LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG „LAURA“ 2013.-2014.

-ZADARSKA ŽUPANIJA-

siječanj 2013.

Lokalna akcijska grupa/LAG „Laura“ Šetalište kneza Branimira 2, 23 210 Biograd na Moru Tel/fax: 00 385 23 384 549 E mail: lag.laura2009@gmail.com Web stranica: www.lag-laura.hr

1

Sadržaj: Sadržaj: ....................................................................................................................................... 1 1. Značajke područja LAG-a ...................................................................................................... 3 1.1. Opće zemljopisne značajke područja .................................................................................. 3

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ......................................................................... 3 1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a ................................................................................ 4 1.1.3. Geomorfološke karakteristike ...................................................................................... 4 1.1.4. Klimatske karakteristike područja ................................................................................ 5 1.1.5. Prirodna baština LAG-a ............................................................................................... 6 1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština ....................................................................... 7 1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ....................................................................... 12 1.1.8. Minski sumnjivi prostor ............................................................................................. 16

1.2. Gospodarske značajke područja ........................................................................................ 17 1.3. Demografske i socijalne značajke područja ...................................................................... 23

1.3.1. Demografski trendovi ................................................................................................. 25 1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva ........................................................... 26

2. SWOT analiza područja ....................................................................................................... 27 3. Razvojna vizija ..................................................................................................................... 31

3.1. Razvojna tema i ciljevi .................................................................................................. 32 3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i rezultatima ............................................................................................................................ 33 3.2.1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem ............................................................................................................................... 33 3.2.2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja .................. 35 3.2.3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini LAG područja ........................................................................................................... 38 3.2.4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture ............................................................ 41 3.2.5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa .............................................................................................................................................. 43 3.3. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja ............................. 44

4. Strategija izrade i provedbe Strategije ................................................................................. 46 4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije .............................................. 46 4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije .............. 49 4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ................................. 50 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ................................................................... 51 4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš ............................................................................ 52 4.6. Izvori fnanciranje i održivost strategije bez sredstava javne pomoći ............................ 53 4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 ........................................... 54 4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka .......................................................... 55

4.8.1. Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS ................................. 56 4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ................... 57

5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima ................................................... 59 6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 ........................................................................................ 60 7. Dodaci .................................................................................................................................. 61 8. Literatura .............................................................................................................................. 76 9. Popis tablica ......................................................................................................................... 77 10. Popis ilustracija .................................................................................................................. 77 11. Popis slika .......................................................................................................................... 77 12. Kratice korištene u tekstu: .................................................................................................. 78

2

PREDGOVOR

Lokalna akcijska grupa „Laura” osnovana je 2009. godine s ciljem identifikacije lokalne razvojne strategije, sudjelovanja u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u LEADER programu, te provođenja zajedničkih aktivnosti u prikupljanju sredstava i njihove pravilne raspodjele prema namjeni za koju su dobivena, a sve u cilju unaprjeđenja kvalitete života u ruralnom području Zadarske županije tj. na podučju LAG-a "Laura" i održavanja broja stanovnika kroz održiv, integrirani lokalni razvoj. Prilikom osnivanja, 2009. godine LAG „Laura“ je bio pilot projekt, te se područje LAG-a sastojalo se od dva grada - Benkovac i Biograd na Moru i sedam općina, uključujući pet na kopnu: Lišane Ostrovičke, Polača, Pakoštane, Stankovci i Sv. Filip i Jakov kao i Pašman i Tkon na otoku Pašmanu. Pilot projektom Ministarstva poljoprivrede pod nazivom „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programu u Hrvatskoj“, koji je financiran iz sredstava potpore programa PHARE 2005 u razdoblju 2008-2009. godine, omogućena je izrada prve Lokalne strategije razvoja (LRS) LAG-a “Laura”. Strategija koja je izrađena u sklopu tog pilot projekta odnosila se isključivo na prvotno područje LAG-a. Pristupanjem novih jedinica lokalne samouprave u sastav LAG-a, tijekom 2010-2012-te, provedena je i potpuna revizija prve Lokalne razvojne strategije, kako bi se strateški razvoj LAG-a prilagodio smjernicama ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2012-2014. Donošenjem Pravilnika o provedbi Mjere 202 unutar IPARD programa utvrđuju se način i uvjeti vezani uz provedbu Mjere 202 – »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa, a kojom se sufinanciraju aktivnosti iz Podmjere 1 »Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja« i Podmjere 2 »Provedba lokalnih razvojnih strategija«. Danas LAG „Laura” djeluje na području Zadarske županije i pokriva područje gradova Benkovca i Biograda na Moru, te općina Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Sukošan, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Stankovci i Tkon, ukupno trinaest jedinica lokalne uprave. Osim JLS, članovi LAG-a su i predstavnici poslovnog i civilnog sektora, ukupno 34 članova. Izradu lokalne razvojne strategije potpomognuli su Zadarska županija, Ured za poljoprivredu u suradnji s Uredom UNDP-a u Zadru, koji su svojom financijskom i operativnom podršku potpomognuli proces izrade strategije za 2012-2013 godine. Svrha djelovanja LAG-a je potaknuti i pružiti pomoć članovima udruge da razmišljaju o dugoročnom potencijalu svog ruralnog područja. LAG „Laura“ djeluje u cilju: ojačavanja gospodarskog okružja, kako bi se doprinijelo stvaranju radnih mjesta; očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa; jačanju kapaciteta zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta unutar svojih zajednica. Članstvo RH u Europskoj uniji prilika je da se poboljšaju uvjeti života i rada u ruralnim područjima. Međutim za korištenje razvojnih prilika treba se pripremiti. Korištenje prilika u okviru ruralne politike Europske unije u dobroj će mjeri ovisiti o angažmanu lokalnih zajednica, stoga se LAG „Laura“ pokazuje kao jedna od osnovnih facilitatora budućeg razvoja LAG-a.

Predsjednik LAG-a

Igor Šarić, bacc.oec.

3

1. Značajke područja LAG-a

1.1. Opće zemljopisne značajke područja

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke LAG „Laura“ osnovana je kao multi-sektorsko partnerstvo javnog, poslovnog i civilnog sektora na području zaobalja, priobalja i otoka Zadarske županije i sastoji se od trinaest jedinica lokalne samouprave (JLS): gradova Biograd na moru i Benkovac, te općina Lišane Ostrovičke, Pašman, Pakoštane, Polača, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Bibinje, Sukošan i Galovac. Područje LAG-a „Laura“ prostire se na 1.050,18 km² na zaobalnom, priobalnom i otočnom dijelu zauzimajući 29,20% ukupne površine Zadarske županije. Na ovom području živi 43.916 stanovnika, što je porast u odnosu na 2001., kada je tu živjelo 41.695 stanovnika. Duljina ukupne obalne linije je 108,75 km. Ukupni broj naselja je 82, a prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta JLS iznosi 3,5 km. Prosječna gustoća naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 85,84 stanovnika na km², a 2011. godine se povećala na 88,44 stanovnika na km², što se može objasniti povećanjem gustoće naseljenosti u gradu Biograd na Moru, Benkovac, te općinama Pašman, Pakoštane, Polača, Škabrnja, Tkon, Bibinje, Sukošan, Galovac. Najveća izmjerena nadmorska visina je izmjerena u općini Polača i iznosi 253 metar. Tabela 1 Osnovni statistički podaci o LAG-u „Laura“

Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011.

Općina/Grad Površina u km²

Najveća visina u m/ nmv

Broj kućanstava

Broj naselja

Broj st.

2001.

Broj st.

2011.

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog

središta JLS Grad Biograd

na Moru 30,00 50,00 1.947 1,00 5.259 5.569 0,00

Grad Benkovac 516,19 179,00 3.693 41,00 9.786 11.026 10,20 Općina Lišane

Ostrovičke

49,92 425,00 239 3,00 764 698 6,00

Općina Pašman 48,73 815 7,00 2.004 2082 - Općina

Pakoštane 143,03 220,00 1.351 4,00 3.884 4.123 3,60

Općina Polača 30,64 253,00 492 4,00 1.434 1.468 1,75 Općina

Stankovci 68,21 - 620 7,00 2.088 2.003 3,00

Općina Sv. Filip i Jakov

47,29 138,00 1.526 6,00 4.482 4.606 5,50

Općina Škabrnja

22,93 164,60 505 2,00 1.772 1.776 3,00

Općina Tkon 14,30 182,00 255 1,00 707 763 0,00 Općina Bibinje 12,89 154,00 1.250 1,00 3.923 3.985 0,00

Općina Sukošan 56,61 193,00 1.465 4,00 4.402 4.583 - Općina Galovac 9,44 94,70 374 1,00 1.190 1.234 0,00

LAG 1.050,18 14.532 82 41.695 43.916

4

Stanovništvo LAG-a živi u 82 naselja (Dodatak 1) u dva grada te jedanaest općina. Obzirom na veličinu i geografsku specifičnost, područje ima uvjete za daljnji razvoj ruralnog turizma. Zajedništvo, kultura, tradicija i povijest tek su, uz geografsku razmještenost, ono što povezuje i stremi ka razvoju cjelokupnog područja LAG-a. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke područja.

1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a LAG „Laura“ se nalazi na južnom dijelu Zadarske županije, obuhvaćajući na morskom dijelu, ujedno i zapadnu granicu, otoka Pašmana. Pašman je od Biograda na Moru odvojen Pašmanskim kanalom po kojemu su, razasuti deseci malenih otočića. Na jugu te jugoistoku LAG graniči sa Šibensko-kninskom županijom. Dok na sjeveru graniči sa administrativnim granicama Zadra, Zemunika Donjeg, Poličnika, Posedarja, Novigrada te Obrovca.

Slika 1 Grafički prikaz područja LAG-a „Laura“ s granicama

LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG. (Izvor: LAG Laura)

1.1.3. Geomorfološke karakteristike Geomorfološka obilježja ove zone, koja zapravo predstavlja fasadu Ravnih kotara prema Zadarskom i Pašmanskom kanalu te Virskom moru, određena su niskim obalnim rubom, minijaturnim dolinama sitnih vodotoka (Ričina, Sukošanski potok i sl.) i suhih draga, donjom dolinom Miljašić jaruge, Vranskim naplavnim bazenom, melioriranim Bokanjačkim blatom, flišnim zonama (Vir, Rušinova straža, Petrčane - Diklo, Pelegrinovo polje, Bibinjsko i Sukošansko polje i dr.) te karbonatnim korozivnim uravnjenjima i bilima. Geološka građa

5

ovog područja obilježena je mezozojskim stijenama u gorskom te mlađim naslagama mezozoika i kenozoika, u primorskom dijelu. Stare paleozojske stijene perma i karbona izbijaju na površinu u višim zonama Velebita. Prevladavaju karbonatne stijene jure, krede i tercijara, naročito vapnenci. U gorskim dijelovima najviše je naslaga trijasa, jure i krede. Niži dijelovi udolina ispunjeni su mlađim taložinama eocena (fliš), pleistocena i holocena. Glacioeustatičkim gibanjima u postpleistocenu, morska razina je izdignuta oko 100 m, a cijeli primorsko-otočni sklop je dobio današnji izgled. Primorsko-otočni prostor je, prema reljefnoj strukturi, jedna od najjasnije prostorno izdvojenijih cjelina hrvatskog jadranskog područja.1

Karbonatne zone karakteriziraju krški oblici jače ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama vrtača. Flišne zone na otocima su uglavnom potopljene nakon postpleistocenskog izdizanja morske razine. Česti geomorfološki oblici nastali abrazivnim djelovanjem su potkapine i polupećine. U strukturi tala apsolutno dominira hidromeliorirano, aluvijalno tlo (fluvisol). Osnovna obilježja ovog tla su slaba dreniranost, stagnirajuće površinske vode, a prema klasi pogodnosti svrstano je u dobro obradiva tla. Manje pedološke jedinice su i nešto slabije kvalitete: crvenica, plitka i srednje duboka, smeđe tlo, vapneno-dolomitna crnica, antropogeno tlo, te močvarno glejna u koja spadaju: koluvij s prevagom sitnice, rendzina na proluviju i pseudoglej na zaravni. Visok stupanj razvedenosti jugozapadne obale s nizom poluotočnih formacija, pitomih uvala i prirodnih plaža pogoduje izrazitijem razvoju turističkog privređivanja. Geomorfološke osobine jugozapadne obale posebno pogoduju turističkoj smještajnoj tipologiji u sklopu pejzažne kompozicije s manjim volumenima i u aglomeracijama niske gustoće. Uz polja, koja su karakteristična za kontinentalni dio LAG-a, postoje autohtone biljne zajednice submediteranskog raslinja, koje su znatnim djelom degradirane dugotrajnim utjecajem čovjeka i stoke te pretvorene u šikaru, šibljak i kamenjar. Dijelovi LAG-a koji nisu obrađeni i zasađeni poljoprivrednim kulturama obrasli su crnikom, borovima i čempresima ili šikarastim zajednicama makije i gariga. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti LAG „Laura“ smještena je u zoni od 6°-7°MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave 63% za povratni period od 100 godina.2

1.1.4. Klimatske karakteristike područja

Obala i otoci LAG-a „Laura“ nalaze se u području jadranskog tipa mediteranske klime. Ljeta su vruća i suha, zime blage i vlažne. Podaci o klimi i vremenskim prilikama svrstavaju ovo područje u klimatski vrlo ugodne prostore s vrućim i suhim ljetima, te blagim i vlažnim zimama sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca višom od 22°C, a najhladnijeg ne nižom od 3°C. Klimu obilježavaju tri tipa vremena, stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu jesen, a suho i hladno, odnosno vlažno i kišovito u ostatku godine. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. Godišnja suma insolacije se kreće od 2100 do 2600 sati

1 ŽRS ZŽ 2 6°- jaki potresi koji već oštećuju slabije zgrade i stvaraju pukotine na objektima čvršće građe 7°- vrlo jaki potresi koji uzrokuju veće štete na zgradama

6

godišnje. Najmanje sijanje sunca registrirano je u siječnju, veljači i prosincu. Najveće moguće mjesečno trajanje sijanja sunca je od svibnja do kolovoza. Bura najčešće puše zimi, jugo prevladava u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše ugodan maestral. Glavni je čimbenik otočne klime i biljnog pokrova Jadransko more koje spada u topla mora. Temperatura na površini obično ne pada ispod 10°C ni zimi, dok ljetna temperatura zraka može biti i preko 30°C. S iznimkom većih luka, more je na području LAG-a nezagađeno. Kontinentalni dio LAG-a, tzv. zaleđe ima kontinentalnu klimu. Ova klima karakteristična je po oštrim i hladnim zimama. Prosječna ljetna temperatura je 22°C dok je prosječna zimska temperatura oko 7°C. Srednja godišnja temperatura je 14,7°C dok godišnja amplituda srednjih temperaturnih vrijednosti iznosi 18,6°C. Tipični vjetrovi su bura i jugo. Često puše i levant, neugodan, hladan istočni vjetar. Za ljeto su karakteristična etezijska strujanja na obali (maestral) koja ublažavaju ljetne sparine.

1.1.5. Prirodna baština LAG-a Trenutačno stanje zaštićenih područja prirode na teritoriju LAG-a u gradu Benkovcu i općini Pakoštane obuhvaća iznimno značajan park prirode Vransko jezero. Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode, te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti od 21.07.1999. g. Vransko jezero je s okolnim područjima proglašeno Parkom prirode. Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Površina parka je 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok, pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljeno manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj, ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo krško polje ispunjeno boćatom vodom i predstavlja kriptodepresiju. Dominantna karakteristika Parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983.g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).3

U gradu Benkovcu još imamo značajan krajobraz doline Karišnice i Kličevice, park šumu Glavica Grubića, a u gradu Biogradu na Moru imamo park šumu ‘Soline’. Spomenik parkovne kulture imamo u gradu Benkovcu: park uz Jankovića kulu i u gradu Biogradu na moru: ulica Dr. Franje Tuđmana/dvored čempresa.

Ekološka mreža na području Zadarske županije obuhvaća ukupno 152 područja važna za divlje vrste i stanišne tipove i 9 međunarodno važnih područja za ptice. Veliki prostori LAG-a, čak 1,167,118.47 ha (45,839% površine), pripadaju ekološkoj nacionalnoj mreži kao i međunarodnoj mreži prirodne baštine NATURA 2000, koja je i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu (Dodatak 4). Tabela 2 Površina LAG-a u u prijedlogu ekološke mreže NATURA 2000. (Izvor: DZZP, 2012.) ŽUPANIJA Površina Županije Površina NATURA

2000 (ha) % Županije u prijedlogu NATURA 2000

Zadarska 364 634,76 167 118,47 45,83

3 http://vransko-jezero.hr/cms/content/view/24/166/lang,cro/20.11.2012.

7

1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Na području LAG-a nalaze se 245 objekta zaštićene nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od toga ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio) broji 74 objekta, spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 29 objekata, elementi povijesne opreme naselja broji 10 objekta, spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama) broji 11 objekata, arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone) broji 87 objekta, područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima broji 28 objekta, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru broji 6 objekta. Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) na području LAG-a broji 42.039 predmeta. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, i dr. ustanovama broji 34.887 predmeta, crkveni inventar i predmeti broji 8 predmeta, arheološki nalazi broje 1.300 predmeta, antologijska dijela likovnih i primjenjenih umjetnika broji 140 predmeta, etnografski predmeti broje 5.401 predmeta, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine broje 251 predmeta, dokumentacija o kulturnim dobrima broji 12 predmeta, uporabni predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije broje 40 predmeta. Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (nematerijalna) broji 4 predmeta. Jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta broji 1 predmet, folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote broje 3 predmeta. Pašman je nastanjen od mlađeg kamenog doba što nam dokazuju pronađena kamena strugala stara oko 3000 godina, a dvije arheološki neistražene pećine (Karinja jama i pećina na Farču) vjerojatno skrivaju i starije ostatke. U centru Pašmana nalazi se predivno zdanje samostana Sv. Jeronima na samoj pješčanoj plaži Mostir. Samostan sagrađen 1430. godine s jednobrodnom gotičkom crkvom sv. Jeronima posvećene 1447. godine. U samostanskom klaustru nalazi se urešena nadgrobna ploča osnivača glagoljske tiskare u Rijeci, biskupa Šimuna Kožičića Benje (1460-1536). Villa Rustica nalazi se Mulinama, a potječe iz 1-2 st. poslije Krista. U kompleksu se nalaze ostaci kamenih presa za preradu maslina. Crkva sv. Kuzme i Damjana sagrađena je u 11. ili 12. st. u kasnoj predromanici. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nalazi se u centru Pašmana na brežuljku tako da zvonik čini prepoznatljivu sliku mjesta. U povijesnim dokumentima prvi put se spominje 1401. godine. Oltar krasi barokna slika "Uznesenje" iz 18. stoljeća. Dvorac Beršić nalazi se u zaseoku Gornje Selo, izgrađen od veleposjednika Califfi u 17. stoljeću, te upravljan od obitelji Beršić (Brčić). U novije vrijeme je restauriran i nosi ime košarkaša svijetskog glasa Dvor Krešimir Ćosić. Mauzolej obitelji Meštrović, sagrađen u obliku grobne kapele posvećene Sv. Jeleni Križarici, smješten je u središtu rimokatoličkog groblja u Benkovcu. Sagrađen je 1905. godine po projektu hrvatskog kipara Ivana Rendića. Na razmeđu današnje Bukovice i Ravnih Kotara smjestio se nekoć veleban grad Asseria. Jedan od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na području sjeverne Dalmacije, smješten na području današnjeg sela Podgrađe nedaleko od grada Benkovca. Velebni ulaz u grad podignut je u čast cara Trajana oko 113. Što se tiče sakralnih objekata, važno ih je spomenuti nekoliko. Crkva svetoga Ivana Krstitelja

8

vrlo je zanimljiva romanička građevina iz 12. stoljeća. Kao i sv. Mihovil u Vukšiću, sv. Petka u Kolarini i sv. Mihovil u Miranjima, radi se o jednobrodnoj crkvi s poluoblom apsidom i poluvaljkastim svodom. Sličnost s crkvom u Miranjima još je veća, jer obje imaju kulu-zvonik na pročelju. Zvonik sv. Ivana jednako je širok kao i sama crkva, a iste su im i tehnike zidanja. Uzduž bočnih zidova crkva je ojačana potpornjima pravokutnog presjeka. Utvrde Kličevicu, Benković, Perušić i Polača izgrađene su za obranu od Turaka, a i sami Mlečani su na svojoj strani utvrdili Vranu i Nadin. Ostaci porušenog Kaštela Perušića nalaze se na brijegu iznad Perušića. Smatra se da je Kaštel podignut u 14. ili 15. stoljeću, a svoj je izvorni izgled sačuvao do 1944. kad je porušen, a vidljivi su tek ostaci vanjskog zida. Zavičajni muzej Grada Biograda na Moru, samostalna je i jedina ustanova u kulturi na biogradskom području. Čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice. Smješten je u centralnom djelu, na samoj obali Biograda, nekadašnjeg kraljevskog i krunidbenog grada, prijestolnice hrvatske države za narodnih vladara u 11. stoljeću. Sama zgrada u kojoj je smješten Muzej spada u spomenik kulture. Podignuta je na ruševinama srednjovjekovnih zidina pri kraju 18. i početkom 19. stoljeća. U njoj je dugi niz godina djelovao Kotarski sud uspostavljen za cara i kralja Franje Josipa I,1876. godine. Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka “Teret potopljenog broda iz 16.st” jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10. 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću. Na području Bibinja postoji nekoliko crkvi. Najstarija je crkva sv. Petra, koja potiče iz 8. stoljeća, zatim Crkva mučeništva sv. Ivana Krstitelja iz 12. st. koja se nalazi na Punti u Bibinjama. U starom povijesnom središtu postoje 2 crkve: jedna je Crkva rođenja Sv. Ivana Krstitelja, najvjerojatnije iz 15. st. i obnovljena 1995., a druga je Crkva sv. Roka. Za crkvu sv. Roka iz 16. stoljeća može se reći da je glavni simbol i srce Bibinja. Smještena je na južnom prikrajku poluotoka, tik do negdašnjih zidina, muraja. U narodu i dan danas živi predaja o tome da su stari Bibinjci podigli crkvu sv. Roku zato što ih je očuvao od pošasti kuge. Zanimljivost ove crkve predstavlja tlocrt rasporeda grobnih mjesta plemena u crkvi sv. Roka (iz "Bibinjski korijeni", I. Sindija). Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je nakon dva pokušaja, 1940. i 1966., konačno sagrađena 1985. Već godine 1988. Bibinjci kupuju 5 zvona za novu crkvu. Najveće je posvećeno BDM, drugo sv. Roku, treće sv. Petru, četvrto sv. Ivanu Krstitelju, a peto sv. Leopoldu Mandiću. Crkvica Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Punti jednobrodna je romanička crkva s polukružnom apsidom. Sagradili su je benediktinci Rogovske opatije iz Biograda u 12. stoljeću, a Bibinjci obnovili 1990. godine. Galovac se po prvi put spominje 1518. Prema lokalnoj tradiciji u Galovcu je bio benediktinski samostan, o čemu svjedoče i arheološki ostaci. Na lokalitetu se nalaze ostaci ranokršćanske sakralne arhitekture, memorij i crkva, kameni ulomci iz antiknoga ranokršćanskog i starohrvatskog vremena. Najveći broj kamenih nalaza pripada predromaničkom crkvenom namještaju (dva ciborija, početak 9. st.). Otkriveno je grobište s nekoliko stotina grobova, od kojih je svega nekoliko iz ranokršćanskog vremena (6. st.); od čega preko 150 grobova pripada starohrvatskom razdoblju (9.-12. st.), a preko 250 grobova je iz 12.-16. st. Crkva sv. Bartola je tijekom obnove u 9. stoljeću dobila ne samo oltarnu ogradu, već i monumentalni šesterostrani ciborij. Ciboriji su samo u izuzetnim slučajevima dokumentirani u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi na prostorima pod upravom hrvatskih vladara. Koliko su Ciboriji bili rijetki, govori i dokument o četverostranom ciboriju iz Stombrata u Bijaćima, te šesterostranom ciboriju iz Crkvine u Biskupiji kod Knina. Jedan je četverostrani ciborij podrijetlom najvjerojatnije iz Solina. To su zasad jedina tri objekta na kojima su tijekom 9. stoljeća zasvjedočeni ciboriji na prostorima hrvatske kneževine izvan dalmatinskih gradova.

9

Na području općine Lišane Ostrovičke nalazi se znamenita srednjovjekovna tvrđava Ostrovica, posjed Bribirskih knezova koji su je 1347. godine zamijenili za utvrdu Zrin i od tada se nazivaju knezovi Zrinski. Najstarije naselje općine je svakako Ostrovica koju treba shvatiti kao mikroregiju, koja se po svim odlikama jednog mikropodručja uklapa u opću geomorfološku konfiguraciju tla na prostoru sjeverne Dalmacije i Ravnih kotara. Velika količina vode i obradive zemlje kao i dominantan položaj u reljefu na cijelom području ostrovičke regije stvorili su vrlo povoljne uvjete za nastanak i kontinuitet života koji seže od prapovijesnih vremena. Otkrivanje slučajnih površinskih nalaza iz neolitičkog razdoblja upozorava na jaču naseljenost ovog područja u mlađem kamenom dobu. Područje Ostrovice predstavlja složeni kompleksni arheološki lokalitet u kontekstu šire sjevernodalmatinske regije. Ona je izuzetno važan povijesno-strateški punkt u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka hrvatske povijesti. Ostrovica je pripadala hrvatskoj obitelji Šubića (loze koja je već u 11. stoljeću dobila nasljedno županstvo na Bribiru). To je razdoblje koje je ostavilo snažne tragove svoje epohe od kojih su najmarkantniji: gotički natpis iz 1405. godine s imenom kralja Zvonimira (rex Zonemerius) kao svojevrsnu kasnu reminiscenciju na posljednje dane samostalnog hrvatskog kraljevstva, ulomak natpisa pisan goticom u kojem se spominje ime jednog od Šubića- Pavla (Pauli de genere Subich) i njegove supruge s nepotpunom godinom 1400.; činom kojim u rujnu 1347. godine Juraj III., sin Pavla Ostrovičkog ustupa Ludoviku I. Anžuvincu kastrum Ostrovicu u zamjenu za grad Zrin u Slavoniji, od kada se prati povijest roda Šubići- Zrinski, Ostrovica postaje kraljevski kastrum i prva utvrda koju je Ludovik Anžuvinac stekao u Hrvatskoj. Sve su ovo dijelovi otkrivenog spomeničkoga blaga nađenog na Šubićevom gradu u Ostrovici. Od druge polovice 14 st. u opisu nestalog sela Otres spominju se terre castri Ostrouice kao međaš sa sjeverozapadne strane, dok se sa sjeveroistočne u opisu nestalog sela Moljak također spominju terre castri Ostrouice. U neposrednoj blizini ostrovičkog castruma se pojavljuju sela Lissane (današnje Lišane Ostrovičke), Dobropoglac ( danas Dobropoljci) i Otres. Među kulturno-povijesnim znamenitostima u Pakoštanima ističe se crkva Sv. Juštine sagrađene 1794. godine se nalazi na istoimenom otočiću ispred samog mjesta, na kojem se ujedno nalazi i staro groblje. Crkva Sv. Mihovila, stara župna crkva, sagrađena je 1694., te se oko nje nalazilo i groblje. Uzaščašće Gospodinovo, sadašnja župna crkva, izgrađena je od kamena 1906. na prostoru stare župne crkve, te je uz sv. Juštinu najprepoznatljiviji simbol Pakoštana. Crkva Sv. Roka, sagrađena u 18. st., za vrijeme komunizma preuređena je u skladište. Tragovi ljudske prisutnosti u Polači datiraju još iz razdoblja kasnog neolitika, a naročito iz brončanog doba o čemu svjedoči brojnost kamenih gradina na okolnim uzvisinama. U ispravama iz 11. st. spominje se kao jedno od središta starohrvatske županije Sidrage. Današnji naziv Polače po prvi puta se javlja tijekom 14. st. kada doznajemo da se u mjestu nalazi kaštel, koji će sve do 19. st. biti prepoznatljivo obilježje ovoga sela. Općinu Stankovci krase ostaci kaštela Budak,srednjovjekovna crkva Svetog Ivana sa zvonikom - kulom u Banjevcima, starohrvatska crkva Svetog Petra u Morpolači te župna crkva Uznesenja Marijina u Stankovcima koja potječe iz 1885. Sukošan krasi župna crkva svetog Kasijana, smještena u starom selu. Danas je to lijepa kamena građevina sa detaljima romanike i baroka koja je u ovom obliku od 17.st., ali po mnogim povjesničarima mnogo skromnija postojala je i prije prvog pisanog spomena (1289.g.). Tome u prilog ide pretpostavka da je današnji naziv mjesta proizašao iz naziva San Kasijan. Uz nju je mnogo kasnije u 20st. sagrađen zvonik po nacrtu poznatog arhitekta i

10

konzervatora Ćirila Ivekovića. Crkvica Sv. Martina građevina je romaničkog stilskog obilježja, smještena na području Kaštelina. Ljepotu sukošanske uvale i blagost njegove klime najbolje svjedoči ljetnikovac zadarske nadbiskupije „Palac“, sagrađen na umjetno nasutom otočiću usred uvale krajem 15. st., u kojem su vladali crkveni dostojanstvenici grada. Ljetnikovac je dao sagraditi zadarski nadbiskup Matheo Valaresso 1470.g. kao palaču pravokutnog tlorisa na kat, monumentalnih dimenzija, te predstavlja najznačajniji primjerak ladanjske arhitekture. Za vrijeme Kandijskog rata, ljetnikovac je služio za zaštitu Sukošanaca od turskih napada. Crkvica Gospe od Milosti nalazi se u samom centru starog sela nasuprot kopnenih – Gornjih vrata, na istoimenom trgu. Sagrađena je 1650.g. u vrijeme Kandijskog rata i pošasti kuge, a posvećena je Blaženoj djevici Mariji u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u to doba harala ovim krajem. Na crkvi su ugrađeni otvori za puškarnice, po čemu se zaključuje kako je služila kao zaštitni objekt ispred seoskih vrata. Na području današnjeg mjesta Sv. Filip i Jakov u dalekoj prošlosti prije gotovo tri milenija postojalo je maleno Liburnsko naselje, čiji ostaci su vidljivi u suhozidima i grobnim mjestima iz kojih potječu nalazi koji se danas čuvaju u Biogradskom muzeju. Ovo područje dobiva na važnosti zbog blizine kraljevskog Biograda koji je imao posjede i u zaleđu Sv. Filip i Jakova. Tako je oko današnje crkve Sv. Roka postojalo selo Rogovo, gdje je i danas već spomenuta crkva iz 11.st. te ostaci kaštela znanog nam kao Dvorine. Crkva Sv. Roka pripada romaničkom dobu koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. Zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture. Rogovo je imalo najkraći put do mora kod današnjeg mjesta na kojem je tada u 12.stoljeću postojala tek malena crkvica posvećena Svetom Filip i Jakovu a koja je stradala, te je kasnije po njoj selo dobilo ime. U 15 st. javlja se prvi put ime “San Filip e Giacomodi Rogovo”, tj. seoce je još uvijek bilo pod Rogovom i zato se i zvalo Rogovski pristan, zbog pristaništa koje se je tu nalazilo, zajedno s ostalim gospodarskim objektima. Današnja stara jezgra nastala je kroz 16 st. i većim djelom u 17. st. Na ulazu u staru jezgru, nalazi se Kaštel iz 17 st. u kojeg je uzidan grb jednog rogovoskog opata iz 15 st. Crkva Sv. Mihovila spominje se još u 16 st. ali je ista stradala od Turaka pa je 1707. godine podignuta današnja crkva sa prelijepim zvonikom. Isto tako, postoje ostaci Benediktinskog dvora iz vremena dok je u Sv. Filip i Jakovu bila i luka benediktinske opatije na Rogovu. Mjesto Škabrnja dobilo je ime po škalju, škaljevitoj brnjici - brnji, škaljevitom usponu. Prvi put naziv Škabrnja u službenim dokumentima spominje Zadarski bilježnik Simon Damiani. Crkva sv. Luke sagrađena je u 13. stoljeću. Presvođena je šiljastim gotičkim svodom, ojačana dvjema poprečnim pojasnicama. Svod je sagrađen 1440. godine. Unutrašnjost crkve je jednobrodna i završava jednom širinom poluoblom apsidom. Na sredini apside je mali prozor, a na pročelju, iznad portala, također se nalazi uzak gotički prozor. Na sjevernom bočnom zidu nema nikakvih otvora, dok južni ima bočna vrata i mali prozor. U Škabrnji, u zaseoku Ambar, u nekadašnjem srednjovjekovnom selu Podbrižane nalazi se crkvica Velike Gospe. Ona je sagrađena kao centralna, šesterolisna građevina u 11. stoljeću. Kao takvu, možemo je svrstati u značajnu skupinu šesterolisnih crkvica starohrvatske sakralne arhitekture od koje se skupine većina nalazi upravo na području sjeverne Dalmacije. Sagradili su je preci lučkog župana Kuzme, kao rodovsku zadužbinu. On je svoj udio prepustio benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru, o čemu svjedoči isprava iz 1166. Tkon se može podičiti Pustogradom. Pustograd je utvrda, koja datira iz 6. st. ispod koje je bilo prvobitno naselje. Nalazi se na brdu iznad uvale Zaklopica. U doba Bizanstkog carstva, služila je kao vojna utvrda za nadgledavanje i čuvanje Pašmanskog i Zadarskog kanala od

11

napada gusara. Stanovnici mjesta bježali su pred napadima koristeći je kao sklonište. Obrambeni zid koji okružuje vrh brda ima oblik nepravilnog kruga (oko 85x75 m). Sačuvan je dijelom tek u temelju, a djelom u visini od pola do jednog metra. Na sjevernoj strani sačuvani su temelji jedne kule, a na južnoj gotovo cijela kula. Unutar prstena zidina su tragovi dviju građevina, vjerojatno stambene zgrade i cisterne za vodu. Danas je Pustograd vrijedno arheološko nalazište. Veliki tor ili Dvorac Ugrinić u šumi Crnike, sagrađen je u 16. st., na putu za sidrišta s donje (južne strane) otoka, a ostavština je Ugrinića iz plemena Šubića. Dvorac Ugrinić je zapravo kamena utvrda na dvije etaže okružena moćnim i visokim zidom. Najstariji dijelovi današnjeg Tkona, sa tipičnim dalmatinskim kućama od kamena koje se sastoje od gospodarskog prostora u prizemlju i stambenog na katu, mogu se vidjeti u predjelu Pelastra i Rudića dvora. Među najstarije spomenike važno je uvrstiti i parapet koji se nalazi u luci Tkon sagrađen sredinom 19. stoljeća koji je u svojoj funkciji ostao i do danas. U samome mjestu Tkona nalazi se župna crkva Sv. Tome, koja se spominje već u 11. stoljeću, te je sačuvana kao pravokutna apsida u romaničkom stilu sa zvonikom i brojnim fragmentima koji datiraju iz 12 stoljeća. U današnjem obliku trobrodne bazilike sagrađena je 1742., a obnovljena 1938. godine. U centru je crkvica Sv. Antuna pustinjaka iz 17. stoljeća podignuta ostavštinom mještana glagoljaša A. Palaškova 1672. godine, te se u njoj nalazi mramorni oltar s početka 19 stoljeća. Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana nalazi se na brdu Ćokovac (95m nadmorske visine), 2 km SZ od Tkona. Naziv "Ćokovac" dolazi od riječi "ćok", što je naziv u lokalnom dijalektu za pticu kos. Spomenik je kulture nulte kategorije. Sagradio ga je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i starokršćanske crkve. U 14. stoljeću samostan je srušen do temelja, ali su ga benediktinci ponovo izgradili i pregradili crkvu u venecijanskom gotičkom stilu. Ćokovac je posljednji aktivni muški samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato svjetsko glagoljaško središte. Tkonski zbornik je hrvatskoglagoljski rukopis s početka 16. stoljeća pronađen u Tkonu. Danas se čuva u knjižnici HAZU u Zagrebu. Očuvanju tradicijske baštine doprinosi postojanje brojnih KUD-ova i ostalih udruga u kulturi, koje promocijom starih napjeva, prikazom nošnji te plesanjem narodnih plesova, upoznaju nove generacije, ali i goste, sa poviješću i identitetom ovoga područja. Postoje brojni običaji, koji se njeguju i danas (posebice oni vezani uz Crkvene blagdane), dok je dio očuvan kroz knjige i slike. Kako bi spojio sve običaje i tradiciju svih krajeva Hrvatske, Biograd na Moru, nekada kraljevski grad, organiziranjem manifestacija doprinosi njegovanju starine. Folklorna društva i klape sa svojim napjevima i plesovima svjedoče o bogatoj povijesti punoj nemira, turskih osvajanja, ratovanja, ali i istovremenog zadržavanja tradicionalnih zanata i obrta (vinogradari, ribari, poljoprivrednici, stočari itd) kroz upoznavanje o načinima rada nove generacije. Općine i gradovi koje obuhvaća LAG „Laura“, mogu se podičiti očuvanjem tradicijske baštine i običaja kroz manifestacije i udruge, čija je zadaća da se ukaže na vrijednost kulturne baštine Zadarske županije, ali i potrebu njenog očuvanja. Upravo se na ovaj način doprinosti čvrstom identitetu i njegovoj prepoznatljivosti. Jedno od načina očuvanja starine i tradicije jest i kroz gastronomske delicije. Jedan od brojnih događaja u Pakoštanima jesu Materine užance, događaj na kojem žene pripremaju, po starinski, čućku, njoke, hobotnice na lešo, kunjke, pršut, sir, mendule u cukru, mimce, fritule i kroštule. Na ovaj način se tradicija štiti od zaborava, a ujedno se i čuva identitet ovog područja. Primjerice, na Pašmanu se, njeguje tradicija kroz razne događaje na kojima se gostima prenosi znanje o tome kako se prave sprte, kofe, sita, košare i čuti objašnjenje čitave procedure pripreme pruća, potom izradu vrše, dapače i bacanje ili vađenje vrše iz mora, te o pravljenju mreža, njihovom armanju ili krpanju. Uz samare vise sprte ispletene od pruća, jedan od tradicionalnih zanata žitelja Pašmana. Tradicionalna narodna nošnja sastoji se od facola, košulje, bluze i fuštana te

12

traverse i kanice. Kulturno-umjetnička društva njeguju stare narodne plesove, među kojima su nijemo kolo, ali i biranac i kukulec koji su prije bili svjedoci upoznavanja budućih bračnih parova i upoznavanja mladih ljudi. Također, pjevaju se i napjevi karakteristični za svaku pojedinu JLS, čime se dodatno gradi identitet i prepoznatljivost područja (ojkanje). U Bibinjama se pak, svake godine na blagdan Svetog Stjepana, obavljala krunidba, odnosno starohrvatsko "biranje kralja" i drugih vojnih i narodnih dužnosnika. Obilježavanje ovoga dana, poznato je po bibinjskoj koledi, tj.obreda blagoslova vatre. U skladu s tradicijom drugog dana po Božiću nalože brojne cjepanice drva u tradicionalnu bibinjsku koledu. Mještani drva skupljaju po cijelim Bibinjama i donose kod stare crkve svetog Roka. U Sukošanu također postoji običaj, loženje "goleda", odnosno velikih koleda, vatri badnjaka u Badnjoj noći na otvorenom. Stoljećima je na centralnom trgu Gonja vrata, do 1962. godine i asfaltiranja trga, gorjela samo jedna "goleda", od Badnjaka do Tri kralja.

1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture Područje LAG-a bilo je naseljeno još u doba prije Krista zbog svojih prirodnih resursa te gospodarskih prometnih sjecišta. Kvalitetna infrastruktura jest jedan od razvojnih temelja kvalitete života stanovnika i gospodarskih razvoja. Bez dobre fizičke, prometne, komunalne i informacijsko-komunikacijske infrastrukuture, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici LAG-a izuzetno svjesni. No, koliko god da je važno urbano središte, bitno je sagledati i kolika je udaljenost i izoliranost pojedinih naselja/zaselaka, te koliko se zapravo nedostatak prometne povezanosti i slab razvoj tih područja očituje na razvijenosti cijelog područja. Ekonomska infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja. No jednako tako, zdravstvena infrastruktura jedna je od ključnih stvari pomoću koje se može sprijećiti sve veća depopulacija stanovništa u manjim naseljima/zaselcima. Ako se želi kvalitetan, dugoročan i održiv razvoj, potrebno je uskladiti sve razvojne sektore, povezati ljude i zajednički iznaći adekvatno rješenje. 1.1.7.1. Prometna infrastruktura Područje LAG-a povezano je autocestom A1 Zagreb-Split. Na 73 km autoceste kroz Zadarsku županiju čvorišta su raspoređena sukladno prometnim potrebama luka, gradova i naselja, obalnog i otočnog kompleksa, te drugih razvojno važnih zona u županiji. U Zadarskoj županiji se nalazi 5 čvorova (ulaza/izlaza na autocestu), i to su: Maslenica, Posedarje, Zadar 1, Zadar 2 i Benkovac. Čvorovi Zadar 1 i Zadar 2 distribuiraju prometne tokove prema urbanoj aglomeraciji Zadra i lučkom kompleksu, trajektnim vezama prema Zadarskom otočnom arhipelagu i Italiji. Preko čvora Zadar 2 optimalno je povezana Zračna luka Zemunik te pripadajući prostori Ravnih kotara. Čvor Benkovac značajan je za šire područje Benkovca i za Biogradsku rivijeru, te se preko njega ostvaruje i priključak na državnu cestu preko Stankovaca. Okosnicu županijske cestovne mreže na kopnenom dijelu Zadarske županije čine prometnice koje povezuju naselja: Zadar, Nin, Pag, Biograd na Moru, Benkovac, Obrovac i Gračac koji su međusobno povezani i s najvećim naseljima susjednih županija. Grad Biograd na moru se nalazi na glavnoj magistralnoj cesti Zadar - Split (M2, E65). Općinom Lišane Ostrovičke prolazi prometnica Zadar - Benkovac - Kistanje - Knin i željeznička pruga Zadar - Knin. Prostorom LAG-a prolazi i Jadranska turistička cesta, državna cesta D8, prometnica od značajnog interesa za razvoj gospodarskih djelatnosti. Općina Pašman je s otokom Ugljanom vezana mostom u prolazu Mali Ždrelac, a trajektnom vezom s Biogradom i Zadrom. Otoci su povezani trajektnim linijama Biograd-Tkon i RPZ Vrgada/Vrgada-Pakoštane-Biograd.

13

Prema podacima dobivenim od JLS, cestovna infrastruktura na području LAG-a „Laura“ broji: 982km nerazvrstanih cesta, 319,70km općinskih/gradskih cesta, 321,77km županijskih cesta, 208km državnih cesta, 51,20km autoceste ili ukupno 1.882,67 km cesta koje prolaze kroz LAG područje, od čega je asfaltirano 80,23%, a neasfaltirano 19,77%. Javni prijevoz putnika i školske djece na području LAG-a je složen prometni podsustav u kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su najvažniji državna i županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture, prijevoznici–koncesionari, vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su uz županijska i tijela Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za ceste te općine i mjesni odbori. U Zadarskoj županiji nalaze se tri luke od državnog značaja, osam luka od županijskog značaja i 66 luka od lokalnog značaja. Na području LAG-a nalaze se trajektna pristaništa u Tkonu i Biogradu. Na području LAG-a nalaze se slijedeće marine: marina „Dalmacija“, Bibinje – Sukošan; marina „Kornati“, Biograd i marina „Šangulin“, Biograd. Tabela 3 Sidrišta na području LAG-a „Laura“

Naziv sidrišta

Površina akvatorija u m²

Broj plutača

Pakoštane II 7.200 15 Pakoštane I 7.200 7 Soline I, Pašman 10.000 18 Soline 2, Pašman 35.000 30 Zaklopica, Pašman 8.400 10 Sv. Filip i Jakov 3.000 5 Sukošan 1 7.200 10 Sukošan 3 7.200 10 Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2012. Zračni promet na prostoru LAG-a zastupljen je međunarodnom Zračnom lukom Zadar. Zračna luka Zadar smještena je u Zemuniku Donjem u neposrednoj blizini priključka na autocestu Zagreb-Split (Zadar 2). Zračna luka je luka 4E kategorije i služi za zadovoljenje potreba putničkog prometa, ali ima i sve veću ulogu u prijevozu tereta. 1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura Fiksna telefonska mreža i mobilna telefonija te ostale mreže zadovoljavaju postojeću potražnju korisnika. Klasična i mobilna telefonija su dostupne na području LAG-a „Laura“, čime je omogućeno spajanje računala ISDN uređajem s maksimalnom brzinom 128 kb/s, ali područje LAG-a još uvijek je nedovoljno pokriveno brzim internetom što je važno za razvoj gospodarstva. 1.1.7.3. Opskrba energijom Elektroenergetska mreža je dobro razvijena i pokrivena su sva naselja LAG-a. Postotak ukupnog broja kućanstava koji ima priključak na električnu energiju iznosi 92,50%. Područje LAG-a je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije. Opskrba

14

električnom energijom vrši se iz dva smjera: 110 kV-nim podmorskim kabelom – TS 35/10 Zadar 4-TS 35/10 Kukljica te 10 kV-nim postojećim dalekovodom položenim duž otoka. Preko područja obuhvata Općine Bibinje od elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 110 i 35 kV prelaze slijedeći vodovi: - DV 110 kV Bilice-Biograd-Zadar, AlFe 3x150/25 + 35 Če - DV 110 kV Obrovac-Zadar, AlFe 3x150/25 + 35 Če - KB 110 kV Podmorski Rt Rožica (Bibinje)-otok Ugljan XLPE 3 x 1 x 400 Cu - DV 35 kV “Talijanac” Zadar-Biograd 3x70 Cu - KB 35 kV podzemni TS Zadar IV-Rt Rožica (Bibinje), XHP 48A 3x(1x185). Prema nacionalnim energetskim programima treba sve više primjenjivati prirodne izvore energije, za koje postoje preduvjeti, a koji bi doprinjeli smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Od obnovljivih energetskih izvora na području LAG-a „Laura“ preporuča se korištenje vode, sunca i vjetra, te biomase i otpada. 1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda U ožujku 2012., vezano uz stanje infrastrukture područja LAG-a, vodovodna mreža dostupna je 66%, odnosno, 15.122 kućanstva. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda 4,30% ili 2.983 kućanstava. Broj vodosprema na području LAG-a čini 12 objekta dok je broj javnih cisterni 101. Na vodoopskrbnoj mreži javljaju se veliki gubici vode koji ukazuju na to da izgrađena vodovodna mreža nije dovoljno kvalitetna što podrazumijeva potrebu većih ulaganja u rekonstrukcije pojedinih dijelova. Kakvoća vode za piće je zadovoljavajuća, ali ne sasvim, jer ne postoji uređaj za dezinfekciju i pročišćavanje vode za piće. Postoji potreba ulaganja u uređaje za dezinfekciju i pročišćavanje prvenstveno zrmanjske vode. Vodoopskrba pojedinih JLS riješena je preko magistralnog cjevovoda (raznih profila i vrsta) iz pravca Zemunika Donjeg koji se opskrbljuje vodom izravnim spojem na regionalni vodovod. Vodoopskrba općine Polača vrši se s izvora Kakma, gdje je izgrađena crpna stanica "Kakma" s crpkama kapaciteta Q=37,91 l/sec i Hman=138 mnm. Od crpne stanice Kakma do vodospreme "Polača" sadržine V=100 m³ s kotom dna 121 m.n.m. izgrađen je tlačni cjevovod od azbest cementnih cijevi Æ 200 mm, ukupne dužine 4.190 m. S ovog cjevovoda izvedeni su ogranci za opskrbu naselja Kakma, Polača, Donja Jagodnja, Lišane Tinjske, Tinj, Prtenjače i Stabanj. Uz vodospremu "Polača" izgrađena je crpna stanica "Polača" do vodospreme "Grubića glavice" sadržine V=1500 m³ s kotom dna 206 m.n.m. Izgrađen je tlačni cjevovod Æ 200 mm ukupne dužine 6.635 m. S ovog cjevovoda izvedeni su ogranci za naselja: Gornja Jagodnja, Zapužane i Raštević. Vodosprema "Grubića glavica" spojena je na tzv. istočni krak Regionalnog vodovoda Sjeverne Dalmacije. Vodoopskrba se ostvaruje s mnogo problema naročito u danima i satima veće potrošnje. Najveći problem s vodovodnim sustavom imaju otoci LAG-a. Na području općine Bibinje, vodovodnom mrežom upravlja Vodovod Zadar čiji je Općina Bibinje suvlasnik 4-5 %. Na dijelu trase gdje se postavlja mreža odvodnje zamijeniti će se i vodovodne cijevi. Sukladno Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH (NAPNAV) usvojenog 17. studenog 2005. godine te Planu navodnjavanja za područje Zadarske županije kojeg je Županijsko poglavarstvo usvojilo 4. travnja 2007. godine, Upravni odjel za poljoprivredu je pristupio raspisivanju natječaja za više pojedinačnih projekata navodnjavanja. Između ostalih je i projekt Sustav navodnjavanja ''Baštica'' – prva faza, na lokaciji Baštica, grad Benkovac, k.o. Islam Grčki, bruto površine 351,56 ha sa mogućnošću proširenja na područje Suhovara (Maraska) 212,50 ha i Smilčić 91 ha.

15

Sukladno projektnoj dokumentaciji (Sporazum o sufinanciranju projektne dokumentacije između Zadarske županije, Hrvatskih voda i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva) izgrađen je Sustav navodnjavanja te je dobivena uporabna dozvola. Za potrebe građenja sustava sklopljen je ugovor između Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Zadarske županija, lokalne samouprave i privatnih poljoprivrednih proizvođača, o komisionom vođenju projekta sa Hrvatskim vodama kojima se povjerila izrada plana provedbe Projekta kao i postupci javne nabave. U studenom 2010. godine potpisan je sporazum o sufinanciranju programa izrade projektne dokumentacije Vransko polje. Sustav će obuhvaćati površinu od 4.449 ha na području gradova Benkovca i Biograda te općina Sukošan, Sv. Filip i Jakov te Pakoštane. Procjena vrijednosti izrade projektne dokumentacije iznosi 10 milijuna kuna, a trebala bi biti izrađena u vremenu od 2011. do 2013. godine. 1.1.7.5. Gospodarenje otpadom Jedan od sve važnijih problema jest i odlagalište otpada, koji ima veliki utjecaj na okoliš. Benkovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Stankovci, Sv. Filip i Jakov, Škabrnje, Bibinje i Sukošan nemaju komunalno odlagalište otpada. Pakoštane, Sv. Filip i Jakov odlažu otpad na „Baštijunski brig“ na koji se odlaže otpad i s područja grada Biograda. Benkovac i Polača odlaže na odlagalište otpada Polača, a Lišane Ostrovičke imaju koncesionara koji vozi u Jasenice. Tkon ima svoje odlagalište. Spomenuto odlagalište ne ispunjava zakonom predviđene uvjete i kao takvo predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet te onečišćuje okoliš. Reciklažno odlagalište otpada „Diklo“ najveće je odlagalište otpada u Zadarskoj županiji, stoga ga koristi grad Zadar i sve jedinice lokalne samouprave s područja Zadarske županije. Na području LAG-a djeluje 13 komunalnih poduzeća koja preuzimaju, prevoze i zbrinjavaju komunalni otpad. To su: Bošana d.o.o., Benković d.o.o. Benkovac, Mull trans d.o.o., Komunalno društvo Polača d.o.o., Loši d.o.o., LATRA D.O.O., PO Marija, Zlatna luka Sukošan d.o.o., Bibinjac d.o.o., JKU Prvenj, JKU „Otok Pašman“ te Čistoća d.o.o. Zadar. Postoje 34 divlja odlagališta na području gradova: Biograd na moru i Benkovac, te općina: Polača, Pakoštane, Škabrnja i Tkon na prostoru veličine 11.000 m³, dok ostale JLS nisu dostavile traženi podatak. Biograd na moru, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Sv. Filip i Jakov, Škabrnja, Bibinje i Sukošan nemaju odlagalište građevinskog otpada. Nijedna JLS nema odlagališta opasnog i organskog otpada. Do onečišćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti, pri čemu osobito veliki učinak imaju divlja odlagališta (smetlišta). Korištenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu, također uzrokuje velika onečišćenja tala, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju još dugo vremena kontaminirana. Na spomenuto bi se trebalo reagirati ako se ne želi posljedično utjecati na zdravlje stanovnika. 1.1.7.6. Poslovna infrastruktura Na području LAG-a postoji 23 poslovne zona veličine 1.120,99 ha, od čega četiri u općinama Polača i Sukošan, tri u Benkovcu, dvije u Biogradu na Moru i općinama Lišane Ostrovičke i Bibinje, dok je po jedna poslovna zona u općinama Pašman, Pakoštane, Stankovci, Sv.Filip i Jakov, Škabrnja te Tkon. Jedino Poslovna zona «Stankovci» ima u potpunosti izgrađenu infrastrukturu, a tri su djelomično infrastrukturno opremljene tj. izgrađene.

16

1.1.7.7. Društvena infrastruktura Tabela 4 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a Ustanove za društveni razvoj zajednice

Predškolski odgoj

Osnovna škola

Srednja škola

Opća ambulanta

Stomatološka amb.

Ljekarna

22 15 39 6 21 18 15 Izvor: JLS LAG-a; ŽRS, HZZO;DZS Statističko izvješće o predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju Na području LAG-a „Laura“ ustanova za društveni razvoj zajednice ima 22. Odgojnih ustanova za predškolski odgoj je svega 15, te je iste školske godine 2010/2011 pohađalo 982 djece. Taj deficit se može objasniti i situacijom da na ruralnim područjima još uvijek obitelji dijele jedno domaćinstvo, te treće generacije kućanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu školu. Broj osnovnih škola je 39, uključujući i četverogodišnje, a školske godine 2010/2011 ih je pohađalo 4.247 učenika dok se u šk. godini 2011/2012 broj smanjio na 4.099 učenika. Upravo je ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj. na negativna demografska kretanja i probleme koje ono nosi. Nužno je da se JLS suoče sa problemom i pokušaju učiniti najbolje kako bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Prema DZS-u, šest srednjih škola na području LAG-a je na kraju školske godine 2010/2011 pohađalo 659 djece, dok je u na početku školske godine 2011/2012 bilo 732 učenika. Mali broj srednjih školi na području LAG-a „Laura“, te njihova koncentracija u urbanim središtima, veže uz sebe činjenicu da mladi upisuju srednju školu u okolnim gradovima, što stvara i dodatne troškove prijevoza zbog čega su troškovi prijevoza djelomično sufinancirani od strane Zadarske županije. Općih ambulanti ima 21, stomatoloških ambulanti 18, dok je ljekarni 15, što je premalo, s obzirom na veličinu područja koje pokriva. Općenito gledajući, zdravstveni i obrazovni sustav suočeni su s nedostatkom kvalitetne infrastrukture na području županije. Većina usluga i infrastrukture koncentrirani su uglavnom u većim centrima, dok je njihov nedostatak vidljiv u ruralnim područjima i otocima.

1.1.8. Minski sumnjivi prostor Na području LAG-a „Laura“, po podacima JLS prikupljenim iz Upitnika, nalazi se 74,12 km² minski sumnjivog prostora, od čega šumskog 51,69 km², oranice 5,57 km², livade 4,01 km² i pašnjaci 7,92 km². Prema podacima Centra za razminiravanje, na području LAG-a „Laura“ nalazi se 35,81 km² minski sumnjivog prostora, podijeljenog po JLS, kako slijedi u tablici: Tabela 5 Minski sumnjivi prostor po JLS na području LAG-a „Laura“ Grad /Općina Minski sumnjiva područja u m² Benkovac 14.262.130 Bibinje 825.563 Pakoštane 5.647.674 Polača 3.158.028 Stankovci 11.030.767 Sukošan 86.983 Sveti Filip i Jakov 184.006

17

Škabrnje 616.365 LAG UKUPNO 35.811.516 Izvor: HCR, 08/2011.

1.2. Gospodarske značajke područja Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima grad Biograd na moru 23.886kn, općina Škabrnja 20.140kn, općina Galovac 19.848kn te općina Sveti Filip i Jakov i 18.931kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku imaju općine Polača 15.103kn te općina Pakoštane 15.528kn. Po indeksu razvijenosti prednjači Biograd na Moru sa 104,61%, slijede ga Tkon sa 85,92% te Pašman sa 85,10%. Na području LAG-a najmanji indeks razvijenosti ima općina Lišane Ostrovičke, i to 59,38%. Cjelokupno područje je slabo razvijeno, iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu. Prema Popisu stanovnika 2011. radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti) obuhvaća 29.328 osoba, odnosno 64,30% stanovnika. Stopa registrirane nezaposlenosti u LAG-u, tijekom 2012. godine, bila je niža od nacionalne stope od 18-20%. Prema podacima HZZ-a za JLS u listopadu 2012. godine broj nezaposlenih bio je 2.417 osoba. Od spomenutog broja nezaposlenih udio nezaposlenih žena iznosi 54,99%, a broj nezaposlenih mladih do 29. god iznosi 33,72%. Vidljiv je problem nezaposlenosti mladih, koji je, kao i na razini Hrvatske, veoma visok. Nužno je usklađivanje politika zapošljavanja sa tržištem rada, jer se i na području LAG-a „Laura“ vide obrasci poput onih na području cijele države. Dakle, najugroženije su skupine mladih do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija populacija koja još ne ispunjava uvjete za mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i među osobama s invaliditetom, koje je nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na području LAG-a je uglavnom sezonsko, no kontinetalni karakter ovog područja pridonosi produženju sezone, a samim time i postojanju radnih mjesta. Prema podacima Obrtničke komore Zadarske županije na području LAG-a trenutno djeluje 356 obrtnika od čega se njih 92 bave proizvodnjom, a 264 uslugama. Struktura djelatnosti obrtnika se dijeli na: ostale djelatnosti sa 45,29%, ugostiteljstvo i turizam sa 44,65%, te ribarstvo i poljodjelstvo sa 10,06%. Podaci o broju zaposlenih kod obrtnika kao i o ukupnom godišnjem prihodu obrtnika s područja LAG-a „Laura“ nije bilo moguće ishoditi iz razloga što se tražene informacije smatraju poslovnom tajnom. No možemo računati na odnos 1 obrt/1-1,5 zaposlen, pošto se često radi o samozapošljavanju, kao i kod zadružnog sektora koji uglavnom nema zaposlenih osoba. Temeljem podataka HGK ŽK Zadar na području LAG-a posluje 489 tvrtki, od čega je 9 srednjih tvrtki, te 480 malih poduzeća. Ukupan godišnji promet malih i srednjih poduzetnika na području LAG-a u 2011. godini iznosio je 1.528.927.601 kuna i zapošljavao 2.881 osobu. Tabela 6 Zaposlenost u tvrtkama na području LAG-a prema veličini

NKD 2007 UP MALA

UP SREDNJA UKUPNO UP

ZAPOSLENI MALA

ZAPOSLENI SREDNJA

UKUPNO ZAPOSLENI

A 91.750.014 88.483.243 180.233.257 138 210 348

B 38.778.481 86.774.907 125.553.388 108 83 191

18

C 71.108.042 207.662.534 278.770.576 173 480 653

D 42.592 42.592 1 1

E 7.464.542 18.088.344 25.552.886 54 55 109

F 71.077.405 71.077.405 189 189

G 329.534.729 118.561.654 448.096.383 439 118 557

H 38.745.281 38.745.281 103 103

I 31.658.530 91.364.944 123.023.474 73 166 239

J 1.683.768 1.683.768 14 14

L 13.697.282 13.697.282 6 6

M 13.842.939 13.842.939 58 58

N 188.494.745 188.494.745 304 304

P 705.464 705.464 7 7

Q 14 14 0 0

R 9.259.310 9.259.310 42 42

S 10.148.837 10.148.837 60 60

Ukupno 917.991.975 610.935.626 1.528.927.601 1.769 1.112 2.881 Izvor: HGK, ŽK Zadar Izuzetno veliku važnost ima i poljoprivreda na području LAG-a. Ukupan broj registriranih OPG-a na području LAG-a „Laura“ je 3.421. Ukupno registirana površina zemljišta OPG-a/ha u ARCOD-u, na području LAG-a iznosi 5.338,20 ha. Najveći broj registriranih OPG-eva ima grad Benkovac – 1.219, zatim općina Pakoštane – 304, općina Sv. Filip Jakov – 271, općina Sukošan – 246, grad Biograd na moru – 242, te svi ostali. Od ukupnog broja registriranih OPG-eva, njih 2.686, te 10 obrta, jedna tvrtka i 3 zadruge koriste poljoprivredne površine manje ili do 3 ha. Ovaj statistički podatak istovjetan je sa statističkim podatkom na razini županije, gdje od ukupnog broja gospodarstva (5064) čak 94% čine ona sa zemljištem u posjedu manjim ili jednakim 3 ha. Privatni posjedi uglavnom su disperzirani na desetak sitnih parcela. Uzrok te disperzije i usitnjavanja je tradicionalna dioba seoskih domaćinstava. Tako usitnjeni posjedi ne omogućuju suvremenu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju te nisu u mogućnosti dugoročno osigurati egzistenciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Nužan je proces okrupnjavanja gospodarstava i obradivog zemljišta, što bi se moralo provesti organizirano i uz pomoć kompetentnih stručnjaka pod koordinacijom Županije. Na području LAG-a „Laura“ 5070,9 ha zemljišta upisano je u sustav poticaja. Najviše poljoprivrednog zemljišta u sustavu poticaja ima grad Benkovac: 42,89% i grad Biograd na moru: 19,25%. Najveću prosječnu veličinu pojedinačne parcele po kućanstvu (u ha) na području LAG-a imaju općina Polača 2,77 ha, grad Benkovac 2,37 ha i općina Škabrnja 2,15 ha. Ukoliko bi se pratila Županijska statistika, a prema podacima iz popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od ukupnih poljoprivrednih površina u Zadarskoj županiji, 93% se odnosi na privatne poljoprivredne površine, a 7% na poljoprivredne površine u vlasništvu RH. Od 7% površina u vlasništvu države, najveći dio odnosi se na obradive poljoprivredne površine.

19

Navedene površine u vlasništvu države u Zadarskoj županiji nalaze se na području 13 jedinica lokalne samouprave (gradovi i općine). Na LAG području, poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH nalazi se na slijedećim lokacijama: Na području LAG-a najveću zastupljenost ima povrtlarstvo s 1.613,42ha, potom maslinarstvo s 948,41ha i vinogradarstvo s 652,39ha. Voćarstvo ima zastupljenost s 424,78ha proizvodnje. U uzgoju povrća na najzastupljenije kulture su kupusnjače, salata, poriluk, krumpir, korjenasto povrće (mrkva, celer, peršin), blitva, špinat, rajčica, paprika, krastavac, lubenica i dinja. Maslinarstvo na području LAG-a ima dugu tradiciju i svoju prepoznatljivost pa se tako na Biogradskom području/otočkom dijelu - Pašmanu nalazi veliki broj stabala maslina. Pored Oblice na otocima se susreću Karbunčela, Oštrica i Drobnica, a posljednjih godina Levantinka, Lastovka, Slivnjača i Dužica s kojima se precjepljuju mladi izboji obnovljenih stabala ili podižu novi nasadi. Na obalnom dijelu maslina je najbrojnija u katastarskoj općini Sukošan i Petrčane, zatim u okolici Zadra, Novigrada i Posedarja. Na kopnenom dijelu LAG-a najveći broj stabala maslina nalazi se u okolici samog Biograda, na Vransko-Pakoštanskom području, na području grada Benkovca gdje su uz Oblicu prisutne i sorte Drobnica, Krvavica, Levantinka, Lastovka i Karbunčela, te introducirane sorte Leccino, Pendolino, Frantoio, Cucco, Itrana, Ascolana tenera i druge. Najčešće sorte vina su crne sorte - plavina crna, syrah, merlot, cabernet souvignon, grenache c., dok su bijele sorte vina - debit bijeli, maraština bijela, ugni blanc i gegić bijeli. U voćarskoj proizvodnji zastupljene su višnja maraska, breskva i nektarina, jabuka, trešnje i smokve. Vinogradarstvo na području LAG-a ima dugu tradiciju i predstavlja važnu granu poljoprivredne proizvodnje. Prema regionalizaciji vinogradarskih područja Republike Hrvatske područje LAG-a „Laura“ se proteže na dva klasificirana vinogorja: Zadarsko – Biogradsko vinogorje i Benkovačko – Stankovačko vinogorje. Najnoviji podaci po procjeni Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu – Područni odjel Zadarske županije 2011. godine govore da se površine pod vinogradima, kao i druge kulture, iz dana u dan povećavaju, pa se ne može sa sigurnošću utvrditi kolike su površine pod nasadima jer upis u ARCOD nije obvezatan, već se u ARCOD upisuju samo one površine za koje se traže poticaji. Tako npr. grad Benkovac ima 1000,00 ha, općina Stankovci 105,95 ha, općina Sukošan 79,97 ha i općina Sv. Filip i Jakov 60,45 ha registriranih trajnih nasada vinove loze. Od stočnog fonda, prema podacima DZS Popisa poljoprivrede 2003., najzastupljenije su ovce sa 84,72%, koze 14,02%, krave 1,14%, te su najmanje zastupljeni konji 0,12%. Iz podataka o načinu proizvodnje, tj. uzgoju vidljivo je da prevladava konvencionalna proizvodnja. Što se tiče ukupnog broja grla, stočni fond se sastoji od 71.823 ovaca, 11.890 koza, 963 krava te 104 konja. Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.g. broj košnica na području LAG-a je 578. Nema podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima. Na području LAG-a, a prema podacima Uprave za ribarstvo, postoje 4 uzgajivača (tune i bijele ribe), čija je ukupna proizvodnja u 2011.godini iznosila 1.721,718t.

20

Tabela 7 Ulov morske ribe i drugih morskih organizama po vrstama u 2011. godini (t) Redni broj Vrsta morske ribe i drugih morskih

organizama Ulov

1. Plava riba Srdela 46.051 2. Papalina 62 3. Inćun 14.382 4. Skuša 19 5. Šarun 368 6. Tuna 372 7. Palamida 41 8. Plavica 486 9. Miješana sitna riba 2.333

10. Gof 53 11. Ostalo 139

UKUPNO 64.306

12. Ostala riba Oslić 777 13. Trlja 1.143 14. Cipal 208 15. Ugor 47 16. Lubin 10 17. Komarča 74 18. Gira 215 19. Grdobina 111 20. Bukva 122 21. Ušata 57

22. List 318 23. Pas i Mačka 98 24. Raža 64 25. Ostalo 1.249

UKUPNO 4.493

26. Ljuskavci Jastog 15 27. Škampi 284 28. Kozice 152 29. Ostalo 54

UKUPNO 505

30. Školjkaši Kamenica 12 31. Jakovljeva kapica 30 32. Kunjka 13 33. Prnjavica 27 34. Dagnja 32 35. Ostalo 53

UKUPNO 167

36. Mekušci Lignja 150 37. Lignjun 139 38. Hobotnica 149 39. Sipa 105 40. Muzgavci 452 41. Ostalo 28

UKUPNO 1.023

42. Ostali morski organizmi (koralji, spužve ...) 41

SVEUKUPNO 70.535

Izvor: MP-UR, 2012.

21

Količina prijavljenog ulova u 2011. god, za plovila s matičnom lukom prijavljenom unutar područja LAG-a, dužine iznad 10m, iznosila je 3.873.350,80kg, dok za plovila do 10m iznosi 56.929,73kg. Količina prijavljenog ulova u 2012. god, za plovila dužine iznad 10m, iznosi 3.193.766,49kg, dok za plovila do 10m količina prijavljenog ulova iznosi 63.529,05kg. Najčešće korišteni tipovi ribarskog alata su: plivarice, povlačni alati, jednostruke mreže stajaćice, trostruke mreže stajaćice, obalne mreže potegače i osti i udičarski alati. Osim 4 plovila koja su dulja od 12m i koja se prema luci upisa nalaze u Biogradu na moru, plovila su ispod 12m duljine (u prosjeku 7m). Prema tipovima plovila, najviše je plovila za lov mrežama stajaćicama s prosječnom dužinom 5,36. Najznačajniji dio ukupne tonaže ribolovne flote čine plivarice, sa 3.551.828kg ulova. Na području LAG-a „Laura“ registrirano je 492 plovila, od čega je 16 koća, 1 plivaričar i 475 ostalih plovila. Prema popisu ovlaštenika, razvrstani po gospodarskim subjektima i tipovima plovila, na području LAG-a „Laura“ ima 113 plovila, prosječne dužine 9,47m, prosječnog GT 18,07t te sa prosječnom snagom motora od 92,36kW. Primarni proizvod djelatnosti ribarstva (ribolova i uzgoja riba i drugih morskih organizama) se ostvaruje na pomorskom dobru (na moru). Međutim, značajan dio poslova, koji također znače obavljanje djelatnosti ribarstva, ostvaruje se na kopnu. Ključna spona između poslova na moru i poslova na kopnu jesu luke i/ili iskrcajna mjesta. Najznačajnije iskrcajno mjesto na području LAG-a "Laura" je Biograd – glavni mul, s registriranom iskrcanom količinom ribe i drugih morskih organizama od 3.584.209 kg u 2012 godini. Tabela 8 Proizvodnja marikulture po vrstama od 2000.-2011. godine Godina Lubin i

orada (t) Dagnje

(t) Kamenice

(kom) Tune

(t) Mlađ lubina i

orade (kom)

2000. 2.500 1.200 1.000.000 1.200 4.500.000

2001. 2.500 2.000 1.000.000 2.500 4.600.000

2002. 2.500 2.400 1.000.000 3.971 4.900.000

2003. 2.510 2.800 800.000 4.679 5.500.000

2004. 3.000 2.400 800.000 3.777 6.974.000

2005. 3.000 2.500 800.000 3.425 5.785.000

2006. 3.500 3.500 1.000.000 6.700 15.000.000

2007. 3.950 3.000 1.000.000 4.180 15.000.000

2008. 4.500 3.000 1.000.000 3.711 20.000.000

2009. 5.000 2.000 1.000.000 4.200 20.000.000

2010. 5.200 2.000 1.100.000 3.592 15.106.424

2011. 4.494 399 327.000 2.312 14.824.990

Izvor: DZS i MP-UR (2012).

Marikultura, kao djelatnost uzgoja morskih organizama u morskoj ili boćatoj vodi, posebno se brzo i snažno razvila na području županije. Prihvaćanjem pomorske orijentacije u Zadarskoj županiji i marikultura postaje ravnopravan partner u gospodarenju morem jer zahtijeva čiste

22

resurse za postizanje povoljnih gospodarskih učinaka te se uklapa u djelatnosti koje su prihvatljive konceptu održivog razvoja. Također, Zadarska županija je dala izraditi županijsku Studiju o korištenju mora i podmorja Zadarske županije, koja je jedna od podloga za županijski prostorni plan, i koja je smjestila marikulturu u prostor na temelju principa integralnog upravljanja, uzimajući u obzir sve ostale djelatnosti u prostoru. Zadarska županija se s pravom ističe kao jedina županija u RH koja je zahvaljujući takvom pristupu stvorila optimalne uvjete za daljnji razvoj marikulture. Također, bitno je napomenuti da se sva uzgajališta nalaze na ruralnim područijma Zadarske županije, što također ide u prilog činjenici da su ruralna područja nositelji gospodarske grane ribarstva i marikulture u Zadarskoj županiji. Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede na području LAG-a „Laura“ djeluju četiri lovozakupnika: LU JAREBICA Biograd na Moru, LU BENKOVAC Benkovac, LD PAŠMAN Neviđene i LD ZEC Stankovci na 11 lovnih područja sveukupne površine 62.766,00 hektara. Najčešće se lovi obični zec, fazan – gnjetlovi, jarebica kamenjarka – grivna, trčka skvržulja i divlja svinja. Na području LAG-a „Laura“ djeluju Turističke zajednice gradova Biograda na Moru i Benkovca, te općina Pašman, Pakoštane, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Bibinje, Sukošan dok je za općinu Polača, Lišane Ostrovičke i Galovac nadležna Turistička zajednica grada Benkovca. Najviše smještajnih kapaciteta tj. objekata evidentirano je u turističkim apartmanima/sobama 80,17%, u kampovima 1,35%, pansionima 14,88%, hotelima 3,06%, obiteljskim domaćinstva 0,33%, te guesthouse 0,22%. Dodatnih sadržaja u turizmu evidentirano je 72 organiziranih aktivnosti - događanja. Prihodi od turizma na LAG području za 2009.-2010.g. su iznosili 2.903.294,00 kn na temelju podataka dostavljenih od JLS i turističkih zajednica.4

Prema podacima dobijenih od TU i DZS na području LAG-a u razdoblju od siječnja do prosinca 2011. bilo je 375.039 dolazaka, dok je noćenja bilo 2,737.127. Od ukupnog broja noćenja bilo je 355.690 u hotelima i turističkim naseljima, 587.234 u kampovima, 979.891 u privatnom smještaju, 51.898 u odmaralištima te 259.274 noćenja u vikend kućama.

Tabela 9 Kategorizacija naselja u LAG-u

Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT (pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)

A B C D Bez kategorije

Grad Biograd na Moru 1 0 0 0 0 Grad Benkovac 0 0 1 40 0 Općina Lišane Ostrovičke 0 0 0 0 3

4 Podaci za turizam su nepotpouni iz razloga što općina Pašman nije dostavila podatke nakon višekratnog traženja

23

Općina Pašman 0 6 1 0 0 Općina Pakoštane 1 1 1 2 0 Općina Polača 0 0 0 0 4 Općina Stankovci 0 0 0 0 7 Sv. Filip i Jakov 1 2 0 3 0 Općina Škabrnje 0 0 0 0 2 Općina Tkon 0 1 0 0 0 Općina Bibinje 0 1 0 0 0 Općina Sukošan 1 0 0 1 0 Općina Galovac 0 0 0 0 1 LAG 4 11 3 46 17

Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN 122/09 Za razvoj ruralnog turizma, na podučju LAG-a, izuzetno je značajna činjenica da je čak 17 naselja bez turističke kategorizacije te 46 D kategorije, prema Pravilniku o proglašavanju turističkih općina i gradova i razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09), što ih čini prihvatljivim područjima za korištenje sredstava iz IPARD programa, namijenjenih razvoju ruralnog turizma.

1.3. Demografske i socijalne značajke područja Razvoj bilo kojeg područja prvenstveno ovisi o ljudskim potencijalima i sposobnostima lokalnih stanovnika da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u vlastitom, regionalnom, nacionalnom i europskom okruženju. Temeljno načelo LEADER pristupa razvoju ruralnih sredina jest da je svaki pojedinac potreban i odgovoran za razvoj područja na kojem živi, što ukazuje na činjenicu kako se posebna pažnja mora posvetiti razvoju programa obrazovanja i osposobljavanja za potrebe razvoja LAG-a. Posebna pažnja u razvoju i provedbi programa obrazovanja i osposobljavanja mora se posvetiti ranjivim skupinama društva kao što su žene, invalidi, mladi te osobe treće životne dobi. Na području LAG-a „Laura“ prema popisu stanovništva iz 2011. godine, registrirano je 43.916 stanovnika, od čega 21.901 žena (49,87%) i 22.015 muškaraca (50,13%). Prosječna gustoća naseljenosti na području LAG-a u 2001. godini je iznosila 85,84 stanovnika na km², dok je 2011. godine iznosila 88,44 na km². Stanovnika u dobi od 0-19 godina ima 10.550, od čega je 5.409 muškaraca i 5.141 žena. Radni kontingent stanovništa broji 28.328 osoba, od čega je 14.682 muškaraca te 13.646 žena. Broj stanovnika starijih od 60 godina iznosi 10.600, od čega je 4.788 muškaraca i 5.812 žena. Prosječna starost na području LAG-a je 41,2 godine. Područje LAG-a „Laura“ karakterizira skoro pa ujednačen odnos dobne skupine do 19 godina i onih starijih od 60 godina, što ukazuje da stanovništvo LAG-a stari, što je jedan od uzroka depopulacije manjih naselja LAG-a. Poticaji gradova i općina, a i same županije, ukazuje da su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostane na području LAG-a. No spomenuti poticaji vremenom neće biti dostatni, te je potrebno osigurati kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje. Indeks starenja na području LAG „Laura“ iznosi 110,3. Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a „Laura“ bez škole i nezavršene osnovne škole je 2.581, od čega žena 78,30%, a muškaraca 21,70%. Završenu osnovnu školu ima 7.680 osoba, od čega 51,16% žene i 48,84% muškarci.

24

Srednju školu za zanimanja do 3.g. i škola za KV i VKV radnike je završilo 9.557 od čega 31,61% žena, a 68,39% muškaraca. Srednju školu za zanimanja u trajanju 4.g. i više je završilo 3.851 od čega 61,26% žena, a 38,74% muškaraca. Gimnaziju je završilo 1.006 osoba, od čega ih je 62,72% žena i 37,38% muškaraca. Višu školu, I. stupanj fakulteta i stručni studij završilo je 819 osoba, od čega 44,57% žena i 55,43% muškaraca. Fakultete, akademije, magisterije, doktorate na području LAG-a završilo je ukupno 992 stanovnika, od čega ih je 45,06% žena, a 54,94% muškaraca. Na području LAG-a „Laura“, a temeljem Popisa stanovništva 2001. zabilježena je i nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najviše se ističe Benkovac, sa najvećim brojem nepismenih žena, čak 668. Iako ima tek nekoliko nepismenih žena mlađih od 45 godina, broj nepismenih žena najizraženiji je među starijom populacijom. U svim općinama i gradovima žene su brojnije što se tiče nepismenosti, osim općine Tkon. Grafikon 1 Starosna struktura stanovništva LAG-a

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. Tabela 10 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a LAG Bez škole i

nezavršena Osnovna

škola SŠ za

zanimanja do 3 g. i škola za

KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

god.

Gimnazija Viša škola, I. stupanj

Fakulteti, akademije,

osnovna škola

fakulteta i stručni

studij

magisterij, doktorat

2001./uk 2.581 7.680 9.557 3.851 1006 819 992 Žene 2021 3.929 3.021 2.359 631 365 447 Muškarci 560 3.751 6.536 1.492 375 454 545

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.

25

Grafikon 2 Osnovnoškolska populacija 2001-2011.

Izvor: DZS Statističko izvješće 2011.

Grafikon 3 Srednjoškolska populacija 2008-2010

Izvor: DZS Statističko izvješće 2011.

Na prostoru LAG-a registrirano je 2011. godine 2.147 pripadnika manjina. Prema DZS Popisu stanovništva 2001., na području LAG-a registrirano je 3.659 invalida/osoba s posebnim potrebama. Spomenuta skupina ljudi je izuzetno važna i potrebno ju je što više uključiti u društvene aktivnosti i razvoj. Za područje LAG-a „Laura“ nadležni su Centar za socijalnu skrb Zadar, Centar za socijalnu skrb Biograd na Moru i Centar za socijalnu skrb Benkovac. Prema dostupnim podacima, na području LAG-a skrbi se o 1372 obitelji te 1791 korisniku socijalne skrbi. Najveći broj obitelji koje primaju socijalnu skrb nalazi se na području Benkovca, njih 738, sa 905 korisnika socijalne skrbi. Obzirom na ratom pogođeno stanje, podatak ne iznenađuje i potrebno je uključiti koristike u normalan društveni proces, te spriječiti njihovo marginaliziranje.

1.3.1. Demografski trendovi

Izvor:DZS Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011.; DZS Popis stanovništva 2011. Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857.g., od kada postoje popisi stanovništva na području Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim poremećajima, posebno ratnim razaranjima i njima uzrokovanim iseljavanjem stanovnika. Najveći broj stanovnika područje LAG-a imalo je 1991.godine, i to 63.291. Demografski trend nije negativan kao u ostatku regije, već se bilježi porast stanovnika, od 2001.god.

Grafikon 4 Kretanje stanovništva 1857.-2011. na području LAG-a “Laura”

26

Prema podacima DZS-a, indeks starenja za Hrvatsku u 2011. godini iznosio je 115 što ukazuje na ubrzani proces starenja stanovništva. Index starenja LAG-a je 110,3 što je puno bolje od prosjeka na razini države. Prema Popisu 2011., prosječna starost stanovništva iznosi 41,2 godinu, što je u skladu sa državnim prosjekom od 41,7 godina. Koeficijent starosti stanovnika u LAG-u je 24,9, u skladu sa državnim prosjekom od 24,1.

1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva Kako bi se utjecalo na poboljšanje obrazovne strukture LAG-a „Laura“, posebna pažnja se mora posvetiti ranom i kvalitetnom obrazovanju stanovnika, posebno onih u mlađoj životnoj dobi. Na taj će se način doprinijeti smanjenju depopulacije LAG-a. Biograd na Moru ima Zavičajni muzej koji u svojem sastavu broji arheološku zbirku, zbirku „Teret potopljenog broda iz 16.st“, etnografsku zbirku, zbirku umjetničkih slika te povijesni odjel. Najviše interesa zasigurno plijeni kulturno povijesna zbirka „Teret potopljenog broda iz 16. st“, ujedno jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću. Mletački trgovački brod nakrcan raznovrsnom skupocjenom robom za trgovinu po lukama Mediterana, potopio se 1583. godine u Pašmanskom kanalu, kod otočića Gnalić udaljenog nekoliko milja južnije od Biograda. Blago neprocjenjive vrijednosti bilo je skriveno na dnu mora, gotovo puna četiri stoljeća. Otkriveno je slučajnim nalazom murterskih ribara tek 1967. godine. Od tada je provedeno više stručnih hidro arheoloških istraživanja koja su dala mnoštvo predmeta neprocjenjive vrijednosti. Oni dokumentiraju materijalnu kulturu jedne relativno nove epohe o kojoj su se saznanja do sada uglavnom temeljila na pisanim izvorima i likovnim predstavama. Na području Biograda na Moru djeluje Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica te brojne kulturne udruge. Zavičajni muzej i Gradsku knjižnicu nalazimo i u Benkovcu. Na području LAG-a djeluje 242 udruge. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan razvojni sektor LAG-a jer osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva, ali i razvoj poljoprivrede i poduzetništva. U JLS na podučju LAG-a „Laura“ nalazimo brojne klapske skupine. Klapsko pjevanje je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga Hrvatske. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. 5. prosinca 2012. god. UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbalima. Izvorno se pjeva "na uho", što znači da nema voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti "najviši glas", jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima. Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od 5 do 8. Također, za područje LAG-a je karakteristično i ojkanje. Jedno od njih jest i ojkanje. UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta 16. studenog 2010. uvrstio je glazbeni izričaj ojkanje na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine. Nalazi se u hrvatskim regijama Dalmatinske Zagore, obavljaju ga pjevači (muški ili ženski) koristeći osebujan glas tehnikom trešnje koja se stvara u u grlu. Svaka pjesma traje koliko i pjevač može držati svoj dah. Melodije su ograničene tonskim skalama, uglavnom kromatske, a tekstovi pokrivaju različite teme u rasponu od ljubavi do aktualnih društvenih pitanja i politike. Ojkanje duguje svoj opstanak na organiziranim skupinama lokalnih tradicijskih nositelja koji i dalje prenose znanja i vještine, koji predstavljaju svoja sela na festivalima u Hrvatskoj i širom svijeta. Iako se ojkanje tradicionalno prenosi usmeno, audio i video mediji i organizirano osposobljavanje unutar lokalnih folklornih skupina sada igraju sve veću ulogu u svrhu očuvanja i prijenosa. Međutim, opstanak pojedinih glasom tresnih tehnika i brojnih

27

dvodijelnih oblika uvelike ovisi o talentiranim, vještim pjevačima i njihovoj sposobnosti za obavljanje i prenošenja svog znanja na nove generacije. Nedavni sukobi i seobe iz ruralnog na urbani dio su smanjile broj stanovnika regije, kao i promjene u načinu života izazvale su oštar pad u broju izvođača, što je rezultiralo gubitkom mnogih arhaičnih stilova i žanrova solo pjevanja. Posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, gastronomske udruge te književne udruge koje su, u sinergiji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu, i nositelji turističke ponude. Hrvatska turistička zajednica u svojem je pravilniku “Izvorno hrvatsko” kategorizirala prisnac, jelo “pod pekom” od tijesta, skorupa, sira i jaja, kao autohtono jelo Bukovice i Ravnih kotara. Potrebno je i dalje poticati sudjelovanje gospodarski čimbenika na uključivanje u aktivnosti civilnog društva jer to će jednako značiti i uspjeh na gospodarskom i širem području, čime bismo pridonijeli uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja.

2. SWOT analiza područja SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a, kao i LAG-a u cjelini. Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u svom razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjma. Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti). Radna skupina za izradu strategije, prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje, odnosno, izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i sposobnosti unutar i izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: geoprometni položaj, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, poljoprivreda, gospodarstvo i turizam, opći životni uvjeti (prometna, komunalna, poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi (obrazovanje, kultura, civilno društvo), opći razvoj i inovacije te zaštita okoliša i miniranost područja. Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a koje se zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene prirodne baštine, te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim naglaskom na ruralni turizam. Prostor ima i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji mogu omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja. No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini mjesta u Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u ruralnijim prostorima LAG-a, i manje obrazovano. Seoske ruralne sredine se napuštaju i mlađe stanovništvo seli u urbane cjeline. Izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i nedostatak udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga dovodi do neiskorištenja postojećih kapaciteta LAG-a, te može predstavljati dugoročnu opasnost ostvarenja razvojne vizije.

28

Tabela 11 SWOT analiza SNAGE SLABOSTI

Velika razvedenost obale i dobar geostrateški položaj LAG-a Velika biološka i krajobrazna raznolikost (PP) Alternativni izvori energije - OIE (sunce, vjetar, more) Dobra prometna povezanost Razvijena marikultura i ribarstvo – prerada Tradicija obrta i poduzetništva Tradicija ribarskih obrta (npr. izrada i popravak ribarskih mreža) Razvijena telekomunikacijska i električna mreža Očuvana i tradicijska i kulturna baština Tradicija u turizmu Tradicija u ribarstvu Ljudski potencijal u ribarstvu Velika razvedenost obale i zaštićen geografski položaj Prirodna raznolikost – očuvana priroda Tradicionalni brodovi i brodogradnja, ribarski alati i ribolov Stari bunari, cisterne Zbirke – bogate etnološke zbirke Tradicionalne manifestacije – mještani i JLS svakog mjesta ih podržavaju – kulturno umjetnička društva Velika bioraznolikost Zaštićena područja Povoljne klimatske prilike Značajna ribarska flota Značajni preradbeni kapaciteti za ribu su na području županije Turističko tržište za proizvode ribarstva i marikulture Velik broj izvorišta i rezervi pitke vode Raspoloživost poljoprivrednih površina u vlasništvu RH i privatnih osoba Dobre klimatske karakteristike za razvoj selektivnih oblika turizma Zadovoljavajuća demografska struktura – povećanje broja stanovnika na LAG području Postojanje standarda zdravstvenih usluga Velik broj poznavatelja ruralne tradicijske osnove Tradicija pružanja usluga u turizmu Dobra povezanost sa državnom autocestom A1

Nedovoljna iskorištenost geostarteškog položaja LAG-a Nedovoljna iskorištenost krajobrazne raznolikosti i kulturne baštine s područja LAG-a Nedovoljna iskorištenost OIE Nezadovoljavajuća demografska struktura i prirast stanovništvišta u zaobalju Nedovoljan broj stručnih kadrova – prvenstveno u turizmu Nedovoljna iskorištenost programa cjeloživotnog učenja – nezainteresiranost lokalnog stanovništva Nedostatak kvalitetne izvanpansionaske ponude i turističkih sadržaja Nepovezanost turističke ponude između obale i zaobalja Otežane dnevne migracije unutar LAG područja kao i unutar Županije Nedostatno razvijen sustav izvanistitucionalnih oblika socijalne/zdravstvene skrbi uključujući i oblike palijativne zdravstvene skrbi Nedostatna infrastruktura za razvoj ribarstva i akvakulture Kratka turistička sezona/nedostatak visokokvalitetnih turističkih objekata Nedovoljna pokrivenost kvalitetnom vodoopskrbom i odvodnjom otpadnih voda Nedovoljno dobro organizirano gospodarenje otpadom Loša prometna povezanost –nedovoljna povezanost s autobusnim/linijskim prijevozom Visoka cijena prijevoza Nedostatak brandova (postoji markica ''hrvatski otočni proizvod'') Neriješeni imovinski odnosi / katastar, sporost administracije Rascjepkanost površina (poljoprivredno zemljište) Nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva za rad u turizmu i bavljenje poljoprivredom Nepostojanje programa za zapošljavanje teško zaposlivih skupina (žene i mladi) Nepostojanje komunalne infrastrukture (kanalizacija, voda)

29

Nedovoljno razvijena postojeća infrastuktura, osobito sustavi za navodnjavanje Nepostojanje selektivnih oblika turizma Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednog zemljišta Komunalne usluge – ne postoji centralizirani sustav saniranja otpada Nedovoljno razvijeno poslovno okruženje Nedovoljno razvijena skrb o građanima treće životne dobi - izvaninstitucionalna briga o starijima / nemoćnima / djeci Nedostatak ustanove za starije i nemoćne - hospiciji i dnevni boravci Nepostojanje planova za obrazovanje i razvoj ljudskih resursa – turizam, tradicijski obrti, poljoprivreda, ekološka polj. proizvodnja…) Nedostatak sredstava za kulturu, povijest, etnologiju Nedovoljan broj prostorija za društvene aktivnosti Nedostatak knjižnica i čitaonica s popratnim moderni sadržajima – nemogućnost korištenja PC-ja, prikazivanja filmova…… Nedostatak stručne podrške KUD-ovima Slaba komunikacija između stanovništva Nedostatak prostora za rad udruga, odnosno civilnog sektor Nenastanjeni objekti (neodržavani) Loša protupožarna zaštita Neprepoznata prirodna bogatstva (promocija za turizam) Građevinski i zeleni otpad nije riješen Loša provedba zakona u području zaštite od zagađenja, izlova (manjak inspekcija) Nema planova upravljanja za odgovorno iskorištavanje resursa Minski sumnjiva područja Nedostatak kadrova za pripremu projekata za financiranje iz EU fondova Velik broj nelegalnih odlagališta otpada Javna infrastruktura nedovoljno prilagođena osobama s invaliditetom Slaba energetska efikasnost javnih objekata

PRILIKE PRIJETNJE Porast interesa za ulaganja u obnovljive izvore energije Rastući interes tržišta za selektivne oblike turizma Rastući interes za unapređenje sustava brige o starijim osobama

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje ingerencija različitih nadležnih institucija Neriješeni imovinsko-pravni odnosi/zemljišne knjige Nedostatak sredstava za sufinanciranje

30

Rastući interes tržišta za ekološke proizvode i proizvode zasnovane na tradicijskoj baštini Rastući interes za proizvode akvakulture Rastući interes za viskokvalitetnom turističkom ponudom Osnivanje LAG-a i mogućnost korištenja poticajnih sredstava za razvoj ruralnih područja Predpristupni, Strukturni i kohezijski fondovi EU Drugi izvori financiranja Mreža NATURA 2000 Tradicijski proizvodi Unaprijeđenje kvalitete turističke ponude Unapređenje upravljanja - gospodarenje otpadom Stavljanje u funkciju poduzetničkih zona Etnološke zbirke–u funkciji turističke ponude Zajednički mediji – radio itd. Stručno osposobljavanje mladih za potrebe gospodarstva Jačanje civilnog sektora – udruge Poticanje eko proizvodnje i eko uzgoja Razvoj ruralnog turizma s ciljem povezivanja obale i zaobalja Razvoj selektivnih oblika turizma–speleologija, tradicionalna plovidba Pružanje njege u kući te izgradnja malih obiteljskih domova Razvoj zaštićenih prirodnih područja u svrhu turizma, edukacije, istraživanja Edukacija stanovništva o zaštiti okoliša (recikliranje i sl.) Izgradnja protupožarnih puteva za korištenje u turizmu (biciklizam) i poljoprivredi Ekološka poljoprivreda i proizvodnja (ljekovito bilje i druge pol. proizvodnje) Zeleni otpad – proizvodnja komposta Novi sustavi odvodnje (biopročišćivač – korištenje za poljoprivredu) Povećanje vrijednosti ulovljene ribe, kroz organizaciju tržišta (organizacije proizvođača), edukaciju ribara, povezivanje i brendiranje proizvoda Rastući interes tržišta za ekološke proizvode i proizvode zasnovane na tradicijskoj baštini Poticajne mjere nacionalne i lokalne razine za cerfitikaciju proizvoda – ISO, HCCP, HALAL, KOŠER.....

projekata i finaciranje razvojnih projekata javnog i gospodarskog sektora – neosjetljivost financijskog sektora Manjkavost zakonske regulative koja bi istinski potakla razvoj i naseljavanje zaobalja i otoka Učestale izmjene zakonske regulative – sporost administracije Prisustvo sive ekonomije u turizmu, ugostiteljstvu i poljoprivredi Nemogućnost pribavljanja financijskih sredstava za izradu projektne dokumentacije za JLS Opasnost od požara zbog zapuštenih poljoprivrednih površina Depopulacija najnerazvijenog dijela LAG područja Financijska i pravna nestabilnost Nepostojanje planova za održivo korištenje prirodnih resursa Divlja gradnja Odbacivanje razvojnih djelovanja u marikulturi i ribarstvu na lokalnoj razini zbog neinformiranosti i neznanja Nereguliranost tržišta Visok udio sive ekonomije Nekontroliran uvoz poljoprivrednih proizvoda i sivo tržište Sukcesija – zapuštanje poljoprivrednih površina Nedostatak potpornih institucija za razvoj poljoprivrede koji uvažavaju komparativne prednosti i karakteristične probleme područja LAG-a Nedostatak potpornih institucija za razvoj gospodarstva na lokalnoj razini Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak kadrova koji znaju raditi s novim tehnologijama Socijalna isključenost ugroženih skupina društva Gubitak identiteta autohtonog stanovništva – doseljavanje i ostanak neautohtonog stanovništva Odumiranje stanovništva – starenje i depopulacija uzrokovana ekonomskim stanjem okruženja

31

3. Razvojna vizija Rezultati SWOT analize koja je proizašla iz analize stanja daju temelje za definiranje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja LAG područja. Vizija razvoja je ideja kako bi se LAG područje trebalo razvijati odnosno kakvo bi trebalo biti stanje toga razvoja na kraju programskog razdoblja. Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG "Laura" želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno onih skupina koje često nisu uključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina u društvu. Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja LAG-a "Laura" i trebaju pomoći da se vizija ostvari. Lokalna razvojna strategija LAG-a "Laura" ima pet strateških ciljeva (uz jedan horizontalni cilj) koji su međusobno povezani i sukladni ciljevima zacrtanim u nacionalnoj strategiji ruralnoga razvoja (2007.-2013.) te ciljevima i prioritetima navedenim u Županijskoj razvojnoj strategiji Zadarske županije. Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko osnovnih elemenata:

• mediteranska klima, • čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština, • kulturno-povijesna i tradicijska baština te vlastite snage i sposobnosti.

Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:

• Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a,

• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja,

• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva i obrtništva,

• Osigurati kvalitetu života stanovnika a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a. Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini.

32

3.1. Razvojna tema i ciljevi Razvojna tema LAG-a: Održivi gospodarski razvoj koji je u sinergiji s bogatim povijesnim kulturnim naslijeđem, te uz očuvanje prirodnog krajobraza i raznolikosti.

Razvojna vizija:

LAG-a "Laura" je privlačno područje uravnoteženog i održivog razvoja, temeljenog na proizvodnji i preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s ciljem

unapređenja gastro, eno i turističke ponude, prepoznatljive kvalitete morskih proizvoda - svježe i prerađene ribe, očuvane kulturne i prirodne baštine, prometno povezana,

infrastrukturalno izgrađeno i opremljeno, visoke kvalitete života i brojnog stanovništva. Definirani razvojni ciljevi su:

• razvoj LAG-a koristeći načela LEADER programa, • unapređenje ruralnog razvoja uspostavljanjem potrebne infrastrukture, • razvoj gospodarstva kao stabilnog, uspješnog i privlačnog područja, • razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i

osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva, • razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i

rad svih stanovnika područja, • razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu, • razvoj i jačanje okruženja koje doprinosi aktivnom životu i radu, • razvoj održivog turizma korištenjem prirodne resursne osnove i kulturno-povijesne

baštine, • očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku, • jačanje suradnje s drugim područjima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj

razini i aktivno uključivanje u nacionalnu i EU mrežu LAG-ova. Slogan LAG-a „Laura“:

“Nova vizija za bolje sutra” Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i društvu u cjelini. Osobito važan dio ove razvojne strategije predstavlja sustav za praćenje i vrednovanje provedbe, za ocjenu razvojnih rezultata i učinaka svakog razvojnog projekta, a time i uspješnosti i učinkovitosti ostvarivanja strategije. Ovaj sustav omogućuje da se strategija kontinuirano preispituje i revidira, kako bi se moglo brzo odgovoriti na promjene u bližem i širem okružju. Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja svih uključenih u razvoj LAG područja "Laura", njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata, nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije i LAG-a "Laura".

33

3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i rezultatima

3.2.1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem

CILJ 1 Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem

P 1.1 P 1.2 Stjecanje vještina i animiranje

stanovništva s LAG područja za izazove glede razvoja ruralnih područja

Povećanje sposobnosti upravljanja ruralnim razvoj

M 1.1.1. Informiranje i edukacija članova i stanovnika LAG-a o LEADER pristupu

M 1.2.1. Podrška dionicima ruralnog razvoja u pripremi projekata, potencijalnim krajnjim korisnicima IPARD programa kroz Mjeru 101, 103, 301 i 302

M 1.2.1. Osposobljavanje JLS, volontera, članova

LAG-a, stanovnika LAG-a i lokalnih organizacija civilnog društva koji se bave ruralnim razvojem

Svrha Cilja Ruralni razvoj ima za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim

područjima, izjednačiti kvalitetu života u ruralnim i urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna područja, povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. No kako bi se spomenuto postiglo, nužno je educirati stavnovništvo o mogućnostima iskorištavanja svih ponuđenih kapaciteta. Jedan od načina, uz kvalitetnu edukaciju, jest i identificiranje stanovnika sa LAG-om. Razvoj se ne može dogoditi preko noći, potrebno je mnogo truda i ulaganja kako bi svi koraci bili usklađeni i pravovremeni. LAG "Laura" posjeduje bogatstvo kapaciteta, što prirodnih, kulturnih te potencijalnih razvojnih. Ključan čimbenik razvoja jesu ljudski resursi. Potrebno je uskladiti i potaknuti sve vidove ljudske djelatnosti utemeljene na lokalnim resursima s ciljem ekonomskog jačanja ruralnih gospodarstava. Naslijeđen i sačuvan tradicijski način života i rada u ovim područjima moguće je transformirati u razvojni resurs, a time je LAG "Laura" bogata.

34

Cilj prioriteta 1.1: Stjecanje vještina i animiranje stanovnika LAG područja za izazove koji su usko vezani uz razvoj LAG-a "Laura". Jedan od načina poticanja na razvoj jest i korištenje sredstava iz fondova EU. Kako bi korištenje sredstava bilo uspješno, potrebno je educirati stanovništvo o pripremi projektne dokumentacije za mjere ruralnog razvoja i projekte koji se financiraju iz IPARD programa. Posljedično, na području LAG-a, dobiti ćemo veliki broj uspješno prijavljenih projekata koji će doprinijeti razvoju.

Ciljane skupine: Poduzetnici, OPG, poljoprivrednici i ribari, tradicijski obrti, zadruge, udruge. Mladi, žene, osobe s invaliditetom. Nezaposleno i neaktivno stanovništvo.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HPK, HOK, agencije i organizacije kojima je djelatnost vezana uz projektne aktivnosti te one koje se bave tržištem rada.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj provedenih edukativnih aktivnosti. Broj prijavljenih projekata. Broj polaznika edukacije i treninga. Broj realiziranih projekata.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Potiče se razvoj LAG-a na način da se iskoriste svi postojeći kapaciteti. Potaknuti će se neaktivno stanovništvo na djelovanje. Što se veći broj stanovnika educira o mogućnostima korištenja projekata, to će biti više realiziranih projekata te samim time više doprinosa razvoju LAG-a "Laura".

Cilj prioriteta 1.2: Osposobljavanje lokalnih organizacija, stanovnika LAG-a, te

organizacija civilnog društva za uspješnije upravljanje te planiranje i provedbu razvojnih projekata. Nakon što se stanovništvo upozna sa projektnom dokumentacijom i pisanjem projektnih prijedloga, potrebno je pripomoći da se projekti dobro isplaniraju, na realnoj osnovi, te uspješno provedu. Samo će se na taj način, potpunom edukacijom, moći pružiti temelji za pokretanje uspješne aktivnosti. Potrebno je dobro isplanirati i pripremiti svaku aktivnost i projekt i tako ispuniti sve pretpostavke za realizaciju projekta i dobivanje sredstava.

Ciljane skupine: Poduzetnici, OPG, poljoprivrednici i ribari, tradicijski obrti, zadruge, udruge. Mladi, žene, osobe s invaliditetom.

Nezaposleno i neaktivno stanovništvo.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HPK, HOK, agencije i organizacije kojima je djelatnost vezana uz projektne aktivnosti te one koje se bave tržištem rada, nadležna ministarstva.

35

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj realiziranih edukacija i treninga. Broj polaznika edukacije i treninga. Broj realiziranih projekata. Broj zaposlenih stanovnika. Problemi koji se rješavaju

postizanjem cilja: Potiče se stanovništvo na djelovanje koje će doprinijeti razvoju njihovih djelatnosti, bilo da se radi o ponudama ili uslugama, te na taj način jačati razvoj cjelokupnog LAG područja.

3.2.2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja

CILJ 2 Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja

P 2.1 P 2.2 Unapređenje trženja i promocije

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture

Pokretanje specifičnih djelatnosti i usluga na LAG području

M 2.1.1. Poticanje promotivnih aktivnosti trženja poljoprivrednih proizvoda i razvoj inovativnih načina prodaje

M 2.2.1. Potpora razvoju starih zanata

M 2.1.2. Uspostava i funkcioniranje proizvođačkih grupa i organizacija

M 2.2.2. Razvijanje servisnih usluga vezanih uz popravak brodova i poljoprivredne mehanizacije

M 2.1.3. Zaštita, certificiranje i brendiranje proizvoda

M 2.2.3. Poticanje korištenja informacijskih i komunikacijskih vještina kroz uporabu tehnologija, transfera znanja i vještina

M 2.1.4. Potpora tradicijskim i gospodarskim manifestacijama te potpora organizacijama koje se time bave

M 2.2.4. Promocija ulaganja u proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

M 2.1.5. Potpora korištenju novih tehnologija

36

Svrha Cilja Gospodarska situacija LAG-a, promatrana kroz stope nezaposlenosti, strukturu stanovništva te razinu dosegnute gospodarske aktivnosti, još uvijek ne ispunjava sve očekivane kapacitete. No, činjenica je da je trend pozitivan, u smislu da se svake godine pojavljuje sve više uspješnih poduzetničkih ideja te da se, povijesno gledajući, gospodarstvo područja razvijalo prilagođavajući se postojećem resursu i tradiciji. Jedna od bitnih prednosti LAG-a "Laura" jest mogućnost povezivanja poljoprivrednih područja i ribarstva sa turističkom ponudom područja. Naime, bogatstvo kapaciteta, koje LAG "Laura" posjeduje, pruža mogućnosti visoke razine razvoja. Stoga je potrebno omogućiti povezivost zainteresiranih dionika kako bi razvoj išao svojim tokom.

Cilj prioriteta 2.1: Namjera je povećanje vrijednosti, prodaje i u osnovi,

prepoznatljivosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture s područja LAG-a "Laura". Kako bi se spomenuto olakšalo, potrebno je organizirati poljoprivredne proizvođače i ribare u proizvođačke grupe odnosno proizvođačke organizacije. Na taj način će se doprinijeti povećanju vrijednosti i prepoznatljivosti poljoprivrednih i ribarskih proizvoda te proizvoda akvakulture, a samim time i ispunjenju propisanih standarda. Promocija tradicijskih i kvalitetnih proizvoda te tradicijskog naslijeđa utjecati će na snažnu izgradnju identiteta LAG-a i poistovjećivanje stanovništva koje živi na tom području sa identitetom. Kako bi se postojeći kapaciteti što više iskoristili, potrebno je povećati korištenje novih tehnologija u poljoprivredi, ribarstvu, akvakulturi te komplementarnim djelatnostima. Opisanim djelovanjem, gospodarski razvoj LAG-a biti će ujednačen, što će pridonijeti njegovoj stabilnosti.

Ciljane skupine: Poljoprivrednici, OPG, ribari. Proizvodno-prerađivačke grupe organizacije. Stanovništvo LAG-a i turistički posjetitelji.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, PSS, HOK, agencije i organizacije kojima je djelatnost vezana uz projektne aktivnosti te one koje se bave razvojem gospodarstva, turističke zajednice i uredi, ugostitelji, OPG, nadležna ministarstva.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj prodajnih mjesta proizvoda s područja LAG-a. Broj osnovanih proizvođačkih grupa i prerađivačkih organizacija.

37

Broj zaštićenih, certificiranih i brandiranih proizvoda te broj poljoprivrednih gospodarstava koja prodaju zaštićene, certificirane i brendirane proizvode. Broj održanih manifestacija; broj sudionika manifestacija;

Broj održanih edukativnih aktivnosti o novim tehnologijama; broj polaznika edukativnih aktivnosti.

Broj poslovnih subjekata koji koriste nove tehnologije.

Broj izgrađenih/organiziranih preradbenih kapaciteta Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Sprječava se stagniranje i eventualna zatvaranja pojedinih poljoprivrednih proizvođača. Pruža se prilika za usklađeno djelovanje, čime se ponuda kvalitetnije osmišljava i nudi.

Cilj prioriteta 2.2: Ako prirodni ekosustavi služe kao resursi stalnog

rasta proizvodnje i potrošnje, a dolazećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti, govorimo o održivom razvoju. Održivost čovjekove proizvodnje i potrošnje uvjetovana je prije svega ekološkom održivošću koja nalaže da čovjekove djelatnosti ne narušavaju prihvatni kapacitet ekosustava u kojem se odvijaju. Uz to, proizvodnja mora biti gospodarski održiva što znači da se kapital koji je čuvao okoliš u najmanju ruku mora vratiti. Proizvodnja mora biti i društveno održiva što znači da proizvodni pothvati ne smiju nepovoljno remetiti društvenu zajednicu. Takvom raščlambom dolazi se i do trenutačno prevladavajuće definicije održivog razvoja: živjeti unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva, udruge, zadruge, tradicijski obrti. Gospodarski subjekti, udruge, proizvođačke grupe i proizvođačke organizacije, LAG-ovi.

Mladi, žene, osobe s invaliditetom, starija populacija. Turistički posjetitelji. Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, PSS, HOK,

agencije i organizacije koje se bave obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću u poslovanju, nadležna ministarstva.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj gospodarskih subjekata koji se bave tradicijskim zanatima i broj aktivnih tradicijskih zanata. Broj novih suvenira. Broj edukativnih aktivnosti i broj polaznika/pravnih i fizičkih. Broj održanih informativnih prezentacija i predavanja o korištenju OIE; broj polaznika informativnih prezentacija i predavanja; broj

38

domaćinstava i gospodarskih subjekata koji koriste OIE. Broj novih korisnika raznih e- usluga.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Razviti komercijalnu proizvodnju tradicijskih suvenira i očuvati tradicijske zanate od zaborava kroz njihovo uključivanje u turističku ponudu. Potaknuti transfer znanja i razviti konkurentnu uslugu među gospodarskim djelatnostima na području LAG-a. Informiranje i osposobljavanje poduzetnika (d.o.o., obrt, OPG) za korištenje informacijskih i komunikacijskih vještina kroz uporabu tehnologija, transfer znanja i vještina kako bi poslovanje dobilo na učinkovitosti. Poticanje izgradnje manjih pogona (do 30 kW) za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi se pridonijelo održivosti razvoja LAG-a.

3.2.3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini LAG područja

CILJ 3 Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini

LAG područja

P 3.1 P 3.2 P 3.3 Razvoj ruralnog turizma Razvoj turističke

infrastrukture Razvoj ljudskih resursa na

području LAG-a M 3.1.1. Razvoj turističke ponude na OPG-u

M 3.2.1. Razvoj tematskih putova M 3.3.1. Razvoj i potpora provedbe programima osposobljavanja u skladu s potrebama gospodarstva

M 3.1.2. Umrežavanje i promocija turističke ponude obale i priobalja

M 3.2.2. Razvoj selektivnih oblika turizma

M 3.3.2. Razvoj civilnog društva

Svrha Cilja Stanovništvo LAG-a "Laura" je kroz povijest, svojim djelovanjem i običajima stvorilo prepoznatljivu kulturnu baštinu koja je važan čimbenik ukupnog razvoja, kako gospodarskog tako i društvenog. Identitet nekog područja ovisi upravo o kulturi, tradiciji i običajima koji se prenose iz generacije u generaciju. Kako bi se doprinijelo razvoju na kvalitetan te održiv način, potrebno je staviti u funkciju potencijale koje neko područje ima. Uz stvaranje različitih oblika selektivnog turizma, koji će potom pridonijeti da se prethodno spomenuto iskoristi na pravilan način, potrebno je pažnju istovremeno usmjeriti postojanju i mogućnostima djelovanja civilnog društva. Razvoj LAG-a "Laura" nije potpun

39

ako je ijedna skupina u društvu marginalizirana. Ljudski resurs jest pokretač razvoja, a kroz Strategiju je nekoliko puta naglašeno kako je pojedinac temelj funkcioniranja i djelovanja LAG-a "Laura". Takvim djelovanjem, pružit će se šansa svima da doprinose razvoju, što će za posljedicu imati održivost i kvalitetu.

Cilj prioriteta 3.1: Razviti agroturizam i uključiti veći broj gospodarstva u

agroturističku ponudu što bi doprinijelo povezivanju postojeće i nove turističke ponude u jedinstveni turistički proizvod, a samim time i povećanju prepoznatljivosti LAG-a "Laura".

Ciljane skupine: Poduzetnici, OPG, poljoprivredna i ribarska gospodarstva, zadruge i udruge. Djelatnici u turizmu i civilno društvo. Stanovništvo LAG-a.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HOK, HGK, tustičke zajednice i uredi, udruge, agencije i organizacije čija se djelatnost vezuje uz turizam te uz civilno društvo, nadležna ministarstva.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj agroturističkih objekata. Broj smještajnih kapaciteta/jedinica. Broj turističkih posjeta i noćenja. Broj poljoprivrednika i ribara koji nude proizvode kroz agtoturističku infrastrukturu.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Doprinosi se stvaranju jedinstvene ponude karakteristične upravo za LAG "Lauru", što će doprinijeti istovremeno i omogućavanju razvoja poljoprivrednim i ribarskim gospodarstvima. Na taj način će se ista osnažiti, stvoriti svoje tržište i promovirati djelovanje, što će imati za posljedicu i porast njihovih pojedinačnih prihoda, a samim time i porast razine razvoja LAG-a.

Cilj prioriteta 3.2: Umrežavanjem postojeće i nove turističke ponude stvara se

jedinstvena turistička ponuda, karakteristična za pojedino područje. Razvijanje selektivnih oblika turizma, od turizma temeljenog na bogatoj prirodnoj, tradicijskoj i kulturnoj-povijesnoj baštini LAG-a "Laura" do aktivnog turizma, doprinijeti će povećanju broja gostiju koji dijele takve interese. Nužno je ponuditi raznovrsnost, a LAG "Laura" je bogata kapacitetima u kojima svaki od gostiju može ponovnim dolaskom otkriti nove čari.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva. Civilno društvo.

Stanovništvo LAG-a. Turistički posjetitelji.

40

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj novih tematskih puteva i staza. Broj turističke ponude, kako općenito, tako i na tematskim putovima i stazama. Broj uređenih turističkih sadržaja. Broj informativnih ploča i ostalih izvora informacija. Broj izdanih brošura i ostalih pisanih materijala o kartama staza i turističkoj ponudi LAG-a.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Omogućava se raznovrsnost ponude, čime se sprječava gubljenje interesa i smanjenje gostiju. Uređivanjem pojedinih, trenutno zapuštenih, šumskih puteva i pretvaranje istih i pješačke, biciklističke i ostale tematske staze, doprinijeti će se, uz turističku ponudu, i očuvanju okoliša i stvaranju sigurnosti.

Cilj prioriteta 3.3: Poboljšanjem razvojnog potencijala područja s aspekta kontinuirane edukacije stanovništva s područja LAG-a, osobito u gospodarskim djelatnostima koje su od izrazitog značaja za razvoj područja LAG-a (turizam, poljoprivreda i ribarstvo) doprinijeti će ukupnoj razini stabilnog razvoja. Nužno je pokretati aktivnosti u novim djelatnostima (izgradnja brodova, pojedini tradicijski zanati) kako bi se stvorio što ujednačeniji razvoj. Nadalje, kako bi i dalje bili značajni pokretači društvenog razvoja, potrebno je poboljšanje razvojnog potencijala organizacija civilnog društva. Civilno društvo ima važnu važnu ulogu u razvoju ljudskih resursa, osobito u područjima koja su vezana uz revitalizaciju kulturno-povijesne baštine, zaštite okoliša, te brige za djecu, stare i nemoćne.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva. Mladi, žene, osobe s invaliditetom, starija populacija. Nezaposlene osobe, neaktivne osobe. Turistički posjetitelji.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo, HZZ, nadležna ministarstva.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj provedenih edukacijskih aktivnosti. Broj polaznika edukacijskih aktivnosti. Broj novozaposlenih. Broj osoba uključenih u aktivnosti civilnog društva.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Sprječava se neusklađeni razvoj pojedinih djelatnosti, s namjerom da se pruži prilika potpunom ispunjavanju svih danih mogućnosti. Kada se stvore kvalitetni uvjeti za isto, doprinijeti će se otvaranju novih radnih mjesta. Kako je napomenuto da su glavni pokretači razvoja ljudi, potrebno je stvoriti uvjete za kvalitetno djelovanje civilnog društva. Održivi razvoj LAG-a može se postići, ako se, uz gospodarski razvoj, jednakom upornošću radi i na uključivanju marginaliziranih skupina društva u aktivni život zajednice.

41

3.2.4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture

CILJ 4 Razvoj komunalne i društvene infrastrukture

P 4.1 P 4.2 Razvoj, obnova i održavanje fizičke infrastrukture na području LAG-a

Razvoj društvene infrastrukture

M 4.1.1. Razvoj sustava vodoopskrbe i revitalizacija javnih cisterni

M 4.2.1. Obnova i razvoj društvene infrastrukture

M 4.1.2. Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

M 4.2.2. Potpora razvoju i provedbi društvenih programa i usluga

M 4.1.3. Poticanje održivog gospodarenja otpadom

M 4.1.4. Izgradnja i održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta te šumskih putova

Svrha Cilja Strategija naglašava da je najvažniji cilj stvaranje ujednačenog

razvoja. Jedan od nužnih uvjeta za spomenuto jest stvaranje kvalitetne i potpuno izgrađene komunalne i društvene infrastrukture. Kultura i prirodna baština pojedinog područja izgubiti će na važnosti ako se ne pruže uvjeti za kvalitetan živos, stanovništvu koje obitava na ovom području. Nakon što se izgradi infrastruktura, potaknut će se investicije, te će se spriječiti depopulacija. Ovakvo djelovanje imat će za rezultat ujednačeni gospodarski razvoj, porast broja stanovnika, čime će LAG "Laura" doprinijeti i razvoju okolnih područja.

Cilj prioriteta 4.1: Daljnji razvoj sustava vodoopskrbe, posebno izoliranih naselja

jedan je od najvažnijih prioriteta područja LAG-a, kako za unapređenje kavalitet života tako i za nesmetano obavljanje gospodarskih aktivnosti. Uz razvoj vodoopskrbe, svakako treba uključiti i revitalizaciju postojećih cisterni koje predstavljaju nedovoljno iskorišteni kapacitet zbog svoje tehničke neispravnosti. Obnovljene cisterne mogu poslužiti i kao dio turističke ponude, stoga je mogućnost njihove iskoristivosti višestruka. Potrebno je smanjiti nekontrolirano izlijevanje otpadnih voda i poboljšanje zaštite tala te nekontrolirano odlaganje otpada kroz smanjenje broja divljih odlagališta otpada, a sve sa ciljem povećanja zaštite okoliša.

42

Povećanje kvalitete prometne povezanosti unutar LAG područja doprinijeti će ujednačavanju razvoja, privlačenju investicija, ali i stvaranju sigurnosti.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a. Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva. Turistički posjetitelji.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, komunalna poduzeća, Hrvatske vode Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj novih i obnovljenih sustava vodoopskrbe. Broj kućanstava i gospodarskih subjekata priključenih na sustave odvodnje. Broj saniranih i zatvorenih nelegalnih odlagališta otpada. Broj obnovljenih/izgrađenih lokalnih i nerazvrstani cesta te šumskih i protupožarnih putova.

Broj cisterni. Broj provedenih edukativnih aktivnosti o važnosti razvrstavanja

otpada i saniranja divljih odlagališta. Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Osiguravaju se osnovni životni uvjeti stanovništvu LAG-a "Laura" i njihovim posjetiteljima - komunalna infrastruktura i gospodarenje otpadom u skladu sa zaštitom okolišta, te stvaranje prometne povezivosti. Na taj se način sprječava stagniranje i izoliranost pojedinih naselja i zaselaka, što zajedno doprinosti ujednačenijem gospodarskom razvoju.

Cilj prioriteta 4.2: Strategija LAG-a "Laura", nekoliko puta naglašava važnost ljudskih

resursa za stvaranje održivog razvoja. Upravo stoga, nužno je povećati kvalitetu zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga. Poboljšanjem kvalitete života lokalnog stanovništva kroz razvoj i provedbu društvenih programa koji će unaprijediti kvalitetu zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga, smanjiti će se daljnja depopulacija i povećati naseljenost LAG-a.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a. Civilno društvo.

Turistički posjetitelji. Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, zdravstvene i socijalne ustanove,

gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj novih i obnovljenih objekata društvene infrastrukture. Broj programa zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga. Broj sudionika uključenih u programe zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga. Broj korisnika zdravstvene skrbi i njege. Broj djece u predškolskom i obrazovnom sustavu.

43

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Smanjuje se depopulacija, te se pozitivnim mjerama utječe na porast stope naseljenosti LAG-a, ali i porast nataliteta. Važno je stvoriti uvjete kako mlade obitelji i mladež općenito ne bi napuštali ovo područje, što će u konačnici biti najbolji pokretač razvoja LAG-a „Laura“.

3.2.5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

CILJ 5 Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

P 5.1 P 5.2 Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanja i

zaštita prirode i okoliša M 5.1.1. Očuvanje i valorizacija kulturno-povijesne baštine

M 5.2.1. Poticanje i promicanje integrirane i ekološke proizvodnje

M 5.2.2. Očuvanje i održivo korištenje prirodnih

dobara kroz druge sektore

Svrha Cilja Nekoliko puta je kroz Strategiju naglašena važnost kulturno-

povijesne te prirodne baštine, koja oblikuje identitet pojedinog područja. Da bi se identitet LAG-a "Laura" dodatno učvrstio i postao prepoznatljiv, potrebno je valorizirati baštinu kako bi se spriječila njezina devastacija. S jedne strane, takvo djelovanje je način zahvale prošlim naraštajima koji su oblikovali i stvorili ovo čime se LAG "Laura" trenutno diči. Svaka generacija je dala svoj obol, i u svojoj unikatnosti, težnja je LAG-a, da se taj doprinos identitetu zadrži. Razvoj će se poticati, doći će do primjene novih tehnologija, ovisno o putevima modernizacije, no ono što je stalno je upravo identitet, kojega je stvorio najvažniji čimbenik razvoja – pojedinac.

Cilj prioriteta 5.1: Održivo korištenje kulturno-povijesne baštine kojom je područje

LAG-a "Laura" veoma bogato. Potrebno je valorizirati kulturnu baštinu kako bi se spriječila daljnja devastacija, te sačuvalo za buduće naraštaje.

Ciljane skupine: Stanovništvo LAG-a. Civilno društvo. Turistički posjetitelji.

Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, kulturne ustanove i institucije, obrazovne i znanstvene institucije, organizacija civilnog društva, gospodarski subjekti.

44

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj planova i programa o kulturnoj baštini. Broj stručnih radova, podloga i izrađenih smjernica očuvanja i revitalizacije kulturno – povijesne baštine. Izrađena i nadopunjavana baza podataka o kulturno-povijesnoj baštini. Broj valoriziranih objekata kulturne baštine.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Sprječava se devastacija bogate kulturne baštine LAG-a, čime se stvara nenarušeni identitet LAG-a.

Cilj prioriteta 5.2: Kako bi se očuvala prirodna baština i okoliš, potrebno je potaknuti

prelazak poljoprivrednih gospodarstava na ekološku i integriranu proizvodnju. Ugraditi mjere zaštite i održivoga korištenja prirodnih dobara odnosno biološke i krajobrazne raznolikosti u sve sektore koji njima gospodare ili na njih djeluju, kako bi gospodarski razvoj išao u skladu sa očuvanjem prirodne baštine.

Ciljane skupine: Poduzetnici, poljoprivredna i ribarska gospodarstva. Civilno društvo.

Stanovništvo LAG-a. Turistički posjetitelji. Nositelji aktivnosti: LAG, JLS, Zadarska županija, HGK-ZŽ, HOK, PSS, nadležna

ministarstva, agencije, ustanove i organizacije koje se bave zaštitom prirode, civilno društvo.

Indikatori uspješnosti/očekivani rezultati:

Broj edukativnih aktivnosti o ekološkoj i integriranoj proizvodnji. Broj prijavljenih i provedenih pilot projekata u koje su ugrađene mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Broj polaznika edukativnih aktivnosti o ekološkoj i integriranoj proizvodnji. Broj poljoprivrednih proizvođača i ribara koji proizvode na tradicionalna ili ekološki način. Broj obnovljenih suhozida i starih bunara.

Problemi koji se rješavaju postizanjem cilja:

Doprinosti se kvalitetnijoj zaštiti prirodne baštine, te nadgledanju iskorištavanja prirodne i krajobrazne raznolikosti u različite svrhe. Time gospodarski razvoj ne ide na uštrb prirodne baštine, što doprinosti održivosti razvoja.

3.3. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima tri prioritetna cilja: jačanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske

45

osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (4. Os LEADER). Označavanje, odnosno, usklađenost s prioritetima (osima) nadređenih strateških dokumenata usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i provedbu aktivnosti, a oni su postavljeni široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura određuje usklađenost dugoročnih strateških ciljeva LRS-a s izvorima financiranja aktivnosti koje doprinose njihovu ostvarenju. Tabela 12 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH 2007-2013.

Prioriteti ruralnog razvoja IPARD 2007-2013

Razvojni ciljevi i prioriteti LRS P1 P2/

LEDAER P3

1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem

1.1. Stjecanje vještina i animiranje stanovništva s LAG područja za izazove glede razvoja ruralnih područja

1.2. Povećanje sposobnosti upravljanja ruralnim razvojem

2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja

2.1. Unapređenje trženja i promocije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, proizvoda ribarstva i akvakulture

2.2. Pokretanje specifičnih djelatnosti i usluga na LAG području

3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini LAG područja

3.1. Razvoj ruralnog turizma

3.2. Razvoj turističke infrastrukture

3.3. Razvoj ljudskih resursa na području LAG-a

4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture

4.1. Razvoj, obnova i održavanje fizičke infrastrukture na području LAG-a

4.2. Razvoj društvene infrastrukture

5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

5.1. Očuvanje i zaštita kulturnog naslijeđa

46

5.2. Održiva uporaba prirodnih resursa, očuvanja i zaštita prirode i okoliša

4. Strategija izrade i provedbe Strategije

4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije Prve inicijative za osnivanjem LAG-a "Laura" započete su početkom 2008. godine u okviru PHARE 2005 projekta „Izgradnja institucionalnih kapaciteta i podrška provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj“ kojim je predviđena potpora uvođenju EU Leader pristupa u Hrvatsku kao pilot projekta. Temeljem naznačenog projekta održana su brojna predavanja, radionice, sastanci, te je organizirano i studijsko putovanje u Grčku za članove LAG-a. LAG "Laura" se službeno osnovao kao udruga na osnivačkoj skupštini održanoj 27.05.2009. godine u Biogradu na Moru. Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija na obali i jadranski otoci koji ga okružuju, te Ravni Kotari i Bukovica u zaleđu. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke područja. Predivna obala, ugodna klima i čisto more čine osnovu za kvalitetan život. Ove osobitosti su mamac za veliki broj turista iz zemlje i inozemstva. Gospodarstvo također čine prijevoz (posebno morski prijevoz), marikultura, ribarstvo, zanati i usluge te posebno u unutrašnjosti na području Ravnih kotara poljoprivreda. Proizvodnja različite hrane i srodnih gospodarskih aktivnosti čine značajan doprinos prihodu i životu stanovništva LAG-a. Uz more i otoke, šire prirodno okruženje ima izvanredne osobine i to područje se nalazi u neposrednoj blizini dva nacionalna parka i tri parka prirode. Primjenom ključnih elemenata održivog razvoja, Lokalna akcijska grupa (LAG) "Laura" pristupila je izradi druge lokalne razvojne strategije te utvrdila razdoblje za njezinu provedbu (2012. – 2013. godine). Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a "Laura" zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela

• primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije,

• plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva, • postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti, • utjecaj provedbe strategije na okoliš, • održivost strategije bez sredstava javne pomoći, • plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije, • praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i

indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata, • LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina

društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.

• Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske

47

resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a "Laura". Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.

Aktivnosti 2008.-2013.g. 22.01.2008. Radionica / pripremni sastanak 04.03.2008. Radionica / potpisivanje sporazuma 27.03.2008. Radni sastanak / rad na strategiji i statutu 29.04.2008. Radni sastanak / rad na strategiji i statutu 13.05.2008. Radni sastanak / rad na strategiji i statutu 28.05.2008. Radni sastanak / rad na strategiji i statutu 12-14.06.2008. Izrada SWOT analize 04-07.07.2008. Usvajanje nacrta LRS 04-05.09.2008. Rad na nacrtu LRS 28.11.2008. Završni trening 12-14.01.2009. Saziv skupštine / završni pregled LRS 24.04.2009. Usvajanje LRS i statuta 16.05.2009. Registracija LAG-a 15.09.2009. 1. Sastanak Upravnog odbora 23.10.2009 2. Sastanak Upravnog odbora 05.01.2010. 3. Sastanak Upravnog odbora 04.03.2010. 4. Sastanak Upravnog odbora 08.06.2010. 5. Sastanak Upravnog odbora 30.06.2010. Redovna sjednica Skupštine (2010) 30.11.2010. 6. Sastanak Upravnog odbora 13.01.2011. 7. Sastanak Upravnog odbora 02.02.2011. Redovna sjednica Skupštine (2011) 20.05.2011. (Do)registracija LAG-a, izmijene u Registru 12.09.2011. 8. Sastanak Upravnog odbora 22.07.2012. Redovna sjednica Skupštine (2012) 16.11.2012. (Do)registracija LAG-a, izmijene u Registru 28.07.2012. 9. Sastanak Upravnog odbora veljača 2012. – siječanj 2013. Zapošljavanje 2 djelatnika; rad prema LEADER načelima u

skladu sa LRS; opremljen ured; izrađena web stranica, brošura; pripremljeni i provedeni projekti - vlastiti i za stanovnike sa područja LAG-a Laure

siječanj-ožujak 2012. Redefiniranje područja LAG-a, revizija članstva 05.04.2012 Prikupljanje i obrada podataka 10.05.2012. Radni sastanak / prezentacija podataka / izrada SWOT analize 30.05.2012. Radni sastanak / prezentacija dobre prakse / izrada SWOT analize lipanj-listopad 2012. Izrada radne verzije LRS 14.11.2012 Komentiranje i revizija LRS (putem e-maila i tel) 14.11.2012 Prikupljanje projektnih ideja za LRS (putem e-maila i tel) 20.01.2013. Izrada konačne verzije LRS

48

30.01.2013. Usvajanje LRS

Analiza stanja temelji se kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Za izradu strategije posebno su bili izrađeni upitnici. Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni, stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u ukupnom broju stanovnika prema županijama, gradovima, općinama i naseljima. Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz 2009.godine kao i nadopuna podataka iz 2012. godine koja se odnosi na broj OPG-eva. Nedostatak točnih i pouzdanih podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no omogućava pregled trendova u pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području LAG-a "Laura" korišteni su statistički pokazatelji HGK ZŽ i Hrvatske obrtničke komore Zadarske županije Lokalna akcijska grupa predstavlja lokalnu strategiju održivog ruralnog razvoja svog područja JLS na usvajanje pred gradskim/općinskim vijećima. Provedba strategije započinje nakon usvajanja na vijećima, formiraju se provedbene skupine u roku od tri do šest mjeseci, izrađuje se detaljni plan aktivnosti za jednogodišnje razdoblje, utvrđuju se i pronalaze izvori financiranja. Uspostavlja se tijelo za monitoring (nadzor) provedbe u roku od šest mjeseci od usvajanja LRS. Osniva se radna skupina za pripremu projektnih prijedloga koja ima zadatak pratiti natječaje donatora, tražiti partnerstva, te izvore financiranja. Jednom godišnje Plan se ažurira, mijenja ili dopunjava sukladno potrebama područja. Sjedište i ured LAG-a "Laura" je na adresi Šetalište kneza Branimira 2, 23 210 Biograd na Moru. Udruga LAG "Laura", registrirana je pri Uredu državne uprave u Zadarskojj županiji 27. svibnja 2009. Skupština LAG-a "Laura" u osnivačkom sastavu imala je 24 člana, od kojih po 1 predstavnik iz 9 JLS iz Gradova Biograd na Moru i Benkovac, te Općina: Lišane Ostrovičke, Pašman, Pakoštane, Polača, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Tkon, te 5 iz javnog sektora što je ukupno 14 predstavnika (58,33%). Predstavnika privatnog društva bilo je 6, dok je predstavnika civilnog društva bilo 4 (41,66% civilno-privatnog sektora). U trenutnom sastavu Skupština LAG-a "Laura" ima 34 članova s područja 13 JLS - Gradovi Biograd na Moru i Benkovac, te Općine: Lišane Ostrovičke, Pašman, Pakoštane, Polača, Stankovci, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Bibinje, Sukošan i Galovac., od kojih JLS ima po jednog predstavnika i jedan predstavnik javnog sektora, što ukupno čini 14 (41,18%), 7 predstavnika civilnog sektora, te 13 predstavnika privatnog sektora (58,82% civilno-privatni sektor). Također, u skupštini se nalaze 4 žene (11,76%), te 1 predstavnik osjetljivih skupina društva (predstavnici roditelja djece sa poteškoćama u razvoju). Izvršna tijela LAG-a, sukladno Statutu LAG Laure, čine: Predsjednik, Tajnik, Nadzorni odbor te Upravni odbor koji čini 7 članova. Članovi upravljačko tijela su 7 članova Upravnog odbora, od kojih je jedan i predsjednik LAG-a po funkciji mlađi od 29 godina. Od 7 članova upravljačkog tijela, 4 su predstavnici gospodarskog i civilnog sektora (57%), 3 su predstavnici JLS-a (43%), od toga 3 žene (43%) i jedna osoba mlađa od 29 godina.

49

4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospsobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve. Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a “Laura”. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo. LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao zavidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbe, društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije. Primjena načela "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina LAG je u samom postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa ospobljavanja za uključivanje u tržište rada. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj

50

gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih je oblikovalo. Provedbeno tijelo LAG-a, kao i svi njegovi članovi, pred sobom imaju složen zadatak koji obuhvaća razvoj projekata koji uvažavaju potrebe i imaju utjecaj na cjelokupno područje LAG-a, brinu se za odabir, razradu i kandidiranje projektnih ideja/aplikacija koji doprinose ostvarenju strategije i njezinih ciljeva; jačaju kapacitet lokalnih zajednica za sudjelovanje u provedbi strategije, jačaju društveni kapital i kreiraju identitet područja; brinu se za aktivno uključivanje marginaliziranih i ugroženih društvenih u provedbu strategije. Cijeli postupan izrade Strategije, kao i sama uspostava LAG-a “Laura” pokazao je veliku demokratičnost i želju za zajedništvom što većeg kruga različitih razvojnih dionika.

4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva Tabela 13 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Prioritetne programske

Vrijeme provedbe 2013-2014

Aktivnosti 2013 2014 I II III IV I II III IV Strateški programski cilj 1

A 1.1.1. A 1.1.2.

A 1.2.1. Strateški programski cilj 2 A 2.1.1.

A 2.1.2. A 2.1.3. A 2.1.4. A 2.2.1. A 2.2.2. A 2.2.3. A 2.2.4

Strateški programski cilj 3 A 3.1.1. A 3.1.2. A 3.2.1. A 3.2.2. A 3.3.1.

51

A 3.3.2. Strateški programski cilj 4

4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.2.1.

4.2.2. Strateški programski cilj 5 5.1.1. 5.2.1. 5.2.2.

Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog razdoblja implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici prikazani su indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 2014-2020. Realizacija planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupni javnosti i putem web stranice LAG-a „Laura“ (www.lag-laura.hr). Tijekom cijelog procesa implementacije provoditi će se i proces praćenja i vrednovanja provedbe, što će omogućiti korekciju mjera u slučaju većih odstupanja i kvalitetnu pripremu revizije ove strategije za naredno proračunsko razdoblje. Detaljni operativni plan s financijskim planom za 2013. nalazi se u Dodatku 2.

4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima LRS je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog područja. Strategija je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i rasprave, pri čemu su svi ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe, a nadalje u konzultacijama s cijelim inicijativnim odborom LAG-a koji, nakon formalnog osnivanja, predstavlja skupštinu LAG-a. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012.-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014.-2020. LRS, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna sektora razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat pomoću kojeg Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i postiže ukupan razvoj područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom razvoju područja, čime se, sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije. Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti, stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i održivu strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu implementaciju. Različitost stavova, mišljenja i pristupa rješavanju problema lokalnog

52

razvoja, koji uključuje različite organizacije, institucije i pojedince u području LAG-a, a koji su postigli kosenzus oko zajedničkih razvojnih smjernica područja, omogućilo je usvajanje načela održivog integriranog ruralnog razvoja i upravljanja njime. Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa, te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i pružatelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, putem programa stjecanja znanja i vještina imati će dugoročan utjecaj na održivost strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu načela održivosti i integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa. Jačanje ljudskih resursa, implementacijom aktivnosti lokalne razvojne strategije, pridonijeti će održivosti jedinica lokalne samouprave, te im omogućiti povećanje financijskih sredstava kojima će raspolagati, te poboljšanje upravljanja javnim proračunskim sredstvima na učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog razvoja svojih lokalnih zajednica. Također, jačanje ljudskih resursa u civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja znanja i vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije. Konačno, jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva cjelokupnog područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time, omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva. Osposobljavanje članova LAG-a, stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također će pridonijeti održivosti strategije, budući da će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite natječaje, osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je napomenuti kako članovi LAG-a već imaju dugogodišnje iskustvo u provedbi CARDS, PHARE i IPA projekata, kao i projekata financiranih sredstvima UNDP-a, USAID-a, Svjetske banke i EIB-a, što razvidno dokazuje njegovu sposobnost upravljanja javnim sredstvima. No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a. Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati socijalni kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih zajednica, tako i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i evaluacije implementacije strategije, te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama provedbe, osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije.

4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS, kako u razvoj gospodarstva tako i u razvoj komunalne infrastrukture. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačena je kao najviše rangiran prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne resursne osnove, što je i detaljno prikazano u osnovnoj SWOT analizi. Temeljem toga, sve gospodarske aktivnosti moraju se provoditi sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, te su dužne pribaviti studiju ili elaborat utjecaja na okoliš od ovlaštenih konzultantskih tvrtki. Predložene aktivnosti po definiranim ciljevima neće imati negativog utjecaja na okoliš, već vode smanjivanju istog.

53

4.6. Izvori fnanciranje i održivost strategije bez sredstava javne pomoći5

Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS biti će prikupljena članarinom predstavnika svih sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja, te za sredstva namijenjena provedbi programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Zadarska županija ima predviđena sredstva za poticanje razvoja poljoprivrede, obrta, mikro i malog gospodarstva, selektivnih oblika turizma, kao i uvođenja obnovljivih izvora energije. LAG će organizirano pristupiti poticajnim sredstvima županijske razine za potrebe svojih stanovnika i gospodarstvenika, ali pružati potporu privatnom sektoru, organizacijama i institucijama, sa svog područja, za apliciranje na poticajna razvojna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora financiranja. LAG će poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim dionicima područja LAG-a. Tijekom prvog dijela provedbenog razdoblja LRS, LAG će postati relevantan razvojni dionik sposoban pružati potporu i logistiku potrebnu za provedbu objedinjenih poticajnih sredstava različitih izvora i nositelja. Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provodit će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS. Program rada temeljit će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih pri izradi LRS za razdoblje 2012-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će dva puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a, ili interaktivne web stranice LAG-a. Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih JLS dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe i trenutačne mogućnosti naznačenog područja "Partnerski odnos" koji je nastao između partnera, osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012.-2013., te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020. Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012-2013. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014.-2020. U kontekstu financijske održivosti LAG-a "Laura" kao operativnog tijela odgovornog za provedbu lokalne razvojne strategije, LAG "Laura" financirat će se iz vlastitih izvora članarinom svojih članova, no to je tek mali dio sredstava potreban za realizaciju strategije. S obzirom da LAG "Laura", u odnosu na druge Udruge, ima poslovnu povijest, zaposlenici 5 Javna pomoć u smislu IPARD programa.

54

LAG-a su se od svog osnivanja pa do danas osposobili za izradu projektnih prijedloga s ciljem povlačenja sredstava i upravljanje projektima financiranim iz domaćih i međunarodnih izvora, za poduzetnike ali i za JLS s područja LAG-a. Zaposlenici su pripremili i proveli velik broj projekata. Neki od projekta LAG "Laura":

• "Joint venture for a better life", Europa za građane, u ulozi nositelja LAG "Laura" • "Small local communities for protection Nature", Comenius regio partners, u ulozi

partnera • "Click on action", Mladi na djelu, u ulozi partnera • "Summer Street Party", Mladi na djelu, u ulozi partnera • "Uredimo zajedno", Nacionalna zaklada, u ulozi nositelja • "Opremanje ureda Lag-a", Zadarska županija, u ulozi nositelja • "Sajam mediteranskih proizvoda", Ministarstvo poljoprivrede, u ulozi nositelja • sufinanciranje "Joint venture for a better life", Ured za Udruge, u ulozi nositelja

Isto tako, Grad Biograd na moru je domaćin LAG-a "Laura", na način da Udruga besplatno koristi poslovne prostore i svu drugu poslovnu infrastrukturu, kako bi se osigurao nesmetani rad LAG-a. U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i sajmove s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga, te i tim putem stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije, tako da će održivost strategije biti osigurana.

4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 Tabela 14 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013. – 2014., kn

2013. 2014. 2013. 2014.

101 – »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice«

2 1 2.000.000,00 200.000,00

103 – »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«

2 1 7.770.000,00 555.000,00

301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« 8 4 41.000.000,00 19.000.000,00

302 – »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« 1 1 150.000,00 150.000,00

UKUPNO 13 7 50.920.000,00 19.905.000,00

55

4.8 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Laura obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata. Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a. Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG je:

• uspostavio bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja provedbe aktivnosti,

• pripremio i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno, narativnih i financijskih), te

• proveo sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante evaluacija).

Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te identificirale sve potecijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva. Redovito praćenje će se provoditi putem:

• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja ciljeva, temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,

• pripremu i donošenje redovitog kvartalnog izvješća o radu i provedbi strategije, temeljem godišnjeg operativnog plana implementacije strategije,

• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.

Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na godišnjoj razini u svrhu ocjene:

• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti; • napretka u ispunjavanju ciljeva; • prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu

praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a; • primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti

LAG-a; • rada upravnih i operativnih tijela LAG-a, na provedbi strategije (procedure,

usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.) Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen Predsjednik, stručni voditelj te Upravni odbor udruge. Strategiju provode članovi udruge. UO ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu procedura za odabir projektnih prijedloga koje će se financirati u okviru provedbe LRS te davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa.

56

4.8.1. Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS Praćenje i ocjenjivanje rada i utjecaj projekata na postizanje ciljeva LRS je jedan od preduvjeta za pravovremeno djelovanje (promjene) i uspjeh strategije u programskom razdoblju. Dopune, izmjene i nadzor nad provedbom LRS provodi UO LAG-a (sukladno izvješćima ureda, konzultacijama s članovima i lokalnim dionicima i JLS), te Skupština na godišnjoj razini. Nadzorni odbor LAG-a nadležan je za kontrolu i izmjene financijske provedbe i planiranja LRS. Kriteriji i indikatori za monitoring i evaluaciju ukupne LRS, odnosno, njezina utjecaja na ukupan razvoj područja LAG-a, su:

• Realizacija ciljeva i prioriteta LRS te projekata iz Baze projektnih ideja i projekata za koje je izdano Pismo potpore (postizanje materijalnih ciljeva)

• Vrijeme provedbe (da li su aktivnosti provedene u predviđenim rokovima) • Financijski plan (postizanje financijskih ciljeva, odn. financijskog plana, za planirano

razdoblje) • Broj novozaposlenih na području LAG-a, procjena minimalno 10 nakon provedbe

LRS Sadržaj, ciljeve i vrijeme provedbe LRS provodi se putem programiranja i praćenja operativnog plana, koji je sastavni dio ove LRS. Svi pokazatelji su mjerljivi u programskom razdoblju trajanja strategije. Provedba ukupne LRS pratiti će se i ocjenjivati sukladno indikatorima svakog cilja, te kumulativnim kriterijima provedbe i kvantitativnim pokazateljima koji su usko povezani s osima IPARD programa.

Razina Najvažniji kriteriji provedbe LRS Razina projekata LAG-a • Međusektorska suradnja i razmjena znanja i

iskustava između članova LAG-a • Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i

regionalni razvoj LAG • Identitet i prepoznatljivost

• Međusektorska suradnja i razmjena znanja i iskustava između članova LAG-a

• Jačanje članstva • Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a

LAG područje • Identitet i prepoznatljivost • Lokalna i regionalna međusektorska suradnja • Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...) • Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i sl.)

Nacionalna i međunarodna razina • Identitet i prepoznatljivost LAG-a • Međuregionalno i prekogranično partnerstvo • Indirektni učinci provedbe LRS (nove

inicijative, nove integracije, inovacije...) • Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih

prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja, nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni

57

prioriteti i sl.)

Razina Kvantitativni pokazatelji (indikatori) Razina projekata LAG-a • Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o

vrsti projekata, novo zapošljavanje, uključenost ranjivih skupina, broj partnera i dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator

Razina LAG – LRS • Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva

Nacionalna i međunarodna razina • Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini koji se dostavljaju tijelu nadležnom za provedbu IPARD programa i dr. međunarodnih programa čije projekte provodi LAG i njegovi dionici

IPARD - Mjera 202 Nacionalni indikatori provedbe LEADER

programa Mjera 202 • Odobren LAG Podmjera 1: Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija

• Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu (od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet 3)

• Ukupan broj stvorenih radnih mjesta • Broj usavršavanja za članove LAG-a • Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a • Broj informativnih i promotivnih aktivnosti

LAG-a • Broj sudionika na informativnim i

promotivnim aktivnostima • Broj studija za područje LAG-a • Broj projekata za koje je LAG izdao pisma

preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma preporuke za svaki pojedini projekt

Podmjera 2: Provedba lokalnih strategija razvoja Podmjera 3: Projekti suradnje

IPARD program (općenito) – poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima

• Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u standardu kupovne moći (SKM),%

• Proizvodnost rasta – promjena u brutto dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog radnog vremena (BDV/FTE), %

4.9. Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke Za uspješnu provedbu lokalne razvojne strategije neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Cilj i svrha uspostave ovakve baze jest učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe lokalne strategije razvoja LAG-a "Laura".

58

Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javno-pravne, privatne i civilne organizacije. Baza je na jednom mjestu objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2012-2013, te predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje 2014-2020. Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG će kreirati jedinstven obrazac putem kojeg se prikupljaju osnovni podaci o projektim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkih medija ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju biti usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacijske strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Projektne ideje moraju biti usklađene s Lokalnom strategijom razvoja, što je istovremeno odličan put ka implementaciji komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem strategije i strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Nakon prikupljanja projektnih ideja, mora se provesti njihova detaljna analiza prema strateškim ciljevima, prioritetima i aktivnostima planiranim strategijom, te provesti dubinska ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za realizaciju. Istima se treba odrediti sadržaj, visina financijskih sredstava, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji koji će ocijenit koliko su određene ideje prioritetne za razvoj područja LAG-a i implementaciju strategije. Prema nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u realizaciji projektnih ideja, ili sam započinje s njihovom realizacijom, u partnerstvu s drugim razvojnim dionicima. U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja mora stalno ažurirati od strane UO-a i to minimalno na polugodišnjoj razini. U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa o nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog projekta u ured LAG-a "Laura". Nakon što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici LAG-a), izdaje se potvrda zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije usklađenosti s LRS od strane evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluacijsku komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član Evaluacijske komisije ne može biti i podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa. Nakon provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Evaluacijska komisija dostavlja Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore. Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u dva originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni odbor LAG-a, mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku od 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za izdavanjem Pisma potpore. Evaluacija projektnih prijedloga LAG-a „Laura“ provodit će se na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima će se utvrditi sadržaj, visina potrebnih ulaganja, mogućnost financiranja, razina pripremljenosti, osigurani kapaciteti za kvalitetnu provedbu, održivost projekta, učinak na okoliš i drugi pokazatelji koji će pokazati koliko su određene ideje prioritetne za razvoj područja i implementaciju strategije, te će se na temelju istih dodijeliti i pripadajući broj

59

bodova. Projektne ideje koje niti u najmanjoj mjeri ne doprinose ostvarenju mjera i ciljeva definiranih strategijom biti će eliminirane i one neće biti podvrgnute postupku ocjenjivanja. Da bi predložene projektne ideje ušle u postupak rangiranja i izbora za akcijski plan provedbe Lokalne strategije razvoja one trebaju:

• biti iz područja koja se mogu financirati iz pretpristupnih programa, a kasnije strukturnih fondova EU,

• imati izravan i konkretan doprinos razvoju ruralnog područja, • biti obuhvaćeni ciljevima i mjerama Lokalne strategije razvoja LAG-a.

Postupak ocjenjivanja projektnih ideja provoditi će Upravni odbor LAG-a. Svi članovi Upravnog odbora moraju biti dobro upoznati s metodologijom postupka ocjenjivanja projektnih ideja, a sve zaprimljene projektne ideje ocjenjuju se prema utvrđenim kriterijima ocjenjivanja (Dodatak 3). Jasno utvrđeni kriteriji evaluacije projekata spriječit će moguće sukobe interesa prilikom ocjene i odabira projekata. Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2013. ili početkom 2014. godine, kako bi se LRS mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020.

5. Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima Tabela 15 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima

Strateški (programski) Ciljevi Ciljevi

ciljevi i prioriteti LRS

SRR RH ŽRS ZŽ

1. Priprema LAG područja za provedbu LEADER programa i upravljanje ruralnim razvojem

SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

OSC 1 Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima

2. Povećanje konkurentnosti strateških gospodarskih grana LAG područja

SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja

OSC 1 Uspostava učinkovitog sustava upravljanja potencijalima i resursima OSC 2 Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva

3. Razvoj održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini LAG područja

SC 1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora SC 2 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

OSC 2 Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva OSC 3 Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine

4. Razvoj komunalne i društvene infrastrukture

SC 3 Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

OSC 2 Razvoj konkurentnog poduzetništva, turizma, poljoprivrede i ribarstva OSC 4 Unaprijeđenje zaštite okoliša i kvalitete života

60

5. Očuvanje i zaštita okoliša, krajobraza te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa

SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

OSC 3 Prepoznatljivost i očuvanje kulturne i prirodne baštine OSC 4 Unaprijeđenje zaštite okoliša i kvalitete života

6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000

Slika 2 Karta LAG-a "Laura"

61

7. Dodaci 7.1. Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja Tabela 16 Naselja u JLS i TUG područja JLS/LAG Br. Naselje Broj

stanovnika 2011.

TUG Površina naselja km²

(NN 44/11)

TUG kategorija

Matični broj KO

Benkovac 41 naselje 11026 516,19 1 Benkovac 2.866 III. 300373 3,58km² 2 Benkovačko

Selo 789 6,44km²

3 Bjelina 92 III. 300381 26,06km² 4 Brgud 13 III. 300390 24,06km² 5 Bruška 113 III. 300403 13,81km² 6 Buković 526 III. 300411 17,90km² 7 Bulić 147 11,33km² 8 Dobra Voda 113 3,87km² 9 Donje

Biljane 102 III. 300454 18,51km²

10 Donje Ceranje 22

6,17km²

11 Donji Karin 174 18,72km² 12 Donji Kašić 63 8,41km² 13 Donji Lepuri 174 12,02km² 14 Gornje

Biljane 170 III. 300489 17,82km²

15 Gornje Ceranje 62

4,98km²

16 Islam Grčki 150 III. 300497 13,81km² 17 Kolarina 39 III. 300527 12,89km² 18 Korlat 353 III. 300535 20,20km² 19 Kožlovac 20 12,23km²

20 Kula Atlagić 184 III. 300543 18,79km² 21 Lisičić 263 III. 300560 8,76km² 22 Lišane

Tinjske 97 5,71km²

23 Medviđa 140 III. 319104 42,32km² 24 Miranje 303 8,77km² 25 Nadin 406 III. 300586 12,35km² 26 Perušić

Benkovački 153 III.

300616 8,25km²

27 Perušić Donji 123 3,5km²

62

28 Podgrađe 87 III. 332224 4,62km² 29 Podlug 177 4,80km² 30 Popovići 210 III. 300632 24,65km² 31 Pristeg 316 III. 300659 21,14km² 32 Prović 93 7,40km² 33 Radošinovci 238 III. 300667 19,09km² 34 Raštević 468 III. 300675 15,58km² 35 Rodaljice 67 6,95km² 36 Smilčić 248 III. 300683 8,19km² 37 Šopot 281 III. 300705 6,61km² 38 Tinj 530 III. 300713 7,95km² 39 Vukšić 513 III. 300730 15,57km² 40 Zagrad 85 9,87km² 41 Zapužane 56 6,01km² Biograd na Moru

1 naselje 5.569

30km²

1 Biograd na Moru 5.569

III. 300756 30km²

Bibinje 1 naselje 3.985 12,89km² 1

Bibinje 3.985 III. 334570 12,89km²

Galovac 1 naselje 1.234 9,44km² 1 Galovac 1.234 III. 334677 9,44km² Lišane Ostrovičke 3 naselja 698 49,92km² 1 Dobropoljci 29 III. 300438 19,23km² 2 Lišane

Ostrovičke 583

19,26km²

3 Ostrovica 86

III. 300578

10,94km²

Pakoštane 4 naselja 4.123 143,03km² 1 Drage 893 6,5km² 2 Pakoštane 2.191 7,29km² 3 Vrana 790 65,6km² 4 Vrgada 249 II. 300888 3,03km² Pašman 7 naselja 2.082 48,73km² 1 Banj 193 II. 300748 4,54km² 2 Dobropoljana 279 II. 300764 5,99km² 3 Kraj 281 7,49km² 4 Mrljane 249 II. 300799 4,71km ² 5 Neviđane 376 II. 300802 8,52km ² 6

Pašman 392 II. 300837 12,05km²

7 Ždrelac 312 II. 300896 5,43km ² Polača 4 naselja 1.468 30,64km²

63

1 Donja Jagodnja 113

III. 300446 8,38km²

2 Gornja Jagodnja 85

III. 300462 8,94km²

3 Kakma 213 2,90km² 4 Polača 1.057 III. 300624 10,42km² Stankovci 7 naselja 2.003 68,21km² 1 Banjevci 447 18,54km² 2 Bila Vlaka 164 7,37km² 3 Budak 402 11,4km² 4 Crljenik 130 3,7km² 5 Morpolača 49 6,08km² 6 Stankovci 688 III. 300691 11,5km² 7 Velim 123 III. 300721 9,9km² Sukošan 4 naselja 4.583 53,16km² 1 Debeljak 919 18,80km² 2 Glavica 185

15,22km² 3 Gorica 671 III. 334685 4 Sukošan 2.808 III. 300454 19,14 km² Sveti Filip i Jakov 6 naselja 4.606 47,29km² 1 Donje

Raštane 499 4,87km²

2 Gornje Raštane 456

6,66km²

3 Sikovo 374 12,69km² 4 Sveti Filip i

Jakov 1.667 10,97km²

5 Sveti Petar na Moru 403

7,77km²

6 Turanj 1.207 III. 300861 4,33km² Škabrnja 2 naselja 1.776 22,93km² 1 Prkos 363 7,8km² 2 Škabrnja 1.413 III. 335096 14,6km² Tkon 1 naselje 763 14,30km² 1 Tkon 763 II. 300853 14,30km²

Reference: Popis stanovništva 2011, DZS Republika Hrvatska, 2011, Geoportal.dgu.hr 7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu Tabela 17 Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu

64

Aktivnosti Vrijeme provedbe – 2013

I II III IV Financiranje / Izvori Članarine (63.300,00) Grad Biograd na Moru (230.000,00) Zadarska županija (20.000,00) Državna potpora (Ministarstva...) (30.000,00) Ostalo (Zaklade, sponzori...) (30.000,00) Mjera 202 – LEADER (450.000,00 HRK)

Unapređenje rada ureda LAG-a Dodatno opremanje ureda 1.1.1. 1.1.1. Dorada web stranice 1.1.1. Dorada i tisak novih promotivnih materijala 1.1.1. 1.1.1. Edukacija i usavršavanje djelatnika LAG-a 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. Edukacija i usavršavanje volontera LAG-a 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. Upravljanje LAG-om Provedba lokalne razvojne strategije LAG Laure 1.1.1. 1.1.1 1.1.1. 1.1.1. Pripreme za akreditaciju LAG-a 1.1.1.,

1.2.1.

Stjecanje vještina, animiranje stanovnika područja LAG Laure, informiranje i edukacija članova i stanovnika

1.1.1., 1.2.1.

1.1.1., 1.2.1.

1.1.1., 1.2.1.

1.1.1., 1.2.1.

Podrška dionicima u pripremi projekata 1.1.1., 1.1.2.

1.1.1., 1.1.2.

1.1.1., 1.1.2.

1.1.1., 1.1.2.

Edukacija JLS, volontera, članova i stanovnika LAG-a 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. Poticanje promotivnih aktivnosti 2.1.1.,

2.1.3. 2.1.1., 2.1.3.

2.1.1., 2.1.3.

Uspostavljanje proizvođačkih grupa Edukacija za zaštitu, certificiranje i brandiranje proizvoda 2.1.3. 2.1.3. Promocija tradicijskih i kvalitetnih proizvoda 2.1.3. 2.1.3. 2.1.3. 2.1.3. Informiranje i edukacija o novim tehnologijama 2.1.5 2.1.5. 2.1.5. Promocija obnovljivih izvora energije 2.2.4. Razvijanje i promocija ruralnog turizma / turističke ponude 3.1.1. 3.1.1. Edukacija i tehnička pomoć za organizacije civilnog društva 3.3.2. 3.3.2. 3.3.2. 3.3.2. Tehnička pomoć za izradu projektne dokumentacije za infrastruturne i društvene projekte i programe na području LAG-a

1.1.2. 1.1.2. 1.1.2. 1.1.2.

Tehnička pomoć pri izradi programa i planova za očuvanje i zaštitu kulturnih i prirodnih resursa

1.1.2. 1.1.2. 1.1.2. 1.1.2.

Koordiniranje redovitih sastanaka odbora 1.1.1. 1.1.1. 1.1.1. 1.1.1. Koordinacija redovne skupštine 1.1.1. 1.1.1. 1.1.1. 1.1.1. Analiza i odobravanje projekata za provedbu 1.1.2. 1.1.2. 1.1.2. 1.1.2. Istraživanja u zajednici 4.2.2. 4.2.2. 4.2.2. 4.2.2. Organiziranje novih lokalnih strategija 3.3.1. Stvaranje partnerstva s drugim lokalnim akcijskim grupama regionalno, nacionalno i međunarodno

1.2.1. 1.2.1. 1.2.1. 1.2.1.

Ostale aktivnosti predviđene strateškim ciljevima LRS 3.3.1. 3.3.1. 3.3.1. 3.3.1. Organizacijsko upravljanje

Evaluacije (kvartalno)

Financijska konstrukcija (kvartalni) Prihod 170.000,00 230.000,00 200.000,00 223.300,00 Rashod 170.000,00 230.000,00 200.000,00 223.300,00 Prihod – rashod 0,00 0,00 0,00 0,00 7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS

65

Tabela 18 Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS

Red. br. Kriterij Bodovi Maksimalan

broj bodova

Ostvaren broj

bodova

Objašnjenje evaluatora

1.

Utjecaj projekta na ostvarenje ciljeva Lokalne strategije razvoja

Od velikog značaja – 20

Srednji značaj- 15

Mali značaj – 10

20

2. Projekt uključuje jednog ili više partnera

DA – 5

NE – 0 5

3. Projekt je namijenjen za širu ciljnu skupinu

DA – 5

NE – 0 5

4.

Potencijal projekta da osigura sufinanciranje iz EU, nacionalnih i drugih izvora financiranja

Velik - 10

Manji – 5 10

5.

Doprinosi održivom upravljanju, energetskoj učinkovitosti i očuvanju okoliša

DA – 10

NE – 5 10

6.

Osigurani kadrovski kapaciteti s iskustvom za vođenje i provedbu projekta

DA – 10

NE – 5 10

7.

Održivost projekta (održivost ciljeva i rezultata projekta), osigurano upravljanje ili održavanje nakon završetka projekta

DA – 10

NE – 5 10

66

8. Status pripremljenosti projekta

Ako je primjenjivo: 1. Tehnička / projektna dokumentacija: - u pripremi ili izrađena: 10 - nije izrađena: 0 2. Lokacijska dozvola: - u ishođenju ili ishođena: 10 - nije ishođena: 0 3. Građevinska dozvola: - u ishođenju ili ishođena: 10 - nije ishođena: 0

30

Ukupan broj bodova: 100 7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 Natura 2000 - SPA Tabela 19 NATURA 2000

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000023 SZ Dalmacija i Pag Ardea purpurea čaplja danguba Ardeola ralloides žuta čaplja Platalea leucorodia žličarka Circaetus gallicus zmijar Lullula arborea ševa krunica Rallus aquaticus kokošica Numenius arquata veliki pozviždač Anthus campestris primorska trepteljka Tringa erythropus crna prutka Pluvialis squatarola zlatar pijukavac Aythya ferina glavata patka Circus pygargus eja livadarka Anas acuta patka lastarka Numenius phaeopus prugasti pozviždač Lanius minor sivi svračak Limosa limosa crnorepa muljača

67

Anas clypeata patka žličarka Grus grus ždral Sterna sandvicensis dugokljuna čigra Anas querquedula patka pupčanica Gavia stellata crvenogrli plijenor Gallinago gallinago šljuka kokošica Mergus serrator mali ronac Sterna hirundo crvenokljuna čigra

Melanocorypha calandra velika ševa

Lanius collurio rusi svračak Anas crecca kržulja Plegadis falcinellus blistavi ibis Fulica atra liska Anas plathyrhynchos divlja patka Gyps fulvus bjeloglavi sup

Haematopus ostralegus oštrigar

Lymnocryptes minima mala šljuka Porzana parva siva štijoka Anas penelope zviždara Circus aeruginosus eja močvarica Egretta garzetta mala bijela čaplja Gavia arctica crnogrli plijenor Circus cyaneus eja strnjarica Anas strepera patka kreketaljka Burhinus oedicnemus ćukavica

Himantopus himantopus vlastelica

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak

Calidris alpina žalar cirikavac

Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa

Alectoris graeca jarebica kamenjarka

Phalacrocorax aristotelis desmarestii morski vranac

Alcedo atthis vodomar

Charadrius alexandrinus morski kulik

Falco peregrinus sivi sokol

Caprimulgus europaeus leganj

Bucephala clangula patka batoglavica Falco columbarius mali sokol Bubo bubo ušara Vanellus vanellus vivak

68

Tringa nebularia krivokljuna prutka Aythya fuligula krunata patka Tringa totanus crvenonoga prutka

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000024 Ravni kotari Caprimulgus europaeus leganj

Circaetus gallicus zmijar Falco peregrinus sivi sokol Circus pygargus eja livadarka Circus cyaneus eja strnjarica Hippolais olivetorum voljić maslinar

Melanocorypha calandra velika ševa

Alectoris graeca jarebica kamenjarka

Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa

Lanius collurio rusi svračak Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić Bubo bubo ušara Grus grus ždral Anthus campestris primorska trepteljka Lanius minor sivi svračak Falco columbarius mali sokol Lullula arborea ševa krunica Coracias garrulus zlatovrana

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000025 Vransko jezero i Jasen Caprimulgus europaeus leganj

Bucephala clangula patka batoglavica Porzana pusilla mala štijoka Anas acuta patka lastarka Lymnocryptes minima mala šljuka Sterna hirundo crvenokljuna čigra Porzana parva siva štijoka Aythya ferina glavata patka Fulica atra liska Anas penelope zviždara Lanius minor sivi svračak Alcedo atthis vodomar Tringa erythropus crna prutka Anas strepera patka kreketaljka Ardeola ralloides žuta čaplja Porzana porzana riđa štijoka Egretta alba velika bijela čaplja Alectoris graeca jarebica kamenjarka

69

Anas crecca kržulja Tringa nebularia krivokljuna prutka Gallinago gallinago šljuka kokošica Anas plathyrhynchos divlja patka Bubo bubo ušara Aythya fuligula krunata patka Mergus serrator mali ronac Anas querquedula patka pupčanica Tringa totanus crvenonoga prutka Gavia stellata crvenogrli plijenor Falco columbarius mali sokol Platalea leucorodia žličarka Ixobrychus minutus čapljica voljak Anser anser divlja guska Vanellus vanellus vivak

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak

Circaetus gallicus zmijar

Himantopus himantopus vlastelica

Ardea purpurea čaplja danguba Anas clypeata patka žličarka Circus cyaneus eja strnjarica Cygnus olor crvenokljuni labud Botaurus stellaris bukavac Limosa limosa crnorepa muljača Circus pygargus eja livadarka Nycticorax nycticorax gak Plegadis falcinellus blistavi ibis Egretta garzetta mala bijela čaplja Numenius arquata veliki pozviždač Luscinia svecica modrovoljka

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac

Circus aeruginosus eja močvarica Rallus aquaticus kokošica

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste

HR1000026 Krka i okolni plato Cygnus olor crvenokljuni labud Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić Lanius collurio rusi svračak Rallus aquaticus kokošica

Caprimulgus europaeus leganj

Hippolais olivetorum voljić maslinar Lanius minor sivi svračak

70

Lullula arborea ševa krunica Fulica atra liska Burhinus oedicnemus ćukavica Anthus campestris primorska trepteljka

Calandrela brachydactyla kratkoprsta ševa

Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak

Ixobrychus minutus čapljica voljak Circus aeruginosus eja močvarica Aythya fuligula krunata patka Anas clypeata patka žličarka Falco columbarius mali sokol Aythya ferina glavata patka Circaetus gallicus Zmijar Anas crecca Kržulja Alectoris graeca jarebica kamenjarka Botaurus stellaris Bukavac Pernis apivorus škanjac osaš Porzana parva siva štijoka Bubo bubo Ušara Anas penelope Zviždara Aquila chrysaetos suri orao Porzana porzana riđa štijoka Falco peregrinus sivi sokol Anas querquedula patka pupčanica Circus cyaneus eja strnjarica

Phalacrocorax pygmaeus mali vranac

Melanocorypha calandra velika ševa

Alcedo atthis vodomar Anas plathyrhynchos divlja patka

Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013. Natura 2000 – pSCI vrste

Šifra Natura 2000

područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja

(ha) Hrvatski naziv vrste

Znanstveni naziv vrste

HR2001218 Benkovac 1,86 močvarna riđa Euphydryas aurinia HR2001316 Karišnica i Bijela 353,00 dugonogi šišmiš Myotis capaccinii oštrouhi šišmiš Myotis blythii

dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

71

dalmatinski okaš Proterebia afra dalmata

HR2001361 Ravni kotari 31575,06 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

južni potkovnjak Rhinolophus euryale

četveroprugi kravosas

Elaphe quatuorlineata

kopnena kornjača Testudo hermanni

Crvenkrpica Zamenis situla

dalmatinski okaš Proterebia afra dalmata

veliki šišmiš Myotis myotis

mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

bjelonogi rak Austropotamobius pallipes

razdijeljeni šaš Carex divisa HR2001375 Područje oko špilje

Golubnjače, Žegar 2522,08

južni potkovnjak Rhinolophus euryale

mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

HR3000419 J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat

63538,73

dobri dupin Tursiops truncatus

HR4000030 Novigradsko i Karinsko more 3710,36 obalni šaš Carex extensa

sodna solnjača Salsola soda

primorska jurčica Suaeda maritima

HR5000025 Vransko jezero i Jasen 5911,96 kopnena kornjača Testudo hermanni

livadni procjepak Chouardia litardierei jezerski regoč Lindenia tetraphylla

četveroprugi kravosas

Elaphe quatuorlineata

glavočić vodenjak

Knipowitschia panizzae

mala crvendjevojčica Ceriagrion tenellum

grof skitnica Hemianax ephippiger

paška čipkica Selisiothemis nigra

jesenski gorocvijet Adonis annua

mješinasti repak Alopecurus rendlei

72

razdijeljeni šaš Carex divisa obalni šaš Carex riparia smeđi šilj Cyperus fuscus dugi oštrik Cyperus longus

strani veliki kokotić

Delphinium peregrinum

sredozemna ljuljolika Desmazeria marina

primorska makovica Glaucium flavum

vršačka sljezolika Hibiscus trionum Klasulja Hordeum secalinum obični ljepušak Hydrocotyle vulgaris grimizni kaćun Orchis purpurea

četverotočkasti kaćun

Orchis quadripunctata

trozubi kaćun Orchis tridentata

zavinutobodljasti mak Papaver hybridum

svinuti tankorepaš Parapholis incurva

jednolisni žabnjak

Ranunculus ophioglossifolius

perzijska djetelina

Trifolium resupinatum

Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013. Natura 2000 – pSCI staništa

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR2000152 Špilja kod Vilišnice

točkasti lokalitet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR2001316 Karišnica i Bijela 353,00 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima 1310

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

73

HR2001361 Ravni kotari 31575,06 Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion 6420

Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR2001375 Područje oko špilje

Golubnjače, Žegar

2522,08 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR3000019 Uvala Soline 52,11 Velike plitke uvale i zaljevi 1160

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR3000084 Uvala Sv. Ante 21,54 Velike plitke uvale i zaljevi 1160

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR3000085 Otok Vrgada SI strana s o. Kozina

258,26 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120*

Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke 1140

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR3000419 J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat

63538,73 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

Šifra Natura 2000 područja

Naziv Natura 2000 područja

Površina Natura 2000 područja (ha)

Naziv ciljnog staništa

Šifra ciljnog staništa

HR4000030 Novigradsko i Karinsko more

3710,36 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330

Estuariji 1130

74

Pješčana dna trajno prekrivena morem 1110

Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima 1310

Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) 1410

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) 1420

Obalne lagune 1150* Šifra Natura

2000 područja Naziv Natura

2000 područja Površina Natura

2000 područja (ha) Naziv ciljnog

staništa Šifra ciljnog

staništa HR5000025 Vransko jezero i

Jasen 5911,96 Mediteranski

visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion 6420

Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae) 3140

Mediteranske povremene lokve 3170*

Submediteranski vlažni travnjaci sveze Molinio-Horedion HR prijedlog

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220*

Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) 62A0

* prioritetna staništa

Izvor: DZZP, prosinac 2012./siječanj 2013.

75

76

8. Literatura APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012. HOK – Statistička izvješća za 2011/2012 HGK – Statistička izvješća za 2011. Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB-2A3F7DB09295 Delonga, Vedrana (1982) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, „Fragmenti predromaničkog crkvenog namještaja iz Ostrovice“-poseban otisak iz knjige Starohrvatska prosvjeta, III serija – svezak 12 Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449, Statistička izvješća, Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom odgoju i osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjimškolama i učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, Zagreb MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010. Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" unutar IPARD programa; NN 53/2012; http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html, Prostorni plan uređenja Grada Benkovca, GIN Company d.o.o.,Zadar, 2008. Prostorni plan uređenja Grada Benkovca, II izmjene I dopune, Planium d.o.o. Rijeka, 2012. Prostorni plan uređenja Grada Biograda na Moru, Izmjena i dopuna 2011., ARHEO d.o.o., Zagreb Prostorni plan uređenja Općine Bibinje, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno planiranje Prostorni plan uređenja Općine Galovac, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno planiranje Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke, 2006., dostupan na web stranici općine Prostorni plan uređenja Općine Pašman, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno planiranje Prostorni plan Općine Pakoštane, Izmjene i dopune, 2010 Prostorni plan uređenja Općine Sv. Filip i Jakov, Izmjene i dopune, 2005., , GIN Company d.o.o.,Zadar Prostorni plan Općine Sukošan, 2008., ACES d.o.o. za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju

77

Prostorni plan uređenja Općine Tkon, 2005., Zadarska županija Zavod za prostorno planiranje Prostorni plan Zadarske županije, Izmjene i dopune, 2004., Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije Strateški plan razvoja ruralnih zajednica zaleđa županija Šibenskokninske i Zadarske županije, 2010., Drniš Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011-2013

9. Popis tablica Tabela 1 Osnovni statistički podaci o LAG-u „Laura“ .............................................................. 3 Tabela 2 Površina LAG-a u u prijedlogu ekološke mreže NATURA 2000. .............................. 6 Tabela 3 Sidrišta na području LAG-a „Laura“ ......................................................................... 13 Tabela 4 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a ......................................................... 16 Tabela 5 Minski sumnjivi prostor po JLS na području LAG-a „Laura“ .................................. 16 Tabela 6 Zaposlenost u tvrtkama na području LAG-a prema veličini .................................... 17 Tabela 7 Ulov morske ribe i drugih morskih organizama po vrstama u 2011. godini (t) ........ 20 Tabela 8 Proizvodnja marikulture po vrstama od 2000.-2011. godine .................................... 21 Tabela 9 Kategorizacija naselja u LAG-u ................................................................................ 22 Tabela 10 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a ............................................................... 24 Tabela 11 SWOT analiza ......................................................................................................... 28 Tabela 12 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH i EU 2007-2013 (za uvid u međusobnu usklađenost) za razdoblje 2007-2013 ................................ 45 Tabela 13 Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................... 50 Tabela 14 Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014. ............................. 54 Tabela 15 Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima ...................................... 59 Tabela 16 Naselja u JLS i TUG područja ................................................................................ 61 Tabela 17 Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013. godinu ................................. 63 Tabela 18 Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS ................................ 65 Tabela 19 NATURA 2000 ....................................................................................................... 66

10. Popis ilustracija Grafikon 1 Starosna struktura stanovništva LAG-a ................................................................. 24 Grafikon 2 Osnovnoškolska populacija 2001-2011. ................................................................ 25 Grafikon 3 Srednjoškolska populacija 2008-2010 ................................................................... 25 Grafikon 4 Kretanje stanovništva 1857.-2011. na području LAG-a “Laura” .......................... 25

11. Popis slika Slika 1 Grafički prikaz područja LAG-a „Laura“ s granicama LAG-a i granicama JLS uključenim u LAG. ..................................................................................................................... 4 Slika 2 Karta LAG-a "Laura" ................................................................................................... 60 Slika 3 Potencijalna NATURA 2000 područja LAG-a ............ Error! Bookmark not defined.

78

12. Kratice korištene u tekstu: ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju BDP Bruto domaći proizvod DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo DZS Državni zavod za statistiku DZZP Državni zavod za zaštitu prirode EEC EIB

Europska ekonomska komisija Europska investicijska banka

EU Europska unija ha hektar = 10.000 m2 HGK Hrvatska gospodarska komora HOK Hrvatska obrtnička komora HPA Hrvatska poljoprivredna agencija HPK Hrvatska poljoprivredna komora JKP Javno komunalno poduzeće JLS Jedinica lokalne samouprave LAG LD

Lokalna akcijska grupa Lovačko društvo

LEADER Program Europske unije za razvoj ruralnih područja LRS LU

Lokalna razvojna strategija Lovačka udruga

MRRŠVG MO MT NAPNAV

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Mjesni odbor Ministarstvo turizma Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti n.m. nadmorska visina NN OIE

Narodne novine Obnovljivi izvori energije

OPG OSC

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Os strateškog cilja

PG PP PSS

Poljoprivredno gospodarstvo Park prirode Poljoprivredna savjetodavna služba

RH Republika Hrvatska ROP RPZ SC SRR TUG

Regionalni operativni program Ribarska proizvođačka zadruga Strateški ciljevi Strategija ruralnog razvoja Naselja sa otežanim gospodarenjem

TZ Turistička zajednica UNDP ZŽ

Program Ujedinjenih naroda za razvoj Zadarska županija

ŽRS Županijska razvojna strategija