1

Lokalna razvojna strategija

Lokalne Akcijske Grupe „IZVOR“ 2014. – 2020.

2

SADRŽAJ

1.OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM IZVOR ......................................................................................... 1

1.1. OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE ............................................................................................................................. 1 POVRŠINA I GRANICE PODRUČJA ....................................................................................................................... 1 RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE .............................................................................................................. 2 PRIRODNA BAŠTINA ........................................................................................................................................ 3 STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE .............................................................................................................. 5

1.1.4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ....................................................................................................................... 5 1.1.4.2. VODOOPSKRBA .......................................................................................................................................... 5 1.1.4.3. ODVODNJA ................................................................................................................................................ 6 1.1.4.4. GOSPODARENJE OTPADOM ........................................................................................................................... 6 1.1.4.5. INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ......................................................................................... 6 1.1.4.6. ENERGETIKA .............................................................................................................................................. 7

STANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE ................................................................................................................ 7 1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................................................................... 8

STANJE GOSPODARSTVA .................................................................................................................................. 8 1.2.1.1. VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA .................................................................................................................... 11 1.2.1.2. POSLOVNE ZONE....................................................................................................................................... 11

TRŽIŠTE RADNE SNAGE .................................................................................................................................. 11 1.1.1. POLJOPRIVREDA .......................................................................................................................................... 12 1.2.2.1. LOVNO I RIBOLOVNO GOSPODARSTVO ........................................................................................................... 15 1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA .................................................................................................. 15

DEMOGRAFSKI RAZVOJ ................................................................................................................................. 15 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ......................................................................................................... 16 ŠKOLSTVO .................................................................................................................................................. 16

1.3.3.1. PREDŠKOLSKI ODGOJ ................................................................................................................................. 16 1.3.3.2. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ............................................................................................................... 17 1.3.3.3. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ................................................................................................................. 18 1.3.3.4. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CIJELO ŽIVOTNO UČENJE ................................................................................. 18

TURIZAM I KULTURA ..................................................................................................................................... 18 1.3.4.1. TURISTIČKI RESURSI I INFRASTRUKTURA ......................................................................................................... 18 1.3.4.2. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA................................................................................................................... 20 1.3.4.3. MANIFESTACIJE ........................................................................................................................................ 21

2.SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“ .................................................................................................... 22

3.RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI .................................................................................................................... 27

3.1. STRATEŠKI CILJ 1. PODIĆI KVALITETU POLJ. PROIZVODNJE U SVRHU POVEĆANJA KONKURENTNOSTI NA TRŽIŠTU .................. 28 3.2. STRATEŠKI CILJ 2. UNAPRIJEDITI KVALITETU ŽIVOTA I POTAKNUTI NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI ................................. 29 3.3. STRATEŠKI CILJ 3. PODIZANJE SVIJESTI LOKALNIH DIONIKA O SUVREMENIM MEHANIZMIMA UPRAVLJANJA POLJ. GOSPODARSTVOM ................................................................................................................................................. 30

4.OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH 2014. – 2020. ................. 33

4.1. MJERA 1. PODIZANJE KVALITETE POLJ. PROIZVODNJE ............................................................................................. 33 4.2. MJERA 2. UNAPREĐIVANJE KVALITETE ŽIVOTA RURALNOG PODRUČJA ........................................................................ 37 4.3. MJERA 3. EDUKACIJA ,USAVRŠAVANJE I ANIMACIJA STANOVNIŠTVA RURALNOG PODRUČJA ............................................ 40 4.4. OPIS ODABIRA PROJEKTA NA NIVOU LAG-A .......................................................................................................... 43 4.5. PROJEKTI SURADNJE ........................................................................................................................................ 43

5.USKLAĐENOST LRS LAG „IZVOR“ S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ........................................ 44

5.1. USKLAĐENOST PLANIRANIH MJERA LRS LAG-A „IZVOR“ SA PRIORITETIMA I FOKUS PODRUČJIMA PRR RH 2014. – 2020. . 46 USKLAĐENOST SA LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA HORIZONTALNIM PITANJIMA LEADER-A .............................................. 47

5.1.1.1. INOVACIJE ............................................................................................................................................... 47 5.1.1.2. ZAŠTITA OKOLIŠA ..................................................................................................................................... 47 5.1.1.3. KLIMATSKE PROMJENE ............................................................................................................................... 48

3

5.2. USKLAĐENOST LRS-A LAG-A „IZVOR“ SA CILJEVIMA STRATEGIJE EUROPA 2020 ......................................................... 48

6.UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS ....................................................................................... 49

6.1. PRIMJENA NAČELA „ODOZDO PREMA GORE“ I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA U IZRADI LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ........................................................................................................................................................... 49

7.AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-A „IZVOR“ 2014. – 2020. ......................... 50

8.PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE ......................................................................................... 51

8.1.PRAĆENJE PROVEDBE LRS-A .............................................................................................................................. 51 8.2.EVALUACIJA LRS-A .......................................................................................................................................... 52 8.3. INDIKATORI / POKAZATELJI PO MJERAMA ............................................................................................................ 53

9.SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE ........................................................................ 55

9.1.STRUKTURA LAG-A „IZVOR“ ............................................................................................................................. 55 9.2.LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU LRS .................................................................................................................... 56 9.3.ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU 2007. – 2013. .............................................. 56 9.4.PROJEKTNO ISKUSTVO U PROJEKTIMA IZVAN MJERE LEADER ...................................................................................... 57 9.4.1.PROJEKTI LAG-A „IZVOR“ .............................................................................................................................. 57 9.4.2.PROJEKTI ZA ČLANOVE LAG-A „IZVOR“ ............................................................................................................. 57

10.FINANCIJSKI PLAN ..................................................................................................................................... 58

10.1. FINANCIJSKI PLAN RADA LAG-A „IZVOR“ ........................................................................................................... 58 10.2. FINANCIRANJE PROVEDBE LRS LAG-A „IZVOR“ .................................................................................................. 59 10.3. PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKATA LAG-A „IZVOR“ ........................................................... 59

POPIS KRATICA:

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

CLLD Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EU Europska unija

TZ Turistička zajednica

JLS Jedinica lokalne samouprave

LAG Lokalna akcijska grupa

LEADER Liaison Entre Actions de Développement del'Économie Rurale

LRS Jedinica lokalne samouprave

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PRR RH Program ruralnog razvoja Republike Hrvatska

EPFRR EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

1

1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om IZVOR

1.1. Opće zemljopisne značajke

Površina i granice područja

LAG Izvor čini jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i 1 jedinica lokalne

samouprave s područja Koprivničko-križevačke županije. Područje LAG-a prostire se na

površini od ukupno 453,99 km2. Prema površini, najveća je Općina Rasinja (105,5 km2, dok je

najmanja Općina Veliki Bukovec (30,41 km2).

Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor

Izvor: Obrada autora, 2016.

Grad Ludbreg je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije.

Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te kulturnim

raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Zemljopisni položaj

Ludbrega učinio ga je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku,

dolinom rijeke Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako

smješten na polovici puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km)

i Križevaca (40 km), a autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km.

2

Grad Varaždinske Toplice smješten je na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12

km jugoistočno od Varaždina. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u slikovitom

krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Varaždinske Toplice najstarije su toplice u

Republici Hrvatskoj, tradicije duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode

s temperaturom od 58 stupnjeva na izvorištu – odredio je naselju položaj, dao mu ime i

uvjetovao kontinuitet obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe.

Općina Mali Bukovec utemeljena je 1993. godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu

Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine 1996. izdvajaju

se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u Velikom

Bukovcu.

Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv „općina Donji

Martijanec“ promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv „općina Martijanec“,

prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu iz središnjeg u

istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba Županije tako da na

sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom županijom.

Općina Sveti Đurđ nastala je u nizini na raskrižju puteva sjeverno od Ludbrega, uz cestovni

pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i rimskim postajama u

Međimurju.

Općina Trnovec Bartolovečki smještena je u dravskoj dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u

sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa

sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s istočne općinom Donji Martijanec, s južne

općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom Varaždinom. Područjem općine protječu rijeke

Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu.

Općina Veliki Bukovec smještena je u ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke

Plitvice i Bednje te je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije.

Općina Rasinja nastala je na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na

pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao

značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova

Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom

smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i

uz potok Gliboki.

Reljefne i klimatske karakteristike

Reljef područja LAG-a karakterizira sjeverno i jugoistočno ravničarsko područje te

jugozapadno brežuljkasto područje, s gorskim masivima (Kalničko i Varaždinsko-topličko

gorje). Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje, stvoreno radom rijeke Drave.

Najviša kota iznosi 481 m nadmorske visine (vrh Porutine na Kalničkom gorju).

Na području LAG-a nalaze se vodotoci (rijeke Drava, Bednja i Plitvica, brojni potoci, kanali),

jezera i ribnjaci (Varaždinsko akumulacijsko jezero, akumulacijsko jezero Dubrava, jezera

nastala eksploatacijom šljunka, jezero i ribnjaci u Hrastovljanu, ribnjaci u Ludbregu i Rasinjski

ribnjaci), podzemne vode u vodo nosniku dravskog aluvija i izvori gorskog masiva Kalnika i

3

Varaždinsko-topličkog gorja. Vodo nosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama

dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu, prirodno filtriranu vodu. Na području Općine Trnovec

Bartolovečki nalazi se vodocrpilište Vinokovščak. Na kakvoću podzemnih voda negativno

utječe neriješena odvodnja naselja, neriješena odvodnja otpadnih voda s životinjskih farmi,

neriješeno zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi, prekomjerno tretiranje

poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, nelegalno

odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera. Na području Grada Varaždinskih

Toplica prisutna su dva vodna fenomena - termalno blato na lokaciji ''Berek'' i vodopad-slap na

sedrenoj barijeri. Na području naselja Varaždinske Toplice postoji velik broj termalnih izvora

koji predstavljaju značajno prirodno bogatstvo, ali dovode i do negativnih posljedica kao što je

pojava velikog broja klizišta. Eksploatacija termo mineralne vode vrši se za zdravstvene potrebe

(terapeutsko liječenje reumatskih bolesti i rehabilitacija) te za turističko-rekreacijske potrebe.

Na području Ludbrega nalazi se bušotina Lunjkovec koja predstavlja potencijal za proizvodnju

električne i toplinske energije, iskorištavanje u balneološke svrhe i dr.

Najveći kompleksi šuma i šumskog zemljišta nalaze se na području Kalničkog i Varaždinsko-

topličkog gorja. Ukupna površina šuma iznosi 11.330,48 ha, od čega 5.411,91 ha čine šume u

privatnom vlasništvu, dok šume u državnom vlasništvu zauzimaju 5918,57 ha. Šumskim

područjem u državnom vlasništvu gospodare i upravljaju Hrvatske šume. Šume u privatnom

vlasništvu karakterizira relativno laka pristupačnost, a time i mogućnost nekontrolirane sječe.

Na području LAG-a značajna su nalazišta mineralnih sirovina: građevinskog pijeska i šljunka,

ciglarske gline te, u manjoj mjeri, tehničko-građevnog kamena. Eksploatacija pijeska vrši se na

području Općine Mali Bukovec, eksploatacija šljunka na području općina Martijanec, Mali

Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ te Grada Ludbrega, dok se ciglarska glina eksploatira na

području Grada Ludbrega. Na području Varaždinskih Toplica postoji i nalazište ljekovitog blata

peloida.

Za područje LAG-a utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS

skali.

Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristična za peri panonski rub, s umjereno

toplim ljetima i dosta kišovitim i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi

oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a

najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Područje LAG-a je

područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i

srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je

najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Osnovna karakteristika režima vjetra je

dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. Mraz

se javlja od rujna do svibnja.

Prirodna baština

Područje LAG-a odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Na području

LAG-a Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 5 prirodnih lokaliteta.

4

Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor

Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije,

2016.

Na području LAG-a nalaze se i područja ekološke mreže NATURA 2000 u koju su uključena

područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (područja uz rijeke Dravu i Bednju, svi

speleološki objekti) kao i područja značajna za ptice (područje uz rijeku Dravu i Kalničko

gorje). Nalazišta ugroženih i rijetkih vrsta i njihovih staništa uglavnom su zaštićena u okviru

ekološke mreže NATURA 2000.

Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode

Rbr. Kategorija zaštite Naziv

1. Regionalni park Mura-Drava

2. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Martijancu

3. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj u Varaždinskim Toplicama

4. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Velikom Bukovcu

5. Spomenik parkovne arhitekture - skupina Skupina lipa u Varaždinskim

Toplicama

5

Stanje komunalne infrastrukture

1.1.4.1. Prometna infrastruktura

Područjem koje pokriva LAG prolazi autocesta u dužini od 12,7 km, niz državnih cesta te 127

km županijskih cesta koje međusobno povezuju sjedišta jedinica lokalne samouprave. Dobroj

povezanosti naselja unutar područja LAG-a pridonosi mreža općinskih i gradskih cesta u dužini

od 161,02 km (asfaltirano 135,29 km, odnosno 84%) na koju se nadovezuje sustav

nerazvrstanih cesta. Dužina nerazvrstanih cesta koje se nalaze na području LAG-a je 1.128,34

km. Državne i županijske ceste uglavnom su u dobrom tehničkom stanju, obzirom da se

značajna sredstva ulažu u rekonstrukciju i obnovu kolnika te u povećanje sigurnosti prometa

(pješačko biciklističke staze) najugroženijih skupina. Jedini problem predstavlja pojačani

promet vozila kroz naseljena mjesta zbog čega se teži izgradnji nove mreže brzih cesta izvan

naselja i gradova ili obilaznica, najviše zbog preuzimanja tranzitnog teretnog prometa.

Javni promet putnika na lokalnim i općinskim linijama unutar LAG-a obavlja tvrtka

Autobusni promet d.d. Varaždin – u stečaju, a isti većim dijelom zadovoljava osnovne potrebe

lokalnog stanovništva, iako, u posljednjih nekoliko godina, postoji trend ukidanja autobusnih

linija, najviše zbog nerentabilnosti te nezainteresiranosti korisnika za javni cestovni prijevoz.

Usluge u lokalnom prijevozu obavlja i taxi služba stacionirana u Varaždinu koja, shodno

potrebama korisnika, obnaša djelatnost prijevoza na cijelom području Županije.

Dijelom područja LAG-a prolazi željeznička pruga za regionalni promet R202 Varaždin –

Koprivnica (pruga 1. reda). Promet koji se obavlja spomenutom relacijom otvoren je i za

prijevoz putnika i za prijevoz robe, a pruga je jedno kolosiječna i bez elektrifikacije. Obzirom

da su potrebna ulaganja u modernizaciju infrastrukture, dopuštene brzine koje variraju od 45 –

100 km/sat negativno utječu na kvalitetu prijevoza. Većina cestovnih prijelaza na potezu kojim

prolazi pruga nisu osigurani uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili

pješaka preko željezničke pruge, čime je ugrožena i sigurnost prometa. Na području LAG-a

nalaze se tri željeznička kolodvora1.

1.1.4.2. Vodoopskrba

Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodovoda Varaždin te vodocrpilišta

Ivanščak i Lipovec2, a usluge vodoopskrbe pružaju tvrtke Varkom d.d. i Koprivničke vode

d.o.o.. Naseljeni dio područja LAG-a nije u potpunosti pokriven vodovodnom mrežom, a

prosječan postotak priključenosti stanovništva3 na sustav vodoopskrbe iznosi u prosjeku 75%4.

Obzirom na neadekvatnu vodovodnu mrežu u pojedinim dijelovima područja LAG-a, potrebna

je rekonstrukcija i provođenje mjera kojima će se poboljšati učinkovitost i sigurnost sustava te

izgradnja i proširenje mreže u skladu s rastućim potrebama i širenjem urbanih područja.

1 Ludbreg, Rasinja, Subotica Kunovec 2 Područje Općine Rasinja 3 Varkom, 31.12.2014. 4 Postotak varira od 50% (Općina Rasinja) do 90% (Trnovec)

6

1.1.4.3. Odvodnja

Za upravljanje i održavanje sustava odvodnje na području koje pokriva LAG zadužena su tri

poduzeća.5 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja LAG-a nije jedinstven, već

je nepovezan i mješovitog tipa. Odvodnja otpadnih voda na području LAG-a manjim je dijelom

riješena u Općinama Varaždinske Toplice (36%) i Trnovec Bartolovečki (5%) te Gradu

Ludbregu (36,71%)6. Na području naselja Ludbreg i Selnik nalazi se pročistač. U područjima

nepokrivenima sustavom odvodnje, ista se rješava ispuštanjem otpadnih voda u sabirne i

septičke jame koje se prazne prema potrebi.

1.1.4.4. Gospodarenje otpadom

Za prikupljanje i odvoz otpada na području LAG-a zadužena su 4 komunalna poduzeća7.

Komunalni otpad JLS-a koji su pod nadležnošću tvrtke Čistoća d.o.o. se skladišti u krugu tvrtke

Univerzal d.o.o., Grad Ludbreg komunalni otpad odlaže na lokaciji Meka u Ludbregu, dok se

odlagalište za Općinu Rasinja nalazi na lokaciji Piškornica. Sve jedinice lokalne samouprave

na području LAG-a imaju organiziran sustav gospodarenja otpadom i u svim naseljima provodi

se odvojeno sakupljanje otpada, a formirani su i posebni eko (zeleni) otoci s kontejnerima za

sortiranje različitih vrsta krutog otpada. Komunalni mješoviti otpad sakuplja se jednom tjedno,

papir, plastika i staklo jednom mjesečno, dok glomazni otpad dva puta godišnje ili po potrebi i

pozivu korisnika.

1.1.4.5. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura

Za redovito odvijanje poštanskog prometa na području LAG-a nadležna je tvrtka Hrvatska pošte

d.d.. Iako su potrebe korisnika zadovoljene, potrebna je modernizacija poštanskih ureda.

Telekomunikacijski promet na području LAG-a u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više

različitih operatera8. Gotovo cijelo područje LAG-a pokriveno je fiksnom telefonijom kao i

dostupnošću mobilne mreže, a time je omogućeno i spajanje računala na internetsku mrežu

osnovnim (tradicionalnim) širokopojasnim pristupom. Najviše kućanstva koristi brzinu pristupa

od 2 do 30 Mbit/s.9 Ostali podaci o pokrivenosti internetom vidljivi su na Slici ispod.10 Iako je

izgrađenost telekomunikacijske mreže zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija te izgradnja

novih građevina radi implementacije novih tehnologija. Ciljevi Digitalne agende za Europu11

te ciljevi definirani u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, kao i

utvrđeno stanje na području LAG-a, upućuju na zaključak da je potrebno dodatno investirati u

širokopojasnu infrastrukturu.

5 Komunalno poduzeće Varkom d.d., tvrtka Koprivničke vode d.o.o. (Općina Rasinja), Odvodnja d.o.o. (Grad

Ludbreg) 6 Priključenost stanovništva 7 Čistoća d.o.o. Varaždin, Lukom d.o.o. Ludbreg, Babić d.o.o. Cestica, Prizma VV 8 Hrvatski telekom, Optima, TH-net, Vip net, Tele 2, Tomato 9 Grad Ludbreg, Općine Mali Bukovec, Sv.Đurđ, Trnovec, Veliki Bukovec 45-55%, Općine Rasinja, Martijanec,

Grad Varaždinske Toplice 30-45% (izvor: HAKOM, http://bbzone.hakom.hr/hr-

HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs ) 10 Nisu uključeni podaci za Općinu Rasinja 11 Digital Agenda for Europe – DAE je strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija s ciljem ubrzanja

ekonomskog rasta u zemljama EU te sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020

http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbshttp://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs

7

Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor

Izvor: Obrada autora,, 2016.

1.1.4.6. Energetika

Distributeri za obavljanje djelatnosti električne energije za područje LAG-a su HEP-Operator

distribucijskog sustava d.o.o., odnosno podružnice Elektra Varaždin12 i Elektra Koprivnica13.

Iako je cijelo područje gotovo u potpunosti pokriveno sustavom električne energije i potrebe za

napajanjem potrošača su zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija niskonaponske mreže

prvenstveno u vidu zamjene zračnih vodova podzemnim kao i gradnja novih trafostanica.

Distribuciju plina na području LAG-a vrši tvrtka Termoplin d.d. iz Varaždina. Na razini LAG-

a, plinskom mrežom distributivnog područja koje pokriva Termoplin pokriveno je gotovo cijelo

područje LAG-a, osim rubnih i brdovitih naselja sa smanjenim interesom za plinofikacijom

zbog visokih troškova izgradnje mreže te Općine Rasinja. Prema podacima tvrtke Termoplin14,

na plino opskrbni sustav priključeno je ukupno 6.933 potrošača. Mreža je stabilna i sigurna, a

razvodni plinski sustavi osiguravaju dovoljnu količinu plina za trenutnu potrošnju te za

potencijalne potrošače.

Korištenje obnovljivih izvora energije pridonijelo bi značajnom smanjenju štetnog utjecaja na

okoliš kao i otvaranju novih radnih mjesta, ali isti se za sada nedovoljno koriste.

Stanje društvene infrastrukture

Na području LAG-a najviše je zastupljeno društvenih domova koji služe kao centar društvenog

i kulturnog života, u kojem se održavaju različite priredbe i manifestacije te koje služe za rad

udruga civilnog društva. Većina domova izgrađena je tijekom 90-ih godina te ih je potrebno

adaptirati kako bi ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. U

12 Područje Općina Trnovec, Varaždinske Toplice 13 Područje Grada Ludbrega te Općina Mali Bukovec,Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Rasinja 14 Podaci na kraju 2013.g. (Termoplin d.d.)

98.60%

35.29%28.75%

55.30%

31.24%

Pokrivenost internetom

Bežični 2 do 30 Mbit/s

Bežični 30 do 100 Mbit/s

Žičani 100 Mbit/s

Žičani 2 do 30 Mbit/s

Žičani 30 do 100 Mbit/s

8

velikoj mjeri zastupljena je i sportska infrastruktura i to u vidu nogometnih igrališta koje ima

gotovo svako naselje.15

Tablica 2. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor

Vrsta objekta Ukupan

broj

Broj

planiranih

objekta

Broj

objekata za

obnovu

Društveni dom 33 1 19

Vatrogasni dom 7 1 2

Otvorena učilišta 1 0 0

Dom kulture 1 0 1

Kulturno-informativni centar 1 0 0

Knjižnice 1 1 0

UKUPNO 44 3 22

Izvor: Obrada autora, 2015.

1.2. Gospodarske značajke područja

Područje LAG-a Izvor može se smatrati gospodarski dobro razvijenim, s 396 aktivna trgovačka

društava te 473 poslovnih subjekata u obrtu. Prema broju trgovačkih društava dominantne

gospodarske djelatnosti su trgovina (28%) i prerađivačka industrija (26%), a značajno je

zastupljena i djelatnost građevinarstva kojom se bavi 13% poduzeća. Ostale djelatnosti bilježe

manje od 10% zastupljenosti u ukupnom gospodarstvu područja LAG-a.

Stanje gospodarstva

Prema Registru godišnjih financijskih izvještaja koji objavljuje Financijska agencija (FINA),

na području LAG-a u 2014. godini poslovalo je 454 poduzetnika, što predstavlja povećanje za

29 poduzetnika, odnosno 6,82% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano prema mjestu

sjedišta poduzetnika vidljivo je da je gospodarska aktivnost najintenzivnija u gradu Ludbregu

koji se sa 172 poduzetnika (37,89 % od ukupnog broja poduzetnika) na području LAG-a

pozicionira kao njegovo gospodarsko središte. Općina Trnovec Bartolovečki sa 101

poduzetnikom (22,25%) i Grad Varaždinske Toplice s 87 poduzetnika (19,16%) također se

izdvajaju kao gospodarski značajnija područja. Ostale općine čine manje od 6 % od ukupnog

broja poduzetnika u LAG-u.

Prema analizi financijskih rezultata poduzetnika na području LAG-a za 2014. godinu, u odnosu

na prethodnu 2013. godinu došlo je do rasta broja zaposlenih za 8,31%, povećana je dobit

razdoblja za 81,47%, gubitak razdoblja se udvostručio, a smanjena je neto dobit za 64,83% i

ukupni prihodi poduzetnika za 70,07% .Vezano za ukupne prihode na području LAG-a , najviše

su ostvarili su poduzetnici Grada Ludbrega (71,32%). Općina Sveti Đurđ se izdvaja kao jedina

općina čiji su poduzetnici ostvarili manje od 1 % ukupnih prihoda poduzetnika LAG- a. Kada

se promatra dobit razdoblja, najprofitabilnija je prerađivačka industrija sa 75% ukupno

ostvarene dobiti poduzetnika LAG-a. Poduzetnici na području LAG a u 2014. godini

15 Podaci su prikupljeni temeljem upitnika za potrebe izrade Županijske razvojne strategije Varaždinske županije

za razdoblje do 2020.godine. Od ukupno 28 jedinca lokalne samouprave 23 je dostavilo ispunjeni upitnik.

9

zapošljavali su 8.254 djelatnika što je za 8,31% više u odnosu na 2013. godinu. Približno 70 %

svih radnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj industriji.

10

Tablica 3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po gradovima i općinama (2013/2014), u tisućama kuna

Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvješća

Op

ćin

a/G

rad

Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

Dobit ili gubitak

razdoblja

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

20

13

.

20

14

.

Ludbreg 178 172 2.110 2.029 866.151 890.740 33.290 55.607 32.690 27.429 600 28.178

Mali

Bukovec 10 14 175 172 40.168 35.905 1.306 1.017 37 133 1.269 883

Martijanec 26 24 533 464 173.647 198.102 5.618 8.074 1.413 254 4.205 7.819

Rasinja 13 14 100 126 44.530 52.263 943 885 190 0 753 885

Sveti Đurđ 16 19 91 90 27.807 1.384 87 169 2.545 169 -2.459 1.214

Trnovec

Bartolovečki 87 101 3.665 4.361 2.503.383 42.289 43.050 103.366 3.224 103.366 39.826 -61.078

Varaždinske

Toplice 74 87 410 456 256.714 14.588 8.819 4.736 1.563 4.736 7.256 9.852

Veliki

Bukovec 21 23 537 556 261.050 13.746 10.572 14.299 25.628 14.299 -15.056 -553

UKUPNO

LAG 425 454 7.621 8.254 4.173.450 1.249.017 103.685 188.153 67.290 150.386 36.394 -12.800

Varaždinska

županija 2.949 3.033 35.710 36.666 20.601.755 21.111.439 897.409 920.079 500.206 678.341 397.204 241.738

Koprivničko

– križevačka

županija

1.366 1.434 15.691 15.389 9.220.545 9.436.206 334.284 483.594 231.213 211.691 103.071 271.903

Republika

Hrvatska 101.191 104.470 830.928 830.116 612.440.965 618.790.718 30.391.518 34.903.984 26.862.026 25.149.912 3.529.492 9.754.071

11

1.2.1.1. Vanjskotrgovinska bilanca

Na području LAG-a u 2012. godini zabilježen je izvoz u iznosu od 2.258.171.000 kuna, što je

39,93 % cjelokupnog izvoza Varaždinske županije. Najveći izvoz, gotovo 77,69%, ostvarila je

općina Trnovec Bartolovečki u iznosu od 1.754.481.000 kuna.

Uvoz je iznosio 604.030.000 kuna, odnosno 15,17% od cjelokupnog uvoza Varaždinske

županije. Najveći uvoz ostvario je Grad Ludbreg u iznosu od 307.169.000 kuna (51%). U

odnosu na isto razdoblje 2011. godine, ostvaren je veći izvoz, ali i veći uvoz.

Tablica 4. Uvoz i izvoz 2011. i 2012. u tisućama kuna

OPĆINA / GRAD

Izvoz Uvoz

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2012.

indeksi

I. – XII.

2012.

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2011.

I. – XII.

2012.

indeksi

I. – XII.

2012.

I. – XII.

2011.

Ludbreg 279.315 320.023 114,6 276.728 307.169 111,0

Varaždinske

Toplice 20.060 31.136 155,2 50.051 45.519 90,9

Mali Bukovec 5.268 10.280 195,1 4.341 2.631 60,6

Martijanec 61.229 57.998 94,7 47.707 42.457 89,0

Sveti Đurđ 9.645 9.096 94,3 1.310 1.438 109,7

Trnovec

Bartolovečki 1.640.997 1.754.481 106,9 175.052 180.405 103,1

Veliki Bukovec 66.665 74.189 111,3 23.283 22.351 96,0

Rasinja 657 968 147,4 6.920 2.060 29,8

UKUPNO 2.083,84 2.258,17 1.019,5 585.392 604.030 690

Varaždinska

županija 5. 399.760 5. 655.242 104,7 4.146.181 3.981.154 96,0

Koprivničko –

križevačka županija 1.849.127 1.863.051 100,8 1.388.704 1.312.402 94,5

Republika Hrvatska 71.234.060 72.380.725 101,6 121.036.155 121.899.363 100,7

Izvor: DZS, Priopćenja i statistička izvješća, lipanj 2013.

1.2.1.2. Poslovne zone

Na području LAG-a nalaze se 19 poslovnih zona (9 gospodarskih, 10 poduzetničkih i 1 zona

male privrede), od čega je 11 u funkciji, a 8 nije.16 Najveći broj aktivnih poduzetnika i ujedno

najveći broj zaposlenih je u poduzetničkoj zoni Grada Ludbrega (33/1084).

Tržište radne snage

U siječnju 2016. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području LAG-

a evidentirano je 1.357 nezaposlenih osoba, od čega su 728 žene, odnosno 53,65%. U odnosu

16 Izvješće o obavljenoj reviziji: „Osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području

Varaždinske županije“, Koprivnica, rujan 2014.

12

na isto razdoblje 2015. godine riječ je o smanjenju od 24,32%. Prema nezaposlenosti blago

prevladavaju žene, a prema razini obrazovanja osobe sa završenom srednjom školom do 3

godine trajanja, KV i VKV osobe, ukupno 421 osoba ili 31,02%.

Tablica 5. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj 2016.

OPĆINA/GRAD

UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

Osnovna

škola

Srednja

škola

Prvi

stupanj

fakulteta,

stručni

studij i viša

škola

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

(do 3

godine, od

4 i više god,

gimnazija)

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Uku

pn

o

Žen

e

Ludbreg 405 229 23 14 128 78 213 114 14 7 27 16

Mali Bukovec 87 50 8 3 33 19 39 24 5 3 2 1

Martijanec 116 58 8 4 43 24 52 23 6 6 7 1

Rasinja 201 115 23 9 63 35 108 50 5 3 2 2

Sveti Đurđ 170 93 27 16 61 30 73 39 5 5 4 3

Trnovec

Bartolovečki 242 114 18 2 61 29 129 60 20 13 14 10

Varaždinske

Toplice 110 56 3 2 15 7 66 28 10 9 16 10

Veliki Bukovec 26 13 0 0 4 1 19 10 2 1 1 1

UKUPNO 1.357 728 110 50 408 223 699 348 67 47 73 44

Izvor: Statistički bilten HZZ PU Varaždin / PU Koprivnica, siječanj 2016.

1.1.1. Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR),

oranice zauzimaju 13.115,01 ha, odnosno 86,84% poljoprivredne površine, livade 1.472,2 ha,

odnosno 9,75%, voćnjaci 260,88 ha, odnosno 1,73%, vinogradi 164,72 ha, odnosno 1,09%, dok

su ostale vrste uporabe zemljišta manje zastupljene17. Prema podacima APPRRR-a, ukupno se

za poljoprivrednu proizvodnju koristi 15.301,73 ha, na ukupno 35.540 parcela.

Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se 3.119 PG-a.

Tablica 6. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u

17 APPRRR, podaci ARKOD sustava na dan 02.03.2016.

Područje LAG-a Broj PG-a Broj parcela Površina (ha)

Rasinja 404 5.231 3.716,58

Ludbreg 589 5.994 2.356,94

Mali Bukovec 364 4.254 1.689,53

Martijanec 519 5.981 2.084,17

13

Izvor:

APPRRR, ARKOD baza podataka na dan 31.12.2015.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,43 ha. Na temelju rezultata upisa

poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti

površina te disperzije proizvodnih parcela. Mali posjed i rasparceliranost predstavljaju glavni

ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstva. Mikroklimatske

prilike na području LAG-a pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti dio voćarski i

vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir, krmno bilje.

Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora s jedinstvenog

zahtjeva iz 2015. godine na području LAG-a

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)

plemenita vinova loza 624 73,03

orah 100 65,01

miješani nasad voćnih vrsta 261 48,21

lijeska 31 52,65

jabuka 15 7,52

grah 431 111,47

krumpir 485 85,77

kućni vrt 459 55,12

paprika 57 25,99

kupus 29 21,84

kukuruz 2268 8206,71

pšenica 1341 1735,74

ječam 926 579,94

zob 269 171,88

tritikale 238 150,12

tikva uljanica 467 465,09

uljana repica 78 231,3

lucerna 71 52,44

djetelina 80 34,65

soja za stočnu hranu 13 29,69

stočni sirak 11 27,3

šećerna repa 6 23,56

Izvor: APPRRR,2015.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, od povrtnih kultura

za koje je zatražena potpora, u uzgoju su najzastupljeniji grah i krumpir, od žitarica kukuruz i

Sveti Đurđ 559 6.695 2.582,23

Trnovec Bartolovečki 211 1.340 786,19

Varaždinske Toplice 240 2.784 599,39

Veliki Bukovec 233 3.261 1.486,70

UKUPNO 3.119 35.540 15.301,73

14

pšenica, od voćarskih kultura plemenita vinova loza, orah domaći i lijeska te od ratarskih

kultura tikva uljanica i uljana repica.

U 2014. godini proizvelo se 270,67 t grožđa, odnosno 1.491,40 hl vina18, što čini manje od 1%

ukupne proizvodnje grožđa u Republici Hrvatskoj, odnosno manje od 1% ukupne proizvodnje

vina u Republici Hrvatskoj.

Zastupljena je i proizvodnja cvijeća, najvećim dijelom u plastenicima. Od cvijeća se uglavnom

proizvode jednogodišnje prijesadnice za balkone i cvjetne grede, a u zadnje vrijeme razvija se

proizvodnja i uzgoj sadnica ruža.

Tablica 8. Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj konja Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 284.980 53.480 41 9.642 3.146 1.217

2015. 209 2.162 116 6.108 1.435 1.173

Izvor: DZS, popis poljoprivrede 2003.; APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

Na području LAG-a vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu, te je jedino

zabilježen porast broja konja. Najviše je zastupljen uzgoj goveda, zatim svinja, koza i ovaca s

dok je najmanje zastupljen uzgoj konja.

Pčelarstvom se bavi 28 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju ukupno 2.505 košnica19.

Prostor LAG-a pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva,

voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

Tablica 9. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 3.490

Obrt 62

Trgovačko društvo 28

Zadruga 3

Ostali 3

Ukupno 3.586

Izvor: APPRRR, 2015. godina

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 3.586 poljoprivrednih

gospodarstava, od čega je najviše obiteljskih gospodarstva (OPG).

18 U proizvodnji su najzastupljenija bijela vina: Graševina, Rajnski Rizling, Sivi i Bijeli Pinot, Chardonnay,

Sauvignon, Traminac, Žuti Muškat, Zeleni Silvanac. Od crnih vina najzastupljeniji su Crni Pinot, Frankovka i

Portugizac. 19 Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan 14.12.2015.

15

1.2.2.1. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Područje LAG-a posjeduje potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Na ovom

području djeluje 10 lovačkih društava i 4 lovačke udruge koje djeluju na ukupno 10 lovišta.20

Na području LAG-a postoje 3 športsko-ribolovna društva i 3 športsko-ribolovna kluba.21

Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u sklopu 1.

ribolovnog područja Drava-Dunav.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

Demografski razvoj

LAG Izvor obuhvaća prostor od 453,99 km² kojeg naseljava 36.290 stanovnika u 91 naselju.

Prema broju stanovnika, najveći je Grad Ludbreg s 8.478 stanovnika. Prosječna gustoća

naseljenosti područja iznosi 79,94 stn/km², najgušće je naseljena Općina Trnovec Bartolovečki,

a najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja.

Tablica 10. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

ČLANICE LAG-A POVRŠINA

(km2)

BROJ STANOVNIKA GUSTOĆA

NASELJENOSTI

1991. 2001. 2011. 2011.

Grad Ludbreg 62 8.485 8.668 8.478 136,74

Grad Varaždinske Toplice 79,75 7.236 6.973 6.364 79,8

Općina Mali Bukovec 38 3.751 2.507 2.212 58,21

Općina Martijanec 54,59 2.724 4.327 3.843 70,4

Općina Sveti Đurđ 45 4.410 4.174 3.804 84,53

Općina Trnovec Bartolovečki 38,74 6.474 6.852 6.884 177,7

Općina Veliki Bukovec 30,41 1.679 1.578 1.438 47,29

Općina Rasinja 105,5 4.027 3.818 3.267 30,97

UKUPNO 453,99 38.786 38.897 36.290 79,94

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godina, http://www.dzs.hr/ , 19. prosinca 2012.

Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a prisutan je trend

opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnika povećao se jedino u

općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki.

Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a utvrđeno je da najveći broj osoba pripada

dobnoj skupini od 20-59 godina, odnosno 55% ukupnog stanovništva. Dobnoj skupini od 0-19

godina pripada 22% , a dobnoj skupini iznad 60 godina 23% stanovništva.

20 V/3 Kalnik, V/107 Martijanec, V/108 Sveti Đurđ, V/109 Veliki Bukovec, V/110 Mali Bukovec, V/111 Ludbreg,

V/124 Varaždinske Toplice, V/125 Jalševec, VI/11 Orsagovica i VI/106 Koprivnica 3 21 Veliki Bukovec, Ludbreg, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Mali Bukovec i Rasinja

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05.html

16

Tablica 11. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor

ČLANICE LAG-a

0-19 20-59 >60

M Ž M Ž M Ž

Grad Ludbreg 969 857 2.347 2.408 769 1.128

Grad Varaždinske Toplice 636 667 1.915 1.756 559 831

Općina Martijanec 420 375 1.062 1.034 348 604

Općina Mali Bukovec 244 256 594 542 220 356

Općina Sveti Đurđ 467 428 1.064 992 341 512

Općina Trnovec Bartolovečki 763 774 1.974 1.923 579 871

Općina Veliki Bukovec 166 158 381 362 128 243

Općina Rasinja 341 356 913 818 334 505

UKUPNO 4.006 3.871 10.250 9.835 3.278 5.050

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/

Obrazovna struktura stanovništva

Prema podacima iz popisa 2011. godine prema najvišoj završenoj školi stanovništva LAG

područja starijeg od 15 godina, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu (50%), a

najmanje osoba je sa završenim doktoratom (0,04%).

Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Spol Ukupn

o

Bez

škole

1-3

razreda

osnovn

e škole

4-7

razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola22

Visoko obrazovanje Ne

poz

nat

o

Svega Stručni

studij23

Sveučilišni

studij24

Doktorat

znanosti

sv. 30.496 277 277 2.718 9.993 14.752 2.434 1.140 1.283 11 45

m 14.584 95 82 888 3.968 8.420 1.114 522 582 10 17

ž 15.912 182 195 1.830 6.025 6.332 1.320 618 701 1 28

Izvor: DZS, Popis 2011., http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_32/h01_01_32.html

Školstvo

1.3.3.1. Predškolski odgoj

Na području LAG-a otvoreno je 7 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog vrtića,

što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG pokriva te postoji potreba za otvaranjem

novih dječjih vrtića.

22 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i

VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije 23 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 24 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni,

stručni i umjetnički studij

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05.html

17

Tablica 13. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju 2010. – 2014.

Naziv JLS-a Naziv dječjeg

vrtića 2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014 2014/2015

Grad Ludbreg Radost 132 135 135 135 135

Općina Trnovec Bartolovečki Mala Oaza 30 30 20 20 20

Općina Trnovec Bartolovečki Zeko 133 134 120 111 106

Grad Varaždinske Toplice Tratinčica 100 104 104 117 121

Općina Veliki Bukovec Veliki Bukovec 42 43 43 45 45

Općina Sveti Đurđ Loptica 77 69 66 34 46

UKUPNO 514 515 488 462 473

Izvor: Varaždinska županija, 2014.

Osim vrtića navedenih u gornjoj tablici na području grada Ludbrega otvorena su 2 privatna

vrtića „Iskrica“ i „Smjehuljica“. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u vrtiću,

čije prebivalište je na području grada. Na području Općine Mali Bukovec djeluje dječji vrtić u

sklopu gradskog vrtića „Radost“ iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6

godina. Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su

formirane 2 skupine djece: „Tratinčice“ i „Ptičice“.

Pregledom broja djece u razdoblju 2010.-2014. godine najveće povećanje broja djece bilježi

vrtić u Općini Veliki Bukovec, zatim vrtići u Općini Trnovec Bartolovečki, dok se u gradovima

bilježi pad broja djece. Navedeni podaci također ukazuju na potrebu otvaranja vrtića, ali

posebice izvan područja gradova.

1.3.3.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13 osnovnih

škola, dok tek u jednoj Općini nema osnovne škole (Mali Bukovec).

Tablica 14. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju 2013. – 2015.

Naziv ustanove

Školska godina

2013/2014

Školska godina

2014/2015

Školska godina

2015/2016

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

Broj

učenika

Broj

razrednih

odjela

OŠ LUDBREG 736 34 899 40 879 40

OŠ MARTIJANEC 214 16 222 16 220 16

OŠ SVETI ĐURĐ 356 16 349 16 343 16

OŠ SVIBOVEC 183 13 176 12 171 12

OŠ ŠEMOVEC 223 13 235 14 233 14

OŠ TRNOVEC 399 19 393 19 378 19

OŠ ANTUNA I IVANA

KUKULJEVIĆA, VŽ TOPLICE 300 21 288 21 274 23

OŠ VELIKI BUKOVEC 323 18 315 18 308 18

OŠ A. PALMOVIĆA „RASINJA“ 269 19 255 20 247 19

Ukupno 3003 169 3132 176 3053 177

Izvor: Varaždinska županija, 2015., Koprivničko-križevačka županija 2015.

18

Broj djece u osnovnim školama uglavnom je u padu osim u osnovnim školama u Gradu

Ludbregu, te općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. U gradu Ludbregu je otvorena i

Osnovna glazbena škola Pučkog otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ gdje se mogu učiti

instrumenti: glasovir, harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara. U gradu Varaždinske

Toplice posebnosti škole su posebni odjel, područna škola „Petkovec“ i škola u bolnici. Škola

u bolnici započela je sa radom 2008. godine kako bi olakšala djeci provođenje dana na

rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak obrazovnog procesa kojeg su

prekinuli u svojim matičnim školama. Po dvije osnovne škole djeluju u Gradu Varaždinske

Toplice i Općini Trnovec Bartolovečki dok je u ostalim općinama otvorena po jedna osnovna

škola. Na području Općine Veliki Bukovec Osnovnu školu polaze i učenici iz Općine Mali

Bukovec.

1.3.3.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu gdje

je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te

odjeljenje srednje škole „Arboretum“ Opeka - odjel vrtlari.

Srednja škola Ludbreg pruža obrazovanje u 4 godišnjim obrazovnim programima Opće

gimnazije, Agro gimnazije – eksperimentalni program, Ekonomije – ekonomist i 3 godišnjim

strukovnim obrazovnim programima Strojobravar, tokar, pekar (JMO), CNC operater/ka,

Pomoćna zanimanja (kuhar, slastičar, vrtlar) – (TES). Škola je otvorena 2013. godine kada su

bila tek 32 učenika u 4 odjeljenja dok je u školskoj godini 2015./2016. upisano 212 učenika u

13 odjeljenja.

Područje LAG-a okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim centrima

(Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za srednjoškolskim

obrazovanjem.

1.3.3.4. Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje

Na području LAG-a nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po završetku srednje

škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i susjednim

županijama. Cjeloživotno učenje organizirano je samo u gradu Ludbregu u okviru Pučkog

otvorenog učilišta „Dragutin Novak“ koji provodi tečajeve stranih jezika (njemački i engleski),

vođenja poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja te informatike.

Turizam i kultura

Zbog reljefne raznolikosti, očuvane prirode postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog,

vjerskog, lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika

turizma, koji nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni.

1.3.4.1. Turistički resursi i infrastruktura

Cijelo područje LAG-a obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali koji nisu u

potpunosti iskorišteni. Očuvanost prirode, lovne i ribolovne destinacije i izletišta, geotermalni

19

izvori, očuvane tradicionalne vrijednosti, turističke i kulturne manifestacije, sportsko-

rekreacijski kompleks Hotela Minerve i Aquacitya te mogućnost smještaja u izvornom

ambijentu s pejzažnim osobitostima i gastronomskom ponudom, potencijali su za turistički

razvoja LAG-a. Razvoj turizma na ovom području odvija se većinom na temelju privatnih

inicijativa tj. inicijativama samih JLS – ova ili pojedinih udruga. Turističke zajednice imaju

samo gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice. Na području LAG-a postoje smještajni kapaciteti

u gradovima Ludbreg i Varaždinskim Toplicama.

U 2014. godini prema podacima TZ Varaždinske županije na području LAG-a boravilo je 8.783

gostiju, koji su ostvarili 34.962 noćenja. U odnosu na prethodnu godinu smanjen je broj

dolazaka (1,98%) i noćenja gostiju (0,65%). Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih

dolazaka i noćenja od stranih turista.

Tablica 15. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje 2013. – 2014.

Grad / Općina 2013. 2014.

dolasci noćenja dolasci noćenja

Ludbreg

ukupno 4.127 7.464 3.991 6.875

domaći 1.758 3.777 1.266 2.336

strani 2.369 3.687 2.725 4.539

Varaždinske

Toplice

ukupno 4.834 27.726 4.792 28.087

domaći 4.233 26.196 4.009 25.617

strani 601 1.530 783 2.470

Izvor: TZ Varaždinske županije, 2015.

Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane dvije vinske ceste:

Ludbreška vinska cesta te Toplička vinska cesta.

Dosadašnjim razvojem ugostiteljstva na području LAG - a nije dostignuta razina prometa koja

bi bila od većeg gospodarskog značaja. Iako ima turističkih potencijala, turizam na području

LAG-a nedovoljno je razvijen te je potrebno osmisliti turističke proizvode u skladu s

potražnjom turista.

Tablica 16. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A RESURSI I INFRASTRUKTURA

Grad Ludbreg

Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna

crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća:

Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode

Grad Varaždinske Toplice

Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti

Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički

arheološki kompleks, kip božice Minerve, reljefi Nimfeja, Konstantinov dom,

Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća – etnografska zbirka,

spomenik hrvatskom jeziku

Općina Mali Bukovec

Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma „Križančija“ sa

800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u

Lunjkovcu LUN-1.

20

Općina Martijanec

Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz

17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić-Rauch sa

perivojem, Izvori slane vode

Općina Sveti Đurđ

Crkva sv. Juraj, Kapelica Presvetog Trojstva ,Kapelica Sv. Florijan, Kapelica

Svih Svetih , Kapelica Sv. Luke Ludbreškoj, Kapelica

Sv. Roka , Pil u Hrženici

Općina Trnovec

Bartolovečki Župa Majke Božje Snježne

Općina Veliki Bukovec Dvorac obitelji Drašković i perivoj, „Bukovečka hiža“

Općina Rasinja

Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i

Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.Velikomućenika Georgija Veliki

Poganac

Izvor: Obrada autora

1.3.4.2. Kulturno-povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, na području LAG – a nalazi se vrijedna

zaštićena kulturna baština koju čine zaštićena nepokretna te pokretna dobra. Bogatstvo

zaštićene nepokretne kulturno - povijesne (materijalne) baštine čine 52 kulturna dobra, a

posebno se ističe bogatstvo sakralnih građevina - crkvi (21) i arheoloških nalazišta (13). Od

zaštićene pokretne kulturno - povijesne baštine ističe se bogatstvo crkvenog inventara i

predmeta (23). Kulturna infrastruktura područja LAG-a nije u velikoj mjeri iskorištena te

postoji potreba za povezivanjem kulturnih i turističkih potencijala.

Tablica 17. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna)

ČLANICA LAG-A VRSTA KULTURNOG DOBRA

Grad Ludbreg

Nepokretno kulturno dobro: Crkva Srca Isusova, Crkva sv. Oca Nikolaja,

Gradina Vučje grlo, Arheološko nalazište „Vrt Somođi“, Arheološko

nalazište Gradina Lipa – Katalena, Crkva sv. Trojstva i župni dvor, Crkva

Žalosne Gospe, Dvorac Batthyany, Kulturno – povijesna cjelina grada

Ludbrega, Memorijalno područje židovskog groblja, Spomenik palim

braniteljima Domovinskog rata, Gradina Štuk

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve Presvetog Trojstva, Orgulje u

crkvi Presvetog Trojstva, Predmeti u „Vjenčaonici“ gospodarske građevine

kompleksa dvorca Batthyany, Inventar crkve sv. Antuna

Grad Varaždinske Toplice

Nepokretno kulturno dobro: Gradina – Kukma, Tradicijska vinogradarska

građevina, Crkva sv. Marije, Crkva Sveta Tri Kralja i župni dvor, Arheološko

nalazište Gradec, Arheološko nalazište Gradišće, Arheološko nalazište

Aqua Iasae, Crkva sv. Duha, Crkva sv. Martina i kurija župnog dvora, Kaštel

zagrebačkog Kaptola, Kulturno – povijesna cjelina, Tradicijska kuća,

Perivoj Marije Ružičke Strozzi

Pokretno kulturno dobro: 150 pokretnih arheoloških nalaza, 17 rimskih

reljefa i skulptura izrađenih od kamena, 3 rimska kamena spomenika sa

zavjetnim natpisima, Etnografska zbirka Muzeja Varaždinskih Toplica,

Inventar crkve sv. Duha, Inventar crkve sv. Martina, Mramorni reljef s

prikazom Asklepija, Higieje i Telesfora, Orgulje u crkvi sv. Martina,

Skluptura Sv. Ane, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, muzejska građa

21

Općina Mali Bukovec

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Katarine, Pil sv. Florijana, Crkva

Blažene Djevice Marije

Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Katarine

Općina Martijanec

Nepokretno kulturno dobro: Arheološka zona „Pri Gomili, Crkva sv.

Benedikta, Crkva Sv. Križa, Arheološko nalazište Gamulica, Arheološko

nalazište Gradišće, Crkva sv. Martina i župni dvor, Dvorac Patačić – Rauch,

Arheološko nalazište Poljanec, Arheološko nalazište Cufta, Arheološko

nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Vrbanovec - tumul

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Benedikta, Orgulje u crkvi sv.

Benedikta, Inventar crkve sv. Križa, Inventar crkve sv. Martina, Orgulje u

crkvi sv. Martina biskupa

Općina Sveti Đurđ

Nepokretno kulturno dobro: -

Pokretno kulturno dobro: Inventar kapele sv. Roka, Inventar crkve sv.

Jurja, Orgulje u crkvi sv. Jurja mučenika

Općina Trnovec Bartolovečki

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Bartola i župni dvor, Crkva sv.

Duha, Poklonac sv. Trojstva

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Bartola, Orgulje u crkvi sv.

Bartola, Inventar crkve sv. Duha, Orgulje u crkvi sv. Duha

Općina Veliki Bukovec

Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Franje Asiškog i kurija – župni dvor,

Dvorac Drašković, Pil sv. Ivana Nepomuka

Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Franje Asiškog, Orgulje u

crkvi sv. Franje Asiškog

Općina Rasinja

Nepokretno kulturno dobro: Pil Presvetog Trojstva, Crkva Sv. Trojice,

Crkva sv. Kuzme i Damjana i stari župni dvor, Crkva Našašća Sv. Križa,

Dvorac Inkey, Crkva sv. Margarete, Crkva sv. Veliko mučenika Georgija

Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Kuzme i Damjana, Orgulje u

crkvi Našašća Sv. Križa, Sakralni inventar crkve Našašća sv. Križa, Ikonostas

u crkvi sv. Velikomučenika Georgija

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, 2016.

1.3.4.3. Manifestacije

Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju

turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu svih

JLS-a. Tablica 18. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor

ČLANICA LAG-A MANIFESTACIJE

Grad Ludbreg

Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta,

Međunarodni sajam cvijeća „Flora Centrum mundi“, Završna proslava Dana

Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajger plac, Rimske igre, Dani

ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera,

Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš

adventski, Doček Nove godine

Grad Varaždinske Toplice

Prvi planinarski pohod, Valentinovo – Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja

izložba – Petkovec, „Volim Toplice“ izložba, Plivački miting, Majčin dan,

Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta – Hrvatski

domobran, „Ja-vol“ Petkovec, Vikend mladosti –TUM, Plivački miting-Grifon

22

cup, Aquafest, „Dan curka“, Motorijada, Anin bal – Minerva, „Velika Gospa“

- Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje-Minerva,

Znanstveni skup – Kukuljevićevi dani, 11.11. proslava dana grada „Martinje“

i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo - Minerva

Općina Mali Bukovec Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo,

Petrovo, Božićno-novogodišnji koncert

Općina Martijanec Dan općine, Božićni koncert, „Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja“

Općina Sveti Đurđ Đurđevo – Dan općine, Florijanovo – Hrženica, Nikolinje, Božićno-

novogodišnji koncert

Općina Trnovec Bartolovečki „Dani ljeta u Trnovcu“, Dan općine, Mačkarada

Općina Veliki Bukovec -

Općina Rasinja

Dan općine, „Rasinjski vuzem“, „Kosirske igre“, Tradicionalna međunarodna

izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica

Podravska, „Od kletice do kletice Soviljnjak“, „Martinje u Rasinji“, „Ilijevo u

Soviljnjaku“

Izvor: Obrada autora 2016

2. SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG „IZVOR“

SWOT analiza LAG-a „Izvor“ stvarala se tokom osam radionica u svim JLS-ovima na

području LAG-a „Izvor“ na kojima su sudjelovali predstavnici svih sektora (javni, civilni i

poslovni). Sudionici su tokom radionica iznosili svoja viđenja snaga, slabosti, prilika i prijetnja

svojeg JLS-a te se na kraju zajedno sa moderatorom radionica iz HMRR-a izradila zajednička

SWOT analiza JLS-a. Ovaj način izrade SWOT analize ponovio se u svakom JLS-u s područja

LAG-a „Izvor“.

Nakon opisanih radionica zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su osobne sastanke sa svim

načelnicima i gradonačelnicima JLS-a s područja LAG-a „Izvor“ gdje se također raspravljalo o

problemima, snagama i mogućnostima razvoja svakog JLS-a i kako LAG može pomoći u

razvoju potencijala svakog JLS-a.

Također zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su sastanke sa najvećim udruženjima

poljoprivrednika sa područja LAG-a „Izvor“ i to sa Udrugom cvjećara ludbreške regije ,

Pčelarskim društvom Ludbreg ,Ludbreškom vinskom cestom te pročelnikom za poljoprivredu

Varaždinske županije g. Vincekom.

Osim većih sastanak i radionica, u uredu LAG-a „Izvor“ imali smo preko 100 osobnih

savjetovanja zainteresiranih dionika koji su ispunili upitnik o mogućim projektnim idejama

LAG-a „Izvor“

Zajednička SWOT analiza područja LAG-a „Izvor“ zbog velike količine prikupljenih podataka

podijeljena je na 4 glavne kategorije:

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

Poljoprivreda

Gospodarstvo i turizam

Ljudski resursi i razvoj zajednice

23

Nakon održanih radionica, sastanaka i osobnih savjetovanja , zaposlenici LAG-a „Izvor“ u

suradnji sa moderatorom iz HMRR-a prikupili su sve inpute te su na temelju realnih i

konkretnih prikupljenih podataka izradili zajedničku SWOT analizu područja LAG-a „Izvor“

koja je vidljiva u tablici 20.

Tablica 19. SWOT analiza LAG-a „Izvor“

Snage Slabosti

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

- Dobar geografski položaj

- Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio

pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio

pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i eko

proizvodnju itd.)

- Dobra prometna povezanost (cestovna povezanost

3 županije, blizina autoputa, EU)

- Dobra željeznička povezanost

- Blizina velikih gradova (Zagreb, Varaždin,

Koprivnica, Čakovec), granice (Slovenija, Mađarska)

- Postojanje osnovne infrastrukture (vrtići, škole,

ambulante, pošte, ljekarne, groblja, nogometna

igrališta i sl.)

- Čisti okoliš, nezagađeni zrak i netaknuta priroda

(pitka voda, nezagađenost tla, rijeke, potoci i

kupališta)

- Bogatstvo izvora prirodne pitke vode

- Šumsko bogatstvo

- Geotermalni izvori vode

- Bogata kulturna baština

Poljoprivreda

- Poticanje zaštite tradicionalnih poljoprivrednih

proizvoda

- Tradicija poljoprivredne proizvodnje (cvjećarstvo,

povrtlarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo)

- Srednjoškolsko obrazovanje za sektor

poljoprivrede

- Županijski savez poljoprivrednih udruga

- Postojanje pakirnice i hladnjače za poljoprivredne

proizvode u Poduzetničkom inkubatoru Ludbreg

- Razvijeno i organizirano vinogradarstvo i vinske

cesta

- Postojanje uspješnih specifičnih zadruga (primjer

dobre prakse poljoprivrednicima cvjećarstvo)

- Cvjećarstvo - najviše cvjećara u Hrvatskoj

- Pomoć LAG-a u prijavi na natječaje PRRRH i

pružanje savjetodavne pomoći

- Organiziranje radionica i predavanja o PRRRH i

ostalim bitnim temama za poljoprivrednike od

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

- Nepostojanje komunalne infrastrukture (nema

kanalizacije, neuređena dječja igrališta i sl.)

- Neuređene lokalne/nerazvrstane ceste i poljski

putovi

- Loše stanje infrastrukture (domovi za starije,

društveni i vatrogasni domovi, parkovi i šetnjice)

- Ne postoji regulacija kanala oborinskih voda

- Neodržavanje vodenih kanala (opasnost od

poplava zbog neodržavanog korita rijeke Bednje i

potoka)

- Divlja odlagališta otpada

Poljoprivreda

- Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u

poljoprivredi - usitnjeni posjedi, neriješeni

imovinsko-pravni odnosi, prevladavajuća staračka

poljoprivredna obiteljska gospodarstva, zastarjela

mehanizacija

- Nesenzibiliziranost medija - nedovoljna promocija

poljoprivrednih proizvođača

- Neujednačena kvaliteta poljoprivrednih proizvoda

- Laka zamjenjivost proizvoda

- Negativan utjecaj elementarnih nepogoda na

poljoprivredu

- Malo poljoprivrednih površina s postavljenim

sustavom navodnjavanja

- Niska produktivnost rada i visoki troškovi

proizvodnje zbog zastarjele tehnologije i opreme u

poljoprivredno-prehrambenom sektoru

- Mali udio proizvoda visoke dodane vrijednosti i

proizvoda s oznakama kvalitete (oznake

zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti, oznake

tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda)

- Nerazvijena distribucija i prodajni kanali

- Nemogućnost dogovora cijene finalnog proizvoda

- Nepostojanje poljoprivredne zadruge,

nepovezanost proizvođača

- Poljoprivrednici ne prate moderne trendove

razvoja

24

strane Poljoprivredne savjetodavne službe i LAG-a

„Izvor“

Gospodarstvo i turizam

- Bogata povijesno kulturna baština

- Postojanje biciklističke staze

- Ne postoji industrija "zagađivač"- pogoduje razvoju

poljoprivrede i turizma

- Razvijen lovni turizam

- Razvijena specifična industrija (drvna, kožarska)

- Razvijeno civilno društva (veliki broj udruga -

sportske, kulturne, vjerske, vatrogasne)

Ljudski resursi i razvoj zajednice

- Postoje prostorni i razvojni planovi lokalnih

zajednica (strategije)

- Lokalna zajednica brine za neprofitne udruge

- Dobra povezanost udruga

- Puno mladog visokoobrazovanog stanovništva

- Prihvaćanje nacionalnih manjina

- Postojanje školskih zadruga - usmjeravanje od

osnovne škole

- Puno studenta

- Lokalna zajednica i LAG redovito organiziraju

tečajeve i sastanke za unapređenje djelatnosti

- Postoji iskustvo u provođenju prekogranične

suradnje

- Mala stopa nezaposlenosti

- Radišni ljudi s praktičnim iskustvom (cvjećari,

pčelari, ratari i stočari)

- Nedostatak suradnje između obrazovanja i

primjera dobre prakse (mladi nemaju praksu)

- Male prosječne veličine gospodarstva

- Male proizvodne jedinice i staračka gospodarstva

- Nezainteresiranost mlađe populacije za

poljoprivrednu proizvodnju

- Nedostatna financijska sredstva za poljoprivredne

razvojne projekte na lokalnoj, županijskoj i

regionalnoj razini

- Smanjenje obradivih površina

- Područja s otežanim uvjetima gospodarenja u

poljoprivredi

- Poljoprivrednici se teško odmiču od neisplativih

poljoprivrednih kultura (npr. kukuruz, pšenica itd.)

- Zadovoljavanje malim tržištem (npr. Zagreb nije

zanimljivo tržište)

- Velike štete na usjevima zbog divljači

- Nedostatak prerađivača i otkupnih stanica za

svježe voće i povrće

Gospodarstvo i turizam

- Teško probijanje na tržištu (slabi marketinški

kapaciteti poduzetnika)

- Slabo razvijena turistička ponuda

- Malo i srednje poduzetništvo koristi zastarjelu

mehanizaciju (visoki troškovi proizvodnje)

- Slaba brzina interneta

- Premali skladišni kapaciteti (hladnjače, silosi)

- Težak put za dobivanje sredstva iz EU fondova

Ljudski resursi i razvoj zajednice

- Nedostatak suradnje dionika u zajednici

(nespremnost na udruživanje, mentalitet ljudi i

strah)

- Loša demografska situacija - izumiranje

stanovništva

- Iseljavanje mladog stanovništva

- Nepovjerenje prema udruživanju

- Nositelji OPG-a su većinom starije životne dobi

- Nedostatak adekvatnih prostorija za rad udruga

- Nedostatak društvenog sadržaja

- Niske plaće (Varaždinska županija ima prosječno

najnižu plaću u Hrvatskoj)

- Nedostatak radnih mjesta za visokoobrazovane

ljude

- Nedovoljno znanje o strateškom planiranju i

Programu ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

- Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i

provedbu projekata (EU, nacionalni)

25

- Zbog niskih dohodaka mlade obitelji ne mogu

izgraditi vlastiti dom

- Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog

obrazovanja

- Zapuštenost kulturne baštine (dvorci)

- Neiskorišteni društveni domovi

- Nepoštivanje propisa o zbrinjavanju otpada

Prilike Prijetnje

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

- Očuvanje krajolika, izvora vode i bio raznolikosti

- Geotermalna voda (plastenici, el. energija i sl.)

- Dostupnost podzemnih voda za navodnjavanje

- Uređivanje kupališta te prilaznih puteva uz obližnje

rijeke

- Sanacija i proširenje vinskih cesta

- Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, rijeke)

Poljoprivreda

- Nabavka nove poljoprivredne mehanizacije putem

natječaja PRRRH i LAG-a

- Opremanje i izgradnje skladišta, prerađivačkih

prostora, hladnjača putem PRRRH i LAG-a

- Okrupnjivanje poljoprivrednih parcela

- Preusmjeravanje na visoko isplative proizvode

(povrće, voće, EKO uzgoj)

- Povećana proizvodnja ekoloških proizvoda te

zdravih i visoko nutritivnih proizvoda

- Jačanje lokalne proizvodnje hrane

- Razvoj kratkih opskrbnih lanaca proizvodnje

(prodaja proizvoda na pragu proizvođača, bez

prekupaca)

- Sudjelovanje na radionicama, predavanjima, posjet

uspješnim poljoprivrednicima u susjednim

državama (učenje iz primjera dobre prakse)

- Udruživanje u zadruge ili proizvođačke organizacije

- Prerađivanje primarnog u sekundarni proizvod radi

postizanja bolje cijene (npr. mlijeko u sir)

- Izrada marketinških alata za promociju i

brendiranje kvalitetnih sekundarnih proizvoda

(sireva, vina, hrena) (promjena razmišljanja da nije

dovaljan samo kvalitetan proizvod nego lijepo

zapakirani proizvod sa pričom)

- Jačanje umreženosti OPG-a i prepoznatljivosti u

lokalnim sredinama

- Podizanje svijesti o važnosti provođenja politike

prehrambene samodostatnosti

- Stvaranje regionalnog branda i korištenje loga

Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura

- Elementarne nepogode (klizišta, suše, poplave,

potresi i sl. )

- Blizina hidrocentrale - mogućnost poplava

- Zagađivanje tla

- Prijetnje od ekološkog zagađenja (Piškornica)

- Velika depopulacija stanovništva

Poljoprivreda

- Pretjerani uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih

zemalja EU i regije

- Nepostojanje nacionalnog konsenzusa o

poljoprivrednoj proizvodnji

- Male otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda te

kašnjenje poticaja

- Nezaposlenost radne snage u poljoprivredi

- Starije generacije ne žele mladim prepustiti

upravljanje OPG-om

- Nezainteresiranost zajednica za uključivanje u

razvoj i promociju zajedničke marke

- Prisvajanje autohtonih proizvoda (varaždinsko

zelje, bućino ulje i čvarci)

- Slaba pregovaračka moć manjih poljoprivrednika

- Nebriga poljoprivrednika o novim propisima i

zakonima u EU i RH- velika mogućnost kazna

- Nespremnost velike većine poljoprivrednika za

natječaje PRRRH

- Ogromno nepovjerenje poljoprivrednika u

natječaje PRRRH

Gospodarstvo i turizam

- Gospodarska kriza

- Sve veća birokracija i sporost državne

administracije

- Strani trgovački lanci - plasman uvozne robe

- Nemogućnost naplate potraživanja

- Porezna opterećenost

- Zakonska regulativa - česte promijene zakona

- Nema utjecaja na ulazne troškove naše

proizvodnje, te na otkupnu cijenu koju nam

određuju drugi

26

- Uspostavljanje partnerskog odnosa s

prerađivačima

- Specijalizacija na segmente tržišta

- Mogućnost zajedničkog nastupa OPG-ova na većim

tržištima (specijalizirani sajmovi u Zagrebu,

Dalmaciji, susjednim državama)

- Razvoj agroturizma

- Inicijativa za osnivanjem poljoprivredne zadruge

- Plasiranje domaćih proizvoda kroz suradnju s

bolnicama, vrtićima, školama, ugostiteljskim

objektima

Gospodarstvo i turizam

- Potencijal za razvoj turizma (seoski, sportsko-

rekreativni, vjerski, ribolovni, lovni i sl.)

- Povijesne ličnosti (ban Pavao Rauch, Fran Krsto

Frankopan, Rudolf Fizir, Mladen Kerstner i sl.),

potencijal za turizam

- Povlačenja sredstva iz EU i nacionalnih fondova

- Otvaranje novih tržišta - ulazak u EU (mogućnost

izvoza, veće tržište)

- Obnova kulturnih znamenitosti

- Prenamjena zapuštenih gospodarskim objekata

- Aktiviranje društvenih domova u proizvodne svrhe

(npr. šivanje, skladišta)

- Razvoj tradicijskih obrta (npr. košarstvo i

pletarstvo, lončarstvo)

Ljudski resursi i razvoj zajednice

- Razvoj prekogranične suradnje na polju očuvanja

kulturne baštine

- Izgradnja muzeja starih zanata

- Dodatno educiranje stanovnika u zajednici

- Uvesti državne mjere porezne politike na način

smanjenja poreza na dobit ukoliko barem 50%

proizvoda od domaćih OPG-a otkupe lokalni hoteli,

restorani i sl.

- Razvijanje svijesti „kupujmo domaće“

- Osvještavanje ljudi o zdravom životu i očuvanju

okoliša

- Nedostatak jasne vizije gospodarskog razvoja na

državnoj razini

Ljudski resursi i razvoj zajednice

- Kontinuirano iseljavanje mladih i školovanih,

nedostatak poslova za visoko-obrazovane ljude

- Slaba kupovna moć stanovništva

- Mišljenje da se u Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi

- Ljudski jal

Izvor: Obrada autora 2016.

27

3. RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI

Vizija LAG-a „Izvor“ opisuje dugoročne, realne i prioritetne ciljeve koji se planiraju

ostvariti provedbom LRS-a. Ključni dionici područja LAG-a „Izvor“ su : jedinice lokalne

samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, civilno društvo u cjelini, mladi, žene ,

poduzetnici i drugi. Vizija LAG-a „Izvor“ temelji se na razvojnim potencijalima područja,

tradicijskim vrijednostima istodobno integrirajući suvremene trendove poslovanja koji se

temelje na načelima održivosti. Na radnim sastancima za izradu vizije područja LAG-a „Izvor“

članovi su predložili više raznih ideja i smjerova u kojim bi se trebala kretati vizija LAG-a

„Izvor“. Nakon konzultacija i brojnih rasprava utvrdilo se da dosadašnja vizija LAG-a „Izvor“

i dalje predstavlja pravilan smjer i način na koje LAG „Izvor“ mora planirati svoje ciljeve i

budući razvoj.

Tako da nova/stara vizija LAG-a „Izvor“ glasi :

LAG „Izvor“ je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života

ostvaruju racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem

svih dijelova zajednice uvažavajući pritom postojeće kulturne i

tradicijske vrijednosti.

Na temelju obrađenih podataka iz SWOT analize izvedena su tri najveća problema

područja LAG-a „Izvor :

Problem 1.

- Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u

proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda;

Problem 2.

- Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o

mogućnostima razvoja zajednice;

Problem 3.

Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom.

Prema identificiranim problemima LAG „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. postavljena su

slijedeća 3 strateška cilja:

28

Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a „Izvor“

Izvor: Obrada autora 2016.

3.1. Strateški cilj 1. Podići kvalitetu polj. proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Na području LAG-a „Izvor“ najviše djeluju mala poljoprivredna gospodarstva , sa ukupnim

vlasništvom obradive zemlje manjim od 3 ha. To je poprilično nepovoljna struktura

poljoprivrednih gospodarstva iz razloga slabe gospodarske održivosti. Na radionicama izrade

SWOT analize LAG-a „Izvor“ primijećeno je veliko nepovjerenje poljoprivrednika prema

međusobnom udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu. Jedan od glavnih zaključaka

radionica je da poljoprivredna gospodarstva s područja LAG-a „Izvor“ koriste zastarjelu i

neučinkovitu poljoprivrednu mehanizaciju koja ne zadovoljava današnje standarde. Stara

mehanizacija jedan je od glavnih razloga što većina poljoprivrednih gospodarstava s područja

LAG-a „Izvor“ nije konkurentna na tržištu. Sukladno uočenim problemima definirali smo i

najvažnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije za rješavanje prvog definiranog problema

LAG-a „Izvor“ Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u

proizvodnji , preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Provođenjem glavnih aktivnosti i

tipova operacija vodit će područje LAG-a „Izvor“ bliže ostvarenju prvog strateškog cilja –

Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Tablica 20. Razrada Strateškog cilja 1

Problem 1 : Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji , preradi

i plasmanu poljoprivrednih proizvoda

Strateški cilj 1 : Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE

1.1. Poticati i uvoditi nove tehnologije,

tehnološke procese i međunarodne standarde

1.1.1. Modernizacija poslovanja kroz kupnju nove

mehanizacije i opreme putem mjera PRR RH 2014. –

2020.

Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom

29

1.1.2. Poticanje prerađivanja primarnog proizvoda u

sekundarni proizvod

1.1.3. Osvještavanje polj. proizvođača o

mogućnostima navodnjavanja polj. zemljišta

1.1.4. Izgradnja novih i proširenje postojećih

skladišnih kapaciteta

1.2. Poticanje brendiranja i uvođenje novih

marketinških alata za promociju domaćih

poljoprivrednih proizvoda

1.2.1. Informiranje dionika o mogućnostima izvoza

robe na nova tržišta

1.2.2. Organiziranje radionica i predavanja o

mogućnostima brendiranja poljoprivrednog proizvoda

1.2.3. Razvoj kratkih opskrbnih lanaca

1.2.4. Uključiti lokalne medije u promociju

kvalitetnih lokalnih proizvoda

1.2.5. Specijalizacija na segmente tržišta

1.3. Poticati interesno udruživanje i

suradnju poljoprivrednih proizvođača

1.3.1. Povezivanje proizvođača i zajednički nastup

na tržištu

1.3.2. Uključivanje poljoprivrednih proizvođača u

turističku ponudu

1.3.3. Zajednički nastup proizvođača na

specijaliziranim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu

Izvor: Obrada autora 2016.

3.2. Strateški cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga

temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja

cjelokupnog društva. Na radionicama za izradu LRS-a LAG-a „Izvor“ prisustvovao je veliki

broj članova raznih udruga koji nisu zadovoljni stanjem društvene infrastrukture (društvenih

domova, vatrogasnih domova, parkova, dječjih igrališta...) Nakon održanih radionica

zaposlenici LAG-a „Izvor“ imali su pojedinačni sastanak sa svakim načelnikom i

gradonačelnikom sa područja LAG-a „Izvor“ koji su također iznjeli svoje probleme i moguće

projektne ideje. Svi načelnici i gradonačelnici izjasnili su se da je jedan