LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE …lag-vinodol.hr/wp/wp-content/uploads/2018/03/LRS-VINODOL-2014.-2020..pdfcjelokupnog područja LAG-a, ističe se Vinodolski zakonik koji

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

LOKALNE AKCIJSKE GRUPE „VINODOL“

2014. – 2020.

Bribir, studeni 2017.g.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

Naziv:

LAG „VINODOL“

Kontakti:

Adresa: Bribir 46a,

51253 Bribir

Telefon: +385(0)51436 231

Fax: +385(0)51436 231

Gsm: +385 (0)99 3686 150

Kontakt osoba: Silvana Manestar

e-mail: [email protected]

Web stranica: www.lag-vinodol.hr

Osnovne informacije o LAG-u:

Obuhvat administrativnih

jedinica lokalne razine: 7

Gradovi: Bakar, Crikvenica, Kraljevica, Novi

Vinodolski

Općine: Čavle, Kostrena, Vinodolska općina

Broj naselja: 54

Površina (km2): 683

Broj stanovnika: 44.109

Gustoća stanovnika: 64,58

Izrađivač Lokalne razvojne strategije: Centum percent d.o.o., Zagreb

mailto:[email protected]

http://www.lag-vinodol.hr/

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

SADRŽAJ

SADRŽAJ .................................................................................................................................. I

POPIS KRATICA ................................................................................................................... II

POPIS TABLICA .................................................................................................................. III

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ IV

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... V

POPIS PRILOGA .................................................................................................................. VI

UVOD ........................................................................................................................................ 1

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om „VINODOL“ ...................................... 2

1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA ....................................................... 2

1.1.1. Površina i granice područja .................................................................................. 3

1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike ....................................................................... 3

1.1.3. Kulturno povijesna i prirodna baština .................................................................. 4

1.1.4. Stanje komunalne infrastrukture ........................................................................... 7

1.1.5. Stanje društvene infrastrukture ........................................................................... 10

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .............................................................. 11

1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti .......................................................................... 11

1.2.2. Najznačajnija gospodarska djelatnost................................................................. 13

1.2.2. Stanje gospodarstva ............................................................................................ 19

1.2.3. Tržište radne snage ............................................................................................. 21

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................... 23

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika ................................................................................... 23

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA ....................... 25

2.1. Rezultati analize stanja ................................................................................................. 25

2.2. Rezultati analize anketnih upitnika i održanih radionica.............................................. 27

2.3. SWOT analiza............................................................................................................... 28

3. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE LRS ZA PODRUČJE LAG-a ............................... 30

3.1. Razvojna vizija ............................................................................................................. 30

3.2. Ciljevi, prioriteti i mjere LRS ....................................................................................... 31

3.3. Opis mjera i operacija za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika kriterija

prihvatljivosti i očekivanih rezultata ............................................................................ 33

3.4. Međusobna interakcija dijelova LRS ........................................................................... 40

3.5. Inovativni i integrirani karakter LRS i doprinos horizontalnim ciljevima ................... 45

3.6. Procedura odabira projekata, uključujući proceduru dodjeljivanja višeg intenziteta

potpore .......................................................................................................................... 47

3.6.1. Raspisivanje natječaja i odabir projekata ........................................................... 47

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

3.6.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa ............................................................. 48

3.6.3. Procedura za dodjelu većeg intenziteta potpore ................................................. 49

3.7. Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata suradnje ............... 49

3.7.1. Planirani projekti suradnje .................................................................................. 50

3.7.2. Procedura pripreme i odobrenja projekta suradnje ............................................. 50

3.8. Usklađenost LRS s nadređenim dokumentima ............................................................. 51

4. UKLJUČENOST LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS ........................................ 52

4.1. Sudjelovanje različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena načela “odozdo prema

gore” ............................................................................................................................. 52

4.2. Opis partnerstva ............................................................................................................ 53

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS ............................................................................... 54

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014.-2020.

...................................................................................................................................... 54

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014.-2020. ................... 55

6. PRAĆENJE I PROCJENA PROVEDBE LRS ............................................................... 55

7. SPOSOBNOST PROVEDBE LRS ................................................................................... 57

7.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................ 57

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS ........................................................................ 58

7.3. Iskustvo o provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007-2013 ........... 58

7.4. Iskustvo o provedbi projekata izvan mjere LEADER .................................................. 58

8. FINANCIJSKI PLAN ........................................................................................................ 59

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

POPIS KRATICA

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

CLLD Community Led Local Development

(Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)

EAGF Europski poljoprivredni jamstveni fond

EK Europska komisija

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ESI fondovi Europski strukturni i investicijski fondovi

(EPFRR, EFPR, EFRR, ESF i KF)

EU Europska unija

FP Fokus područje

FTE Full-time equivalent (ekvivalent punog radnog vremena)

GIR Godišnje izvješće o radu LAG-a

IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj

JLS Jedinica lokalne samouprave

LAG Lokalna akcijska grupa

LEADER Liaisons Entre Actions de Développement de l'Economie Rurale

LRS Lokalna razvojna strategija

MPO Ministarstvo poljoprivrede

OO Ocjenjivački odbor

OP Odbor za praćenje

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PGŽ Primorsko-goranska županija

PRR/Program Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

RH Republika Hrvatska

UO Upravni odbor

UT Upravljačko tijelo

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

POPIS TABLICA

Tablica 1. Površina i broj stanovnika po JLS – područje LAG-a „VINODOL“ ................... 2

Tablica 2. POVS (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove) - područja značajna

za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa,

kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU ............................................... 6

Tablica 3. Ceste na području LAG-a „VINODOL“ ............................................................... 7

Tablica 4. Broj poduzetnika po općinama/gradovima, za razdoblje od 2012. do 2014.g. .. 11

Tablica 5. Broj aktivnih obrta po općinama/gradovima (na dan 31.12.) za razdoblje od 2012.

do 2014.g. ............................................................................................................ 12

Tablica 6. Poljoprivredne površine iz PPUG/O (izvod iz GIS BAZE) ................................ 13

Tablica 7. Domaće životinje na području LAG-a prema vrsti i JLS.................................... 14

Tablica 8. Pčelari i pčelinje zajednice na području LAG-a „VINODOL“........................... 15

Tablica 9. Broj poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a „VINODOL“ ............. 15

Tablica 10. Korisnici potpora u poljoprivredi prema JLS na području LAG-a „VINODOL“

.........................................................................................................................15

Tablica 11. Osnovni podaci o poduzetnicima na području LAG-a „VINODOL“ ................. 20

Tablica 12. Nezaposlene osobe na području LAG-a „VINODOL“ prema spolu i razini

obrazovanja na dan 31.12.2014.g........................................................................ 22

Tablica 13. Nezaposlene osobe na području LAG-a „VINODOL“ prema spolu i starosti na

dan 31.12.2014.g. ................................................................................................ 22

Tablica 14. Broj i gustoća stanovnika područja LAG-a „VINODOL“ .................................. 23

Tablica 15. Demografska kretanja na području LAG-a 2001.-2011.g................................... 23

Tablica 16. Prirodno kretanje stanovništva u 2013.g. ............................................................ 24

Tablica 17. Obrazovna struktura stanovništva na području LAG-a „VINODOL“ ................ 24

Tablica 18. Broj aktivnih udruga po JLS na području LAG-a „VINODOL“ ........................ 25

Tablica 19. Usklađenosti prioriteta PRR s prioritetima i mjerama LRS ................................ 51

Tablica 20. Usklađenost LRS s LEADER specifičnim ciljevima .......................................... 51

Tablica 21. Indikativni akcijski plan (plan aktivnosti) .......................................................... 54

Tablica 22. Dodatni izvori financiranja LAG-a „VINODOL“- 2016.g. ................................ 58

Tablica 23. Indikativni financijski plan po mjerama ............................................................. 60

Tablica 24. Indikativni financijski plan sa brojem projekata po godinama provedbe ........... 60

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Broj poduzetnika prema djelatnosti u 2014. g. ............................................... 11

Grafikon 2. Broj zaposlenih prema djelatnosti u 2014. g. ................................................. 12

Grafikon 3. Vrsta uporabe zemljišta prema JLS ................................................................ 14

Grafikon 4. Vrsta uporabe zemljišta u ha .......................................................................... 14

Grafikon 5. Dobna struktura PG-a ..................................................................................... 16

Grafikon 6. Spolna struktura PG-a ..................................................................................... 16

Grafikon 7. Broj dolazaka i noćenja turista 2010. do 2014.g. na području LAG-a ........... 17

Grafikon 8. Dolasci i noćenja turista u 2014. g. prema JLS .............................................. 18

Grafikon 9. Prikaz smještajnih kapaciteta i broj ležaja u 2014.g. ...................................... 18

Grafikon 10. Prihodi poduzeća prema djelatnostima na području LAG-a „VINODOL“ .... 20

POPIS SLIKA

Slika 1. Područje LAG-a „VINODOL“ po JLS ......................................................................... 2

Slika 2. Ciljevi, prioriteti i mjere .............................................................................................. 31

Slika 3. Primjer mobilne tržnice poljoprivrednih proizvoda .................................................... 45

POPIS PRILOGA

Prilog 1. Zaštićena kulturna dobra na području LAG-a „VINODOL“

Prilog 2. Područje ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a „VINODOL“

Prilog 3. Broj poduzetnika i broj zaposlenih prema djelatnostima na području LAG-a u

2014.g.

Prilog 4. Vrsta uporabe zemljišta na području LAG-a „VINODOL“

Prilog 5. Broj dolazaka i noćenja turista 2010. do 2014.g. na području LAG-a

„VINODOL“ prema JLS

Prilog 6. Prikaz vrste smještajnih kapaciteta na području LAG-a „VINODOL“ u 2014.g.

Prilog 7. Tradicionalna jela s područja LAG-a „VINODOL“

Prilog 8. Prihodi po djelatnosti (tvrtke) u 2013. i 2014.g.

Prilog 9. Obrazovne ustanove na području LAG-a „VINODOL“

Prilog 10. Analiza anketnih upitnika

Prilog 11. Pokazatelji LRS (indikatori izlaza, rezultata i učinka)

Prilog 12. Kriteriji odabira Zahtjeva za potporu

Prilog 13. Dijagram tijeka pripreme projekta suradnje

Prilog 14. Dijagram tijeka provedbe projekta suradnje

Prilog 15. Popis aktivnosti uključivanja dionika u izradu LRS

Prilog 16. Analiza rizika provedbe LRS

Prilog 17. Indikativan plan evaluacije

Prilog 18. Usklađenost LRS s nadređenim dokumentima

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

1 | 60

UVOD

Održivi razvoj lokalne i ruralne sredine danas je jedan od temeljnih prioriteta razvoja u

Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Ravnomjeran i održivi razvoj lokalnih i ruralnih područja

usmjeren je jačanju konkurentnosti gospodarstva, povećanju životnog standarda i većoj

zapošljivosti, očuvanju prirodne, kulturne i tradicijske baštine, razvijanju moderne

poljoprivredne, tradicijske i turističke proizvodnje, ulaganju u društvenu i komunalnu

infrastrukturu, odnosno stvaranju sredine ugodne za život.

Lokalna akcijska grupa „VINODOL“ (u daljnjem tekstu: LAG) osnovana je 2012.g. s ciljem

unaprjeđenja kvalitete života na području LAG-a, kroz održiv lokalni razvoj i LEADER pristup.

Temeljna zadaća LAG-a je promicanje ruralnog područja te unaprjeđenje interesa od važnosti

za područje LAG-a, s naglaskom na mogućnost korištenja sredstava iz Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

LAG je osnovan kao udruga čiji su osnivači 3 jedinice lokalne samouprave (Grad Crikvenica,

Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina), lokalne javne ustanove, predstavnici lokalnog

poslovnog sektora i civilnog sektora. Dana 27. travnja 2015. godine, u LAG su pristupile nove

članice (jedinice lokalne samouprave): Grad Bakar, Grad Kraljevica, Općina Čavle i Općina

Kostrena. Danas LAG obuhvaća područje 7 jedinica lokalne samouprave i prostire se na

površini od 683 km², gdje živi 44 109 stanovnika.

LAG nosi ime prema Vinodolskoj dolini (lat. Vallis Vinearia), koja je u povijesti bila oaza

vinove loze, područje poznato po proizvodnji vina. Kao najbolji primjer povijesne povezanosti

cjelokupnog područja LAG-a, ističe se Vinodolski zakonik koji dokazuje da je cjelokupno

područje bilo u sastavu vinodolske upravno-političke cjeline još davne 1288. g.

Lokalna razvojna strategija LAG-a predstavlja temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu

gospodarskog i društvenog razvoja. Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG

područja, ovom se strategijom utvrđuju razvojna vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što

predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata,

koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu na LAG području.

Lokalna razvojna strategija izrađena je u skladu s Pravilnikom o provedbi podmjere 19.1.

„Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER-CLLD“ iz Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. (NN 43/15). Prilikom izrade, posebna pažnja

bila je usmjerena na usklađenost Lokalne razvojne strategije s dokumentima hijerarhijski više

razine, pa je tako Lokalna razvojna strategija usklađena sa strateškim nacionalnim i županijskim

dokumentima: Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020., kao i

Razvojnom strategijom Primorsko–goranske županije 2016. - 2020.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

2 | 60

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om „VINODOL“

Područje LAG-a „VINODOL“ nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji (u daljnjem tekstu:

PGŽ), koja je smještena na zapadu Republike Hrvatske. Površina teritorija PGŽ iznosi 3587

km², a površina akvatorija 4344 km². Prema zadnjem službenom Popisu stanovništva iz 2011.

godine, na području PGŽ stalno je boravilo 296 195 stanovnika, što čini 6,9 % ukupnog broja

stanovnika u RH. Slika 1. Područje LAG-a „VINODOL“ po JLS

Područje LAG-a prostire se na površini od 683

km², što čini 19,07 % kopnenog prostora PGŽ.

Sastoji se od sedam jedinica lokalne

samouprave (u daljnjem tekstu: JLS): Grad

Bakar, Grad Crikvenica, Grad Kraljevica, Grad

Novi Vinodolski, Općina Čavle, Općina

Kostrena i Vinodolska općina. LAG se sastoji

od 54 naselja: Bakar, Hreljin, Krasica,

Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak,

Škrljevo, Zlobin, Crikvenica, Dramalj,

Jadranovo, Selce, Bakarac, Kraljevica,

Križišće, Mali Dol, Šmrika, Veli Dol, Bater,

Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji

Zagon, Jakov Polje, Javorje, Klenovica,

Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo

Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska, Zabukovac, Buzdohanj, Cernik, Čavle,

Grobnik, Ilovik, Mavrinci, Podčudnič, Podrvanj, Soboli, Zastenice, Kostrena, Bribir, Drivenik,

Grižane-Belgrad i Tribalj. Tablica 1. Površina i broj stanovnika po JLS – područje LAG-a „VINODOL“

PROSTORNA JEDINICA

BR. NASELJA

POVRŠINA (km²)

BR. STANOVNIKA 2011.g.

GUSTOĆA NASELJENOSTI 2011.g. (st./km²)

Grad Bakar 9 125 8.279 66,23

Grad Crikvenica 4 29 11.122 383,52

Grad Kraljevica 6 18 4.618 256,56

Grad Novi Vinodolski 20 262 5.113 19,52

Općina Čavle 10 85 7.220 84,94

Općina Kostrena 1 12 4.180 348,33

Vinodolska općina 4 152 3.577 23,53

Područje LAG-a 54 683 44.109 64,58

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2011.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. g. na području LAG-a živi 44 109 stanovnika, što čini

naseljenost područja LAG-a gustoće 64,58 stanovnika/km2, što je manje u odnosu na županijski

prosjek (82,55 stanovnika/km2) i manje u odnosu na državni prosjek (75,71 stanovnika/km2).

1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Prilikom osnivanja, područje LAG-a obuhvaćalo je Grad Crikvenicu, Grad Novi Vinodolski i

Vinodolsku općinu.

Analizirajući teritorijalno područje u svojoj okolini, kao i bogato zajedničko povijesno–

kulturološko naslijeđe, LAG-u su se priključile četiri nove JLS: Grad Bakar, Grad Kraljevica,

Općina Čavle i Općina Kostrena. Povijesno gledano, kao najbolji primjer povezanosti

cjelokupnog područja LAG-a, ističe se Vinodolski zakonik (najstariji cjelovito sačuvan zapis

običajnog prava i jedan od najvažnijih pravnih spisa srednjovjekovnog europskog prava), koji

dokazuje da je cjelokupno područje bilo u sastavu vinodolske upravno-političke cjeline davne

1288. g. Promatrajući današnju situaciju s gledišta poljoprivrede te posebice vinogradarstva,

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

3 | 60

treba naglasiti i povezanost cjelokupnog LAG područja kroz vinogradarsku podregiju Hrvatsko

primorje, dio Vinogorja Opatija – Rijeka – Vinodol.

1.1.1. Površina i granice područja

Prostor LAG-a u potpunosti se nalazi na području PGŽ, koja je po NUTS klasifikaciji svrstana

pod Jadransku Hrvatsku. Unutar PGŽ razlikuju se tri osnovna područja: goransko, priobalno i

otočno područje. Goransko područje obuhvaća oko 37% prostora PGŽ, priobalje s neposrednim

zaleđem oko 34 % prostora PGŽ, dok otoci obuhvaćaju oko 29 % teritorija PGŽ.

Područje LAG-a zauzima najveći dio Hrvatskog Primorja, odnosno, Kvarnerskog zaljeva.

Smješteno je na sjeveroistočnom dijelu Hrvatskog Primorja, ispod Kapele s jedne strane,

Kvarnerskih otoka s morske te Gorkog kotara s kontinentalne strane.

Obalu LAG-a obilježava razvedenost obale, posebne klimatske pogodnosti i položajna blizina

prostoru srednje Europe. Povoljan geoprometni položaj utjecao je na gospodarstvo tako da

značajan dio stanovništva radi u gospodarskim djelatnostima vezanim uz promet i more.

LAG graniči s pet LAG-ova: na sjeverozapadnoj granici s LAG-om Terra Liburna, na južnoj

granici s LAG-om Lika, s morske, odnosno zapadne, strane s LAG-om Kvarnerski otoci, sa

sjeveroistočne strane s LAG-om Gorski kotar te malim dijelom na istoku s LAG-om Frankopan.

1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike

Reljef_____________________________________________________________________ _

Priobalje LAG-a prostire se od Uvale Martinšćice kod Kostrene na zapadu do Sibinja

Krmpotskog na istoku. Taj dio je uzak priobalni pojas, u zapadnom dijelu omeđen masivom

Učke, na sjeveru priobalnim grebenima Grobnišćine, a na istoku vinodolskom priobalnom

uzvisinom. Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko težište PGŽ.

Na dijelu Priobalja prevladavaju slabo propusne naslage paleogenskog fliša koje u vinodolskoj

udolini omogućavaju tradicionalnu poljodjelsko-vinogradarsku djelatnost. Vinodolska flišna

zona u svojem je sjeverozapadnom dijelu potonula i potopljena morem, tvoreći morfološki

prepoznatljiv prostor Bakarskog zaljeva. S iznimkom flišnog pojasa Klana – Cernik – Vinodol,

ostali dio priobalja građen je od karbonatnih stijena kredne starosti. Zbog relativno velike

nagnutosti padina, tla su velikim dijelom erodirana, ili vrlo tanka. Kamenjar je raširen, a znatne

su vapnenačko-dolomitne površine pokrivene smeđim tlom.

Nadmorska visina kreće se od 0 do 1528 m n/v, koliko iznosi najviši vrh Risnjak (koji se nalazi

na samoj međi s Gorskim Kotarom).

Klima___________________________________________________________ ___________

Područje LAG-a ima pretežito mediteransku klimu uz more, a sub-mediteransku na primorskim

padinama, s utjecajima planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci.

Mediteransku klimu obilježavaju blage i ugodne zime te topla i sunčana ljeta. Sunčanih sati u

godini ima od 2400 do 2500. Prosječna temperatura zimi kreće se oko 10 °C, a ljeti ne prelazi

29 °C, što daje prosječnu godišnju temperaturu od oko 16 °C.

U višem, sub-mediteranskom klimatskom pojasu, temperature su nešto niže, osobito zimi, a

količine oborina nešto veće. Također, zimi se na višim predjelima duže zadržava snijeg.

Temperature mora kreću se od 10 °C zimi, do 26 °C ljeti. Godišnji prosjek oborina iznosi 1250

mm, a kišno razdoblje je isprekidano u jesen, zimi te u proljeće. Najviše oborina padne tijekom

jeseni. Snježni pokrivač javlja se rijetko, neredovito bez tendencije zadržavanja. Pojava magle

je rijetka, a godišnji prosjek dana s maglom je tri.

Prosječna godišnja relativna vlaga zraka iznosi 71 % te se kreće u rasponu suhog zraka.

Kakvoća zraka na većem dijelu područja LAG-a je I. kvalitete.

Najznačajniji vjetrovi su bura, jugo i maestral. U prosjeku, 114 dana godišnje puše jaka i

orkanska bura, koja stvara probleme u prometu, utječe na poljoprivrednu proizvodnju i stvara

štete na imovini.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

4 | 60

Tlo_______________________________________________________________________________

Raznolik litološki sastav i geomorfološki procesi, kao i klimatski, hidrološki i antropogeni

utjecaji uvjetovali su razvoj različitih tipova tala, koji tvore veliki broj zemljišnih kombinacija.

Pedološkim istraživanjima i inventarizacijom registrirani su različiti tipova tla, od kojih se

posebno ističu plitka i kamenita tla u priobalju, crvenice u ponikvama i udubljenim terenima (i

to osobito u nižim predjelima), rendzine i planinske crnice u gorskim predjelima te antropogena

rigolana tla i antropogena tla na terasama.

Primorskim dijelom LAG-a dominiraju smeđa tla, crvenice i litosoli. Na flišu koji se prostire

od Klane, kroz dolinu Rječine, do Vinodola, nalaze se najvrjednija tla namijenjena

poljoprivredi.

Poljoprivredno tlo___________________________________________________________________

Najkvalitetnije poljoprivredne površine nalaze se u području Vinodolske doline i Grobničkog

polja. Kvalitetna zemljišta nalaze se i na području Grobinštine, u zaleđu Bakarca i dijela

Vinodola. Ova zemljišta od posebne su važnosti za uzgoj posebnih kultura. Melioracijom i

agrotehnikom mogu se poboljšati njihova svojstva.

Bonitet tla dobrim je dijelom uvjetovao i korištenje (kulturu) poljoprivrednog zemljišta. Prema

službenim statističkim podacima iz 2014. g., 2987 ha (4,37 % ukupne površine LAG-a) čini

poljoprivredno zemljište. Međutim, struktura poljoprivrednog zemljišta je nepovoljna: osobito

vrijedno obradivo tlo pokriva 222 ha (7,43 % ukupnih poljoprivrednih površina), a ostala

obradiva tla (pretežito krški pašnjaci) niske bonitetne klase, 1568 ha (52,49 % ukupnih

poljoprivrednih površina). U odnosu na ukupnu površinu LAG-a, osobito vrijedno obradivo tlo

zauzima 0,33 % površine. Evidentan je i stalan gubitak vrijednog poljoprivrednog zemljišta.

Shodno tome, najstroža zaštita poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i zaustavljanje

daljnjeg gubitka najvrjednijih poljoprivrednih površina predstavlja jedan od prioriteta. Prema

mišljenju struke, potrebno je spriječiti daljnje smanjenje i degradaciju obradivih površina,

osobito kroz njihovu prenamjenu u građevinsko zemljište.

Vode______________________________________________________________________________

Najveći dio područja LAG-a karakteriziraju područja plodnih sedimenata bogata vodom.

Podzemnom cirkulacijom iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori kojima se napajaju

vodovodi obalnih gradova i naselja. Stalni vodotoci nalaze se najvećim dijelom unutar

Vinodolske doline. Mnogi izvori na području LAG-a su vode koje veći dio vremena imaju sva

obilježja čistih podzemnih voda, ali se u određenim hidrološkim prilikama, poput obilnih kiša

nakon sušnih razdoblja, javljaju onečišćenja, koja ukazuju na njihovu ugroženost. Zbog obilja

vodenih tokova, Vinodolska dolina ima velikih problema s klizištima tla, koji se nepovoljno

odražavaju na stanje prometnica i građevina na tom području. Također, postoji problematika

zaslanjenja na pojedinim lokalitetima zbog crpljenja voda u sušnom razdoblju, kao što je slučaj

u izvoru u Bakarskom zaljevu i Novljanskoj Žrnovnici.

Na području LAG-a postoje dva jezera. Podno mjesta Ponikve nalazi se krški fenomen, koji

predstavlja atrakciju zbog vode koja se pojavljuje, pa nestaje, nekada čak i u istom danu.

Tribaljsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero, stvoreno za potrebe hidroelektrane Vinodol.

1.1.3. Kulturno povijesna i prirodna baština

Kulturno povijesna baština____________________________________________________________

Područje LAG-a spoj je bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa. Iz ovoga kraja potječu, ili su

svoj utjecaj ostavile, brojne povijesne ličnosti kao što su moćni feudalni vladari Zrinski i

Frankopani, svjetski slavan minijaturist Julije Klović, obitelj Mažuranić, iz koje je potekao niz

važnih hrvatskih književnika i vladara, botaničar i profesor prirodnih znanosti Josip Pančić,

istaknuti hrvatski, znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije i svjetski

priznati seizmolog Andrija Mohorovičić, otac domovine - političar, publicist i književnik Ante

Starčević, jedan od utemeljitelja hrvatske bratske zajednice u SAD-u Josip Marohnić, brojni

poznati kapetani i dr.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

5 | 60

Na slavnu prošlost Vinodola podsjećaju i frankopanski kašteli opasani zidinama. Jedan od

najstarijih europskih pravnih dokumenata, koji su pisani narodnim jezikom, nastao je 1288. g.

u Novom Vinodolskom. Potpisnici „Vinodolskog zakonika“ bili su predstavnici devet

vinodolskih knežija: Novi Vinodolski, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar,

Trsat i Grobnik. Zakonik je pisan glagoljicom, staroslavenskim pismom koje nastaje početkom

9. stoljeća i koristi se do početka 19. stoljeća kada sve veću ulogu dobiva latinica. Glagoljica

se među Hrvatima najsnažnije ukorijenila upravo na Kvarneru i njemu susjednim područjima.

Dvorac Nova Kraljevica, građen s osnovom kasnorenesansne utvrde, ali s mnoštvom baroknih

detalja, iako izvana izgleda kao utvrda, on nije građen s tom svrhom, jer tada na ovom području

i nije bilo potrebe za jačom utvrdom, već je po svim unutarnjim značajkama izgrađen kao

rezidencijalni dvorac. Grad Kraljevica, PGŽ i RH prepoznali su vrijednost zdanja i značaj ovog

dvorca u povijesti Hrvatske te se provodi njegova materijalna obnova, a dvorac bi u budućnosti

trebao biti multifunkcionalan prostor s kulturnim, multimedijalnim, poslovnim, ugostiteljskim

i društvenim sadržajima.

Frankopanski kaštel Grada Grobnika izvorno je građen još oko 1000. godine, no, danas vidljivi

dijelovi potječu iz vremena između 15. i 17. stoljeća. Izgrađen na strateški vrlo važnoj poziciji,

Kaštel je bio čuvarom cijele Grobnišćine, a danas je pretvoren u galeriju i muzej te je dom

raznih kulturnih manifestacija.

Kaštel u Bakru se kao frankopanska utvrda spominje u 13. stoljeću i jedan je od kasnijih

frankopanskih kaštela nepravilnog trokutastog tlocrta s dvorištem iznutra i tri isturene kule.

Na području LAG-a trag su ostavili i Rimljani, od kojih je ostao naziv Ad Turres. Naziv se i

dalje koristi na području Crikvenice, gdje je danas arheološko nalazište, odnosno, gdje se nalaze

iskopine keramičarske radionice iz 1. st. pr. Kr., a posebno se ističe jedinstven tip rimske

amfore, koja je prema nalazištu na kojemu je otkrivena i dobila ime Crikvenica.

Na istom području postoji i pučka stambena arhitektura kamenih jednokatnih domaćih,

primorskih kućeraka s konobom, obrtom, ili trgovinom u prizemlju, a koja je karakteristična za

cijeli primorski dio LAG-a. Ta arhitektura pripadala je stoljetnoj tradiciji Kvarnera. Na

području LAG-a potrebno je očuvati i nasljeđa ljudskog rada: gromače, pučke šterne i tunere.

Etnografska zona Bakarskih prezida Takala – terase na kojima raste vinova loza, predstavljaju

jedan od najdojmljivijih spomenika ljudskog truda i upornosti, podignutih za vrijeme Marije

Terezije. Iz tih vinograda potječe i nadaleko poznata Bakarska vodica. Od vremena Marije

Terezije u 18. st. potječe i cesta Lujzijana, koja je građena u skladu s najnaprednijim tadašnjim

dostignućima gradnje planinskih cesta, a koja je po ocijeni više stručnjaka bila najbolja cesta

Austro-Ugarske monarhije. Ista je ispravila nedostatke prethodnih cesta od Karlovca do

Hrvatskog primorja, dobivši blaže zavoje, veću širinu i lakše uspone. Na području LAG-a, u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, upisana su 63 kulturna dobra (Prilog 1.), od

kojih je 11 povijesnih cjelina (urbanih i ruralnih, etno zona), 7 arheoloških nalazišta i 21

povijesna građevina (crkve, kašteli, etnografski i povijesni spomenici).

Prirodna baština___________________________________________________________________

Zahvaljujući bogatoj i raznolikoj prirodi područje LAG-a odlikuje se, u odnosu na neka druga

područja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) i neke površinom mnogo veće europske

regije i države, neusporedivo bogatijom biološkom raznolikošću. Posljedično, odlikuje se i s

mnogo većim brojem i relativnom površinom zaštićenih i za zaštitu predloženih prirodnih

vrijednosti, uključujući ta i neobično brojna i prostrana područja ekološke mreže.

Ekološka mreža NATURA 2000_________________________________________________________

NATURA 2000 je ekološka međunarodna mreža očuvane prirodne baštine i jedan od osnovnih

mehanizama zaštite ugroženih vrsta i stanišnih tipova na području EU. Zakonsko uporište za

provedbu NATURA 2000 predstavljaju Direktiva o zaštiti ptica (Directive 2009/147/EC) te

Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC).

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

6 | 60

Uredba1 propisuje popis vrsta i stanišnih tipova za očuvanje, kriterije za određivanje područja

ekološke mreže, ciljne vrste i stanišne tipove radi kojih se uspostavlja područje ekološke mreže.

Ekološka mreža NATURA 2000 pokriva 466,9 km2, 68,4% ukupne površine LAG-a2, a

područje je označeno na karti u Prilogu 2. Tablica 2. POVS (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove) - područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU

NAZIV LOKALITETA KOD LOKALITETA NAZIV LOKALITETA KOD LOKALITETA

Škabac špilja HR2000131 Stupina jama HR2001153

Vlaška peć HR2000190 Bijele i Samarske stijene HR2001299

Zagorska peć kod Novog Vinodolskog HR2000200 Zebar HR2001300

Nacionalni park Risnjak HR2000447 Krmpotsko HR2001302

Obruč HR2000643 Lokve-Sunger-Fužine HR2001353

Rječina HR2000658 Bezdan pod Vučjakom HR2001441

Gornje Jelenje prema Platku HR2000707 Bakar - Meja HR2001487

Pleteno iznad Novog Vinodolskog HR2000854 M.Draga-Žrnovnica HR3000030

Padine Velog vrha iznad Tomišine drage HR2000856 Jama Vrtare Male HR3000257

Velika Jama HR2001149 Gorski kotar i sj. Lika HR5000019

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Prema karti za POP (Područja očuvanja značajna za ptice), zaleđe vinodolske doline i

grobničkog polja nalazi se u području značajnom za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja

divljih vrsta ptica od interesa za EU (područje Gorski kotar i sjeverna Lika, HR1000019).

Kao strogi rezervat zaštićeno je područje Bijelih i Samarskih stijena, čiji dio pripada području

Grada Novi Vinodolski. Područje veličine 1566 ha zaštićeno je 1985. godine kao prostor

izuzetne prirodne ljepote i neobičnih geomorfoloških oblika i očuvanosti biljnog i životinjskog

svijeta. Spomenikom prirode zaštićena su dva stara hrasta medunca u Guljanovu dolcu

(Crikvenica), stara 350 – 400 godina, a predstavljaju ostatak nekadašnjih šuma hrasta medunca

ovog područja.

Flora na području LAG-a „VINODOL“_________________________________________________

Temeljem odluke o zaštiti biljnih vrsta na ovom području zaštićene su sljedeće vrste:

tisa (Taxus bacata L.), kitajbelov pakujac (Aquilegia kitajbelli Scholt.), planinčica (Trollius

europaeus L.), božikovina (Ilex aquifolium L.), žuta sirištara (Gentiana lutea L. ssp

symphyandra), runolist (Leontopodium alpinum cass. var. krasense Derg. Hay), kockavica (

Fritillaria meleagris L.), lukovičavi ljiljan (Lilium bulbiferum L.), kranjski ljiljan (Lilium

carniolicum Bernh. Ex Koch), ljiljan zlatan (Lilium martagon L.), širokolisna veprina (Ruscus

hypoglossum L.), vratiželja (Anacamptis pyramidalis L.), vazdazeleni likovac (Daphne laureola

L.), planinski kotrljan (Eryngium alpinum L.), bijela naglavica (Cephalantera damasonium) i

mirisavi vimenjak (Platanthera bifolia).

Fauna na području LAG-a „VINODOL“__________________________________________________

Zaštita faune vrši se na temelju Zakona o zaštiti prirode te prema posebnim pravilnicima o

zaštiti pojedinih vrsta faune, Pravilniku o zaštiti sisavaca i Pravilniku o zaštititi gmazova.

Prema podacima Lovačkog saveza PGŽ-a, na području LAG-a od krupne divljači obitavaju:

jelen obični, srna obična, divlja svinja, muflon, divokoza i tri velike zvijeri: smeđi medvjed,

vuk i ris, a od sitne divljači: zec obični, jazavac, lisica, divlja mačka, kuna bjelica, kuna zlatica,

fazan, jarebica kamenjarka, šljuka bena, šojka kreštalica, vrana siva, prepelica pućpura, golub

grivnjaš, divlji golub i divlja patka.

Strogo zaštićena fauna na području LAG-a su:

LEPTIRI: apolon (Parnassius apollo); PTICE: voljić maslinar (Hippolais olivetorum);

KORNJAČE: barska kornjača (Emys orbicularis); ŽABE: žuti mukač (Bombina variegata);

1 Uredba o ekološkoj mreži i Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013 i NN 102/2015) 2 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

7 | 60

ZMIJE: crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius), četveroprugi kravosas (Elphae

quatuorlineata), crvenkapica (Zamenis situla); ŠIŠMIŠI: dugokrili pršnjak (Miniopterus

schreibersii), oštrouhi šišmiš (Myotis blythii), dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii), veliki

šišmiš (Myotis myotis), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), veliki potkovnjak

(Rhinolophus ferrumeqinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros).

1.1.4. Stanje komunalne infrastrukture

Cestovna infrastuktura________________________________________________________________

Cestovnu infrastrukturu na području LAG-a čini sustav državnih, županijskih, lokalnih i

nerazvrstanih cesta. Ulogu međunarodnog i državnog, ali i primarnog lokalnog pravca ima

postojeća državna cesta D8 (Jadranska magistrala). Područjem LAG-a prolazi dio autoceste A6,

Čvorište Bosiljevo 2 (A1) - Delnice - Rijeka (čvorište Orehovica (A7) i dio autoceste A7, G. P.

Rupa (granica Rep. Slovenije) - Matulji - Orehovica - Sv. Kuzam - Hreljin - Šmrika (D8).

Cestovna mreža ima zadovoljavajuću gustoću, ali lošije tehničke elemente i često nedostatnu

propusnost prometa, posebice tijekom ljetne turističke sezone. U ljetnim mjesecima dolazi do

prometnih zastoja oko turističkih destinacija. Gužve oko crikveničko - vinodolskog područja

smanjit će se završetkom autoceste A7 do čvora Žuta Lokva.

Najviše županijskih i lokalnih cesta ocijenjeno je dobrom i prihvatljivom ocjenom (manje

oštećene), ali postoje i ceste koje su ocijenjene s lošom ocjenom (znatno oštećene) te vrlo lošom

ocjenom (konstrukcija kolnika potpuno oštećena). Dio cesta je bez asfaltnog zastora, uglavnom,

lokalne i nerazvrstane ceste. Osim potrebe asfaltiranja makadamskih kolnika, potrebna je

izgradnja pojedinih dionica cesta, kako bi se postigla kontinuirana prometna cjelina.

Također, u turističkim naseljima postoje veliki problemi s nedovoljnim brojem parkirnih

mjesta, koji se zbog nedostatka prostora mogu riješiti jedino izgradnjom podzemnih, ili

nadzemnih garaža. Ulice većim dijelom nemaju izgrađene pločnike te nemaju dovoljnu širinu. Tablica 3. Ceste na području LAG-a „VINODOL“

VRSTE CESTA DUŽINA U KM UDIO KATEGORIJE CESTA U UKUPNOJ DUŽINI SVIH CESTA (%)

Autoceste 34,092 4,11

Državne ceste 109,826 13,24

Županijske ceste 203,364 24,51

Lokalne ceste 53,869 6,49

Nerazvrstane ceste 428,491 51,65

UKUPNO 829,642 100,00

Izvor: Podaci JLS i Registar nerazvrstanih cesta

Javni cestovni promet_________________________________________________________________

Cjelokupan međugradski promet vezan je za državnu cestu D8, a prigradski promet za

županijske ceste. Prijevoznici su Autotrans d.o.o., glavni prijevoznik u Županiji u linijskom i

ugovorenom prijevozu te Autotrolej d.o.o., gradski/prigradski prijevoznik iz Rijeke, a kojem su

suvlasnici gradovi Bakar i Kraljevica te općine Čavle i Kostrena. Neke linije prilagođene su

prijevozu školske djece, a sufinanciranju ih JLS s obzirom da su nerentabilne.

Na prostoru LAG-a uređena su dva manja autobusna kolodvora (Novi Vinodolski i Crikvenica)

te oko 150 čekaonica i nadstrešnica. Dio čekaonica je oštećen i dotrajao te ima potrebu za

obnovom.

Željeznička infrastruktura____________________________________________________________

Područjem LAG-a prolazi dio magistralne željezničke pruge Zagreb-Rijeka. Pruga je stara

preko 120 godina, jedno-kolosiječna, brdskih karakteristika, a iako je prva elektrificirana,

posljednja je u Hrvatskim željeznicama ostala na pogonu istosmjernog sustava elektrovuče.

Na području LAG-a, uz trasu magistralne željezničke pruge Zagreb - Rijeka nalaze se sljedeće

željezničke stanice otvorene za javni putnički promet: Škrljevo, Meja, Melnice, Plase, Zlobin i

Drivenik, ali koje ostvaruju neznatan promet. Uzrok tome je nedostatan broj polazaka i

odlazaka vlakova, kao i nedovoljno razvijena željeznička infrastruktura.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

8 | 60

Zračni promet_______________________________________________________________________

Zračna luka Rijeka, najbliža LAG-u i najznačajnija u PGŽ, registrirana je za javni domaći i

međunarodni promet te je dobro povezana i integrirana na regionalnu prometnu infrastrukturu.

Na području LAG-a nalazi se zračno pristanište Grobnik, koje je u funkciji sportskog

aerodroma.

Informacijsko-komunikacijska struktura__________________________________________________

Na području LAG-a djeluju 23 poštanska ureda u naseljima: Čavle, Kostrena, Bakar, Škrljevo,

Krasica, Hreljin, Kukuljanovo, Zlobin, Križišće, Drivenik, Tribalj, Grižane, Bribir, Novi

Vinodolski, Ledenice, Klenovica, Crikvenica, Selce, Dramalj, Kraljevica, Bakarac, Šmrika i

Jadranovo.

Pokrivenost fiksnom telefonijom je gotovo potpuna, a pokrivenost GSM telekomunikacijskim

signalom je zadovoljavajuća (ovisi o konfiguraciji terena), međutim u ljetnim mjesecima

potreba je za gušćim signalom. Slobodnim Wi-Fi zonama pokriveni su uglavnom centri naselja

i turističke zone.

Razvoj širokopojasnih usluga zahtijeva prijenosne kapacitete od 30 Mbit/s, koje nije moguće

realizirati bez izgradnje nove širokopojasne infrastrukture. Kako bi se zadovoljili zahtjevi za

sve većim prijenosnim brzinama u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj

mreži, sukladno Digitalnoj agendi za Europu, bit će prijeko potrebno pristupiti modernizaciji,

obnovi i dogradnji postojeće, kao i izgradnji nove, elektroničke komunikacijske infrastrukture

i mreže. Potpisan je Sporazum o suradnji u okviru projekta e-Županija između 6 JLS-a s

područja LAG-a na planiranju i izvođenju projekta izgradnje otvorene širokopojasne pristupne

elektroničke komunikacijske mreže.

Vodoopskrba_______________________________________________________________________

Vodoopskrba na području LAG-a odvija se preko dva vodoopskrbna sustava, Novi Vinodolski

(KTD Vodovod Žrnovica d.o.o.) i Rijeka (KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o.), a

priključenost na vodovod iznosi 96 %, što je više od državnog prosjeka, a koji prema podacima

iz Razvojne strategije PGŽ-a 2016. - 2020 iznosi 75 %.

Veliki dio vodnih resursa čine podzemne vode. Sustave čine izvorišta različite izdašnosti, koja

nisu ravnomjerno raspoređena u odnosu na područja potrošnje, stoga je potrebno osigurati nove

količine vode za piće. Izvori Zvir, Zvir II., Rječina, Perila, Dobra, Dobrica te bunari u

Martinščici pripadaju riječkom sustavu, a izvori Žrnovnica i bunari u Triblju novljanskom.

Postojeće količine vode u sustavu KTD Žrnovnica su za sada zadovoljavajuće, ali su na granici

potreba. Glavni magistralni cjevovod nedostatnog je kapaciteta, pojedini dijelovi mreže zbog

povišenih tlakova, starosti, ili nekvalitetne mreže, imaju velike gubitke vode (> 40 %).

Ugradnjom buster stanica na glavnom cjevovodu moguće je povećati protočnost.

Riječki vodoopskrbni sustav dobro funkcionira i u dobrom je stanju. No, nužno je povezivanje

postojećih sustava u veće cjeline, kako bi se povećala sigurnost u opskrbi potrošača.

Odvodnja__________________________________________________________________________

Sustavi prikupljanja otpadnih voda ne zadovoljavaju potrebe sadašnjih korisnika. Vrlo je

raširena uporaba septičkih jama s upojnim bunarima, s time da je veliki broj jama nepropisno

izveden. Mreža prikupljanja otpadnih voda nije dovoljno izgrađena. Problem su mješoviti

sustavi odvodnje, u kojima se miješaju oborinske i sanitarne vode. Prema podacima PGŽ,

najlošija situacija je na području Vinodolske općine i Grada Bakra, a nešto bolja u Općini

Kostrena te gradovima Crikvenica, Kraljevica i Novi Vinodolski.

Javnu odvodnju pokrivaju komunalna društva, koja su pretežno u vlasništvu JLS-a. Odvodnja

nije riješena na području Grada Bakra (djelomično), Grada Crikvenice (pokrivenost 78 %),

Grada Kraljevice (naselja Križišće, Mali Dol, Šmrika i Veli Dol), Grada Novi Vinodolski

(pokrivenost 65 %), Općine Čavle (pokrivenost 50 %), Općine Kostrena (djelomično) i

Vinodolske općine (djelomično).

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

9 | 60

Broj izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nije zadovoljavajući. U narednim

godinama (do 2023. godine) slijede velika ulaganja u sustave prikupljanja otpadnih voda

sukladno propisanim obvezama koje je preuzela RH u sklopu provedbe vodokomunalnih

direktiva.

Gospodarenje otpadom_______________________________________________________________

Područje LAG-a u potpunosti je pokriveno komunalnim sustavom za gospodarenje otpadom,

tri su komunalna društva koja se bave prikupljanjem i obradom otpada. Komunalni i neopasni

otpad odlaže se na dva odlagališta, Duplja - Novi Vinodolski i Marišćina – Viškovo.

Iako se provodi sustav odvojenog prikupljanja otpada, kao i posebnih kategorija otpada, još

uvijek nije razvijen u dovoljnoj mjeri. Postoji i veliki broj divljih odlagališta na koja građani

individualno odvoze otpad, uglavnom glomazni i građevinski.

Problemi s otpadom riješit će se uspostavom integralnog sustava gospodarenja otpadom,

Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina, projektom izgradnje kojeg je

PGŽ uspješno kandidirala i ostvarila pravo na gotovo 71 % potpore iz IPA programa EU.

Energetika_________________________________________________________________________

Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno električnom mrežom. Najznačajniji proizvođači

električne energije su Termoelektrana Rijeka - Urinj i hidroelektrana „Nikola Tesla“ (HE

Vinodol), a distribuciju provode HEP Crikvenica i Elektroprimorje Rijeka. Veće trafostanice

nalaze se u sklopu hidroelektrane Vinodol (110/35 kv) i u Bakru (400/220/110 kv), a sve ostale

su manje trafostanice, uglavnom jačine 35/10 kv. Planirana je izgradnja reverzibilne

hidroelektrane Vinodol, snage oko 400 MW, te izgradnja jačih trafostanica, gdje je potrebno,

kao i zamjena nadzemnih vodova podzemnima. Najveći potrošači su INA rafinerija nafte i

brodogradilište „Viktor Lenac“, koji se nalaze na području Kostrene.

Distribuciju plina putem plinske mreže imaju samo dijelovi Kraljevice, Kostrene, Industrijska

zona Kukuljanovo i Čavle. Najveći potrošač plina je INA rafinerija nafte u Kostreni. Potrebno

je nastaviti razvijati distribucijski sustav plinovoda i plinofikaciju Vinodola, Crikvenice i

Novog Vinodolskog.

Za grijanje u kućanstvima najviše se koriste drvo i kruta goriva, zatim, električna energija, lož

ulje i plin.

Raspoložive potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) na području LAG-a

čine energija vjetra, sunca, mora i vode. Najslabije je iskorištena energija mora, koju je moguće

koristiti na tri načina: korištenje energije valova, plime i oseke te korištenje temperaturnih

razlika mora. Energiju je moguće koristiti za potrebe grijanja i hlađenja priobalnih objekata.

Iako postoji hidroelektrana u Vinodolu, nedovoljno je iskorišten hidro-potencijal vinodolskog

sliva.

Neki od povlaštenih proizvođača električne energije su Sunčana elektrana Ladvić 1 i foto-

naponski sustavi: Dom zdravlja Crikvenica, Srednja škola Crikvenica, OŠ Novi Vinodolski,

ORECO Crikvenica, OŠ Čavle i Dječji vrtić Čavle.

Obnovljivi izvori energije do sada nisu bili dovoljno iskorišteni, no, zadnjih godina javlja se

interes privatnih investitora za ulaganje u vjetroelektrane na području Vinodolske općine.

Potiče se ugradnja sunčevih kolektora, energetska učinkovitost privatnih i javnih prostora te

korištenje OIE u kućanstvima.

Ostala infrastruktura_________________________________________________________________

Javna rasvjeta – postojeća javna rasvjeta uglavnom ne zadovoljava kriterije energetske

učinkovitosti te je potrebno njezino proširenje i zamjena modernijim i energetski učinkovitijim

svjetiljkama. U manjem dijelu postavljen je ekološki tip rasvjete.

Groblja - postoje u gotovo svim naseljima (osim u nekim naseljima koja su na području Grada

Novi Vinodolski). Sva postojeća groblja imaju mrtvačnicu, no, postoji potreba za njihovim

proširenjem i uređenjem. Bakar, Crikvenica i Novi Vinodolski imaju potrebu za izgradnjom

novog groblja radi popunjenosti kapaciteta. Od ukupno 30 groblja, 11 ima potrebu za širenjem.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

10 | 60

Tržnice – organizirane gradske i mjesne zelene tržnice imaju samo Crikvenica, Kraljevica i

Novi Vinodolski. Crikvenička tržnica nalazi se na poluotvorenom prostoru i zahtjeva

rekonstrukciju i modernizaciju. Tržnica u Novom Vinodolskom organizirana je u natkrivenom

prostoru te ima potrebu za rekonstrukcijom i opremanjem, dok je tržnica u Kraljevici

organizirana na otvorenom prostoru. Potreba za organizacijom i izgradnjom tržnica postoji i u

ostalim naseljima, posebno seljačkih tržnica i tržnica ekoloških proizvoda, za koje je veliki

interes među lokalnim stanovništvom, ugostiteljima i turistima.

Sportska infrastruktura – na području LAG-a djeluje znatan broj sportskih udruga. Sportska

infrastruktura značajni je čimbenik napretka sporta. Sportske dvorane imaju samo Crikvenica,

Kraljevica, Čavle i Kostrena, dok se nogometna igrališta i boćališta nalaze u svim JLS.

Boćarska dvorana nalazi se u Čavlima. Jedriličarski i ronilački klubovi djeluju u gotovo svim

JLS (osim u Općini Čavle i Vinodolskoj općini). Pored navedene infrastrukture postoje još i

biciklističke i planinarske staze, kuglane, teniski tereni, paragliding i dr. U Općini Čavle nalazi

se Automotodrom Grobnik, sportski aerodrom od državnog značaja, kao i poznati regionalni

Sportski centar Platak – izletište i skijalište, koje je potrebno revitalizirati.

Postoji potreba za izgradnjom novih infrastrukturnih objekata: sportskih dvorana, zatvorenih

bazena, zatvorenih teniskih terena, natkrivenih boćališta, biciklističkih staza, atletskih staza itd.

1.1.5. Stanje društvene infrastrukture

Kulturna infrastruktura_______________________________________________________________

Na području LAG-a nalazi se šest muzeja (na području svih JLS članica LAG-a, osim na

području Grada Kraljevica i Općine Kostrena, gdje je izgradnja u planu), pet galerija, dva centra

za kulturu te 23 društvena doma (na području svih JLS članica LAG-a, osim u Općini Kostrena).

Postoji potreba za obnovom, uređenjem i/ili rekonstrukcijom građevina kaštela, koja je

započeta u okviru projekata HERA i „Putevima Frankopana“.

Knjižnice se na ovim područjima javljaju od 1839. godine nadalje, kao kulturna, obrazovna i

informativna središta i lokalni pristup znanju za sve građane. Prema podacima iz 2014. godine,

sve JLS na području LAG-a posjeduju barem jednu gradsku/narodnu knjižnicu, a ukupno ih je

devet. Probleme s nedostatnim knjižničnim prostorom i fizički lošim prostornim uvjetima ima

knjižnica u Crikvenici, gdje je u planu preseljenje u nove prostore.

Zdravstvo i socijalna skrb_____________________________________________________________

Domovi zdravlja i ordinacije - zdravstvena zaštita je dobro organizirana, sve JLS imaju dom

zdravlja ili ambulantu. Djeluju tri poliklinike, osam domova zdravlja, šest ambulanti, odnosno,

sveukupno 51 ordinacija (uključujući stomatološke ordinacije). Također, sve JLS imaju

ljekarne, ukupno 12 na području LAG-a. Hitnu pomoć ima jedino Crikvenica, a turističke

ambulante su organizirane tijekom ljetnih mjeseci u Crikvenici (2) i Novom Vinodolskom (1).

Crikvenica ima dugu tradiciju zdravstvene i lječilišne djelatnosti (19. st.), koja je začetnik

razvitka turizma u Crikvenici. U Crikvenici je smještena specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju bolesti respiratornih organa i lokomotornog sustava Thalassotherapia, a u njenom

sklopu izgrađen je i jedini centar za baromedicinu na Kvarneru. Iz područja rehabilitacije

sportskih ozljeda, nadaleko su poznate i Terme Selce. Crikvenica ima i veliki broj stomatologa,

uglavnom privatnih ordinacija, čije usluge rado koriste strani državljani (posebice Talijani). S

postojećom infrastrukturom, Crikvenica ima veliki potencijal za daljnje širenje zdravstvenog

turizma.

Skrb za starije i nemoćne - na području LAG-a djeluju brojne ustanove socijalne skrbi, koje

pružaju različite vrste usluga. Postoji ukupno 11 domova za starije i nemoćne, 3 doma za djecu

i Centar za rehabilitaciju „Fortica“. Izražen je deficit smještajnih kapaciteta namijenjenih

starijim i nemoćnim osobama, koji će, s obzirom na demografske trendove starenja

stanovništva, biti još izraženiji.

Gradovi Crikvenica i Novi Vinodolski provode program Pomoć u kući, namijenjen osobama

starijima od 65 godina kojima je potrebna pomoć, a ostale JLS imaju u svojim proračunima

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

11 | 60

odvojen dio sredstava za sufinanciranje starijih i nemoćnih, odnosno, nekih njihovih potreba. S

ciljem provođenja skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe djeluje dom za djecu u Novom

Vinodolskom i Centar za pružanje socijalnih usluga u zajednici u Selcu.

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti

Analizirajući cjelokupno područje LAG-a, prema podacima FINA-e, odnosno, prema osnovnim

financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika prema djelatnostima, na području LAG-a u

2014. godini bilo je registrirano 1012 poduzetnika, 10,85 % od ukupno 9324 poduzetnika u

PGŽ, koji su zapošljavali 6084 osobe, 10,37 % od ukupno 58 659 osoba zaposlenih u tvrtkama

u PGŽ. Tablica 4. Broj poduzetnika po općinama/gradovima, za razdoblje od 2012. do 2014.g.

JLS 2012. 2013. 2014.

Grad Bakar 187 195 191

Grad Crikvenica 251 276 300

Grad Kraljevica 64 70 69

Grad Novi Vinodolski 94 95 102

Općina Čavle 155 163 184

Općina Kostrena 123 128 123

Vinodolska općina 44 47 43

LAG „VINODOL“ 918 974 1.012

PGŽ 8.660 9.011 9.324

Izvor: FINA; Registar godišnjih financijskih izvještaja3

U prethodnoj tablici vidljivo je povećanje broja poduzetnika po godinama: u 2013. g. za 6,1 %

te u 2014. g. za 3,9 %, u odnosu na prethodnu godinu. Vidljiv je i porast broja poduzetnika u

promatranim godinama, veći od porasta u PGŽ, koji za 2013. g. iznosi 4,1 %, a za 2014. g. 3,47

%.

Na sljedećem grafikonu vidljivo je da je najviše poduzetnika registrirano u djelatnostima

trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala (237), građevinarstva (144),

djelatnosti pružanja smještaja te pripremi i usluživanju hrane (120) i prerađivačkoj industriji

(119). Najviše zaposlenih na području LAG-a bilo je u prerađivačkoj industriji (1511). Najveći

broj poduzetnika ima Grad Crikvenica (300), a najmanji Vinodolska općina (43). Najviše

zaposlenih ima Grad Bakar (2837), jer je veliki broj zaposlenih u industrijskoj zoni

Kukuljanovo. Najmanje zaposlenih zabilježeno je u Vinodolskoj općini (107). S obzirom na

ostale JLS na području LAG-a, gledano prema djelatnostima, Grad Bakar ima najviše

zaposlenih u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prijevozu i skladištenju, dok

najveći broj zaposlenih u turizmu ima Grad Crikvenica. Grafikon 1. Broj poduzetnika prema djelatnosti u 2014. g.

Izvor: Financijska agencija (FINA)4

3 Broj poduzetnika, koji su predali Godišnji financijski izvještaj u Registar godišnjih financijskih izvještaja u FINA-a 4 Napomena: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom; E – Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom

te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala;

H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije;

0 50 100 150 200 250

Područje

B

D

F

H

J

L

M

P

R

Grad Bakar Grad Crikvenica Grad Kraljevica Grad Novi Vinodolski Općina Čavle Općina Kostrena Općina Vinodolska

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

12 | 60

Na grafikonima 1. i 2., promatrajući poljoprivredni sektor, vidljivo je kako najviše poduzetnika

(4) i zaposlenih (42) ima u Gradu Novi Vinodolski. Općina Kostrena, u odnosu na ostale JLS,

prednjači u broju zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (76).

Ako se promatra cijelo područje LAG-a, najviše zaposlenih je u sektoru trgovine (24,93 %),

prerađivačkoj industriji (24,83 %), turizmu i ugostiteljstvu (12,39 %) te građevinarstvu (12,13

%). Prerađivačka industrija se odnosi na poduzeća u preradi i obradi metala, plastične mase,

elektromaterijala, drva, građevinskog materijala i dr. Grafikon 2. Broj zaposlenih prema djelatnosti u 2014. g.

Izvor: Financijska agencija (FINA)

Zaposleni u poduzetništvu na području LAG-a u 2013 .g. čine udio od 10,22 %, a u 2014. g.

udio od 10,37 % zaposlenih u poduzetništvu na razini PGŽ.

Uspoređujući 2013 .g. (5941 zaposlenih) i 2014. g. (6084 zaposlenih), na području LAG-a

vidljivo je povećanje broja zaposlenih za 2,4 %.

Prema podacima Udruženja obrtnika (gradova Rijeke, Novi Vinodolski i Crikvenice te

Vinodolske općine) i Ministarstva poduzetništva i obrta, na području LAG-a registrirano je

ukupno 1238 obrta. Obrtnici u svojem radu pokrivaju širok spektar gospodarskih djelatnosti:

građevinarstvo, trgovinu, turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti, prerađivačku industriju i

dr. Tablica 5. Broj aktivnih obrta po općinama/gradovima (na dan 31.12.) za razdoblje od 2012. do 2014.g.

JLS 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.

Broj obrta Broj obrta Broj zaposlenih Broj obrta Broj zaposlenih

Grad Bakar 148 147 105 133 100

Grad Crikvenica 507 489 344 484 329

Grad Kraljevica 82 80 69 80 65

Grad Novi Vinodolski 212 211 133 202 133

Općina Čavle 187 189 124 178 109

Općina Kostrena 65 60 43 62 36

Vinodolska općina 97 99 68 99 67

LAG „VINODOL“ 1.298 1.275 886 1.238 839

Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta5

Na području LAG-a, najviše aktivnih obrta registrirano je u Gradu Crikvenici, odnosno, njih

484, što čini 39,1 % ukupno aktivnih obrta. Najmanje ih je u Općini Kostrena, njih 62, što čini

5,01 %.

Promatrajući prethodnu tablicu vidljivo je smanjenje aktivnih obrta po godinama: u 2013. g. za

1,77 % te u 2014. g. za 2,9 % u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima dobivenim od

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u prethodnoj tablici je u 2014. g. vidljivo

smanjenje broja zaposlenih u obrtima za 5,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Također, iz

K – Financijske djelatnosti i dj. osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N –

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R –

Umjetnost, zabava i rekreacija; S – ostale uslužne djelatnosti. 5 Podaci o zaposlenima u 2012. godini nisu prikazani zbog nadopune metodologije od rujna 2013.g.

0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600

Područje

B

D

F

H

J

L

M

P

R


LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

13 | 60

podataka koji se odnose na područje LAG-a razvidno je da se najviše zaposlenih u obrtima

nalazi na području Grada Crikvenice, dok je najmanji broj u Općini Kostrena.

1.2.2. Najznačajnija gospodarska djelatnost

Analizirajući ostvarene prihode poduzetnika (Prilog 8.), najznačajnije gospodarske grane na

području LAG-a su trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, zatim

prerađivačka industrija, opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša, građevinarstvo i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane. Prema podacima iz Poslovne Hrvatske najveći prihod na području LAG-a

ostvarila je tvrtka LESNINA H. d.o.o. (trgovina na malo namještajem, opremom za rasvjetu i

ostalim proizvodima za kućanstvo u specijaliziranim prodavaonicama) u iznosu od 91

536000,00 kn koja posluje na području Industrijske zone Kukuljanovo. Od ostalih tvrtki, koje

na svom području ostvaruju najveće prihode, treba izdvojiti: Metis d.d. i Mick d.o.o (Grad

Bakar); Jadran d.d., Saint Alliance d.o.o., Izgradnja d.o.o. (Grad Crikvenica); Dalmont d.o.o.,

Neograf d.o.o. i Brodogradilište Kraljevica d.d. (Grad Kraljevica); Obrt Dovođa, Obrt ETG i

Pilana Breze (Grad Novi Vinodolski); Fućak d.o.o., Adella d.o.o., Sto-Al d.o.o. (Općina Čavle);

Ventex d.o.o., Immel d.o.o., Energoprojekt 2008 d.o.o. (Općina Kostrena) i Auto Čavrak d.o.o.,

AD BIT d.o.o. i Terra Stroj d.o.o. (Vinodolska općina).

1.2.2.1. Poljoprivredna proizvodnja Prema podacima FINA-e, udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnom prihodu na

području LAG-a je zanemariv. Isti je u 2013. g iznosio 1,31 %, a u 2014. g. 0,9 %, u ukupno

ostvarenim prihodima po djelatnostima na području LAG-a, što znači da je u 2014. g.

zabilježeno smanjenje prihoda od poljoprivrede za 41 % u odnosu na 2013. g. Površine pod

dugogodišnjim nasadima tijekom prošlog stoljeća do danas zapuštene su i svedene na minimum

(pojava filoksere krajem 19. st., masovno iseljavanje stanovništva, teži uvjeti gospodarenja,

depopulacija, razvoj industrije i masovno zapošljavanje u njenim pogonima, a posljednjih

godina i razvoj turizma).

Krajem 19. st. u Vinodolu je bilo 614 ha vinograda i 420 ha voćnjaka, danas je to svedeno na

oko 40 ha sveukupno, voćnjaka i vinograda.

Razvoj poljoprivredne i stočarske proizvodnje ograničavaju neodgovarajući uvjeti, kao što su

usitnjenost zemljišta, nedovoljna tehnološka opremljenost, manjak sredstava za investicije,

neorganiziran otkup, starost stanovništva i dr. Tablica 6. Poljoprivredne površine iz PPUG/O (izvod iz GIS BAZE)

JLS P1 (ha) P2 (ha) P3 (ha) Ukupno P (ha)

Grad Bakar 41 154 149 344

Grad Crikvenica 0 66 92 158

Grad Kraljevica 0 115 13 128

Grad Novi Vinodolski 65 429 102 596

Općina Čavle 45 76 87 208

Općina Kostrena 0 3 9 12

Vinodolska općina 71 354 1.116 1.541

LAG „VINODOL“ 222 1.197 1.568 2.987

Izvor: Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Rijeka

Prema podacima iz prethodne tablice, na području LAG-a nalazi se 222 ha osobito vrijednog

obradivog tla P1 (7,43 %). Najveća količina tla P1 nalazi se u Vinodolskoj općini (71 ha; 31,98

%) te u Gradu Novi Vinodolski (65 ha; 29,28 %). Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta (2987

ha) na području LAG-a, najveći dio (1568 ha; 52,49 %) odnosi se na kategoriju P3 (ostala

obradiva tla).

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

14 | 60

Grafikon 3. Vrsta uporabe zemljišta prema JLS

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Grafikon 4. Vrsta uporabe zemljišta u ha


Iz prethodnih grafikona i u Prilogu 4., vidljivo je da je na području LAG-a najveći udio krških

pašnjaka, vinograda i voćnjaka (u Gradu Novi Vinodolski - pašnjaci 645,93 ha, vinogradi 30,49

ha i Vinodolskoj općini - pašnjaci 210 ha; voćnjaci 3,2 ha). Najviše zemljišta u uporabi nalazi

se u Gradu Novi Vinodolski (696,34 ha) te Vinodolskoj općini (253,84 ha). Staklenik se nalazi

na području Grada Bakra na površini od 0,02 ha.

Prema podacima APPRRR danas se, od ukupno 2987 ha raspoložive poljoprivredne površine,

u upotrebi nalazi 969,53 ha zemljišta, odnosno 32,46 %. Uglavnom su to mala poljoprivredna

gospodarstva koja proizvode za vlastite potrebe. Od kultura najviše se uzgaja vinova loza,

maslina, smokva, lavanda i dr., a od životinja najviše ovce, konji, koze, goveda i perad. Tablica 7. Domaće životinje na području LAG-a prema vrsti i JLS

JLS GOVEDA KONJI KOZE MAGARCI OVCE SVINJE UKUPNO

Grad Bakar 36 18 208 0 170 10 442

Grad Crikvenica 0 51 6 1 19 0 77

Grad Kraljevica 0 0 36 2 0 1 39

Grad Novi Vinodolski 118 1.044 127 7 943 3 2242

Općina Čavle 114 0 31 0 194 18 357

Općina Kostrena 0 0 23 0 0 0 23

Vinodolska općina 56 4 47 1 28 3 139

LAG "VINODOL" 324 1.117 478 11 1.354 35 3.319

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

Hrvatska poljoprivredna agencija ne vodi evidenciju o broju peradi, no, prema podacima Popisa

stanovništva iz 2011. g. privatna kućanstva na području LAG-a posjedovala su 4995 peradi6.

Pčelarstvo je dobro razvijeno, a prijavljene su 3803 pčelinje zajednice, što čini 26 % ukupnog

broja pčelinjih zajednica u PGŽ. Pčelarstvo je specifična grana stočarstva u kojoj pčelar nije

nužno vezan za vlastitu zemlju, ne ovisi o svom zemljištu, često ga niti nema, ili ga ima u

6 Izvor: Državni zavod za statistiku

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Oranica

Staklenici

Livada

Krški pašnjak

Vinograd

Maslinik

Voćnjak

Mješoviti višegodišnji nasadi

Ostalo

GRAD BAKAR GRAD CRIKVENICA GRAD KRALJEVICA GRAD NOVI VINODOLSKI OPĆINA ČAVLE OPĆINA KOSTRENA OPĆINA VINODOLSKA

6,11

0,0247,24

866,58

34,27

2,83

3,69

3,43

5,36102,95

Oranica Staklenici Livada Krški pašnjak Vinograd Maslinik Voćnjak Mješoviti višegodišnji nasadi Ostalo

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

15 | 60

malom broju. Pčelarstvo je vrlo dobro razvijeno na području LAG-a, no, najviše pčelara su

hobisti, od kojih veći dio ima seleće pčelarstvo, dok je tek mali dio pčelarstva stacionaran.

Pčelarstvom se na području LAG-a bavi 120 pčelara, dobro su organizirani i udruženi u tri

pčelarska društva. Prema analizama, kvaliteta meda je izvrsna, a izuzetno je cijenjen med od

kadulje, vrijeska i ostalog mediteranskog bilja.

Kvaliteta meda proizlazi, između ostalog, iz nepostojanja intenzivnih poljoprivrednih površina

u okolini, pa pčele pasu u nezagađenom okolišu. Velika većina pčelara koriste bespovratna

sredstva iz Nacionalnog pčelarskog programa. Tablica 8. Pčelari i pčelinje zajednice na području LAG-a „VINODOL“

JLS BROJ PČELARA BROJ PČELINJIH ZAJEDNICA

Grad Bakar 14 620

Grad Crikvenica 22 512

Grad Kraljevica 3 90

Grad Novi Vinodolski 28 932

Općina Čavle 10 435

Općina Kostrena 4 128

Vinodolska općina 39 1.086

LAG "VINODOL" 120 3.803

PGŽ 410 14.748

Izvor: Hrvatski pčelarski savez

Prema podacima APPRRR-a, na području LAG-a je u 2013. g. bilo aktivno 292 poljoprivrednih

gospodarstava, najviše u Gradu Bakru (23,97 %), a najmanje u Općini Kostrena (5,48 %). U

2014. g. broj poljoprivrednih gospodarstava povećao se za 14,04 % u odnosu na 2013. g., dok

u 2015. g. dolazi do smanjenja za 18,02 % u odnosu na 2014. g. Tablica 9. Broj poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a „VINODOL“

JLS

2013. g. 2014. g. 2015.g.

OP

G

Obrt

Trg

ovačko

dru

štv

o

Za

dru

ga

OP

G

Obrt

Trg

ovačko

dru

štv

o

Za

dru

ga

OP

G

Obrt

Trg

ovačko

dru

štv

o

Za

dru

ga

Grad Bakar 63 2 3 2 66 1 4 2 59 0 2 2

Grad Crikvenica 42 1 0 0 43 1 0 0 35 0 0 0

Grad Kraljevica 17 4 2 0 16 4 2 0 15 4 2 0

Grad Novi Vinodolski 39 2 1 0 75 1 1 0 62 0 1 0

Općina Čavle 40 4 2 0 42 4 2 0 33 3 2 0

Općina Kostrena 14 1 1 0 16 1 1 0 13 0 0 0

Vinodolska općina 48 0 1 3 47 0 1 3 39 0 0 1

UKUPNO 263 14 10 5 305 12 11 5 256 7 7 3


Promatrajući 2015. g. vidljivo je da OPG-i čine udio od 93,77 % u ukupnom broju

poljoprivrednih gospodarstava, dok najmanji udio čine zadruge s udjelom od samo 1,1 %. Tablica 10. Korisnici potpora u poljoprivredi prema JLS na području LAG-a „VINODOL“

JLS 2013.g. 2014.g.

Grad Bakar 16 14

Grad Crikvenica 8 7

Grad Kraljevica 3 3

Grad Novi Vinodolski 42 33

Općina Čavle 9 9

Općina Kostrena 4 3

Vinodolska općina 13 11

LAG „VINODOL“ 95 80


Iz prethodne tablice vidljivo je smanjenje broja korisnika potpora na području LAG-a, s 95 u

2013. g. na 80 u 2014 .g., što predstavlja smanjenje od 15,79 %. Dobivene potpore obuhvaćale

su nacionalne i EAGF potpore.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

16 | 60

Grafikon 5. pokazuje nepovoljnu dobnu strukturu poljoprivrednih gospodarstava. Od ukupno

273 PG-a, 84 nositelja PG-a je osoba starija od 65 godina, a udio mlađih od 40 godina manji je

od 12 %.

Što se tiče spolne strukture, svega 28 % nositelja PG-a su žene.Grafikon 5. Dobna struktura PG-a Grafikon 6. Spolna struktura PG-a

Izvor:APPRRR Izvor: APPRRR U sektoru poljoprivrede značajniji poduzetnik je tvrtka „Pavlomir“ d.o.o. sa sjedištem u Novom

Vinodolskom, koja proizvodi grožđe i vino na 31 ha vinograda. Tvrtka je sudjelovala u pilot-

projektu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i u projektu navodnjavanja, koji se provodio

od strane PGŽ, Grada Novi Vinodolski i Hrvatskih voda. Također, prijavila je dva projekta na

Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. - 2018., kroz koja se uređuje kušaona vina i

nabavlja oprema za vinarsku proizvodnju. U budućnosti, uz poljoprivredu, planira razvoj

agroturizma i izgradnju kamenih kućica za turiste.

Značajan i veliki projekt predstavlja obnavljanje oštećenih i porušenih Bakarskih suhozida te

revitalizacija autohtone sorte belina, od koje se planira povećanje proizvodnje Stare Bakarske

vodice (prvog hrvatskog pjenušca), koja se trenutno proizvodi u malim količinama.

Poljoprivredna zadruga „Dolčina“ i Grad Bakar 2001. g. započele su uređenje prezida, sadnju

vinove loze i proizvodnju pjenušca. Plan je širenje površina pod belinom, izgradnja podruma te

novo zapošljavanje.

Grad Crikvenica planira veliki projekt korištenja zemljišta u vlasništvu države za poljo-

privrednu proizvodnju. Projektom nazvanim Agrozona Dramalj - Jadranovo, stavilo bi se u

funkciju poljoprivrede 82 ha, trenutno zapuštenog, zemljišta. Planira se podizanje trajnih

nasada vinove loze, maslina, smokava, lavande i ostalog aromatičnog i ljekovitog bilja te uzgoj

povrća.

Kao pozitivan primjer ulaganja u poljoprivredu, u naselju Selce, na području Grada Crikvenice,

u fazi je podizanje 15 ha nasada voćnjaka i vinograda na zapuštenom zemljištu od stane

privatnog investitora. Ekološka udruga Ekoregija Kostrena, uz potporu Općine Kostrena,

pokrenula je projekt revitalizacije „Rasadnika“, po uzoru na slične parkove koji su uspostavljeni

u Hrvatskoj i svijetu. Zemljište u Rasadniku služit će edukaciji mještana svih uzrasta koji žele

više naučiti o ekologiji, ekološkom povrtlarstvu, sadnji biljaka, ekološkom pčelarstvu,

energetskoj učinkovitosti i održivom razvoju. Udruga planira izgradnju i uređenje edukativne

učionice za potrebe mještana i ostalih posjetitelja. Pčelarska zadruga „Apitrade“, sa sjedištem

u Hreljinu, jedina je zadruga u PGŽ, koja se bavi isključivo proizvodnjom proizvoda od meda.

Godišnje otkupi 25 - 30 t meda, a ima kapacitete za preradu 100 t meda godišnje. Plasman

ostvaruje kroz turizam i trgovine suvenira i delikatesa. Značajna je i sirana Frankulin, s

dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji mlijeka i sira, dnevnog kapaciteta 300 l mlijeka,

odnosno, 25 kg sira. Posljednjih godina primjetno je podizanje nasada maslina i smokava te

uzgoj ovaca i koza.

Navodnjavanje se kao agrotehnička mjera koristi rijetko, povremeno i privremeno. Na području

polja Pavlomir izgrađen je bazen za navodnjavanje koji se koristi uz privremeni crijevni sustav

po potrebi. Površina sustava melioracijske odvodnje iznosi 86 ha, a volumen bazena/

akumulacije je oko 49 000 m3, dok duljina dosad izgrađenih kanala iznosi nešto više od 8 km.

28%

72%

Žene

Muškarci32 28 28 29 34 38

84

<=40 41-45 46-50 51-55 56-60 61-65 >65

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

17 | 60

Razvitak poljoprivrede na području LAG-a promatra se s ciljanim optimalnim održivim

gospodarenjem resursima priobalja, zaobalja i planinsko šumskog pojasa. Postoje uvjeti za

razvitak sustava održive poljoprivrede, uvođenjem integriranih ekološki i ekonomski

prihvatljivih oblika gospodarenja i proizvodnje hrane za lokalno tržište i potrebe u turizmu.

Postoje „djevičanska“ tla koja se pola stoljeća ne iskorištavaju, što pogoduje ekološkoj

proizvodnji hrane. Spomenuta tla nisu zagađena, niti minimalno saturirana pesticidima.

Oživljavanje poljoprivrede treba tražiti preko razvoja agroturizma i seoskog turizma, širenjem

ponude domaćih izvornih proizvoda na turističkom tržištu. Na taj način širila bi se izvornost

domaće ponude turistima, s ciljem što dužeg zadržavanja turista na ovom području.

1.2.2.2. Šumarstvo i drvna industrija

Prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o., državne šume na području LAG-a spadaju pod upravu

šuma podružnica Delnice, Šumarija Rijeka (gradovi Bakar i Kraljevica te općine Čavle i

Kostrena) i upravu podružnica Senj, Šumarija Crikvenica i Šumarija Novi Vinodolski (gradovi

Crikvenica i Novi Vinodolski te Vinodolska općina). Ukupna površina državnih šuma iznosi

45 582,09 ha, a drvna zaliha iznosi 7 898 965 m3, odnosno, prosječno, 173,29 m3/ha. Godišnji

etat (količina drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe) iznosi 125 221

m3. Najzastupljenije vrste drveća su: bukva, jela, crni bor, hrast medunac, crni grab i smreka.

Prema podacima Savjetodavne službe, privatne šume na području LAG-a obuhvaćaju površinu

od 12 184,86 ha. Najzastupljenije vrste drveća su: bukva, hrast medunac, gorski javor, jasen,

grab, lipa, jela, smreka i crni bor.

Na području LAG-a posebno treba spomenuti Pilanu Breze, koja je osnovana 1998. godine kao

obiteljska tvrtka. Zahvaljujući uspješnom poslovanju, investiralo se u moderne tehnologije i

modernizaciju proizvodnih pogona. Danas pilana zapošljava (ovisno o sezonskim potrebama)

prosječno 25 radnika, prvenstveno s područja Grada Novi Vinodolski.

1.2.2.3. Turizam i ruralni turizam

Jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti na području LAG-a je turizam, koji ima dugu

tradiciju, ali i izvrsne preduvjete za razvoj raznih oblika selektivnog turizma (agroturizam,

ruralne kuće za odmor, odmor na vinskoj i mednoj cesti, kulturni, sportski, lovni i sl.). Novi

Vinodolski se smatra pionirom turizma u Hrvatskom primorju, s obzirom da je 1878. g.

izgrađeno prvo kupalište, pa se ta godina bilježi kao godina začetka razvoja turizma. Također,

dugu tradiciju organiziranog turizma ima i Grad Crikvenica (od 1888. g.) te Kraljevica (od

1891. g.). Tih godina, također, izgrađena su prva kupališta te se od tada razvija obalni i kupališni

turizam. Crikvenica i Novi Vinodolski i danas su poznata turistička središta, u kojima je turizam

jedna od najvažnijih i najperspektivnijih grana gospodarstva. Turizam karakterizira izražena

sezonalnost, a dolasci u siječnju, veljači i ožujku te studenom i prosincu su gotovo zanemarivi,

s obzirom na ljetnu sezonu. Prema statističkim podacima turističkih zajednica, na ovom

području turisti borave u prosjeku 5,8 dana, a najbrojniji su strani turisti (Njemačka, Slovenija,

Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska i Italija). Grafikon 7. Broj dolazaka i noćenja turista 2010. do 2014.g. na području LAG-a

Izvor: Turističke zajednice

Broj dolazaka i noćenja turista ne oscilira puno tijekom godina. U promatranom razdoblju

2010.-2014. bilježi se konstantan blagi rast dolazaka i noćenja, osim u 2014. g., kada zbog

ekstremnog kišnog ljeta dolazi do blagog smanjenja (Prilog 5.).

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Dolasci Noćenja

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

18 | 60

Grafikon 8. Dolasci i noćenja turista u 2014. g. prema JLS

Izvor: Turističke zajednice

Iz prethodnog grafikona vidljivo je da je najveći broj dolazaka i noćenja u 2014. g. ostvaren na

području gradova Crikvenica (253 211 dolazaka, 1 407 852 noćenja), Novi Vinodolski (84 615

dolazaka, 512 902 noćenja) i Kraljevica (24 012 dolazaka, 97 144 noćenja). Prema

istraživanjima struke, kvaliteta turističke ponude je ispod potencijala kojim područje LAG-a

raspolaže. Nedostaje hotelskog smještaja visoke kategorije i kvalitetna vanpansionska ponuda.

Grafikon 9. Prikaz smještajnih kapaciteta i broj ležaja u 2014.g.7

Prema podacima prikazanim u grafikonu 9. najveći

udio u broju smještajnih jedinica (broju ležaja) odnosi

se na privatni smještaj, s udjelom od 57,54 %, dok se

najmanje smještajnih jedinica odnosi na odmarališta

3,07 % (Prilog 6.). Treba naglasiti da se najveći dio

smještajnih jedinica odnosi na Grad Crikvenicu

(privatni smještaj 13 087 ležaja, ili 64 %; hoteli 3925

ležaja, ili 55,82 %; autokamp 2250 ležaja, ili 42,36 %),

dok Grad Bakar raspolaže sa 70 ležajeva u privatnom

smještaju, što čini najmanji udio (0,34 %).

U cijeloj Vinodolskoj dolini, kao zaleđu obalnih gradova i mjesta, postoji cijeli niz starih

primorskih autohtonih kuća, koje su obnovljene, ili ponovno izgrađene, čime su stvoreni idealni

uvjeti za razvoj ruralnog turizma. Potražnja za ovakvom vrstom turizma je u značajnom porastu.

Od ruralnih kuća za odmor, ističe se Etno hotel „Balatura“ u Triblju, koji predstavlja 300 godina

staro obiteljsko imanje. Kompleks je to od više kamenih starih kuća, preuređen u udobnu kuću

za goste, a pridala se važnost detaljnoj rekonstrukciji povijesne zgrade. Prema mnogobrojnim

upitima posjetioca postojećih turističkih i ugostiteljskih objekata, prepoznaje se potreba za

proširenjem ruralne turističke ponude, i to u vidu spoja turizma i poljoprivrede, kao

komplementarnih djelatnosti.

Grad Bakar, zbog svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti, ima veliki

potencijal za razvoj turizma, osobito selektivnih oblika turizma (izletnički, sportski, lovni i

nautički turizam). Na području Općine Čavle smješten je Platak, malo skijalište u neposrednoj

blizini Rijeke, s brojnim mogućnostima za rekreaciju tijekom cijele godine. Jedino je skijalište

u blizini Grada Rijeke, gdje se s vrha sjedežnice (na 1363 m n/v) vidi more, što predstavlja

zanimljivu turističku atrakciju.

Iako Općina Kostrena ima skroman broj turističkih kapaciteta, niže kvalitete, osjetan je

nedostatak sadržaja i turističke ponude. Iz tog razloga izrađen je Plan razvoja turizma Općine

Kostrena, kojim se opredijelila za novo turističko pozicioniranje, odnosno, reafirmaciju

Kostrene kao turističke destinacije.

7 Izvor: Turističke zajednice

3.993 9.511

253.211

1.407.852

24.01297.14484.615

512.902

2.122 7.5219.697 36.4765.84455.348

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

Dolasci Noćenja


20.4497.031

5.311

1.0921.658Privatni smještaj

Hoteli

Autokamp

Odmarališta

Ostalo

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

19 | 60

Zatvaranjem brodogradilišta, plan Grada Kraljevice je uređenje prostora u poslovnu zonu, s

mogućnošću male brodogradnje i jahtogradnje. Plan je nastaviti brodogradnju kao djelatnost,

ali u izmijenjenom i smanjenom obliku, uz mogućnost razvoja i drugih djelatnosti za koje je

potrebna blizina mora. Uz postojeću turističku zonu Uvala Scott i kamp Oštro (kojem je plan

podignuti kategoriju), planira se i razvitak nautičkog turizma.

Iz navedenog se može zaključiti da je cijelo područje LAG-a prepoznato kao turističko

područje, na kojem se dodatno razvijaju selektivni oblici turizma.

Lovni turizam ima značajnu važnost, jer može utjecati na turističku atraktivnost, samostalno,

ili u sklopu ponude ruralnog turizma. Prema podacima Lovačkog saveza PGŽ na području

LAG-a nalazi se devet lovišta. Ukupna površina lovišta iznosi 51 271 ha, od čega je 40 163

lovnih. Što se planinarskog turizma tiče, registrirana su četiri planinarska doma s ukupno 211

ležaja, ali do sada nisu napravljeni veći iskoraci prema cjelogodišnjem poslovanju. Mogućnosti

razvoja pruža i ronilački turizam, uz sve ostale popratne aktivnosti, kao što je sportski ribolov,

plivanje, podvodne vještine, praćenje čistoće mora i podmorja te ekološke i znanstvene

podvodne aktivnosti, koje se provode kroz 22 organizacije registrirane na području LAG-a.8

Cjelokupnu turističku ponudu prati gastronomska ponuda i tradicionalna primorska kuhinja iz

koje se mogu izdvojiti brojni brandovi, kao što su bakarski baškot, grobnički sir i palenta

kompirica, Frankopanska torta, Kostrenska torta, bribirski prisnac, vina iz Vinodolske doline i

dr. Popis tradicionalnih jela nalazi se u Prilogu 7. U cilju poticanja bolje turističke valorizacije

ugostiteljske ponude i stvaranja prepoznatljivog branda kvarnerske kuhinje u PGŽ, pokrenuti

su projekti Kvarner Gourmet i Kvarner Food, oznake kvalitete koje se dodjeljuju na godišnjoj

razini. Na području LAG-a registriran je jedan ugostiteljski objekt s oznakom Kvarner Gourmet

te sedam objekata s oznakom kvalitete Kvarner Food.9

1.2.2. Stanje gospodarstva

Prema podacima FINA-e, prikazanim na sljedećem grafikonu, najveći broj poduzetnika u 2014.

g. na području LAG-a ima Grad Crikvenica (300), zatim Grad Bakar (191) i Općina Čavle

(184). S obzirom na 2013. g., područje LAG-a bilježilo je povećanje broja zaposlenih u

poduzetništvu od 2,41 %, dok je PGŽ u tom razdoblju bilježila porast od 0,94 %. Pad broja

zaposlenih bilježe samo gradovi Kraljevica (-3,23 %) i Novi Vinodolski (-34,51 %).

Ukupni prihodi na području LAG-a u 2013. g. iznosili su 3 466 597 000 kn te se u 2014. g.

smanjuju za -0,21 % i iznose 3 459 317 000 kn.

Od ukupno ostvarenih prihoda na području LAG-a u 2014.g. (3 459 317 000 kn), najveći prihod

ostvarili su poduzetnici na području Grada Bakra (68,13%), a najmanji na području Vinodolske

općine (1,01%). Gubitak razdoblja u poduzetništvu 2013. i 2014. godine zabilježen je u

gradovima Crikvenica i Novi Vinodolski.

8 Izvor: www.registri.uprava.hr 9 Izvor:www.kvarner-gourmet.com; 7.2.2016.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

20 | 60

Tablica 11. Osnovni podaci o poduzetnicima na području LAG-a „VINODOL“

Naziv

Svi poduzetnici

Gra

d

Bakar

Gra

d

Crikve

nic

a

Gra

d

Kra

ljevic

a

Gra

d N

ovi

Vin

od

ols

ki

Općin

a

Čavle

Općin

a

Kostr

ena

Vin

od

ols

ka

općin

a

PG

Ž

2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.

Broj poduzetnika

191 300 69 102 184 123 43 9.324

Broj dobitaša

124 164 37 54 123 77 25 5.560

Broj gubitaša

67 136 32 48 61 46 18 3.764

Broj zaposlenih

2.783 2.837 1.102 1.327 371 359 652 427 616 697 326 330 91 107 58.114 58.659

Naziv (iznosi u tisućama kuna)

Ukupni prihodi

2.309.411 2.356.960 389.700 404.103 120.961 115.738 226.281 137.423 231.577 247.791 156.304 162.226 32.363 35.076 31.571.267 32.376.577

Ukupni rashodi

2.256.285 2.303.440 400.288 426.138 115.294 109.435 245.587 175.931 227.429 237.449 148.617 151.311 30.348 33.821 30.829.204 31.732.325

Dobit razdoblja

76.006 77.883 15.499 18.824 7.794 11.676 8.023 3.128 9.728 13.959 9.328 12.101 2.006 2.004 1.507.838 1.686.936

Gubitak razdoblja

33.015 34.083 29.007 43.768 3.978 6.911 28.477 42.381 7.708 6.747 3.562 3.606 515 1.324 1.001.389 1.310.282

Dobit razdoblja(+) ili gubitak razdoblja (-)

42.990 43.800 -13.509 -24.944 3.816 4.764 -20.454 -39.254 2.019 7.213 5.766 8.495 1.492 681 506.449 376.654

Prosječna mj. neto plaća po zaposlenom

5.021 5.181 4.656 3.859 4.304 4.220 5.482 4.756 3.554 3.583 4.386 4.356 4.021 3.990 4.645 4.646


Prosječna isplaćena plaća na području LAG-a za 2014. g. iznosila je 4278,00 kn i u padu je za

4,75 %, u odnosu na 2013. g. U tom razdoblju PGŽ imala je nepromijenjen prosječni iznos

isplaćenih plaća, a RH povećanje od 2,09 %. Porast zaposlenih su imali Grad Bakar (3,19 %) i

Općina Čavle (0,8 %). Grafikon 10. Prihodi poduzeća prema djelatnostima na području LAG-a „VINODOL“


Iz prethodnog grafikona vidljivo je da su najveće prihode ostvarile djelatnosti trgovine na veliko

i malo, popravak motornih vozila (2013. g. 44,39 %, 2014. g. 44,90 %), prerađivačke industrije

(2013. g. 21,28 %, 2014. g. 23 %), opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (2013. g. 10,16 %, 2014. g. 9,17 %) i djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2013. g. 6,36 %, 2014. g. 5,43 %). Analizirajući

stanje gospodarstva na području LAG-a svakako treba spomenuti i značajne industrijske (INA

– Rafinerija nafte Rijeka i Brodogradilište „Viktor Lenac“) i energetske (Termoelektrana

Rijeka) subjekte, značajne kako za PGŽ, tako i za RH, a koji se nalaze na prostoru Općine

Kostrena. Treba naglasiti da navedeni subjekti nemaju sjedište u Općini Kostrena te da podaci

o njihovom poslovanju nisu analizirani i prikazani u prethodnom grafikonu.

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

u tis. kn

2013. 2014.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

21 | 60

Poslovne zone_______________________________________________________________________

Prostorni plan PGŽ odredio je gospodarske zone prema njihovom značenju. Razlikuju se

gospodarske zone od važnosti za RH (poslovno-proizvodna zona Kukuljanovo, proizvodna

zona Urinj) i PGŽ (poslovne zone Kraljevica, Novi Vinodolski i Čavle). U planu je izgradnja

novih poslovnih zona na području gradova Bakar, Crikvenica i Novi Vinodolski te općina

Čavle i Vinodolska općina.

Industrijska zona Kukuljanovo najveća je i infrastrukturno najopremljenija zona u RH (više od

3300 zaposlenih u 150 poslovnih objekata). Najbliža regionalna veletržnica je Rijeka - Matulji.

Potrebna su i daljnja ulaganja u sektor istraživanja i razvoja te povezivanje znanstvenih

institucija s gospodarskim sektorom. Također, potrebno je jačanje institucionalne mreže

zadužene za programe razvoja poduzetništva i povezanosti poduzetnika.

Poduzetničke potporne institucije_______________________________________________________

Na području PGŽ djeluje niz institucija poduzetničke potporne infrastrukture, od kojih su

najvažnije za poduzetnike s područja LAG-a: Riječka razvojna agencija PORIN, poduzetnički

inkubatori u Rijeci, Poduzetnički centar „Vinodol“ d.o.o. te Regionalna energetska agencija

Kvarner d.o.o. (REA).

1.2.3. Tržište radne snage

Stopa nezaposlenosti na području LAG-a je pod znatnim utjecajem sezonalnosti. Najviše

nezaposlenih osoba evidentirano je u zimskom razdoblju, kada je turizam bitno smanjen.

Sezonalnost se najviše osjeti na području gradova Crikvenica i Novi Vinodolski te Vinodolske

općine, koji predstavljaju veća turistička središta.

Prema podacima HZZ-a u sljedeće dvije tablice dana je struktura nezaposlenih na području

LAG-a, prema spolu i razini obrazovanja te prema spolu i starosti.

Podaci HZZ-a pokazuju da od ukupno 2692 nezaposlene osobe na području LAG-a, najviše

nezaposlenih ima SŠ za zanimanja do 3 god. i školu za KV i VKV radnike te SŠ za zanimanja

u trajanju od 4 i više godina.

U ukupnoj nezaposlenosti, najveći udio čine osobe od 55-59 godina starosti (15,56 %), kojima

je do mirovine ostalo nekoliko godina, a zatim slijedi dobna skupina od 50-54 godine (12,2 %),

koji su najvećim dijelom postali nezaposleni uslijed stečajeva i zatvaranja brojnih poduzeća.

Ranjivu skupinu čine mladi od 25-29 godina (12,1 %), koja ukazuje na potrebu usklađivanja

strukovnog obrazovanja s potrebama gospodarstva. Na području LAG-a udio nezaposlenih žena

(55,98 %) veći je nego udio nezaposlenih muškaraca (43,9 %), a to je najizraženije u općinama

Čavle i Kostrena.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

22 | 60

Tablica 12. Nezaposlene osobe na području LAG-a „VINODOL“ prema spolu i razini obrazovanja na dan 31.12.2014.g.

Općina i grad UKUPNO Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina Gimnazija

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

Fakulteti, akademije,

magisterij, doktorat

M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI

Grad Bakar 231 317 549 11 20 31 48 59 107 88 67 155 53 104 157 3 12 15 13 20 33 15 36 51

Grad Crikvenica 296 321 617 6 7 13 55 65 120 114 69 183 74 105 178 11 10 21 22 34 56 15 31 46

Grad Kraljevica 118 151 269 9 4 13 18 18 36 45 34 79 30 52 82 4 8 12 5 12 17 7 24 30

Grad Novi Vinodolski 145 140 285 3 5 7 28 23 52 59 38 97 34 40 74 3 9 12 12 12 24 7 12 19

Općina Čavle 194 319 514 9 31 40 34 62 96 87 82 170 40 77 117 4 6 10 12 22 34 9 38 48

Općina Kostrena 88 132 220 5 5 9 11 16 27 26 26 52 28 31 60 4 6 10 6 18 24 9 30 39

Vinodolska općina 111 127 238 1 1 2 27 37 63 46 31 77 31 37 68 1 6 7 3 4 7 3 10 13

LAG „VINODOL“ 1.183 1.507 2.692 44 73 115 221 280 501 465 347 813 290 446 736 30 57 87 73 122 195 65 181 246

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)

Tablica 13. Nezaposlene osobe na području LAG-a „VINODOL“ prema spolu i starosti na dan 31.12.2014.g.

Grad Bakar Grad Crikvenica Grad Kraljevica Grad Novi Vinodolski Općina Čavle Općina Kostrena Vinodolska općina LAG „VINODOL“

Godine starosti

M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI M Ž SVI

15-19 8 13 21 15 8 23 5 6 11 3 2 5 13 11 24 3 4 7 3 4 7 50 48 98

20-24 31 33 64 41 42 83 13 12 25 18 18 35 27 27 54 11 10 20 10 11 20 151 153 301

25-29 25 45 71 42 41 83 10 16 27 19 15 34 19 38 57 11 24 35 9 10 19 135 189 326

30-34 23 37 60 31 40 71 10 17 27 10 18 28 21 46 66 9 20 29 8 16 24 112 194 305

35-39 27 36 63 16 42 58 10 14 24 10 13 23 24 37 61 8 15 23 5 12 18 100 169 270

40-44 16 35 50 29 32 61 5 14 19 7 19 25 8 36 44 7 19 25 3 13 17 75 168 241

45-49 16 30 45 29 56 85 9 14 23 13 14 27 15 35 50 9 7 16 10 19 29 101 175 275

50-54 19 34 52 30 43 73 20 26 46 17 21 38 24 34 58 5 18 23 20 20 39 135 196 329

55-59 47 44 91 42 41 83 26 24 50 40 14 54 23 47 70 16 14 30 22 19 41 216 203 419

60-64 20 11 31 20 9 29 10 8 19 10 6 15 20 10 31 10 2 12 21 4 25 111 50 162

UKUPNO 231 317 549 296 321 617 118 151 269 145 140 285 194 319 514 88 132 220 111 127 238 1183 1507 2692

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), Statistika on-line

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

23 | 60

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

1.3.1. Broj i gustoća stanovnika

Prema Popisu stanovništva iz 2011 .g., područje LAG-a ima 44 109 stanovnika, što je 14,89 %

ukupnog broja stanovništva PGŽ. Demografsko kretanje stanovništva PGŽ je u blagom padu, broj

stanovnika manji je za 3,05 %, u odnosu na Popis iz 2001. g., no, na području LAG-a povećan je za

2,2 %. Najveći postotak porasta stanovništva imaju općine Kostrena (7,26 %) i Čavle (6,98 %), a

negativan prirast imaju gradovi Novi Vinodolski (-3,20 %) i Crikvenica (-1,99 %). Prosječna gustoća

naseljenosti je 64,58 st/km2, što je manje od gustoće naseljenosti PGŽ (82,55 st/km2) i RH (75,71

st/km2). Tablica 14. Broj i gustoća stanovnika područja LAG-a „VINODOL“

PROSTORNA JEDINICA

PO

VR

ŠIN

A

(km

²)

BR

OJ

ST

AN

OV

NI

KA

1981.g

.

BR

OJ

ST

AN

OV

NI

KA

1991.g

.

BR

OJ

ST

AN

OV

NI

KA

2001.g

.

BR

OJ

ST

AN

OV

NI

KA

2011.g

.

RA

ZL

IKA

2001./

2011

.g.

GU

ST

OĆ

A

NA

SE

LJE

N

OS

TI

2011.g

.

(st./k

m²)

Republika Hrvatska 56.594 4.601.469 4.784.265 4.437.460 4.284.889 -3,44% 75,71

Primorsko-goranska županija 3.588 304.038 323.130 305.505 296.195 -3,05% 82,55

PODRUČJE LAG-a 683 36.844 39.984 43.158 44.109 2,20% 64,58

Grad Bakar 125 7.469 7.577 7.773 8.279 6,51% 66,23

Grad Crikvenica 29 9.501 10.584 11.348 11.122 -1,99% 383,52

Grad Kraljevica 18 4.254 4.513 4.579 4.618 0,85% 256,56

Grad Novi Vinodolski 262 4.547 4.978 5.282 5.113 -3,20% 19,52

Općina Čavle 85 5.881 6.469 6.749 7.220 6,98% 84,94

Općina Kostrena 12 1.403 2.271 3.897 4.180 7,26% 348,33

Vinodolska općina 152 3.789 3.592 3.530 3.577 1,33% 23,53

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS); Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Popis stanovništva, kućanstava i

stanova 2011.

1.3.2. Demografska kretanja

Gledajući dva posljednja popisa stanovništva, područje LAG-a karakteriziraju pozitivni demografski

pokazatelji (+2,2 %), dok se na razini RH i PGŽ bilježi negativan demografski trend. Pozitivno

kretanje stanovništva imaju sve JLS u sastavu LAG-a, osim gradova Crikvenice i Novi Vinodolski.

Problem starenja stanovništva izražen je posljednjih 20 godina. Prosječna dob na području LAG-a

(43,6) je neznatno ispod županijskog prosjeka (43,9), ali ipak veća kad se promatra cijela RH (41,7). Tablica 15. Demografska kretanja na području LAG-a 2001.-2011.g.

Po

dru

čje

UK

UP

NO

0-6

go

din

a

0-1

4

go

din

a

0-1

7

go

din

a

0-1

9

go

din

a

Rad

no

sp

oso

bn

o

sta

no

vn

išt

vo

(1

5-6

4)

60

i v

iše

go

din

a

65

i v

iše

go

din

a

75

i v

iše

go

din

a

Pro

sje

čn

a

sta

ros

t

Ind

eks

sta

ren

ja

Ko

efi

cije

nt

sta

ros

ti

LAG 2001 43.158 2.548 6.461 8.075 9.257 28.509 9.193 6.603 2.418 40,5 101,3 21,6

LAG 2011 44.109 2.620 5.822 7.124 8.026 30.331 11.569 7.956 3.522 43,6 146 26,2

PGŽ 2001 305.505 17.900 42.835 54.529 62.691 201.527 68.558 49.469 17.584 41,0 109,4 22,6

PGŽ 2011 296.195 17.323 36.967 44.995 50.759 203.224 78.831 56.004 25.842 43,9 155,3 26,6

RH 2001 4.437.460 336.964 754.634 931.927 1.053.240 2.828.632 955.556 693.540 236.708 39,3 90,7 21,6

RH 2011. 4.284.889 296.204 652.428 797.855 896.605 2.873.828 1.031.373 758.633 344.230 41,7 115,0 24,1

Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS); Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. i 2011.g.

Uspoređujući općine i gradove u sastavu LAG-a, najviši indeks starenja ima Vinodolska općina (173),

a najmanji Općina Čavle (111,7).

Radno sposobno stanovništvo (15 - 64 godina) obuhvaća 68,76 % ukupne populacije područja LAG-

a u 2011. g., a u 2001. g. je obuhvaćao 66,06 %, što čini povećanje od 2,7 %. Vidljivo je smanjenje

broja mladih osoba do 19 godina i povećanje broja osoba od 60 i više godina. Udio radno sposobnog

stanovništva LAG-a u PGŽ iznosi 15 %, a na državnoj razini 1 %.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

24 | 60

Tablica 16. Prirodno kretanje stanovništva u 2013.g.

Živorođeni Umrli Prirodni prirast Vitalni indeks

Republika Hrvatska 39.939 50.386 -10.447 79,3

Primorsko - goranska 2.422 3.440 -1.018 70,4

Grad Bakar 62 84 -22 73,8

Grad Crikvenica 58 142 -84 40,8

Grad Kraljevica 37 39 -2 94,9

Grad Novi Vinodolski 36 75 -39 48,0

Općina Čavle 71 76 -5 93,4

Općina Kostrena 37 51 -14 72,5

Vinodolska općina 18 51 -33 35,3

LAG „VINODOL“ 319 518 -199 61,6

Izvor: Državni zavod za statistiku; Priopćenje – Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2013.g.

Prema podacima DZS-a na području LAG-a u 2013. g. više je umrlih nego rođenih, prirodni prirast

je negativan (-199), što je u skladu s trendom u PGŽ i RH. Negativno prirodno kretanje pokazuje i

vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je za područje LAG-a iznosio 61,6, u odnosu na vitalni

indeks PGŽ od 70,4 i RH od 79,3. Najviše rođenih u 2013. g. bilježi Općina Čavle (71), a najmanje

Vinodolska općina (18).

1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva

Tablica 17. Obrazovna struktura stanovništva na području LAG-a „VINODOL“

STANOVNIŠTVO STARO 15 I VIŠE GODINA PREMA SPOLU I ZAVRŠENOJ ŠKOLI NA PODRUČJU LAG-a PREMA POPISU STANOVNIŠTVA 2011.g.

LAG Muškarci Žene Muškarci % Žene %

Bez škole 250 50 200 20 80

1-3 razreda osnovne škole 151 24 127 15,9 84,1

4-7 razreda osnovne škole 1.973 436 1.537 22,1 77,9

Osnovna škola 6.125 2.290 3.835 37,4 62,6

Srednja škola10 23.136 12.552 10.584 54,3 45,7

Stručni studij11 2.792 1.510 1.282 54,1 45,9

Sveučilišni studij12 3.685 1.596 2.089 43,3 56,7

Doktorat znanosti 83 40 43 48,2 51,8

Nepoznato 92 49 43 53,3 46,7

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.g.

Prema podacima DZS-a iz 2011. g. na području LAG-a najviše stanovnika ima završenu srednju

školu, odnosno, njih 60,43 %, dok stručne i sveučilišne studije ima 16,92 %. Iz tablice je vidljiv

znatno veći udio žena u strukturi stanovništva bez škole, ili sa završenih 1 – 7 razreda OŠ.

1.3.4. Školstvo i kultura

Sustav odgoja i obrazovanja na području LAG-a obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i

srednjoškolsko obrazovanje (Prilog 9.). Visokoškolsko obrazovanje organizirano je u županijskom

administrativnom centru, Rijeci.

Predškolski odgoj i obrazovanje provodi se u 17 dječjih vrtića, od kojih su dva privatna (na području

Grada Bakra), a ostali su osnovani od strane grada, ili općine, na čijem području djeluju. Gradovi i

općine (osnivači dječjih vrtića), većim dijelom osiguravaju proračunska sredstva za sufinanciranje

boravka djece u vrtićima, dok manji dio troškova snose roditelji.

Postojeći dječji vrtići opremljeni su kvalitetno (oprema i namještaj), ali postoji potreba za proširenjem

kapaciteta. Općina Čavle završila je s izgradnjom novog objekta u 2015. g., dok se u Vinodolskoj

općini planira rekonstrukcija objekta Blaškovići, u naselju Grižane, za potrebe dječjeg vrtića. Na

području Grada Bakra planira se proširenje kapaciteta dječjeg vrtića u naselju Škrljevo.

10 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke

i srodne strukovne škole i gimnazije 11 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bolonji 12 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bolonji te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički

studij

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

25 | 60

Dječja igraonica je organizirana samo na području Grada Crikvenice i Općine Čavle, u sklopu

sportske dvorane. Potrebna su nova dječja igrališta (deficitaran broj), jer su postojeća uglavnom na

uređenim plažama pod koncesijom i u funkciji su obogaćivanja plažnih sadržaja, ili su u sklopu

dječjih vrtića i na raspolaganju su djeci koja pohađaju vrtićke programe.

Osnovne škole se susreću s problemom nedostatka prostora, stoga, OŠ Čavle planira dogradnju škole.

Također, veliki je nedostatak osnovne infrastrukture, poput školskih dvorana (određene škole nemaju

školsku dvoranu: OŠ Zvonka Cara u Crikvenici, OŠ Jurja Klovića Tribalj, OŠ Kostrena i OŠ Hreljin

u Bakru). Osnovnu glazbenu školu u Crikvenici pohađa 56 učenika, a u Novom Vinodolskom 47. Na

području LAG-a djeluju dvije srednjoškolske ustanove: SŠ dr. Antuna Barca (bilježi se smanjen broj

upisa u strukovna i obrtnička zanimanja) u Crikvenici i Pomorska škola (uređuju dodatne učionice

zbog povećanog broja učenika) u Bakru. Pri Pomorskoj školi djeluje i učenički dom „Tomislav Hero“,

koji je uređen u skladu s važećim standardima života i rada u učeničkim domovima.

Organizacije civilnog društva_______________________________________________________________

Kultura je neizostavni dio identiteta ovoga kraja, a tragove bogate, slavne i turbulentne povijesti od

zaborava čuvaju brojne udruge. Područje LAG-a broji ukupno 520 organizacija civilnog društva.

Ovako veliki broj registriranih udruga upućuje na zainteresiranost građana za udruživanje u različite

inicijative. Uglavnom djeluju na volonterskoj bazi u lokalnoj zajednici, s ciljem jačanja tradicijskih,

kulturnih, sportskih i mnogih drugih aktivnosti. Također, djeluju udruge i udruženja marginaliziranih

skupina: Roma, žena, mladih, umirovljenika, invalida, branitelja i dr. Ključni problemi s kojima se

suočavaju su nedostatak financijskih sredstava za rad, koja uglavnom osiguravaju kroz članarine i

proračuna JLS. Pored toga, problem predstavlja i nedostatak stručnog osoblja, kao i nedostatak

prostora za djelovanje. Tablica 18. Broj aktivnih udruga po JLS na području LAG-a „VINODOL“

JLS BROJ UDRUGA

Grad Bakar 95

Grad Crikvenica 135

Grad Kraljevica 48

Grad Novi Vinodolski 69

Općina Čavle 70

Općina Kostrena 65

Vinodolska općina 38

UKUPNO 520

Izvor: Ministarstvo uprave; Registar udruga u RH

Osim udruga, na ovim prostorima djeluju četiri katedre čakavskog sabora, koje njeguju čakavštinu

kao dijalektalni i jezični idiom, potiču književno stvaralaštvo na čakavštini, održavaju znanstvene

skupove, javne priredbe, književne večeri, posjete školama, rad s djecom i mladima, organizaciju

susreta čakavskih pjesnika. Zadaća im je produžiti život stoljećima njegovanom čakavskom jeziku,

tradiciji, nošnji i baštini.

Na području LAG-a djeluje 10 DVD-a (Bakar, Hreljin, Škrljevo, Zlobin, Crikvenica, Kraljevica, San

Marino - Novi Vinodolski, Čavle, Kostrena i Bribir) i dvije javne vatrogasne postrojbe (Javna

vatrogasna postrojba Crikvenica i Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke). Prema podacima

dobivenim od vatrogasnih društava, postoji potreba nabavke nove vatrogasne opreme, kao i potreba

za obnovom i uređenjem postojećih te izgradnjom novih vatrogasnih domova.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA

2.1. Rezultati analize stanja

Promatrajući prirodna obilježja, najvažniji potencijal LAG-a predstavlja blaga klima, kvalitetan zrak,

očuvana priroda, biološka raznolikost te spoj bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa.

Područje LAG-a karakteriziraju brojni izvori čiste podzemne vode, kojom se napajaju vodovodi.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

26 | 60

Raspoložive potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) na području LAG-a čine

energija vjetra, sunca, mora i vode. Najslabije je iskorištena energija mora, a unatoč tome što postoji

hidroelektrana u Vinodolu, nedovoljno je iskorišten hidropotencijal vinodolskog sliva.

Najkvalitetnije poljoprivredne površine nalaze se na području Vinodolske doline i Grobničkog polja.

Kvalitetna zemljišta nalaze se i na području Grobinštine, u zaleđu Bakarca i dijela Vinodola. Ova

zemljišta su od posebne važnosti za uzgoj posebnih kultura. Melioracijom i agrotehnikom mogu se

poboljšati njihova svojstva. Postoje uvjeti za razvitak sustava održive poljoprivrede, uvođenjem

integriranih ekološki i ekonomski prihvatljivih oblika gospodarenja i proizvodnje hrane za lokalno

tržište i potreba u turizmu. Područje LAG-a nije zagađeno industrijom i pesticidima, što predstavlja

dobar potencijal za bavljenje pčelarstvom i proizvodnju visokokvalitetnog meda, od kojeg su izuzetno

cijenjeni med od kadulje, vrijeska i ostalog mediteranskog bilja.

Jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti na području LAG-a je turizam, koji ima dugu tradiciju i

izvrsne preduvjete za razvoj raznih oblika selektivnog turizma (agroturizam, ruralne kuće za odmor,

odmor na vinskoj i mednoj cesti, kulturni, sportski, lovni i sl.). Osluškujući potrebe tržišta, prepoznaje

se potreba za proširenjem ruralne turističke ponude, i to u vidu spoja poljoprivrede i ruralnog

turizma kao komplementarnih djelatnosti. Realizacija prethodno navedenog predstavlja veliki

potencijal zapošljavanja u turizmu i poljoprivredi. Proizvodni potencijal šuma ne iscrpljuje se samo

kroz drvnu masu, već postoje i potencijali za proizvodnju raznih plodova, gljiva, ljekovitog bilja, lov

i ribolov. U šumama na području LAG-a nalazi se kvalitetno ljekovito, aromatično i jestivo bilje,

šumski plodovi, gljive i druge biljne sirovine.

Cestovna mreža ima zadovoljavajuću gustoću, ali lošije tehničke elemente i često nedostatnu

propusnost prometa, posebice tijekom ljetne turističke sezone. Stanje lokalnih i nerazvrstanih cesta

nije zadovoljavajuće, potrebna su asfaltiranja makadamskih kolnika te izgradnja pojedinih dionica

cesta, kako bi se postigla kontinuirana prometna cjelina.

Za siguran i održiv sustav vodoopskrbe potrebno je razvoj usmjeriti na integraciju postojećih

vodoopskrbnih podsustava, kao i na sanaciju vodnih gubitaka na glavnim objektima i vodoopskrbnim

mrežama. Sukladno Direktivi o pročišćavanju voda, potrebno je nastaviti izgradnju sustava

prikupljanja i odvodnje otpadnih voda i uravnotežiti ga sa sustavom vodoopskrbe.

Postoji potreba za proširenjem i uređenjem groblja, kao i za izgradnjom novih, radi popunjenosti

kapaciteta.

Veliki interes među lokalnim stanovništvom i turistima postoji za organizacijom i izgradnjom tržnica,

naročito seljačkih tržnica i tržnica ekoloških proizvoda.

Postoji potreba za izgradnjom novih infrastrukturnih sportskih objekata, poput sportskih dvorana,

zatvorenih bazena, zatvorenih teniskih terena, natkrivenih boćališta, biciklističkih staza, atletskih

staza itd.

Izražen je deficit smještajnih kapaciteta namijenjenih starijim i nemoćnim osobama, koji će, s

obzirom na demografske trendove starenja stanovništva, biti još izraženiji. Potrebna su i daljnja

ulaganja u sektor istraživanja i razvoja, povezivanje znanstvenih institucija s gospodarskim sektorom.

Također, potrebno je jačanje institucionalne mreže zadužene za programe razvoja poduzetništva i

povezanosti poduzetnika. Gledano na potrebe sektora turizma, potrebna su ulaganja u obnovu i

izgradnju hotelskog smještaja i kampova visoke kategorije, kojih na području LAG-a nedostaje, kao

i u izgradnju i održavanje biciklističkih i planinarskih staza, šetnica i sl. Svakako treba raditi na

smanjenju sezonalnosti u turizmu, što bi imalo pozitivan efekt na smanjenje sezonalnosti u

zapošljavanju. Najviše nezaposlenih osoba evidentirano je u zimskom razdoblju, kada je turizam

bitno smanjen. Postoji potreba za proširenjem kapaciteta dječjih vrtića i izgradnjom novih dječjih

igrališta, s obzirom da je njihov broj deficitaran. Organizacijama civilnog društva potrebna su veća

financijska sredstava za rad, stručno osoblje i prostori za djelovanje. Postoji potreba za ulaganjima u

rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vatrogasnih domova, kao i nabavku nove vatrogasne

opreme.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

27 | 60

2.2. Rezultati analize anketnih upitnika i održanih radionica

Kako bi LRS LAG-a bila što kvalitetnija i vjerodostojnija te kako bi omogućila što brži i produktivniji

razvoj cjelokupnog područja bilo je potrebno u proces prikupljanja podataka i izrade strategije

uključiti stanovništvo i poduzetnike koji će iznijeti svoja stajališta, probleme, dati projektne

prijedloge i prijedloge modela razvoja. Za analizu su korišteni podaci i informacije prikupljene

anketiranjem građana, poduzetnika, poljoprivrednika, udruga i ustanova putem Anketnih upitnika

(Prilog 10.). Upitnici su bili podijeljeni u pet područja: opći upitnici, upitnici za gospodarstvo,

turizam, poljoprivredu te javni i civilni sektor, a putem kojih se dobio uvid u stanje na cijelom

području LAG-a. Analiza stanja i prikupljenih upitnika činila je temelj za izradu SWOT analize

(oslikava poziciju u kojoj se područje LAG-a trenutno nalazi), kojom se definiraju glavne snage,

slabosti, prilike i prijetnje, koje karakteriziraju područje LAG-a.

Pored zaposlenika LAG-a veliki doprinos prikupljanju podataka putem Anketnih upitnika dali su i

članovi Radne skupine, koji su individualno podijelili upitnike prema JLS iz koje dolaze. Anketni

upitnici su podijeljeni na individualnim sastancima i svim održanim radionicama, dok su svima

zainteresiranima, koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati radionicama, isti bili dostupni za ispuniti

na internet stranici LAG-a i facebook profilu. Ispunjene upitnike mogli su dostaviti putem pošte,

elektroničke pošte, ili osobno u ured LAG-a, članovima Radne skupine, ili izrađivaču Strategije.

Korištenjem pristupa koji osigurava suradnju i uključenost svih dionika u izradu LRS u potpunosti su

ispunjena načela transparentnosti, jednakosti i konsenzusa.

Analiza upitnika po sektorima13______________________________________________________

I. Iz GOSPODARSKOG SEKTORA analizirano je 16 anketnih upitnika. Najčešći problemi s kojima

se gospodarstvenici susreću u svom poslovanju su zakoni i propisi, manjak stručne radne snage,

konkurencija, porezi i davanja te naplata potraživanja. Na rast poduzeća najviše bi ih potakli manji

porezi i davanja, financijska pomoć države za nova radna mjesta, beskamatni razvojni krediti,

redovita naplata potraživanja od kupaca, pravedniji zakoni, koji nisu podložni čestim izmjenama,

bolji pristup do investicijskih kredita banaka i niže kamatne stope.

II. Za POLJOPRIVREDNI SEKTOR anketne upitnike ispunilo je 14 poljoprivrednika, među kojima

je najviše pčelara. Najčešće prepreke i problemi s kojima se susreću su: tržišni pritisak jeftinijih

proizvoda iz uvoza, visoke cijene repromaterijala, nedovoljno razvijena mreža otkupljivača proizvoda

i ograničen pristup sredstvima za financiranje i investiranje. Većina ispitanika ima potrebe za

edukacijama, prvenstveno iz područja poljoprivrede, veterinarstva, pčelarstva, marketinga i

menadžmenta.

III. Iz područja TURIZMA, analizirano je 25 anketnih upitnika, najvećim dijelom iznajmljivača

apartmana i kuća za odmor. Većina ispitanika ističe nedovoljno razvijenu infrastrukturu za pružanje

ugostiteljskih i turističkih usluga, nedovoljnu brzinu interneta, nedovoljan broj restorana s

autohtonom kuhinjom, nedostatak sportskih sadržaja i parkirališta te nedovoljno organiziran prijevoz.

Navodi se i nedostatak obiteljskih parkova i sadržaja za djecu, agroturizama, tematskih staza,

avanturističkih parkova i sl. Kao najveći problemi u poslovanju ističu se složenost poreznih propisa,

previsoke porezne stope, ograničen pristup sredstvima za financiranje, niska razina suradnje s drugim

lokalnim/državnim institucijama i nedovoljno iskustvo u pripremi projekata. Kao viziju na kojoj se

treba temeljiti razvoj turizma prvenstveno se ističe zdravstveni, kulturni, ruralni i seoski te sportski i

lovni turizam.

IV. Iz JAVNOG I CIVILNOG SEKTORA prikupljeno je 17 anketnih upitnika, najvećim dijelom od

kulturnih i sportskih udruga. Većina anketiranih udruga djeluje u prostorima dobivenim na korištenje

od JLS ili dr. pravnih osoba, a prvenstveno se financiraju sredstvima proračuna JLS i vlastitim

13 Detaljna analiza anketnih upitnika po sektorima nalazi se u Prilogu 10.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

28 | 60

sredstvima. Kao najčešći problemi ističu se nedostatak sredstava za rad i manjak stručnog osoblja.

Poboljšanje uvjeta rada bilo bi moguće osiguranjem adekvatnog prostora i stručnim edukacijama.

V. OPĆE upitnike ispunilo je 30 osoba, svih dobnih skupina i različitih zanimanja. Prilikom ocjene

kvalitete pružanja usluga koje obavlja JLS većina ponuđenih usluga ocijenjena je s prosječnim

ocjenama (2,9 – 4). Najbolje ocijenjena usluga je zaštita od požara, a najlošije usluga izdavanja

suglasnosti i dozvola. Na području LAG-a, prema mišljenju anketiranih, nedostaje usluga prijevoza,

restorana s autohtonom ponudom, brige za starije i nemoćne, internet, PTT usluge, dječji vrtići,

parkovi, sportske dvorane i sl. Promatrajući područja na kojima treba temeljiti razvoj prvenstveno se

ističu turizam, poljoprivreda i usluge.

Cilj je povratak tradiciji bavljenja poljoprivredom, kao i povezivanje poljoprivredne proizvodnje i

turizma kroz povećanje ponude kvalitetnih proizvoda na sve zahtjevnijem tržištu. Prvenstveno treba

ojačati postojeću poljoprivrednu proizvodnju, povećati ulaganja u infrastrukturu i raditi na

povezivanju poljoprivrednika i ugostitelja, na način da se olakša distribucija i plasman

poljoprivrednih proizvoda kroz kratke lance opskrbe. Posebne napore treba uložiti u edukacije i

stjecanje potrebnih znanja i vještina iz područja poljoprivrede i ruralnog turizma, kako bi sve veći

broj ljudi, prvenstveno mladih, prepoznao mogućnosti koje im se nude na njihovom području,

iskoristio mogućnost zapošljavanja te na taj način osigurao uspješnu budućnost, a što bi u konačnici

rezultiralo smanjenjem odljeva kvalitetne radne snage s ruralnog područja. Navedene aktivnosti treba

provoditi u skladu s očuvanjem prirode i tradicijom, kako bi se zaštitio, očuvao i održao visok stupanj

prirodnih resursa i biološke raznolikosti za buduće naraštaje.

2.3. SWOT analiza

Na temelju napravljene analize stanja razvojnog okruženja i resursa područja LAG-a, Radna grupa

za izradu LRS pripremila je SWOT analizu. Dobiveni rezultati analize putem SWOT matrice

pokazuju postojeće stanje, kao i mogućnosti razvoja, te na taj način omogućuju definiranje strateških

ciljeva bitnih za područje LAG-a.

GOSPODARSKI ČIMBENICI

SNAGE SLABOSTI

• Tradicija bavljenja turizmom

• Poznata turistička destinacija

• Rastući trend ruralnog turizma

• Povoljni prostorni uvjeti za razvoj turističko-sportsko-

rekreativnih sadržaja

• Bogata i očuvana kulturna i povijesna baština

• Tradicija obrta i poduzetništva

• Postojanje poslovnih zona

• Bogata prirodna bioraznolikost

• Postojanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta

• Šume kao gospodarski i turistički (lovni) resursi

• Izrazita sezonalnost u turizmu

• Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine i

prirodnih vrijednosti u turističku ponudu

• Nedovoljan broj visokokategoriziranih kapaciteta i

izražena „apartmanizacija“

• Nepostojanje agroturističkih objekata

• Nedostatak koordinacije u razvoju turizma i

poljoprivrede

• Manjak stručnih kadrova (u turizmu i poljoprivredi)

• Zapušteno i nedovoljno iskorišteno poljoprivredno

zemljište

• Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, usitnjenost

poljoprivrednih parcela

• Nedovoljan broj tržnica, naročito za lokalne proizvode

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

• Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma

(ruralni, zdravstveni, lovni, kulturni, sportski i sl.)

• Veliki broj napuštenih autohtonih primorskih kuća

pogodnih za razvoj ruralnog i agroturizma

• Razvoj novih turističkih proizvoda

• Razvoj ugostiteljskih objekata baziranih na

tradicionalnoj gastro ponudi

• Porast potražnje za ekološkim, autohtonim i

tradicijskim proizvodima

• Globalna i nacionalna gospodarska kriza

• Starenje stanovništva

• Odljev kvalitetnih obrazovanih ljudskih resursa,

prvenstveno mlade populacije

• Visoki kriteriji prihvatljivosti korisnika za korištenje

sredstava iz EU fondova

• Nedovoljni kapaciteti za upravljanje razvojem te

pripremu i provedbu projekata

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

29 | 60

• Integriranje poljoprivrednih proizvoda u turističku

ponudu

• Revitalizacija poljoprivrede

• Bogata prirodna bioraznolikost kao osnova za okolišno

prihvatljivu i održivu poljoprivrednu proizvodnju

• Mogućnost razvoja ekološke poljoprivrede

• Promocija sportske destinacije (povezivanje sporta i

turizma u razvoju nove turističke ponude)

• Izgradnja i unapređenje sportske infrastrukture

• Izgradnja kapaciteta za nautički turizam (marine)

• Razvoj hotela i smještajnih objekata više kategorije

• Ulaganja u razvoj poslovnih zona

• Jačanje i promicanje poduzetništva

• Mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz EU

fondova

• Sporost državne administracije u ishođenju potrebnih

dozvola

• Česta izmjena zakonske regulative

• Opasnost od trajne devastacije prostora prekomjernom

izgradnjom objekata koji nisu u funkciji

• Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada

• Neplanska i neadekvatna gradnja

• Porast sive ekonomije u poljoprivredi, turizmu i

ugostiteljstvu

PRIRODNI I DRUŠTVENI ČIMBENICI

SNAGE SLABOSTI

• Povoljni prirodni resursi

• Blaga klima

• Bogatstvo i kvaliteta vodnih resursa

• Povoljan geoprometni položaj i dobra povezanost na

nacionalnoj i EU razini

• Bogata biološka raznolikost

• Očuvana priroda

• Nedovoljno iskorišteni postojeći prirodni i klimatski

resursi područja

• Nedovoljno iskorišten energetski potencijal područja

• Nedovoljna iskorištenost geostrateškog položaja LAG-a

• Nedovoljno razvijena prometna infrastruktura zaleđa

• Gostoprimstvo, ljubaznost domaćina

• Društvena tolerancija

• Veliki broj organizacija civilnog društva

• Postojanje organizirane pomoći u kući starijim

osobama

• Postojanje DVD-a na cijelom području LAG

• Veliki broj turističkih i kulturno - umjetničkih

manifestacija

• Postojeća infrastruktura u predškolskom,

osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju

• Postojanje LAG „VINODOL“

• Postojanje potporne institucije Poduzetnički centar

„Vinodol“

• Sustav turističkih zajednica

• Negativni demografski trendovi (prirodni prirast i

indeks vitalnosti)

• Manjak adekvatnih prostora za OCD

• Pomoć u kući starijim osobama nije organizirana na

cijelom području LAG-a

• Nedostatni kapaciteti za smještaj osoba starije životne

dobi

• Nedovoljno razvijena infrastruktura vatrogasnih

domova

• Loše usmjereni programi stipendiranja

• Nedostatna sredstva za održavanje i obnovu kulturnih i

prirodnih znamenitosti

• Nedovoljno razvijena elektronička i komunikacijska

infrastruktura

• Manjak javne infrastrukture prilagođene osobama s

invaliditetom

• Nedovoljni kapaciteti u odgojno – obrazovnim

ustanovama

• Manjak kapaciteta groblja

• Nedovoljan broj sportskih dvorana

• Nedovoljan broj sportsko-rekreacijskih objekata

• Nedovoljan broj dječjih igrališta

• Divlja odlagališta otpada

• Gubici vode u vodoopskrbnom sustavu zbog

nedovoljno razvijene mreže

• Nepokrivenost kanalizacijskim sustavom pojedinih

dijelova na području LAG-a

• Nedovoljno razvijen sustav odvodnje

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

30 | 60

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

• Veliki potencijal korištenja OIE

• Veliki dio područja pod NATUROM 2000

• Mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz EU

fondova za očuvanje okoliša i održivo korištenje

prirodnih resursa

• Klimatske promjene

• Neučinkovit sustav zaštite okoliša

• Rastući pritisci na okoliš

• Povezivanje i međusobna suradnja organizacija

civilnog društva

• Poticanje cjeloživotnog učenja

• Rast broja siromašnih osoba

• Nedovoljna osjetljivost društvene zajednice prema

socijalno ugroženim skupinama

• Kontinuirani proces depopulacije, starenja stanovništva

i deruralizacija

Temeljne snage područja LAG-a, koje treba staviti u funkciju ostvarivanja strateških ciljeva i

prioriteta su: povoljna klima, dobar geoprometni položaj, kvalitetni okoliš i prirodna baština, bogata

kulturno-povijesna baština i tradicija bavljenja turizmom. Navedene prednosti moguće je bolje

iskoristiti i prevladati probleme i slabosti.

Slabosti, odnosno ograničenja, koja u budućem razdoblju treba prevladati odnose se na nedovoljno

iskorištene prirodne resurse, izrazitu sezonalnost u turizmu, zanemarenu poljoprivredu, nedovoljnu i

neadekvatnu infrastrukturu (društvenu i socijalnu). Navedene slabosti potrebno je ukloniti, kako bi

se stvorili povoljniji i kvalitetniji uvjeti za rad i život stanovništva te time spriječili negativni

demografski trendovi.

Na području LAG-a postoje velike mogućnosti korištenja OIE, koji doprinose očuvanju biološke

raznolikosti. Cijelo područje LAG-a pogodno je za razvoj selektivnih oblika turizma (ruralni,

zdravstveni, lovni, kulturni, sportski i sl.) za koje WTO14 predviđa veliku potencijalnu potražnju.

Također, postoji mogućnost razvoja poljoprivrede, povezivanja i plasmana poljoprivrednih proizvoda

kroz razvoj ruralnog turizma.

Kao najveće prijetnje treba istaknuti starenje stanovništva, odljev kvalitetnih obrazovnih ljudskih

resursa (prvenstveno mlade populacije) i štetne utjecaje na okoliš. Za navedene prijetnje treba tražiti

rješenja, kako bi se negativni trendovi u budućnosti ublažili i sveli na najmanju moguću razinu.

Važno je istaknuti da LRS neće moći riješiti sve istaknute probleme i potrebe područja LAG-a,

obzirom da je isključivo vezana za mjere iz PRR, a i ograničena su financijska sredstva za njenu

provedbu.

3. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE LRS ZA PODRUČJE LAG-a

3.1. Razvojna vizija

Vizija predstavlja dugoročni cilj razvoja područja LAG-a, a u ostvarenju tog cilja trebaju biti

uključeni svi lokalni dionici, kao što su bili uključeni u njenom definiranju.

Vizija razvoja LAG-a proizlazi iz izvršene analize stanja, izrađene SWOT analize i cjelokupnog

dojma lokalne zajednice, ali u sebi sadrži i motivirajući element. Razvojna vizija LAG-a glasi:

14 WTO (World Tourism Organization) - Svjetska turistička organizacija

LAG „VINODOL“ - ruralno područje održivog društvenog razvoja na kojem su stvoreni uvjeti

za poljoprivrednu proizvodnju, turizam i kvalitetnu ruralnu infrastrukturu, poštujući povijesno

nasljeđe, prirodnu i tradicijsku baštinu – područje privlačno za život, rad i odmor!

Kao posebnost područja LAG-a treba istaknuti bogatu kulturno-povijesnu baštinu, bogatu

prirodnu raznolikost i očuvanost prirode, kao i tradiciju bavljenja poljoprivredom i turizmom –

djelatnosti, koje i u buduće trebaju činiti održivi razvoj područja LAG-a.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

31 | 60

3.2. Ciljevi, prioriteti i mjere LRS

Slika 2. Ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ 1.: Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora

U promatranom razdoblju, kao problemi LAG-a, ističu se stagnacija gospodarskog razvoja,

nezaposlenost (mladih osoba), neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i

nedovoljna usmjerenost gospodarskih grana za koje postoje prirodni preduvjeti (poljoprivreda i

prerada poljoprivrednih proizvoda). Poljoprivredni i prehrambeni sektor nužno je poticati i objediniti

kroz odgovarajuću i dosljednu potporu za produktivna ulaganja, kako bi se povećala konkurentnost,

produktivnost i ekonomska održivost gospodarstava. Ključne aktivnosti strateškog cilja 1. odnose se

na stvaranje okruženja koje bi poticajno djelovalo na razvoj i poboljšanje konkurentnosti

poljoprivrednog i prehrambenog sektora, a posljedično na zapošljavanje i optimalno korištenje

prirodnih gospodarskih resursa. U svrhu ostvarenja cilja bit će poticane inovacije, suradnja i razvoj

baze znanja.

Prioritet 1.1. Stvaranje uvjeta za razvoj konkurentnih i održivih poljoprivrednih

gospodarstava

Povijesno gledano, poljoprivreda je imala značajnu ulogu na području LAG-a. Međutim, okretanje

turizmu i dr. granama gospodarstva dovelo je do osjetnog napuštanja poljoprivrede te ona danas

zauzima nizak udio u ostvarenim gospodarskim prihodima. Kod većine poljoprivrednika s područja

LAG-a poljoprivreda se javlja kao dopunska djelatnost, ali sve više stanovništva pokazuje interes za

bavljenje poljoprivredom. Prvenstveni cilj je zainteresirati stanovništvo, iskoristiti prirodne

potencijale, stvoriti nova radna mjesta, obogatiti turističku ponudu i stvoriti pozitivne ekonomske

učinke. Poljoprivredni razvoj treba graditi kroz uključivanje mladih, educiranih ljudi u poljoprivredu

i stvaranje pozitivnog i dinamičkog ozračja za poduzetništvo u poljoprivredi. Ulaganja se odnose na

primarnu poljoprivrednu proizvodnju kroz povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava,

kao i na preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda. Zbog sve veće konkurencije, plasman

proizvoda treba tražiti u kratkim lancima opskrbe, povezivanju poljoprivrede i turizma, kroz plasman

proizvoda u lokalne ugostiteljske objekte, kao i kroz prodaju na samom poljoprivrednom

P 2.

1. RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI NA PODRUČJU LAG-A

1. POBOLJŠANJE KONKURENTNOSTI

POLJOPRIVREDNOG SEKTORA

2.

RAZVOJ PODRUČJA TEMELJEN NA PRIRODNOJ, TRADICIJSKOJ I POVIJESNOJ BAŠTINI

3.

ODRŽIV I RAVNOMJERAN RAZVOJ LAG PODRUČJA UKLJUČUJUĆI ODRŽAVANJE I STVARANJE RADNIH MJESTA

1.1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje (PRR 4.1.1.)

1.1.2. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda (PRR 4.2.1.)

1.1.3. Razvoj i održivost malih poljoprivrednih gospodarstava (PRR 6.3.1.)

2.1.1. Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarsatvu (PRR 6.2.1.)

2.1.2. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima (PRR 6.4.1.)

2.2.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša (PPR 4.4.1.)

3.1.1. Pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo (PRR 7.4.1)

P 1.

1.

STVARANJE UVJETA ZA RAZVOJ KONKURENTNIH I ODRŽIVIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

P 2.

2. OČUVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA, KRAJOLIKA I PRIRODNOG NASLIJEĐA

P 3.

1. POBOLJŠANJE LOKALNIH TEMELJNIH USLUGA I MALE INFRASTRUKTURE

CILJEVI PRIORITETI MJERE

19.3.1. Priprema aktivnosti suradnje

19.3.2. Provedba aktivnosti suradnje

19.4.1. Tekući troškovi i animacija

4. HORIZONTALNI CILJODRŽIVI RAZVOJ RURALNOG PODRUČJA KROZ CLLD PRISTUP

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

32 | 60

gospodarstvu. Posebnu prednost čini očuvana priroda koja pruža mogućnosti za bavljenje ekološkim

oblicima poljoprivrede, što u konačnici stvara visokovrijedan proizvod. Potrebno je poticati uvođenje

inovativnih i tehnološki naprednih proizvodnih procesa koji omogućuju stvaranje proizvoda s većom

dodanom vrijednošću te lakše pronalaze put do sve zahtjevnijih kupaca na tržištu.

CILJ 2.: Razvoj područja temeljen na prirodnoj, tradicijskoj i povijesnoj baštini

Područje LAG-a ističe se bogatom prirodnom, tradicijskom i kulturnom baštinom. Ciljem se želi

uvesti sustav planiranja aktivnosti razvoja područja na temelju postojećih raspoloživih potencijala.

Napore treba uložiti u održivo korištenje prostora i raspoloživih resursa koje je potrebno sačuvati za

buduće naraštaje. Očuvan i minimalno devastiran okoliš čini pretpostavku za razvoj poljoprivrede,

ekološke poljoprivrede i turizma, pa se opredjeljenje za ekološki održiv razvoj nameće, ne samo kao

izbor, već kao obveza. Očuvana prirodna, tradicijska i povijesna baština, kao i njena zaštita, doprinosi

jačanju čimbenika poslovnog okruženja, boljeg života građana, kao i diferencijaciji turističke ponude.

Prioritet 2.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na području LAG-a

Pored poljoprivrede, koja predstavlja primarnu djelatnost, treba razvijati i ostale nepoljoprivredne

djelatnosti, za koje postoji veliki potencijal na cijelom području LAG-a. Područje LAG-a pruža velike

mogućnosti za razvoj selektivnih oblika turizma, prvenstveno za razvoj ruralnog turizma i

agroturizama, koji spajaju klasičnu poljoprivrednu proizvodnju, smještaj te kupnju i degustaciju

proizvoda na domaćinstvu. Kroz razvoj agroturizama omogućilo bi se poljoprivrednim

proizvođačima da diversificiraju postojeću ekonomsku aktivnost te bi se na taj način stvorili pozitivni

uvjeti za plasman svojih proizvoda na samim gospodarstvima, temeljem kojih bi osigurali rast prihoda

i stvorili uvjete za povećanje vlastite proizvodnje. Također, treba razvijati i dr. nepoljoprivredne

djelatnosti, poput izrade suvenira, tradicijskih i umjetničkih obrta, kako bi se proširila ponuda i

stvorili uvjeti za cjelogodišnje poslovanje. Na taj način značajno bi se poboljšale mogućnosti

zaposlenja mladih, kao i radni uvjeti, što čini preduvjet ostanka ljudi na ruralnim područjima.

Prioritet 2.2. Očuvanje i zaštita okoliša, krajolika i prirodnog naslijeđa

Promatrajući područje LAG-a, koje se 68,4 % nalazi u NATURA 2000 području, pažnju treba

prvenstveno usmjeriti na očuvanje i zaštitu okoliša, krajolika i prirodnog naslijeđa. Posebno treba

navesti suhozide (čiju je tehniku gradnje prihvatilo i Ministarstvo kulture RH kao nematerijalno

kulturno dobro) na koje u velikoj mjeri nailazimo na području LAG-a. Način gradnje, odnosno,

slaganje kamena bez ikakvog vezivnog materijala, čini tradicijsku arhitekturu ovoga kraja koju treba

dalje njegovati putem raznih aktivnosti koje se turistički mogu bolje valorizirati (kroz uključivanje u

škole gradnje, ograđivanje poljoprivrednih nasada i sl.). CILJ 3.: Održiv i ravnomjeran razvoj LAG područja, uključujući održavanje i stvaranje

radnih mjesta

Jačanje razvoja i poboljšanje osnovne infrastrukture jedan je od preduvjeta za uravnoteženi

gospodarski rast na području LAG-a, kao i za jačanje socijalno-gospodarskih uvjeta života

stanovništva. Svrha ovog cilja je dostizanje standarda i podizanje kvalitete življenja ukupnog

stanovništva LAG područja na način da će se iskoristiti svi potencijali, prostorne osobitosti i

mogućnosti za razvoj, a što će omogućiti jednake uvjete u svim područjima LAG-a. Ovim ciljem

promiče se održivi društveni razvoj, tako što se vodi briga da se sadašnjim načinom življenja ne

ugrožava život budućih generacija, uz unapređenje sustava zaštite okoliša, djelovanje na sprječavanju

klimatskih promjena te podizanje svijesti stanovnika o zaštiti okoliša. S obzirom na zabilježeni odljev

kvalitetnih obrazovanih ljudskih resursa, posebice mlade populacije, ostvarenjem ovog cilja nastojat

će se spriječiti odlazak stanovništva otvaranjem novih radnih mjesta i očuvanjem postojećih.

Prioritet 3.1. Poboljšanje lokalnih temeljnih usluga i male infrastrukture

Ulaganjem u rekonstrukciju i izgradnju male infrastrukture stvaraju se preduvjeti za poticanje

društvenog i gospodarskog rasta i zaustavljanje negativnog depopulacijskog trenda. Za podizanje

kvalitete života nužno je voditi brigu o svim socijalno ranjivim dobnim skupinama te je nužno

osigurati prostore za provođenje programa za djecu predškolske dobi, osigurati prostore za društvene,

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

33 | 60

kulturne i dr. aktivnosti i potrebe. Pored ulaganja kojima se potiče rast i promicanje društveno

gospodarske održivosti ruralnog prostora, potrebno je poticati ulaganja kojima se doprinosi ekološkoj

održivosti, u skladu s planovima razvoja JLS. Projekti koji se odnose na zaštitu prirode životnog

prostora, i to kroz lokalno djelovanje pojedinaca, dovode do gospodarskog oživljavanja područja

LAG-a. Veći broj društvenih sadržaja i usluga, tj., kvalitetna i unaprijeđena infrastruktura te

integracija infrastrukturnog sustava, imat će pozitivan odraz na kvalitetu života i rada te ujednačen

razvoj područja LAG-a.

Cilj 4.: Održivi razvoj ruralnog područja kroz CLLD pristup

Cilj 4 predstavlja horizontalni cilj LRS i aktivnosti za njegovu realizaciju koristit će se u svim

segmentima politike ruralnog razvoja na području LAG-a, a imat će multiplicirajući učinak u

provedbi LRS. Kako su sredstva za provedbu LRS ograničena, LAG se za realizaciju prva tri cilja

fokusirao na mjere koje mogu postići najbolje efekte u kratkom vremenu s ograničenim sredstvima.

No, s druge strane, LAG će motivirati stanovništvo, ne samo za realizaciju projekata iz mjera prva tri

cilja, nego i ostalih aktivnosti, kao što je povezivanje, umrežavanje, razvoj turističkih proizvoda i

dodatne ponude, očuvanje i promocija kulturne i tradicijske baštine, zaštita okoliša i prirode,

promocija kulturnih i sportskih aktivnosti te intenziviranje promocije kulture života na ruralnom

prostoru.

Za određivanje ciljeva korišten je SMART model prema kojem su razvojni ciljevi definirani tako da

su jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s određenim rokovima. U postavljenim ciljevima može se jasno

odrediti što se i zašto želi postići te je moguće izmjeriti vrijednost parametara u sadašnjosti, odnosno,

očekivanu vrijednost u budućnosti. Ciljevi su postavljeni na način da budu izazovni, ali i realni s

dostižnim indikatorima (Prilog 11). Ciljevi doprinose rješavanju problema i potreba prepoznatih na

području LAG-a te je poznat vremenski okvir unutar kojeg će se postići promjene. Sve mjere i

operacije obuhvaćene LRS su usmjerene na konkretne projekte, koji su u skladu s PRR te je realno

za pretpostaviti da će se navedeni projekti u navedenom razdoblju realizirati.

3.3. Opis mjera i operacija za dostizanje ciljeva uključujući , definiranje korisnika

kriterija prihvatljivosti i očekivanih rezultata

U ovom poglavlju opisane su mjere čijom se provedbom planiraju ostvariti ciljevi predloženi u LRS.

Svaka odabrana mjera u skladu je s jednim tipom operacije iz PRR, a poveznica je navedena u opisu

mjere. U opisu mjere, također, naveden je direktan i indirektan doprinos fokus područjima iz PRR.

Opći uvjeti koji se primjenjuju na sve mjere LRS LAG-a su:

- korisnik mora zadovoljiti uvjete prihvatljivosti za tip operacije propisane PRR, provedbenim

propisima i ovom LRS,

- korisnik mora imati stalno prebivalište, ili biti registriran, ili imati podružnicu unutar područja

koje obuhvaća odabrani LAG,

- korisnik mora biti odabran na natječaju koji je raspisao odabrani LAG,

- korisnik mora imati podmirene financijske obveze prema državnom proračunu,

- projekt mora biti u skladu s vrstom i intenzitetom javne potpore, najmanjim i najvišim iznosom

javne potpore, prihvatljivim korisnicima, prihvatljivim ulaganjima, uvjetima prihvatljivosti,

prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te općim uvjetima koji su navedeni u Programu i

provedbenim propisima za pojedinu mjeru, podmjeru, tip operacije,

- projekt se mora provoditi na području odabranog LAG-a,

- kod projekata koji mogu imati negativan utjecaj na okoliš, ulaganju mora prethoditi procjena

očekivanog utjecaja na okoliš u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) i Uredbom o

procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 15,

15 U skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), provodi se i procjena utjecaja na ekološku mrežu za zahvat ili njegove

dijelove, a koji bi sami po sebi ili u kombinaciji s drugim zahvatima mogli imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i

cjelovitost ekološke mreže Natura 2000

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

34 | 60

- najviši iznos vrijednosti projekta za koji korisnik podnosi zahtjev za potporu u podmjeri 19.2.

iznosi do 100 000 eura u protuvrijednosti u kunama, ili do najvišeg iznosa propisanog PRR i

provedbenim propisima za pojedinu mjeru, podmjeru, tip operacije, ukoliko je iznos manji od

100 000 eura,

- najviši iznos javne potpore po projektu za koju korisnik podnosi zahtjev za potporu u podmjeri

19.2. iznosi do 100 000 eura u protuvrijednosti u kunama, ili do najvišeg iznosa propisanog PRR

i provedbenim propisima za pojedinu mjeru, podmjeru, tip operacije, ukoliko je iznos manji od

100 000 eura,

- troškovi su prihvatljivi sukladno listi prihvatljivih troškova objavljenima uz nacionalne natječaje

i moraju biti sukladni prihvatljivim troškovima propisanih na razini svake mjere ove LRS,

- osim prihvatljivih troškova propisanih na razini svake mjere, sljedeći opći troškovi su

prihvatljivi: usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, savjetovanja, uključujući izradu studija

izvodljivosti. Navedeni troškovi su prihvatljivi, ako su nastali nakon 1. siječnja 2014. godine,

- limiti prihvatljivih općih troškova su uređeni pravilnikom kojim se uređuje provedba pojedinog

tipa operacije iz Programa i/ili nacionalnim natječajem te općenito ne mogu biti viši od 10%

ukupnih troškova projekta na koji se odnose,

- nematerijalni troškovi navedeni u dijelu „prihvatljivi troškovi“ kod pojedinih mjera su: kupnja

ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i

održavanje žigova i ostala nematerijalna ulaganja,

- ukoliko nije drugačije navedeno u dijelu „prihvatljivi troškovi“ kod pojedinih mjera,

neprihvatljivi troškovi su: PDV (osim ako nije povrativ u okviru nacionalnog zakonodavstva o

PDV-u), ostali porezi, naknade, doprinosi, kamate; jednostavna zamjena investicije, troškovi

vezani uz ugovor o najmu, kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje,

kupovina životinja te kupovina i sadnja jednogodišnjeg bilja; troškovi nastali prije prijave na

natječaj, osim općih troškova.

Kriteriji odabira projekata opisani su na razini svake mjere LRS-a, a u Prilogu 12. nalaze se jasne i

mjerljive tablice bodovanja za svaku mjeru LRS, što ukazuje na transparentnost, kako prilikom izrade

LRS, tako i u njenoj budućoj provedbi.

Izlazni pokazatelji i očekivani rezultati opisani na razini svake mjere, detaljno su razrađeni u Prilogu

11., zajedno s učincima na nivou LRS.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

35 | 60

PRIORITET 1.1. - STVARANJE UVJETA ZA RAZVOJ KONKURENTNIH I ODRŽIVIH POLJOPRIVREDNIH

GOSPODARSTAVA

MJERA 1.1.1 Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

Opis mjere

Mjera omogućava ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju s ciljem poboljšanja ukupne učinkovitosti i održivosti

poljoprivrednih gospodarstava, uključujući i zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Naglasak će biti na

povećanju poljoprivredne proizvodnje, a poticati će se i ulaganje u nove tehnologije, čime će se smanjiti troškovi

proizvodnje i poboljšat će se kvaliteta proizvoda, a samim time ostvariti će se pozitivan učinak na dohodak. Ova

operacija povezana je s Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. - 2018., kojim se sufinancira ulaganja u

restrukturiranje postojećih vinograda i Nacionalnim pčelarskim programom za razdoblje 2014. - 2016. Osim podizanja

novih nasada voćnjaka, putem ove mjere sufinancirat će se i ulaganja u podizanje novih nasada vinograda s

pripadajućom opremom i infrastrukturom, dok ulaganja u primarnu pčelarsku proizvodnju nisu predviđena.

Mjera je usklađena s tipom operacije 4.1.1. iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020.

Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 2A16, a indirektno FP 2B17, 3A18, 4B19, 4C20, 5A21, 5B22, 5D23 i 6A24

Korisnici mjere

• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika

• Ekonomska veličina korisnika prilikom prijave na natječaj ne smije biti manja od 6000 EUR ukoliko ulažu u sektor

voća, povrća i cvijeća, odnosno manja od 8000 EUR za ulaganja u ostalim sektorima

Kriteriji prihvatljivosti

• Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Priloga I. Ugovoru o EU, osim proizvoda ribarstva

• Korisnik je dužan izraditi poslovni plan ukoliko vrijednost ukupno prihvatljivih troškova iznosi više od 200.000,00

HRK te za sve zajedničke projekte

• Ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za dostizanje

tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za poljoprivredno gospodarstvo ili

mladim poljoprivrednicima unutar najviše 24 mjeseca od datuma uspostavljanja gospodarstva

• Kod ulaganja u navodnjavanje (oprema/infrastruktura) primjenjuje se niz posebnih uvjeta u skladu s uvjetima

Okvirne direktive o vodama, sukladno relevantnim propisima

• U slučaju građenja novih sustava navodnjavanja na kraju ulaganja korisnik mora imati vodopravnu dozvolu za

zahvaćanje voda za navodnjavanje od nadležnog tijela

Prihvatljivi troškovi

• Ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj

jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje,

zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda; ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih

poljoprivrednih proizvoda; ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila,

uključujući sektor vinogradarstva; ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,

isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino; ulaganje u izgradnju i/ili

opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu, te poboljšanje postojećih

sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije

projekta (do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih ulaganja) te nematerijalni i opći troškovi

Potpora

• Najniža vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 5000 EUR

• Najviša vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 90 000 EUR

• Intenzitet javne potpore od 50 % može se uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova u slučajevima opisanima u

PRR, ali i u slučajevima koje procjenjuje sam LAG i to:

o kod inovativnog karaktera projekta na lokalnom nivou,

16 Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja

sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije 17 Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove 18 Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, proizvođačkim grupama i organizacijama te međustrukovnim organizacijama

19 Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima 20 Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom 21 Povećanje učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi 22 Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane 23Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost 24 Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

36 | 60

o kod projekta od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu,

o kod javnog pristupa provedenom projektu

• Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imat će tradicionalno prepoznatljivi sektori (vinogradarstvo, maslinarstvo, voće i povrće te

stočarstvo), udruženja proizvođača, ekološki proizvođači, mladi poljoprivrednici, ili žene svih dobnih skupina te

stvaranje novih radnih mjesta.

Izlazni pokazatelji

Broj prijavljenih i isplaćenih projekata, vrijednost isplaćene potpore, broj stvorenih radnih mjesta (FTE)

Očekivani rezultati

PG na području LAG-a, koja su dobila potporu; povećanje udjela mladih poljoprivrednika; povećanje udjela žena kao

nositelja PG-a; stvorena radna mjesta/broj projekata; udio financiranih projekata iz prioritetnih sektora

MJERA 1.1.2. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda

Opis mjere

Mjera omogućava ulaganja u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda, a namijenjena je primarnim

poljoprivrednim proizvođačima i onima kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Provedbom

mjere pridonijet će se povećanju konkurentnosti proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području te omogućiti

modernizacija postojećih prerađivačkih kapaciteta.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 3A25, a indirektno FP 5B26 i 6A27

Korisnici mjere

• Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I. Ugovora o EU Kriteriji prihvatljivosti

• Ulaganja se moraju odnositi na preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka I Ugovora o

EU ili pamuka, osim proizvoda ribarstva

• Korisnik je dužan izraditi poslovni plan ukoliko vrijednost ukupno prihvatljivih troškova iznosi više od 200.000,00

HRK

• Ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za dostizanje

tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za poljoprivredno gospodarstvo

(sukladno članku 17. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013)


• Ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za klanje, rasijecanje,

preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog

bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina, komine masline, za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za

preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te

ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata radi

realizacije projekta te nematerijalni i opći troškovi

Potpora

• Najniža vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 10 000 EUR

• Najviša vrijednost javne potpore po investiciji iznosi 90 000 EUR

• Intenzitet javne potpore od 50 % se može uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova u slučajevima opisanima u

PRR, ali i u slučajevima koje procjenjuje sam LAG i to:



o kod javnog pristupa provedenom projektu.

• Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imati će tradicionalno prepoznatljivi sektori: proizvodnja meda, maslinarstvo, mljekarstvo i

prerada voća i povrća; udruženja proizvođača; stvaranje novih radnih mjesta.

25 Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, proizvođačkim grupama i

organizacijama te međustrukovnim organizacijama 26 Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane 27 Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

37 | 60

Izlazni pokazatelji



Stvorena radna mjesta/broj projekata; udio financiranih projekata iz prioritetnih sektora

MJERA 1.1.3. Razvoj i održivost malih poljoprivrednih gospodarstava

Opis mjere

Glavni razlozi nepovoljne strukture poljoprivrednih gospodarstava su vrlo velik broj malih poljoprivrednih

gospodarstava slabe gospodarske održivosti čiji je razvoj nužno dodatno potaknuti. Mjera pruža pomoć malim,

potencijalno održivim poljoprivrednim gospodarstvima orijentiranim na tržišnu proizvodnju u skladu sa zahtjevima

koje postavlja tržište, ali im nedostaju glavni resursi. Malim poljoprivrednim gospodarstvima, pružit će mogućnost

dostizanja gospodarske održivosti, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 2A28, a indirektno FP 2B29 i 3A30

Korisnici mjere

• Mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, koja se nalaze u kategoriji ekonomske

veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2000 EUR do

7999 EUR Kriteriji prihvatljivosti

• Potpora je ograničena na mikro i mala poduzeća

• Korisnik treba podnijeti poslovni plan, koji treba u potpunosti biti proveden u razdoblju kraćem od tri godine

• U poslovnom planu poljoprivrednici trebaju jasno definirati ulaze, aktivnosti i ciljeve, koje će postići kroz sljedeće

tri godine

• Procjena poslovnog plana (pokazatelja koji se odnose na kvalitetu i održivost)


• Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili

opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju

infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade

proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete

poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i opremanje objekata za prodaju i

prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup poljoprivrednog

zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

Potpora

• Potpora će se dodijeliti u obliku paušalnog iznosa za provedbu poslovnog plana kako bi se osigurao održiv rast i

razvoj poljoprivrednog gospodarstva i to:

o do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 15 000 EUR po korisniku (samo jednom u cijelom

programskom razdoblju)

• Potpora se isplaćuje u dvije rate u vremenu od najviše tri godine

• Isplata zadnje rate uvjetovana je provedbom aktivnosti iz poslovnog plana u propisanom vremenskom razdoblju

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imat će tradicionalno prepoznatljivi sektori: vinogradarstvo, pčelarstvo, maslinarstvo, voćarstvo/

povrtlarstvo i stočarstvo; ekološki proizvođači; mladi poljoprivrednici, ili žene svih dobnih skupina; stvaranje novih

radnih mjesta

Izlazni pokazatelji



PG na području LAG-a, koja su dobila potporu; povećanje udjela mladih poljoprivrednika; povećanje udjela žena kao

nositelja PG-a, stvorena radna mjesta/broj projekata; udio financiranih projekata iz prioritetnih sektora

28 Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja

sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije 29 Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove 30 Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, proizvođačkim grupama i organizacijama te međustrukovnim organizacijama

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

38 | 60

PRIORITET 2.1. - RAZVOJ NEPOLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI NA PODRUČJU LAG-a

MJERA 2.1.1 Pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu

Opis mjere

Ovom mjerom želi se stvoriti alternativa za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na poljoprivrednim

gospodarstvima, koja posluju u otežanim uvjetima baveći se isključivo primarnom poljoprivrednom proizvodnjom.

U okviru ove mjere poticat će se diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava u ruralnom području kao što su svi

oblici ruralnog turizma, zatim, prerada, marketing i izravna prodaja lokalnih proizvoda, tradicijski, umjetnički obrti

izrada suvenira te pružanje usluga u ruralnom području. Potpora za ulaganje u pružanje usluga u poljoprivredi će se

dodijeliti kako bi se pružale usluge trećim stranama.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6A31

Korisnici mjere

• Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika

• Fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana OPG-a koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost

• Korisnik pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu PG od najmanje

1000 EUR i upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije prijave na natječaj


• Ulaganje se odvija na području JLS u kojoj je sjedište PG-a u naselju s najviše 5000 stanovnika

• Ukoliko je korisnik fizička osoba u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva,

prebivalište korisnika mora biti ili u naselju gdje se ulaganje provodi ili u sjedištu OPG-a


• Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do podnošenja zahtjeva za potporu

• Korisnik mora podnijeti poslovni plan kojeg treba u potpunosti provesti u razdoblju manjem od tri godine

• Prihvatljive aktivnosti u skladu su s važećim strateškim ili planskim dokumentima

• Pružatelji usluga trebali bi uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuću evidenciju sukladno nacionalnim propisima

najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazali pružanje usluga trećim stranama


• Potpora se dodjeljuje za aktivnosti ruralnog turizma, preradu, marketing i izravnu prodaju lokalnih proizvoda,

tradicijske i umjetničke obrte, izradu suvenira, pružanje usluga u ruralnom području

• Prerada svih vrsta ulaznih sirovina je prihvatljiva, ali produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije

obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU

Potpora

• Potpora se dodjeljuje u obliku paušalnog iznosa za provedbu poslovnog plana 100 % ukupnih prihvatljivih

troškova, odnosno 50 000 EUR po korisniku (samo jednom u cijelom programskom razdoblju)

• Potpora se isplaćuje u dvije rate u vremenu od najviše tri godine

• Isplata zadnje rate uvjetovana je provedbom aktivnosti iz poslovnog plana u propisanom vremenskom razdoblju

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imati će: aktivnosti ruralnog turizma te prerada ljekovitog i aromatičnog bilja, ponuda lokalnih

poljoprivrednih proizvoda i tradicionalnih jela, aktivnosti koje provodi žena, zadržavanje postojećih i stvaranje novih

radnih mjesta.

Izlazni pokazatelji

Broj prijavljenih i isplaćenih projekata, vrijednost isplaćene potpore, broj očuvanih i broj stvorenih radnih mjesta

(FTE)


Povećanje udjela žena kao nositelja PG-a, očuvana i stvorena nova radna mjesta obzirom na broj projekata; udio

financiranih projekata, koji u ponudi imaju tradicionalna jela

MJERA 2.1.2. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Opis mjere

Mjera će doprinijeti unapređenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih

mjesta i povećanju prihoda gospodarskih subjekata prvenstveno kroz razvoj svih oblika ruralnog turizma utemeljenog

na prirodnoj, tradicijskoj i povijesnoj baštini. Cilj mjere je pružiti ekonomsku aktivnost, koja će privući ljude da žive

31 Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

39 | 60

i rade u ruralnim područjima provođenjem aktivnosti vezanih za ruralni turizam, ali i preradu, marketing i izravnu

prodaju lokalnih proizvoda, tradicijske i umjetničke obrte, izradu suvenira i pružanje usluga u ruralnom području

Mjera je usklađena s tipom operacije 6.4.1. iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. - 2020..

Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6A32

Korisnici mjere


• Fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana OPG-a koji pokreću ili razvijaju nepoljoprivrednu djelatnost

• Korisnik pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu najmanje 2.000

EUR i upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije prijave na natječaj Kriteriji prihvatljivosti

• Ulaganje se odvija na području JLS u kojoj je sjedište PG-a u naselju s najviše 5000 stanovnika


• Korisnik mora biti registriran, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za specifičnu djelatnost koja je vezana uz

planirano prihvatljivo ulaganje najkasnije do trenutka podnošenja zahtjeva za konačnu isplatu

• Prihvatljive aktivnosti u skladu su s važećim strateškim i planskim dokumentima

• Pružatelji usluga trebali bi uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuću evidenciju sukladno nacionalnim propisima

najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazali pružanje usluga trećim stranama


• Građenje ili rekonstrukcija objekata, nabava novih strojeva i opreme, uključujući računalni softver, do tržišne

vrijednosti imovine te opći troškovi

• Ulaganja unutar ove mjere odnose se na: ruralni turizam, preradu, marketing i izravnu prodaju lokalnih proizvoda;

tradicijske, umjetničke obrte, izradu suvenira; pružanje usluga u ruralnom području

• Prerada svih vrsta ulaznih sirovina je prihvatljiva, ali produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije

obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU

Potpora

• Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 3500 EUR; a najviša 90 000 EUR.

• Intenzitet javne potpore iznosi 70 % ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih

bodova (do maksimalno 90 %) u slučajevima koje procjenjuje sam LAG i to:



o kod javnog pristupa provedenom projektu

• Potpora se dodjeljuje prema “de minimis” pravilu

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imati će: ulaganja u ruralni turizam te preradu ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja,

rekonstrukcija i opremanje postojećih objekata, ponuda lokalnih poljoprivrednih proizvoda i tradicionalnih jela;

ulaganja koje provodi žena; broj stvorenih radnih mjesta (FTE)

Izlazni pokazatelji



Povećanje udjela žena kao nositelja PG-a, očuvana i stvorena nova radna mjesta obzirom na broj projekata; veći udio

financiranih projekata, koji u ponudi imaju tradicionalna jela

32 Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

40 | 60

PRIORITET 2.2. - OČUVANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA, KRAJOLIKA I PRIRODNOG NASLIJEĐA

MJERA 2.2.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša

Opis mjere

Mjera je usmjerena na ulaganja za obnovu staništa i krajobraznih obilježja, uključujući izgradnju i obnovu zelene

infrastrukture, tradicionalnih suhozida, zaštitu stoke od velikih zvijeri te obnovu lokvi, čime se osigurava očuvanje

raznih vrsta i ugroženih staništa.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 4A33, a indirektno FP 4B34 i 4C35

Korisnici mjere


• Javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima

• JLS i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti i zaštite okoliša


• Ulaganje mora biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i prirode

• Mjesto ulaganja mora biti na zemljištu koje se koristi u poljoprivredne svrhe

• Korisnici koji obnavljaju staništa važna za očuvanje bioraznolikosti, a koja se nalaze na poljoprivrednom

zemljištu, koje nije održavano sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, moraju biti u skladu s mjerama višestruke

sukladnosti najkasnije godinu dana nakon početka korištenja ove mjere


• Ulaganja u izgradnju terasa, podizanje suhozida i živica, uklanjanje invazivnih stranih vrsta sa poljoprivrednog

zemljišta, nabava električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka), izgradnja

novih i obnova postojećih nastambi za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri, obnova

staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za

napajanje stoke te kupnja zemljišta za realizaciju projekta do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

projekta te nematerijalni i opći troškovi

Specifični kriteriji prihvatljivosti

Podizanje suhozida:

• podizanje suhozida moguće je samo na lokacijama gdje su suhozidi bili tradicionalno prisutni i gdje je ranija

lokacija suhozida jasno vidljiva.

Sadnja živice:

• treba se sastojati od minimalno tri različite listopadne biljne vrste.

Uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta:

• prisutnost invazivnih vrsta na poljoprivrednom zemljištu

Nabava električnog pastira s pripadajućom opremom i autohtonog pastirskog psa (Tornjak):

• za poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom

• za uzgoj/držanje stoke na području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri

• područja prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri formalno su definirana u službenim izvješćima, stanje

populacije vuka i risa te usvojeni plan gospodarenja medvjedom bit će navedeno u pravilnicima

• obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu koje nije održavano sukladno

dobroj poljoprivrednoj praksi s obzirom na vrstu korištenja

• primjena na zaraslom poljoprivrednom zemljištu ili poljoprivrednom zemljištu koje je u procesu zarastanja

potrebno je obnoviti travnjačko stanište i ukloniti grmlje i drugo drvenasto raslinje

• aktivnosti će biti usmjerene i na poljoprivredna zemljišta izvan ARKOD-a, uz obvezu da se obnovljeno

poljoprivredno zemljište naknadno registrira u ARKOD

Obnova zapuštenih lokvi za napajanje stoke:

• obnova zapuštenih lokvi za napajanje stoke, prisutnost zaraslih/zapuštenih lokvi na područjima s ekstenzivnim

uzgojem stoke

Potpora

• Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 600 EUR

• Najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 80 000 EUR

33 Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, u područjima mreže Natura 2000. i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima, i poljoprivrede velike prirodne vrijednosti, kao i stanja europskih krajobraza 34 Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima 35 Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

41 | 60

• Intenzitet javne potpore iznosi 100 % ukupno prihvatljivih troškova

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imati će: obnova suhozida i izgradnja tradicionalnih terasa, korisnici uključeni u Mjere 10 i 11 iz

PRR RH te ulaganja na području Nature 2000

Izlazni pokazatelji

Broj prijavljenih i isplaćenih projekata, vrijednost isplaćene potpore


Veći udio ulaganja u Natura 2000 područje, veći udio ulaganja u prioritetne sektore, veći udio korisnika uključenih u

M10 i M11 iz PRR

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

42 | 60

PRIORITET 3.1. - POBOLJŠANJE LOKALNIH TEMELJNIH USLUGA I MALE INFRASTRUKTURE

MJERA 3.1.1. Pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

Opis mjere

Zaostajanje u gospodarskom razvoju, nerazvijena prateća infrastruktura te dostupnost usluga i uvjeta za život dovelo

je do smanjenja broja stanovnika ruralnih područja te nedostatka interesa mladih obitelji da žive i rade u ruralnim

područjima. Zbog toga se ovom mjerom želi poboljšati životne uvjete u ruralnim sredinama, doprinijeti atraktivnosti

sela i njegovom razvojnom potencijalu za druge aktivnosti te potaknuti rast društveno-ekonomske održivosti.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6B36

Korisnici mjere

• JLS

• Trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS

• Javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači JLS osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i

regionalnih razvojnih agencija

• Udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima

od posebnog interesa za lokalno stanovništvo Kriteriji prihvatljivosti

• Ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5000 stanovnika

• Ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškom razvojnom dokumentacijom i prostornim planom JLS

• Korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje 5 godina od

konačne isplate sredstava


• Troškovi građenja i opremanja objekata za sportske i zabavne aktivnosti (društvenih domova, vatrogasnih domova,

planinarskih domova i skloništa, kulturnih centara), dječjih igrališta, sportskih i rekreacijskih površina i objekata,

objekata za sportski ribolov, rekreacijskih zona na rijekama i jezerima, biciklističkih staza, turističkih

informativnih centara, tematskih putova i parkova, objekata za predškolski odgoj i obrazovanje (dječjih vrtića i

sl.), javnih površina (javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, lokalnih

tržnica, groblja itd.), uključujući i IT hardver i softver do tržišne vrijednosti te opći troškovi.

Potpora

• Najniža vrijednost javne potpore po projektu iznosi 15 000 EUR

• Najviša vrijednost javne potpore po projektu iznosi 100 000 EUR

• Intenzitet javne potpore iznosi do 100 % ukupno prihvatljivih troškova

• Ukoliko to omoguće relevantni nacionalni pravilnici, intenzitet javne potpore može se uvećati za dodatnih 20

postotnih bodova u slučajevima koja procjenjuje sam LAG i to:

o kod inovativnog karaktera projekta na lokalnom nivou

o kod projekta od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu

o kod projekta koji osigurava javni pristup istom

Kriteriji odabira

Prednost pri odabiru imat će: tematski parkovi povezani sa promocijom poljoprivrede i lokalnih prepoznatljivih

proizvoda te ulaganja u tržnice domaćih proizvoda, dječja igrališta, ulaganja u rekonstrukciju postojećih objekata.

Izlazni pokazatelji



Udio stanovništva koji ima koristi od poboljšanih usluga, veći udio ulaganja u prioritetne sektore, stvorena radna

mjesta obzirom na broj projekata.

36 Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

43 | 60

HORIZONTALNI CILJ 4 – ODRŽIVI RAZVOJ RURALNOG PODRUČJA KROZ CLLD PRISTUP

MJERA 19.3.1. Priprema aktivnosti suradnje LAG-a

Opis mjere

Cilj ove mjere je priprema projekata suradnje, kako bi budući projekti suradnje bili bolje i uspješnije realizirani.

Pripremna suradnja može se odnositi na međuteritorijalne/transnacionalne projekte suradnje.

Potreba za ovom mjerom proizlazi iz dosadašnjeg iskustva suradnje sa drugim LAG-ovima. Naime, pripremne

aktivnosti, zahtijevaju i značajna financijska sredstva. Stoga se provedbom mjere očekuje kvalitetnija procjena koristi

potencijalnog projekta suradnje za područje LAG-a, njegove stanovnike te dostizanje ciljeva LRS.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6B37, a indirektno FP 1A38, 1B39, 3A40 i 4A41

Korisnici mjere

• LAG „VINODOL“


• Tematska područja pripremne suradnje moraju biti u skladu sa budućim projektom suradnje.

Teme: očuvanje i promocija kulturne i tradicijske baštine; zaštita okoliša i prirode; razvoj turističkih proizvoda i

dodatne ponude; udruživanje proizvođača, uključujući razvoj i promociju poljoprivrednih proizvoda dodane

vrijednosti; potpore za kulturne i sportske aktivnosti, edukaciju i motivaciju lokalnog stanovništva.

Troškovi su prihvatljivi, ako su izravno vezani uz pripremu aktivnosti suradnje te su u skladu s ciljevima,

tipom/tematskim područjem planiranih projekta suradnje iz LRS.

• Troškovi moraju nastati najduže 18 mjeseci od dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za

provedbu planiranog projekta suradnje


• Troškovi putovanja i smještaja tijekom traženja partnera za suradnju,

• Troškovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka, itd.,

• Specifična znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje.

Potpora

• Intenzitet potpore iznosi do 100 % prihvatljivih troškova

• Do 20 % ukupne alokacije za suradnju (M9 i M10) može se iskoristiti za pripremu projekata suradnje

Kriteriji odabira

U Prilogu 12. nalazi se tablica kriterija odabira, koja uz propisane kriterije na razini Pravilnika uključuje prioritetne

teme suradnje.

Izlazni pokazatelji

Broj prijavljenih i isplaćenih projekata, broj stvorenih radnih mjesta tijekom trajanja projekta (FTE)


Veći udio projekata financiranih iz M19.3.1, a prijavljenih na natječaj LAG-a za M19.3.2.; udio provedenih

transnacionalnih projekata suradnje, udio realiziranih projekata suradnje u odnosu na planirane

MJERA 19.3.2. Provedba aktivnosti suradnje LAG- a

Opis mjere

Cilj ove mjere je razmjena iskustava i primjera dobre prakse, prijenos znanja, poboljšanje kapaciteta LAG-a, promocija

inovacija i umrežavanje. Suradnja i dijeljenje iskustava u projektima transnacionalne suradnje je učinkovit način da se

pristupi novim idejama, inovativnim pristupima i novim vještinama. No, projekti suradnje mogu također, biti usmjereni

na izgradnju kapaciteta te prijenos iskustava o lokalnom razvoju.

Jedan projekt može biti vezan za više tematskih područja suradnje, a čime se doprinosi integriranom razvoju i

učinkovitijem postizanju ciljeva LRS, ali i ciljevima PRR kroz sekundarne doprinose.


37 Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima 38 Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima 39 Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja

okolišem i okolišne učinkovitosti 40 Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača I

međustrukovnih organizacija 41 Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

44 | 60

Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6B, a indirektno FP 1A, 1B, 3A i 4A

Korisnici mjere



• Dozvoljene teme suradnje: očuvanje i promocija kulturne i tradicijske baštine; zaštita okoliša i prirode; razvoj

turističkih proizvoda i dodatne ponude; udruživanje proizvođača, uključujući razvoj i promociju poljoprivrednih

proizvoda dodane vrijednosti; potpore za kulturne i sportske aktivnosti, edukaciju i motivaciju lokalnog

stanovništva.

• Troškovi moraju biti izravno vezani uz pripremu aktivnosti suradnje i u okviru dozvoljenih tema suradnje

• Uključenost najmanje dva prihvatljiva tematska područja


• Dozvoljeni su troškovi provedbe međuteritorijalnih i transnacionalnih projekata suradnje

• Prihvatljiv je samo onaj dio troškova, iz ukupnih troškova projekta, koje sufinancira LAG

Potpora

• Intenzitet potpore iznosi do 100 % prihvatljivih troškova

Kriteriji odabira

U Prilogu 12. nalazi se tablica kriterija odabira, koja uz propisane kriterije na razini Pravilnika uključuje prioritetne

teme suradnje

Izlazni pokazatelji

Broj prijavljenih i isplaćenih projekata, broj otvorenih radnih mjesta tijekom trajanja projekta (FTE), broj

transnacionalnih projekata suradnje


Udio provedenih transnacionalnih projekata suradnje, udio realiziranih projekata suradnje u odnosu na planirane, broj

partnera suradnje iz EU

MJERA 19.4.1. Tekući troškovi i animacija

Opis mjere

Ciljevi ove mjere su: priprema i provedba LRS; jačanje kapaciteta među stanovnicima LAG područja; pomoć u razvoju

i realizaciji projektnih ideja stanovništva; podupiranje inovativnih lokalnih rješenja za probleme područja; razvoj,

organizacija i vođenje LAG-a, uključujući projekte suradnje te praćenje, evaluacija i izvještavanje.


Fokus područja: Mjera direktno doprinosi FP 6B42, a indirektno FP 1A43, 1B44, 3A45 i 4A46

Korisnici mjere



• Svi tekući troškovi (plaće, režije, najam, stručnjaci…) i troškovi animacije sukladni PRR i Listi troškova u

relevantnom pravilniku/natječaju

Potpora

• Intenzitet potpore iznosi do 100 %

• Maksimalna visina potpore za ovu mjeru će biti do 25 % ukupne vrijednosti potpore za ostale mjere LRS

Izlazni pokazatelji

Broj aktivnosti usavršavanja i obrazovanja; broj aktivnosti animacije; broj sudionika na aktivnostima informiranja i

promidžbe; broj stvorenih radnih mjesta (FTE)


Udio utroška javne potpore kroz animacijske aktivnosti, udio sudionika na aktivnostima informiranja i promidžbe,

koji su postali korisnici mjera iz PRR

42 Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima 43 Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima 44 Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja

okolišem i okolišne učinkovitosti 45 Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promicanja na lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, skupina proizvođača i

međustrukovnih organizacija 46 Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000.i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

45 | 60

3.4. Međusobna interakcija dijelova LRS

Provedena je analiza stanja kojom su utvrđene snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje područja LAG-

a, nakon čega su određeni ciljevi LRS i identificirane mjere, odnosno operacije PRR kojima će se

postići postavljeni ciljevi. Područje LAG-a, kao poznata turistička destinacija, ističe se bogatom

prirodnom, tradicijskom i kulturnom baštinom, koja nije dovoljno uključena u turističku ponudu.

Ubrzani razvoj turizma posljednjih godina značajno je utjecao na napuštanje poljoprivrede, tako da

je vrijedno poljoprivredno zemljište postalo zapušteno, a poljoprivredna proizvodnja svedena na

minimum. Navedeno je u SWOT analizi istaknuto kao slabost, jednako kao i nepostojanje

agroturističkih objekata. Snaga područja je tradicija bavljenja turizmom, ali i rastući trend ruralnog

turizma, što otvara mogućnosti za oživljavanje poljoprivrede razvojem agroturizma.

Razvoj sustava održive poljoprivrede, kao jasan smjer LRS, sastavni je dio sva tri definirana cilja.

Provedbom mjera usmjerenih na ostvarivanje Cilja 2 Razvoj područja temeljen na prirodnoj,

tradicijskoj i povijesnoj baštini, otvaraju se mogućnosti za diversifikaciju postojećih poljoprivrednih

proizvođača prema agroturizmu. Širenjem ponude lokalnih proizvoda na turističkom tržištu (kao

kriterijem odabira projekata), direktno se utječe na Cilj 1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog

i šumarskog sektora. Obzirom da na području LAG-a postoje svi preduvjeti za ekološku i ekonomski

prihvatljivu proizvodnju hrane, veoma cijenjenu od strane turista, nezadovoljnih samo ponudom

sunca i mora, prioritet u odabiru projekata bit će ekološka poljoprivredna proizvodnja i tradicionalni

sektori proizvodnje. Iako se Cilj 3 odnosi na jačanje razvoja i poboljšanje osnovne infrastrukture sa

svrhom dostizanja standarda i podizanja kvalitete življenja ukupnog stanovništva LAG područja,

naglasak će biti na projektima tematskih parkova i puteva, koji će promovirati ekološku i

tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, kao i na ulaganjima u seljačke tržnice i tržnice ekoloških

proizvoda za koje postoji veliki interes među lokalnim stanovništvom i turistima.

Na ovaj način su povezani i ostali rezultati utvrđeni SWOT analizom s ciljevima LRS, a što je dalje

usklađeno s aktivnostima kojima se planiraju ostvariti ciljevi. Nakon što su definirane

aktivnosti/mjere kojima će se ostvariti ciljevi, određeni su i pokazatelji prema kojima će se ocjenjivati

i pratiti uspješnost LRS.

3.5. Inovativni i integrirani karakter LRS i doprinos horizontalnim ciljevima

Osim dugoročnih strateških ciljeva, LAG ima dugoročne horizontalne ciljeve, koji se moraju

promicati kroz provedbu u svim projektima implementacije LRS. Prema PRR, horizontalni ciljevi

uključuju: inovacije, okoliš te prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.

Inovativnost LRS

Inovativnost ove LRS ogleda se u činjenici da se razvoj i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje

temelji na diversifikaciji turizma (kao dominantne gospodarske djelatnosti područja) prema

poljoprivrednoj proizvodnji, a ne obrnuto. Slika 3. Primjer mobilne tržnice poljoprivrednih proizvoda

LRS doprinosi razvoju inovacija time što

uključuje međuteritorijalni projekt suradnje s

LAG-ovima PGŽ radnog naziva “Mobilna

tržnica lokalnih proizvoda” budući da projekt

predstavlja uvođenje inovacije - razvoj novog

pristupa marketingu poljoprivrednih proizvoda

na području RH te promicanje suradnje

poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača s

jedne strane i kupaca (prvenstveno turista) s

druge strane.

Inovativnost će, također, biti prioritetni kriterij prilikom odabira projekata tijekom implementacije

LRS.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

46 | 60

Zaštita okoliša

Okoliš je horizontalno pitanje koje utječe na provedbu svih mjera LRS. Iskorištavanje potencijala

jedinstvenih krajobraznih vrijednosti i biološke raznolikosti područja LAG-a predstavlja strateški

izbor za LRS.

LRS je usmjerena na podizanje svijesti o važnosti zaštite okoliša, koja će se provoditi kroz projekte

suradnje i animaciju lokalnog stanovništva, a sadržavati će edukaciju o praktičnim mjerama za

smanjenje štetnih posljedica na okoliš kojima će se pridonositi i njegovoj zaštiti.

Prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena

LAG-ovi moraju doprinijeti prilagodbi i ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena

(naročito usmjerenih prema održivim izvorima energije i korištenju „zelene” energije). Potreba za

ugradnjom pitanja klimatskih promjena u pristup CLLD proizlazi iz horizontalnog prioriteta u svim

područjima politike EU- a.

INOVACIJE

U kontekstu LRS, inovacije mogu biti tehnološke, ali i ne-tehnološke, organizacijske ili društvene. Putem kriterija odabira prednost će biti dana projektima, koji direktno potiču inovativne proizvode i procese, ali i inovativne aktivnosti.

•Mjere 1.1.1, 1.1.2 i 1.1.3.Dodatno će se poticati investicije, koje uključuju uvođenje novih tehnologija uproizvodnji i novih metoda prerade i skladištenja poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda, čime će se osigurati konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni sektor. Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet ćesmanjenju troškova proizvodnje i poboljšanju kvalitete poljoprivrednihproizvoda. Time će se ostvariti pozitivan učinak na dohodak, kao i naotvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost.

•Mjere 2.1.1. i 2.1.2.Poticanje novih sudionika doprinijet će spajanju poljoprivrednog i turističkogsektora te će na taj način stvoriti povoljnije okruženje i za inovacije.Poticanjem nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima stvorit će sepovoljnije okruženje za eko-društvene inovacije, budući da nepoljoprivredneaktivnosti mogu imati jak inovativni karakter.

•Mjera 3.1.1.U okviru ove mjere potpore su namijenjene obnovi ruralnog prostora koja kroznova znanja i inovativan pristup u organizaciji osnovnih usluga trebajudoprinijeti očuvanju i razvoju ruralnih prostora. Poticat će se inovativne prakseu pružanju lokalnih osnovnih usluga kroz ciljane investicije.

OKOLIŠ

Provedba većeg dijela odabranih mjera u LRS stavlja snažan naglasak na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

•Mjere 1.1.1, 1.1.2. i 1.1.3.Ulaganja u novu opremu i tehnologiju imati će pozitivan utjecaj na okoliš, krozulaganja u modernizaciju. Osim što će takve vrste investicija smanjiti troškoveproizvodnje, direktno će doprinijeti zaštiti okoliša. U okviru mjere dodatno ćese poticati ulaganja u povećanje okolišne učinkovitosti poljoprivrednihgospodarstava i prehrambeno-prerađivačke industrije.

•Mjere 2.1.1. i 2.1.2.Prilikom odabira projekata, prednost će imati ulaganja koja imaju pozitivanutjecaj na okoliš.

•Mjera 2.2.1.Mjera se primarno odnosi na očuvanje okoliša.

•Mjera 3.1.1.Poticanje ulaganja u lokalnu infrastrukturu utjecat će na smanjenje onečišćenjaokoliša i očuvanje ruralnog krajobraza. Ulaganja u malu infrastrukturu izravnoće doprinijeti ciljevima EU o zaštiti okoliša i poboljšanju lokalnih uvjeta zaštiteokoliša.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

47 | 60

3.6. Procedura odabira projekata, uključujući proceduru dodjeljivanja višeg

intenziteta potpore

U skladu s kriterijima propisanim u PRR i provedbenim propisom za Podmjeru 19.2., LAG objavljuje

natječaje (LAG natječaje) za mjere propisane u LRS, zaprima, ocjenjuje i odabire projekte kojima će

se dodijeliti potpora za dostizanje ciljeva prepoznatih u LRS.

U tu svrhu, a prije raspisivanja LAG natječaja za pojedinu mjeru, zaposlenici LAG-a će pripremiti

kontrolne liste za provjeru korisnika, kriterija prihvatljivosti, kriterija odabira, prihvatljivih troškova

te visine i intenziteta potpore navedenih u LRS, kao i dodatne radne dokumente za svaku mjeru u

LRS. Način primjene kontrolnih lista i drugih dokumenata te raspodjela dužnosti među svim

sudionicima procesa odabira projekata bit će detaljno opisana u internoj proceduri LAG-a.

Sve pripremljene procedure i dokumente, kao i tekst natječaja prije objave, odobrit će Upravni odbor

LAG-a (u daljnjem tekstu: UO).

Najkasnije prije otvaranja prvog LAG natječaja, UO imenovat će Ocjenjivački odbor (povjerenstvo

za odabir projekata), koji čine minimalno jedan zaposlenik LAG-a (kao tajnik, bez prava glasa),

članovi LAG-a te stručnjaci za pojedina područja. Za svakog člana Ocjenjivačkog odbora (u daljnjem

tekstu OO), imenovat će se njegova zamjena, kako bi se u slučaju spriječenosti člana, potencijalnog

sukoba interesa, ili drugih nepredviđenih situacija, proces odabira projekata mogao efikasno provesti.

Na razini donošenja, ali i predlaganja odluka OO, niti jedna interesna skupina neće imati više od 49%

glasačkih prava. Nakon imenovanja članova OO, zaposlenici LAG-a, koji su sudjelovali u izradi LRS,

internih procedura i internih dokumenata provest će izobrazbu i osposobljavanje članova OO. U

slučaju potrebe za specifičnim vještinama i znanjima u ocjenjivanju projekata, ugovorit će se vanjski

stručnjaci, koji će provesti potrebno osposobljavanje članova OO, ali i ocjenjivanje projekata.

O svim aktivnostima, Skupština LAG-a se obavještava najmanje jednom godišnje, a obvezno u sklopu

Godišnjeg izvješća o radu LAG-a za prethodnu godinu (GIR), koje LAG šalje u MPO.

3.6.1. Raspisivanje natječaja i odabir projekata

LAG je 22. veljače 2017. godine potpisao Ugovor o dodjeli sredstava LAG-u, te je time ispunjen još

jedan uvjet za raspisivanje LAG Natječaja. Nakon što LAG i APPRRR sklope Sporazum o suradnji

o izvršavanju delegiranih administrativnih provjera kojim definiraju međusobne odgovornosti i

funkcije, zaposlenici LAG-a će finalizirati Vodič za korisnike za sve mjere predviđene ovom LRS i

objaviti ga na web-stranici LAG-a. Dodatno, zaposlenici LAG-a će provesti radionice za edukaciju

potencijalnih korisnika i konzultanata s ciljem umanjivanja pogrešaka prilikom pripreme i prijave

projekta. LAG će raspisati LAG natječaj za pojedinu mjeru iz LRS, u skladu s indikativnim akcijskim,

financijskim planom i Planom provedbe, pod uvjetom da je APPRRR raspisala najmanje jedan

nacionalni natječaj za tip operacije iz PRR, koja je kompatibilna s mjerom iz LRS za koju LAG

raspisuje LAG natječaj. O raspisanom natječaju i eventualnoj izmjeni i/ili ispravku LAG Natječaja,

LAG će obavijestiti APPRRR. LAG natječajem će biti definirano sljedeće: rokovi i uvjeti podnošenja

za nositelje projekata, tip operacije za koju se raspisuje natječaj, prihvatljivi korisnici, iznos i

KLIMATSKE PROMJENE

LRS će doprinijeti prilagodbi i ublažavanju negativnih posljedica klimatskim davanjem prednosti projektima koji smanjuju emisiju CO2

•Mjere 1.1.1, 1.1.2. i 1.1.3.U okviru mjere poticat će se ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti,povećanje proizvodnje i mobilizaciju OIE te aktivnosti usmjerene nasprječavanje negativnih utjecaja klimatskih promjena.

•Mjere 2.1.1. i 2.1.2.Prilikom odabira projekata, prednost će imati ulaganja koja imaju pozitivanutjecaj na okoliš vezan za povećanje energetske učinkovitosti iz uporabeobnovljivih izvora energije što je važno iz perspektive postupnesupstitucije fosilnih goriva, koje su izvori emisije stakleničkih plinova iposebice ugljičnog dioksida.

•Mjera 3.1.1.Ova mjera doprinosi ostvarenju ciljeva vezanih uz okoliš i inovacije kaodoprinos ublažavanju klimatskih promjena.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

48 | 60

intenzitet javne potpore (s jasno definiranim uvjetima za povećanje intenziteta), iznos raspoloživih

sredstava koji se planira dodijeliti nositeljima odabranih projekta, potrebna dokumentacija za prijavu

te kriteriji odabira projekata. LAG će Natječaj objaviti na svojoj web stranici.

Nositelji projekata mogu istovremeno biti u postupku odabira projekta za tip operacije na LAG

Natječaju i u postupku dodjele potpore na nacionalnom natječaju za tip operacije koji je sukladan tipu

operacije iz LAG Natječaja, ali pod uvjetom da se radi o različitim projektima i različitim

prihvatljivim aktivnostima/troškovima. Tijekom jednog LAG Natječaja u obzir će se uzeti samo jedna

prijava po podnositelju unutar istog tipa operacije i to ona najranije prijavljena.

U skladu s odobrenim procedurama, OO će izvršiti provjeru svih pristiglih projekata, uključujući

ocjenjivanje vezano za kriterije odabira. Nakon ocjene svih projekata OO će izraditi rang listu

sukladno bodovima ostvarenim temeljem kriterijima odabira. U slučaju da dvije, ili više, prijava

imaju isti broj bodova prednost na rang-listi imat će projekti koji više doprinose razvoju područja i

ciljevima utvrđenim u LRS, što članovi OO trebaju dodatno obrazložiti bilješkom.

Sve dokumente nastale u procesu odabira, uključujući završnu tablicu s prikazom kriterija odabira i

broja bodova po svakom ocjenjivaču (članu OO) te zapisnik sa sjednice OO, zaposlenik LAG-a će

pripremiti za sjednicu UO. UO će provjeriti sukladnost postupka odabira projekata s procedurom te

donijeti odluke o odabiru/odbijanju projekata. Pravo na donošenje odluka kod odabira projekata ima

isključivo UO. Najmanje 51 % članova UO LAG-a mora odobriti projekt. Cijeli postupak bit će

popraćen u zapisniku. Nakon odabira projekata od strane UO LAG-a, odabrani LAG šalje odluke

nositeljima projekata sukladno propisanome u LAG Natječaju. Nositelji projekata imaju pravo

podnijeti prigovor na odluke odabranog LAG-a preporučenom poštom na adresu LAG-a u roku

popisanom LAG Natječajem. Tijelo LAG-a nadležno za prigovore donosi konačne odluke koje ne

mogu biti promijenjene od strane UO LAG-a.

Nakon završetka postupka odabira projekata koji uključuje i fazu prigovora na odluke LAG-a, LAG

će objaviti rezultate odabira na svojoj web stranici. Također, LAG će obavijestiti svakog nositelja

projekta o odluci tijela LAG-a nadležnog za prigovore.

Kada LAG nema dovoljno sredstava na raspolaganju za sve potpune, pravovremene i prihvatljive

projekte, za projekte koji se budu nalazili ispod crte raspoloživosti sredstva na rang listi (i nakon

završene administrativne kontrole APPRRR), izdat će se Obavijesti o odbijanju s preporukom za

javljanje na sljedeći nacionalni natječaj za istu mjeru, koji će raspisati APPRRR.

Po potrebi se u rad OO, ili UO, mogu uključivati i drugi stručnjaci, posebice ako se u praksi ukaže

potreba za boljom provjerom prihvatljivosti projekata.

Nakon provedenog postupka odabira projekata, a u roku od 90 dana od donošenja odluka na LAG

razini, LAG će podnijeti Zahtjev za potporu u APPRRR, zajedno s ostalom pisanom dokumentacijom

propisanom u relevantnom Pravilniku, a vezanu uz provedeni natječaj, za odabrane projekte u ime i

za račun nositelja putem AGRONET-a. Nakon zaprimanja Zahtjeva za potporu, APPRRR će provesti

Administrativnu kontrolu Zahtjeva za potporu i u roku 90 dana donijeti Odluku o odbijanju Zahtjeva

za potporu ili Odluku o dodjeli sredstava. Detaljni postupak podnošenja Zahtjeva za potporu opisan

je u provedbenim propisima za pojedinu mjeru/tip operacije za koju/i se podnosi Zahtjev za potporu.

Detaljni proceduralni postupak će se propisati internim aktima i sukladno odredbama Pravilnika koji

definira provedbu Podmjera 19.2., 19.3. i 19.4. LAG se planira prijaviti direktno tj. kao korisnik, na

nacionalni natječaj za operaciju 7.4.1., koji će objaviti APPRRR, s projektima koji će doprinijeti

ciljevima LRS. Projekti, koje će LAG provoditi kao korisnik nisu predviđeni LRS, zbog ograničenih

sredstava za provedbu LRS te prilike za ostvarivanje sufinanciranja projekata drugih korisnika s

područja LAG-a.

3.6.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa

U svrhu osiguranja transparentnog, neovisnog i nepristranog donošenja odluka OO i izbjegavanja

sukoba interesa između članova OO i nositelja projekata, svaki član OO će nakon zaprimanja svih

prijava po objavljenom LAG natječaju potpisati Izjavu o nepristranosti i povjerljivosti (obrazac

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

49 | 60

objavljen na Internet stranicama MPO i APPRRR). Predmetni obrazac Izjave potpisat će i vanjski

stručnjak, ukoliko će biti uključen u ocjenjivanje projekata. Bitno je naglasiti da član OO ne može

sudjelovati u ocjenjivanju projekata, ako je isti ujedno i nositelj projekta, član obitelji, ili rođak

nositelja projekta, ako je u poslovnom, radnom, ili drugom vezanom odnosu s nositeljem projekta, ili

je na drugi način povezan s nositeljem projekta, ili postoje okolnosti koje mogu utjecati na

objektivnost pri odabiru. U slučaju nastanka okolnosti koje narušavaju, ili bi mogle narušiti,

objektivnost i nepristranost, ili ugroziti načelo izbjegavanja sukoba interesa, član OO će zatražiti

izuzeće, ili će ga se odlukom UO LAG-a izuzeti iz članstva OO te će ga zamijeniti unaprijed određen

drugi član. Ukoliko član UO zatraži izuzeće, ili bude izuzet na traženje drugih članova UO, neće

sudjelovati u procesu odobravanja.

Kako bi se osigurao transparentni i nediskriminativni proces odabira projekata, svi sudionici procesa

će se dodatno educirati o izuzetno važnoj temi izbjegavanja sukoba interesa. Ukoliko za nekog od

sudionika procesa, po prijavi treće strane, bude utvrđeno da je, ili je bio, u sukobu interesa, a nije se

sam izuzeo iz procesa odlučivanja, bit će pokrenuto isključivanje iz članstva na Skupštini LAG-a.

Ulogu potpune kontrole i nadzora nad radom OO i UO će vršiti Nadzorni odbor, uključujući

prepoznavanje i procjenu uzroka svakog odstupanja od propisanog rada, sprečavanje i otkrivanje

nepravilnosti i prijevara u radu te provjeru izbjegavanja sukoba interesa pri postupanju Ocjenjivačkog

i Upravnog odbora. LAG će također voditi registar evidencije potencijalnog sukoba interesa.

3.6.3. Procedura za dodjelu većeg intenziteta potpore

LAG može dodijeliti veći intenzitet javne potpore za maksimalno 20 % od onog propisanog PRR i

provedbenim propisima za pojedini tip operacije. Mjere i kriteriji prema kojima LAG može dodijeliti

veći iznos javne potpore, prezentirani su u poglavlju 3.3. Dodjela većeg intenziteta javne potpore

moguća je samo ako LAG ima dovoljno raspoloživih sredstava za sve pravovremene i prihvatljive

projekte za koje je raspisao LAG natječaj, što će biti jasno naznačeno u samom tekstu LAG natječaja.

3.7. Opis tema planiranih projekata suradnje i način odabira projekata suradnje

Tijekom provedbe IPARD Programa u RH, LAG je surađivao s EU LAG-ovima i to uglavnom iz

Slovenije i Italije. Najsnažnija suradnja je ostvarena s LAS-om iz susjedne Slovenije - Društvom za

razvoj podeželja med Snežnikom in Nanosom. LAS je sa svojim članovima sudjelovao na području

LAG-a „VINODOL“ na manifestaciji „Ružica Vinodola“, a LAG je sa svojim članovima sudjelovao

na „Sajmu Kmetijska tržnica“ u Ilirskoj Bistrici, području slovenskog LAS-a. LAG je na području

slovenskog LAS-a predstavio svoj rad te bogati kulturni opus. Također, na Sajmu je održano i

predstavljanje „Miće vinodolske kuharice“ od strane LAG-a i Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ iz

Triblja uz degustaciju specijaliteta vinodolskog kraja. Ostvarena je suradnja i s članovima Upravnog

odbora estonske udruge lokalne samouprave, koji su u svom dvotjednom posjetu Hrvatskoj posjetili

područje LAG-a. Ostvareni su kontakti u svrhu međusobne suradnje.

LAG ostvaruje suradnju i s drugim LAG-ovima RH. S ostala tri LAG-a, koja djeluju na području

PGŽ (LAG Terra Liburna, LAG Gorski Kotar i LAG Kvarnerski otoci), 2013. g. potpisan je sporazum

o suradnji i osnovana je koordinacija LAG-ova PGŽ. Zadatak koordinacije je povezivanje i suradnja

LAG-ova u cilju daljnjeg razvoja i unapređenja rada samih LAG-ova i lokalnih zajednica.

Koordinacija djeluje na sastancima koji se održavaju minimalno četiri puta godišnje i funkcionira na

način da se, unutar navedenih LAG-ova, za svaku kalendarsku godinu određuje koordinator-

predstavnik od strane jednog LAG-a, koji određuje glavne smjernice zajedničkog djelovanja i

suradnje za potrebe ruralnog razvoja za tu godinu.

LAG ANYKŠČIA REGIA iz Litve organizirao je studijsko putovanje za svoje članove regijom Alpe-

Dunav-Jadran, unutar kojeg je posjetio područje LAG-ova PGŽ. Koordinacija LAG-ova PGŽ

ugostila je LAG iz Litve te je organizirana prezentacija koordinacije i LAG-ova županijskog

područja. LAG također, sudjeluje na sastancima i radnim susretima ostalih LAG-ova, ali i na svom

području organizira sastanke i radionice. U sklopu „Adventa u Crikvenici“ organiziran je sastanak

svih LAG-ova RH na temu razmjene iskustava LAG-ova RH o provedbi LEADER-a te mogućnosti

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

50 | 60

razmatranja moguće suradnje. Pored radnog sastanka, obrađena je tema „Ruralni turizam-pokretač

održivog razvoja“, kao i „On-going evaluacija IPARD programa“, koja je imala za cilj dobiti

smjernice LAG-ova na temelju kojih je moguće dati procjenu kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti

provedbe IPARD programa u periodu 2012. - 2014., a u svrhu unaprjeđenja sustava za naredno

programsko razdoblje. Predmetnom radnom sastanku prisustvovao je i predstavnik slovenskog LAS-

a.

3.7.1. Planirani projekti suradnje

Tematska područja suradnje (međuteritorijalne i TNC) koja će se financirati putem LRS su razmjena

iskustava vezana za: uspostavu sinergije poljoprivrednog i turističkog sektora kroz razvoj proizvoda

i dodatne ponude, očuvanje i promociju kulturne i tradicijske baštine; zaštitu okoliša i prirode;

udruživanje proizvođača koji će inovativnim pristupom i promišljanjem stvoriti nove kanale prodaje,

uključujući razvoj i promociju poljoprivrednih proizvoda dodane vrijednosti; promociju kulturnih i

sportskih aktivnosti, edukaciju i motivaciju lokalnog stanovništva te intenziviranje promocije kulture

života na ruralnom prostoru. Tijekom izrade LRS, tijekom 2015. g., identificirani su neki od

potencijalnih partnera (LAG-ovi) s kojima su potpisani opći Sporazumi o suradnji kako slijedi:

1. Transnacionalni projekt suradnje s talijanskim LAG-om: GAL Carso LAS KRAS; slovenskim

LAG-ovima: Lokalna akcijska skupina LAS Istre, Lokalna akcijska skupina LAS Krasa in Brkinov

i Lokalna akcijska skupina LAS Društvo za razvoj podeželja med Snežnikom in Nanosom te

hrvatskim LAG-ovima: LAG Sjeverna Istra, LAG Središnja Istra, LAG Južna Istra, LAG Istočna

Istra, LAG Terra Liburna, LAG Gorski Kotar i LAG „VINODOL“. Cilj ovog projekta je

povezivanje i suradnja postojećih LAG-ova na području geografski poznatom kao Istra, Kvarner,

Gorski Kotar, Kras i Brkini, a u cilju daljnjeg razvoja i unapređenja rada samih LAG-ova i njihovih

lokalnih zajednica. LAG-ovi su sklopili Sporazum o suradnji dana 18. prosinca 2015.g. dok će se

pojedinačne i konkretne aktivnosti i projekti propisati posebnim ugovorima.

2. Međuteritorijalni projekt suradnje s LAG-ovima Primorsko-goranske županije radnog

naziva “Mobilna tržnica lokalnih proizvoda”. Cilj projekta je promocija i povezivanje proizvođača

poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda i pružatelja usluga, s jedne strane, te zainteresiranih

kupaca i potreba kupaca, s druge strane, s područja LAG-ova uključenih u projekt.

3. Međuteritorijalni projekt suradnje s LAG-om Terra Liburna. Zaključen je Sporazum o

suradnji dva LAG-a koji će se provoditi na području Općine Jelenje koja se teritorijalno nalazi u

sastavu LAG-a Terra Liburna i na području Općine Čavle koja se nalazi u sastavu LAG-a

„VINODOL“. Navedena područja su zemljopisna jedinstvena prostorna cjelina okarakterizirana

kao ruralno područje Grobničkog polja, doline Rječine i Grobničkih Alpi u kojem ruralni razvoj

ima veliko značenje za ukupni razvoj dviju općina. Glavni cilj suradnje je revitalizacija

Grobinštine.

3.7.2. Procedura pripreme i odobrenja projekta suradnje

Korisnik pripreme i provedbe projekata suradnje je LAG, koji predlaže projektne ideje UO. No, osim

LAG-a projektne ideje mogu predložiti i članovi LAG-a te svi stanovnici s područja LAG-a (fizičke

i pravne osobe) kao inicijatori projekata. Inicijatori projekata predstavljaju dodatnu vrijednost

projekata suradnje, jer stvarna vrijednost partnerstva proizlazi iz njegove uloge u povezivanju

lokalnih dionika radi poticanja ideja i zajedničkog stvaranja projekata.

U skladu s indikativnim akcijskim planom provedbe, LAG objavljuje LAG natječaj na svojoj web

stranici za prikupljanje projektnih ideja za pripremu i provedbu projekata suradnje od strane

inicijatora projekata. Natječaj ne smije trajati manje od 30 dana, čime se osigurava ne diskriminirajući

i transparentan postupak.

Ukoliko u bazi projektnih ideja već postoje potencijalni projekti suradnje, LAG dodatno obavještava

sve inicijatore projekata iz baze projektnih ideja. Inicijatori projekata poštom šalju dokumentaciju

propisanu LAG natječajem, a kada je inicijator projekta sam LAG, propisanu dokumentaciju LAG

priprema i dostavlja UO s ostalim projektnim prijedlozima. Nakon zatvaranja LAG natječaja saziva

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

51 | 60

se sjednica UO, koji preispituje projektne ideje te odabire projekte sukladno kriterijima odabira u

Prilogu 12. Pri donošenju konačnih odluka UO će voditi brigu o davanju prednosti projektima, koji

potiču nove, inovativne aktivnosti za lokalno područje i stanovništvo te tako doprinose provedbi

LEADER pristupa na području. LAG na način propisan relevantnim provedbenim propisom podnosi

dokumente u APPRRR te informaciju u Ministarstvo poljoprivrede, koje je zaduženo za

obavještavanje EK o transnacionalnim projektima suradnje (na propisanom obrascu Obavijesti, u

sklopu relevantnog provedbenog propisa). O svim aktivnostima, Skupština LAG-a, obavještava se

najmanje jednom godišnje, a obvezno u sklopu Godišnjeg izvješća o radu LAG-a za prethodnu

godinu. Također, sve aktivnosti projekata suradnje, uz postignute rezultate, moraju biti i javno

prezentirane Skupštini LAG-a. U Prilozima 13. i 14. detaljno je prikazan tijek pripreme, odabira,

odobrenja i realizacije (provedbe) projekata suradnje.

3.8. Usklađenost LRS s nadređenim dokumentima

Usporedbom ciljeva LRS zaključuje se da su u potpunosti usklađeni s ciljevima PRR te su usklađeni

s ciljevima i pojedinim prioritetima unutar svakog od cilja Razvojne strategije PGŽ, a koji se odnose

na poljoprivredu i ruralni razvoj (prikazano u Prilogu 18). Temeljem usklađenosti PRR sa

Sporazumom o partnerstvu RH te krovnim dokumentima ESI fondova na EU razini, utvrđuje se da

LRS LAG-a doprinosi ključnim ciljevima Strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast.

Doprinos i poveznica prioriteta i mjera LRS s prioritetima iz PRR prikazana je u tablici 19. Tablica 19. Usklađenosti prioriteta PRR s prioritetima i mjerama LRS

Prioriteti PRR Prioriteti LRS Mjere LRS

Prioritet 1.: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima

P4 M19.3.1, M19.3.2 i

M19.4.1.

Prioritet 2.: Jačanje isplativosti poljoprivrednoga gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje

inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama

P 1.1. M1.1.1, M1.1.2,

M1.1.3

Prioritet 3.: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući

preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit

životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi

P4 M19.3.1, M19.3.2 i

M19.4.1.

Prioritet 4.: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s

poljoprivredom i šumarstvom

P 2.2. M 2.2.1

Prioritet 5.: Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru

P 1.1.

P 2.1.

M1.1.1, M1.1.2,

M1.1.3

M2.1.1 i M2.1.2

Prioritet 6.: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i

gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

P2

P 3.1.

M2.1.1 i M2.1.2

M3.1.1.

Putem horizontalnog cilja i mjerama predviđenim za njihovu realizaciju LRS će doprinijeti LEADER

specifičnim ciljevima iz PRR, kao što je prikazano u tablici 20. Unakrsnim postizanjem ciljeva i

integriranim razvojem, doprinijet će i selekcija najboljih projekata za višestruki doprinos u smislu

dostizanja specifičnih, mjerljivih, dostupnih, relevantnih i pravovremenih ciljeva primjene LEADER

pristupa kroz ostvarenje ciljeva 1-3 LRS, a koji se odnose na očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta,

uvođenje inovacija, očuvanje okoliša, promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene, diversifikaciju

gospodarskih aktivnosti te stvaranje novih i održivih mogućnosti zarade. Tablica 20. Usklađenost LRS s LEADER specifičnim ciljevima

Mjere unutar LRS LEADER specifični ciljevi

Mjera 19.3.1.

Pripremna suradnja

Mjera 19.3.2 Suradnja

Mjera 19.4.1 Tekući

troškovi i animacija

• ohrabrivanje i razvoj aktivnosti ruralnog stanovništva da zajednički djeluje putem

projekata suradnje

• razvijanje integriranih lokalnih razvojnih strategija i pripremanje njihove provedbe

• promicanje lokalnih inicijativa i partnerstava uključivanjem lokalnih zajednica, poslovnih

predstavnika i predstavnika lokalne uprave

• transfer postignuća, iskustava i stručnog znanja, te dostupnost informacija i zaključaka

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

52 | 60

4. UKLJUČENOST LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

4.1. Sudjelovanje različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena načela “odozdo

prema gore”

Kako bi se osigurao cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što velikim dijelom ovisi o

intenzitetu zajedničke suradnje, uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja, u proces izrade LRS

nastojalo se uključiti što veći broj dionika. Najveći dio informativnih, animacijskih i edukativnih

aktivnosti odrađen je unutar dvogodišnje provedbe Mjere 202 IPARD programa, a provodile su se

ujedno i radionice na području LAG-a tijekom izrade ove LRS (Prilog 15.).

Sam postupak izrade LRS bio je javan i svima dostupan, stoga se radnoj skupini mogao priključiti

svaki zainteresirani pojedinac, u bilo kojem trenutku. LAG je na svojoj internetskoj stranici, facebook

profilu i oglasnoj ploči objavio Javni poziv za ispunjavanje obrazaca projektnih prijedloga i

uključivanje u izradu Strategije LAG-a. Predmetni Javni poziv bio je otvoren tijekom izrade LRS,

kao i poziv za aktivno sudjelovanje putem anketnih upitnika. Ponuđeno je bilo pet vrsta anketnih

upitnika i to po sektorima: opći, javni i civilni, poljoprivreda, gospodarstvo i turizam. Anketni upitnici

i obrasci projektnih prijedloga, također, bili su dostupni na svim održanim radionicama, kao i svakim

radnim danom u uredu LAG-a. Kroz anketne upitnike mogli su se dobiti podaci o ispitanicima, uvid

u njihovu percepciju stanja i pogled na strategiju razvoja područja LAG-a, vizije te primjedbe,

prijedloge i komentare. Kroz obrasce projektnih prijedloga mogao se dobiti pravi uvid u broj i opis

projekata, u sve aktivnosti i ulaganja koja su obuhvaćena projektom, kao i ciljeve projekta. Tijekom

izrade LRS prikupljeno je ukupno 49 projektnih prijedloga, od čega 28 infrastrukturnih i 21

poljoprivredni. Redovito informiranje što većeg kruga različitih razvojnih dionika pokazao se

uspješnim procesom, s obzirom da su se aktivno uključile sve društvene skupine koje su kroz povratne

informacije ukazale na razvojne potrebe područja LAG-a, kao i na postojeće probleme i očekivanja.

Radnu skupinu u izradi LRS činila je upravljačka struktura LAG-a, koja broji 15 članova, i koja

osigurava zastupljenost predstavnika iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora, kao i zastupljenost

žena. Dodatno su uključena još tri člana, od kojih su dva člana profesori na sveučilišnim ustanovama,

koji nisu članovi LAG-a, već su se radnoj skupini priključili kao vanjski stručnjaci, dok je jedan član

pripadnik hrvatskih branitelja i član LAG-a.

Radna skupina je sudjelovala u izradi Strategije u dvije faze: u prvoj fazi dali su svoj doprinos kroz

prikupljanje sektorskih anketnih upitnika, a u drugoj fazi kroz sudjelovanje na sastancima radne

skupine. Svi uključeni dionici imali su priliku predlagati moguće izmjene i dopune Strategije.

Prijedlozi za izmjene i dopune su se mogli davati tijekom izrade Strategije i to u usmenom obliku, u

direktnom, ili telefonskom, razgovoru, i u pismenom obliku, putem pošte i e-pošte. Svi pristigli

komentari i prijedlozi su zaprimljeni i pregledani od strane zaposlenika LAG-a, koji su nakon

provedenih konzultacija sa stručnjakom za izradu LRS, donijeli odluku o tome što i na koji način

treba promijeniti, dodati ili ukloniti, u konačnoj verziji LRS, što je na kraju prezentirano i dodatno

usuglašeno s radnom skupinom.

Uključivanje dva profesora, koji su ujedno stanovnici područja LAG-a, predstavlja inovativnu

metodu uključivanja dionika. Jedan je redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu za menadžment

u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji te ima iskustva pri izradi studija, razvojnih programa i glavnih

planova razvoja turizma u različitim područjima: gospodarstvo Hrvatske (nacionalna ekonomija,

makroekonomija (opća ekonomija)), regionalna politika i ekonomske integracije, razvoj i prostorno

planiranje, urbana ekonomija i turistička potrošnja. Drugi je predavač i znanstveni suradnik u

znanstvenom području prirodnih znanosti na Tehničkom fakultetu u Rijeci, iza kojeg stoji niz

objavljenih stručnih i znanstvenih radova te aktivno sudjelovanje na međunarodnim i domaćim

znanstvenim i stručnim skupovima. Oba stručnjaka su vrhunski poznavaoci svojih znanstvenih

područja, a kao stanovnici LAG područja upoznati su sa lokalnim potrebama i potencijalima. Svoj

doprinos dali su konkretnim savjetima i prijedlozima, a njihovo sudjelovanje pomoglo je ostalim

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

53 | 60

dionicima u zaključivanju kako se kroz prilagodljivi pristup znanstvenih institucija u kombinaciji s

razmjenom znanja i stručnog iskustva, definiraju lokalne potrebe i smjer razvoja LAG područja.

Pored navedenih metoda uključivanja dionika, održani su i brojni tematski sastanci i konzultacije

(razvoj poljoprivrede, razvoj ruralnog turizma, održivi razvoj) s pojedincima, odnosno sa

zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama s područja LAG-a. Održani su sastanci s predstavnicima

svih jedinica lokalne samouprave u sastavu LAG-a, koji su kroz anketne upitnike, ili u razgovoru

tijekom sastanka, ukazali na svoje potrebe i ideje za razvoj područja LAG-a.

Primjenom načela „odozdo prema gore“ odnosno sudjelovanjem različitih interesnih skupina, LAG

je u samom postupku izrade LRS pokazao visoku razinu uvažavanja LEADER načela, kao i načela

jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve dionike.

4.2. Opis partnerstva

Cilj strateškog razvoja područja LAG-a je poticanje partnerskih odnosa unutar zajednice, njihovo

međusobno povezivanje i umrežavanje, jačanje suradnje lokalnih zajednica i gospodarskog sektora

koji u njima djeluje, ali i suradnje s nadležnim institucijama lokalne, regionalne, nacionalne i

međunarodne razine, u cilju razvoja ruralnih područja kao prostora visoke dodane vrijednosti.

LAG ima 78 članova (35 pravnih i 43 fizičke osobe). Što se tiče spolne strukture, u ukupnom članstvu

je 40 muškaraca i 38 žena. Najveći udio u članstvu ima civilni sektor s 52 člana, dok javni i

gospodarski imaju isti udio, svaki po 13 članova.

Javni sektor predstavljaju predstavnici JLS, turističkih zajednica, dječjih vrtića i poljoprivredne

zadruge s područja LAG-a. Gospodarski sektor predstavljaju poduzetnici s područja LAG-a, dok

članovi udruga, društava i fizičke osobe predstavljaju civilni sektor. Što se tiče teritorijalne

zastupljenosti članstva, najveći broj članova ima prebivalište na području Vinodolske općine (28

članova), dok su članovi s prebivalištem izvan područja LAG-a najmanje zastupljeni (četiri člana).

Svi članovi LAG-a čine Skupštinu, najviše tijelo upravljanja LAG-om. Skupština odlučuje

pravovaljano, ako je nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine. U slučaju nedostatka

kvoruma (natpolovične većine članova) daljnji tijek sjednice Skupštine odgađa se za 15 minuta.

Odgođena sjednica može nastaviti s radom, ako je prisutna najmanje jedna trećina svih članova, a

odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

Upravljačka struktura

Upravljačku strukturu LAG-a čini 15 članova, najmanji udio u članstvu upravljačke strukture ima

javni sektor s tri člana, dok su gospodarski i civilni sektor zastupljeni u istom omjeru, svaki sa šest

članova.

U upravljačkoj strukturi LAG-a predstavnici civilnog sektora čine 40 % članstva, kao i predstavnici

gospodarskog sektora, a predstavnici javnog sektora 20% članstva. Civilni i gospodarski sektor

zajedno čine udio od 80% u upravljačkoj strukturi.

Upravljačku strukturu čine predsjednik i dopredsjednik te 13 članova, koje bira Skupština LAG-a na

vrijeme od četiri godine. Upravljačka struktura djeluje na sjednicama i pravovaljano odlučuje, ako je

na sjednicama nazočna većina članova, pravovaljane odluke donosi većinom glasova prisutnih

članova. Sastav upravljačke strukture LAG-a je podložan promjenama o čemu će se pravovremeno

obavještavati APPRRR sukladno odredbama relevantnih nacionalnih propisa.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

54 | 60

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja 2014.-2020.

Indikativni akcijski plan provedbe u tablici 21 prikazuje vremensko razdoblje u kojem će se LRS provoditi. Uzimajući u obzir specifičnosti područja

LAG-a i činjenicu kako postoji relativno mali broj registriranih PG i velik broj onih koji se bave poljoprivredom za vlastite potrebe, na početku

provedbe (I kvartal) raspisat će se natječaj za mala poljoprivredna gospodarstva. U drugom kvartalu 2018. godine otvorit će se natječaj za M 3.1.1.

za koju postoji veliki interes civilnog i javnog sektora. S obzirom na prioritetne aktivnosti i aktivnosti za koje je tijekom izrade LRS iskazan najveći

interes, a uzevši u obzir spremnost projekata, u drugoj polovici 2018. godine predviđeno je raspisivanje natječaja za Mjeru 2.1.1.. U prvoj polovici

2019. godine, raspisat će se natječaji za M 1.1.1, M 2.1.2. i M 2.2.1., a u drugoj polovici natječaj za M 1.1.2.. U prvom kvartalu 2020. godine će

se raspisivati drugi natječaji za M 3.1.1. i nakon toga natječaj za M 2.2.1. u drugom kvartalu. Kontinuirano će se provoditi aktivnosti iz M 19.4.1.,

a periodično aktivnosti M 19.3.1 i M 19.3.2.

Indikativni akcijski plan provedbe prati i financijski plan prikazan u poglavlju 8., a zajedno će biti usklađeni sa Planom provedbe LRS kojeg će

LAG dostaviti u APPRRR prije objave prvog LAG natječaja (kako je opisano u poglavlju 5.2).

Sudionici provedbe indikativnog akcijskog plana su zaposlenici i voditelj LAG-a, predsjednik LAG-a, OO, Odbor za praćenje (u daljnjem tekstu:

OP) i UO, a provedbu nadzire Nadzorni odbor te Skupština LAG-a. Nositelji projekata imaju obvezu izvještavanja LAG-a o svim aktivnostima

vezanim za projekt koji provode. Procjena najznačajnijih rizika u provedbi, uz preventivne aktivnosti za njihovo ublažavanje, prikazana je u Prilogu

16. Tablica 21. Indikativni akcijski plan (plan aktivnosti)

Godina (kvartali) provedbe 2017 2018 2019 2020 2021/2022/2023 PRIORITETI / MJERA

IZ LRS TO IZ PRR IV I II III IV I II III IV I II III IV

P4 M19.4.1. 19.4.1. Tekući troškovi LAG-a / Poslovanja, ZZI, Animacija - kontinuirano

P1.1. M1.1.1. 4.1.1. Kontinuirano praćenje,

Izvještavanje (GIR 2020 / GIR 2021 /

GIR 2011); Završno izvješće (uključujući

2023), Ex post evaluacija 2014. – 2020., Procjena

stanja i potreba za razdoblje 2021.-

2027.

P1.1. M1.1.2. 4.2.1.

P1.1. M1.1.3. 6.3.1.

P2.1. M2.1.1. 6.2.1.

P2.1. M2.1.2. 6.4.1.

P2.2. M2.2.1. 4.4.1.

P3.1. M3.1.1. 7.4.1.

C4 M19.3.1. 19.3.1.

C4 M19.3.2. 19.3.2.

GIR 2017 GIR 2018 GIR 2019 GIR 2020

Legenda (aktivnosti):

otvaranje natječaja LAG-a

zatvaranje natječaja/obrada prijava

slanje dokumentacije u APPRRR, odobrenje prijava

provedba projekata M & E/GIR

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

55 | 60

5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 .-2020.

Pri planiranju broja projekata uzela su se u obzir ograničena alokacija sredstava te iskazani

interes stanovnika s područja LAG-a.

Ukupno očekivani broj projekata (isključujući M 19.4.1) je 39 i to kako slijedi:

- 13 projekata za mjere iz prioriteta 1.1.

- 9 projekata za mjere iz prioriteta 2.1 i 2.2

- 10 projekata za mjere iz prioriteta 3.1.

- 7 projekata za M 19.3.1. i M 19.3.2.

Nakon sklapanja Ugovora s APPRRR, a prije objave prvog LAG natječaja, LAG će u APPRRR

dostaviti Plan provedbe LRS (prema zadanom predlošku iz relevantnog provedbenog propisa)

koji će sadržavati raspodjelu sredstava za provedbu Podmjere 19.2. po tipovima operacija iz

LRS te Podmjere 19.3. i 19.4. i to na razini cjelokupnog razdoblja provedbe LRS. Uzimajući u

obzir indikativni akcijski plan provedbe, ukupnu alokaciju sredstava, indikativni raspored

financija po prioritetima i mjerama, očekivane iznose projekata, u poglavlju 8. dan je detaljan

prikaz procjene broja projekata i financijske vrijednosti potpore za vrijeme programskog

razdoblja 2014. - 2020.

6. PRAĆENJE I PROCJENA PROVEDBE LRS

LAG, kao i drugi korisnici PRR, ima obavezu osigurati sve podatke potrebne za praćenje i

evaluaciju PRR, posebice onih koji se odnose na procjenu doprinosa LRS i dodane vrijednosti

LEADER pristupa i načela partnerstva. Osim toga, LAG je odgovoran za razvoj, provedbu,

praćenje i evaluaciju svoje LRS. Potrebno je osigurati pravovremenost provedbe evaluacijskih

aktivnosti kroz izradu i praćenje zadanih pokazatelja putem godišnjih planova. S ciljem

efikasnog ispunjavanja svih obveza LAG-a u ranoj fazi pripreme provedbe LRS uspostavit će

se baza podataka svih projekata. Zaposlenici LAG-a će prikupljati i pohranjivati informacije

na temelju dokumenata dostavljenih prilikom prijave na natječaj LAG-a, ali i temeljem

informacija o provedbi projekta dobivenih od korisnika. Voditelj LAG-a bit će odgovoran za

funkcioniranje baze podataka, koja će omogućiti efikasno praćenje provedbe. Prilikom

pohranjivanja podataka, temeljem unaprijed zadanih informacija, vodit će se računa da svaka

prijava dobije svoj identifikacijski broj kako bi baza podataka bila funkcionalna. Svaka prijava

povezat će se s ciljevima i prioritetima LRS, ali i PRR te direktnim i indirektnim doprinosom

fokus području, a što će biti podloga za kasnije izvještavanje i evaluaciju. Prikupljat će se i

ostali specifični pokazatelji radi analize i mjerenja uspješnosti provedbe strategije npr. broj

novoosnovanih poljoprivrednih gospodarstava, koji su se dosad bavili poljoprivredom samo za

vlastite potrebe i nisu bili upisani u Upisnik poljoprivrednika. Dodatni pokazatelji bit će korisni

za prikaz lokalnih učinaka, a njihova struktura i uporaba će osigurati dodatnu vrijednost,

nadovezujući se na temeljne pokazatelje. Projekti suradnje će, također, biti povezani s

pokazateljima. Jasno definiranje i razumijevanje svakog pokazatelja, zajedno s metodologijom

prikupljanja podataka za izračun vrijednosti istih je osnova za učinkovito provođenje svake

evaluacije.

Relevantni izlazni pokazatelji, pokazatelji rezultata i pokazatelji učinka (definirani u Prilogu

11.) pratit će se u bazi podataka. Tablice praćenja prikazivati će kumulativno vrijednosti

izlaznih pokazatelja u odnosu na planirane vrijednosti izlaznih pokazatelja navedenih u Prilogu

11. Tijekom provedbe LRS, provest će se kontinuirano praćenje kvalitete podataka te će se

poduzeti odgovarajuće mjere za nadogradnju kvalitete podataka. Temeljem prikupljenih

podataka, na mjesečnoj bazi ispunjavat će se tablice za praćenje. Koristeći podatke iz tablica za

praćenje, LAG će izrađivati Godišnja izvješća o radu LAG-a (GIR). Ishod praćenja strategije

treba biti GIR. Ishod evaluacije strategije će biti Izvješće o evaluaciji za razdoblje evaluacije.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

56 | 60

Plan evaluacije___________________________________________________________ _________

Plan evaluacije (u Prilogu 17.) je novi element LRS, pa njegovo uvođenje predstavlja

inovativnost i izazov u upravljanju lokalnim razvojem područja. Ključna svrha Plana evaluacije

je osigurati pravovremenu provedbu evaluacijskih aktivnosti usmjerenih na provedbu LRS s

namjerom da se pokaže dostizanje ciljeva i prioriteta, efikasnost i efektivnost provođenja

integriranog razvoja područja. Dodatno, izuzetno je važno na transparentan način uspostaviti

dijalog među lokalnim partnerstvom o povratnim informacijama i preporukama kako bi se

postigla najveća korist od rezultata evaluacije. Ključni dionici sustava praćenja i evaluacije su:

zaposlenici LAG-a, OP, UO, Nadzorni odbor, Skupština LAG-a, OO i neovisni evaluatori.

Odbor za praćenje (OP) bit će uspostavljen u 2018 g.. Članovi OP se imenuju na prijedlog

članova Skupštine LAG-a. Voditelj LAG-a bit će odgovoran za uspostavu i koordinaciju rada

OP.

Uspostava i rad OP će osigurati dodatne ljudske resurse u sljedećim poslovima: praćenje

provedbe LRS; izrada GIR; praćenje napretka evaluacijskih aktivnosti u skladu s planom

evaluacije; osiguravanje podataka nezavisnom evaluatoru i podrška u radu; kontrola kvalitete

evaluacije; analiza nacrta evaluacijskih izvješća; praćenje preporuka; pomoć u prezentaciji

rezultata evaluacije. Na početku 2018. godine provest će se procjena uspostavljenog sustava

praćenja provedbe LRS, što će osigurati daljnji kvalitetni rad i provedbu Plana evaluacije.

Naročitu važnost u procjeni djelotvornosti LAG-a i učinka LRS imat će: mid-term evaluacija i

ex-post evaluacija LRS.

Kroz ove evaluacije će se sveobuhvatno procijeniti učinci LRS iz Priloga 11. uz procjenu:

intervencije LRS analizom pokazatelja rezultata i učinka, a uzimajući u obzir relevantna

evaluacijska pitanja; direktnih i indirektnih učinaka projekata u odnosu na fokus područja;

doprinosa LRS PRR i ciljevima ZPP; doprinosa LRS LEADER specifičnim ciljevima; utjecaja

LRS na horizontalne ciljeve: okoliš, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama i

inovacije te korištenje sredstava horizontalnog prioriteta.

Posebna pažnja prilikom procjene bit će usmjerena na doprinos LAG-a razvoju ruralnog

turizma kroz očuvanje identiteta i prepoznatljivosti područja, a što je u skladu sa strateškim

ciljevima LRS.

LAG je i u dosadašnjem radu vodio brigu o redovnom prikupljanju podataka o svojim

aktivnostima te o bazi projekata s područja LAG-a. Međutim, stvaranje nove baze podataka

temeljem LRS-a, prioritet je zaposlenicima LAG-a. Na traženje zaposlenika LAG-a i neovisnih

evaluatora, svi korisnici projekata iz LRS-a, ali i svi članovi LAG-a trebaju pružati tražene

podatke, sudjelovati u anketama te omogućavati uvid u projektnu i poslovnu dokumentaciju za

potrebe provedbe evaluacije.

Izvori informacija i podataka za potrebe evaluacije mogu biti: LRS, baza podataka, interni

dokumenti, zapisnici rada tijela LAG-a i OO-a; GIR-ovi, strateški dokumenti PGŽ, PRR,

statistički podaci, dokumenti i stavovi svih članova i stanovnika LAG-a te dokumenti s kojim

raspolažu nositelji projekata LRS.

Budući da je LRS LAG-a vlasništvo svih stanovnika LAG područja, s ciljem maksimalne

transparentnosti u provedbi, svaka evaluacija će biti prezentirana Skupštini LAG-a te dostupna

široj javnosti (brošure, web stranica..). Na taj način će svi biti upoznati s nalazima, preporukama

i zaključcima te će moći pravovremeno djelovati u smislu poboljšanja LRS i njene provedbe.

Informacije o svim provedenim aktivnostima Plana evaluacije bit će dio GIR, a informacije o

rezultatima provedbe Plana evaluacije će biti javno dostupne i objavljene na web stranici LAG-

a.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

57 | 60

7. SPOSOBNOST PROVEDBE LRS

7.1. Ljudski kapaciteti za provedbu LRS

LAG „VINODOL“ je upisan u Registar udruga RH 7. prosinca 2012. godine. Zapošljava jednog

voditelja i dva stručna suradnika. Voditelj LAG-a brine o provođenju planova i programa,

nadzire rad ostalih djelatnika, osigurava cjelokupno upravljanje radi postizanja zadanih ciljeva

te obavlja administrativne i tehničke poslove. Stručni suradnici su zaduženi za dnevne uredske

poslove, komunikaciju s partnerima i suradnicima, pomoć pri promoviranju projekata i

aktivnosti. Voditelj LAG-a i jedan stručni suradnik su po zanimanju diplomirani ekonomisti, a

drugi stručni suradnik je inženjer agronomije. Voditelj LAG-a ima radno iskustvo u

knjigovodstveno-administrativnim poslovima, javnoj nabavi te hotelskom poslovanju. Jedan

stručni suradnik posjeduje radno iskustvo u turizmu, radu turističke agencije, hotelskom

poslovanju, poslovanju turističke zajednice i pružanju usluga u ugostiteljstvu, dok drugi stručni

suradnik posjeduje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, marketingu poljoprivrednih

proizvoda, organizaciji poljoprivrednih poslova i u poslovanju poljoprivredne zadruge.

Pored navedenih poslova, zaposlenici LAG-a imaju, kao temeljnu, zadaću provedbe LRS te

provođenje LEADER pristupa. Zaposlenici LAG-a su tijekom dvogodišnje provedbe Mjere 202

IPARD programa kontinuirano sudjelovali na edukacijama, radionicama, skupovima i sličnim

događanjima te se educirali, kako bi stekli potrebne vještine. Mogu se istaknuti stečena znanja

vezana za pripremu projekata i potrebne dokumentacije za prijavu na natječaje, financijsko

upravljanje i kontrolu provedbe projekata, pripremu poslovnog plana, strukturu, sadržaj i

metodologiju izrade poslovnog plana, pripremu projektne dokumentacije za prijavu projekata

na natječaj za Mjeru „Investicije u vinarije i marketing vina“, cost-benefit analizu, a sve u

kontekstu pripreme projekata sufinanciranih iz nacionalnih i europskih fondova. Stečena znanja

i iskustva zaposlenici koriste u svakodnevnom radu te pružaju savjetodavnu potporu subjektima

koji djeluju na području LAG-a, i to u planiranju, pripremi i izradi dokumentacije u svrhu

prijave projekata na natječaje iz nacionalnih i europskih fondova, s posebnim naglaskom na

natječaje iz PRR. U radu LAG-a sudjeluju predsjednik i dopredsjednik, koji svoje funkcije

obavljaju na volonterskoj osnovi. U radu LAG-a sudjeluju i svi članovi LAG-a, koji čine

Skupštinu LAG-a te Upravni i Nadzorni odbor. Skupštinu čini 78 članova, UO 15 članova, a

Nadzorni odbor 3 člana.

Zaposlenici i članovi LAG-a će u svom daljnjem radu nastaviti s pohađanjem edukativnih

aktivnosti i treninga, kako bi maksimizirali svoje znanje i vještine, te na taj način razvili i ojačali

okruženje, koje doprinosi aktivnom životu i radu. Udruživanjem zaposlenika i članova LAG-a

odnosno lokalnih dionika, oko zajedničkih projekata i međusektorskih akcija, ne samo da se

postiže sinergija i osjećaj zajedničkog vlasništva, već se stvara masa potrebna za poboljšanje

ekonomske konkurentnosti područja. Iako LAG to već provodi u svakodnevnom radu, u

narednom razdoblju intenzivirat će interakciju različitih partnera, jačanje dijaloga i suradnje

između različitih ruralnih dionika koji nemaju iskustvo zajedničkog rada. Zaposlenici LAG-a

će izraditi i objaviti Vodič za korisnike, kako bi se svi korisnici mogli detaljno upoznati s

uvjetima i mogućnostima prijave na natječaje iz mjera koje su obuhvaćene ovom LRS.

Provedba planiranih aktivnosti pratit će se na godišnjoj razini, što će omogućiti redovito

vrednovanje postignuća projekata financiranih putem LRS. Informacije o tijeku provedbe će,

također, biti javno dostupne, što će doprinijeti transparentnosti cjelokupne provedbe.

PGŽ i određene JLS u sastavu LAG-a imaju izrađene programe mjera za poticanje razvoja

poduzetništva, kao i programe potpora poljoprivredi. LAG sudjeluje u kreiranju navedenih

programa i potiče one JLS, koje nemaju tako izrađen sustav da formiraju aktivnosti koje mogu

dodatno potaknuti gospodarstvenike, organizacije i institucije s područja LAG-a na prijavu za

poticajna razvojna sredstva. LAG pruža savjetodavnu i tehničku potporu razvojnim dionicima,

kako bi se što bolje objedinila i usmjerila poticajna sredstva te programi lokalnog, regionalnog,

nacionalnog, ili međunarodnog, karaktera.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

58 | 60

7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS

Pored postojećih ljudskih kapaciteta, LAG je u svrhu kvalitetne provedbe LRS osigurao i

potrebna financijska sredstva. Bespovratna sredstva za izradu Strategije i tekuće troškove

tijekom izrade Strategije u visini od 318.725,40 kn osigurana su iz Mjere 19-Podmjere 19.1.

„Pripremna pomoć“ - provedba tipa operacije 19.1.1. Određena financijska sredstva osigurana

su i putem godišnjih članarina. Odlukom Skupštine LAG-a određeno je da sve JLS u sastavu

LAG-a imaju obvezu plaćanja godišnje članarine. Za kriterije određivanja visine godišnje

članarine JLS uzeta su 3 kriterija: broj stanovnika, površina u km2 te indeks razvijenosti, kao

kriterij koji ujednačava eventualne razlike po ostala dva kriterija. Navedeni kriteriji su

ponderirani te uvršteni u izračun na temelju kojeg je određena ukupna visina godišnje članarine

JLS u sastavu LAG-a u ukupnom iznosu od 180.250,00 kn. Odlukom Skupštine, određena je

visina članarine za fizičke osobe u iznosu od 70,00 kn i 100,00 kn za pravne osobe godišnje, a

ukupno godišnje iznosi 6.510,00 kn s trenutnim brojem članova. Rad LAG-a prati i financijski

podržava i PGŽ sa sredstvima od 100.000,00 kn/god. Tablica 22. Dodatni izvori financiranja LAG-a „VINODOL“- 2016.g.

R.BR. IZVOR FINANCIRANJA IZNOS FINANCIJSKIH SREDSTAVA BROJ UKUPNO 2016.

1. 7 jedinica lokalne samouprave (20.000,00-30.000,00 kn) 7 180.250,00 kn

2. Članarine fizičke osobe 70,00 kn 43 3.010,00 kn

3. Članarine pravne osobe 100,00 kn 35 3.500,00 kn

4. Primorsko-goranska županija 100.000,00 kn 1 100.000,00 kn

UKUPNO 286.760,00 kn

Izvor: Izrada autora

7.3. Iskustvo o provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007-2013

LAG je putem Mjere 202 iz IPARD programa ostvario potporu u iznosu od 756 786,54 kn, koju

je velikim dijelom iskoristio za provedbu brojnih aktivnosti u vidu animacijskih i edukativnih

predavanja i radionica. Osim radionica vezanih za IPARD program, veliki broj radionica

odnosio se na mogućnosti financiranja projekata iz mjera PRR RH 2014. - 2020. za

poljoprivredna gospodarstva, i one koji to namjeravaju postati, te predstavnike javnog i civilnog

sektora. Ističe se radionica za članove i zaposlenike LAG-a za pripremu poslovnog plana, koja

je obuhvaćala teorijska i praktična znanja. Polaznici su detaljno upoznati s metodologijom

izrade poslovnog plana na temelju primjera izrađenih poslovnih planova, ali su i samostalno

pripremali vlastiti poslovni plan, što im je pružilo znanja koja će se koristiti prilikom provedbe

LRS. LAG je sudjelovao na brojnim sajmovima na svom području, ali i šire te tako pružio

priliku svojim članovima, ne samo da izlože i prodaju svoje proizvode i usluge, već i da ostvare

poznanstva i umreženost s ostalim proizvođačima i ponuđačima te osiguraju adekvatan plasman

proizvoda. LAG pomaže korisnicima u definiranju i pripremi projekata na natječaje, s posebnim

naglaskom na natječaje iz mjera PRR RH 2014. - 2020. Savjetodavna i tehnička pomoć i

potpora LAG-a za prijavu na natječaje ogleda se u zajedničkoj komunikaciji i suradnji s

korisnicima pri provjeri i definiranju projekta te provjeri prihvatljivosti za mjere iz PRR.

Mjerljiv rezultat savjetodavne i tehničke potpore LAG-a jest prijava vinarije s područja LAG-

a na natječaj iz Mjere „Investicija u vinarije i marketing vina“ u 2014. g i 2015. g., za koje je

dodijeljena Odluka o odobrenju projekta. S područja LAG-a prijavljen je projekt zadruge na

natječaj iz Podmjere 4.2. LAG je pružio savjetodavnu potporu JLS sa svog područja pri prijavi

na natječaj iz Podmjere 7.1. za izradu Strateškog razvojnog programa JLS, odnosno izradu

Strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora na području JLS koji je koristi,

prijavu na natječaj podnijele su sve JLS u sastavu LAG-a, osim Grada Crikvenice (nije

prihvatljiv korisnik).

7.4. Iskustvo o provedbi projekata izvan mjere LEADER

LAG je svoj doprinos dao pri koncipiranju strateških postavki temeljem analize postojećeg

stanja i prikupljanja informacija i anketiranja u izradi razvojnih strateških dokumenata JLS sa

svog područja, posebice Gradu Novi Vinodolski i Vinodolskoj općini, gdje je sa svojim

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

59 | 60

predstavnicima sudjelovao u partnerskim timovima i radnim tijelima. LAG kao partner

sudjeluje u projektu HERA „Putovima Frankopana - Upravljanje održivim turizmom

zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana“. Pored navedenog, LAG je

sudjelovao i u pripremi i organizaciji ostalih sadržaja koji su od bitnog značaja za područje

LAG-a, pa se mogu izdvojiti predavanja: „Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u

vlasništvu RH“, „Izobrazba na temu višestruke sukladnosti“, „Izobrazba o sigurnom rukovanju

i pravilnoj primjeni pesticida“, „Priprema cost-benefit analize“. LAG sudjeluje u brojnim

manifestacijama, organizacijama i sajmovima koji imaju za cilj promociju poljoprivrednih

proizvođača i obiteljskih gospodarstava, kao što su: „Ružica Vinodola“, „(SR)ETNO SELCE“,

„Fit4Novi“, „Okolotorno“, „Advent u Crikvenici“, „Božić va Bribiri“. U sklopu događanja

„Advent u Crikvenici“ LAG je pokrenuo LAG Weekend Advent, sajam izložbeno-prodajnog

karaktera (cilj je promocija malih poljoprivrednih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava koji posjetiteljima mogu predstaviti i približiti svoje proizvode). LAG je ovakav

način sajma pokrenuo i u sklopu događanja „Božić va Bribiri“. Oba sajma po prvi puta su

održana 2014. g., i u 2015. g. te se planira i daljnje održavanje. Uz podršku LAG-a, izdano je

dopunjeno izdanje „Miće vinodolske kuharice“, projekta koji je rezultat timskog rada djece,

roditelja i zaposlenika Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“, TZ Vinodolske općine i LAG-a. „Mića

vinodolska kuharica“ ima za cilj promoviranje autohtonih jela i slastica s naglaskom na zdravu

prehranu, u skladu s podnebljem i navikama stanovnika s područja LAG-a (uz pomoć LAG-a,

prevedena je na njemački jezik-dodatna promotivna vrijednost i svojevrsni zaštitni kulinarski

znak Vinodolskog kraja). Također, LAG je pokrenuo i inicijativu za osnivanje Lokalne akcijske

grupe u ribarstvu (LAGUR), kao partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora u

ribarstvu, koje će kroz suradnju na projektima i inicijativama doprinijeti održivom razvoju

ribarskih područja.

8. FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan ove verzije LRSR je usklađen sa iznosima dodijeljenim temeljem Ugovora o

dodjeli sredstava odabranom LAG-u. Iznos alokacije u Ugovoru je ukupno umanjen za 20,82

% od prvotno planiranog. Ukupni iznos za provedbu Podmjere 19.2, odnosno, svih mjera u

LRS, kojima su korisnici nositelji projekata prijavljenih na LAG natječaje, na temelju

dodijeljenih sredstava javne potpore, iznosi 821 100 EUR sukladno Ugovoru o dodjeli sredstava

odabranom LAG-u. Prema Pravilniku koji definira provedbu Podmjera 19.2., 19.3. i 19.4.,

ostvareni bodovi za kvalitetu LRS množe se sa 17 000 EUR, što u slučaju LAG-a „VINODOL“

iznosi 782 000 EUR za 46 ostvarenih boda. Prema spomenutom Pravilniku sredstva za

provedbu Podmjere 19.3 iznose 5% od sredstava Podmjere 19.2, odnosno 41 055 EUR, dok

sredstva za Podmjeru 19.4 iznose 25% od sredstava Podmjere 19.2. i 19.3, odnosno 215 538,75

EUR. Slijedom navedenog, ukupni iznos za provedbu LRS LAG-a je 1 077 693,75 EUR

(ukupno smanjenje iznosi 283 368,75 EUR od prvotno planiranog). Provedba LRS financirat

će se javnim i privatnim sredstvima. Sredstva javne potpore osiguravaju se iz proračuna EU

i RH, od čega EU sudjeluje s 90% udjela, a RH s 10% udjela. Privatna sredstva odnose se na

sredstva nositelja projekata, koji ovisno o intenzitetu potpore, moraju osigurati sufinanciranje

vlastitim izvorima, ili koristeći kreditne linije. Sredstva za pred financiranje troškova iz

M19.3.1, M19.3.2. i M19.4.1, LAG će osigurati putem članarina i zajmova, a koristit će i

mogućnost dobivanja predujma.

U tablici 23., prikazan je indikativan financijski plan po mjerama za cijelo programsko

razdoblje, a u tablici 24. indikativan broj projekata i iznos prema godinama provedbe.

Analizirajući sve projektne prijedloge i potrebe područja, uzevši u obzir ograničena sredstva za

provedbu LRS, najviše sredstava alocirano je na Cilj 2 Razvoj područja temeljen na prirodnoj,

tradicijskoj i povijesnoj baštini, s naglaskom na Prioritet 2.1.

LRS „VINODOL“ 2014. – 2020.

60 | 60

Tablica 23. Indikativni financijski plan po mjerama

Mjera LRS TO PRR Ukupna javna potpora

(EUR) EU sredstva

(EUR) HR sredstva

(EUR) iznos planiranih

sredstava u %

M 1.1.1. 4.1.1. 68.309,84 61.478,85 6.830,98 8,32

M 1.1.2. 4.2.1. 44.555,74 40.100,16 4.455,57 5,43

M 1.1.3. 6.3.1. 135.000,00 121.500,00 13.500,00 12,18

M 2.1.1. 6.2.1. 50.000,00 45.000,00 5.000,00 6,09

M 2.1.2. 6.4.1. 194.998,36 175.498,52 19.499,84 16,44

M 2.2.1. 4.4.1. 99.981,97 89.983,77 9.998,20 23,75

M 3.1.1. 7.4.1. 228.254,10 205.428,69 22.825,41 27,80

Ukupno 19.2. iz PRR 821.100,00 738.990,00 82.110,00 76,19*

M 19.3.1. 19.3.1. 8.211,00 7.389,90 821,10 0,76*

M 19.3.2. 19.3.2. 32.844,00 29.559,60 3.284,40 3,05*

Ukupno 19.3. iz PRR 41.055,00 36.949,50 4.105,50 3,81*

M 19.4.1. 19.4.1. 215.538,75 193.984,88 21.553,88 20,00*

Ukupno 19.4. iz PRR 215.538,75 193.984,88 21.553,88 20,00*

UKUPNA ALOKACIJA 1.077.693,75 969.924,38 107.769,38 100

*postotni udio sredstava u ukupnoj alokaciji temeljem Ugovora o dodjeli sredstava odabranom LAG-u

Uzimajući u obzir samo sredstva za provedbu Podmjere 19.2, najviše sredstava alocirano je

kako slijedi:

- Cilj 2 – 42,01 %, što ga čini 1. prioritetnim ciljem u provedbi LRS

- Cilj 1 – 30,19 %, što ga čini 2. prioritetnim ciljem u provedbi LRS

- Cilj 3 – 27,80 %, što ga čini 3. prioritetnim ciljem u provedbi LRS Tablica 24. Indikativni financijski plan sa brojem projekata po godinama provedbe

Mjera iz LRS-a TO

PRR

Indikativno po godinama: javna potpora, broj projekata Ukupno 2014-2020 2017 2018 2019 2020*

M1.1.1 (EUR) 4.1.1.

34.154,92 34.154,92 68.309,84

M1.1.1 (br.projekata) 1 1 2

M1.1.2 (EUR) 4.2.1.

22.277,87 22.277,87 44.555,74


M1.1.3 (EUR) 6.3.1.

135.000,00 135.000,00

M1.1.3 (br.projekata) 9 9

M2.1.1 (EUR) 6.2.1.

50.000,00 50.000,00


M2.1.2 (EUR) 6.4.1.

194.998,36 194.998,36


M2.2.1 (EUR) 4.4.1.

49.990,98 49.990,98 99.981,97


M3.1.1 (EUR) 7.4.1.

159.777,87 68.476,23 228.254,10


M19.3.1 (EUR) 19.3.1.

6.158,25 2.052,75 8.211,00


M19.3.2 (EUR) 19.3.2.

21.896,00 10.948,00 32.844,00


M19.4.1 (EUR) 19.4.1. 43.107,75 75.438,57 75.438,57 21.553,88 215.538,75

Ukupno javna potpora (EUR) 43.107,75 426.374,69 398.756,70 209.454,6

3 1.077.693,76

Ukupno javna potpora (%) 4,00 39,56 37,00 19,44 100,00

U skladu s indikativnim akcijskim planom, predviđenim brojem projekata i uzimajući u obzir

ukupnu alokaciju, napravljena je raspodjela sredstava po godinama provedbe (indikativan

financijski plan). Ukupan očekivani broj projekata (ne računajući Mjeru 19.4.1) je 39 i to kako

slijedi: 13 projekata za mjere iz prioriteta 1.1.; 9 projekata za mjere iz prioriteta 2.1 i 2.2 te 10

projekata za mjere iz prioriteta 3.1. Za mjeru 19.3.1. planirana su četiri, a za mjeru 19.3.2. tri

projekta. LAG ne planira raspisivati natječaje nakon 2020. godine, jer će do tada biti ugovorena

sva planirana sredstva (uz pretpostavku da se ne ostvari neki od predviđenih rizika, na koji LAG

nije mogao utjecati).

Prilog 1. Zaštićena kulturna dobra na području LAG-a „VINODOL“

PROFANA GRADITELJSKA

BAŠTINA

KULTURNO – POVIJESNA

CJELINA

SAKRALNI / RELIGIJSKI

PREDMETI

➢ Kompleks Kaštela ➢ Etnografska zona

Bakarskih prezida –

Takala

➢ Pokaznica iz Crkve sv.

Jurja mučenika

➢ Palača Marochini (Palača

„Studio et labore“)

➢ Urbanistička cjelina

grada Bakra

➢ Slika „Bogorodica s

Djetetom“ u crkvi

Uznesenja Blažene

Djevice Marije

➢ Stari grad Hreljin ➢ Etnozona Praputnjak ➢ Pokaznica iz crkve sv.

Jelene

➢ Hotel „Miramare“ ➢ Ruralna cjelina

Praputnjak

➢ Oltar sv. Nikole Biskupa

u crkvi sv. Nikole

➢ Hotel „Therapia“ ➢ Kulturno – povijesna

cjelina naselja Kotor

➢ Pokaznica iz crkve BDM

Karmelska

➢ Kameni objekt, Braće

Buchofer 24

➢ Ruralna cjelina naselja

Sopaljska

➢ Inventar crkve sv. Filipa i

Jakova

➢ Stambene zgrade, Gorica

14 i 22

➢ Etnozona „tunere“ ➢ Inventar crkve sv. Petra i

Pavla

➢ Toš – mlin za masline,

uvala Pazdehova

➢ Kulturno povijesna

urbanistička cjelina Novi

Vinodolski

➢ Oltar „Majke Božje

Snježne“

➢ Kuća Joze Lončarića, ex.

Slavka Jeličića 45

➢ Stari grad Grobnik

➢ Stara pučka štirna ➢ Kulturno – povijesna

cjelina grada Drivenika

➢ Novi grad Zrinskih ➢ Ruralna cjelina Belgrad

➢ Svjetionik

➢ Frankopanski kaštel s

kulom Kvadrac

➢ Čebuharova kuća

➢ Kuća Linić

➢ Tradicijska kamena

zgrada

➢ Kompleks kaštela

Grobnik

➢ Ladanjski sklop Majer

➢ Ostaci frankopanskog

kaštela s kulom

ARHEOLOŠKA BAŠTINA

GLAZBENI INSTRUMENT

ETNOGRAFSKA GRAĐA

➢ Arheološko nalazište

Igralište

➢ Orgulje u crkvi Majke

Božje

➢ Kameni djelovi torkule –

preše za grožđe

➢ Arheološka zona

poluotoka Havišće

➢ Violina ➢ Torkula – preša za grožđe

➢ Olupina njemačkog

ratnog broda „TA

45“

➢ Orgulje u crkvi sv.

Nikole

➢ Arheološka zona

nekropole Grobišće

➢ Orgulje u crkvi sv.

Martina

➢ Arheološka zona Sv.

Petar od Oblaka

➢ Gradina Badanj

➢ Arheološko nalazište

Kloštar

ARHEOLOŠKA GRAĐA

MEMORIJALNA BAŠTINA MUZEJSKA GRAĐA

➢ Žara za vodu

➢ Arheološka zbirka –

Crikvenica

➢ Arheološka zbirka –

Kraljevica

➢ Rodna kuća akademika

Josipa Pančića

➢ Narodni muzej i galerija

Novi Vinodolski –

muzejska građa

OBIČAJI, OBREDI I

SVEČANOSTI

USMENA PREDAJA,

IZRIČAJI I JEZIK

OSTALO

➢ Novljanski mesopust ➢ Grobnička čakavština ➢ Zbirka maketa brodova iz

Brodogradilišta

Kraljevica

SAKRALNO – PROFANA

GRADITELJSKA BAŠTINA

ZNANOST I TEHNIKA

➢ Kompleks bivšeg

pavlinskog samostana u

Crikvenici - Kaštel

➢ Čamac tipa „guc“ – Selce

➢ Stari grad Zrinskih s

crkvicom sv. Nikole

➢ Agregat - Kraljevica

Izvor: Ministarstvo kulture

Prilog 2. Područje ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a „VINODOL“

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Prilog 3. Broj poduzetnika i broj zaposlenih prema djelatnostima na području LAG-a u 2014.g.


Grad Bakar Grad Crikvenica Grad Kraljevica Grad Novi Vinodolski Općina Čavle Općina Kostrena Općina Vinodolska LAG „VINODOL“ PGŽ

Područje Naziv djelatnosti

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

Broj poduzetnik

a

Broj zaposlenih

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

2 4 3 0 2 1 4 42 2 9 1 4 2 2 16 62 132 636

B Rudarstvo i vađenje 3 36 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 36 12 54

C Prerađivačka industrija 47 987 19 128 8 192 11 42 24 136 8 21 2 5 119 1511 976 12.104

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

1 1 1 0 0 0 1 2 2 1 1 1 0 0 6 5 29 180

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

2 163 3 221 0 0 2 169 0 0 1 26 0 0 8 579 49 2.357

F Građevinarstvo 22 389 37 95 9 51 21 65 29 90 19 37 7 11 144 738 1176 5.161

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

46 983 68 170 16 30 19 35 45 144 31 111 12 44 237 1517 2232 13.317

H Prijevoz i skladištenje 11 114 5 6 4 5 2 2 16 76 5 9 0 0 43 212 426 6.568

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

12 39 60 525 10 40 10 27 14 102 8 14 6 7 120 754 873 6.942

J Informacije i komunikacije 5 15 13 11 1 1 3 1 3 5 6 5 2 9 33 47 314 1.120

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

1 1 2 6 1 2 1 2 0 0 0 0 0 0 5 11 52 194

L Poslovanje nekretninama

7

9 20 16 1 1 1 0 9 16 4 5 1 0 43 47 537 528

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

16 18 29 66 4 9 8 10 11 23 26 76 6 10 100 212 1382 4.244

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

8 56 26 29 7 16 14 21 12 37 10 15 4 3 81 177 468 2.399

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 13

P Obrazovanje 2 10 1 2 0 0 0 0 1 15 0 0 0 0 4 27 66 268

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

0 0 4 39 1 0 0 0 4 31 0 0 1 16 10 86 129 956

R Umjetnost, zabava i rekreacija 3 5 4 7 2 1 3 6 1 3 0 0 0 0 13 22 150 968

S Ostale uslužne djelatnosti 3 7 5 6 3 6 2 3 11 9 3 6 0 0 27 37 313 653

n/a Nepoznato područje djelatnosti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 1

UKUPNO 191 2837 300 1327 69 359 102 427 184 697 123 330 43 107 1012 6084 9324 58.659

Prilog 4. Vrsta uporabe zemljišta na području LAG-a „VINODOL“

GRAD BAKAR GRAD CRIKVENICA GRAD KRALJEVICA GRAD NOVI VINODOLSKI OPĆINA ČAVLE OPĆINA KOSTRENA OPĆINA VINODOLSKA

VRSTA UPORABE

ZEMLJIŠTA

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-

a*

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-

a*

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-

a*

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-a*

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-

a*

Površina

(Ha)

Broj

parcela po

vrsti

uporabe

Broj

PG-

a*

Površina

(Ha)

Broj parcela

po

vrsti uporabe

Broj

PG-a*

Oranica 0,49 6 6 0,07 1 1 0,15 1 1 3,49 6 3 0 0 0 0 0 0 1,91 10 8

Staklenici na

oranici 0,02 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Livada 0,49 2 2 0 0 0 0 0 0 14,25 28 11 3,42 7 2 0 0 0 29,08 20 5

Krški pašnjak 0,43 3 2 0 0 0 2,66 3 3 645,93 135 28 7,22 9 2 0 0 0 210,34 43 9

Vinograd 1,00 2 2 0,11 6 1 0 0 0 30,49 14 1 0 0 0 0 0 0 2,67 23 8

Maslinik 0,08 1 1 0,10 1 1 0 0 0 0,62 1 1 0 0 0 0,07 1 1 1,96 6 4

Voćnjak 0,05 1 1 0,08 1 1 0 0 0 0,00 0 0 0,15 2 2 0,21 2 2 3,20 15 7

Mješoviti

višegodišnji nasadi 0,35 3 3 0,00 0 0 0,06 1 1 0,00 0 0 0,50 2 1 0,05 1 1 2,47 10 6

Ostale vrste

korištenja

zamljišta

0 0 0 1,52 1 1 0 0 0 1,56 8 3 0,06 1 1 0,00 0 0 2,22 4 3

Ukupno 2,92 19 14** 1,87 10 4** 2,87 5,00 5,00** 696,34 192,00 32,00** 11,37 21,00 6,00** 0,32 4,00 3,00** 253,84 131,00 3,00**

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (podaci na dan 26.8.2015.g.)

Napomena I.: jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati sjedište izvan općine/grada i/ili županije, a površine na području općine/grada i/ili županije

Napomena II. : jedno poljoprivredno gospodarstvo može imati više vrsta uporabe i kao takvo je pribrojano kod svake vrste uporabe zasebno

Napomena III. : ukupni broj poljoprivrednih gospodarstava prikazuje jedinstveni broj poljoprivrednih gospodarstava s minimalno jednom parcelom na traženom području

Prilog 5. Broj dolazaka i noćenja turista 2010. do 2014.g. na području LAG-a „VINODOL“ prema JLS

Grad Bakar Grad Crikvenica Grad Kraljevica

Grad Novi

Vinodolski Općina Čavle Općina Kostrena Općina Vinodolska LAG „VINODOL“

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

2010. 3.737 9.255 230.510 1.292.077 32.070 115.838 85.510 486.586 407 646 11.321 31.359 4.332 39.141 367.887 1.974.902

2011. 4.260 11.852 239.435 1.344.808 28.527 101.821 87.861 519.771 1.320 3.205 9.112 21.055 4.695 44.278 375.210 2.046.790

2012. 3.538 7.836 247.088 1.409.239 31.709 114.377 93.248 522.955 1.595 4.668 9.488 25.588 6.736 60.789 393.402 2.145.452

2013. 3.550 8.323 259.631 1.474.576 25.442 101.733 87.553 531.685 2.342 8.138 9.305 29.005 5.618 52.719 393.441 2.206.179

2014. 3.993 9.511 253.211 1.407.852 24.012 97.144 84.615 512.902 2.122 7.521 9.697 36.476 5.844 55.348 383.494 2.126.754

UKUPNO 19.078 46.777 1.229.875 6.928.552 141.760 530.913 438.787 2.573.899 7.786 24.178 48.923 143.483 27.225 252.275 1.913.434 10.500.077

Izvor: Turističke zajednice sa područja LAG-a „VINODOL“

Prilog 6. Prikaz vrste smještajnih kapaciteta na području LAG-a „VINODOL“ u 2014.g.

VRSTA SMJEŠTAJNOG

KAPACITETA

BROJ SMJEŠTAJNIH

JEDINICA

(broj ležaja)

UDIO SMJEŠTAJNIH

JEDINICA

(%)

Privatni smještaj 20.449 57,54

Hoteli 7.031 19,78

Autokamp 5.311 14,94

Odmarališta 1.092 3,07

Ostalo 1.658 4,67

UKUPNO 35.541 100

Izvor: Turističke zajednice sa područja LAG-a „VINODOL“

Prilog 7. Tradicionalna jela s područja LAG-a „VINODOL“

Grobnički sir

Slane sardele ili inćuni

Salata od mrkača (hobotnice)

Jela od šparoga (salata, rižoto, fritaja, juha sl.)

Bribirski prisnac

Riblja juha

Juha od fažola

Maneštra

Batuda

Brudet

Buzara

Punjene lignje

Crni rižoto

Jela od bakalara

Marinada

Lunice / rupice / kolubice

Šuljki

Gulaš od divljači

Kobasice zarebrnik

Riga na salatu

Broskva na padelu

Palenta kompirica

Bakarski baškot

Friti

Smokvenjak

Torta Kostrena

Torta Frankopan

Kroštule

Orehnjača

Prilog 8. Prihodi po djelatnosti (tvrtke) u 2013. i 2014.g.

Djelatnost Ukupni prihodi u 000 kn

PD Naziv 2013. 2014. % 2013. % 2014.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 45.563 31.213 1,31 % 0,90 %

B Rudarstvo i vađenje 50.936 29.746 1,47 % 0,86 %

C Prerađivačka industrija 737.639 795.491 21,28 % 23,00 %

D Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija

4.419

3.739

0,13 % 0,11 %

E

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša

352.193

317.335

10,16 % 9,17 %

F Građevinarstvo 233.633 242.773 6,74 % 7,02 %

G Trgovina na veliko i na malo; popravak

motornih vozila i motocikala 1.538.857 1.553.403 44,39 % 44,90 %

H Prijevoz i skladištenje 64.610 73.826 1,86 % 2,13 %

I Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane 220.632

187.685

6,36 % 5,43 %

J Informacije i komunikacije 19.639 27.609 0,57 % 0,80 %

K Financijske djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 2.201

2.470 0,06 % 0,07 %

L Poslovanje nekretninama 39.069

35.177 1,13 % 1,02 %

M Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti

59.311

65.959 1,71 % 1,91 %

N Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti 62.261 56.854 1,80 % 1,64 %

P Obrazovanje 4.959 5.060 0,14 % 0,15 %

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i

socijalne skrbi

18.608

19.080 0,54 % 0,55 %

R Umjetnost, zabava i rekreacija

4.777 6.115 0,14 % 0,18 %

S Ostale uslužne djelatnosti 7.294 5.781 0,21 % 0,16 %

UKUPNO 3.466.601 3.459.316 100% 100 %


Prilog 9. Obrazovne ustanove na području LAG-a „VINODOL“

Obrazovna struktura Jedinica lokalne samouprave Broj djece u školskoj godini

2014./2015.

Dječji vrtići

Dječji vrtić „Pčelice“ Škrljevo 61

Dječji vrtić „Bambi“ Škrljevo 57

Dječji vrtić „Fijolica“ Bakar 36

Dječji vrtić „Hreljin“ Hreljin 87

Dječji vrtić „Škrljevo“ Škrljevo 50

Dječji vrtić „Praputnjak“ Praputnjak 11

Dječji vrtić RADOST Crikvenica 173

Dječji vrtić RADOST Selce 53

Dječji vrtić RADOST Dramalj 23

Dječji vrtić RADOST Jadranovo 35

Dječji vrtić „OREPČIĆI“ Kraljevica 104

Dječji vrtić „Fijolica“ Novi Vinodolski 108

Dječji vrtić Čavlić Čavle 83

Dječji vrtić Čavlić Grobnik 20

Dječji vrtić „Zlatna ribica“ Kostrena 184

Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ Bribir 35

Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ Tribalj 36

Osnovne škole

Osnovna škola Bakar Bakar 186

Osnovna škola Bakar Krasica 44

Osnovna škola Bakar Kukuljanovo 23

Osnovna škola Bakar Škrljevo 64

Osnovna škola „Hreljin“ Hreljin 201

Osnovna škola „Hreljin“ Praputnjak 7

Osnovna škola „Hreljin“ Zlobin 8

Osnovna škola Vladimira Nazora Crikvenica 354

Osnovna škola Vladimira Nazora Dramalj 31

Osnovna škola Vladimira Nazora Jadranovo 38

Osnovna škola Zvonka Cara Crikvenica 279

Osnovna škola Zvonka Cara Selce 40

Osnovna škola Kraljevica Kraljevica 230

Osnovna škola Kraljevica Šmrika 29

Osnovna škola Kraljevica Križišće 11

Osnovna škola Ivana Mažuranića Novi Vinodolski 308

Osnovna škola „Čavle“ Čavle 543

PŠ Grobnik Grobnik 15

Osnovna škola Kostrena Kostrena 306

Osnovna škola dr. Josipa Pančića Bribir 95

Osnovna škola Jurja Klovića Tribalj 115

Srednje škole

Pomorska škola Bakar Bakar 432

Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica 360

Izvor: Škole i vrtići s područja LAG-a

Prilog 10. Analiza anketnih upitnika

1. Analiza općih anketnih upitnika

Kroz ove upitnike nastojalo se dobiti opće podatke o ispitanicima, uvod u njihovu percepciju

stanja, njihov pogled na strategiju razvoja LAG-a, viziju, misiju te prikupiti primjedbe,

prijedloge i komentare. Prikupljeno je 30 općih upitnika, s tim da nisu svi bili u potpunosti

popunjeni te su u obzir uzeti raspoloživi podaci. Prema organizacijskom obliku 13 ispitanika

izjasnilo se kao fizička osoba, 4 kao obrt, 3 OPG i udruge, 2 trgovačka društva u privatnom

vlasništvu, 2 trgovačka društva s udjelom državnog vlasništva, 1 zadruga i 1 knjižnica, dok se

jedan ispitanik nije izjasnio.

Ispitanicima je dana mogućnost

ocjenjivanja kvalitete pružanja usluga koje

obavlja Grad/Općina te im je ponuđen

raspon ocjena od 1-5 gdje ocjena 1

predstavlja izrazito lošu kvalitetu, dok

ocjena 5 predstavlja izrazito dobru

kvalitetu. Najveće zadovoljstvo ispitanici

su iskazali brigom o djeci predškolske dobi

s prosječnom ocjenom 3.89, pružanjem

zaštite od požara s prosječnom ocjenom

3.67, kulturom i sportom 3.52, dok je

najlošije ocijenjeno poticanje poduzetništva

i prostorno i urbanističko planiranje s

prosječnom ocjenom 2.86 i izdavanje

suglasnosti i dozvola prosječnom ocjenom

2.81.

Prema mišljenju ispitanika (ponuđeno

7 odgovora) na području JLS najviše

nedostaje sljedeća infrastruktura za

pružanje usluga: prijevoz (16), briga o

starijim i nemoćnim osobama (12) te

ugostiteljske i turističke usluge (11).

Pored ponuđenog kao ostalu

infrastrukturu koja nedostaje

ispitanici navode: hotele visoke

kategorije, plažnie prostore,

parkirališta, zabavne sadržaje, marinu,

vezove, biciklističke staze, benzinsku crpku, igrališta za djecu, groblja (nedostatak grobnih

mjesta).

Vrsta usluge Prosjek

Briga o djeci predškolske dobi 3.89

Pružanje zaštite od požara 3.67

Kultura i sport 3.52

Prikupljanje i odlaganje otpada 3.48

Pružanje socijalne skrbi 3.46

Stanovanje 3.44

Obrazovanje 3.41

Pružanje primarne zdravstvene zaštite 3.37

Održavanje cesta 3.30

Pružanje komunalnih usluga 3.18

Informiranje stanovništva i dostupnost

informacija 3.11

Upravljanje gradskim/općinskim

vlasništvom 3.04

Zaštita okoliša 3.04

Poticanje poduzetništva 2.86

Prostorno i urbanističko planiranje 2.86

Izdavanje suglasnosti i dozvola 2.81

Infrastrukturni nedostaci Učestalost

Prijevoz 16.00

Briga o starijim i nemoćnim osobama 12.00

Ugostiteljske i turističke usluge 11.00

Briga o djeci predškolske dobi (vrtić) 9.00

Telekomunikacija 8.00

Pošte 6.00

Internet 7.00

Učestalost

Prosječni

rang Rezultat

Složenost poreznih propisa i previsoke porezne stope 15.00 2.40 6.25

Neučinkovita državna administracija 14.00 2.43 5.76

Ograničen pristup sredstvima za financiranje 10.00 1.90 5.26

Neadekvatna infrastruktura 9.00 2.78 3.24

Neučinkovita lokalna/gradska/općinska administracija 8.00 2.88 2.78

Korupcija i kriminal 8.00 2.88 2.78

Nestabilnost javnih politika/vlasti 7.00 3.00 2.33

Nemogućnost ili kašnjenje u naplati za izdane robe/usluge 7.00 3.57 1.96

Loša radna etika radne snage 6.00 2.83 2.12

Visoke cijene inputa za proizvodnju 6.00 2.50 2.40

Nedovoljna informiranost o novinama vezanim uz poslovanje u

svim sferama 6.00 3.50 1.71

Zastarjela tehnologija u proizvodnji 4.00 3.25 1.23

Nedovoljno obrazovana radna snaga 3.00 2.00 1.50

Kao najveće probleme s kojima se ispitanici susreću u redovnom poslovanju navode: složenost

poreznih propisa i previsoke porezne stope (15 ispitanika), neučinkovitu državnu administraciju

(14 ispitanika) i ograničen pristup sredstvima za financiranje (10 ispitanika).

Kako bi se osiguralo

definiranje ciljeva i prioriteta

strategije utemeljeno na

potrebama stanovništva,

ispitanicima je ponuđen odabir

područja na kojima je potrebno

temeljiti daljnji razvoj Grada/Općine, s tim da je najvažnije područje trebalo staviti na 1. mjesto,

dok je najmanje važno trebalo staviti na 3. mjesto. Kako bi se dobio što točniji rezultat,

učestalost pojedinih odgovora podijeljena je s njihovim prosječnim rangom. Prema odgovoru

ispitanika, tri strateška područja za razvoj Grada/Općine jesu turizam, usluge i poljoprivreda.

Ispitanici viziju razvoja vide u razvoju: turizma, ruralnog turizma, zdravstvenog turizma,

izgradnji marina i dodatnih vezova, proizvodnji, revitalizaciji i valorizaciji poljoprivrede,

malog i srednjeg poduzetništva, razvoju poslovnih zona, smanjenju depopulaciju, poticanjem

mladih i poticanju OIE.

Kao primjedbe/prijedloge/komentare ispitanici navode: poticajne mjere za proizvodnju,

društveno poticajnu stanogradnju, stipendiranje obrtničkih zanimanja, propisati obvezu

održavanja okućnica i napuštenih kuća, poticanje korištenje OIE i energetske učinkovitosti, rad

na produženju turističke sezone, uređenje i gradnju dječjih igrališta.

2. Analiza anketnih upitnika za javni i civilni sektor

Ankete je ispunilo 17 predstavnika javnog i civilnog sektora od kojih 5 iz područja kulture, 4

iz sporta, 2 DVD, 2 Crvena križa te po 1 iz socijalne skrbi, ekologije, obrazovanja i braniteljska

udruga. Najveći broj članova okupljaju udruge u kulturi, DVD (dobrovoljno vatrogasno

društvo) i CK (Crveni križ). Ispitanici navode kao izravne korisnike i ciljane skupine uglavnom

sve stanovnike i sve dobne skupine.

Strateške grane razvoja Učestalost Prosjek Koeficijent

Turizam 27 1.37 19.71

Usluge 25 2.28 10.96

Poljoprivreda 21 2.19 9.59

Drvno-prerađivačka industrija 8 2 4.00

Na pitanje u kojim prostorima djeluju, najviše (11) ispitanika navodi da koriste dobiveni prostor

od JLS, ili druge pravne osobe, troje ispitanika nema prostor za djelovanje, dvoje ispitanika

djeluje u unajmljenom prostoru, dok jedan (srednja škola) djeluje u prostoru u svom vlasništvu.

Troškove korištenja prostora i ostale vezane troškove anketirani financiraju sredstvima

proračuna JLS (5), vlastitim sredstvima (1) te kombinacijom sredstava proračuna JLS i vlastitim

sredstvima (6), sredstvima proračuna JLS, donacijama i vlastitim sredstvima (3), sredstvima

proračuna JLS i donacijama (1), te donacijama i vlastitim sredstvima (1).

Ispitanicima je dana mogućnost da ocjene zadovoljstvo

opremom koju koriste u svom poslovanju ocjenama od

1-5, gdje ocjena 1 označava nezadovoljstvo, dok ocjena

5 označava iznimno zadovoljstvo. Na ovo pitanje

odgovorilo je 16 od 17 ispitanika. Dobivena je prosječna

ocjena 3,00.

Ispitanicima je dana mogućnost da zaokruže tri najčešća problema, odnosno prepreke, s kojima

se susreću u svom djelovanju/poslovanju. Kao najveći problem, odnosno prepreku, njih devet

izdvojilo je nedostatak tehničkih sredstava za rad. Pored ponuđenih problema i prepreka troje

ispitanika navodi nedostatak financijskih sredstava, dok po jedan navodi nedostatak prostora i

previše administracije. Na pitanje o korištenju usluge treninga/edukacije/obuke vezane uz

redovito poslovanje u posljednje tri godine 11 ispitanika je odgovorilo da su koristili usluge

treninga/edukacija/obuka, dok 6 nije koristilo navedene usluge. Na pitanje o postojanju potrebe

za dodatnim uslugama treninga/edukacija/obuka u njihovom poslovanju 12 ispitanika

odgovorilo je da postoji potreba, dok je 5 odgovorilo da ne postoji potreba za navedenim

uslugama. Kao razlog dosadašnjeg nekorištenja dodatnih treninga/edukacija/obuka navode

nedovoljno sredstava za njihovo financiranje (7 ispitanika), kao i nedostupnost na užem

području (1) i na području RH (1).


ocjenjivanja, te im je ponuđen raspon ocjena

od 1-5, u kojoj mjeri koriste Internet u svom

poslovanju. Najviše ispitanika (7) navodi da

izrazito puno koristi Internet u svom

redovitom poslovanju, dok internetsku

stranicu u svrhu informiranja javnosti koristi

7 od 17 ispitanika. Osam ispitanika ima

potrebu za uvođenjem novih tehnologija u poslovanje (8 od 17 ispitanika).

Ocjena (1-5) Učestalost

1 1.00

2 3.00

3 7.00

4 5.00

5 0.00

Najčešći problemi i prepreke s kojima se ispitanici susreću u radu Učestalost

Nedostatak tehničkih sredstava za rad 9.00

Manjak stručnog osoblja 6.00

Niska razina suradnje s drugim lokalnim/državnim institucijama 5.00

Nedovoljna motiviranost članova/zaposlenika 5.00

Negativan stav okruženja 4.00

Nedovoljno iskustvo u pripremi projekata i strateških dokumenata 2.00

Nedostupnost informacija 1.00

Intenzitet korištenja Interneta u

poslovanju Učestalost

1 0.00

2 1.00

3 3.00

4 6.00

5 7.00

Na pitanje jesu li u svom radu/djelovanju surađivali s drugim organizacijama sličnog područja

djelovanja, četrnaest od šesnaest ispitanika izjasnilo se kako je suradnja postojala.

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja, te

im je ponuđen raspon ocjena od 1-5, gdje ocjena

1 predstavlja vrlo lošu kvalitetu suradnje, dok

ocjena 5 predstavlja vrlo dobru kvalitetu

suradnje.

Najviše ispitanika (5) suradnju je ocijenilo s

ocjenom 5, dok prosječna ocjena iznosi 3,93.

3. Analiza anketnih upitnika za sektor poljoprivrede

Provedene su ankete među poljoprivrednim proizvođačima o stanju u poljoprivrednom sektoru.

Anketi se odazvalo četrnaest ispitanika: deset OPG-a, dvije poljoprivredne zadruge, jedno

trgovačko društvo i jedna udruga.

Najviše ispitanika (6) bavi se proizvodnjom

meda i proizvoda na bazi meda.

Primarni kupci

proizvoda/usluga Učestalost

Individualni potrošači 13.00

Ostalo 2.00

Kao primarne kupce 13 ispitanika navodi individualne potrošače, dok ih dvoje navodi kao

primarne kupce komunalna društva, nogometne klubove, hotele i restorane.

Kao tržište na kojem plasiraju svoje

proizvode najviše ispitanika navodi

lokalno i domaće tržište.


ocjenjivanja intenziteta lokalne

konkurencije ocjenama od 1-5, gdje

ocjena 1 predstavlja nepostojanje

konkurencije, dok ocjena 5 predstavlja

intenzivnu konkurenciju. Najviše

(četiri) ispitanika intenzitet

konkurencije na lokalnom tržištu ocijenilo je ocjenom 3. Prosječna ocjena ispitanika iznosi

3,36.

Kvaliteta suradnje Učestalost

1 0.00

2 1.00

3 4.00

4 4.00

5 5.00

Glavni proizvod/usluga Učestalost

Med i proizvodi na bazi meda 6.00

Grožđe i proizvodi od grožđa 2.00

Maslinarstvo 1.00

Mlijeko i mliječni proizvodi 1.00

Uzgoj lavande 1.00

Glistinac 1.00

Lješnjaci 1.00

Tržište poslovanja Učestalost

Lokalne 12.00

Domaće (RH) 5.00

Osobne potrebe 2.00

Izvozno 1.00

Intenzitet konkurencije na

lokalnom tržištu Učestalost

1 0.00

2 3.00

3 4.00

4 1.00

5 3.00

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja

intenziteta konkurencije na širem hrvatskom tržištu

ocjenama od 1-5, gdje ocjena 1 predstavlja

nepostojanje konkurencije, dok ocjena 5 predstavlja

intenzivnu konkurenciju. Najviše (četiri ispitanika),

intenzitet konkurencije na domaćem tržištu ocijenila

su ocjenom 5. Prosječna ocjena ispitanika iznosi

3,88.

Na pitanje o članstvu u nekom od klastera/udruge/zadruge pet od trinaest ispitanika navodi

svoje članstvo u zadrugama i udrugama (P.Z. Plodovi Vinodola - dva ispitanika, P.Z Dolčina

Praputnjak – jedan ispitanik, Udruga Žlahtina – jedan ispitanik, Udruga pčelara Grada Novi

Vinodolski – dvoje ispitanika).

Pet najčešćih problema Učestalost

Tržišni pritisak jeftinijih proizvoda iz uvoza 8.00

Nedovoljno razvijena mreža otkupljivača primarnih proizvoda 7.00

Visoke cijene inputa/repro materijala za proizvodnju 7.00

Ograničen pristup sredstvima za financiranje i investiranje 6.00

Niske prodajne cijene 5.00

Nerazvijena distribucijska mreža 4.00

Ograničene mogućnosti okrupnjivanja zemljišta 3.00

Nedostatak stručnih specifičnih znanja za praćenje suvremene tehnologije

proizvodnje 3.00

Nedovoljno raspoloživa sezonska radna snaga 2.00

Nemogućnost ili kašnjenje u naplati za izdane robe/usluge 2.00

Slaba poslovna povezanost gospodarstva u sektoru 2.00

Zastarjela tehnologija u proizvodnji 1.00

Nedostupnost informacija o mogućnostima potpora i sufinanciranja 1.00

Ispitanicima je ponuđeno da prepoznaju pet najčešćih problema i prepreka s kojima se susreću

u poslovanju. Kao najčešći problemi navedeni su: tržišni pritisak jeftinijih proizvoda iz uvoza,

nedovoljno razvijena mreža otkupljivača primarnih proizvoda, visoke cijene inputa/repro

materijala za proizvodnju i ograničen pristup sredstvima za financiranje i investiranje.

Od osam ispitanika dvoje ispitanika posjeduje poljoprivredno zemljište koje nije u uporabi te

ga ne koriste zbog neriješenih vlasničkih odnosa i zbog zapuštenog zemljišta.

Kao obrazovnu strukturu zaposlenika na gospodarstvu ispitanici navode: SSS (12), VŠS (3),

VSS (2), OŠ (1) i bez škole (1).

Sedam od dvanaest ispitanika u posljednje tri godine koristilo je usluge edukacije vezane uz

redovito poslovanje, dok osam od dvanaest ispitanika navodi potrebu za dodatnim uslugama

edukacije, koje do sada nisu koristili zbog udaljenosti škola i edukativnih radionica. Kao drugi

oblik potpore, koji bi bio značajan da bi se dostigao viši stupanj stručnosti, ispitanici navode:

stručne edukacije i radionice, bolju uključenost veterinarske službe u liječenju bolesti pčela,

veću uključenost savjetodavne službe i pomoć u organiziranju pčelarske škole na području

LAG-a.

Intenzitet

konkurencije na

domaćem tržištu

Učestalost

1 0.00

2 1.00

3 3.00

4 0.00

5 4.00

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja intenziteta

korištenja interneta u poslovanju ocjenama od 1-5, gdje

ocjena 1 predstavlja ne korištenje interneta u

poslovanju, dok ocjena 5 predstavlja izrazito korištenje.

Najviše (pet) ispitanika ocijenilo je korištenje interneta

ocjenom 3, dok prosječna ocjena iznosi 4,1. Devet od

četrnaest ispitanika navodi potrebu za uvođenjem novih

tehnologija u poslovanje. Dva od dvanaest ispitanika

razvili su novi proizvod, proces, marketinšku, ili organizacijsku, inovaciju u posljednje tri

godine.

Srednjoročna ili dugoročna strategija gospodarstva Učestalost

Da, planiram povećanje postojeće proizvodnje 8.00

Da, planiram uvesti novi proizvod 4.00

Da, želim svoju poljoprivrednu proizvodnju diverzificirati u novu

djelatnost 2.00

Ne planiram daljnji razvoj i širenje 1.00

Najviše (8) ispitanika planira povećanje postojeće proizvodnje. Kao novi proizvod koji

ispitanici planiraju uvesti, navode: sir, likere, matičnu mliječ, sjeme blitve, dok poljoprivrednu

proizvodnju žele diverzificirati u ruralni turizam. Svi ispitanici planiraju ostvariti razvoj u

slijedećih pet godina.

4. Analiza anketnih upitnika za turizam

Prikupljeno je 25 Anketnih upitnika iz područja turizma, 11 s područja Grada Novi Vinodolski,

5 iz Grada Bakra, po 3 iz Općine Čavle i Vinodolske općine, 2 iz Grada Crikvenice i 1 iz Općine

Kostrena. Najviše prikupljenih upitnika bilo je od strane fizičkih osoba (14), obrta (5),

Turističke zajednice (4) i OPG-a (2). Kao glavni proizvod i/ili uslugu ispitanici navode:

iznajmljivanje apartmana (11), iznajmljivanje kuće za odmor (5), usluge koje pružaju Turističke

zajednice (4), usluge smještaja – prenoćište (1), usluge pružanja hrane i smještaja (1), uslužne

djelatnosti u sportu i rekreaciji (1), a dvoje anketiranih se nije izjasnilo. Od 25 anketiranih, 20

njih ih radi samo, dok 5 zapošljava djelatnike.

Na pitanje o trenutnom

statusu poslovanja 17

ispitanika navode pozitivno

poslovanje (rast i razvoj), 6

ispitanika navodi početak

poslovanja, dok stagnaciju

navode 2 ispitanika.

Na pitanje iz kojih zemalja

dolazi najviše turista 5 ispitanika navodi Hrvatsku, dok ostalih 20 navodi sljedeće države:

Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka, Italija Švicarska, Rusija,

Ukrajina i Švedska. Prosječan broj dana koji turisti provedu u jednom dolasku kod ispitanika

iznosi 6,3 dana.

Intenzitet korištenja Interneta u

poslovanju

Učestalost

1 0.00

2 2.00

3 5.00

4 2.00

5 4.00

Trenutni status poslovanja Učestalost

Pozitivno poslovanje (rast i razvoj) 17.00

Početak poslovanja 6.00

Stagnacija 2.00

Negativno poslovanje 0.00

U postupku zatvaranja poslovanja 0.00

Ispitanicima je dana mogućnost da

ocjenama od 1-5, gdje ocjena 1

predstavlja tvrdnju „nikako se ne

slažem“ dok ocjena 5 predstavlja tvrdnju

„u potpunosti se slažem“, ocjene efekte

koje turizam ima u zajednici.

Na pitanje kako bi ocijenili kvalitetu

pružanja usluga koje obavlja JLS

(Grad/Općina) u svojoj nadležnosti

ispitanicima je dana mogućnost da

ocjenama od 1-5, gdje ocjena 1

predstavlja tvrdnju „izrazito loše“ dok

ocjena 5 predstavlja tvrdnju „izrazito dobro“, ocjene kvalitetu pružanja usluga.

Ispitanici su najvišom

prosječnom ocjenom od

4.10 ocijenili uslugu

prikupljanja otpada, dok je

najlošije ocijenjeno

upravljanje općinskim

vlasništvom, ocjena 3.30.

Na pitanje da li na području

JLS (Grada/Općine)

nedostaje infrastruktura za

pružanje ugostiteljskih i

turističkih usluga 17

ispitanika je odgovorilo pozitivno, a 6 negativno. Kao infrastrukturu koja nedostaje ispitanici

navode: prijevoz, internet, zabavne sadržaje, restorane s autohtonom kuhinjom, noćne klubove,

hotele, vezove za plovila, kupališne prostore, plaže za pse i parkirališni prostor.

Na pitanje o vrsti ponude koja nedostaje ispitanici navode: obiteljske parkove i sadržaje za

djecu (15 ispitanika), avanturističke parkove (13 ispitanika), agroturizme (10 ispitanika),

koncerte (8 ispitanika), tematske staze (7 ispitanika), lokalne zabave (6 ispitanika), biciklističke

i planinarske staze, lokalna animacija (5 ispitanika), vinske ceste, kulturni događaji i

manifestacije (3 ispitanika).

Učestalost Prosječni

rang

Rezultat

Ograničen pristup sredstvima za financiranje 11.00 2.09 5.26

Složenost poreznih propisa i previsoke porezne stope 12.00 2.58 4.65

Restriktivni radni propisi 8.00 2.63 3.04

Niska razina suradnje s drugim lokalnim/državnim

institucijama

9.00 3.00 3.00

Korupcija i kriminal 7.00 2.43 2.88

Neučinkovita državna i javna administracija 8.00 2.88 2.78

Nedovoljno iskustvo u pripremi projekata i strateških

dokumenata

9.00 3.56 2.53

Nedostatak tehničkih sredstava za rad 8.00 3.25 2.46

Neadekvatna infrastruktura 7.00 2.86 2.45

Nedovoljna informiranost o novinama vezanim uz

poslovanje u svim sferama

7.00 3.00 2.33

Efekti turizma u zajednici Prosjek

Stimulira lokalne zanate/vještine i kulturu 4.00

Stvara nova radna mjesta 3.80

Novac koji turisti troše ostaje u lokalnoj

zajednici

3.70

Utječe na podizanje cijena dobara i usluga 3.50

Zapošljava mlade 3.50

Koristi prirodne resurse potrebne lokalnom

stanovništvu (ribe, igre, voda)

3.50

Zajednica ima kontrolu nad razvojem turizma 3.20

Negativno utječe na okoliš 2.00

Remeti lokalne aktivnosti 1.63

Vrsta usluge Prosjek

Prikupljanje i odlaganje otpada 4.10

Pružanje komunalnih usluga 4.00

Informiranje stanovništva i dostupnost informacija 3.80

Prostorno i urbanističko planiranje 3.80

Zaštita okoliša 3.80

Održavanje cesta 3.70

Kultura i sport 3.70

Izdavanje suglasnosti i dozvola 3.60

Upravljanje općinskim vlasništvom 3.30

Nedovoljno obrazovana radna snaga 7.00 3.00 2.33

Loša radna etika radne snage 6.00 3.17 1.89

Visoke cijene inputa za proizvodnju 4.00 3.00 1.33

Nestabilnost javnih politika/vlasti 5.00 3.80 1.32

Nemogućnost ili kašnjenje u naplati izdane robe/usluge 5.00 3.40 1.47

Nedovoljna motiviranost članova/zaposlenika 5.00 3.40 1.47

Ispitanicima je ponuđeno da prepoznaju i rangiraju 5 najvećih problema s kojima se susreću u

vlastitom redovnom poslovanju, s time da na prvo mjesto stave najveći problem, a na peto

mjesto najmanji problem. Kako bi se dobio što realniji uvid u značaj utvrđenih problema u

poslovanju, njihova učestalost podijeljena je s prosječnim rangom. Ispitanicima je ponuđeno 16

odgovora s mogućnošću samostalnog navođenja problema koji nisu zadani predloškom

upitnika. Ispitanici su kao glavne probleme naveli ograničen pristup sredstvima za financiranje,

složenost poreznih propisa i previsoke porezne stope, restriktivne radne propise, nisku razinu

suradnje s drugim lokalnim/državnim institucijama te korupciju i kriminal.

Potrebu za daljnjim investicijama u opremu i/ili proizvodno prodajne prostore iskazalo je 22 od

25 ispitanika, dok je potrebu za dodatnim treninzima/edukacijama/obukama iskazalo 13 od 23

ispitanika. Ispitanici navode potrebu za edukacijama iz područja stranih jezika, informatike,

marketinga i prodaje.

Područje Učestalost Prosječni rang Rezultat

Ruralni seoski turizam 14.00 1.43 9.79

Zdravstveni turizam 16.00 1.69 9.47

Kulturni turizam 16.00 1.88 8.51

Sportsko-rekreativni turizam 7.00 1.43 4.90

Lovni turizam 7.00 1.71 4.09

Kongresni turizam 8.00 2.38 3.36

Ribolovni turizam 5.00 1.60 3.13

Nautički 1.00 3.00 0.33

Kako bi se osiguralo definiranje područja na kojima bi se trebao temeljiti daljnji razvoj turizma,

ispitanicima je ponuđen odabir područja, s time da je najvažnije područje trebalo staviti na 1.

mjesto, dok je najmanje važno područje trebalo staviti na 3. mjesto. Kako bi se dobio što točniji

rezultat, učestalost pojedinih odgovora podijeljena je s njihovim prosječnim rangom. Prema

odgovoru ispitanika, tri područja na kojima bi se trebao temeljiti daljnji razvoj turizma jesu

ruralni seoski turizam, zdravstveni turizam i kulturni turizam.

Kao prijedloge razvoja turizma ispitanici navode: povećanje kvalitete usluge, razvoj

agroturizama, valorizaciju lokalnih proizvoda, produljenje turističke sezone, bolju prezentaciju

destinacije, tematske staze, izgradnju hotela i sadržaje za mlade.

5. Analiza anketnih upitnika za gospodarski sektor

Anketni upitnik namijenjen gospodarskom sektoru ispunilo je 16 ispitanika. Anketama su

obuhvaćeni gospodarstvenici iz različitih sektora djelatnosti. Osnovna djelatnost ispitanih:

knjigovodstvo, izrada i montaža PVC stolarije, proizvodnja pekarskih proizvoda, cvjećarske

usluge, radovi u građevinarstvu, transportne i logističke usluge, skupljanje, prijevoz i reciklaža

ostataka i otpadaka, geodetske usluge, usluge dizanja i spuštanja plovila, specijalizirane

dizajnerske djelatnosti, poslovno savjetovanje, proizvodnja ambalaže, poslovi u građevinarstvu

i održavanju telekomunikacijske mreže i proizvodnja proizvoda od metala. Primarni potrošači

njihovih usluga su individualni potrošači te, kod dvojice ispitanika, i druga poduzeća i javni

sektor. Primarni potrošači Učestalost

Individualni potrošači 8.00

Druga poduzeća 1.00

Javni sektor 1.00

Najviše ispitanika (6) okrenuto je poslovanju na domaćem (RH) i lokalnom tržištu.

Tržište poslovanja Učestalost

Domaće (RH) 6.00

Lokalno 6.00

Domaće (RH) i lokalno 2.00

Izvoz i domaće 2.00

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja intenziteta konkurencije na lokalnom tržištu

ocjenama od 1-5, gdje ocjena 1 predstavlja nepostojanje konkurencije, dok ocjena 5 predstavlja

intenzivnu konkurenciju. Najviše ispitanika (7) ocijenilo je konkurenciju ocjenom 3, dok

prosječna ocjena iznosi 3,1.

Ispitanici su ocjenjivali intenzitet

konkurencije na domaćem (RH) tržištu, gdje

ocjena 1 predstavlja nepostojanje

konkurencije, dok ocjena 5 predstavlja

intenzivnu konkurenciju. Najviše ispitanika

konkurenciju na domaćem tržištu ocijenilo

je ocjenom 3, dok prosječna ocjena iznosi

3,8.

Od 16 anketiranih poslovnih subjekata 4 su članovi

zadruga. Kao najveće probleme i prepreke s

kojima se susreću u svom poslovanju poduzetnici

navode:

-Zakone i propise (česte izmjene)

-Radnu snagu (manjak educirane radne

snage)

-Visoke poreze

-Probleme u naplati potraživanja

Specifična znanja i vještine Učestalost

Management (upravljanje, organizacija) 7.00

Marketing 4.00

Financije i računovodstvo 3.00

Intenzitet konkurencije na lokalnom

tržištu Učestalost

1 2.00

2 2.00

3 7.00

4 3.00

5 2.00

Intenzitet konkurencije na

domaćem tržištu Učestalost

1 0.00

2 0.00

3 8.00

4 4.00

5 4.00

Od specifičnih znanja i vještina ispitani kao najpotrebnije za uspješno poslovanje ističu

Management (upravljanje i organizaciju).

Od 15 ispitanika 10 ispitanika je koristilo neke usluge treninga/edukacije/obuke vezano uz

redovito poslovanje u posljednje tri godine.

Na pitanje o korištenju usluga

treninga/edukacija/obuka

vezano uz njihovo poslovanje,

najviše ispitanika se izjasnilo

kako ne koriste navedene usluge

(5) i kako usluge koriste jednom

godišnje (5). Troje ispitanih

koriste usluge treninga/edukacija/obuka jednom u tri mjeseci, dok navedene usluge jednom u

šest mjeseci koristi dvoje ispitanika. Od petnaest ispitanika njih šest navodi potrebu za dodatnim

uslugama treninga/edukacija/obuke vezane uz redovito poslovanje, dok kao glavni razlog

nekorištenja navode nedovoljno sredstava za njihovo financiranje. Kao drugi oblik potpore

ispitanici navode stručne edukacije i sudjelovanje na sajmovima.

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja intenziteta

korištenja Interneta u vlastitom poslovanju ocjenama od

1-5, gdje ocjena 1 predstavlja nekorištenje Interneta, dok

ocjena 5 predstavlja izrazito korištenje Interneta u

poslovanju. Najviše ispitanih (11) izrazito puno koristi

Internet u svom redovnom poslovanju. Prosječna

dobivena ocjena iznosi 4,5.

Na pitanje o potrebi za uvođenjem novih tehnologija u poduzeće od 16 ispitanih 6 ispitanika

navodi potrebu za uvođenjem. Od 16 ispitanih 5 ih je u posljednje 3 godine razvilo neki novi

proizvod, proces, marketinšku, ili organizacijsku, inovaciju.

Ispitanicima je dana mogućnost da ocjene potrebu za

ulaganjima vezanim uz zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost u redovnom poslovanju, gdje ocjena 1

označava nepostojanje potrebe, jer su sve mjere poduzete,

dok ocjena 5 predstavlja postojanje potrebe (vrlo potrebno)

za navedenim. Prosječna ocjena iznosi 2,63.

Najviše ispitanika od navedenih prioriteta za ulaganje u

zaštitu okoliša navodi zbrinjavanje otpada na ekološki

prihvatljiv način.

Od 15 ispitanika 6 ih ima srednjoročnu, ili dugoročnu,

strategiju razvoja poslovanja.

Kao poticaj za daljnja ulaganja i rast poduzeća

ispitanici navode:

- Manje poreze i ostala davanja koji se često ne

mijenjaju (11 ispitanika)

- Financijsku pomoć države za nova radna

mjesta (9 ispitanika)

- Beskamatne razvojne kredite (8 ispitanika)

- Redovitu naplatu potraživanja od kupaca (7

ispitanika)

Koliko često ispitanici koriste usluge

treninga/edukacije/obuke za uspješno djelovanje Učestalost

Ne koristim/o 5.00

Jednom godišnje 5.00

Jednom u tri mjeseca 3.00

Jednom u šest mjeseci 2.00

Jednom mjesečno 0.00

Intenzitet korištenja

Interneta u poslovanju Učestalost

1 0.00

2 1.00

3 1.00

4 3.00

5 11.00

Potreba za ulaganjima

u zaštitu okoliša i

energetsku

učinkovitost

Učestalost

1 4.00

2 4.00

3 4.00

4 2.00

5 2.00

Prioritetna područja za

ulaganje u zaštitu okoliša Učestalost

Zbrinjavanje otpada na

ekološki prihvatljiv način 6.00

Korištenje obnovljivih izvora

energije 5.00

Smanjenje emisije štetnih

tvari u zrak 1.00

Pročišćavanje otpadnih voda

iz proizvodnje 0.00

Prilog 11. Pokazatelji LRS-a (indikatori izlaza, rezultata i učinka)

Mjera

LRS

TO

PRR

Izlazni pokazatelj na razini mjere/

ciljana vrijednost 2020

Prior

itet

Pokazatelj rezultata na razini prioriteta/

ciljana vrijednost 2020

Učinci na

razini LRS

M

1.1.1.

4.1.1

.

broj prijavljenih projekata 5

P

1.1.

PG na području LAG-a koja su dobila potporu (%)

6%

Zadržavanja

broja

stanovnika

područja

Povećanje

broja

zaposlenih

osoba na

području

Povećanje

broja dolazaka

turista

Povećanje

broja noćenja

izvan

turističke

sezone

Očuvanje

NATURA

2000 područja

Povećanje

broja članova

LAG-a

Korištenje

mjera iz PRR

izvan

sredstava za

provedbu LRS

Korištenje

sredstava iz

drugih

fondova

zahvaljujući

aktivnostima

LAG-a

broj realiziranih (isplaćenih) projekata 2

vrijednost isplaćene potpore 68.309,84 povećanje udjela mladih

poljoprivrednika (%) 25% broj stvorenih radnih mjesta (FTE) 0,50

M

1.1.2.

4.2.1.


broj realiziranih (isplaćenih) projekata 2 povećanje udjela žena kao nositelja

PG-a (%) 10% vrijednost isplaćene potpore 44.555,74

broj stvorenih radnih mjesta (FTE) 0,50

M

1.1.3.

6.3.1

.

broj prijavljenih projekata 15 stvorena radna mjesta obzirom na broj projekata (%)

20% broj realiziranih (isplaćenih) projekata 9

vrijednost isplaćene potpore 135.000,00 udio financiranih projekata iz

prioritetnih sektora (%) 80%


M

2.1.1.

6.2.1.


P

2.1.

povećanje udjela žena kao nositelja

PG-a (%) 3%


vrijednost isplaćene potpore 50.000,00 očuvana radna mjesta obzirom na

broj projekata (%) 100%

broj očuvanih radnih mjesta 2,00

broj stvorenih radnih mjesta (FTE) 0,50 stvorena radna mjesta obzirom na


M

2.1.2.

6.4.1.


broj realiziranih (isplaćenih) projekata 4 udio financiranih projekata, koji u

ponudi imaju tradicionalna jela (%) 60% vrijednost isplaćene potpore 194.998,36


M

2.2.1.

4.4.1.


P

2.2.

udio ulaganja u NATURA 2000 područje (%)

50%

broj realiziranih (isplaćenih) projekata 4 udio ulaganja u prioritetne sektore

(%) 80%

vrijednost isplaćene potpore 99.981,97 udio korisnika uključenih u M10 ili

M11 iz PRR (%) 40%

M

3.1.1.

7.4.1

.


P

3.1.

udio stanovništva LAG-a koje ima koristi od poboljšanih usluga (%)

50%

broj realiziranih (isplaćenih) projekata 10 udio ulaganja u prioritetne sektore u

odnosu na broj projekata (%) 60%

vrijednost isplaćene potpore 228.254,10

broj stvorenih radnih mjesta(FTE) 2,00 stvorena radna mjesta obzirom na


M

19.3.1.

19.3.1.


HO

RIZ

ON

TA

LN

I

udio projekata financiranih iz

M19.3.1., a prijavljenih na natječaj

za M19.3.2. (%)

100%


broj stvorenih radnih mjesta tijekom

trajanja projekta 0,50 udio provedenih transnacionalnih

projekata suradnje (%) 33%

M

19.3.2.

19.3.

2.


broj realiziranih (isplaćenih) projekata 3 udio realiziranih tema projekata

suradnje u odnosu na planirane (%) 100% broj stvorenih radnih mjesta tijekom

trajanja projekta 0,50

broj transnacionalnih projekata

suradnje 1 broj partnera suradnje iz EU 4

M

19.4.1.

19.4.

1.

broj aktivnosti usavršavanja i obrazovanja

20 udio javne potpore za animacijske

aktivnosti (%) 25%

broj aktivnosti animacije 50

broj sudionika na aktivnostima

informiranja i promidžbe 100 udio sudionika na aktivnostima

informiranja i promidžbe, koji su

postali korisnici PRR (%)

15%


Prilog 12. Kriteriji odabira Zahtjeva za potporu

KRITERIJI ODABIRA MJERE 1.1.1. (PRR - TO 4.1.1.) BODOVI

1 Ulaganje u prioritetne sektore LAG-a (vinogradarstvo/maslinarstvo/voće i

povrće/stočarstvo)1 max. 20

ulaganje se odnosi na vinogradarstvo 20

ulaganje se odnosi na maslinarstvo 15

ulaganje se odnosi na uzgoj smokve 10

ostala prioritetna ulaganja 5

2 Udruživanje proizvođača (proizvođačka organizacija, zadruga ili zajednički projekt)2 -

suradnja/umrežavanje LEADER načelo 20

3 Ulaganje doprinosi očuvanju postojećih, ili stvaranju novih radnih mjesta (povećanje

zaposlenosti s punim radnim vremenom) max. 15

ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta i to više od 2, iskazano u

ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 15

ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2

radna mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 10

ulaganjima iz poslovnog plana očuvat će se postojeća radna mjesta ili ista povećati do uključujući

0.5 radnih mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 5

4 Ulaganje provodi mladi poljoprivrednik ili osoba ženskog spola3 10

5 Korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji 10

6 Ulaganjem se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces (inovacija/LEADER načelo)4 10

7 Ulaganja iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih promjena)5 10

8 Ulaganje doprinosi većem broju ciljeva LRS-a (integrirane aktivnosti/LEADER načelo)6 10

ulaganje doprinosi ostvarivanju sva 3 cilja LRS-a 10

ulaganje doprinosi ostvarivanju 2 cilja LRS-a 5

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 105

PRAG PROLAZNOSTI 30

1 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika. 2 Korisnik je poljoprivredna zadruga, proizvođačka organizacija ili je prijavio zajednički projekt 3 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva 4 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili unaprjeđenje postojećih

proizvoda i tehnologija u odnosu na korisnika, ali i ukupno područje LAG-a. 5 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju

korištenja neobnovljivih resursa. 6 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor


1 Ulaganje u prioritetne sektore LAG-a (maslinarstvo/proizvodnja meda/prerada

mlijeka/prerada voća i povrća)7 max. 20

proizvodnja meda 20

prerada mlijeka 15

ostali prioritetni sektori 10

2 Udruživanje proizvođača (proizvođačka organizacija, zadruga ili zajednički projekt)8 -

suradnja/umrežavanje LEADER načelo 15

3 Ulaganje doprinosi očuvanju postojećih ili stvaranju novih radnih mjesta (povećanje

zaposlenosti s punim radnim vremenom) max. 15



ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta više od 0.5 do uključujući

2 radna mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 10

ulaganjima iz poslovnog plana očuvat će se postojeća radna mjesta ili ista povećati do

uključujući 0.5 radnih mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 5

4 Ulaganjem se uvodi inovativni proizvod ili tehnološki proces (inovacija/LEADER

načelo)9 15

5 Ulaganja iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih

promjena)10 10

6 Ulaganje doprinosi većem broju ciljeva LRS-a (integrirane aktivnosti/LEADER načelo)11 10




PRAG PROLAZNOSTI 20

7 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika. 8 Korisnik je poljoprivredna zadruga, proizvođačka organizacija ili je prijavio zajednički projekt 9 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili unaprjeđenje postojećih




1 Aktivnosti iz poslovnog plana su povezane s prioritetnim sektorima LAG-a

(vinogradarstvo, pčelarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo/stočarstvo) 12

max.

15

aktivnosti povezane s vinogradarstvom ili pčelarstvom 15

aktivnosti povezane s ostalim prioritetnim sektorima 10

2 Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju postojećih ili stvaranju novih radnih

mjesta (povećanje zaposlenosti s punim radnim vremenom)

max.

15







3 Aktivnosti iz poslovnog plana provodi mladi poljoprivrednik ili osoba ženskog spola13 10

4 Aktivnosti iz poslovnog plana provodi korisnik je upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj

proizvodnji 10

5 Aktivnosti iz poslovnog plana su inovativne (LEADER načelo)14 10

6 Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih

promjena)15 10

7 Ulaganje doprinosi većem broju ciljeva LRS-a (integrirane aktivnosti/LEADER načelo)16 max.

10




PRAG PROLAZNOSTI 20

12 Ukoliko je ulaganje povezano s više prioritetnih sektora dodjeljuju se bodovi povoljniji za korisnika. 13 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva 14 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor. Inovativnost podrazumijeva uvođenje novih ili unaprjeđenje postojećih




1 Aktivnosti iz poslovnog plana su povezane s prioritetnim sektorima LAG-a (ruralni

turizam i prerada i trženje proizvoda od ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja17)

max.

15

aktivnosti povezane s preradom i trženjem proizvoda od ljekovitog, začinskog i aromatičnog

bilja 15

aktivnosti povezane s ruralnim turizmom 10

2 Promoviranje i korištenje lokalnih proizvoda18 i tradicionalnih jela19 u sektoru turizma -

suradnja/umrežavanje LEADER načelo

max.

20

aktivnosti se odnose na ulaganje, koje uključuje ponudu minimalno 5 tradicionalnih jela s

područja LAG-a 20

aktivnosti se odnose na ulaganje, koje uključuje ponudu minimalno 3 tradicionalna jela s

područja LAG-a 15

aktivnosti se odnose na ulaganje, koje uključuje ponudu minimalno 3 lokalna proizvoda s

područja LAG-a 10

3 Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju postojećih ili stvaranju novih radnih

mjesta (povećanje zaposlenosti s punim radnim vremenom)

max.

15

aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta i to više od 2, iskazano u


aktivnosti iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta više od 0.5 do uključujući


aktivnosti iz poslovnog plana očuvat će se postojeća radna mjesta ili ista povećati do


4 Aktivnosti iz poslovnog plana provodi osoba ženskog spola20 10

5 Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih

promjena)21 10

6 Aktivnosti doprinose većem broju ciljeva LRS-a (integrirane aktivnosti/LEADER

načelo)22

max.

10

aktivnosti doprinosi ostvarivanju sva 3 cilja LRS-a 10

aktivnosti doprinosi ostvarivanju 2 cilja LRS-a 5


PRAG PROLAZNOSTI 25

17 Produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU 18 Odnosi se na primarne poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode, ali i proizvode koji nisu obuhvaćeni Dodatkom I Ugovora

o EU. Korisnik dostavlja Izjavu koje lokalne proizvode će koristiti/promovirati i od kojih proizvođača s područja LAG-a. 19 Tradicionalna jela prezentirana su u analizi stanja, poglavlje 1.2.2.3. Turizam i ruralni turizam. Korisnik dostavlja Izjavu koja će tradicionalna jela imati na jelovniku. 20 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva 21 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju



1 Ulaganje se odnosi na prioritetne sektore LAG-a (ruralni turizam i prerada i trženje

proizvoda od ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja 23)

max.

15

prerada i trženje proizvoda od ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja 15

aktivnosti povezane s ruralnim turizmom 10

2 Promoviranje i korištenje lokalnih poljoprivrednih proizvoda24 i tradicionalnih jela25 u

sektoru turizma - suradnja/umrežavanje LEADER načelo

max.

15

ulaganje se odnose na projekt, koje uključuje ponudu minimalno 5 tradicionalnih jela s

područja LAG-a 15

ulaganje se odnose na projekt, koje uključuje ponudu minimalno 3 tradicionalnih jela s

područja LAG-a 10

ulaganje se odnose na projekt, koje uključuje ponudu minimalno 3 lokalna proizvoda s područja

LAG-a 5

3 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max.

15

ulaganje u rekonstrukciju (s ili bez opremanja) 15

opremanje 10

ulaganje u građenje 5


zaposlenosti s punim radnim vremenom)

max.

15







5 Ulaganje provodi osoba ženskog spola26 10

6 Ulaganja iz poslovnog plana doprinose očuvanju okoliša (ublažavanje klimatskih

promjena)27 10


10




PRAG PROLAZNOSTI 30

23 Produkt prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom I Ugovora o EU 24 Odnosi se na primarne poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode, ali i proizvode koji nisu obuhvaćeni Dodatkom I Ugovora

o EU. Korisnik dostavlja Izjavu koje lokalne proizvode će koristiti/promovirati i od kojih proizvođača s područja LAG-a. 25 Tradicionalna jela prezentirana su u analizi stanja, poglavlje 1.2.2.3. Turizam i ruralni turizam. Korisnik dostavlja Izjavu koja će tradicionalna jela imati na jelovniku. 26 Nositelj poljoprivrednog gospodarstva 27 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju npr. ulaganje u zelenu, energetski učinkovitu infrastrukturu, opremanje opremom visoke energetske učinkovitosti, korištenje opreme i procesa koji će doprinijeti smanjenju potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova i smanjenju



1 Vrsta ulaganja max

20

obnova suhozida ili izgradnja tradicionalnih terasa 20

ostala ulaganja 10

2 Korisnik je uključen u mjere „Ekološka poljoprivreda“ i/ili „Poljoprivreda, okoliš i

klimatske promjene“ PRR RH 2014.-2020.

max.

10

mjera 10 (Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene) 10

mjera 11 (Ekološka poljoprivreda) 5

3 Ulaganje u NATURA području 15

4 Ulaganje doprinosi većem broju ciljeva LRS-a (integrirane aktivnosti/LEADER načelo) 29 max.

10




PRAG PROLAZNOSTI 15

29 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor


1 Ulaganje doprinosi promociji poljoprivrede i/ili trženju lokalnih poljoprivrednih

proizvoda max. 25

ulaganje u tematske parkove, staze i puteve vezane uz promociju poljoprivredne proizvodnje 25

ulaganje u seljačke tržnice 20

2 Doprinos kvaliteti života djece max. 15

ulaganje u objekte za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do

polaska u osnovnu školu 15

ulaganje u dječja igrališta 10

3 Ulaganje u multifunkcionalnu društvenu infrastrukturu za javnu uporabu kojom upravlja

udruga i kojom se koristi više interesnih skupina30 (suradnja/umrežavanje LEADER načelo) 10

4 Ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu otvorenu za sve pojedince i sve interesne

skupine31 10


zaposlenosti s punim radnim vremenom) 15



ulaganja iz poslovnog plana će doprinijeti povećanju radnih mjesta više od 0.5 do uključujući 2

radna mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 10

ulaganjima iz poslovnog plana očuvat će se postojeća radna mjesta ili ista povećati do uključujući

0.5 radnih mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 5

6 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max. 15

ulaganje u rekonstrukciju (s ili bez opremanja) 15

ulaganje u građenje i opremanje 10

ulaganje u građenje 5

7 Ulaganje je inovativnog karaktera32 10


10




PRAG PROLAZNOSTI 25

30 Npr. društveni domovi, kulturni centri, vatrogasni domovi i spremišta, planinarski domovi i skloništa, sportske građevine, objekti za slatkovodni

sportski ribolov. 31 Javne zelene površine – parkovi i sl.; pješačke staze; pješačke zone; otvoreni odvodni kanali koji nisu sastavni dio ceste; groblja, javne prometne

površine – trgovi, pothodnici, nadvožnjaci, javne stube i prolazi; sportske građevine kojim ne upravlja udruga, rekreacijske zone na rijekama i

jezerima, biciklističke staze i trake, turistički informativni centri 32 Korisnik dostavlja obrazloženje, ocjenjivači prosuđuju. Inovativnost podrazumijeva nove, inovativne mogućnosti podizanja kvalitete života u

području ulaganja. 33 Korisnik dostavlja obrazloženje, koje ocjenjuje Ocjenjivački odbor

KRITERIJI ODABIRA MJERE 19.3.1. BODOVI

OBVEZNI KRITERIJI ODABIRA34

1 Planirani broj uključenih partnera u projekt suradnje max. 30

2 10

3-4 20

5 i više 30

2 Planirani tip projekta suradnje35 max. 20

međuteritorijalni (unutar granica RH) 10

TNC (između država članica EU) 20

TNC (s trećim državama) 15

3 Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje max. 20

nositelj projekta 20

partner na projektu 10


PRAG PROLAZNOSTI 40

DODATNI KRITERIJI ODABIRA36

4 Prioritetne teme suradnje max. 44

uspostava sinergije poljoprivrednog i turističkog sektora kroz razvoj proizvoda i dodatne ponude 10

očuvanje i promocija kulturne i tradicijske baštine 8

zaštita prirode 8

udruživanje proizvođača koji će inovativnim pristupom i promišljanjem stvoriti nove kanale

prodaje 8

promocija kulturnih i sportskih aktivnosti 5

promocija kulture života na ruralnom prostoru 5

MAKSIMALNI BROJ SVIH BODOVA 114

34 Obvezni bodovi služe isključivo za izračun praga prolaznosti. Prag prolaznosti mora zadovoljiti svaki projekt. 35 U slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom

povoljnijem za korisnika. 36 Dodatni bodovi zbrajaju se minimalnim obveznim bodovima, bez obzira na ostvareni broj obveznih bodova. U slučaju jednakog broja bodova,

prednost će imati projekti s većim brojem obveznih bodova.

KRITERIJI ODABIRA MJERE 19.3.2. BODOVI

OBVEZNI KRITERIJI ODABIRA37

1 Planirani broj uključenih partnera u projekt suradnje max. 30

2 10

3-4 20

5 i više 30

2 Tip projekta suradnje38 max. 20

međuteritorijalni (unutar granica RH) 10

TNC (između država članica EU) 20

TNC (s trećim državama) 15

3 Uloga LAG-a u projektu suradnje max. 20

nositelj projekta 20

partner na projektu 10


PRAG PROLAZNOSTI 40

DODATNI KRITERIJI ODABIRA39

4 Doprinos tema suradnje prioritetima LRS-a max. 54

P 2.1. - uspostava sinergije poljoprivrednog i turističkog sektora kroz razvoj proizvoda i dodatne

ponude 10

P 2.2. - očuvanje i promocija kulturne i tradicijske baštine 8

P 2.2. - zaštita prirode 8

P 1.1. - udruživanje proizvođača koji će inovativnim pristupom i promišljanjem stvoriti nove kanale

prodaje 8

P 3.1. - promocija kulturnih i sportskih aktivnosti 5

P 3.1. - promocija kulture života na ruralnom prostoru 5

Doprinos horizontalnom cilju/prioritetu kroz umrežavanje 10

5 Projekt suradnje nastao je kao rezultat Mjere 19.3.1. 10

6 Projekt je planiran u okviru Sporazuma o suradnji, potpisanog prije usvajanja LRS 20

MAKSIMALNI BROJ DODATNIH BODOVA 84

MAKSIMALNI BROJ SVIH BODOVA 154

37 Obvezni bodovi služe isključivo za izračun praga prolaznosti. Prag prolaznosti mora zadovoljiti svaki projekt. 38 U slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom

povoljnijem za korisnika. 39 Dodatni bodovi zbrajaju se minimalnim obveznim bodovima, bez obzira na ostvareni broj obveznih bodova. U slučaju jednakog broja bodova,

prednost će imati projekti s većim brojem obveznih bodova.

Prilog 13. Dijagram tijeka pripreme projekta suradnje

Prijava projektne ideje suradnje na natječaj za M 19.3.2. (neobavezno)

Javna objava rezultata projekta i održavanje prezentacije na Skupštini LAG-a

Nakon završetka aktivnosti pripreme projekta suradnje LAG/nositelj projekta/partner u projektu podnosi Zahtjev za isplatu/Odluka o isplati/Isplata javne potpore od strane APPRRR

Godišnje izvještavanje prema MP/UT, prikupljanje pokazatelja praćenja, ocjenjivanje rezultata i utjecaja projekta

Provedba pripremnih aktivnosti projekta suradnje: traženje partnera, izrada studija, sastanci s potencijalnim partnerima, putovanja, usluge stručnjaka - prihvatljivi troškovi: nastali najduže 18 mjeseci od dana donošenja

odluke UO o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje

Za odobreni projekt pripremnih aktivnosti suradnje LAG/nositelj projekta podnosi Zahtjev za potporu u APPRRR te zaprima Odluku o odobrenju pripreme projekta suradnje.

Obavještavanje Ministarstva poljoprivrede o odobrenom projektu Pripremnih aktivnosti suradnje (obavezno za TNC)

Odobrenje projekta pripremnih aktivnosti suradnje od strane UO LAG -a (Odluka o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog projekta suradnje) i potpis Ugovora između

LAG-a i inicijatora projekta

Dostava projektnog prijedloga LAG-u/UO; UO provjerava njegovu sukladnost s LRS i popisom kriterija i rangira ga u odnosu na druge projektne ideje

Inicijatori projekta (s područja LAG -a "VINODOL") i /ili LAG pripremaju projektni prijedlog

Pripremnih aktivnosti međuteritorijalne suradnje ili TNC

Prilog 14. Dijagram tijeka provedbe projekta suradnje

Javna objava rezultata projekta, uz prezentaciju, na sastanku Skupštine LAG-a

Nakon završenih aktivnosti provedbe projekta suradnje LAG/nositelj projekta/partner u projektu podnosi Zahtjev za isplatu u APPRRR/ Odluka o isplati/ Isplata javne potpore od strane APPRRR

Godišnje Izvještavanje MP, prikupljanje pokazatelja praćenja, ocjenjivanje rezultata i utjecaja projekta

Provedba projekta suradnje: sastanci s potencijalnim partnerima, putovanja, usluge stručnjaka, ostale usluge, radovi, oprema...a sukladno odobrenom proračunu...završetak projekta suradnje najkasnije 36 mjeseci od

sklapanja Sporazuma o suradnji

Nositelj projekta podnosi Zahtjev za potporu u APPRRR te zaprima Odluku o odobrenju provedbe projekta suradnje

Obavještavanje UT o projektu suradnje-obavezno za TNC za godinu n najkasnije do 31.03. godine n+1 (na propisanom obrascu Obavijesti)

Sklapanje Sporazuma o međuteritorijalnoj ili TNC suradnji s partnerima (drugim LAG-ovim i/ili partnerstvima). Sporazum definira sve elemente projekta kao: uključene partnere, nositelja projekta, krajnje korisnike, ciljeve, glavne aktivnosti, očekivane rezultate, vremenski raspored projekta, proračun/razdiobu

troškova po partnerima...

UO LAG-a odobrava projekt suradnje zajedno s nacrtom Sporazuma o suradnji

Inicijatori projekta suradnje dostavljaju projektni prijedlog LAG-u; UO provjerava njegovu sukladnost s LRS-om i popisom kriterija odabira te ga ocjenjuju s obzirom na druge projektne ideje

Priprema provedbe projekta suradnje (sastanci s potencijalnim partnerima, studijske posjete, definiranje područja suradnje....) od strane inicijatora s područja LAG-a "VINODOL"

Prilog 15. Popis aktivnosti uključivanja dionika u izradu LRS

REDNI

BROJ

TEMA ODRŽANIH RADIONICA I

SASTANAKA

MJESTO I DATUM

ODRŽAVANJA I

BROJ PRISUTNIH

REZULTAT

1.

„Program ruralnog razvoja RH 2014.-

2020.: Mogućnosti korištenja EAFRD

sredstava (Izrada Lokalne razvojne

strategije LAG-a „VINODOL“)“

Kraljevica 19.10.2015.;

25 osoba

Stanovnici LAG-a s područja

Grada Kraljevice upoznati s

procesom izrade LRS te

mogućnostima prijave na

buduće natječaje PRR

2. 10. sjednica Upravnog odbora LAG-a

Bribir 21.10.2015.;

8 članova

Formirana radna skupina za

izradu LRS, koja u svom

prvotnom sastavu broji 15

članova, i odabran izrađivač

za LRS

3.





Bakar 04.11.2015.;

11 osoba


Grada Bakra upoznati s




4.





Čavle 01.12.2015.;

9 osoba


Općine Čavle upoznati s




5.





Kostrena 08.12.2015.;

10 osoba


Općine Kostrena upoznati s




6. 11. sjednica Upravnog odbora LAG-a Novi Vinodolski

30.12.2015.; 8 članova

Nadopuna radne skupine

koja u svom punom sastavu

broji 18 članova

7. 6. sjednica Skupštine LAG-a Novi Vinodolski

30.12.2015.; 33 člana

Članovi LAG-a obaviješteni

i upoznati s tijekom i

smjerom izrade LRS

8.

„Priprema Lokalne razvojne strategije

LAG-a „VINODOL“ i opis mjera iz

Programa ruralnog razvoja“

Novi Vinodolski

20.01.2016.; 37 osoba


gradova Crikvenica i Novi

Vinodolski te Vinodolske

općine upoznati s procesom

izrade LRS te mogućnostima

prijave na buduće natječaje

PRR

9. 7. sjednica Skupštine LAG-a Bribir 23.02.2016.;

26 članova

Članovi LAG-a obaviješteni

i upoznati s tijekom i

smjerom izrade LRS

10. Predstavljanje nacrta LRS Bribir 10.03.2016.;

15 osoba

Predstavljen nacrt LRS i na

temelju obrasca za

prikupljanje prijedloga,

mišljenja i primjedbi

prikupljeni komentari, koji

su uvršteni u LRS

Prilog 16. Analiza rizika provedbe LRS

Opis Mogućnost

ostvarenja Utjecaj Preventivne aktivnosti Aktivnosti ublažavanja

Politički čimbenici

Kašnjenje Pravilnika i

natječaja vezano za pojedine

mjere iz PRR (6.2.1, 6.4.1,

7.4.1. i 4.4.1.)

Srednja Visok

Stalna suradnja s MP i

APPRRR radi informiranja o

mogućim kašnjenjima

Revizija LRS;

preraspodjela sredstava na

druge mjere; promjena AP

Dug proces obrade

projekata u APPRRR Visoka Visok

Nemoguće utjecati s lokalne

razine

Podnošenje zahtjeva

(projekata) u APPRRR što

ranije, brza obrada prijava

od strane LAG-a

Veće izmjene PRR Srednja Srednji

Stalna suradnja s MP radi

informiranja o mogućim

izmjenama, pravovremeno

informiranje članova LAG-a o

utjecaju izmjena na LRS

Brza prilagodba

novonastaloj situaciji/

fleksibilnost

programiranja/revizija

LRS

Ekonomski čimbenici

Slab investicijski potencijal

mogućih korisnika Srednja Visok

Programiranje u LRS

maksimalno dopuštenih stopa

potpore sukladno PRR

RH/Uredbi EU br. 1305/2013

Informiranje potencijalnih

korisnika o svim

aspektima financiranja

projekata i isplata

Nedovoljna programirana

sredstva za provedbu LRS-a Visok Srednji

Visoko kvalitetnom pripremom

i provedbom ostvarivati

maksimalno dopuštene

financijske iznose za LRS,

uputiti korisnike na odbijene

zbog nedostatka sredstava na

nacionalni natječaj

Sustavima nagrađivanja

MP ostvariti dodatna

sredstva/korištenje

dodatnih izvora

financiranja

Socijalni čimbenici

Nezainteresiranost malih

poljoprivrednih

gospodarstava za ulaganjem

Mala Srednji

Pravovremeno informiranje

potencijalnih korisnika o

natječajima LAG-a i pripremi

projektne dokumentacije

Veća angažiranost

zaposlenika LAG-a u

animaciji i savjetovanju

potencijalnih korisnika

Unutarnji rizik

Povećano administrativno

opterećenje djelatnika

LAG-a

Srednja Visok

Kontinuirana obuka osoblja,

učinkoviti upravljački alati i

metode (IT sustavi)

Zapošljavanje novih

djelatnika u LAG-u (novi

izvori financiranja);

korištenje vanjskih

stručnjaka

Prilog 17. Indikativan plan evaluacije

TIJEK EVALUACIJE

AKTIVNOST GODINA FINANCIRANJE IZVJEŠTAVANJE

Uspostava i rad Odbora

za praćenje

Uspostava u 2018. godini;

sastanci minimalno 2xgod -

Informacije o radu OP će biti

prikazane u svakom GIR-u

Procjena uspostavljenog

sustava praćenja

provedbe LRS

U prvom kvartalu 2018.

godine. Sredstva će se

osigurati u Godišnjem

akcijskom planu provedbe za

2018. godinu (M11)

sredstva iz

M19.4.1. za 2018.

Informacije u GIR-u za 2018.

godinu

Izgradnja evaluacijskih

kapaciteta (članovi OP i

zaposlenici LAG-a)

kontinuirano sredstva iz

M 19.4.1.

Informacija će biti u svakom

GIR-u

Prikupljanje podataka i

obrada podataka kontinuirano

sredstva iz

M 19.4.1.


GIR-u

Samo-procjena/praćenje

napretka u odnosu na

postavljene vrijednosti

pokazatelja (izlaznih i

rezultata)

kontinuirano sredstva iz

M 19.4.1.


GIR-u

Mid - term evaluacija

LRS

Nakon najmanje jedne

godine provedbe (2018.)

maksimalno 40%

sredstava za M

19.4.1. za 2018

Informacije će biti prikazane

u GIR-u za 2018.godinu i

poslane MP u 2019. godini.

Evaluacijsko izvješće će biti

objavljeno na web stranici

LAG-a.

Ex post evaluacija LRS Između 2020. i maksimalno

do kraja 2023.

maksimalno 50%

sredstava M

19.4.1. za 2020.


u završnom GIR-u.



LAG-a

Ad hoc evaluacija Po potrebi sredstava iz

M 19.4.1.


u GIR-u za tekuću godinu.



LAG-a

Procjena stanja i potreba

za slijedeće programsko

razdoblje područja LAG-

a „VINODOL“

Između 2019. godine i

maksimalno do kraja 2021.

sredstva iz

M 19.4.1. 2019.

Informacije u GIR-u za 2021.

godinu

Prilog 18. Usklađenost LRS s nadređenim dokumentima

LRS LAG „VINODOL“ Odgovarajući cilj/ prioritet

Razvojne strategije PGŽ Odgovarajući cilj PRR

Odgovarajući cilj/prioritet Strategije

Europa 2020. za politiku ruralnog razvoja

CILJ 1 - Poboljšanje

konkurentnosti poljoprivrednog i

šumarskog sektora

Prioritet 1.1. Stvaranje uvjeta za

razvoj konkurentnih i održivih

poljoprivrednih gospodarstava

CILJ 1. Razvoj konkurentnog i održivog

gospodarstva

Prioritet 1.4. Razvoj zelenog

gospodarstva

Restrukturiranje i

modernizacija

poljoprivrednog i

prehrambenog sektora

Prioritet 2 – Jačanje isplativosti

poljoprivrednog gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u

svim regijama te promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija i održivog

upravljanja šumama

Prioritet 3 - Promicanje organizacije lanca

opskrbe hranom, uključujući preradu i

trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit

životinja i upravljanje rizicima u

poljoprivredi

CILJ 2 - Razvoj područja

temeljen na prirodnoj, tradicijskoj

i povijesnoj baštini

Prioritet 2.1. Razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti na

području LAG-a

Prioritet 2.2. Očuvanje i zaštita

okoliša, krajolika i prirodnog

naslijeđa

CILJ 1. Razvoj konkurentnog i održivog

gospodarstva

Prioritet 1.5. Razvoj ključnih

gospodarskih djelatnosti

CILJ 2. Jačanje regionalnih kapaciteta i

ravnomjeran razvoj

Prioritet 2.2. Održivo upravljanje

okolišem, prostorom te prirodnom i

kulturno-povijesnom baštinom

Promicanje okolišno

učinkovitog

poljoprivrednog sustava

Prioritet 4 – Obnova, očuvanje i poboljšanje

ekosustava povezanih s poljoprivredom i

šumarstvom

CILJ 3 - Održiv i ravnomjeran

razvoj LAG područja uključujući

održavanje i stvaranje radnih

mjesta

Prioritet 3.1. Poboljšanje lokalnih

temeljnih usluga i manjih

infrastrukturnih projekata

CILJ 3. Razvoj ljudskih potencijala i

povećanje kvalitete života

Prioritet 3.2. Unapređenje obrazovnog

sustava te njegova usklađenost s

potrebama u gospodarstvu

Prioritet 3.5. Unapređenje kvalitete i

dostupnosti kulturnih i sportskih sadržaja

Smanjenje ruralne

depopulacije i povećanje

kvalitete života te

gospodarski oporavak

Prioritet 6 – Promicanje društvene

uključenosti, smanjenje siromaštva te

gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Documents

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LOKALNE AKCIJSKE …lag-vinodol.hr/wp/wp-content/uploads/2018/03/LRS-VINODOL-2014.-2020..pdfcjelokupnog područja LAG-a, ističe se Vinodolski zakonik koji