru.

Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 1: Cilj prvog tematskog područja je jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih dionika u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi u svrhu stvaranja dodane vrijednosti lokalnog gospodarstva i povećanja dohodka iz poljoprivrede i s njom povezanim djelatnostima razvojem kratkih lanaca nabave/distribucije i uspostave proizvodno-distribucijskih partnerstava koji omogućuju implementaciju inovativnih procesa umrežavanja i novih tehnologija te metoda. Također, unutar ove teme, posebna pažnja će se posvetiti mladima i ženama kako bi se što više aktivirale i uključile osjetljive skupine društva te stvorila podloga za razvoj poslovanja koje donosi veću dodanu vrijednost ukupnoj lokalnoj zajednici. Ujedno, kroz provedbu svih aktivnosti implementirati će se znanja i vještine koje doprinose zaštiti okoliša i smanjenju utjecaja na klimatske promjene.

Ovim projektom najviše se doprinosi ostvarenju LRS cilja 2, mjeri 2.2, tipu operacije 2.2.1, ali ukjučuje i značajan doprinos ostvarenju cilja 1, mjere 1.1, tipovima operacija 1.1.1, 1.1.2.

Tematsko područje 2: Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma objedinjavanjem prirodne i kulturne baštine te posebnosti područja LAG-a (posebno održiv razvoj u područjima NATURA 2000)

Cilj koji se želi postići unutar tematskog područja 2: Cilj drugog tematskog područja suradnje je jačanje lokalnih razvojnih dionika u implementaciji inovativnih pristupa i novih tehnologija i metoda, u razvoju turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i opće rekreacijske infrastrukture/javnih sadržaja u područjima visoke prirodne vrijednosti, posebno područja ekološke mreže NATURA 2000, te na lokalitetim s vrijednom kulturnom baštinom. Aktivnostima unutar ovog cilja želi se omogućiti prijenos znanja i vještina u pronalaženju najboljih rješenja revitalizacije ruralne baštine koja je izvan funkcije ili se nedovoljno koristi a ujedno može doprinijeti povećanju prihoda ruralnih gospodarstava, kako bi ista postala samoodrživa. Također želi se omogućiti povezivanje poljoprivrede i ruralnog turizma kroz inovativne koncepte spajanja proizvodnje lokalnih proizvoda, prirodne i kulturne baštine i turizma na ruralnom području.

Ovim projektom najviše se doprinosi ostvarenju LRS cilja 1, mjere 1.1, tipu operacije 1.1.2 te cilja 2, mjere 2.1, tipu operacije 2.1.1, indirektno doprinosi i realizaciji mjere 1.1, tipu operacije 1.1.1, te mjere 1.2, tipu operacije 1.2.1 i 1.2.2, te cilja 2, mjere 2.2, tipu operacije 2.2.1.

Navedene teme proizašle su iz analize stanja, SWOT analize, definiranja SWOT analize te identifikacije potreba i mogućnosti za daljnji razvoj. Povezivanje, sinergijsko djelovanje u razvojnim procesima, razmjena znanja i iskustava, LAG definira kao stavke od ključne važnosti. U trenutku kada LAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, može se osnovati posebno povjerenstvo za dodjelu i praćenje utroška sredstava, kako bi se pravovremeno umanjila mogućnost da LAG kao prijavitelj utroši sva alocirana sredstva. Važno je napomenuti kao LAG planira provedbu 2 projekta suradnje – jedan na nacionalnoj i jedan na međunarodnoj razini. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz

43

detaljno elaboriranje i prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji s odabranim LAG-om, u kojemu se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera. Kriteriji odabira projekata suradnje i postupci odabira definirani su Pravilnikom za provedbu Mjere 19, u dijelu za podmjeru 19.3, tipove operacija 19.3.1 i 19.3.2.

Shema načina izrade i provedbe projekata suradnje je:

4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

LRS LAG-a Mareta izrađena je putem provedbe metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način kako međusobne sukladnosti svakog od programiranih ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose fokus područjima PRR, tako i maksimizaciji doprinosa horozontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Međusektorski ciljevi prožeti su kroz cijelu LRS.

Inovativan karakter Strategije

Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Aktivnosti SC1 zasnivaju se na analizi značajki područja, odnosno analizi razvojnih mogućnosti, komparativnih prednosti te mogućih ograničenja. Odabirani tipovi operacija u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede i turizma za čije jačanje postoji realna razvojna osnova odnosno potencijal, potičući razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine. No i projektima unutar operacija (npr. izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Svim operacijama odnosno provedbenim aktivnostima potiče se primjena inovacija u poljoprivredi i turizmu posebno kroz pružanje mogućnosti sufinanciranja nabave novih tehnologija te primjene novih proizvodno-prerađivačkih metoda, na troškovno

44

učinkovit način koji osigurava gospodarsku održivost razvojnih dionika. Putem SC2 razvoj područja LAG-a usmjerava se na pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, kroz ulaganja u društvenu infrastrukturu. Projektima unutar operacija kojima se promoviraju lokalni poljoprivredni proizvodi povećati će se i poboljšati gastronomska ponuda na području LAG-a. SC2 zasnovan je na temelju osmišljavanja aktivnosti koje doprinose održivosti i poboljšanju životnih uvjeta lokalnog stanovništva. Aktivnostima unutar ovog cilja potaknut će se razvoj dodatnih usluga u ruralnim prostorima i izgradnja manje lokalne infrastrukture koja mora biti temeljena na inovativnim pristupima pružanja usluga za lokalno stanovništvo. Kroz projekte koji se planiraju provoditi vrednovati će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji predviđaju dugotrajna rješenja. SC2 potiče razmjenu informacija te stjecanje novih znanja i vještina, naglasak će uvijek biti dan uvođenju novih metoda i tehnologija, ali posebno će se vrednovati inovativne ideje revitalizacije tradicijske baštine u svrhu jačanja gospodarskog razvoja i opće kvalitete života temeljene na očuvanju baštine i jačanju lokalnog identiteta. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti orijentirana su upravo na socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih skupina društva (s naglaskom na mlade i žene).

Zaštita okoliša

Prostor LAG-a Mareta visoko je vrijedno prirodno područje s velikim prostorima u mreži NATURA 2000 te područjima zaštićenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Provedbom aktivnosti unutar SC1/SC2 LAG će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne dionike, posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji koriste materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na razvoj društvene infrastrukture u okviru SC2 u kojoj će se poseban naglasak dati poticanju provedbe postupaka tzv. „zelene nabave“. Poseban naglasak u postizanju očekivanih rezultata SC2 biti će izgradnja svijesti te prijenos znanja i vještina o tehnologijama i metodama koji čuvaju opći okoliš te posebno pridonose poboljšanju bioraznolikosti područja.

Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Mjerama koje se predviđaju provedbom LRS (SC1) doprinosi se ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Zahvati koji se odnose na očuvanje bioraznolikosti imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene pošto se poboljšavaju općekorisne funkcije šuma, a pri tome se koriste i alati za informiranje stanovništva o očuvanju prirode (SC1/SC2). Kroz razvoj lokalne infrastrukture unutar (SC2), prednost se daje opremi i zahvatima koji su otporni na klimatske promjene. Poticanjem zajedničkih projekata potiče se razvoj zajedničke logistike, skladištenja i prijevoza čime se direktno smanjuje emisija CO2 u atmosferu. SC2 osigurava da se kroz razvojne mehanizme prijenosa znanja i informacija potiče provedba projekata koji doprinose smanjenju štetnog utjecaja poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educira stanovništvo o potrebi ublažavanja klimatskih promjena i utjecaju poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene.

Integrirani i višesektorski razvoj područja LAG-a postiže se kroz kombinaciju tipova operacija koje se planiraju provoditi, a imaju pozitivan međusobni odnos. Konkretno, provedbom pojedinih Mjera pozitivno se utječe na provedbu drugih akcija, odnosno prisutan je pozitivan relacijski indeks. Ciljevima razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju se vertikalno i horizontalno kako bi zajednički nastupili na tržištu. Veća zastupljenost proizvoda na tržištu zahtjeva dodatna ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda, a za postizanje veće konkurentnosti, potrebno je ulagati u modernizaciju i opremanje proizvodnih pogona uz poštivanje odredbi zaštite okoliša i

45

pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje kvalitete života u ruralnim područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je dostupna većem broju stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem, a na ovaj način postiže se atraktivnost područja LAG-a, sprečava depopulacija i osiguravaju bolji uvjeti života.

4.5 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Usklađenost ciljeva s prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima ZPP) PRR navedena je u poglavlju 4.2, dok je usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 4. i 5. Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRS LAG-a Mareta je Županijska razvojna strategija ZŽ 2011.-2013. (s produžetkom trajanja do 2015.). Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori rezultata). Usklađenost s ostalim nadređenim strateškim dokumentima prikazana je u Dodatku 7.

SC LRS LAG-a Mareta

Prioritetna mjera (aktivnost) LAG-a Mareta

Prioritet PRR/veza ZPP/Europa 2020

Strateški razvojni cilj ŽRS ZŽ 2011.-2013. (2015.)

SC1 Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta jačanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

M1.1. Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava

2,6 SC2: Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva

M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a

4 SC3: Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine

SC4: Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života

SC2 Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture

6 SC4: Unapređenje zaštite okoliša i kvalitete života

M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a

3 SC2: Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva

M2.3 Potpora lokalnom razvoju vođenom lokalnom zajednicom (CLLD)

1,6 SC1: Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima

4.6 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A

Odabir projekata na razini LAG-a definira se internim proceduralnim aktima LAG-a, a osnova za izradu akata je procedura opisana u ovom poglavlju koja mora biti sukladna Pravilniku za provedbu Mjere 19, podmjere 19.2 PRR 2014.-2020. Procedura odabira projekata:

1. faza – Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti: Opći uvjeti prihvatljivosti odnose se na definiranje strateških prioriteta i tipova operacija u skladu s LRS LAG-a Mareta, identificiranje prihvatljivih prijavitelja sukladno determiniranom shemom ciljeva, mjera (aktivnosti) i tipova operacija u LRS:

46

− Strateški razvojni prioriteti do 2020., kako je definirano prihvaćanjem Strategije od strane Skupštine LAG-a Mareta, strateški prioriteti razvoja su mjere (aktivnosti) definirane za postizanje strateških razvojnih ciljeva do 2020. odnosno, svojom realizacijom, do 2023.

− Tipovi operacija odnose se na usklađenost prihvatljivih projekata i aktivnosti unutar projekata s PRR RH 2014-2020 te predloženim mjerama ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.

− Prihvatljive ciljane skupine (prijavitelji projekata, odnosno korisnici) u skladu su s identificiranim prihvatljivim projektima (prikupljeni u bazi projektnih ideja tijekom pripreme LRS) i tipovima operacija u odnosu na mjere ruralnog razvoja u RH, izrađuje se detaljan opis prihvatljivih prijavitelja sa uvjetima prihvatljivosti.

Detaljan opis tipova operacija, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima opisan je u dodacima LRS (Dodaci 4.,5. i 6.) uz napomenu kako su u istom moguće promjene obzirom na regulatorni okvir provedbe pojedinog TO/Podmjere/Mjere nacionalne razine.

2. faza – Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva (natječaja): Priprema dokumentacije za prikupljanje projekata obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za objavu javnog poziva – tekst natječaja, upute za prijavitelje, prijavne obrasce i prateću dokumentaciju. Pripremljeni obrasci objavit će se na internetskim stranicama LAG-a te svih članova LAG-a (koji imaju Internet stranice) kako bi bili dostupni u elektronskoj verziji svim potencijalnim prijaviteljima.

3. faza – objava javnog poziva LAG-a za prijavu projektnih prijedloga u okviru provedbe LRS: Poziv se objavljuje sukladno izrađenom Godišnjem akcijskom planu provedbe LRS u tekućoj godini, prethodno usuglašenim s APPRRR-om. Godišnji akcijski plan provedbe za javnu objavu, odobrava Skupština LAG-a. Nakon odobrenja od strane Skupštine LAG-a, isti će biti objavljen na web stranici LAG-a.

Obzirom na regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela - natječaj za dodjelu sredstava za pojedini TO raspisuje se samo ukoliko je APPRRR na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan TO LAG-a. Poziv se objavljuje na internetskim stranicama LAG-a te svih članova LAG-a koji imaju funkcionalne i operativne Internetske stranice te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom trajanja otvorenog javnog poziva LAG će organizirati minimalno 3 informativna dana/radionice za potencijalne prijavitelje s jasnim uputama o ispunjavanju obrazaca, ciljem i svrhom prijave projekata. Info dani istovremeno su i način javne komunikacije LRS usmjereni animaciji lokalnih razvojnih dionika u cilju ispunjavanja temeljenih načela LEADER-a odnosno provedbe tipa operacije LRS 2.3.2. LAG će, ujedno, tijekom trajanja javnog poziva, imati jasno navedene kontakte i vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i usmene upite potencijalnih korisnika, zaključno do 1 dana prije zatvaranja javnog poziva (natječaja).

4. faza – zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata: Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je definirano Uputama za prijavitelje. Ocjenjivanje projekata provodi se prema unaprijed određenim kriterijima opisanim u Dodatku 6. ove LRS.

Ocjenjivanje provodi Ocjenjivački odbor koji će biti formiran za svaki natječaj posebno, odlukom Upravnog odbora, a kako bi se osigurala nepristranost i stručnost ocjenjivača. Ocjenjivački odbor čine po 3 predstavnika: 1 iz javnog i 2 iz privatnog (civilnog i gospodarskog) sektora. Svi članovi Ocjenjivačkog odbora moraju potpisati izjavu o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa).

Ocjenjivanje se provodi u više koraka:

47

1. korak, administrativna provjera prijave koju provodi ured (stručna služba) LAG-a

2. korak (samo u slučaju dopune), ukoliko neki od dokumenata nedostaje ili je nejasan, LAG pisanim putem izvješćuje aplikanta kako ima 5 radnih dana za pisanu dostavu dopune ili objašnjenja.

3. korak, Ocjenjivački odbor provodi kvalitativnu ocjenu projektnog prijedloga sukladno kriterijima bodovanja, priprema izvješće o vrednovanju i izrađuje privremenu Rang listu projektnih prijedloga za konačni odabir od strane Upravnog odbora. Voditelj LAG-a facilitira proces, ali ne sudjeluje u postupku odlučivanja. Voditelj izrađuje zajedničko izvješće o vrednovanju projektnih prijedloga (prosjek pojedinačnih ocjena) u kojem je razvidno i pojedinačno vrednovanje svakog člana Ocjenjivačkog odbora. Sastanak Ocjenjivačkog odbora otvoren je za zainteresiranu javnost.

4. Upravni odbor provodi konačnu procjenu projektnih prijedloga prema izvješću o vrednovanju od strane Ocjenjivačkog odbora i privremenoj Rang listi, te prema dodatnim kriterijima doprinosa dodanoj vrijednosti LRS načelima LEADER/CLLD programa i potrebama LAG-a (dodatni kriteriji navedeni u Dodatku 6.). U slučaju da 2 ili više projektnih prijedloga imaju jednak broj bodova, primjenjuje se načelo prvenstva predaje projektnog prijedloga na natječaj. Svi članovi Upravnog odbora moraju potpisati izjavu o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Konačne odluke donose se konsenzusom. Projekt može biti izabran za potporu LAG-a ako ga je odobrilo najmanje 51% članova UO koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (op.a. moguće je da je redovni član UO izuzet od glasanja ako je u potencijalnom sukobu interesa, pa se izuzima iz istog, što se bilježi zapisnikom za sastanka). Sastanku UO mogu prisustvovati sve zainteresirane osobe i otvoren je za javnost.

Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na web stranicama LAG-a. Ovim postupcima osigurava se transparentnost selekcijskog postupka sukladno Uredbi (EU) br.1030/2013, članak 34.

5. faza – Prijava odabiranih projektnih prijedloga APPRRR-u: Nakon završetka natječaja za pojedini Tip operacije, LAG u roku od 30 dana dostavlja APPRRR-u dokumentaciju vezanu za postupak odabira i to:

a) Popis osoba koje su sudjelovale u odabiru projekata; s pratećim izjavama o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa);

b) Zapisnik sa sjednice Ocjenjivačkog odbora i Upravnog odbora; s pratećom dokumentacijom, a obavezno dostavlja tablicu s prikazom kriterija odabira i ostvarenog broja bodova po svakom članu Ocjenjivačkog odbora;

c) Rang listu svih prijava projektni prijedloga.

APPRRR provodi postupak provjere usklađenosti odabira projekata LAG-a s kriterijima navedenim u LRS. APPRRR nakon provedenog postupka, obavještava LAG, a nositelj pojedinog projekta u slučaju pozitivnog odgovora, mora podnijeti zahtjev za potporu APPRRR-u koji provjerava prihvatljivost odabranog projekta na razini LAG-a prema posljednjem objavljenom natječaju na nacionalnoj razini. Nakon provedene administrativne kontrole za koje je APPRRR donijela odluku o dodjeli sredstava, nositelj projekta podnosi zahtjev za isplatu sredstava putem AGRONET aplikacije (agronet.apprrr.hr).

Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane Agencije za plaćanja objavljuje se na Internet stranicama LAG-a Mareta.

Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon donošenja odluke o dodjeli sredstava od strane APPRRR-a.

48

5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

Proces izrade ove LRS LAG-a započeo je u listopadu 2015. godine i trajao sve do kraja ožujka 2016. godine, uz dodatne nadopune i izmjene tijekom lipnja 2016. g., a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:

� Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja – kroz izrađenu osnovnu analizu područja utvrđene su prilike, prijetnje, snage i slabosti područja koje obuhvaća LAG te su odabrani ciljevi razvoja koji se temelje na maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti koje se pojavljuju uz korištenje prilika vanjskog okruženja.

� Pristup odozdo prema gore – metodologija koja je korištena u izradi LRS počiva na uključivanju širokog kruga zainteresiranih dionika u proces izrade i to putem javnih savjetovanja, intervjua, održavanjem radionica, daljinskim savjetovanjem (telefon, e-mail).

� Multisektorsko lokalno partnerstvo (LAG) – LAG je uspostavljen i funkcionalan te u svom radu poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke se donose većinom glasova, postoji zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a te se kontinuirano radi na uspostavljanju daljnjih partnerstva – kako unutar LAG-a tako i van granica LAG-a.

� Inovativan pristup lokalnom razvoju – ciljevi, aktivnosti i tipovi operacija koji su definirani kroz LRS sadrže inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-a. Aktivnosti podrazumijevaju nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u inovativnih proizvodnim procesima, potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju lokalne potrebe i animiraju lokalno stanovništvo.

� Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirane te ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Posebno se to ogleda u komplementarnosti ciljeva 1 i 2, a cilj 2 je ujedno integriran kao krovni cilj kroz koji se odvija cjelokupna administracija aktivnosti unutar LRS te osigurava efikasna provedba planiranih akcija.

� Umrežavanje i suradnja – Strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja – kako na horizontalnoj razini, među pojedinim poljoprivrednim proizvođačima, tako i po vertikalnoj osnovi, povezivanje ponude i potražnje – odnosno proizvođača i kupaca kroz kratke lance opskrbe. Suradnja je usmjerena na oblikovanje i provedbu transnacionalnih i međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s ciljem povezivanja LAG-ova te stanovništva LAG-a.

� De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-a) – LRS predviđa određena sredstva kojima će financirati projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i u skladu s PRR RH 2014.-2020.

Strategija je rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova lokalnog partnerstva, dok se u međuvremenu, između sastanaka, provodio dodatni konzultacijski proces sa širom javnosti. U proces izrade LRS aktivno su bili uklju čeni i svi članovi Skupštine kojima je prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima oko definiranja ciljeva razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije LRS. Upravni odbor potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS. Članovi ureda LAG-a (stručne službe) sudjelovali su u izradi te facilitirali cijeli proces konzultacija s predstavnicima lokalnog partnerstva i širom javnosti. Radi složene povezanosti unutar područja LAG-a konzultacije su se provodile i putem elektroničke pošte te video

49

konferencijama. Posebna pažnja posvetila se provedbi konzultacija vezanih uz izradu baze projektnih prijedloga kako bi se LRS prilagodila stvarno iskazanim potrebama korisnika.

Sistematizirani prikaz izrade Strategije obzirom na sastavna poglavlja, sudionike i korištene metode dan je u nastavku. Popis sudionika u izradi LRS nalazi se u Dodatku 8.

Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj

sudionika Analiza stanja, razvojnih potreba i mogućnosti i SWOT

U razdoblju od listopada 2015. do kraja veljače 2016. godine prikupljali su se ulazni podaci za osnovnu analizu te se izrađivao prvi nacrt analize. Metode korištene u prikupljanju podataka bile su: anketni upitnici za gradove/općine/institucije s područja LAG-a, ciljani upitnici za pojedine djelatnosti i sektore usmjerene nadležnim organizacijama kako na području LAG-a tako i na regionalnom i državnom nivou, prikupljanje statističkih podataka dostupnih javnosti, prikupljanje literaturnih podataka, dodatne konzultacije s pojedinim dionicima LAG-a. Svrha je bila utvrditi stvarno stanje na terenu te izrada osnovne analize područja kao i SWOT analize. Članovi UO-a i djelatnici ureda LAG-a Mareta sudjelovali su izradi analiza kroz prikupljanje dokumentacije i statističkih podloga. Također, ured LAG-a je uz prethodno usklađivanje s konzultantom održao i 7 pojedinačnih radionica s dionicima LAG-a u svakoj od JLS članica (Preko 18.1., Sali 29.1., Privlaka 9.2., Kali 10.2., Nin 11.2, Kukljica 19.2., Petrčane 24.2.), uz dodatnu komunikaciju korištenjem internetsko-komunikacijskih tehnologija s dionicima na malim naseljenim otocima, a kako bi se što bolje raspravile i definirale razvojne potrebe područja. Nacrt osnovne analize i SWOT analize prezentiran je Upravnom odboru elektronskim putem u razdoblju 25.02.-06.03.2016. te su obje analize dorađene obradom zaprimljenih komentara. Istovremeno je UO raspravio o potencijalnim strateškim ciljevima razvoja temeljenim na identificiranim potrebama područja. Rezultati osnovne i SWOT analize predstavljeni su svim dionicima na zajedničkoj radionici 10.03.2016. u Zadru. Tijekom ovog razdoblja prikupljali su se i projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS.

više od 60 sudionika

Definiranje vizije razvoja i razrada TO/M/SC s pratećim indikatrima i kriterijima odabira projekata

Sukladno rezultatima OA i SWOT analize uz prikupljene projektne prijedloge članovi UO te ured LAG-a, uz konzultanta, definirali su prijedloge strateških ciljeva i mjera, provedbene tipove operacija s pratećim indikatorima i kriterijima odabira projekata. Navedeno je elektronskim putem raspravljeno s dionicima LAG-a te su uključeni svi zaprimljeni komentari. Upravni odbor je nakon dodatnih konzultacija usvojio predložene SC i mjere na sastanku 22.03.2016. uz prijedlog odabira tipova operacija i provedbenog plana, navedeno je predstavljeno dionicima na zajedničkoj radionici 23.03.2016. u Zadru

12 sudionika

Izrada Baze Baza projekata uspostavljena je kako bi se realno procijenila 31

50

projekata i konzutacije o nacrtu LRS

spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije uz analizu njihovih mogućnosti i potreba. Baza projekata je bila jedan od ključnih alata za konačno definiranje odabranih tipova operacija za financiranje. Prvi poziv za dostavu prijedloga u Bazu projekata bio je otvoren 13.10.2015. do 08.11.2015. Drugi poziv otvoren je 18.01.2016. s otvorenim datumom za zaprimanje projektnih ideja i prijedloga. Ukupno su pristigla 77 projektna prijedloga.

sudionik

Izrada akcijskog i financijskog plana te načina praćenja i provedbe LRS

Akcijski i financijski plan izrađen je u skladu s odabranim SC/M/TO te zaprimljenim projektnim prijedlozima od strane dionika LAG-a. U izradi prijedloga su osim konzultanta sudjelovali članovi UO, koji su svoj prijedlog AP/FP definirali na sastanku 22.03.2016., te ured LAG-a. Prijedlog AP/FP predstavljen je dionicima na radionici u Zadru 23.03.2016. Ured LAG-a jer sudjelovao i u pripremi načina praćenja provedbe i procjene LRS, a vezano uz obvezno izvještavanje provedbe LRS prema nadležnim tijelima. Članovi UO su dodatno pojedinačno konzultirani da se očituju o prijedlogu monitoringa i evaluacije. U ovoj fazi održale su se i dodatne konzultacije s tehničkom pomoći LEADER mreže Hrvatske, kako bi se uskladili sa svim zahtjevima EU i nacionalne razine.

16 sudionika

Definiranje ukupne LRS

Vanjski stručnjak-konzultant je prema svim dosadašnjim informacijama i odlukama definirao ukupnu LRS, ured LAG-a je dodatno pregledao sve dijelove LRS te je provjerena kohezijska logika same LRS. Provedena su konačna usuglašavanja s članovima UO kako bi se dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine. Nacrt LRS je usvojen od strane UO na sjednici 30.03.2016. te je dostavljen elektroničkom poštom svim članovima Skupštine kako bi se kvalitetno pripremili za korekcije/odobrenje. Nacrt LRS je predstavljen dionicima na radionici 01.04.2016. u Zadru, a Skupština je usvojila dokument na svojoj sjednici od 01.04.2016. koja se održala iza radionice.

21 sudionik

Nadopuna ukupne LRS

Stručni tim LAG-a je na temelju provedenih dodatnih konzultacija s dionicima te objave Pravilnika pojedinih TO te Podmjere 19.2 izradio nadopunjenu verziju LRS koja je dostavljena dionicima na uvid i komentare putem elektroničkih medija, te je predstavljena na Skupštini održanoj 16.06.2016. u Zadru kada je i usvojena

18 sudionika

5.1 OPIS PARTNERSTVA

Struktura i sastav lokalnog partnerstva udruge LAG Mareta nalazi se u Dodatku 9.

51

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRS, u programskom razdoblju 2014.-2020. Akcijski plan ujedno sadrži i maksimalni planirani broj projekata u navedenom programskom razdoblju (s razdobljem provedbe do 2023.g.), za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji) LAG-a za provedbu LRS (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja). Pripadajuće financijske alokacije navedene su u prvoj tablici poglavlja 9. LRS.

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno projekata

SC1 N/A N/A 0 22 24 18 23 87

M1.1 N/A N/A 0 17 16 16 16 65

TO1.1.1 N/A N/A 0 4 3 3 3 13

TO1.1.2 N/A N/A 0 13 13 13 13 52

M1.2 N/A N/A 0 5 8 2 7 22

TO1.2.1 N/A N/A 0 5 7 0 7 19

TO1.2.2 N/A N/A 0 0 1 2 0 3

SC2 N/A N/A 3 6 8 7 5 29

M2.1 N/A N/A 3 6 5 5 4 23

TO2.1.1 N/A N/A 3 6 5 5 4 23

M2.2 N/A N/A 0 2 pripreme projekta

3 2 1 6

TO2.2.1 N/A N/A 0 0 1 2 1 4

TO2.2.2 N/A N/A 0 2 pripreme projekta

2 pokrenuta realizacija

0 0 2

M2.3

TO2.3.1 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

52

7. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Praćenje provedbe LRS LAG-a Mareta obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti. Praćenje i vrednovanje LRS sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu LAG-a definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a u narednom razdoblju. Zadaće su raspoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, stručne službe (ureda) LAG-a Mareta. Za provedbu praćenja LRS i njezino vrednovanje, LAG mora: uspostaviti bazu projektnih prijedloga za realizaciju aktivnosti LRS, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava svih indikatora mjerenja provedbe tipova operacija, mjera i postizanja ciljeva (odnosno očekivanih rezultata), zatim pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te implementirati sustav edukacije za provedbu unutarnjeg i vanjskog vrednovanja (ex ante evaluacija).

Strategija je predmet redovitog praćenja, minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, zatim provelo praćenje financijskih pokazatelja implementacije LRS, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, kao i praćenje postizanja strateških ciljeva. Redovito praćenje će se provoditi putem:

� pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRS i postizanja ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno mjera/aktivnosti (na razini promatranja ukupne LRS, zbrojeno, svih godišnjih akcijskih planova u vremenskom tijeku provedbe projekta); godišnja izvješća sadržati će opisni dio provedbe LRS (opis provedenih aktivnosti, opis dionika koji su bili uključeni, opis pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje, doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-informativnim aktivnostima putem medija) te financijski dio provedbe LRS (izvještaj o planiranim i utrošenim sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i tipovima ulaganja).

� izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/ gospodarskog sektora s područja LAG-a a koje prate promjene u okviru svojih redovnih djelatnosti (APPRRR, HGK, HOK, Savjetodavna služba i dr.);

� pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda LAG-a i provedbi LRS (višegodišnjeg projekta financiranog iz ESI – OPRR, Mjera 19), temeljem godišnjeg Akcijskog plana implementacije LRS (a što uključuje i donošenje Akcijskog plana za slijedeće jednogodišnje razdoblje);

� pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju tipova operacija utvrđenih LRS, na području LAG-a (izvješća korisnika – nositelja projekata koje je odobrio LAG i temeljem toga, APPRRR).

Praćenje i vrednovanje aktivnosti rada lokalnog razvojnog partnerstva i provedbe LRS potrebno je izvoditi na godišnjoj razini i to u svrhu: procjene prikladnosti odabiranih prioritetnih mjera/aktivnosti i tipova operacija, napretka u ostvarivanju ciljeva odnosno očekivanih rezultata; zatim ključnih pokazatelja isporuka i uspješnosti te izvještavanja u smislu praćenja i vrednovanja provedbe Akcijskog plana i ukupne LRS; primjerenosti,

53

učinkovitosti, transparentnosti implementacije LRS i aktivnosti LAG-a te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a, njihova rada i prikladnosti određenih načina njihova uključivanja u rad na provedbi LRS (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.). Ukoliko Upravni odbor ili Skupština, temeljem dostavljenog izvješća o provedbi LRS-a utvrdi kako je došlo do promjene u okolnostima planirane provedbe, donosi odluku o reviziji LRS i prilagodbi promijenjenim uvjetima (sukladno Pravilniku o provedbi Mjere 19, podmjera 19.2, 19.3 i 19.4). Vrednovanje LRS podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRS, a kako bi se utvrdila razina njezine uspješnosti. Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i njegovoj provedbi ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRS su: unapređenje sustava upravljanja LRS-om; identifikacija novih mogućnosti financiranja razvojnih projekata kroz LRS; usklađivanje s nacionalnom politikom i PRR RH, u slučaju promjena u evaluacijskim razdobljima; priprema za novo programsko razdoblje. Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na dvije razine:

1) Unutarnje vrednovanje provodi LAG na razini svake godine kroz pripremu godišnjeg Akcijskog plana i sastavljanje izvješća o radu. Ovim postupkom prati se uspješnost provedbe LRS kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje osvrt na sam proces provedbe s aspekta LAG-a kao provedbeno-upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje vodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe LRS (2018., 2023.), koristeći metode: − Analize dokumenta LRS – koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s

nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja (koja je promjenjiva). Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja LAG-a kojom se utvrđuju potrebne promjene u odnosu na početnu LRS, a čime se utvrđuju polazišta revizije definiranih postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.

− Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – provodi se kako bi se utvrdio doprinos planiranim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U analizi je potrebno provesti konzultaciju i s nadležnim provedbenim tijelima (min. APPRRR)

− Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) LAG-a kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te analiziraju povratne informacije o provedbi LRS na razini svake godine. Intervjue je potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne skupine, kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRS, aktivnostima LAG-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom dokumenta. Svi članovi lokalnog parnerstva LAG-a također predstavljaju ciljanu skupinu od koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRS i njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na području koje obuhvaća LAG (ovo istraživanje se može provesti i elektroničkim putem).

− Izrada preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode, opis ciljne skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih indikatora na razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije

54

strategije i daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju provedbom LRS.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja javno su dostupni na web stranicama stručne službe LAG-a i članova partnerstva. Na tematskoj sjednici partnerstva potrebno je analizirati izvješće vanjskog vrednovanja te postupiti prema preporukama za unaprijeđenje provedbe LRS. Dobro je provesti i posebne informativno - animacijske radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa budući je isti u međuovisnosti s njihovim sudjelovanjem u provedbi LRS. Za provedbu vrednovanja LRS potrebno je planirati slijedeće resurse:

Vrednovanje Unutarnje (LAG) Vanjsko Tko provodi? Stručna služba (ured) LAG-a

priprema Akcijski plan i godišnje izvješće za prezentaciju/odlučivanje Upravnom odboru i Skupštini

Vanjski stručnjak Usvaja Upravni odbor i Skupština

Kada se provodi? Jednom godišnje 2018. (međuevaluacijsko razdoblje); 2023. (završno vrednovanje ukupne LRS)

Vrsta troška Alokacija resursa ureda LAG-a na pripremi Akcijskog plana i izvješća o provedbi; organizacijski troškovi sastanka UO/Skupštine LAG-a, administrativni troškovi

Honorar vanjskog stručnjaka, organizacijski troškovi informativno-animacijske radionice za širok krug razvojnih dionika i lokalnog razvojnog partnerstva (Skupština LAG-a), medijski troškovi javnog informiranja

Procijenjeni iznos troška

do 15.000,00 kuna do 30.000,00 kuna

7.2 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS

Krovni pokazatelji očekivanih rezultata (CMES/CMEF) navedeni su na razini ciljeva u Poglavlju 4.1 dok se u Dodacima 4. i 5. nalazi cjelokupan pregled detaljnih pokazatelja učinka LRS putem pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka) strateških razvojnih ciljeva, mjera (aktivnosti) s pripadajućim tipovima operacija. Sažeti prikaz indikatora prema strateškim ciljevima LRS te prioritetima i prioritetnim fokus područjima PRR prikazan je u Dodatku 10.

55

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

8.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U PROVEDBI PROJEKATA

LAG Mareta osnovan je u Zadru 19.06.2012. (upisan u Registar udruga 02.10.2012.). Na poticaj UNDP ureda u Zadru i Zadarske županije osnovali su ga lokalni razvojni dionici s područja 7 JLS (grad Nin, 12 ruralnih naselja Grada Zadra te općine Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali) radi provedbe LEADER programa na svom području. Od osnutka do danas članovi i dionici LAG-a sudjeluju na nizu radionica organiziranima od strane MP, UNDP-a, LmH, TAIEX programa, Catalys-a te ostalih organizacija, a u svrhu jačanja vlastitih kapaciteta za razvoj svog područja. Također, voditeljica LAG-a prošla je obuku GIZ regionalnog seminara „Management of Local Action Groups - A Holistic Approach in Regional Rural Development“, sadašnji članovi ureda LAG-a prošli su i obuku u sklopu Catalys Ljetne škole lokalnog razvoja 2015. LAG Mareta je na natječaju za provedbu IPARD Mjere 202 osigurao sredstva za provedbu lokalne razvojne strategije te animaciju dionika i promociju, u razdoblju 30.01.2014. – 30.01.2016. Tijekom provedbe Mjere 202 ured LAG-a je aktivno radio na podizanju svijesti dionika LAG-a, animaciji, edukaciji svojih članova i volontera te promociji LAG područja, aktivnosti koje se i dalje provode. Osim sudjelovanja na nizu radionica, sajmova i ostalih skupova i manifestacija, organizirano je i studijsko putovanje za članove u Italiju, regiju Južni Tirol. Aktivno se pruža tehnička pomoć dionicima s područja LAG-a u pripremi projektnih prijedloga za prijavu na različite natječaje za (su)financiranje projekata, ali i u rješavanju pojedinih administrativnih pitanja i vođenja poslovanja. LAG je uključen i u izradu strateških dokumenata na području, kako pojedinih JLS članica, tako i same ZŽ. Članovi smo Partnerskog vijeća za razvoj ljudskih potencijala ZŽ te Partnerskog vijeća za Urbano područje Zadar. LAG Mareta je i jedan od inicijatora pokretanja te suosnivač lokalne akcijske grupe u ribarstvu na svom području – FLAG-a „Plodovi mora“. Predstavnica LAG-a Mareta u LmH ujedno je i jedna od dopredsjednika LmH. Od 02.10.2016. LAG Mareta provodi Podmjeru 19.1. „Pripremna pomoć“ u sklopu Mjere 19. ''LEADER - CLLD'' Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020 s odobrenim sredstvima do visine od 265.604,50 kn. Tijekom 2015.g. proveden je projekt „Knjižnični stacionar Silba“ financiran od strane Grada Zadra u iznosu od 9.756,00 kn. Tijekom 2016.g. započeti su projekti gdje je LAG Mareta u ulozi partnera: „Revitalizacija starih maslinika zadarskih otoka“ – nositelj projekta udruga Eko Zadar, financiran od strane Grada Zadra te „Avantura otok – Insula ager visitatio“ – nositelj projekta Općina Preko, financiran od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U tijeku je slanje prijave projekta „Sajam lokalnih proizvoda LAG Mareta“ - LAG Mareta je nositelj projekta, a Grad Nin partner u provedbi projekta – na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

8.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:

1. Prikupljanje i priprema projekata – obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za dostavu projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu PRR, u okviru pripreme projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju upoznati korisnike s uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira projekata;

56

2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih projektnih prijedloga, ustrojavanje i rad Ocjenjivačkog odbora za procjenu projektnih prijedloga; izradu rang liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim bodovima; konačni odabir projekata od strane Upravnog odbora koji provjerava doprinos LEADER/CLLD načelima, upućivanje projekta prema APPRRR-u te izdavanje Odluke o odobrenju provedbe projekata;

3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz Program ruralnog razvoja i LRS LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao pružatelja potpore;

4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u radu LAG-a;

5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim ciljevima.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su administracija te praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije (vrednovanja) provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i svrsishodnosti LRS.

8.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Organigram LAG-a Mareta koji je direktno uključen u provedbu LRS:

Donošenje odluka Lokalno partnerstvo - Skupština LAG-a Mareta

Upravni odbor lokalnog razvojnog partnersva

Operativna tijela za provedbu LRS

Stručna služba (ured) lokalnog partnerstva sa stručnim suradnicima i volonterima

Povjerentsvo za odabir projekata 2 razine – Ocjenjivački odbor sa 3 člana te Upravni odbor

Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim sektorima nalazi se u prilogu Strategije – Dodatak 9. Organizacijska struktura LAG-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe potrebnih radnih paketa za implementaciju LRS no važno je napomenuti kako će se stručna služba (ured) LAG-a morati povećati za još minimalno 2 osobe, no nakon odobrenja za provedbu podmjera 19.2, 19.3 i 19.4. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe pripreme LRS kao i pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela LAG-a sukladno definiranim radnim paketima za provedbu LRS prikazani su u shemi:

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Prikupljanje i priprema projekata

Stručna služba (ured) LAG-a

Priprema dokumentacije za objavu natječaja, organizacija i održavanje info-dana, administriranje Baze projekata sukladno internim pravilnicima

57

Upravni odbor Odobrenje objave natječaja

Skupština Odobrenje objave natječaja prema Akcijskom planu provedbe

Odabir projekata

Stručna služba (ured) LAG-a

Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole, priprema projektnih dosje za ocjenjivanje Ocjenjivačkog odbora, administrativna podrška odboru, priprema preliminarne rang liste projekata, upućivanje prema Upravnom odboru, priprema dokumentacije o odabranim projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački odbor Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim kriterijima u natječajnoj dokumentaciji, priprema preliminarne Rang liste projekata

Upravni odbor Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i odobravanje projekata prema izrađenoj preliminarnoj Rang listi projekata od strane odbora

APPRRR Provjera odabranih projektnih prijedloga LAG-a, izdavanje Odluke o odabiru te odobravanje zahtjeva za plaćanje

Provedba projekata

Stručna služba (ured) LAG-a

Organizacija i provedba radionice za korisnike, provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta ispred upravljačkog tijela

Animacijske aktivnosti

Stručna služba (ured) LAG-a

Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a, intervjui s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija, specijalizirane edukacije za djelatnike LAG-a kako bi podigli svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje

Stručna služba (ured) LAG-a

Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje Povjerenstvu za odabir projekata, provedba projekata suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim organizacijama, lokalnim i regionalnim tijelima, drugim LAG-ovima radi prijenosa dobre prakse i primjenu načela razvoja „odozdo prema gore“

Upravni odbor Prihvaćanje projekata suradnje

Skupština Potvrđivanje projekata suradnje

APPRRR Odobravanje projekata suradnje

Administracija Stručna služba (ured) LAG-a

Priprema godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije, priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u strukovnim udruženjima

Upravni odbor Odobravanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

Skupština Potvrđivanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg izvješća o radu i plana rada

APPRRR Ocjena i prihvaćanje godišnjeg Akcijskog plana provedbe LRS, isplata potrebnih sredstava, monitoring rada LAG-a sukladno nacionalnoj regulativi

58

Vrednovanje i praćenje

Stručna služba (ured) LAG-a

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRS prema zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS temeljem zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za daljnju provedbu

8.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE RADA LAG-A Financijski kapaciteti LAG-a Mareta za provedbu LRS temelje se na korištenju sredstava koja su na raspolaganju iz Mjere 19, PRR RH 2014.-2020., odnosno, za provedbu podmjere 19.2 – Provedba operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a i prateće podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija. Predfinanciranje aktivnosti vezanih uz provedbu podmjera 19.3 i 19.4 iz kojih samo partnerstvo (LAG) ima na raspolaganju za povrat iz javnih sredstava, a prema simulaciji Upravljačkog tijela Programa, iznosi 249.687,50 EUR. Dio sredstava predfinanciranja planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova partnerstva, a koja je trenutno na razini 72.800,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim članarina, LAG planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD te kredit ZEF-a (u iznosu do 200.000,00 kn/godišnje). Struktura predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EPFRR/RH – OP RR) kojeg je RH definirala za provedbu mjere LEADER/CLLD do 2020-te godine. Dodatni troškovi provedbe LRS odnose se na provedbu projekata koji će biti sufinancirani putem provedbe podmjere 19.2 (ciljana vrijednost definirana simulacijom UTMP je 799.000,00 EUR) točnije, na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih razvojnih dionika čije je projekte odabrao LAG. Proračun troškova za provedbu LRS rađen je metodom odozdo prema gore, odnosno, projiciran je prema iskazanim potrebama korisnika tijekom programiranja LRS (baza projektnih ideja, javne konzultacije). Tijekom programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija LAG se vodio i visinom dozvoljenog inteziteta potpore koja, ovisno o tipu operacije, varira od 70% do 100%. Stoga se financijska potreba realizacije LRS treba promatrati i kroz vlastita sredstva (učešće) korisnika podmjere 19.2. Važno je napomenuti kako LAG neće prihvaćati aplikacije koje su u svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000,00 EUR, sukladno Pravilniku za provedbu navedenih podmjera. Tijekom programiranja, posebno se razmišljalo o alokacijama za mjere i tipove operacija za koje ovog trenutka nije poznat provedbeni okvir, odnosno nadležno tijelo nije propisalo provedbenu regulativu, te su iste programirane okvirno. Dakle, bez obzira što za njih, razvidno iz analize potreba i mogućnosti razvoja područja te SWOT analize, postoji realna potreba, istoveremeno postoji i realna opasnost kako iste neće možda biti otvorene od strane nadležnog tijela ili će njihov provedbeni okvir biti otežan za provedbu putem LRS. LAG ne može sufinancirati aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, s naglaskom na ESF, bez obzira što je isto bilo očekivano temeljem Partnerskog sporazuma između RH i EU za ovo programsko razdoblje. LAG će morati izraditi poseban strateški razvojni dokument za druge izvore financiranja odnosno potreba iskazanih putem ovog dokumenta, jer je ovaj, temeljem uputa Upravljačkog tijela MP u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor financiranja, što je razvidno i iz njegovih obveznih pokazatelja uspješnosti kao i iz usko programiranog financijskog okvira. Iz navedenog je vidljivo kako se radi o tekstu projektnog prijedloga i kao takav se treba i shvatiti. Rizici provedbe LRS te mjere i postupci za njihovo ublažavanje navedeni su u Dodatku 11.

59

9. FINANCIJSKI PLAN

U prethodnom poglavlju opisani su stručni kapaciteti potrebni za provedbu LRS te je dan okvir potrebnih financijskih sredstava koje je nužno uložiti u ostvarenje zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. U ovom poglavlju prikazana su potrebna sredstva za provedbu pojedinog Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija u %/EUR od ukupnih sredstava koji se očekuju kroz provedbu podmjere LRS sukladne 19.2. Tekući troškovi i animacija te potpora provedbi operacija unutar CLLD strategije (19.4) kao i projekata suradnje (19.3) proračunati na temelju intenziteta potpore za ove aktivnosti navedenih u simulaciji Upravljačkog tijela. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebe financijskih sredstava za provedbu odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:

FP1 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno %

Ukupno EUR po podmjerama PRR [1]

Ukupno EUR po SC LRS

SC1,% * 13,82% 13,21% 12,58% 12,21% 51,82%

EUR 110.500,00 105.500,00 100.500,00 97.500,00 414.000,00 414.000,00

M1.1, % * 13,19% 11,33% 11,33% 11,33% 47,18%

EUR 105.500,00 90.500,00 90.500,00 90.500,00 377.000,00 377.000,00 TO1.1.1,% *

7,50% 5,64% 5,64% 5,64% 24,42%

EUR 60.000,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 195.000,00 195.000,00 TO1.1.2,% *

5,69% 5,69% 5,69% 5,69% 22,76%

EUR 45.500,00 45.500,00 45.500,00 45.500,00 182.000,00 182.000,00

M1.2, % * 0,63% 1,88% 1,25% 0,88% 4,64%

EUR 5.000,00 15.000,00 10.000,00 7.000,00 37.000,00 37.000,00 TO1.2.1,% *

0,63% 0,88% 0,88% 2,39%

EUR 5.000,00 7.000,00 7.000,00 19.000,00 19.000,00 TO1.2.2,% *

1,00% 1,25% 2,25%

EUR 8.000,00 10.000,00 18.000,00 18.000,00

SC2,% * 5,63% 11,26% 10,64% 11,89% 8,76% 48,18%

EUR 45.000,00 90.000,00 85.000,00 95.000,00 70.000,00 385.000,00 634.687,50

M2.1, % * 5,63% 11,26% 9,39% 9,39% 7,51% 43,18%

EUR 45.000,00 90.000,00 75.000,00 75.000,00 60.000,00 345.000,00 345.000,00 TO2.1.1,% *

5,63% 11,26% 9,39% 9,39% 7,51% 43,18%

EUR 45.000,00 90.000,00 75.000,00 75.000,00 60.000,00 345.000,00 345.000,00

M2.2, % * 1,25% 2,50% 1,25% 5,00%

EUR 10.000,00 20.000,00 10.000,00 40.000,00 79.950,00 TO2.2.1,% *

1,25% 2,50% 1,25% 5,00%

EUR 10.000,00 20.000,00 10.000,00 40.000,00 40.000,00

UKUPNO PODMJERA 19.2 799.000,00

Valorizira se prema zasebnim doprinosima 2.2.2. i 2.3.1. – prikazuju se zasebno

TO2.2.2,% **

20% 80% 100% podmjera 19.3

(5% iznosa za podmjeru 19.2)

60

EUR 7.990,00 31.960,00 39.950,00 39.950,00

UKUPNO PODMJERA 19.3 39.950,00 M2.3, % ***

4,00% 24,00% 24,00% 24,00% 24,00% 100,00%

EUR 8.389,50 50.337,00 50.337,00 50.337,00 50.337,00 209.737,50 209.737,50

TO2.3.1,% ***

4,00% 24% 24% 24% 24% 100% podmjera 19.4

(25% iznosa za podmjere 19.2+19.3)

EUR 8.389,50 50.337,00 50.337,00 50.337,00 50.337,00 209.737,50 209.737,50

UKUPNO PODMJERA 19.4 209.737,50

[1] Iznos SC2 je kumulativ iz 19.2, dok se financijski doprinos cilju putem TO 2.2.1 i TO2.2.2 valorizira posebno radi drugog izvora javnih sredstava iz podmjera 19.3 i 19.4

* Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.2

** Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.3 - Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. što iznosi ukupno 39.950,00 EUR. Ovdje je prikaz realizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2.

*** Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.4 - Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 209.737,50 EUR za razdoblje 2014. – 2020. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.3.1. Navedene kalkulacije izrađene su u % prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na razini Cilja, Mjere (aktivnosti) i Tipa operacija nalazi se u tablici:

SC/M/TO, %/EUR

2018 2019 2020 2021 2022 2023 Ukupno %

Ukupno EUR po podmjerama PRR [1]

Ukupno EUR po SC LRS

SC1,% * 5,69% 13,82% 13,21% 12,58% 6,52% 51,82%

EUR 45.500,00 110.500,00 105.500,00 100.500,00 52.000,00 414.000,00 414.000,00

M1.1, % * 5,69% 13,19% 11,33% 11,33% 5,64% 47,18%

EUR 45.500,00 105.500,00 90.500,00 90.500,00 45.000,00 377.000,00 377.000,00

TO1.1.1,% *

7,50% 5,64% 5,64% 5,64% 24,42%

EUR 60.000,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 195.000,00 195.000,00

TO1.1.2,% *

5,69% 5,69% 5,69% 5,69% 22,76%

EUR 45.500,00 45.500,00 45.500,00 45.500,00 182.000,00 182.000,00

M1.2, % * 0,00% 0,63% 1,88% 1,25% 0,88% 4,64%

EUR 0,00 5.000,00 15.000,00 10.000,00 7.000,00 37.000,00 37.000,00

TO1.2.1,% *

0,63% 0,88% 0,88% 2,39%

EUR 5.000,00 7.000,00 7.000,00 19.000,00 19.000,00

TO1.2.2,% *

1,00% 1,25% 2,25%

EUR 8.000,00 10.000,00 18.000,00 18.000,00

SC2,% * 5,63% 11,26% 9,39% 10,64% 10,01% 1,25% 48,18%

EUR 45.000,00 90.000,00 75.000,00 85.000,00 80.000,00 10.000,00 385.000,00 634.687,50

M2.1, % * 5,63% 11,26% 9,39% 9,39% 7,51% 0,00% 43,18%

61

EUR 45.000,00 90.000,00 75.000,00 75.000,00 60.000,00 0,00 345.000,00 345.000,00

TO2.1.1,% *

5,63% 11,26% 9,39% 9,39% 7,51% 0,00% 43,18%

EUR 45.000,00 90.000,00 75.000,00 75.000,00 60.000,00 345.000,00 345.000,00

M2.2, % * 1,25% 2,50% 1,25% 5,00%

EUR 10.000,00 20.000,00 10.000,00 40.000,00 79.950,00

TO2.2.1,% *

1,25% 2,50% 1,25% 5,00%

EUR 10.000,00 20.000,00 10.000,00 40.000,00 40.000,00

UKUPNO PODMJERA 19.2 799.000,00

TO2.2.2,% **

20% 80% 100% podmjera 19.3

(5% iznosa za podmjeru 19.2)

EUR 7.990,00 31.960,00 39.950,00 39.950,00

UKUPNO PODMJERA 19.3 39.950,00

M2.3, % ***

1,58% 4,04% 6,48% 5,68% 5,38% 1,85% 25,00%

EUR 13.247,50 33.875,00 54.365,00 47.625,00 45.125,00 15.500,00 od

19.2+19.3 209.737,50 209.737,50

TO2.3.1,% ***

1,58% 4,04% 6,48% 5,68% 5,38% 1,85% 100% podmjera 19.4

(25% iznosa za podmjere 19.2+19.3)

EUR 13.247,50 33.875,00 54.365,00 47.625,00 45.125,00 15.500,00 209.737,50 209.737,50

UKUPNO PODMJERA 19.4 209.737,50

[1] Iznos SC2 je kumulativ iz 19.2, dok se financijski doprinos cilju putem TO 2.2.1 i TO2.2.2 valorizira posebno radi drugog izvora javnih sredstava iz podmjera 19.3 i 19.4

* Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.2

** Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.3 - Za pripremu i provedbu projekata suradnje predviđa se alokacija od 5% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS putem 19.2 u razdoblju 2014. – 2020. što iznosi ukupno 39.950,00 EUR. Ovdje je prikaz realizirane alokacije po godinama za Tip operacije 2.2.2.

*** Odnosi se na postotak predviđenih sredstava za podmjeru 19.4 - Za tekuće troškove i animaciju predviđa se ukupna alokacija od 25% sredstava ostvarenih kroz javne izdatke za provedbu LRS (25% 19.2 + 25% 19.3) u promatranim godinama što iznosi ukupno 209.737,50 EUR za razdoblje 2014. – 2020. Ovdje je prikaz opravdane alokacije po godinama za Tip operacije 2.3.1. Navedene kalkulacije izrađene su u % prema realiziranim sredstvima iz 19.2/19.3.

62

10. DODACI

Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima LAG-a Mareta

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Mareta

Dodatak 3. Tablični dodaci osnovnoj analizi LAG-a Mareta

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Dodatak 5. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Dodatak 6. Kriteriji odabira projektnih prijedloga (zahtjeva za potporu) LAG-a Mareta

Dodatak 7. Usklađenost s ostalim strateškim dokumentima

Dodatak 8. Popis sudionika u izradi LRS LAG-a Mareta

Dodatak 9. Struktura partnerstva LAG-a Mareta

Dodatak 10. Sažetak indikatora LRS LAG-a Mareta

Dodatak 11. Rizici provedbe LRS LAG-a Mareta s mjerama za ublažavanje

Dodatak 12. Popis kratica

1

Dodatak 1. Popis stanovništva po naseljima LAG-a Mareta

LAG MARETA UKUPNO sv. 15.875 7 JLS; 41 naselje UKUPNO m 8.044 UKUPNO ž 7.831 Grad Nin Nin sv. 1.132

Ninski Stanovi sv. 358 Zaton sv. 580 Grbe sv. 190 Poljica-Brig sv. 276 Žerava sv. 208 UKUPNO sv. 2.744 UKUPNO m 1.354 UKUPNO ž 1.390

Grad Zadar Brgulje sv. 48 12 naselja Ist sv. 182

Kožino sv. 815 Mali Iž sv. 215 Molat sv. 107 Olib sv. 140 Petrčane sv. 601 Premuda sv. 64 Rava sv. 117 Silba sv. 292 Veli Iž sv. 400 Zapuntel sv. 42 UKUPNO sv. 3.023 UKUPNO m 1.518 UKUPNO ž 1.505

Općina Kali Kali sv. 1.638

UKUPNO sv. 1.638 UKUPNO m 842 UKUPNO ž 796

Općina Preko Lukoran sv. 503

Ošljak sv. 29 Poljana sv. 294 Preko sv. 1.286 Rivanj sv. 31 Sestrunj sv. 48 Sutomišćica sv. 336 Ugljan sv. 1.278 UKUPNO sv. 3.805 UKUPNO m 1.998 UKUPNO ž 1.807

2

Općina Sali Božava sv. 116

Brbinj sv. 76 Dragove sv. 36 Luka sv. 123 Sali sv. 740 Savar sv. 53 Soline sv. 38 Veli Rat sv. 60 Zaglav sv. 174 Zverinac sv. 43 Žman sv. 199 Verunić sv. 40 UKUPNO sv. 1.698 UKUPNO m 857 UKUPNO ž 841

Općina Kukljica Kukljica sv. 714

UKUPNO sv. 714 UKUPNO m 360 UKUPNO ž 354

Općina Privlaka Privlaka sv. 2.253

UKUPNO sv. 2.253 UKUPNO m 1.115 UKUPNO ž 1.138

1

Dodatak 2. NATURA 2000 na području LAG-a Mareta

Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju LAG-a Mareta, Zadarska županija

SITE ime SITE kod SITE tip

link za podatke ciljne vrste

ciljna staništa

(da=x) (da=x)

Ravni kotari HR1000024 SPA

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000024 x

S dio zadarskog arhipelaga HR1000034 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000034 x

Jama u Kukljici HR2000055

SCA

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000055 x

Premuda HR2001278 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001278 x x

Silba HR2001279 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001279 x x

Olib HR2001280 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001280 x x

Ninski stanovi - livade HR2001325 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001325 x x

Bokanjačko blato HR2001366 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001366 x

Olib - podmorje HR3000052 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000052 x

Silba - podmorje HR3000053 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000053 x

Premuda - vanjska strana HR3000054 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000054 x

More oko otoka Grujica HR3000056 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000056 x

Planik i Planičić HR3000058 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000058 x

More oko otoka Škarda HR3000060 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000060 x

Plićine oko Maslinjaka; Vodenjaka; Kamenjaka HR3000061

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000061

x

Plićine oko Tramerke HR3000062 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000062 x

Prolaz između Zapuntela i Ista HR3000063 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000063 x

Brguljski zaljev - o. Molat HR3000064 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000064 x

2

Bonaster - o. Molat HR3000065 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000065 x

JI dio o. Molata HR3000066 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000066 x

Luka Soliščica; Dugi otok HR3000067 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000067 x

Uvala Golubinka - rt Lopata HR3000068 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000068 x

Uvala Sakarun HR3000069 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000069 x

Z. obala Dugog otoka HR3000070 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000070 x

Uvala Brbišćica HR3000071 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000071 x

Uvala Zagračina HR3000072 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000072 x

J rt o. Zverinac HR3000073 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000073 x

Rivanjski kanal sa Sestricama HR3000074 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000074 x

Otok Jidula do rt Ovčjak; prolaz V. Ždrelac HR3000075

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000075

x

Punta Parda HR3000076 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000076 x

J dio o. Iža i o. Mrtovnjak HR3000077 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000077 x

Otok Tukošćak i o. Mrtonjak HR3000078 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000078 x

Otok Karantunić HR3000079 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000079 x

Uvala Sabuša HR3000080 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000080 x

Rončić HR3000081 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000081 x

V. i M. Skala HR3000082 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000082 x

Ninski zaljev HR3000176 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000176 x Špilja kod iškog Mrtovnjaka HR3000208 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000208 x

J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat HR3000419

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000419

x x

Solana Nin HR3000421 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000421 x x

Park prirode Telašćica HR4000002 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000002 x x Privlaka - Ninski zaljev - Ljubački zaljev HR4000005

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000005

x

Silbanski grebeni HR4000025 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000025 x

3

Naziv LAG-a Površina LAG-a

(ha)

Površina SCI

u LAG-u (ha)

Udio SCI u LAG-u (%)

Površina SPA

u LAG-u (ha)

Udio SPA u LAG-u (%)

Ukupna površina N2K

u LAG-u (ha)*

Ukupni udio N2K

u LAG-u (%)*

LAG Mareta 377.860,00 53.924,75 14,91% 25.292,93 6,99% 61.959,49 17,13%

SCI (=POVS) - Područja od značaja za Zajednicu

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove

SPA (=POP) - Područje posebne zaštite POP - Područja očuvanja značajna za ptice * dio SCI i SPA područja se površinama preklapaju

4

Dodatak 3. Tablični dodaci osnovnoj analizi LAG-a

Tablica 1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Mareta (Izvor: ARKOD, DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011.)

Općina/Grad

Površina/ km²

Broj naselja

Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća stanovnika/st./ km²

2001 2011 2001 2011 2001 2011

12 naselja grada Zadra

118,49 12 N/A N/A 2.734 3.023 23,07 25,51

Kali 9,41 1 601 640 1.731 1.638 183,95 174,07

Kukljica 6,79 1 235 290 650 714 95,73 105,15

Nin 52,86 6 1.401 931 4.603* 2.744 87,08 51,91

Preko 54,79 8 1.249 1.427 3.871 3.805 70,65 69,45

Privlaka 11,17 1 701 823 2.199 2.253 196,87 201,70

Sali 124,35 12 685 730 1.820 1.698 14,64 13,66

LAG 377,86 41 1.196 4.841 17.608 15.875 96,00 91,64

*Broj stanovnika i broj kućanstava grada Nina 2001. godine uključuje i broj kućanstava i stanovnika današnje Općine Vrsi, koja je osnovana 28.07.2006. godine (NN 86/06).

Tablica 2. Područja zaštićene prirode na području LAG-a Mareta. (Izvor: DZZP, 2016.)

Kategorija zaštite Lokalitet/naziv Površina/ha God. proglašenja

Park prirode Telašćica 6.706 13.04.1988.

Posebni rezervat Saljsko polje (Maslinik Saljsko polje na Dugom Otoku)

240 07.03.1969.

Značajni krajobraz Sjeverozapadni dio Dugog Otoka

652,16 07.11.1967.

Značajni krajobraz Ošljak (Preko) 40,09 09.02.1985.

LAG 4 područja ukupno = 7 638,25 ha

Tablica 3. Zaštićena nacionalna kulturno-povijesna baština na području LAG-a Mareta

Vrsta kulturnog dobra

Pokretno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro

Općina/Grad Pojedinačno Zbirka Muzejska građa

Pojedinačno Kulturno-povijesna cjelina

Kulturni krajolik/ krajobraz

Dio naselja grada Zadra

10 3 12 1

Kali 2 2

Kukljica 4 2

Nin 4 2 11 9 1 1

Preko 1 10 1

Privlaka 7 1

Sali 7 1 10 1

LAG 34 7 1 46 2 0 3

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, 2016.

Tablica 4. Prikaz različitih luka na području LAG-a Mareta (Izvor: PP JLS LAG-a)

Luke županijskog značaja 4 Privezište 4

Luke lokalnog značaja 46 Nerazvrst. Luka 4

Sportska luka 13 Pristanište 5

Ribarske luke 2 Podzemna luka 3

Luke nautičkog turizma 4 Sidrište 22

Brodograd. luka 1

Tablica 5. Prikaz plovidbenih linija na području LAG-a Mareta

LINIJA

BRODAR TIP LINIJE

NASELJA / OTOCI

IZVAN SEZONE: 1.1.-2.6. i 3.10.-31.12.

SEZONA

1.1.-18.4.

3.10.-31.12.

19.4.-2.6.: 3.6.-30.6. i 5.9.-2.10.

1.7.-4.9.

Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-M. Lošinj

Jadrolinija d.d. trajekt Ist 3 4 3 4,5

Olib, Silba, Premuda

3 4 5 7

Mali Lošinj 1 2 2 7

Zadar-Preko Jadrolinija d.d. trajekt Preko / linija za cijeli otok Ugljan

PON-SUB: 15 linija dnevno

17 linija dnevno

18 linija dnevno

NED: 11 linija dnevno

Ošljak 2 puta dnevno 2 puta dnevno

Zadar-Preko Jadrolinija d.d. Brod Preko / linija za cijeli otok Ugljan

PON-PET: 9 linija dnevno

PON-PET: 10 linija dnevno

PON-PET: 12 linija dnevno

SUB: 5 linija dnevno SUB: 6 linija dnevno

SUB: 7 linija dnevno

NED: 6 linija dnevno NED: 7 linija dnevno

NED: 8 linija dnevno

-Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Molat

Jadrolinija d.d. trajekt Sestrunj. Molat

3 8.5.-29.5.: 4 7

1 U Ninu se nalazi muzejska zbrika koja je decentralizirana muzjska zbrika Arheološkog Muzeja Grada Zadra.

Zverinac 3 7

Rivanj 2 5

u sezoni trajekt pristaje i na Ist

Ist n/a n/a 2

Zadar-Brbinj (Dugi otok)

Jadrolinija d.d. trajekt Brbin svaki dan osim PET: 2 linije dnevno

svaki dan osim SUB: 3 linije dnevno

PET: 3 linije dnevno SUB: 3 linije dnevno

SUB:

4 linije dnevno

Zadar-Iž-Rava

Jadrolinija d.d. trajekt Iž 5 7 14 (2 puta dnevno)

Rava. Mala Rava

1 5.4.-31.5.: 2 3

Ist-Molat/Brgulje/Zapuntel/Zadar

Jadrolinija d.d. Brzobrodska linija

Ist PON-PET: 1 linija dnevno

PON-PET: 1 linija dnevno

SUB i NED: 1,5 linije dnevno

SUB i NED: 1,5 linije dnevno

Molat PON-PET: 1 linija dnevno

PON-PET: 1 linija dnevno

SUB i NED: 1,5 linije dnevno

SUB: 1,5 linija dnevno

NED: 2 linije dnevno

Brgulje/Zapuntel

PON-SUB: 1 linija dnevno

PON-PET: 1 linija dnevno

NED: 1,5 linije dnevno SUB: 1,5 linija dnevno

NED: 2 linije dnevno

Brbinj-Božava-Zverinac-Sestrunj-Rivanj-Zadar

Jadrolinija d.d. Brzobrodska linija

Brbinj PON-PET: 1 linija dnevno

PON-PET: 1 linija dnevno

SUB i NED: 1,5 linija dnevno

SUB i NED: 1,5 linija dnevno

Zadra-M. Iž-M. Rava-Rava

Jadrolinija d.d. Brzobrodska linija

Iž 6 6

Rava 5 5

Zadr-Premuda-Silba-Olib

Miatours Brzobrodska linija

1.1.-6.6. i 5.9.-31.12. 3.6. - 4.9.

Premuda, Silba, Olib

7 7

Silba n/a DODATNE LINIJE:

9.7.-13.8.: SUB 1 dnevno

n/a 26.6.; 7.8.; 21.8. i 28.8.: NED 1 dnevno

Zadar-Sali-Zaglav-Zadar

G&V Line Iadera

Brzobrodska linija

Sali, Zaglav + *Iž

3 linije dnevno + PON-PET zadnja linija u danu pristaje i na IŽ

Zadar-Sali-Zaglav-Zadar

G&V Line Iadera

Brzobrodska linija

Sali, Zaglav 6

Rava-Iž-Zadar

G&V Line Iadera

BRODSKA LINIJA

M.IŽ, V.IŽ, M.RAVA, V.RAVA

PON-PET: 1 linija dnevno

SUB: 1,5 linija dnevno

NED: 2 linije dnevno

Izvor: Redovi plovidbe, ožujak 2016. godine

Tablica 6. Korištenje poslovnih zona na području LAG-a Mareta (Izvor; DUR; PUZ, 2014.)

Površina prema prostornom planu (ha)

Broj aktivnih

poduzetnika

Broj zaposlenih

LAG 69,00 15 308

Tablica 7. Indeks razvijenosti JLS LAG-a, 2013. (Izvor: MRRFEU)

JLS Prosječni dohodak po stanovniku (kn)

Prosječni izvorni prihodi JLS po stanovniku (kn)

Prosječna stopa nezaposlenosti (%)

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva u radno aktivnoj populaciji (%)

Indeks razvijenosti (%)

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2011. 2013.

Kali 28.299 2434 118,30% 120,20% 85,50% 102,89%

Kukljica 22.724 4398 113,20% 158,90% 85,60% 111,47%

Nin 22.020 5127 106,90% 131,00% 90,50% 109,29%

Preko 20.128 3079 101,20% 119,90% 87,70% 101,91%

Privlaka 24.334 2926 116,60% 131,90% 83,10% 92,13%

Sali 25.600 2766 115,40% 125,30% 92,10% 102,47%

LAG 23.851 3.455 111,93 131,20 % 87,33 124,03

Tablica 8. Prikaz kategoriziranih turističkih naselja na području LAG-a Mareta (Izvor: TZ s područja LAG-a Mareta)

JLS Broj naselja po JLS u svakoj od kategorija turističkih razreda

A B C D Bez kategorije

LAG 8 12 15 0 6

Tablica 9. Struktura nezaposlenih na području LAG-a Mareta. (Izvor, HZZ, listopad 2015.)

JLS Ukupan broj nezaposlenih na dan 31.10.2015.

Broj nezaposlenih žena

Broj nezaposlenih mladih (do 29 godina)

Ž M

Kali 38 28 12 4

Kukljica 30 16 4 5

Nin 132 69 23 17

Preko 98 59 23 15

Privlaka 78 45 14 15

Sali 54 33 11 5

LAG 430 250 88 60

Tablica 10. Pokazatelji vitalnosti LAG-a Mareta. (Izvor: DZS)

JLS Prirodni prirast Vitalni indeks

Kali 1 105,6

Kukljica -12 29,4

Nin -17 56,4

Preko -32 49,2

Privlaka -14 57,6

Sali -16 46,7

LAG -15 57,5

1

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadaju ćim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Strateški (specifični) razvojni cilj 1

Razvoj prepoznatljivosti područja LAG-a Mareta ja čanjem konkuretnosti i održivog gospodarstva lokalne zajednice

Očekivani rezultati • Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava EFPRR/PRR 2014.-2020. za 5 zaposlenih

• Rast projekata sufinanciranih iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 86 projekata

• Rast broja gospodarstava koji dobivaju potporu za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava za 13 gospodarstava

• Rast zaposlenosti stvorene u projektima za koje je dodijeljena potpora za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u PG-ima za 4 zaposlenih

• Povećanje poljoprivrednih površina na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti za 10 ha • Povećanje šuma / drugih šumskih područja na kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti za 10

ha Predviđena financijska alokacija do 2023

51,82% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (414.000,00 EUR) Ukupno SC1: 39,48% (414.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Početna vrijednost, 2014. 0 0 0 Ciljana vrijednost, 2018. 0 46 0 Ciljana vrijednost, 2023. 414.000,00 EUR 87 5 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Mareta“ Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

P2/FP:2A, P4/FP:4A, P6/FP:6A

2

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 1 M1.1 Potpora razvoju poljoprivrednih gospodarstava Obrazloženje (svrha) Putem ove Mjere i pratećih tipova operacija za njezinu provedbu LAG će sufinancirati ulaganja u poljoprivrednu

proizvodnju i nepoljoprivrednu djelatnost kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost PG-a, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja se odnose na sve poljoprivredne sektore, no prednost imaju ulaganja na udaljenijim/izoliranijim područjima te ulaganja u preradu i ruralni turizam. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda te time ostvariti pozitivan učinak na dohodak, kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Također, obzirom na činjenicu kako se poljoprivreda na području LAG-a zasniva na malim PG-ima ovom mjerom se planira potaknuti posebno njihov razvoj kako bi ista postala gospodarski održiva. LAG svojim aktivnostima treba potaknuti održivo korištenje svoje resursne razvojne osnove odnosno kulturno – povijesne/tradicijske i prirodne baštine diverzificiranjem djelatnosti prvenstveno na poljoprivrednim gospodarstvima kako bi prihodi stanovnika što manje ovisili o jednom izvoru prihoda. Time će LAG ujedno stvoriti raznoliku ponudu proizvoda i usluga putem kojih će i cijelo područje postati prepoznatljivo na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa Mareta, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Razvojna agencija Zadarske županije (Zadra nova d.o.o) i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.

Vremensko razdoblje provedbe (broj planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 17 16 16 16

Predviđena financijska alokacija do 2023

47,19% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (377.000,00 EUR) Ukupno M1.1: 35,95% (377.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Popis tipova operacija operacija za provedbu

Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava

6.3.1 6

TO1.1.2 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

6.4.1 6

3

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators) Naziv indikatora (pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.1

Ciljana vrijednost, 2018. (EUR ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi), EUR

0 0 377.000,00 CMES/CMEF indikatori /doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF indikatori, doprinos PRR/ZPP Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih projekata

0 2 5

Broj sufinaciranih projekata 0 33 65 Broj PG-a koja su dobili potporu za razvoj malih PG

0 7 13 2 2A

Broj radnih mjesta stvorenih u projektima za koje je dodijeljena potpora

0 2 5 6 6A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR)

FP: 2A FP: 6A 195.000,00 182.000,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (akt ivnosti) 1.1 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 12 Naziv i oznaka tipa operacije

TO 1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava 3 (Napomena:sukladna TO 6.3.1, PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici 1. Prihvatljivi korisnici su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

2. Korisnici koji udovoljavaju uvjetima iz točke 1., a čije se sjedište nalazi te ulaganje provodi na području LAG-a „Mareta“

1 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.

2 Prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 3 Temeljeno na Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 i Pravilniku za provedbu Mjere 6, podmjere 6.1,6.2,6.3, NN 42/15

4

Prihvatljive aktivnosti Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava.za provođenje prihvatljivih aktivnosti koje moraju biti navedene u poslovnom planu, a odnose se na:

1. kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, 2. kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih

objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. ovoga Pravilnika osim proizvoda ribarstva

3. kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, 4. kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, 5. podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, 6. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, 7. građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući

i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda, 8. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade

proizvoda iz Priloga I Pravilnika o provedbi Mjere 6, podmjera 6.1,6.2,6.3 (NN 42/15) operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Uvjeti prihvatljivosti Potpora unutar ovog tipa operacije može se dodijeliti samo jednom u cijelom programskom razdoblju 2014-2020 po jednom korisniku. Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura. U trenutku podnošenja zahtjeva za potporu poljoprivredno gospodarstvo mora biti upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi. Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za razvoj malog poljoprivrednog gospodarstva u skladu s odredbama iz Priloga V. o provedbi Mjere 6, podmjera 6.1,6.2,6.3 (NN 42/15). Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati ciljeve, koje je dužan ostvariti u okviru najmanje jedne od aktivnosti, a koje se moraju odnositi na modernizaciju i/ili unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata. Korisnik je dužan ostati unutar poljoprivrednog gospodarstva i zadržati poljoprivredno gospodarstvo najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore iz ove mjere. Provođenje prihvatljivih aktivnosti ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva za potporu. Kod podnošenja zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu iz koje je vidljiva ekonomska veličina

5

poljoprivrednog gospodarstva iskazana u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva. Potvrdu izdaje Savjetodavna služba. Korisnik prilikom podnošenja zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske. Korisnik je dužan uz zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna sredstva za iste prihvatljive aktivnosti iz poslovnog plana u okviru tipa operacije za koji je podnio zahtjev za potporu od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne potpore. Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do financiranja istih prihvatljivih aktivnosti ostalih EU fondova, uključujući i prijavu na natječaj za dodjelu sredstava. Za sve podnijete zahtjeve za potporu izvršiti će se procjena poslovnog plana. Ukoliko zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dostizanje novih standarda, korisnik može podnijeti zahtjev za potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni.

Visina potpore Iznos potpore po projektu: 15.000,00 EUR Intenzitet potpore Intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova Prihvatljivi troškovi Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje prihvatljivih aktivnosti

navedenih u poslovnom planu, a sukladno prihvatljivim aktivnostima. Neprihvatljivi troškovi Troškovi koji nisu u skladu s definiranim prihvatljivim aktivnostima i nisu navedeni u poslovnom planu. Kriteriji odabira za tip operacije4

− veličina poljoprivrednog gospodarstva − korisnikov radni status (prioritet imaju dugotrajno nezaposlene osobe) − utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim utjecajem na okoliš)

− održivost projekta − udaljenost/izoliranost područja

Financijska alokacija iz 19.2 do 2023.

EUR 195.000,00, odnosno 24,43% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4

Ukupno TO 1.1.1: 18,60% (195.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

4 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5, uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

6

do 2023. Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama; Fokus područje: 2A) Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije.

Naziv i oznaka tipa operacije

TO 1.1.2 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podru čjima 5 (Napomena:sukladna TO 6.4.1, PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici Korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe koje su nositelji ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću ili razvijaju nepoljoprivredne djelatnosti, u rangu mikro ili malog poduzeća

Prihvatljive aktivnosti 1. Građenje i/ili opremanje građevina i/ili turističke infrastrukture za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga

2. Građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje proizvoda tradicijskih obrta, umjetničkih obrta uključujući i obrte za izradu suvenira i rukotvorina

3. Građenje i/ili opremanje građevina za pružanje usluga u ruralnim područjima u poljoprivredi i šumarstvu

4. Građenje i/ili opremanje građevina za preradu, skladištenje, pakiranje i/ili izravnu prodaju proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom 1. Ugovora o funkcioniranju EU.

Uvjeti prihvatljivosti − Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za potporu.

− Korisnik u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 2.000 eura.

− Ulaganje u okviru tipa operacije provodi se u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište korisnika.

− Korisnik mora izraditi poslovni plan za projekt koji prijavljuje na ovaj tip operacije − Prihvatljiva ulaganja moraju biti u skladu s važećim strateškim i planskim dokumentima jedinice lokalne

samouprave u kojoj se provodi ulaganje.

5 Temeljeno na Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4

7

− Kod ulaganja navedenih u Prihvatljivim aktivnostima točka 3. korisnik mora uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuću evidenciju sukladno posebnim propisima koji reguliraju predmetno ulaganje najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazao pružanje usluga trećim stranama.

− Korisnik mora biti registriran i obavljati djelatnost u skladu s posebnim propisima koji uređuju područje obavljanja djelatnosti najkasnije do podnošenja zadnjeg Zahtjeva za isplatu.

− Proizvod prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom 1. Ugovora o funkcioniranju EU.

− Proizvodi koji se koriste unutar ulaganja navedenih u Prihvatljivim aktivnostima točke 1. i 4. moraju potjecati izravno iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ili mogu biti nabavljeni izravno (bez posrednika) od drugog poljoprivrednika upisanog u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

− Proizvodi koje ne proizvode poljoprivrednici, a nužni su za pružanje turističkih usluga te preradu i trženje, izuzeti su iz ove odredbe.

− Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

− Korisnik mora biti u rangu mikro ili malog poduzeća sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine« br. 29/02, 63/07, 53/12, i 56/13) koji ispunjava uvjete prihvatljivosti, a koji je izravno odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta/operacije.

− Korisnici u teškoćama u smislu Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (SL C 249, 31. 7. 2014.) nisu prihvatljivi kao korisnici.

− Provođenje ulaganja ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu sukladno članku 13. ovoga Pravilnika, osim pripremnih aktivnosti. Pripremne aktivnosti uključuju nastale opće troškove iz članka 9. ovoga Pravilnika, stjecanje vlasništva nad nekretninom na kojoj će se obavljati investicija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane aktivnosti do trenutka prijave početka građenja.

− Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu Savjetodavne službe iz koje je vidljiva ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva.

− Na jednom poljoprivrednom gospodarstvu ista nepoljoprivredna djelatnost može se pokrenuti i razvijati samo jednom.

− Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna sredstva za ista prihvatljiva ulaganja od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koja dodjeljuje državne potpore.

8

− Ako su korisniku dodijeljena bespovratna sredstva u obliku subvencija kamatne stope ili subvencija naknada za jamstvo, za isti iznos umanjiti će se iznos potpore korisniku koji ne može biti veći od najvišeg iznosa potpore određenog ovim Pravilnikom.

− Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do financiranja istih prihvatljivih ulaganja iz ostalih fondova Europske unije, uključujući i prijavu na natječaj za dodjelu sredstava.

− Za sve podnijete Zahtjeve za potporu izvršiti će se procjena poslovnog plana.

− Korisnik istovremeno ne može podnijeti Zahtjev za potporu za više od jednog prihvatljivog ulaganja iz ovog tipa operacije

Visina potpore Najniži iznos potpore po projektu: 3.500,00 EUR Najviši iznos potpore po projektu: 20.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70% + 20% za mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike visoke i više stručne spreme, od ukupnih prihvatljivih troškova. Intenzitet javne potpore može se uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova u sljedećim slučajevima, i to za: a) ulaganja koja se odnose na preradu proizvoda, b) ulaganja koja se odnose na ruralni turizam. Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova. Potpora se može korisniku može dodijeliti jednom tijekom provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. za razvoj jedne nepoljoprivredne djelatnosti.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi su troškovi unutar sljedećih ulaganja: 1. turizam u ruralnom području 2. tradicijski obrt, umjetnički obrti uključujući i obrte za izradu suvenira i rukotvorina 3. pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu 4. prerada, marketing i izravna prodaja proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom 1. Ugovora o

funkcioniranju EU Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje su:

1. građenje građevina 2. nabava novih strojeva i opreme, uključujući računalni softver 3. registracija i održavanje žigova 4. opći troškovi i 5. ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih

9

ulaganja (bez općih troškova) uz mogućnost kupnje prije podnošenja Zahtjeva za potporu. Opći troškovi iz točke 4. ovoga članka nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu i tijekom provedbe ulaganja prihvatljivi su u iznosu do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova) i uključuju:

− troškove pripreme poslovnog plana u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova)

− troškove pripreme dokumentacije u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova)

− troškove projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata te troškove nadzora i vođenja projekta u iznosu koji čini razliku zbroja troškova navedenih u podstavku 1. i 2. ovoga stavka i gornje granice od 10% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje koji su nastali nakon 1. siječnja 2014. godine. Opći troškovi prihvatljivi su samo uz ulaganje za koje je podnesen Zahtjev za potporu.

Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje su: a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a b) drugi porezi, prirezi, naknade, doprinosi i druga davanja c) kamate d) rabljeni strojevi i oprema e) kupnja vozila f) održavanje građevine i oprema za održavanje građevine g) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata, režijski i operativni troškovi, troškovi osiguranja, troškovi održavanja i amortizacije, troškovi zakupa kao što je marža zakupodavca

h) novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka i) troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja 2014.

godine j) opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu ako ulaganje nije odobreno k) nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi i troškovi plaćanja u gotovini.

10

Kriteriji odabira za tip operacije6

− Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

− Ulaganje doprinosi očuvanju/stvaranju novih radnih mjesta − Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva − Ulaganja iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš − Razvoj nepoljoprivredne djelatnosti kao dodane vrijednosti postojećem poljoprivrednom gospodarstvu − Projektna ideja se zasniva na ulaganje u tradicijsku baštinu specifičnu za područje LAG-a − Održivost projekta

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 182.000,00 odnosno 22,76% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 1.1.2: 17.36% (182.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6A) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća i otvaranje radnih mjesta.

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 1 M1.2 Potpora održivom korištenju i očuvanju prostorne razvojne resursne osnove LAG-a Obrazloženje (svrha) Područje LAG-a Mareta predstavlja iznimno značajni prostor riznice nacionalnog identiteta kojeg je

potrebno očuvati i razvijati aktivnostima revitalizacije kulturno-povijesne i tradicijske baštine koje su neminovno povezane s visoko vrijednom prirodnom baštinom. Analiza stanja razvidno je pokazala kako cijelo područje nema vidljiv identitet i prepoznatljivost odnosno ne koristi svoje komparativne prednosti. Uzrok tomu leži u općem slabijem gospodarskom razvoju, starenju stanovništva, ali i odlasku mladih u urbana područja s većim razvojnim mogućnostima. U smislu očuvanja biološke raznolikosti LAG-a iznimno su značajna i druga neproduktivna ulaganja vezana uz zaštitu okoliša namijenjena zaštiti, održavanju i obnovi bioraznolikosti i drugih prirodnih resursa, kao što su obnova staništa i krajolika, uključujući izgradnju i obnovu infrastrukture, kako bi se omogućilo upravljanje staništima vezanih uz

6 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5, uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

11

poljoprivredu, odgovarajući na definiranu potrebu. U okviru ove mjere potpore će se odobravati za ulaganja u obnovu staništa i krajobraznih obilježja, uključujući izgradnju i obnovu zelene infrastrukture te obnovu lokvi, čime se osigurava očuvanje raznih vrsta i ugroženih staništa. Ova mjera, kroz aktivnosti u okviru agro-okolišnih-klimatskih obveza te kroz zaštitu, održavanje i obnovu bioraznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti, iznimno doprinosi očuvanju okoliša. Obnova degradiranih staništa i krajobraznih obilježja na poljoprivrednom zemljištu doprinijet će zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti, a to je ujedno cilj Strategije bioraznolikost EU 2020. Projekti u okviru ove mjere će povećati vrijednost područja visoke prirode vrijednost (NATURA 2000 područja) i osigurati očuvanje različitih vrsta i ugroženih staništa. Kako se na području LAG-a nalaze i vrijedna šumska i druga područja od kojih je većina u području mreže NATURA 2000, jasna je nakana da upravo ovu komparativnu prednost koristi kao važnu razvojnu resursnu osnovu. Ova operacija poboljšati će općekorisne funkcije šuma te će dugoročno povećati i njihovu gospodarsku vrijednost. Projekti unutar ove operacije učinit će rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog značaja. Operacija pridonosi povećanju javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma kao i povećanju svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, što će doprinijeti očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000.

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa Mareta, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Razvojna agencija Zadarske županije (Zadra nova d.o.o) i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje provedbe (broj planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 0 0 0 5 8 2 7

Predviđena financijska alokacija do 2023

EUR 37.000,00, odnosno 4,63% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 Ukupno M1.2: 3,53% (37.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Popis tipova operacija operacija za provedbu

Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

4.4.1 4

12

TO1.2.2 Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture

8.5.2 8

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators) Naziv indikatora (pokazatelja) Početna

vrijednost, 2014.7 Ciljana vrijednost, 2018. (EUR ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi), EUR

0 0 37.000,00 CMES/CMEF indikatori /doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF indikatori, doprinos PRR/ZPP Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata 0 0 0

Broj sufinanciranih projekata 0 13 22 Površina poljoprivrednog zemljišta (u ha) za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost i/ili krajobrazi

0 3 ha 10 ha 4 4A

Površina (u ha) šuma / drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire bioraznolikost

0 0 10 ha 4 4A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR)

FP: 4A 37.000,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (akt ivnosti) 1.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 18 Naziv i oznaka tipa TO 1.2.2 Neproizvodna ulaganja vezana za očuvanje okoliša9

7 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.

8 Prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 9 Prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4

13

operacije (Napomena:sukladna TO 4.4.1, PRR 2014.-2020.) Ciljani korisnici • Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;

• Javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima (državne, regionalne i lokalne javne ustanove ), kao i jedinice lokalne samouprave.

• Civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti i zaštite okoliša. Prihvatljive aktivnosti Navedene u dijelu Prihvatljivih troškova i Uvjeta prihvatljivosti Uvjeti prihvatljivosti Opći uvjeti prihvatljivosti:

− ulaganje mora biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i prirode; − mjesto ulaganja mora biti na zemljištu koje se koristi u poljoprivredne svrhe; − korisnici koji obnavljaju staništa važna za očuvanje bioraznolikosti, a koja se nalaze na poljoprivrednom

zemljištu koje nije održavano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, moraju biti u skladu s mjerama višestruke sukladnosti najkasnije godinu dana nakon početka korištenja ove podmjere ;

− potpora se neće odobriti korisnicima s nepodmirenim obvezama prema državnom proračunu; odgovarajuće mjere zaštite u smislu utjecaja na okoliš utvrđuju se Pravilnicima sukladno nacionalnim propisima. Ulaganja za koja se procijeni da imaju značajan negativan utjecaj na okoliš neće biti prihvatljiva za potporu, osim ako se provedu korektivne mjere propisane od strane nadležnog tijela;

Specifični uvjeti prihvatljivih aktivnosti: − Izgradnja terasa; podizanje terasa gdje su tradicionalno prisutne, uz podupiranje zemljišta suhozidima,

biljnim materijalom ili nekim drugim prirodnim materijalima iz neposredne okolice. − Podizanje suhozida; podizanje suhozida moguće je samo na lokacijama gdje su suhozidi bili

tradicionalno prisutni i gdje je ranija lokacija suhozida jasno vidljiva. − Sadnja živice; treba se sastojati od minimalno tri različite listopadne biljne vrste (koje će definirati

nadležno tijelo). − Uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta; prisutnost invazivnih vrsta na

poljoprivrednom zemljištu. Popis invazivnih vrsta će biti naveden nakon izrade relevantne dokumentacije od strane APPRRR-a.

− Obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu koje nije održavano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu korištenja; primjena na zaraslom poljoprivrednom zemljištu ili poljoprivrednom zemljištu koje je u procesu zarastanja potrebno je obnoviti travnjačko stanište i ukloniti grmlje i drugo drvenasto raslinje; aktivnost će biti usmjerene i na

14

poljoprivredna zemljišta izvan LPIS, uz obvezu da se obnovljeno poljoprivredno zemljište naknadno registrira u LPIS.

− Obnova zapuštenih lokvi za napajanje stoke; obnova zapuštenih lokvi za napajanje stoke, prisutnost zaraslih /zapuštenih lokvi na područjima s ekstenzivnim uzgojem stoke

Visina potpore Minimalni iznos potpore po projektu: 1.000,00 EUR Maksimalni iznos potpore po projektu: 3.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet potpore: do 100% prihvatljivih troškova Prihvatljivi troškovi Materijalni troškovi:

− kupnja zemljišta za realizaciju projekta do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta. o ulaganje u izgradnju terasa; o ulaganje u podizanje suhozida i živica; o uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta na jednokratnoj osnovi, a usmjereno je na iskorjenjivanje odabranih invazivnih vrsta sa zaraslog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta koje je u procesu zarastanja, tako će se vratiti staništa i poboljšati biološka raznolikosti vrsta i staništa;

− obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu koje nije održavano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu uporabe, a prvenstveno je usmjerena na travnjake koji su obrasli grmljem ili drugim drvenastim raslinja (vegetacija sukcesije). Plaćanja se razlikuju ovisno o opsegu grmlja ili drugog drvenastog raslinja na tom području;

− ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke Nematerijalni troškovi: nabava ili razvoj računalnih programa, patenata, licenci, autorskih prava, zaštitnih znakova i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem. Opći troškovi: usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti (ostaju prihvatljivi troškovi i kada nema materijalnih troškova), do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

Neprihvatljivi troškovi U PRR 2014.-2020. nema detaljnih podataka no preliminarno stavljamo: − porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate, − svi troškovi održavanja i amortizacije, − troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja, − troškovi vlastitog rada, − operativni troškovi,

15

− kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja, kupovina i sadnja jednogodišnjeg bilja,

− troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu u 19.2, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine,

− nepredviđeni troškovi i plaćanje u gotovini. Kriteriji odabira za tip operacije10

− Vrsta korisnika − Tip ulaganja − dodatni Kriteriji odabira za prihvatljive projekte bit će propisani Pravilnikom na temelju sljedećih

parametara: − Područja s prirodnim ili specifičnim ograničenjima; − Natura 2000 područja; − Korisnik je uključen mjere ekološka poljoprivreda ili agro-okolišne mjere. − Samo projekti koji prelaze minimalni bodovni prag bit će financirani

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 19.000,00 odnosno 2,38% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 1.2.1: 1,81% (19.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 4: Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, s naglaskom na sljedeća područja; Fokus područje 4A) Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000 i područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza;

Naziv i oznaka tipa operacije

TO 1.2.2 Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture (Napomena: sukladna TO 8.5.2 PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici Šumoposjednici; Udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode sa sjedištem na području LAG-a Mareta

Prihvatljive aktivnosti Gradnja, nabava i opremanje za izvedbu prihvatljive male infrastrukture s ciljem uspostave poučnih staza,

10Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

16

vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu (npr. uređenje staza, informativni znakovi, informativne ploče, nadstrešnice, namještaj od prirodnog drva na izletištima itd.);

Uvjeti prihvatljivosti Korisnici u okviru ove operacije moraju dobiti prethodnu suglasnost fizičkih i pravnih osoba koje upravljaju šumama i šumskim zemljištem na kojem je projekt planiran.

Visina potpore Minimalni iznos potpore po projektu: 5.000,00 EUR Maksimalni iznos potpore po projektu: 10.0000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet potpore: do 100% prihvatljivih troškova Prihvatljivi troškovi − materijali, oprema, usluge i radovi te druga prihvatljiva mala infrastruktura s ciljem uspostave poučnih

staza, vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu (npr. uređenje staza, informativni znakovi, informativne ploče, nadstrešnice, namještaj od prirodnog drva na izletištima itd.);

− usluge konzultanata i drugi opći troškovi potrebni za pripremu i provedbu projekta, uključujući poslovne planove, studije izvedivosti, analize troškova i koristi te drugu projektnu i tehničku dokumentaciju kao što su studije utjecaja na okoliš i prirodu (odgovarajuća procjena vezana za ulaganja na području ekološke mreže Natura 2000) itd., u maksimalnom iznosu od 10% ukupnih prihvatljivih troškova;

− opći troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva prihvatljivi su ako su nastali nakon 01. siječnja 2014. Neprihvatljivi troškovi U PRR 2014.-2020. Nema detaljnih podataka no preliminarno stavljamo:

a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate,

b) svi troškovi održavanja i amortizacije, c) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja, d) troškovi vlastitog rada, e) operativni troškovi, f) kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja, kupovina i sadnja

jednogodišnjeg bilja, g) troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu u 19.2, osim općih troškova i troškova kupnje

zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine, h) nepredviđeni troškovi i plaćanje u gotovini.

17

Kriteriji odabira za tip operacije11

− cilj ulaganja, tip korisnika, tip ulaganja, − okolišna vrijednost šumskog područja na kojem se planira operacija (npr. Natura 2000, ekološka mreža

itd.); − prioritet se daje operacijama koji uključuju informacije o okolišu i elemente podizanja svijesti (npr.

informativne ploče, tematske poučne staze itd.); − održivost projekta

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 18.000,00, odnosno 2,25% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 2.1.1: 1,72% (18.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 4: Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, s naglaskom na sljedeća područja; Fokus područje 4A) Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000 i područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza; Indirektno ovaj tip operacije doprinosi i Fokus područjima 4B, 4C te Prioritetu 5, Fokus području: 5E.

11 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5., uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama

obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

1

Dodatak 4. Razrada strateškog razvojnog cilja 2, s pripadaju ćim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Strateški (specifični) razvojni cilj 2

Razvoj kvalitete života revitalizacijom opće društvene potporne infrastrukture te suradnje i umrežavanja u svrhu sinergijskog djelovanja razvojnih dionika ruralnog područja LAG-a

Očekivani rezultati • Povećanje broja projekata sufinanciranih iz fondova EU (EFPRR/PRR 2014.-2020.) za 29 projekata • Rast zaposlenosti u projektima financiranim iz javnih sredstava PRR 2014.-2020. za 2 zaposlena

• Razvoj kvalitete života stanovnika područja LAG-a temeljen na poboljšanju usluga / razvoju društvene infrastrukture, povećanje populacije obuhvaćene unaprijeđenim uslugama / infrastrukturom za 20%

• Povećanje broja poljoprivrednih gospodarstava koji sudjeluju u programima kvalitete, lokalnim tržištima, kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama za min. 10 gospodarstava putem 3 projekata

• Jačanje veza između različitih razvojnih dionika ruralnih područja razvojem implementacijom projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini putem 2 projekta suradnje

• Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja putem min. 10 animacijskih aktivnosti LAG-a usmjerenih poticanju lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom u koje je uključeno min. 70 sudionika

• Razvoj društvene uključenosti, smanjenja siromaštva, diverzifikacije, malog poduzetništva i kreiranje radnih mjesta jačanjem animacije stanovništva i sustava cjeloživotnog učenja te stjecanja znanja i vještina putem min. 29 edukacijske aktivnosti u koje je uključeno min. 210 sudionika

Predviđena financijska alokacija do 2023

48,18% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020. (385.000,00 EUR) 5% sredstava LAG-a za podmjeru 19.3 PRR 2014-2020 (5% od 19.2., uk. 19.3: 39.950,00 EUR) 25% sredstava LAG-a za podmjeru 19.4 PRR 2014-2020 (25% od 19.2 + 25% od 19.3; 209.737,50 EUR) Ukupno SC2: 60,52% (634.687,50 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva (EUR) iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3 PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2/19.3/19.4 PRR 2014-2020

Početna vrijednost, 2014. 0 0 0

2

Ciljana vrijednost, 2018. 66.237,50 EUR 17 2 Ciljana vrijednost, 2023. 634.687,50 EUR 29 2 Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe „Mareta“ Doprinos prioritetima i fokus područjima PRR

P1/FP:1A,1B,1C;P3/FP:3A;P6/FP:6A,6B

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje strateškog cilja (očekivanih rezultata) 2 M2.1 Potpora razvoju javne društvene infrastrukture Obrazloženje (svrha) Cilj provedbe operacija u okviru ove mjere je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, doprinos

atraktivnosti sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te poticanje rasta i društveno - ekonomske održivosti. Na ovu mjeru se nadovezuju druge mjere i vrste operacija LRS koje će potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u izazovima koji su specifični u ruralnim sredinama kao što su gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost, smanjenje stanovništva, starenje, društvenu izolaciju i tržišnu strukturu koje mogu utjecati na živote ljudi. Udaljenosti od gospodarskih središta i usluga s ograničenim lokalnim sadržajima stvaraju dodatne izazove. Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublažiti neke od tih poteškoća osobito nedostatak pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja razvoj kulturnih, sportskih sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme.

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa Mareta, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Razvojna agencija Zadarske županije (Zadra nova d.o.o) i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje provedbe (broj planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 3 6 5 5 4

Predviđena financijska alokacija do 2023

EUR 345.000,00 odnosno 43,18% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 Ukupno M2.1: 32,90% (345.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Popis tipova operacija operacija za provedbu

Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO2.1.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

7.4.1 7

3

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators) Naziv indikatora (pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.1

Ciljana vrijednost, 2018. (EUR ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi), EUR

0 45.000,00 345.000,00 CMES/CMEF indikatori /doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF indikatori, doprinos PRR/ZPP

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata

0 0 0

Broj sufinaciranih projekata 0 14 23 Postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura

0 10% 20% 6 6B

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR)

FP:6B 345.000,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (akt ivnosti) 2.1 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 22 Naziv i oznaka tipa operacije

TO 2.1.1 Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu (Napomena:sukladna TO 7.4.1, PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija; udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje

1 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.

2 Prema Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4

4

se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući lokalne akcijske grupe) i čije su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem

Prihvatljive aktivnosti Prihvatljive aktivnosti su građenje i/ili opremanje: 1. vatrogasnog doma i spremišta, 2. društvenog doma/ kulturnog centra, 3. planinarskog doma i skloništa, 4. turističkog informativnog centra, 5. dječjeg igrališta, 6. sportske građevine, 7. objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo), 8. rekreacijske zone na rijekama i jezerima, 9. biciklističke staze i trake, 10. tematskog puta i parka, 11. građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu

školu (dječji vrti ć, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi),

12. javne zelene površine (park i slično.), 13. pješačke staze, 14. pješačke zone, 15. otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste), 16. groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine), 17. tržnice, 18. javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz).

Uvjeti prihvatljivosti Uvjeti prihvatljivosti: a) ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5 000 stanovnika, b) ukoliko se ulaganje nalazi na području više naselja svako naselje mora ispuniti uvjet iz točke a) c) ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa razvojnom dokumentacijom i prostornim planom jedinice

lokalne samouprave,

5

d) korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje pet godina od dana konačne isplate sredstava,

e) korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu priložiti izjavu gradskog / općinskog vijeća/ gradske skupštine grada Zagreba o suglasnosti za provedbu ulaganja na području jedinice lokalne samouprave,

f) korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu priložiti izjavu da će ulaganje biti dostupno lokalnom stanovništvu i različitim interesnim skupinama,

g) U slučaju ulaganja u opremanje objekata koji nisu u vlasništvu korisnika, korisnik mora dostaviti Ugovor o najmu koji mora biti sklopljen na rok od najmanje deset godina, računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne knjige.

h) Provedba ulaganja od dana izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do dana podnošenja posljednjeg Zahtjeva za isplatu može trajati najduže do 24 mjeseci.

− Broj podnesenih Zahtjeva za potporu i odobrenih projekata/operacija po pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen. Isti korisnik može podnijeti najviše jedan Zahtjev za potporu unutar ovoga tipa operacije za jedno od ulaganja popisa prihvatljivih aktivnosti tijekom jednog natječaja.

− Zahtjev za potporu za sljedeće ulaganje unutar ovoga tipa operacije može se podnijeti tek nakon izvršene konačne isplate potpore po prethodnom Zahtjevu za potporu.

− Aktivnosti vezane uz ulaganje ne smiju započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu osim pripremnih aktivnosti. Pripremne aktivnosti uključuju nastale opće troškove te stjecanje vlasništva nad nekretninom na kojoj će se obavljati investicija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane aktivnosti.

− Korisnik je dužan fotografirati lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/operacije, kako bi se moglo razgraničiti početno i izvedeno stanje projekta/operacije.

− Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

− Ako projekt/operacija zahtijeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja zahvata na okoliš u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš, ista se mora provesti prije ulaganja.

− Projekti/operacije koji će imati značajan negativni utjecaj na okoliš, neće biti financirani sredstvima javne potpore osim ako su poduzete korektivne mjere propisane od strane nadležnog tijela.

− Ukoliko zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dostizanje novih standarda, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni

6

postali obvezni. Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna sredstva za iste prihvatljive troškove u okviru Podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne potpore. Korisniku će se umanjiti iznos javne potpore ukoliko su mu dodijeljena bespovratna sredstva za iste prihvatljive troškove

Visina potpore Najniži iznos potpore po projektu: 15.000,00 EUR Najviši iznos potpore po projektu: 20.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu/operaciji unutar ovog tipa operacije iznosi: - do 90% od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je

indeks razvijenosti 75% do manje od 100% prosjeka Republike Hrvatske – JLS LAG-a „Mareta“; - do 80% od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je

indeks razvijenosti 100% prosjeka Republike Hrvatske i više – JLS LAG-a „Mareta“. Intenzitet javne potpore može se uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova u sljedećim slučajevima, i to za: a) ulaganja u kojima je prijavitelj udruga/organizacija civilnog društva, b) ulaganja koja se odnose na društvene domove, kulturne centre, dječja igrališta, objekti za organizirani odgoj, obrazovanje i zaštitu djece do polaska u osnovnu školu, c) ulaganja koja se odnose na vatrogasne domove/spremišta Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova.

Prihvatljivi troškovi Uz navedeno u prihvatljivim aktivnostima: Prihvatljivi nematerijalni troškovi su:

a) kupnja ili razvoj računalnih programa, b) kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održavanje žigova i c) ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Opći prihvatljivi troškovi iznose do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta. Opći troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu i tijekom provedbe ulaganja prihvatljivi su u iznosu do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova) od kojih su:

a) troškovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova),

b) troškovi pripreme dokumentacije prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez

7

općih troškova), c) troškovi projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata te troškovi nadzora i

vođenja projekta prihvatljivi u iznosu koji čini razliku između troškova navedenih u točki a) ovoga stavka i gornje granice od 10% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje, a koji su nastali od 1. siječnja 2014. godine. Opći troškovi prihvatljivi su samo uz prijavu ulaganja.

Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje su: a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a b) drugi porezi, prirezi, naknade, doprinosi c) kamate d) rabljeni strojevi i oprema e) kupnja vozila f) održavanje građevine i oprema za održavanje građevine g) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata,

režijski i operativni troškovi, troškovi osiguranja, troškovi održavanja i amortizacije, troškovi zakupa kao što je marža zakupodavca

h) novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka i) troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja 2014.

godine j) opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu ako ulaganje nije odobreno k) nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi i

troškovi plaćanja u gotovini. Kriteriji odabira za tip operacije3

− tip ulaganja/prioritetno ulaganje − ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta − ulaganje doprinosi kvaliteti života/korisnici

održivost projekta

3 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5, uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

8

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 345.000,00, odnosno 43,18% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 2.1.1: 32,90% (345.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima.

Prioritetne mjere (aktivnosti) 2.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2 M2.2 Potpora aktivnostima suradnje i umrežavanja unutar i izvan područja LAG-a Obrazloženje (svrha) Nastavno na analizu i procjenu potreba, ulaganjima u ovu mjeru omogućit će se bolja suradnja sudionika unutar

poljoprivrednog te prerađivačkog sektora te bolja komunikacija između proizvođača i potrošača. Razvojem lokalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dionici LAG-a imaju ekonomske, okolišne i društvene koristi. Osim što korištenjem kratkih lanaca opskrbe lokalnim proizvođačima ostaje veći udio dodatne vrijednosti proizvoda, ulaganjima u mjeru suradnje doprinijet će se boljem sudjelovanju na tržištu kroz poticanje stvaranja kratkih lanaca opskrbe. Navedeno doprinosi jačanju lokalne ekonomije te se omogućava održivost bavljenja poljoprivredom i doprinosi održivosti manjih poljoprivrednih gospodarstava, obrta i poduzeća. Također, doprinijet će se autentičnosti i izvornosti prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda na lokalnom tržištu, a posebno u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti i podrijetla sastojaka. S druge strane, potrošačima na području osiguravaju se kvalitetni proizvodi te se razvija dugoročna sklonost kupnji upravo lokalnih proizvoda. Cilj ove mjere je i suradnja između LAG-ova i njihovih razvojnih dionika putem projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Ciljevi suradnje su razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija inovacija i stvaranje mreža, a navedni su u posebom poglavlju (4.3 ove LRS).

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa Mareta, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), Razvojna agencija Zadarske županije (Zadra nova d.o.o) i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje provedbe (broj planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 0 0 0 2 pripreme

projekata (19.3.1)

3 (1 iz 19.2 + 2 19.3.2)

2 1

9

Predviđena financijska alokacija do 2023

• 40.000,00 EUR, odnosno 5,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 • 39.950,00 EUR, 100% iz podmjere 19.3 (što čini 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-

2020.) Ukupno M2.2: 7,62% (79.950,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Popis tipova operacija operacija za provedbu

Naziv tipa operacije Podmjera (TO) iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 2.2.1 Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta 16.4.1 16 TO 2.2.2 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a 19.3 (uklj. 19.3.1 +

19.3.2) 19

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators) Naziv indikatora (pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.4

Ciljana vrijednost, 2018. (EUR ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi)

0 7.990,00 79.950,00 CMES/CMEF indikatori /doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF indikatori, doprinos PRR/ZPP

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata (19.2/19.3)

0 0 0

Broj projekata suradnje u okviru provedbe 19.3 (Uredba (EU) 1303/2013)

0 0 2

Broj animacijskih aktivnosti prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 0 5 1 1A

Broj sudionika u 0 0 35 1 1A

4 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.

10

animacijskim aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Broj projekata međuteritorijalne suradnje (nacionalna razina) (19.3.- 19.3.1 + 19.3.2)

0 0 1 1 1B

Broj projekata transnacionalne suradnje (međunarodna razina) 19.3-19.3.1+19.3.2)

0 0 1 1 1B

Broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama

0 0 10 3 3A

Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta (19.3)

0 0 4 6 6A

Broj sudionika animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene

0 0 30 6 6A

11

uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta (19.3) Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR), u okviru provedbe 19.2 FP:3A

40.000,00 Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema krovnom Fokus području (EUR) za provedbu 19.3 FP: 1B

39.950,00

Prioritetni tipovi operacija za provedbu mjere (aktivnosti) 2.2 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2 Naziv i oznaka tipa operacije

TO 2.2.1 Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta (Napomena:sukladna TO 16.4.1, PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici Pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova udruženja Proizvođačke grupe i organizacije Druge pravne osobe koje sudjeluju u kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni dionici

Prihvatljive aktivnosti - Tekući troškovi suradnje, - Promotivne aktivnosti.

Uvjeti prihvatljivosti Pri podnošenju zahtjeva korisnik mora ispunjavati sljedeće uvjete: - Suradnja se odnosi na horizontalnu i vertikalnu suradnju među subjektima u lancu opskrbe radi uspostave i

razvoja kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta; - Korisnik mora dostaviti plan o konkretnom projektu; - Da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udružiti najmanje 2 dionika; - Kratki lanac opskrbe smije sadržavati samo jednog posrednika između proizvođača i potrošača; - Mjesto proizvodnje odnosno prerade proizvoda ne smije biti udaljeno više od 50 kilometara od potrošača.

Visina potpore Najniži iznos potpore: 10.000 EUR-a Najviši iznos potpore: 15.000 EUR-a.

Intenzitet potpore Do 100% prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškovi - tekući troškovi suradnje,

12

- promotivne aktivnosti. Neprihvatljivi troškovi Svi troškovi vezani uz redovne aktivnosti bilo kojeg dionika u projektu suradnje su neprihvatljivi. Tekući

projekti su isključeni iz potpore. Kriteriji odabira za tip operacije5

- broj uključenih poljoprivrednih proizvođača - doprinos proizvodima s oznakom kvalitete - ulaganje u području sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostalim područjima - ulaganje u prioritetnim sektorima (voćarstvo, povrćarstvo, pčelarstvo, ljekovito bilje, stočarstvo –

ovčarstvo, kozarstvo) - doprinos bioekonomiji i zaštiti okoliša

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 40.000,00 odnosno 5,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 2.2.1: 3,81% (40.000,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 3: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom i upravljanje rizikom u poljoprivredi; Fokus područje: 3A) Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i međustrukovnih organizacija, te može sekundarno, indirektno, doprinijeti Fokus područjima 5B i 6A

Naziv i oznaka tipa operacije

TO 2.2.2 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a 6 (Napomena:sukladna TO 19.3.1 i 19.3.2, PRR 2014.-2020.)

Ciljani korisnici Lokalna akcijska grupa „Mareta“ odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020 i lokalni dionici s LAG područja koje je odabrao LAG.

Prihvatljive aktivnosti Priprema i provedba međuteritorijalnih i/ili transnacionalnih projekata suradnje Uvjeti prihvatljivosti − Lokalna akcijska grupa „Kvarnerski otoci“ odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

5 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5, uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na promjene LRS i okolnosti razvoja područja kao i provedbe PRR 2014-2020.

6 Temeljeno na Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4

13

Uvjeti prihvatljivosti u pripremnim aktivnostima ovog tipa operacije: − cilj, tip ili tematsko područje planiranog projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS − upravno (izvršno) tijelo LAG- a mora donijeti odluku o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu

planiranog projekta suradnje − troškovi moraju nastati najduže 18 mjeseci od dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti

za provedbu planiranog projekta suradnje − pripremne aktivnosti provode se na području partnera koji planiraju sudjelovati u projektu − u planirani projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera − u projektima suradnje koji se planiraju provoditi s partnerima izvan granica EU, prihvatljive su samo

aktivnosti koje se odnose na ruralno područje − planirani projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu − isti troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima. − Pripremu projekta suradnje mogu predložiti fizičke i pravne osobe s područja LAG-a. − Partneri odabranom LAG-u u pripremi projekta suradnje mogu biti: drugi LAG i/ili lokalno partnerstvo u

ruralnom ili urbanom području koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije Uvjeti prihvatljivosti u provedbenim aktivnostima ovog tipa operacije:

− cilj, tip ili tematsko područje projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS − partneri na projektu moraju sklopiti Sporazum o suradnji koji sadrži jasnu razdiobu planiranih aktivnosti

po svakom partneru i financijski plan za svakog partnera te jasne zajedničke ciljeve i rezultate projekta suradnje koji moraju biti u skladu s LRS

− financijski plan mora sadržavati razdiobu troškova po svakom partneru te po tipu/vrsti troška − projekt suradnje mora se provoditi na području partnera koji sudjeluju u provedbi projekta suradnje − u projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera − u transnacionalnim projektima suradnje koji se provode izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti

koje se odnose na ruralno područje − troškovi moraju nastati najviše 36 mjeseci od dana potpisa Sporazuma o suradnji − projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu − U slučaju kada projekt suradnje uključuje investiciju, u Sporazumu o suradnji partneri moraju jasno

naznačiti tko preuzima vlasništvo nad investicijom. − Troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima.

14

− Ugovoreni LAG može sufinancirati najviše do 60 % ukupnih troškova projekta suradnje.

Drugi opći uvjeti koji nisu gore navedeni: − aktivnosti mogu započeti nakon potpisivanja Ugovora i nakon raspisivanja otvorenog natječaja za ovaj tip

operacije − Intenzitet potpore po pojedinom projektu suradnje određuje LAG, a može iznositi najviše do 100 % ovisno

o ograničenjima navedenima u Programu. − LAG mora obavijestiti Upravljačko tijelo o svakom projektu transnacionalne suradnje za godinu n

najkasnije do 31. ožujka godine n+1. Obavijest se dostavlja na obrascu propisanom od strane nadležnog tijela.

Visina potpore Planiran iznos potpore: 39.950,00 EUR (5% od planiranog iznosa za PM 19.2, odnosno 100% iz 19.3) Intenzitet potpore Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova, do maksimuma od 5% od planiranog iznosa za podmjeru

19.2 PRR 2014.-2020. Prihvatljivi troškovi − Prihvatljivi troškovi pripreme moraju biti direktno povezani s pripremom međuteritorijalnih (unutar

Hrvatske) i transnacionalnih (između nekoliko država članica ili sa trećim državama) projekata suradnje te podlijegati identifikaciji minimalnih ciljeva i karakteru/tipu planiranih projekata suradnje u LRS, kao npr: troškovi putovanja i smještaja tijekom traženja partnera za suradnju; troškovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka, itd.; specifična znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje i sl.

− Prihvatljivi troškovi unutar provedbe odnose se na troškove koji su izravno povezani s provedbom međuteritorijanih i/ili transnacionalnih projekata suradnje i na onaj dio troškova iz ukupnih troškova projekta suradnje, koje sufinancira odabrani LAG i koji su navedeni u financijskom planu.

Neprihvatljivi troškovi U aktivnostima pripreme projekata u okviru ovog tipa operacije: a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a b) drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega i poštarina c) kamate i tečajne razlike d) rabljeni strojevi i oprema e) nabava vozila f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata i

15

amortizacija g) troškovi jamstva i slične naknade h) novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka i) troškovi nastali prije dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog

projekta suradnje j) troškovi nastali nakon 18 mjeseci od dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za

provedbu planiranog projekta suradnje k) troškovi pripreme i podnošenja zahtjeva za isplatu l) stipendije i nagrade m) troškovi pretplate na časopise i magazine n) troškovi edukacije i osposobljavanja o) troškovi izrade studija, analiza, mišljenja, strategija i slično.

U aktivnostima provedbe projekata u okviru ovog tipa operacije: a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a, b) drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega, poštarina, doprinosa iz i na plaće zaposlenika, naknade prijevoza na i s posla,

c) kamate i tečajne razlike, d) rabljeni strojevi i oprema, e) nabava vozila, f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata i

amortizacija, g) troškovi jamstva i slične naknade, h) novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka, i) troškovi nastali prije dana podnošenja zahtjeva za potporu, j) troškovi nastali nakon 36 mjeseci od dana potpisivanja Sporazuma o suradnji k) troškovi pripreme i podnošenja zahtjeva za isplatu l) stipendije i nagrade m) troškovi pretplate na časopise i magazine n) troškovi edukacije i osposobljavanja koji nisu izravno vezani uz provedbu projekta suradnje

16

o) troškovi izrade studija, analiza, mišljenja, strategija i sličnih dokumenata koji nisu izravno vezani uz provedbu projekta suradnje.

Kriteriji odabira za tip operacije7

Kriteriji će LAG uzeti u obzir prilikom odlučivanja o intenzitetu potpore su: 1. zajednički interes lokalne zajednice 2. zajedničke korisnike (gdje je primjenjivo) 3. javni pristup rezultatima projekta provedenom projektu 4. doprinos ciljevima LRS 5. raspoloživa alokacija Isti će biti detaljno utvrđeni po odobrenju LRS i LAG-a od strane tijela nadležnog za provedbu PRR Kriteriji odabira za Pripremu i provedbu aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe, u dijelu Priprema aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe, su slijedeći:

− Planirani broj uključenih partnera u projekt suradnje − Planirani tip projekta suradnje (međuteritorijalni/transnacionalni) − Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje

Kriteriji odabira za Pripremu i provedbu aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe, u dijelu Provedba aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe, su slijedeći:

− Broj uključenih partnera u projekt suradnje − Tip projekta suradnje (međuteritorijalni/transnacionalni) − Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje

Financijska alokacija iz 19.3 39.950,00 EUR, 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020. Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 2.2.2: 3,81% (39.950,00 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima, Fokus područje 1B) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i

7 Detaljna tablica kriterija bodovanja projektnih prijedloga nalazi se u Dodatku 5, uz napomenu da su kriteriji podložni promjenama obzirom na regulativu za provedbu ovog tipa operacije

17

okolišne učinkovitosti; ujedno doprinosi Prioritetu 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima. No ovaj tip operacije svojim aktivnostima doprinosi i Fokus području 6A)Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta te; Fokus područjima 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima; i 1C) Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva.

Prioritetne mjere (aktivnosti) 2.3 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2 M2.3 TO 2.3.1 Potpora implementaciji lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom

(Napomena:sukladna podmjeri 19.4, PRR 2014.-2020.) Obrazloženje (svrha) LAG predstavlja partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora koji zajednički rade na poboljšanju uvjeta života

na području LAG-a. osim upravljanjem provedbe podmjera 19.2 i 19.3, uloga LAG-a je i provedba animacijskih i informacijskih aktivnosti uz poticanje cjeloživotnog iučenja dionika. Cilj ove mjere je pružiti potporu svim dionicima lokalne zajednice na sudjelovanju i doprinosu lokalnom razvoju kroz razmjenu iskustava, pomoć pri pripremi projekta i slične aktivnosti. Važno je kontinuirano educirati stanovnike područja LAG-a o novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života, mogućnostima suradnje, ukupnog razvoja zajednice na koji djeluju svojim aktivnostima, što vodi povećanju ukupne kvalitete života.o inovacijama u području njihova interesa sukladno strateškim ciljevima LAG-a, ali usporedo je i nužno ispitivati njihove potrebe i viđenje razvoja kako bi se realno stanje odrazilo kroz kvalitetno strukturiranu strategiju razvoja LAG-a. Članove LAG-a i zaposlenike LAG-a potrebno je dodatno usavršavati kako bi mogli djelovati kao motivatori u zajednici, ali i kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. Svojim aktivnostima, lokalno razvojno partnerstvo povećati će valorizaciju djelovanja civilnog i gospodarskog sektora u zajendičkoj razmjeni znanja i infomacija te razvoju međusobne suradnje. Proveba ovih aktivnosti pojačano će biti usmjerena na osjetljive skupine kako bi se povećala i opća društvena kohezija.

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa Mareta Vremensko razdoblje i predviđena financijska alokacija za provedbu aktivnosti do 2020. (i broj projekata.) - 2 realizirana projekta suradnje (19.3)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 4% 24,00% 24,00% 24,00% 24,00%

Popis tipova operacija Naziv tipa operacije Podmjera (TO) iz PRR Broj Mjere iz PRR

18

operacija za provedbu TO 2.3.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za

provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije

19.4 19

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators) Naziv indikatora (pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.8

Ciljana vrijednost, 2018. (EUR ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem doprinosi

Oznaka Fokus područja kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi)

0 13,247,50 209.737,50 CMES/CMEF indikatori /doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF indikatori, doprinos PRR/ZPP

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata (119.3 + 19.4)

0 2 2

Broj animacijskih aktivnosti prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 2 10 1 1A

Broj sudionika u animacijskim aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 15 70 1 1A

Broj organiziranih aktivnosti cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina

0 2 4 1 1C

8 Op.a. odnosi se na vrijednost postignutu provedbom LRS odnosno aktivnostima LAG-a u 2014.

19

Broj sudionika u sudionika u programima cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina

0 15 30 1 1C

Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta (19.4)

0 2 6 6 6A

Broj sudionika animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta (19.4)

0 15 45 6 6A

Broj animacijskih aktivnosti usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima

0 5 10 6 6B

Broj sudionika animacijskih aktivnosti usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima

0 35 70 6 6B

20

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema programiranom krovnom Fokus području (EUR) Mjere 19, LEADER/CLLD (podmjera 19.4)

FP:6B 209.737,50

Prioritetni tipovi operacija za provedbu mjere (aktivnosti) 2.3 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 2 Naziv i oznaka tipa operacije

TO 2.3.1. Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS s provedbom operacija unutar CLLD strategije 9

Ciljani korisnik Lokalna akcijska grupa odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020 Prihvatljive aktivnosti 1. Tekući troškovi

2. Animacija Uvjeti prihvatljivosti − Lokalna akcijska grupa odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

− Aktivnosti moraju biti završene i odnositi se na razdoblje koje obuhvaća zahtjev za isplatu. − U zahtjevu za isplatu jasno se moraju razdvojiti tekući troškovi i animacija. − Svi računi moraju biti plaćeni prije podnošenja zahtjeva za isplatu.

Opći uvjeti: − Aktivnosti tekućih troškova i animacije mogu započeti nakon odabira LAG-a za provedbu LRS u okviru

M19, PRR 2014.-2020. − Odabrani LAG može za aktivnosti tekućih troškova i animacije namijeniti do 25% iznosa javne potpore za

provedbu LRS u okviru svih tipova operacija provedbe bez ovog tipa operacije − Iznimno, u slučaju da se LAG bavi gospodarskom djelatnošću, visina javne potpore za aktivnosti tekućih

troškova i animacije po LAG-u za vrijeme provedbe Programa iznosi najviše 200.000 eura (pravilo de minimis).

− Ukoliko se LAG u trenutku odabira nije bavio gospodarskom djelatnošću, već se s gospodarskom djelatnošću počeo baviti nakon odabira, LAG je dužan u roku od sedam dana od početka bavljenja gospodarskom djelatnošću pisanim putem obavijesti Agenciju za plaćanja. Ove odredbe se primjenjuju i u slučajevima kada je LAG osnovao poduzeće u kojemu ima udjela, odnosno dionice u temeljnom kapitalu.

− Odabrani LAG može nakon donošenja Ugovora putem zahtjeva za isplatu predujma tražiti isplatu predujma.

9 Temeljeno na Programu ruralnog razvoja 2014.-2020., verzija 1.4 i Prijedlogu Pravilnika za provedbu Mjere 19, podmjera 19.2, 19,.3 i 19.4_verzija 28.01.2016.

21

− Zahtjev za isplatu predujma može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja Ugovora. − Iznos predujma ne može iznositi više od 50% dodijeljene javne potpore u ovom tipu operacije. − Uvjet za isplatu predujma jest dostava bankarske garancije plative „na prvi poziv“ i „bez prigovora“ u

stopostotnoj vrijednosti zatraženog iznosa predujma ili drugog jednakovrijednog jamstva. − Predujam se može koristiti isključivo za ovaj tip operacije. − Iznos predujma mora se opravdati najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana isplate predujma. − Ukoliko se utvrdi da je odabranom LAG-u na dan 31. prosinca 2018. godine za aktivnosti tekućih troškova

i animacija isplaćeno više od 25% ostalih tipova operacija za provedbu LRS Agencija za plaćanja će umanjiti iznos odobrene potpore prilikom isplate sljedećeg Zahtjeva za isplatu i tako redom dok se ne ispuni uvjet sukladnosti sa drugom odredbom ovih općih uvjeta.

− Najniži iznos zatražene javne potpore po jednom zahtjevu za isplatu mora biti 3.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

− Odabrani LAG ne smije naplaćivati usluge izrade poslovnog plana, investicijskih studija i/ili pripreme/izrade dokumentacije za prijavu na natječaje za tipove operacija opisanih u LRS.

Visina potpore Planiran iznos potpore: 227.587,50 EUR (25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3, odnosno 100% 19.4) Intenzitet potpore Intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova Prihvatljivi troškovi Tekući troškovi ureda LAG-a i troškovi animacije u svrhu provedbe LRS Neprihvatljivi troškovi − naknada članovima, volonterima i zaposlenicima LAG-a koji sudjeluju u radu odbora/

komisije/povjerenstva za odabir projekta ne spada u prihvatljive troškove. − porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a − drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega, poštarina, doprinosa iz i na plaće zaposlenika, naknade prijevoza na i s posla, naknada za pribavljanje podatka iz institucija i ustanova potrebnih za rad LAG-a

− kamate i tečajne razlike, − rabljeni strojevi i oprema, − nabava vozila, − troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata i

amortizacija, − troškovi jamstva i slične naknade,

22

− novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka, − troškovi nastali prije dana podnošenja zahtjeva za potporu, − stipendije i nagrade

Financijska alokacija iz 19.2 209.737,50 EUR, 25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3 PRR 2014.-2020.; 100% iz 19.4 Financijska alokacija iz ukupne alokacije iz 19.2-19.4 do 2023.

Ukupno TO 2.3.1: 20% (209.737,50 EUR) ukupnog iznosa LAG-a za provedbu podmjera 19.2-19.4 PRR 2014.-2020. koji iznosi 1.048.687,50 EUR (100%)

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je prioritetno pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima (definirano Programom ruralno razvoja 2014.-2020.). No ovaj tip operacije svojim aktivnostima doprinosi i Fokus području 6A)Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta te Prioritetu 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima; Fokus područjima 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima; 1B) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti i 1C) Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva

Dodatak 6. Kriteriji odabira projektnih prijedloga (zahtjeva za potporu) LAG-a Mareta

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 1.1.1 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava KRITERIJ Bodovi

1 Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva – nositelja projekta max. 10 2.000 € - 3.999 € 10 4.000 € - 7.999 € 7 2 Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili

člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva max. 15

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima završen diplomski ili preddiplomski studij

15

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima završenu srednju školu

10

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima 2 godine radnog iskustva i ovjeren završetak stručnog tečaja

5

3 Nositelj projekta je max. 10 osoba mlađa od 35 godina 10 osoba od 36 do 50 godina 8 osoba starija od 51 godinu 5 4 Aktivnosti iz poslovnog plana odnose se na ekološku poljoprivredu 5 5 Udaljenost/izoliranost područja1 max. 5 Aktivnosti se provode na području koje se nalazi na otocima I. skupine 5 Aktivnosti se provode na području koje se nalazi na otocima II. skupine 3 MAKSIMALNI BROJ BODOVA 40 PRAG PROLAZNOSTI 10

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 1.1.2 Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima KRITERIJ Bodovi

1 Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

max. 10

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima završen diplomski ili preddiplomski studij

10

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima završenu srednju školu

8

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ima 2 godine radnog iskustva i ovjeren završetak stručnog tečaja

7

1 Prema Zakonu o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06)

2 Ulaganje doprinosi očuvanju/stvaranju novih radnih mjesta max. 15 Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta iz područja

turizma na ruralnom području ili područja prerade, marketinga i/ili izravne prodaje

15

Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta u području tradicijskih– umjetničkih obrta, obrta za izradu suvenira i rukotvorina, pružanju usluga u ruralnim područjima

10

Stvaranje sezonskih/povremenih radnih mjesta u svim područjima 5 3 Ulaganja iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš (moraju se

odnositi na obnovljive izvore i/ili uštedu energije) 5

4 Ulaganje se odnosi na sektor max. 20 Turizam u ruralnom području; Prerada, marketing i izravna prodaja

proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom I Ugovora o EU 20

Tradicijski i umjetnički obrti, obrti za izradu suvenira i rukotvorina 15 Pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu 10 5 Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji tradicijske baštine,

vještina i metoda max. 10

Revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i metoda 10 Modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda 8 MAKSIMALNI BROJ BODOVA 60 PRAG PROLAZNOSTI 15

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 1.2.1 Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša KRITERIJ Bodovi

1 Tip aktivnosti max. 10 Suhozidi, lokve, invazivne vrste, obnova travnjaka 10 Živice, terase 5 2 Ulaganja se provode unutar zaštićenih područja prirode i područja ekološke

mreže Natura 2000 5

3 Ulaganje u području sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostalim područjima

max. 10

Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) – JLS: o. Sali, g. Zadar

10

Područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) – JLS: o. Kali, o. Kukljica, g. Nin, o. Preko, o. Privlaka

8

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 25 PRAG PROLAZNOSTI 10

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE - TIP OP ERACIJE 1.2.1, do kreiranja kriterija od strane APPRRR-a za tip operacije 4.4.1 PRR (u ovoj fazi, programiranja, koristi se dodatna tablica za sukladnost s LEADER/CLLD-om)

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 1.2.2 Razvoj rekreacijske vrijednosti šumskih područja KRITERIJ Bodovi

1 Cilj ulaganja max. 20 Ulaganja kojima je krajnji cilj educiranje i informiranje o šumi, održivom

gospodarenju šumama, zaštiti šuma i okoliša 20

Ulaganja kojima je krajnji cilj promicanje i korištenje rekreacijskih, zdravstvenih i turističkih funkcija šuma te prirodne ljepote krajobraza

15

Ulaganja kojima je cilj revitalizacija i uređenje pojedinačnih elementa unutar šume (izvori, bunari, ulazi u spilje)

10

2 Tip korisnika max. 10 Šumoposjednici, udruženja šumoposjednika/šumovlasnika, udruge

civilnog društva te druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode 10

Trgovačka društva i druge pravne osobe i tijela državne uprave koje gospodare državnim šumama i šumskim zemljištem

5

3 Tip ulaganja max. 10 Ulaganja kod kojih se koriste prirodni i ekološki prihvatljivi materijali 10 4 Lokacija ulaganja max. 5 Ulaganja koje se provode u šumama unutar zaštićenih područja prirode i

područja ekološke mreže Natura 2000 5

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 45 PRAG PROLAZNOSTI 15

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 2.1.1 Razvoj opće društvene infrastrukture u svrhu podizanja kvalitete života stanovnika LAG-a KRITERIJ Bodovi

1 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max. 20 Ulaganje u rekonstrukciju (sa ili bez opremanja) 20 Ulaganje u građenje i/ili opremanje 10 2 Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta 5 3 Doprinos kvaliteti života (potencijalni korisnici) max. 20 Ulaganje u vatrogasni dom/spremište, društveni dom, kulturni centar,

dječja igrališta, pješačka zona, tematski put i park, javna zelena površina (park i slično), javna prometna površina (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz koji nisu sastavni dio ceste) Ulaganja u građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrti ći, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnim školama te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonice pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama te drugim pravnim osobama u kojima se provode kraći

20

programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta sukladno odredbama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi1)

Ulaganje u tržnice, groblje (komunalna infrastruktura i prateće građevine), Ulaganje u turistički informativni centar, sportske građevine, biciklistička staza (koja nije sastavni dio ceste), pješačka staze (koja nije sastavni dio ceste), otvoreni odvodni kanal (koji nije sastavni dio ceste)

10

4 Održivost projekta 10

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 55 PRAG PROLAZNOSTI 20

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE TIP OPERACIJE 2.2.1 Razvoj horizontalne i vertikalne suradnje sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje i razvoj kratkih lanaca KRITERIJ Bodovi

1 Broj proizvođača u kratkom lancu nabave max. 20 3-5 10 5-10 15 više od 10 20 2 Kratak lanac opskrbe proizvođača proizvoda s oznakom kvalitete 5 3 Ulaganje u području sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostalim

područjima max. 10

Područja sa značajnim prirodnim ograničenjima (ZPO) – JLS: o. Sali, g. Zadar

10

Područja s posebnim prirodnim ograničenjima (PPO) – JLS: o. Kali, o. Kukljica, g. Nin, o. Preko, o. Privlaka

8

4 Ulaganje u prioritetnim sektorima sukladno LRS LAG-a max. 10 Voćarstvo (uklj. maslinarstvo), ljekovito i aromatično bilje, pčelarstvo 10 Ovčarstvo, kozarstvo; povrćarstvo 8 5 Doprinos bioekonomiji i zaštiti okoliša 10 MAKSIMALNI BROJ BODOVA 55 PRAG PROLAZNOSTI 15

KRITERIJI ODABIRA ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE - TIP OP ERACIJE 2.2.1, do kreiranja kriterija od strane APPRRR-a za tip operacije 16.4.1 PRR (u ovoj fazi programiranja, koristi se dodatna tablica za sukladnost s LEADER/CLLD-om)

KRITERIJI ODABIRA ZA TIP OPERACIJE 2.2.2 - PRIPREM NE AKTIVNOSTI

Kriterij Bodovi

1 Planirani broj uključenih partnera u projekt suradnje najviše 30

2 10 3 – 4 20 5 i više 30 2 Planirani tip projekta suradnje* najviše

20 međuteritorijani (unutar granica RH) 10 transnacionalni unutar EU (između država članica) 20 transnacionalni (s trećim državama) 15 3 Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje najviše

20 nositelj projekta 20 partner na projektu 10 NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 70 PRAG PROLAZNOSTI 40

*u slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom povoljnijem za korisnika.

KRITERIJI ODABIRA ZA TIP OPERACIJE 2.2.2 - PROVEDB ENE AKTIVNOSTI

Kriterij Bodovi

1 Broj uključenih partnera u projekt suradnje najviše 30

2 10 3 – 4 20 5 i više 30 2 Tip projekta suradnje* najviše

20 međuteritorijani (unutar granica RH) 10 transnacionalni unutar EU (između država članica) 20 transnacionalni (s trećim državama) 15 3 Uloga LAG-a u projektu suradnje najviše

20 nositelj projekta 20 partner na projektu 10 NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 70 PRAG PROLAZNOSTI 40

*u slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom povoljnijem za korisnika

Dodatak 7. Usklađenost LRS LAG-a Mareta s ostalim nacionalnim strateškim dokumentima

LRS - SC1/M1.1/M1.2 LRS - SC2/M2.1/M2.2/M2.3

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.

C1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti

C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina

C1; C4;

C2 Poboljšan pristup financiranju

C3 Promocija poduzetništva

C5 Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja društvenog poduzetništva RH 2015.-2020.

C3 Promicanje važnosti i uloge društvenog poduzetništva kroz sve oblike obrazovanja

C4 Osiguranje vidljivosti uloge i mogućnosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj te informiranje opće javnosti o temama u vezi s društvenim poduzetništvom

Strategija razvoja poduzetništva žena u RH 2014.-2020.

C2 – Poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena

C2 – Poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena

C3 – Uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu

C4 – Promocija poduzetništva žena

Strategija razvoja turizma RH do 2020.

C1 Poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja

C2 Novo zapošljavanje

C3 Investicije

C4 Povećanje turističke potrošnje

C4 Povećanje turističke potrošnje

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isklju čenosti 2014.-2020.

C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

C2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba

C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu

C3 Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije

Strategija znanosti, obrazovanja i sporta RH

Cjeloživotno učenje:

C1 - Izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala

pojedinaca te ojačati službe za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje

Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje:

C6 - Razviti cjelovit sustav podrške učenicima

C7 - Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

Obrazovanje odraslih:

C1 - Osigurati preduvjete za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012.-2016.

Prioritetno područje 1: Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva – M1, M2, M4

Prioritetno područje 2: Civilno društvo i sudionička demokracija – M9, M11

Prioritetno područje 3: Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj – M18, M19, M21

Prioritetno područje 4: Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu – M24, M25, M26

1

Dodatak 8. Popis sudionika izrade LRS LAG-a Mareta

br. Ime i Prezime Naziv organizacije/institucije koju predstavlja

SPOL SEKTOR M Ž J C G

1. MLADENKA MAŠINA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA DROBNICA

X X

2. JELENA MRGIĆ FIZIČKA OSOBA X X

3. IVAN MATACIN FIZI ČKA OSOBA X X

4. IVO DUNATOV FIZIČKA OSOBA X X

5. INA KOLEGA TZ KALI X X

6. DANIJELA STIPANIĆ GRAF PSIHIJATRIJSKA BOLNICA UGLJAN

X X

7. DRAGAN MAZIĆ T.O. JOSIP X X

8. ANTE ŽUPAN OPĆINA PREKO X X

9. KRSTO IVOŠ OPG/ MROTINE D.O.O. X X

10. MIRKO IVOŠ MROTINE D.O.O. X X

11. ANTE BRIŽIĆ TZ PREKO X X

12. LJUBO RIBIČIĆ FIZIČKA OSOBA X X

13. DUJE ŠEŠELJA UGOSTITELJ X X

14. DIANA MILIN OPĆINA SALI X X

15. IVANA ČARIĆ TZ SALI X X

16. IVANA KIRINI Ć FRKA ADAMO TRAVEL X X

17. MATE FRKA FRKA D.O.O. X X

18. DARKO BONJA MARDEŠIĆ D.O.O. X X

19. DANIJEL MILIĆ PP TELAŠĆICA/OPG X X

20. MARIA FILIPI ULJARA ZLATNA KAP X X

21. ERIC ŠEŠELJA FIZIČKA OSOBA X X

2

22. IVAN ŠPRALJA KK ZAGLAV X X

23. TONI ČUKA FIZIČKA OSOBA X X

24. JOSIP FRKA FIZIČKA OSOBA X X

25. JASMINKA DOMINIS FIZIČKA OSOBA X X

26. MATEJA VIDOV FIZIČKA OSOBA X X

27. ZRINKO SKOBLAR OPĆINA PRIVLAKA X X

28. IVICA SURIĆ OPG X X

29. LUKA MEDIĆ OPG X X

30. INES RADULIĆ FIZIČKA OSOBA X X

31. FILIP RADMAN FIZIČKA OSOBA X X

32. LUKA GRŽAN FIZIČKA OSOBA X X

33. BORJAN ANDRIJA PEŠA GRAD NIN X X

34. IVONA STULIĆ GRAD NIN X X

35. JOZO MUSTAĆ GRAD NIN X X

36. IVAN JAKOVČEVIĆ FIZIČKA OSOBA X X

37. DARKO MILIĆ FIZIČKA OSOBA X X

38. ANTE BIZAN FIZIČKA OSOBA X X

39. TIHOMIR BAČIĆ FIZIČKA OSOBA X X

40. GORAN BOŠKO FIZIČKA OSOBA X X

41. VALENTIN BAKOTA OPĆINA PREKO X X

42. MIRA MARAVI Ć UDRUGA VL. NEKRETNINA U NASELJU SABUNIKE

X X

43. ANA SRZENTIĆ GRAD ZADAR X X

44. VALENTINA MARTINOVIĆ GRAD ZADAR

X X

45. MIHOVILA ŽIDOV API KOMERC X X

46. ANA MEDIĆ DALLCON / OPG X X

47. MIODRAG NINKOVIĆ OPG X X

3

48. ANTE LUCIN OPG X X

49. DENIS BARIĆ OPG X X

50. FILIP SIMIČIĆ OPG X X

51. IVE SURIĆ OPG X X

52. MARINKO VUKŠEVIĆ OPG X X

53. MARKO GLAVAN OPG X X

54. FRANKO ŠANGO OPG X X

55. NIKICA ŽAMPERA OPG X X

56. ŠIME FILIPI RIBARSKI OBRT - ULJARA X X

57. NJEGOVAN KNEŽEVIĆ OPG X X

58. SENKA OTOVIJEVIĆ FIZIČKA OSOBA X X

59. MARINA UTKOVI Ć OPG X X

60. ŽIVKO RAJČEVIĆ OPG X X

61. PETAR KOLEGA OPĆINA KALI X X

62. NIKOLINA MI ČIĆ GRAD ZADAR X X

63. DENIS KLEVA UDRUGA SOL X X

64. LEA GRDOVIĆ DRUŠTVO PREMUJANA X X

65. MARIJA KULJERIĆ OPG / LAG MARETA X X X

66. ŽELJKO COTOV POLJOPRIVREDNA ZADRUGA OLIB X X

67. STANISLAV KLEVA ZAVI ČAJNA UDRUGA SV. NIKOLA X X

68. MOJMIR JURIN FIZIČKA OSOBA X X

69. BRANKO BOŽIĆ ZADARSKI LIST X X

70. ELVIRA STERLE VIGENS D.O.O. X X

71. MLADEN LUCIN OTOK UGLJAN D.O.O. X X

72. JOSIPA GRBIN TZ OPĆINE SALI X X

73. DUBRAVKA ČMELIĆ UDRUGA ZA ODRŽIVI RAZVOJ OTOKA RAVE

X X

74. MLADEN VARENINA PZ KANTARAČA RAVA X X

4

75. IVO MOKOVIĆ LANTINA D.O.O. ZAPUNTEL X X

76. IVICA KATI Ć GRAD ZADAR X X

77. DRAŽENA STRIHIĆ TZ MJESTA UGLJAN X X

78. SANDRA MARUŠIĆ TZ KUKLJICA X X

79. IVICA MOTUŠIĆ TZ MJESTA SILBA X X

80. ANA ŠANGO TZ PRIVLAKA X X

81. JURE JAVORAN TZ MJESTA BOŽAVA X X

82. DUBRAVKO BACALJA HZZ ZADAR X X

83. JELENA UHODA OTOK UGLJAN D.O.O. X X

84. MIRJANA KOŠĆICA SABUŠA D.O.O. X X

85. MARJAN BEGONJA OKD ARTIĆ PRIVLAKA X X

86. IRENA PETERIĆ OPĆINA SALI X X

87. IVONA CUKAR OPĆINA KUKLJICA X X

88. MILENA BRIŽIĆ OPĆINA PREKO X X

89. HRVOJE KLARIĆ SAVJETODAVNA SLUŽBA ZADAR X X

90. KRISTIJAN SMUD OŠ VALENTIN KLARIN, PREKO X X

91. TONĆI VUKOVIĆ OŠ PETAR ZORANIĆ, NIN X X

92. ANA DUNATOV DV SUNCE, ZADAR X X

93. IVAN MESIĆ ČISTOĆA ZADAR X X

94. JASMINKA BARIĆ DV SABUNIĆ, PRIVLAKA X X

95. INES MAŠTRUKO OPĆINA KALI X X

96. EMILA ŠIMIČIĆ BAJLO LAG MARETA X X

97. PAŠKO BONJA LAG MARETA X X

98. SAŠA PREDOVAN U.O.ALAVIJA X X

99. MARKO PREDOVAN CROMARIS D.O.O. X X

M Ž J C G

SUDJELOVANJE DIONIKA U IZRADI LRS

BROJ 62 37 38 28 34

POSTOTAK 63% 37% 38% 28% 34%

5

1

Dodatak 9. Struktura partnerstva i tijela LAG-a Mar eta

LOKALNO RAZVOJNO PARTNERSTVO - SKUPŠTINA UDRUGE LAG MARETA

br. Ime i Prezime Naziv organizacije/institucije koju predstavlja - člana LAG-a Ž M Javni Civilni Gospodarski 1. Lenko Kolega Cromaris d.o.o, Pogon Lamjana x X

2. Dragomir Medić Dallcon d.o.o. x X

3. Marija Kuljerić Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine Silba x X

4. Borjan Andrija Peša Grad Nin x X

5. Ivica Katić Grad Zadar (naselja Brgulje, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib,

Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zapuntel) x X

6. Nikolina Baković JU PP "Telašćica" x X

7. Vice Katačić Kali Tuna d.o.o. x X

8. Ingrid Vuchich "Ingrid" knjigovodstveni poslovi x X

9. Duško Vidov Općina Kali x X

10. Mirjana Košćica Općina Kukljica x X

11. Valentin Bakota Općina Preko x X

12. Neven Begonja Općina Privlaka x X

13. Ivan Orlić Općina Sali x X

14. Mladen Lucin Otok Ugljan d.o.o. x X

15. Mladen Varenina Poljoprivredna zadruga "Kantarača" x X

16. Marin Jurić Poljoprivredno uslužna zadruga Silba x X

17. Danijela Stipanić Graf Psihijatrijska bolnica Ugljan x X

18. Mladenka Mašina Poljoprivredna zadruga "DROBNICA" x X

19. Željko Cotov Poljoprivredna zadruga Olib x X

20. Šime Bubičić Ribarska zadruga "Ribarska sloga" x X

2

21. Lea Grdović Društvo Premujana x X

22. Lovre Vidov Ribarska zadruga "Omega 3" x X

23. Blaž Derokov ŠRD Račić Olib x X

24. Anselma Kruško TZ mjesta Silba x X

25. Sandra Marušić TZ Općine Kukljica x X

26. Ivana Čarić TZ Općine Sali x X

27. Ina Kolega TZ Općine Kali x X

28. Dražena Strihić TZ mjesta Ugljan x X

29. Saša Predovan U.O.Alavija x X

30. Nina Celent Ćuća Udruga Aria x X

31. Ivo Moković Lantina d.o.o. x X

32. Zlatomir Franov Udruga Kualjske ribarske noći x X

33. Mira Maravić Udruga vlasnika nekretnina u naselju Sabunike-Privlaka x X

34. Dubravka Čmelić Udruga za održivi razvoj otoka Rave x X

35. Igor Rebac UTO Porat x X

36. Elvira Sterle Vigens d.o.o. x X

37. Stanislav Kleva Zavičajna udruga Sv Nikola x X

38. Dragan Segarić DVD Ist x X

39. Sanjin Stanković Uljarska zadruga Knež, Mali Iž x X

40. Mirko Ivoš Mrotine d.o.o. x X

41. Zoran Simičić HPD Mala Rava x X

42. Denis Kleva Udruga Sol x X

43. Denis Barić OPG Denis Barić x X

44. Matija Podvršnik Fizička osoba x X

Ukupno - Skupština LAG-a Mareta na dan 16.06.2016. / 44 člana 20 26 16 12 18 43% 57% 35% 26% 39%

Ž M J C G

3

Opis djelatnosti Skupštine, sukladno Statutu LAG-a, Članak 29., 30., 31., 32. i 34.

Skupština je najviše tijelo upravljanja Udrugom, a čine je svi redovni članovi Udruge, odnosno predstavnik pravne osobe koja je redovni član Udruge. Skupštine mogu biti redovne, izborne i izvanredne. Redovna skupština Udruge održava se najmanje jednom godišnje. Izborna sjednica Skupštine svake četiri godine, a izvanredna po potrebi. Skupštinu saziva Predsjednik Udruge obavještavanjem članova o održavanju sjednice Skupštine na prikladan način najmanje sedam (7) dana prije održavanja sjednice. Sjednice Skupštine održavaju se u obliku sastanka ili u digitalnom obliku pri čemu članovi sudjeluju na sjednici Skupštine putem sredstava komuniciranja na daljinu. Skupštinu vodi Predsjednik, a u slučaju njegove odsutnosti dopredsjednik, a u slučaju odsutnosti predsjednika i dopredsjednika Skupštinu vodi Radno predsjedništvo od 3 člana koje bira Skupština. Skupština može pravovaljano odlučivati na sjednici Skupštine u obliku sastanka i na digitalnoj sjednici Skupštine, ako je nazočna najmanje 1/3 redovnih članova Udruge. Skupština Udruge obavlja sljedeće poslove: - usvaja Statut Udruge, njegove izmjene, dopune, tumačenja; - donosi druge opće akte potrebne za djelovanje Udruge, - usvaja Lokalnu razvojnu/CLLD strategiju ruralnog područja jedinica lokalne samouprave članica; - bira i opoziva Predsjednika, Dopredsjednika i Voditelja; - bira i opoziva članove Upravnog i Nadzornog odbora; - bira i opoziva osobu likvidatora; - usvaja plan rada i financijski plan za slijedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu, - usvaja godišnje financijsko izvješće, - odlučuje o korištenju imovine i dobiti Udruge; - odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine, - donosi odluku o statusnim promjenama te prestanku postojanja Udruge i raspodjeli preostale imovine; - odlučuje o promjeni naziva i sjedišta Udruge; - odlučuje o udruživanju u domaće i međunarodne institucije, saveze, mreže ili zajednice udruga, te ulasku u članstvo u nacionalnim i međunarodnim udruženjima; - rješava o žalbama članova Udruge u drugom stupnju; - odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.

4

UPRAVNI ODBOR LOKALNOG RAZVOJNOG PARTNERSTVA - UDRU GE LAG MARETA

Br. Član LAG-a Ovlašteni predstavnik člana LAG-a SEKTORI

Ž M J G C 1. Općina Preko Valentin Bakota, ovl. X X 2. Grad Nin Borjan Andrija Peša, ovl. X X 3. Općina Sali Ivan Orlić, zamjenik načelnika X X 4. Lantina d.o.o. Ivo Moković, vl., predsjednik LAG-a X X 5. Mrotine d.o.o. Mirko Ivoš, vl., zamjenik predsjednika LAG-a X X 6. Poljoprivredna zadruga Kantarača Mladen Varenina, ovl. X X 7. Poljoprivredna zadruga Drobnica Mladenka Mašina, ovl. X X 8. OPG Denis Barić Denis Barić, vl. X X 9. Dallcon d.o.o. Dragomir Medić, vl. X X 10. Udruga SOL Denis Kleva, ovl. X X 11. Društvo Premujana Lea Grdović, ovl. X X

12. Udruga vlasnika nekretnina u naselju Sabunike – Privlaka/Dalm.

Mira Maravić, ovl. X X

13. Udruga za održivi razvoj otoka Rave Dubravka Čmelić, ovl. X X UKUPNO/ZASTUPLJENOST 4 9 3 6 4

ZASTUPLJENOST U % 31% 69% 23% 46% 31%

Opis djelatnosti Upravnog odbora, sukladno Statutu LAG-a, Članak 36.

Upravni odbor izvršava odluke Skupštine, te obavlja i druge izvršne funkcije, a naročito: - predlaže Dnevni red i priprema materijale o kojima Skupština raspravlja, - utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna i drugih akata koje donosi Skupština,

5

- podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu i završnom računu za prethodnu kalendarsku godinu, - utvrđuje prijedlog programa rada i prijedlog financijskog plana Udruge za slijedeću kalendarsku godinu, - rukovodi radom Udruge između dviju sjednica Skupštine - odlučuje o visini članarine, - brine se o informiranju članstva i javnosti, - odlučuje o korištenju imovine Udruge, - odlučuje o promjeni adrese sjedišta i pečata, - odlučuje o prijemu u članstvo i isključenju u prvom stupnju,, - imenuje osobe za potpisivanje materijalno-financijskih dokumenata, - zauzima se za stjecanje novčanih i sličnih sredstava za rad Udruge, - upravlja imovinom Udruge, - uspostavlja posebna radna tijela za provedbu određenih aktivnosti/programa, - imenuje zaposlenike Udruge, sukladno smjernicama za provedbu LEADER/CLLD programa i potrebama Udruge, a putem javnog natječaja za zapošljavanje, - odlučuje o banci s kojom će udruga poslovati, - donosi odluke o osnivanju podružnica i njihovom ustroju, - obavlja i druge poslove koje mu Skupština stavi u nadležnost. NADZORNI ODBOR LOKALNOG RAZVOJNOG PARTNERSTVA – UDR UGE LAG MARETA Br. Član LAG-a Ovlašteni predstavnik

člana LAG-a Sektori

Ž M J C G

1 Grad Zadar Ivica Katić X X

2 Zavičajna udruga Sv. Nikola Stanislav Kleva X X

3 Turistička zajednica Općine Kali Denis Barić X X

Ukupno/zastupljenost: 0 3 1 1 1 Zastupljenost u % 0% 100% 33,3% 33,3% 33,3%

6

Opis djelatnosti Nadzornog odbora, sukladno Statutu LAG-a, Članak 46. i 47. Nadzorni odbor razmatra i nadzire: - primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata Udruge, - materijalno-financijsko poslovanje i korištenje imovine Udruge, - ostvarivanje odluka, zaključaka i drugih pravnih akata, - obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština. Nadzorni odbor ima pravo zatražiti uvid u dokumentaciju i sve podatke o radu i poslovanju Udruge. Upravni odbor, Predsjednik, Dopredsjednik, Voditelj, zaposlenici Udruge i svaki član Udruge dužni su, bez odgađanja, omogućiti uvid u zatraženu dokumentaciju i podatke, te dati tražene obavijesti. Nadzorni odbor može zatražiti sazivanje sjednice Upravnog odbora i Skupštine ako utvrdi nepravilnosti u financijskom i drugom poslovanju Udruge, nemarnost u izvršavanju poslova ili povrede Statuta i drugih općih akata Udruge.

OSOBE OVLAŠTENE ZA ZASTUPANJE LAG-a

Funkcija Član LAG-a Ovlašteni predstavnik člana LAG-a Rodna zastupljenost Sektori Ž M J C G

Predsjednik Poljoprivredna zadruga Kantarača

Mladen Varenina X X

Dopredsjednik Grad Nin Borjan Andrija Peša X X

Voditelj Društvo za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe

Marija Kuljerić X X

Dužnosti osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, sukladno Statutu LAG-a, članak 37. Predsjednik, dopredsjednik i voditelj Udruge u svojstvu osoba ovlaštenih za zastupanje Udruge su: - odgovorni su za zakonitost rada Udruge, - vode poslove Udruge sukladno odlukama Skupštine, ako Statutom nije drugačije propisano, - odgovorni su za podnošenje Skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća,

7

- dostavljaju zapisnik sa redovne sjednice Skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga, - sklapaju ugovore i poduzimaju druge pravne radnje u ime i za račun Udruge, - obavljaju i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima Udruge.

Opis djelatnosti Predsjednika, sukladno Statutu LAG-a, Članak 40.

Predsjednik Udruge ujedno je predsjednik Skupštine i predsjednik Upravnog odbora Udruge. Predsjednik saziva i predsjedava sjednicama Skupštine Udruge i Upravnog odbora, i predlaže dnevni red sjednica Skupštine i Upravnog odbora. Predsjednik Udruge naredbodavac je za izvršenje financijskog plana, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština i Upravni odbor. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika zamjenjuje dopredsjednik Udruge. Opis djelatnosti Dopredsjednika, sukladno Statutu LAG-a, Članak 41.

Dopredsjednik pomaže predsjedniku Udruge u njegovu radu i obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik i Upravni odbor. U slučaju odustnosti ili spriječenosti Dopredsjednika zamjenjuje Voditelj Udruge.

Opis djelatnosti Voditelja, sukladno Statutu LAG-a, Članak 42.

Voditelj Udruge organizira i odgovara za: - stručno i tehničko pripremanje sjednica tijela Udruge, - izvršavanje odluka Skupštine i Upravnog odbora, - priprema nacrte prijedloga općih akata koje donosi Skupština, - priprema prijedloge financijskih i drugih dokumenata, - obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe tijela Udruge u skladu s općim aktima Udruge, - vodi i čuva arhivu Udruge, - vodi popis članova i odgovoran je za njegovo vođenje, - brine za zakonitosti u radu i ispunjavanje zakonom, ugovorom ili na drugi način preuzetih obveza Zajednice; - obavlja i druge poslove što mu ih je povjerila Skupština, Upravni odbor i druga tijela Udruge.

8

Cilj osnivanja Udruge je donošenje i provođenje lokalne razvojne strategije, djelovanjem u skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernicama za integrirani lokalni razvoj u ruralnom području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge, uz poseban naglasak na razvoj gospodarstva i socijalnog poduzetništva, poljoprivrede, demokratske političke kulture, samoodrživosti lokalnih zajednica, jačanja kapaciteta lokalnih dionika, međunarodne suradnje te održivo korištenje kulturne i prirodne baštine.

Svrha djelovanja Udruge je poticati primjenu načela LEADER programa te CLLD smjernica za integrirani održivi razvoj u ruralnim područjima.

Područja djelovanja Udruge sukladno Ciljevima jesu:

1) Demokratska politička kultura

2) Gospodarstvo

3) Kultura i umjetnost

4) Održivi razvoj

5) Zaštita okoliša i prirode

Ciljane skupine Udruge jesu: djeca, opća populacija; građani, opća populacija; lokalna i regionalna samouprava; mali i srednji poduzetnici i obrtnici; mladi, opća populacija; nezaposleni; obitelji; odgojno-obrazovne ustanove; osobe starije životne dobi; osobe u riziku od siromaštva i siromašne osobe; poljoprivrednici i ribari; poslodavci; poslovne organizacije; potrošači; ruralno stanovništvo; studenti; turisti; turistički djelatnici; učenici; udruge i građanske inicijative; umirovljenici; ustanove socijalne skrbi; volonteri; zdravstvene ustanove; žene; žene poduzetnice; žene ruralnih područja. Djelatnosti Udruge. U svrhu ostvarivanja ciljeva opisanih u članku 8. Statuta LAG-a, Udruga će obavljati sljedeće djelatnosti: • Provedba LEADER programa i smjernica CLLD metodologije integralnog razvoja na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge; • izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu „odozdo prema gore“ i primjenom CLLD metodologije za integrirani razvoj ruralnih područja jačanjem ruralno-urbanih veza; • poticanje nadzora i vrednovanje provođenja Lokalne razvojne/CLLD strategije; • procjena razvojnih potreba i mogućnosti područja na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge;

9

• određivanje prioriteta i poticanje razvoja gospodarstva, poljoprivrede, turizma, kulture, zaštite prirode i okoliša, društvenih te drugih djelatnosti na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge; • poticanje osnivanja i briga o radu i usavršavanju projektnih timova Udruge, te poticanje i unapređenje stručnog usavršavanja članova Udruge kroz organizaciju stručnih predavanja, savjetovanja, seminara, tribina i drugih stručnih skupova iz područja djelovanja Udruge, sukladno posebnim propisima • poticanje uključivanja građana i ostalih zainteresiranih dionika u rad Udruge; • informiranje i edukacija članova lokalne zajednice u svrhu promidžbe integralnog razvoja ruralnog područja; sukladno posebnim propisima; • savjetodavna i tehnička potpora u pripremi i izradi projektne dokumentacije dionika koji djeluju na području djelovanja Udruge, sukladno posebnim propisima; • praćenje zakonske regulative i obavještavanje javnosti u vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti, sukladno Statutu i posebnim propisima; • poticanje i razvoj mreže višesektorskih partnerstava; • poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju i provođenju lokalnih razvojnih politika; • pomoć u izgradnji kapaciteta lokalnih udruga, javnih ustanova, tijela vlasti, predstavnika gospodarskog sektora te članova lokalne zajednice za višedioničko planiranje i provedbu razvojnih projekata na području Udruge; • poticanje razvoja kapaciteta udruga i ostalih razvojnih dionika, provođenjem informiranja, savjetovanja, edukacija, treninga i osposobljavanja kroz neformalne i informalne metode obrazovanja i učenja; • suradnja s obrazovnim institucijama i nadležnim tijelima radi usavršavanja svojih članova i članova lokalne zajednice; • provođenje posebnih programa i aktivnosti za korisničke skupine poput mladih, žena, djece, manjina, starijih i nemoćnih te osoba kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost na području članica JLS, sukladno posebnim propisima; • organiziranje javnih tribina,okruglih stolova, seminara, predavanja i drugih stručnih skupova o problematici ruralnog razvoja i poboljšanju kvalitete života na ruralnom području, sukladno posebnim propisima • organiziranje studijskih i stručnih putovanja za svoje članove sukladno posebnim propisima; • poticanje i razvoj volonterstva organiziranjem i koordiniranjem volontera, te organizacijom i provođenjem kratkoročnih i dugoročnih volonterskih aktivnosti, sukladno posebnim propisima ; • poticanje suradnje s drugim organizacijama i lokalnim zajednicama u cilju razmjene iskustava, prijenosa znanja i rješavanja stručnih pitanja iz područja poduzetništva, poljoprivrede, turizma, ribarstva, šumarstva, zaštite prirode i okoliša i ostalih djelatnosti u ruralnom području radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih Statutom; • u suradnji s resornim ministarstvima Republike Hrvatske i drugim nadležnim institucijama na području djelovanja Udruge, aktivno sudjelovanje u unapređenju i promicanju ruralnog poduzetništva i drugih ruralnih programa; • razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na gospodarske i ostale aktivnosti u ruralnim područjima te davanje prijedloga za njihovo unapređenje;

10

• poticanje pružanja pomoći dionicima na području djelovanja Udruge koji su članovi Udruge u organizaciji događanja i konferencija za informiranje javnosti o LEADER programu i CLLD smjernicama integralnog razvoja ruralnih područja i ruralno-urbanih poveznica; • izdavačka djelatnost iz područja svoje djelatnosti radi ostvarivanja ciljeva Udruge, sukladno posebnim propisima • obavljanje drugih aktivnosti koje doprinose ostvarivanju ciljeva osnivanja utvrđenih Statutom, sukladno Zakonu.

1

Dodatak 10. Sažetak indikatora LRS LAG-a Mareta Tablica 1. Vrednovanje provedbe ukupne LRS putem krovnih indikatora rezultata do kraja programskog i realizacijskog razdoblja (provedba vrednovanja 2024.). Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators)- CMES/CMEF

Godina vrednovanja

Planirana financijska alokacija (%)

Ukupan maksimalan broj sufinanciranih projekata

Ukupna isplaćena sredstva (EUR), javni rashodi

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih projekata

2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. 2018. 2023. UKUPNO LRS

Ukupno LRS (19.2/19.3/19.4)

6,32% 100% 63 116 66.237,50 1.048.687,50 2 7

Strateški cilj LRS

Podmjera PRR M19

SC 1 Ukupno LRS 0% 39,48% 46 87 0 414.000,00 0 5 19.2 0% 51,82% 46 87 0 414.000,00 0 5

SC 2 Ukupno LRS (19.2/19.3/19.4)

6,32% 60,52% 17 29 66.237,50 634.687,50 2 2

19.2 5,63% 48,18% 15 27 45.000,00 385.000,00 0 0 19.3 20% 100% 0 2 7.990,00 39.950,00 0 0 19.4 6,32% 100% N/A N/A 13.247,50 209.737,50 2 2

2

Tablica 2. Praćenje provedbe LRS putem pokazatelja isporuka (output indicators) za praćenje postizanja pokazatelja rezultata LEADER pokazatelji u okviru ZPP indikatora1 označeni su (*): Prioritet PRR

Prioritetno Fokus područje

Naziv pokazatelja Ciljana vrijednost pokazatelja 2018.

Ciljana vrijednost pokazatelja 2023.

TO LRS

TO PRR

M LRS

M/PM PRR

SC LRS

1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 5 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

1 1A Broj sudionika u animacijskim aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

0 35 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

1 1A Broj animacijskih aktivnosti prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

2 10 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

1 1A Broj sudionika u animacijskim aktivnostima prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima

15 70 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

1 1B* Broj projekata međuteritorijalne suradnje (nacionalna razina) (19.3.- 19.3.1 + 19.3.2)

0 1 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

1 1B* Broj projekata transnacionalne suradnje (međunarodna razina) 19.3-19.3.1+19.3.2)

0 1 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

1 1C Broj organiziranih aktivnosti cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina

2 4 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

1 1C* Broj sudionika u sudionika u programima cjeloživotnog učenja u svrhu osposobljavanja/stjecanja znanja i vještina

15 30 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

2 2A* Broj PG-a koja su dobili potporu za razvoj malih PG 7 13 1.1.1 6.3.1 1.1 6/6.3 1 3 3A* Broj poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu

za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim 0 10 2.2.1 16.4.1 2.2 16/16.4 2

1 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm

3

tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim skupinama/organizacijama

4 4A* Površina (u ha) šuma / drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire bioraznolikost

0 10 ha 1.2.2 8.5.2 1.2 8/8.5 1

4 4A* Površina poljoprivrednog zemljišta (u ha) za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupiru bioraznolikost i/ili krajobrazi

3 ha 10 ha 1.2.1 4.4.1 1.2 4/4.4 1

6 6A Broj radnih mjesta stvorenih u projektima za koje je dodijeljena potpora

0 4 1.1.2 6.4.1 1.1 6/6.4 1

6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

0 4 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

6 6A Broj sudionika animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

0 30 2.2.2 19.3.2 2.2 19.3 2

6 6A Broj animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

2 6 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

6 6A Broj sudionika animacijskih aktivnosti LAG-a u svrhu promicanja društvene uključenosti, smanjenja siromaštva te jačanja diverzifikacije, razvoja malog poduzetništva i kreiranja radnih mjesta

15 45 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

6 6B Broj animacijskih aktivnosti usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima

5 10 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

6 6B Broj sudionika animacijskih aktivnosti usmjerenih poticanju lokalnog razvoja u ruralnim područjima

35 70 2.3.1 N/A 2.3 19.4 2

6 6B* Postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura

10% 20% 2.1.1 7.4.1 2.1 7/7.4 2

1

Dodatak 11. Analiza rizika prilikom provedbe LRS-a LAG-a Mareta izrađena putem PEST analize

Vanjski rizici

Opis Mogućnost ostvarenja

Utjecaj Preventivne aktivnosti

Aktivnosti ublažavanja/ispravljanja Politički čimbenici 1. Promjene u zakonodavstvu i smjernicama Vladinih politika, osobito vezano uz PRR i djelovanje udruga

velika snažan Praćenje zakonodavstva i stalna suradnja s UTMP i APPRRR-om radi informiranja o mogućim promjenama-revizija LRS-a, suradnja s LmH

2. Nepripremljenost nadležnih tijela RH za potporu LAG-ovima u ostvarivanju njihovih ciljeva

srednja umjeren Stalna komunikacija s nadležnim tijelima, postavljanje jasnih očekivanja od nadležnih tijela

3. Promjena vlasti nakon lokalnih izbora te mogućnost nerazumijevanja za iskazane potrebe u LRS-u

srednja umjeren Po promjeni vlasti na lokalnoj razini pravovremeno obavještavanje novih struktura o važnosti suradnje i provedbe mjera iz LRS-a na razini gradova i općina

4. Slabi kapaciteti i nedostatak potpore JLS-a u provedbi mjera LRS-a

srednja umjeren Upoznavanje odgovornih osoba u JLS-ima sa Strategijom i važnosti iste, lobiranje za podršku

Ekonomski čimbenici 1. Stagnacija i loše stanje hrvatskog gospodarstva, osobito što se tiče poljoprivredne djelatnosti

visoka umjeren Fokusiranje na komparativne prednosti područja, poticanje na ulaganja u poljoprivredu i ruralni turizam Jačanje lokalnih kapaciteta - dobro upravljanje projektima

2. Nepostojanje instrumenata za sufinanciranje vlastitih udjela u projektima kojima se podupiru mjere LRS-a

srednja umjeren Potpora prijaviteljima/korisnicima projekata u traženju alternativnih izvora sufinanciranja

3. Klimatske promjene ekstremno kišovito razdoblje sa tučom i ekstremno sušno razdoblje. Poljoprivredne površine nemaju sustav navodnjavanja i drenaže

srednja slab Potaknuti korištenje sjemenog materijala koje i surađivati sa znanstvenim istitucijama za odabir sortimenta za sjetvu i sadnju. Suradnja sa institucijama kod projekata za

2

navodnjavanje iz obnovljivih izvora

4. Slab interes ulagača za ulaganje u područje LAG-a srednja snažan Suradnja sa lokalnom i regionalnom vlasti radi zajedničkog poticanje ulaganja i privlačenja financijskih sredstava – dodjelom subvencija i potpora

Socijalni rizici 1. Odlazak radno sposobnog stanovništva s područja LAG-a

visoka umjeren Osmišljavanje projekata za zapošljavanje i samozapošljavanje te ostanak na LAG području, intenzivne aktivnosti animacije od strane LAG-a usmjerene na radno sposobno stanovništvo – posebno na populaciju iz osjetljivih skupina društva s naglaskom na mlade i obrazovane stanovnike koje je potrebno zadržati u području radi njegove održivosti.

2. Starenje stanovništva i gašenje OPG-a visoka snažan Priprema mladih za preuzimanje OPG-a (edukacije, savjetovanja)

3. Nedostatak interesa stanovnika LAG područja za sudjelovanjem u provedbi pojedinih mjera

srednja snažan Animacija i promidžbene aktivnosti kojima bi se promicala LRS, njeni ciljevi i koristi koje od toga imaju stanovnici

4. Neodgovarajuća obrazovna struktura stanovništva, koja onemogućuje korištenje komparativnih prednosti područja LAG-a

srednja umjeren Suradnja s obrazovnim institucijama radi prilagođavanja programa obrazovanja potrebama područja, prekvalifikacije odraslih, cjeloživotno učenje

Tehnološki čimbenici 1. Loša informatička pismenost potencijalnih korisnika potpore

visoka snažan Informatičko opismenjavanje i tehnička pomoć pri izradi aplikacija za natječaje, no te aktivnosti na žalost nisu o prioritetnom okviru Programa ruralnog razvoja stoga će LAG usmjeriti svoje snage na druge izvore finaciranja koji omogućuju razvoj i jačanje IKT sustava kao i edukaciju stanovništva za korištenje istog.

2. Niska razina tehnološke opremljenosti i niska stopa visoka umjeren Poticanje ulaganja u modernizaciju tehnologije,

3

ulaganja u nove tehnologije Edukacije i prezentacije novih tehnologija

Unutarnji rizici

Opis Mogućnost ostvarenja

Utjecaj Preventivne aktivnosti

Aktivnosti ublažavanja/ispravljanja 1. Nedostatak sredstava za predfinanciranje aktivnosti LAG-a i korisnika LEADER/CLLD mjere

visoka umjeren

Aktivnosti za jačanje rada LAG-a, promocija, kao i sredstva NZRCD iz programa „Europa +“ i ZEF-a, Pojačane aktivnosti vezane uz dobivanje financijskih sredstava od financijskih institucija

2. Nedostatak sredstava budućih korisnika za sufinanciranje vlastitog udjela potpora projektima po pojedinim mjerama LRS-a

visoka umjeren Uspostava mehanizama za sufinanciranje vlastitih udjela, podrška prijaviteljima u traženju modela sufinanciranja vlastitog udjela

3. Nezadovoljavanje uvjeta natječaja od strane potencijalnih aplikanata

visoka snažan Pojedinačni rad s aplikantima i usmjeravanje na ispunjavanje uvjeta natječaja

4. Nedovoljni ljudski resursi za uspješno provođenje LRS-a zbog povećanog administrativnog opterećenja LAG-a

visoka snažan Dobar program potpore zaposlenicima Ureda, zapošljavanje dodatnih djelatnika, poticanje volonterizma, suradnja s LmH, korištenje vanjskih suradnika

5. Negativan publicitet i nedovoljna promocija LAG-a srednja snažan Jačanje identiteta LAG-a kroz dodatne aktivnosti radi animiranja šire javnosti o aktivnostima i značaju LAG-a i LEADER pristupa

6. Javljanje sukoba interesa prilikom donošenja odluka srednja snažan Uspostava internog sustava za izbjegavanje sukoba interesa, uz donošenje odluka važna je Izjava o nepristranosti

7. Nedostatno planiranje/upravljačka znanja članova LAG-a

srednja snažan Redovit monitoring provedbe plana i procedura iz LRS-a te izvještavanje i praćenje rada LAG-a, Edukacija tijela LAG-a o njihovoj ulozi i načinu rada

8. Neučinkovita organizacijska/upravljačka struktura niska snažan Stalan monitoring provedbe poslovnog plana te procesa i procedura. Edukacija izvršnih tijela LAG-a o njihovoj ulozi i načinu rada.

1

Dodatak 12. Popis kratica u LRS LAG-a Mareta

AGRONET elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi

AGRRA Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije ARKOD sustav identifikacije zemljišnih parcela APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom

zajednicom CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i

vrednovanje CMES eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i

vrednovanje DVD dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku DZZP Državni zavod za zaštitu prirode EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ENRD eng. European Network for Rural Development; hrv. Europska mreža za

ruralni razvoj ELARD eng. European LEADER association for Rural Development; hrv. Europska

LEADER asocijacija za ruralni razvoj EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ESF Europski socijalni fond ESI Europski strukturni i investicijski fondovi EU Europska unija FLAG hrv. lokalna akcijska grupa u ribarstvu; eng fisheries local action group ha hektar = 10.000 m2 GWh Giga Wat sat HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora IBAN (eng. International Bank Account Number) međunarodni broj bankovnog

računa IPARD Instrument for Pre-Accession Assistance in Rural Development;

pretpristupni fond EU JLS jedinica lokalne samouprave JU javna ustanova kV kilo Volt LAG lokalna akcijska grupa LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale -

Program Europske unije za razvoj ruralnih područja LmH LEADER mreža Hrvatske LRS lokalna razvojna strategija MB matični broj MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU mnv metara nadmorske visine NN Narodne novine

2

NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku (fran. Nomenclature des unités territoriales statistiques) Hijerarhijski sustav za identifikaciju i klasifikaciju prostornih jedinica za potrebe službene statistike u zemljama članicama Europske unije.

NZRCD Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva OIB osobni identifikacijski broj OIE i EE obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost OPG obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OPRR / PRR Operativni program za ruralni razvoj / Program ruralnog razvoja PG poljoprivredno gospodarstvo PP park prirode RH Republika Hrvatska RNO Registar neprofitnih organizacije SC strateški cilj TIC turističko-informativni centar TO tip operacije TZ turistička zajednica UNDP United Nations Development Programme – Program za razvoj Ujedinjenih

naroda UO Upravni odbor UTMP Upravljačko tijelo Ministarstva poljoprivrede za upravljanje PRR Zadra nova d.o.o. Razvojna agencija Zadarske županije ZEF Zadruga za etično financiranje ZPP Zajednička poljoprivredna politika EU ZŽ Zadarska županija ŽRS Županijska razvojna strategija