Ljeto 2009. Neum Rafting i splavarenje · tzv. tranzitni turizam. Zbog toga je jedan od na{ih ciljeva, kada je rije~ o turizmu, da produ`imo prosje~ni boravak gostiju u Sarajevu i

ČASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Ljeto 2009. NeumLjeto 2009. Neum

Rafting i splavarenjeRafting i splavarenje

Sarajevo, juni/lipanj 2009. Godina 9, Broj 23 Besplatan primjerak Sarajevo, juni/lipanj 2009. Godina 9, Broj 23 Besplatan primjerak

NOVI TURISTI^KI SADR@AJI

Riječ glavnog urednika

44

BiH PREDSTAVILA NAJATRAKTIVNIJE DESTINACIJE 88

OÊKUJE NAS NAJTE@A LJETNA SEZONA

Intervju: dr. Nevenko Herceg

1010

ÎSTO MORE I PRISTUPA^NE CIJENE

Ljeto 2009: Neum

1414

EKO TURIZAM NA NERETVI

Hercegovina

1818

ODMOR NA SARAJEVSKOJ RIVIJERI

Turistički sadržaji

2525

ÎSTO, LIJEPO I ZA[TI]ENO

Vrelo Bosne

2626

EVROPA U SRCU SARAJEVA

127 godina tradicije

3030

REGATA DO HRVATSKE KOSTAJNICE

Ljeto na Uni

4040

IZAZOV DRINE I TARE

Rafting i splavarenje

4242

TRAGOVIMA BOSANSKOG KRALJEVSTVA

Kulturni turizam

4444

RAJ ZA LOV I RIBOLOV

Posavina

5555

TURISTÂSOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Izdava~:TURISTI^KA ZAJEDNICA

FEDERACIJE BiHZelenih beretki 22a

Tel: + 387 (0)33 22 07 24, 22 07 21Fax: + 387 (0)33 53 22 81

e-mail: [email protected]: www.bhtourism.ba

Glavni i odgovorni urednik:Doc. dr. [emsudin D@EKO

Zamjenik glavnogi odgovornog urednika:Mr. sc. Boò VUKOJA

Konsultanti:Prof. dr. Mirko MARKOVI]

Prof. dr. Stevan STANKOVI]

Redakcijski kolegij:Mr. sci. med. Almasa KAJTAZ

Amira PE]ANACMirela BIJELONJA

Branka MRKI]Telefon redakcije:

+387 (0)33 21 95 65

Design & DTP:JORDAN Studio / Adis DUHOVI]

Art director:Dino SELIMOVI]

Repro:JORDAN Studio

Budakovi}i 15, SarajevoTel: + 387 (0)33 27 12 00Fax: + 387 (0)33 27 12 02

E-mail: [email protected]

Fotografija:Edhem Edo JOLDA[

[tampa:MÜLLER, Sarajevo

âsopis TURIST upisan je u registar medija u Ministarstvu

obrazovanja, nauke i informisanjaKantona Sarajevo pod brojem: NKM 33/00.

ČASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Ljeto 2009. NeumLjeto 2009. Neum

Rafting i splavarenjeRafting i splavarenje

Sarajevo, juni/lipanj 2009. Godina 9, Broj 23 Besplatan primjerak Sarajevo, juni/lipanj 2009. Godina 9, Broj 23 Besplatan primjerak

U ovom broju

Međunarodni sajmovi

turisti~ki sadràji

Riječ glavnog urednika

4 - Turist - br. 23

Svjetska turisti~ka organizacija predvi|a da }e se globalna ekonomska kriza znatno odraziti i na rezultate u turisti~kom

sektoru. Prema dosada{njim prognozama, u ovoj godini putovanja}e biti kra}a, potro{nja manja, a svaka zemlja poku{at }e utjecatina svoje gra|ane da odmor provedu „kod ku}e“. Sa problemomsmanjenja broja gostiju suo~avaju se i turisti~ki razvijene zemlje,kao {to je, recimo, susjedna Hrvatska.

Bosna i Hercegovina tako|er mora ra~unati na posljedicefinansijske krize, posebno zbog toga {to se veliki procenat no}enjaostvarenih u na{im gradovima odnosi na tranzitni turizam.

Opadanje broja turista zabiljeèno je i prije po~etka ljetne turisti~ke sezone i treba poduzeti dodatne napore kako bi se tajtrend zaustavio. Ono {to svakako moè pomo}i je upotpunjavanjetzv. vanpansionske ponude, odnosno kreiranje kulturnih, umjetni~kih i zabavnih sadràja u bh.gradovima. De{avanja uSarajevu, Doboju, Travniku, Biha}u, âpljini, Mostaru itd. sva-kako su razlog da gosti posjete ove gradove ili da se u njimazadrè malo duè. Zbog toga je najva`nija uloga ovih manife-stacija da svojim sadràjima privuku goste, kao i da oni koji su ve}tu produè svoj boravak.

Turisti~ka ponuda uklju~uje vi{e razli~itih segmenata. Osnovnije, svakako, smje{taj, koji mora zadovoljavati odre|ene standarde.Potom dolaze razli~ite turisti~ke atrakcije i destinacije, kojih uBiH tako|er ima, i u ljetnom i u zimskom periodu. Tre}i seg-ment je tzv. vanpansionska ponuda, odnosno ono {to je gostimana raspolaganju kako bi aktivno proveli svoj odmor.

Takvi doga|aji imaju veliki zna~aj i kada su u pitanju popu-larne destinacije, npr. centri ljetnog turizma u Hrvatskoj, ali jo{va`niji su u na{im gradovima. U Sarajevu je prosje~ni boravakgosta od 1,9 do 2,2 dana, {to je jako kratko i ukazuje na razvijentzv. tranzitni turizam. Zbog toga je jedan od na{ih ciljeva, kadaje rije~ o turizmu, da produìmo prosje~ni boravak gostiju u Sarajevu i drugim gradovima. Vanpansionska ponuda uveliko doprinosi i moè jo{ vi{e doprinijeti da se produì taj prosje~niboravak ali i da se upotpuni slika o BiH, jer u proteklim godi-

nama slike iz BiH nisu pogodovale prikazivanju BiH kaopoèljne destinacije.

Ljetna sezona u Sarajevu bogata je i ispunjena brojnim i raznolikim manifestacijama.

Najzna~ajnije su svakako Sarajevo film festival i Ba{~ar{ijskeno}i, ali ne treba zaboraviti ni veliki broj manifestacija manjegobima. U tom smislu, kada je u pitanju ponuda razli~itih kultur-nih i umjetni~kih sadràja, Sarajevo ove godine najspremnijedo~ekuje turisti~ku sezonu.

Sarajevo film festival ima veliki zna~aj ba{ u stvaranju pozi-tivnog imidà grada. Osim {to je veoma zna~ajan i priznat, te {toprivla~i veliki broj turista, SFF tako|er govori o tome da u ovomgradu i zemlji postoje uvjeti za takve manifestacije. Ne moè sefestival de{avati u nekom gradu koji je nesiguran, prljav, kojinema smje{taj itd.

Posebno atraktivna je i manifestacija Ba{~ar{ijske no}i. Svisadràji doga|aju se na otvorenom, na razli~itim lokacijama, aulaz je besplatan. Moèmo s pravom re}i da Ba{~ar{ijske no}idaju posebnu ìvost Sarajevu tokom ljeta, kada je veliki broj njegovih stanovnika izvan grada.

Dakle, promoviranje turisti~ke destinacije i zadràvanje turi-sta mnogo je izvjesnije uz bogate vanpansionske sadràje. Uzpromjenu imidà i zadràvanje lokalnog stanovni{tva, produàvase boravak gostiju te privla~e novi gosti.

Naàlost, u BiH se, generalno, ne radi dovoljno na vanpan-sionskim sadràjima. Ovaj problem ne javlja se samo u BiH, idruge zemlje u okruènju susre}u se sa istom situacijom. Kakobi se situacija popravila moraju se angaìrati svi, od privatnog dodràvnog sektora. Glavni pokreta~ aktivnosti na ovom polju trebale bi biti op}inske i gradske vlasti, koje i kreiraju politiku u ovom segmentu. Svakako da to mnogo ko{ta, ali mnogo i donosi. Svaki novi doga|aj je ogroman doprinos promocijituristi~ke destinacije.

NOVIPi{e: dr. [emsudin Dèko

Tourist Attraction

From the desk of the Editor-in-Chief

Turist - br. 23 - 5

The World Tourism Organisation foresees that the globaleconomic crisis will also have a significant impact on the

results that will be achieved in the tourist sector. According tothe current forecasts, travels in the course of this year will beshorter, expenditures lower, while every country will try to exertinfluence upon their citizens to spend their annual leave “athome”. Even the countries that are developed in terms of tourismhave also been facing the problem of a decrease in the number ofguests such as for example neighbouring Croatia. Bosnia andHerzegovina also must take into account the consequences of thefinancial crisis especially due to the fact that a large percentage ofovernight stays in our towns is connected to the transit tourism.

The drop in the number of tourists has been registered evenbefore the beginning of the summer tourist season and additionalefforts should be made to stop this trend. What can certainly be helpful is to offer additional extra services or in other wordsto create cultural, artistic and entertaining attractions in BiH

towns. Events in Sarajevo, Doboj, Travnik, Biha}, âpljina,Mostar, etc, are surely a reason for guests to visit these towns or to stay in them a bit longer. This is why the most importantpurpose of these manifestations is to attract guests with what theyoffer as well as to make those already staying there to extendtheir stay.

Tourism offer includes several different segments. The principalone, of course, is the accommodation which must meet certainstandards. Then follow different tourist attractions and traveldestinations which BiH does have as well, both in the summerand winter seasons. The third segment consists of the so calledextra services that imply what guests have at their disposal tospend their annual leaves actively.

Such events have a huge importance even in case of populardestinations such as the centres of summer tourism in Croatiabut they are even more important for our towns. In Sarajevo, theaverage stay of guests is 1.9 to 2.2 days which is a very short periodand indicates the fact that what is developed here is the so calledtransit tourism. This is why one of our goals as far as tourism isconcerned is to make the average stay of guests in Sarajevo andother towns extended. Extra services contribute a lot and not onlycan they contribute even more to the extension of this averagestay of tourists but also they can make the picture of BiH completebearing in mind that in the past years pictures about BiH were

not favourable and neither did they contribute to depicting BiHas a desirable destination.

The summer season in Sarajevo is rich and abundant withmany different manifestations. The most significant ones are certainly the Sarajevo Film Festival and Ba{~ar{ija Nights but weshould not forget manifestations that are smaller in scope. In thisrespect, as far as the offer of different cultural and artistic attractionsis concerned, this year Sarajevo is geared up for the tourist seasonmore than ever before.

It is exactly in the creation of a positive image of the city thatThe Sarajevo Film Festival has a great significance. Apart from itsbeing very significant and recognised, and the fact that it attractsa large number of tourists, The Sarajevo Film Festival is also anindicator that in this city and the whole country there exist conditions for holding such manifestations. Such a festival cannot be organised in a city which has problems with security orwhich is dirty or which lacks accommodation capacities, and so forth.

Especially attractive is also the manifestation Ba{~ar{ija Nights.All programmes are held outdoors, at different locations, and theadmission is free. We can rightly say that the Ba{~ar{ija Nightsgives a special kind of liveliness to Sarajevo during the summerwhen a large number of its citizens are away from the city.

Therefore, the promotion of travel destination and encouragingthe tourists to extend their stay is much more promising if thereare abundant extra services. With the change of image and byattracting the local population to stay, what also extends is the duration of stay of guests while at the same time new guests arealso attracted.

Unfortunately, in BiH in general sufficient efforts are not de-voted to extra services. This problem is not the problem faced onlyin BiH but other countries in the region face the same situation aswell. In order for the situation to improve, everyone must get involved, from the private to the state sectors. The main initiatorof activities in this field should be the municipal and city authoritiesthat also create the policy in this segment. Certainly, it is connected to a lot of costs but brings a lot of good as well. Everynew event contributes to a large extent to the promotion of a traveldestination.

NEWWritten by: PhD. [emsudin Dèko

Ukratko

6 - Turist - br. 23

Turisti~ka zajednica Fed-eracije je izlagala na ovo-

godi{njem prvom Me|una -rodnom sajmu turizma i turis -ti~ke berze pod nazivom BIHO -RECA FEST 2009, koji je poprvi put odràn na Ilidì uprostorijama kongresnog centraHotela "Hollywood". PoredTuristi~ke zajednice Federacije,izlagale su i kantonalne turis -

ti~ke zajednice sa svojim pro-motivnim materijalima.

Sajam je okupio oko 120izlaga~a iz BiH i jo{ 11 zemalja,a odràvao se na 5.000 metarakvadratnih zatvorenog i 20.000metara kvadratnih otvorenogprostora.

Nosilac ovog projekta jeUdruènje hotelijera i restorat-era BiH (UHRBiH).

Sve~ano otvaranje sajmauprili~eno je u Sportskoj dvo-rani "Igman" na Ilidì.

Sajam je otvorio federalniministar okoli{a i turizma Ne -venko Herceg koji je pozdravioodràvanje ovakve i sli~nih ma -nifestacija. Nakon sve~anog otvaranja zvanice i gosti suposjetili izlo`beni prostor patako i {tandove turisti~kih za-jednica. Turisti~ka zajednicaFederacije BiH dobila je po -sebno priznanje za izlaganje ipromociju.

Na izvoru rijeke Plive, 15-ak kilometara od [ipova,

po~eli su pripremni radovi zagradnju eko-turisti~kog centra"Izvor Plive". Rije~ je o najzna -~ajnijem poratnom privrednomprojektu u ovoj op{tini, u ~ijugradnju }e biti investirano oko1,5 milion maraka.

Predstavnici Udruženja turskih turističkih agencija TURSABposjetili su u junu mjesecu Kanton Sarajevo, predvođeni pred-sjednikom TURSAB-a, gosp. Rizaom Epikmenom i direktoromDirekcije za promocije Ministarstva kulture i turizma RepublikeTurske Cumhurom Güventaşbaşijem.

Tokom posjete održana je serija radno-konsultativnih sastanaka o uspostavljanju saradnje između Kantona Sarajevoi TURSAB-a

Učesnike prezentacije održane u Hotelu Bosnia ispred turističkih organizacija u BiH pozdravio je dr Šemsudin Džeko,koji je najavio uspješan nastavak saradnje, podsjetivši na podatak da su posjetitelji iz Turske u samom vrhu ljestvice kada je u pitanju broj ostvarenih dolazaka i noćenja u KantonuSarajevo.

Saradnja sa turističkimagencijama iz Turske

BIHORECA FEST 2009

Eko selo na izvoru Plive

Ukratko

Turist - br. 23 - 7

Na ovoj lokaciji izgradit }ese eko turisti~ko naselje koje }eimati deset objekata.

Dva objekta }e imati nam-jenu restorana, a ostali }e slu -ìti za smje{taj gostiju. Sviobjekti bit }e sagra|eni odprirodnih materijala, kao {to jedrvo i u etno-stilu kako se ne binaru{ila eko sredina i ljepotaprirode. Realizacija ovoga pro-jekta od velikog je zna~aja zarazvoj turizma ovog kraja a ve}sada za tu destinaciju kod lju-bitelja flaj fi{inga i mu{i~arenjana vodi, kod nas i u inostran -stvu vlada veliki interes. Plani-rano je da se eko turisti~kicentar, sa 60 smje{tajnih kapa -citeta, izgradi do kraja ljeta.

Uorganizaciji Adria produk -cije u Neumu je u junu

odràn Jadranski izlo`benisajam plovila, povijesti bro -

dovlja, kulturnih sadràja, kul-turne ba{tine, jadranskih po- sebnosti (adria brand), turizma,sporta i obrtni{tva u sportu inautici pod nazivom "Adrianavis exibea-ane".

Spomenuta Jadranska iz -lo`ba je prva manifestacijaovakve vrste i koncepcije uBiH, a u centru pa`nje bit }e malo brodograditeljstvo iz {ire regije, osobito iz BiH i Hrvatske.

Na Jadranskom izlo`be nomsajmu plovila u~estvovali supredstavnici poznatih i reno -miranih brandova plovila isportske prate}e opreme. Nasajmu su predstavljena nova istara plovila, sponzori i part-neri, organizovane stru~ne ra-dionice i seminari, predavanjai konferencije na temu malebrodogradnje, marikulture, ri -barstva i ronjenja, za{tite oko -li{a i drugih ekolo{kih temakao i nekoliko kulturnih sadr -àja i prezentacija.

Uperiodu od 18. do 22.05.2009. godine Stalna misija

BiH pri UN-u organizovala jeu New Yorku niz sastanaka, pre -zentaciju i prijem povodom kan-didature BiH za nestalnu čla-nicu Vijeća sigurnosti UN-a. Tomprilikom predstavljeni su priv -redni i turistički potencijali BiH.

Na prezentaciji su prika zanipromotivni filmovi Turističkogudruženja u BiH "Bosnia andHerzegovina - Your Next Ad-venture". Prisutne diplomatepozdravio je stalni predstavnik

BiH pri UN-u, IIvan Barbalić.Skupu su prisustvovale brojnediplomate i eksperti za eko nom -ska pitanja iz stalnih misija ze-malja članica UN-a. Promocijuje snimala i webcast UN TV.

Turističko udruženje u BiHje predstavilo turističku po nu -du i turističke potencijale BiH.„Bosna i Hercegovina kao tu -ristička destinacija, u skladu sanajnovijim trendovima na me đunarodnom tržištu, možepružiti odgovor na potražnjuturista kao city break destina -cija, koja pruža gotovo sve oblike selektivnog turizma“, istakla je u svom govoru SSanelaSmajlović, predstavnica TUBiH.

Drugi međunarodni putu jući festival ekologije i turističkog filma ITEF 2009., koji organizuju kompanija Cen trotrans-Eurolines i agencija Mark IN, počeo je sredinom juna.

Cilj projekta je promocija turizma kao važnog seg-menta ekonomskog razvoja ali i po dizanje nivoa svijesti ovažnosti očuvanja čovjekove prirodne okoline. Festival jeoriginalan jer se odvija u autobusima Cen trotrans-Eurolinesa, koji pro me tuju na 26 međunarodnih linija iprolaze kroz Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Aus-triju, Njemačku, Francusku, Belgiju, Dansku i Holandiju.Tokom trajanja prošlogodišnjeg festivala, turističke i ekofilmove iz 12 evropskih zemalja pogle dalo je više od200.000 gleda laca - putnika na međunarodnim linijama, a njih više od 50.000 svojim su glasovima odlučili o pobjednicima. Drugi međuna rodni putujući festivalekologije i turističkog filma - ITEF 2009. trajat će do 15.septembra, a očekuje se da će tokom tri mje seca filmovepogledati više od 250.000 ljudi.

Putujući festival

Drugi Jadranskiizlo`beni sajam

Turisti~ka ponuda BiH predstavljena u New Yorku

N

8 - Turist - br. 23

Na brojnim me|unarodnim saj -movima turizma odrànim to -kom ove godine, BiH je predstavila najatraktivnije destina-cije, {to je izazvalo veliku pa` -nju posjetilaca.

Me|unarodni sajam turi z -ma Vakantiebeurs, odràn jeod 13. do 18. januara uUtrechtu (Ho landija). Tu ri-sti~ko udruènje u Bosni iHercegovini ve} {estu godinuzaredom izlaè na sajmu Va-kantiebeurs u Holandiji koji jeove godine posjetilo 182.000posjetitelja. I ove godine na-stup Turisti~kog udruènja uBiH podràn je od strane Ho-ladske vladine agencije zatehni~ku pomo} „CBI“. [tandje krasio raft ~amac, aUdruènje je promoviralosveobuhvatnu ponudu BiH,odnosno ski centre, kulturneznamenitosti, festivale, kampo-vanje, banjski turizam, rafting,planinarenje…

[to se ti~e interesa posjeti-laca, kao i pro{le godine, velikidio pitanja odnosio se na mo gu} nosti kampovanja uBiH. CBI je nastup TUBIH-ai ove godine ocijenio kao izu-zetno dobar.

Na sajmu „Turizem in pro-sti ~as“ odrànom od 22. do 25.januara u Ljubljani je pred-stavljena ponuda pod motom“Da li ste spremni za noveavanture?”. Pod ovim motomovogodi{nji sajam turizma jebio osmi{ljen da ponudi velikuraznolikost destinacija i aktiv-nosti, baziranih prete`no naidejama o razvoju kvaliteta oaktivnostima u slobodno vri-jeme kao {to su: biciklizam,

surfanje na vodi, nauti~ki turi-zam i golf.

Turisti~ka prezentacija obuh-vatila je slijede}e: gradovi sakulturno-historijskim zname-nitostima: Sarajevo, Mostar,Tuzla, Jajce, Visoko (viso~ke pi-ramide), Travnik, Biha}, Me|u -gorje; zimski centri: Bjela{nica,Igman, Jahorina, Vla{i}, Blidi-nje, Kozara i Kupres; banjsko-rekreativni centri; kampovi uBosni Hercegovini; promotivniCD-ovi: Stari zanati, Rafting(Una, Vrbas, Neretva...); vjer-ski turizam, muzeji, spotEnjoy life, Multi media Sa-rajevo, Eko turizam, Viso~-ke piramide...; Bijambarske pe}ine i Kanjon rijeke Rakit-nice, Hutovo blato, Skakavac, Kravice...

Tokom sajma odrànog od21. do 25. januara u Lisabonu(Portugal) posjetitelji su iskazaliveliki interes za Bosnu i Her-cegovinu, naro~ito turisti~kaudruènja zemalja LatinskeAmerike i portugalskih pokra-jina. Tokom sajma su neke odnajve}ih turisti~kih agencija izPortugala iskazale interes zaBiH, kao novom destinacijom,te su pozvale predstavnikeTUBIH-a, da ih posjete nakonsajma.

Od ukupnog broja posjeti-telja (153.800) na Internationaltourism exchange (BIT) sajmuu Milanu , odrànom od 18. do21. februara 2009., 101.000 suprofesionalni/stru~ni posjetite-lji – 81.500 talijanski operatorii 19.500 drugi operatori. Sajmuje tako|er prisustvovao velikibroj predstavnika medija.

Tokom sajma je predstavljenturisti~ko-propagandni materi-


Turističko udruženje u BiH nastupilo je u 2009. godini na mnogim sajmovima,

predstavljajući bh. turističku ponudu

BiH predstavila najatraktivnije destinacije


Turist - br. 23 - 9

jal svih turisti~kih regija i atrak-cija u BIH. Tokom sajma, kojije jedan od najve}ih svjetskihsajmova turizma, uspostavljenje kontakt sa preko 30 turis -ti~kih agencija i tour-operatora.Veliki talijanski tour-operatorisu ponovo iskazali interes zaBiH (Sarajevo, Banja Luka,Me|ugorje, Mostar...) i zemljeiz okruènja. Najve}i interes jepokazan za vrstu i kategorijusmje{tajnih kapaciteta i kam-pova, mogu}nost dolaska avio-nom na Me|unarodni aerodromSarajevo, stanje na auto ces -tama u BiH i grani~nim prela-zima s obzirom da veliki brojTalijana putuje trajektom (Split,Dubrovnik).

Od ukupnog broja posjeti-telja sajma FFITUR 2009 IN-TERNATIONAL TOURISMTRADE FAIR, odrànog uMadridu (221.460), ~ak 136.177su profesionalni/stru~ni posje-titelji. Sajmu odrànom od 28.1.do 1. 2. tako|er je prisustvovaoveliki broj predstavnika medija:8.470 novinara iz 59 zemalja.

Prvi nastup Bosne i Herce-govine na sajmu u Madridupopra}en je velikom pa`njom{panskih medija, te je preds -tavnik TUBiH-a odrào pre-zentaciju Bosne i Hercegovinena konferenciji za {tampu. To -kom sajma je iskazan veliki interes za BiH od strane posje-titelja i prisutnih medija, te jenapravljena polusatna emisijao BiH na veoma popularnomradiju Cadena, dok je BiH naj-avljena na dràvnoj televizijikao interesantna zemlja koja sepo prvi put predstavlja naovom presti`nom sajmu.

Tour-operatori i agencije izJu`noameri~kih zemalja (Urug -vaj, Paragvaj, Brazil, Meksiko,Argentina) su iskazali ogro-man interes za BiH, a dodatnopotaknuti ukidanjem viza zaposjetu BiH, èle uvrstiti na{u

zemlju u svoje turisti~ke aran` -mane. Najve}i interes je iska-zan za Sarajevo, zatim Me|u -gorje, mogu}nost eskurzija uMostar, te gradove Split i Dubrovnik.

F.RE.E 2009 – Slobodnovrijeme, putovanje, odmor,sajam doìvljaja (preimenovaniz CBR), odràn u Minhenu(Njema~ka), od 26.02. do02.03.2009. je najzna~ajniji sa -jam na jugu Njema~ke. Sajamje bio otvorenog tipa, a ciljnagrupa su bili poslovni ljudi iop}a publika.

Zahvaljuju}i atraktivnoj po-ziciji i samom poloàju, {tandje bio veoma posje}en. [tand jebio otvoren sa tri strane, sa infopultovima. Kvadratura {tandaje bila 30m2. Info pultovi su bilitematskog karaktera: GradoviBiH; BiH sa kompletnom tu-risti~kom ponudom; Eko turi-zam & avanturisti~ki sportovi.

Na 31. me|unarodnom saj -mu turizma u Beogradu - ITF(26.2.– 1.3.2009.), Turisti~koudruè nje je nastupilo napovr{ini od 75 m2, na atraktiv-noj poziciji. [tand je bio izu-zetno lijepo ure|en i pred-stavljena je turisti~ka ponudaBosne i Hercegovine, u okvirukoje su bili zastupljeni svi elementi ljetne i zimske po-nude. Me|u izla ga~ima na{tandu su tako|er bili i pred-stavnici hotelijera BiH, pred-stavnici turisti~kih agencija,kao i predstavnici rafting klubova.

Na Me|unarodnom sajmuturizma i ugostiteljstva u Oh ridu Turisti~ka zajednicaKantona Sarajevo izlagala jezajedno sa predstavnicima„Udruènja ho telijera i restau-tera BiH“. Sa jam je odràn u

periodu od 17. – 20.01.2009 go-dine, a u~estvovalo je oko 20izlaga~a iz Crne Gore, Srbije iBosne i Hercegovine. Na{tandu je prezentovana turi-sti~ka ponuda Kan tona Sara-jevo i Bosne i Hercegovine.

Holiday World Praha, je -dan od vode}ih sajmova Cen-tralnoj Evropi, odràn je od 5.do 8. maja ove godine. Odukupnog broja posjetilaca, kojije dosegao brojku od 28.037,prva dva dana sajam je posje-tilo 7.052 tour operatora i pred-stavnika turisti~kih agencija.Sajam je tako|er posjetilo 713predstavnika medija.

Turisti~ko udruènje u BiH,Turisti~ka zajednica FederacijeBiH i Turisti~ka zajednica Kan-tona Sarajevo su ~etvrti put za-redom u~estvovali na HolidayWorld sajmu. BiH je nastupalau centralnoj hali na standupovr{ine 30 m2. [tand je bio lijepo ure|en i prezentirao jeukupnu turisti~ku ponudu BiH.

Interes posjetitelja je bionaro~ito veliki za aktivni turi-zam, posebno za rafting po-nudu na rijekama Vrbasu, Uni,Neretvi, Drini, zimski turizam,te kulturno-historijski turizam.

Na ITB-u Berlin (Interna-tionale Tourismus Boerse)Bos na i Hercegovina je uzelau~e{}e po osmi put. Ovogodi{nji{tand je, kao i prethodnih go-dina, bio jako dobro pozicioni-ran u samoj hali.

TUBiH je prezentiralo cje-lokupnu turisti~ku ponudu BiH.Ove godine na sajmu u Ber linu

u~e{}e je uzelo 11.098 izlaga~aiz 187 zemalja. Sajam je trajaood 11.03. - 15.03.2009. godine,dok je ukupan broj posjetilacabio oko 180.000.

CROTOUR ZAGREB 2009odràn je od 1. do 5. aprila2009. na ukupnoj povr{ini od9.000 m², od ~ega je BiH izla-gala na 30 m².

Na sajmu su nastupila 272izlaga~a iz 24 zemlje a me|unjima i 35 inozemnih touro-peratera. Najve}i interes je vla-dao za bh. zimske centre iskijanje na na{im planinama,Bjela{ nici, Vla{i}u i Jahorini, te za rafting ponudu na na{imrijekama.

Redovni posjetioci bh. {tandaprimje}uju pozitivne pomaketuristi~kog predstavljanja BiH.Posjetioci sajma tako|er nisukrili odu{evljenje pri prezenti-ranju video prezentacije “Enjoylife” Bosnia and Herzegovina.

êtvrti MMe|unarodni sajamturizma, ugostiteljstva i trgo -vine - “Mediteranski dani”,organizovan je u Trebinju od27. do 29. marta.

Sajam je propra}en boga-tim edukativnim i kulturno-umetni~kim programom uzprisustvo brojnih medija izzemlje i inostranstva. Ove go-dine tema sajma bila je „Pute-vima vina“. Kroz ovu temupredstavlja se istorija, kultura,tradicija, ekonomija i turizamjedne dràve ne samo kroz pre -zen tacije, ve} i kroz kompletanizgled ure|enog izlo`benogpros tora. Na sajmu je preds -tavljeno oko 50 izlaga~a izBiH, Hrvatske, Srbije, CrneGore, Italije i Rusije.

TZKS je i ove godine usklopu {tanda TU BiH pre-zentirala cjelokupnu turisti~kuponudu Sarajevskog kantona icijele BIH.

O~ekuje nas najteàljetna sezona

10 - Turist - br. 23

Ministre Herceg, moète li izdvojiti najva`nije aktuelneprojekte Ministarstva okoli{a iturizma FBiH na unapre|enjuturizma?

Me|u va`nije aktivnosti uturisti~kom sektoru svakakotreba ubrojiti dono{enje novihzakona o turisti~koj i ugostitelj-skoj djelatnosti. Zbog obujmanu`nih izmjena odredbi vaè}egzakona, zbog pravne sigurnosti,ocijenjeno je primjerenijim do-nijeti nove i posebne zakone:Zakon o turisti~koj djelatnosti iZakon o ugostiteljskoj djelat-nosti. Aktivno sudjelujemo i uprojektu Ameri~ke agencije zame|unarodni razvoj, projektuSPIRA, koji ima za cilj olak{a-vanje pristupa trì{tu za mala isrednja poduze}a. Tako|er, pri-vodimo kraju izradu Strategijerazvoja turizma u FederacijiBiH do 2018. godine, ~ime }ebiti stvoren okvir za razvoj kva-litetne, suvremene i inovativneturisti~ke ponude koja }e privu}iinvesticije u sektor turizma.Dalje, uz sufinanciranje smo iaktivno uklju~eni u izradu ma-ster planova razvoja turizma zavi{e odabranih podru~ja (NPUna, îtluk-Me|ugorje, âp -ljina-Po~itelj, Fojnica-Vranica,

Kupres, Vare{- kraljevski gradBobovac, Travnik-Vla{i}). Tako -|er, radimo iznimno zna~ajneprojekte, kao {to su sanacija itrajna revitalizacija Po~itelja,sanacija i ure|enje korita rijekePlive i slapa u Jajcu, ure|enjeslapova Kravice i Ko}u{e naTrebiàtu, te projekti u vezi saNeumom i Trnovom.

U 2009. planirano je ulaganje5,5 miliona KM za projekte uoblasti turizma putem transfera.O kakvim projektima je rije~?

Sredstva transfera dodjeljujuse temeljem rezultata javnognatje~aja, a na temelju odlukeo njihovom utro{ku koji je usvo-jila Vlada Federacije. Ukupnoje 14 razli~itih programa krozkoje se potpore dodjeljuju pro-jektima za razvoj turizma iokoli{a.

Ono {to smo ove godineuveli jesu dva programa utro{katransfera koja, izme|u ostaloga,predvi|aju razvoj obiteljskog iruralnog turizma kroz sufinan -ciranje izgradnje novih turi-sti~ko - ugostiteljskih kapacitetai infrastrukture, odnosno sufi-nanciranje kamata na kredite

Intervju: dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma

Razgovarala: Branka Mrki}

Za razliku od dijela domaće vlasti i javnosti koja se još uvijek nije odredila o turizmu kao strateškoj gospodarskoj grani, međunarodne institucije i organizacije upravo

u turizmu vide razvojnu šansu za ove prostore

Razvoj ruralnog turizma

Intervju: dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma

Turist - br. 23 - 11

koji se koriste u ove svrhe prekoRazvojne banke Federacije BiH.

Zatim, postoje programi zasufinanciranje novih turisti~ -kih proizvoda, izradu turisti~kesignalizacije i tematskih cestau kantonima/ùpanijama i op}i -nama, izradu originalnih suve-nira, ali i za manifestacije odzna~aja za razvoj turizma iugostiteljstva te brandiranjepojedinih mjesta, doga|aja iproizvoda u svrhu ja~anja turi-sti~ke ponude. Tu je i sufina-nciranje uvo|enja upravlja~kihsustava prema ISO standardimau oblasti turizma, ugostiteljstvai za{tite okoli{a, sufinanciranjeizgradnje i ja~anja infrastruk-ture u skija{kim i rekreacijskimcentrima, kao i programa kojirje{avaju probleme zaga|enjazraka, vode i tla. Novina je iprogram sufinanciranja me|u -narodnih projekta iz podru~jaokoli{a i turizma koji su aplici-rali na me|unarodne natje ~aje,a kojima nedostaju financijskasredstva za obvezno sudjelovanjesredstvima aplikanta.

Koliki je zna~aj za turizampredpristupnih IPA fondova,koliko novca se moè o~ekivatiiz tih izvora i kada?

Za razliku od dijela doma}ei vlasti i javnosti, koja se jo{uvijek nije odredila o turizmukao strate{koj gospodarskojgrani, me|unarodne institucijei organizacije upravo u turizmuvide razvojnu {ansu za oveprostore. U odnosu na trenutnistatus BiH, na raspolaganju sunam prve dvije od ukupno petkomponenti IPA programaEuropske komisije, odnosnopomo} u tranziciji i izgradnjiinstitucija te prekograni~na su-radnja. U budu}nosti }emo mo}ira~unati i na sredstva namije-njena ruralnom razvoju. Usklopu cjelokupnog razvitkaruralnog prostora, uz tradicio-nalnu proizvodnju hrane, sva-kako valja ravnopravno uklju~iti

kao dopunsku djelatnost i ru-ralni turizam. Iako niti jednaod trenutno nam dostupnihkomponenti IPA programa nijeisklju~ivo namijenjena turizmu,sna`no zagovaramo projekterazvoja turizma koji }e u sklopuIPA komponente prekogra ni~nesuradnje mo}i konkurirati za gotovo 14 milijuna eura, {to obuhva}aju neiskori{tena sredstva za 2007., 2008. i 2009.godinu.

Da li je ekonomska kriza utje-cala na turizam u BiH u ovojgodini?

Doma}i se turizam ve} pot-kraj 2008. i u prvom kvartaluove godine suo~io s prvom kri-zom koju su prouzro~ile izrazitonepovoljne vremenske prilike inedostatak snijega tijekom zim-skih mjeseci. Tako je u sije~nju,klju~nom mjesecu za zimskiturizam, na planinama u BiHbilo tek ne{to vi{e od 30 tisu}agostiju, {to je gotovo 11 postomanje u odnosu na isti mjesecprethodne godine. Izuzetak je

kupre{ka visoravan gdje je, zah va-ljuju}i investiranju u kvalitetnui suvremenu infrastruk turu, tesna`niju promid`bu, zabilje ̀ en50-postotni porast broja gostijuu odnosu na pro{lu godinu.Kada je rije~ o predstoje}ojljetnoj sezoni, ~injenica je da}e ona biti neizvjesna i te{kakao nikad dosad. Realno jeo~ekivati da se, nakon {to smou posljednje dvije-tri godineostvarivali kontinuiran porast

turisti~kih dolazaka i ostvarenihno}enja, ove godine mogu}esuo~imo i sa prvim minusima.Ohrabruju informacije kojestiù sa na{ih tradicionalnihtrì{ta kako }e se unato~ krizi idalje putovati, istina kra}e i jef-tinije, do bliìh destinacija.Imaju}i u vidu ove informacije,ali i ono {to je u~injeno u pri-premi sezone, imamo pravonadati se rezultatima na razinipro{logodi{njih. Poja~ali smopromociju na ciljanim stranimtrì{tima za koja drìmo da sunam tradicionalno sklona, a zbogprometne blizine prihvatljivaodredi{ta ~ak i u uvjetima krize.

Objektivno, trebali bismobiti zadovoljni ako se minusbude kretao od 3 do 5 posto, {toje u okvirima predvi|anja Svjet-ske turisti~ke organizacije zazemlje eurozone.

Usvojena je i konkretna mjera:50-postotno smanjenje turisti~ke~lanarine?

Da, to je regulirano novomUredbom o turisti~koj ~lana-rini koju je Vlada Federacijeusvojila po~etkom godine. Sjedne strane, vjerujemo kako se50-postotno smanjenje turisti~ke~lanarine (za {to smo se te{kouspjeli izboriti jer je GSV tra -ìlo njezino potpuno ukidanje)ne}e negativno odraziti naukupne prihode koje po ovomosnovu ostvaruju turisti~ke zajednice. Razlog tome je pret-postavka da bi promjenom ~la-narine u taksu trebala porastiefikasnost naplate koju }emoosigurati kroz uvo |enje ja~ihmjera kontrole. S druge strane,dono{enjem ove uredbe omo gu -}ili smo gospodarskim subjek-tima da dio prihoda koji nas- tanu uslijed rastere}enja poosnovu turisti~ke ~lanarineusmjere na podizanje kvaliteteturisti~kog proizvoda, kako bise osigurala cjenovna konku-rentnost i zadràli gosti, ali iradna mjesta u sektoru turizmai ugostiteljstva.

U kojoj fazi se nalazi PrijedlogStrategije razvoja turizma uFederaciji BiH u razdoblju2009-2019.?

O~e kujemo da }e se Vladao~itovati o Prijedlogu srednjo -ro~ne stra tegije razvoja turizmau Federaciji BiH i nakon togauputiti dokument u parlamen-tarnu proceduru us va janja.Sta rtegija razvoja tu riz ma ne}erije{iti sve probleme unutar tu-risti~kog sektora, ali je dobar inuàn temelj za restruk tu ri -ranje i repozicioniranje turis ti~ -kog sektora Federacije BiH.

Putovanja kra}a i jeftinija

Interview with Dr Nevenko Herceg, Federation Minister of Environment and Tourism


Minister Herceg, can youhighlight the most importantongoing projects of the Ministryof Environment and Tourismof the Federation of BiH de-signed to develop tourism?

Among the most importantactivities in the tourism sectorone should certainly includethe enactment of new lawsgoverning tourism and cateringindustries. Because of the scopeof necessary amendments tothe provisions of the currentlaw and for the sake of legal se-curity, it has been assessed thatit would be more appropriateto enact new and separate laws,i.e. the Law on Tourism Indus-try and the Law on CateringIndustry. We have also been ac-tively participating in a projectof the US Agency for Interna-tional Development, the projectSPIRA (Streamlining Permitsand Inspection Regimes Acti -vity) whose aim is to facilitategetting into the market for smalland medium companies. Weare also finalising the Strategyon the Development of Tourismin the Federation of BiH until2018 which would provide aframework for the developmentof a quality, modern and inno-

vative tourism offer that will at-tract investments in the tourismsector. Moreover, as co-finan cers

we have been actively involvedin the development of masterplans for the development of

tourism in a number of selec tedregions (the National Park Una,îtluk-Me|ugorje, âpljina-Po~itelj, Fojnica-Vranica, Kup -res, Vare{ - the Royal TownBobovac, Travnik-Vla{i}). Inaddition, we have been work-ing on very important projectssuch as the restoration and per-manent revitalization of Po~itelj,stabilisation and arrangementof the riverbed of the Pliva Riverand waterfalls in Jajce, arrange-ment of the waterfalls Kraviceand Ko}u{e on the TrebiàtRiver, as well as the projects re-lating to Neum and Trnovo.

It is planned to invest 5.5 mi -llion KM in projects in the sector of tourism in 2009 byway of transfer. What kind ofprojects are these?

The transfer funds are allo-cated through a public compe -titive selection process basedon the decision on spendingfunds adopted by the Federa-tion Government. In total, thereare 14 various programmesthrough which the support isprovided for projects of deve -lopment of tourism and envi-

The most difficult summerseason is ahead of us

Interview done by: Branka Mrki}

Unlike the part of domestic authorities and the public that still have not defined their position towards tourism as a strategic industrial sector, it is in tourism that international institutions

and organisations see the development chance for this region

Development of rural tourism

Interview with Dr Nevenko Herceg, Federation Minister of Environment and Tourism


ronment. What we introducedthis year are two programmesof spending transfers which,among other things, envisagethe development of family andrural tourism through co-finan -cing of the construction of newtourism and catering capacitiesand infrastructure, i.e. co-finan -cing of interest rates on loansused for these purposes throughthe Development Bank of theFederation of BiH.

Further, there are progra -mmes for the co-financing ofnew tourism products, the con-struction of new tourist signali -sation and thematic roads incantons and municipalities, themanufacture of original souvenirsas well as the programmes forevents that are important forthe development of tourism andcatering and branding of certainplaces, events and products forthe purpose of tourism offerimprovement. There is also co-financing of the introductionof management systems in linewith the ISO standards in thearea of tourism, catering andenvironment, co-financing ofthe construction and strengt -hening of infrastructure in skiing resorts and recreationalcentres as well as the progra -mmes resolving the problemsof air, water and soil pollution.Also new is the programme ofco-financing international pro -jects in the area of environmentand tourism, the programmeswhich applied for funds on in-ternational competitions andwhich lack funds for necessaryapplicant’s participation in funds.

What is the importance of thepre-accession IPA funds fortourism? How much moneycan be expected from thosesources and when?

Unlike the part of domesticauthorities and the public thatstill have not defined their po-sition towards tourism as a

strategic industrial sector, it isin tourism that internationalinstitutions and organisationssee the development chance forthis region. Given the currentstatus of BiH, available to usare the first two out of the totalof five components of the IPAprogramme of the EuropeanCommission i.e. the progra mmeof providing assistance for thetransition and institution buil -ding as well as for cooperationacross borders. In future it willbe possible for us to also rely onfunds dedicated to rural deve -lopment. Within the frameworkof the overall development ofrural areas, apart from traditio -nal food production, certainly,on an equal basis, rural tourismshould be included as an addi-tional activity. Although noneof the components of the IPAprogramme that are currentlyavailable to us is exclusivelydedicated to tourism, we stronglypromote projects aiming at thedevelopment of tourism whichwill, within the IPA componentof cooperation across borders,be eligible for applying for almost14 million euros, the amountthat includes the unused fundsfor 2007, 2008 and 2009.

Has the economic crisis affectedtourism in BiH this year?

As early as towards the endof 2008 and in the first quarterof this year, domestic tourismfaced with its first crisis causedby extremely unfavourable weat- her conditions and lack of snowduring the winter months. Thusin January, the month crucialfor winter tourism, there wereonly a little over 30,000 guestsin the BiH mountains which isalmost 11 percent less than theresult achieved in the samemonth last year. The exemptionis the Kupres plateau where,thanks to the investments made

in procuring quality and moderninfrastructure as well as a moreintensive promotion campaign,there is 50 percent increase inguest arrivals in comparisonwith the last year. As far as theforthcoming summer season isconcerned, it is the fact that itwill be uncertain and difficultlike never before. It is realisticto expect that after the periodof two to three last years whenwe achieved a continuous increa -sing trend in the number oftourist arrivals and registeredovernight stays, this year wemay face first negative results.However, what encourages usis the information we have received from our traditionalmarkets according to which inspite of the crisis people willstill tend to travel although fora shorter period and a cheaperprice, to closer destinations.Bearing in mind this informa-tion as well as all that has beendone in the preparation for thistourist season, we are entitledto hope to achieve the results ofthe same level as last year. Weintensified our promotion cam-pa igns in the target foreignmarkets which we consider tobe traditionally inclined to usand because of the vicinity interms of transport we have des-tinations that are acceptableeven in the conditions of crisis. Realistically, we should be plea -sed if the decrease in figuresrange between 3 to 5 percentwhich is within the figuresforeseen by the World TourismOrganisation for the of euro-zone countries.

A concrete measure has alsobeen adopted: a 50-percent de-crease of tourism membershipfee?

Yes, that is regulated by thenew Regulation on TourismMembership Fee which wasadopted by the Federation gov-ernment at the beginning of

this year. On the one hand, webelieve that the 50-percent decrease of the tourism mem-bership fee (something that wemanaged to obtain throughstruggle because the Economicand Social Council requestedit to be completely abolished)will not have any negative impact on the total revenuesthat the tourist associationsearn on this basis. The reasonfor this is the assumption thatthe change of the membershipfee into a fee under the newLaw on Tourism Associationswould result in the increase inthe efficiency of fee collectionwhich we will ensure throughthe introduction of strongermeasures of inspection. On theother hand, by the passage ofthis Regulation we made pos-sible for economic subjects touse part of earnings made as aresult of the reduction of expen -ditures on tourism membershipfees for the improvement of thequality of tourism products inorder to ensure the price com-petitiveness and to keep guestsas well as jobs in the sector oftourism and catering.

In which phase is the proposedStrategy on the Developmentof Tourism in the Federation ofBiH for the period 2009-2019?

We forwarded the proposedmiddle term Strategy on theDevelopment of Tourism inthe Federation of BiH to theFederation Government forconsideration. We expect thatthe Government will declareits opinion on the proposal andthereafter introduce the docu-ment into the parliamentaryprocedure for adoption. TheStrategy on the Developmentof Tourism will not resolve allthe problems within the tourismsector but it is a good and nece -ssary basis for restructuring andrepositioning of the tou rism sec-tor of the Federation of BiH.

Shorter and cheaper travels

Ljeto 2009: Neum


ÎSTO MOREI PRISTUPA^NE CIJENE

TTuristi~ki djelatnici slaù se uocjeni da }e ovogodi{nja ljetnasezona biti vrlo specifi~na i rijetkise usu|uju prognozirati kakvi}e biti rezultati. Neum, jediniprimorski turisti~ki grad u Bos -ni i Hercegovini, tako|er morana}i na~in da odgovori na sv-jetsku ekonomsku krizu. No, ipored ~injenice da su posljednjihdesetak godina cijene smje{tajanepromijenjene, pristupa~ne ipuno niè nego u susjednojHrvatskoj, turisti~ki djelatniciNeuma procjenjuju da }e sete{ko ponoviti pro{logodi{nja,rekordna sezona.

„Neum je 2008. godine ost-va rio rekordnu sezonu. Regis -trirali smo 270.813 no}enja, {toje za 1,35 posto vi{e u odnosuna 2007. godinu. Dosada{njebrojke potvr|ivale su porastbroja gostiju iz godine u godinu“,isti~e voditelj Turisti~kog uredaNeum VVinko Ba~i}. Pored do -

ma }ih gostiju, koji su i najbroj -niji, na podru~ju ove najju` nijebh. turisti~ke destinacije pro{legodine boravilo je najvi{e gostijuiz Slovenije, Poljske, Ma|arske,ali i Izraela, [panije, Francuske,Japana, Ukrajine, Letonije, Es-tonije, {to ukazuje na otvaranjenovih emitivnih trì{ta. Ba~i}

isti~e da turisti sve vi{e dolaze uvlastitom aran`manu, sa ̀ e ljomda upoznaju nove predjele, pasmatra da je i zbog toga opravdanoptimisti~an pogled na ovogo -di{nju sezonu.

Hotelijeri Neuma, koji ras -polaè sa preko 6.500 kreveta,odavno uspje{no realiziraju kon-cept kongresno-seminarskog tu -rizma. U tome je vode}i hotel„Stela“, koji je u samom vrhubh. kongresnog turizma. Hotelirade tokom cijele godine, a kon-

Pi{e: Amira Pe}anac

Pored sunca, mora i popularnih cijena, posjetioce Neuma očekuju i bogati kulturni

sadržaji. Privatna inicijativa i objekti izgrađeni po zapadnoevropskim standardima posljednjih

godina su zaštitni znak neumske turističke ponude

Novih 400 metaraplaè


gresi, seminari i ekskurzije odrà-vaju se i u zimskim mjesecima.

Goste Neuma ove godinedo~ekuje i nova plaà u uvaliJazine na poluotoku Klek, kojase postepeno, u skladu s mogu}-nostima op}ine, svake sezone{iri du` poluotoka. Prema rije-~ima Vinka Ba~i}a, novih 350do 400 metara pla`ne povr{ineure|ene na polutoku, sa svimprate}im sadràjima, umno-gome }e rasteretiti gradskeplaè i pretrpane parking zone.Novac od naplate turisti~kihpristojbi skoro u cijelosti se ulaèu nove projekte i izgradnju infrastrukture.

Ovdje se turisti~ka ponudasvake sezone oboga}uje novimsadràjima. Ronjenje, parasai-ling, iznajmljivanje brodica ivodenih skutera nude svi hoteli,ali i sve ve}i broj privatnih poduzetnika. Privatna inicijativai objekti izgra|eni po zapadno-evropskim standardima posljed-njih godina su za{titni znakneumske turisti~ke ponude.

Pored sunca i mora, posje-tioce Neuma o~ekuje i bogatoNeumsko kulturno ljeto, kadaNeum postaje kulturno sredi{teBosne i Hercegovine. Po~inje udrugoj polovini juna tradicio-nalnom likovnom kolonijom, azavr{ava Danom op}ine Neumi blagdanom Gospe od zdravlja,posljednje nedjelje u avgustu.Tu su i ostala kulturna doga -|anja. U turisti~koj ponudineumskog zale|a nezaobilaznaje i Vjetrenica, stani{te endem-skih vrsta i jedna od najljep{ihpe}ina u Bosni i Hercegovini.

Neum je uistinu idealna des-tinacija za organizirana kru`naputovanja, kako zbog geograf-skog poloàja i blizine svjetskipoznatih kulturnih sredi{ta,tako i zbog umjerenih cijena ikvalitetne usluge koju pruà.Na ovo je ukazala i Udruga

turisti~kih djelatnika Neuma(u osnivanju) na nedavno odr -ànom sajmu turizma u Mos -taru. Prezentacija turisti~keponude op}ine Neum organi -zirana je u saradnji s op}inomNeum i TZ HN@. Neum suna sajmu predstavili KUD

"Humski glas", klapa "Neum",Marin Previ{i} i grupa Kamen,udruga p~elara "Kadulja",udru ga maslinara "Maslina",Dru{tvo prijatelji starina Hu -tovo, a Zlatko Glavini} pred-stavio se svojim rukotvorinama.Grad Neum, kao i 24 kilometra

neumske rivijere mogu se po-hvaliti i blagim mediteran skimpodnebljem s velikim brojemsun~anih dana u godini, naj -ve}im poslije otoka Hvara.More je ~isto, {to Neumljaniobja{avaju ~injenicom da je eko -lo{ki i infrastrukturno cijela rivi -jera jedistvena eko-zona, s odli~ -no rije{enom vodovodnom ikanalizacionom infrastrukturom.

Gostima koji èle aktivanodmor na raspolaganju susportski tereni za nogomet,odbojku i ko{arku. Bogata je iponuda vodenih sportova, ski-janja, surfanja, vo`nja skuterimaili gliserima. U ljetnim mjese -cima u hotelima, restoranima ina plaàma organizira se svirka"uìvo", a dva disko kluba i mno-gobrojni caffe-barovi pruàjuzabavu do ranih jutarnjih sati.Zabaviti se moète i {etaju}i,razgledaju}i i kupuju}i u mno-gobrojnim prodavnicama i su-ve nirnicama. [etnica od 350metara, lijepo ure|ena i osvi-jetljena, po~etak je realizacijezamisli po kojoj }e ~etiri kilo-metra urbane neumske zonebiti zaokruèna cjelina sa {et-nicom, plaàma, vezovima zabarke, molovima, morskim sadr -àjima. Sve ovo potvr|uje daNeumljani, koji uglavnom ̀ iveod turizma, polako shvataju da}e sljede}eg ljeta imati gostesamo ako im i ove godine pruèkvalitetnu uslugu.

Ljeto 2009: Neum

Predstavljanje nasajmu turizma

Summer 2009: Neum


CLEAN SEAAND AFFOEDABLE PRICES

TTourist officials agree in theirassessment that the summertravel season will be specificthis year and few of them takecourage to predict how succe -ssful it would be. Neum, theonly coastline tourist town inBosnia and Herzegovina, alsohas to find ways to respond to the global economic crisis.However, irrespective of thefact that the accommodationprices here remain unchangedand affordable in the past tenyears and are much lower thanin the neighbouring Croatia,the assessment of tourist offi-cials in Neum is that it is veryunlikely that the same resultswill be achieved as last year

when the tourist season brokeall previous records.

“In 2008 earnings for theNeum summer season reachedan all time high. There havebeen 270,813 overnight staysregistered which represents anincrease of 1.35 percent in com-parison with 2007. The previousstatistics figures confirmed anincreasing trend in the numberof guests from one year to an-other”, emphasises the head ofthe Tourism Office in Neum,Vinko Ba~i}. Apart from do-mestic tourists who are mostnumerous, last year the greatestnumber of tourists who visitedthe area of this most southernof BiH travel destinations came

Written by: Amira Pe}anac

Apart from sun, sea and affordable prices, visitors of Neum can expect abundant cultural

programmes. Private entrepreneurship and facilities built in the past years in line with

Western European standards are the trademark of the Neum travel offer

Summer 2009: Neum


from Slovenia, Poland and Hun-gary but there were also touristsfrom Israel, Spain, French,Japan, Ukraine, Latonia, andEstonia, which indicates theopening of new outboundmarkets. Ba~i} emphasises thattourists come in their ownarrangements more and morewishing to get acquainted withnew destinations. This is whyhe believes that an optimisticview of this year tourist seasonis justified.

Hotelkeepers in Neum,where there are more than6,500 beds available, have beensuccessful in implementing theconcept of congress and semi-nar tourism for long time now.The leading among them isHotel Stela which is at the topof the congress/seminar tourismtree. Hotels are open duringthe whole year, and congresses,seminars and excursions areorganised in winter months.

A new beach in the coveJazine on the peninsula Klekawaits tourists visiting Neumthis year. For every season thebeach area is gradually, depen -ding on the means of the Mu-nicipality, extended along thepeninsula. According to VinkoBa~i}, the new 350 to 400-metrelong section of beach area arran -ged on the peninsula, with allancillary facilities, will reducecrowds in Neum’s beaches andovercrowded parking lots. Almost the whole amount ofearnings from tourist fees is in-vested in new projects and theconstruction of infrastructure.For each season new attractionsare added to the tourism offerhere. Diving, parasailing, rentalof boats and water scooters arepart of the offer not only of allhotels but also, more and more,of private entrepreneurs. Privateinitiative and facilities built in

line with Western Europeanstandards in recent years arethe trademark of Neum’s tou -rism offer.

Apart from sun and sea,there is also an abundant cultu -ral programme that tourists canenjoy in Neum for in the su-mmer season Neum becomes acultural centre of Bosnia andHerzegovina. It starts in thesecond half of June by the tra-ditional painters’ colony andfinishes on the Day of the Mu-nicipality of Neum and theDay of Our Lady of Health onthe last Sunday of the month ofAugust, and offers an abundanceof other cultural events. Some-thing you should not miss inthe tourism offer of Neum’shinterland is Vjetrenica, one of the most beautiful caves inBosnia and Herzegovina andthe habitat of endemic species.

Indeed, Neum is an idealdestination for organised roundtrips both because of its geo-graphical location and its vi ci -nity to world’s famous culturalcentres as well as because ofmoderate prices and qualityservice it offers. The Associa-tion of Tourism Workers ofNeum (currently in the phaseof being established) pointedout this fact at a recently heldtourism fair in Mostar. The

presentation of the tourismoffer of the Neum Municipal-ity was organised in coopera-tion with the Municipality ofNeum and the Tourism Asso-ciation of the Herzegovina-Neretva Canton. At this fairNeum was represented by theCultural and Artistic SocietyHumski Glas, the harmonysinging group Neum, MarinPrevi{i} and the band Kamen,the Association of BeekeepersKadulja, the Association of OliveGrowers Maslina, and the Asso -ciation of Antiquity Lovers Hu -tovo, while Zlatko Glavini}represented himself with hishandicraft products.

The town of Neum and 24kilometres of its riviera can alsotake pride in their moderateMediterranean climate with alarge number of sunny daysper year, the second largestafter the island of Hvar. The

sea is clean and Neum inhabi-tants explain it with the factthat in terms of ecology and infrastructure the whole rivierais a unique eco-friendly areawith an excellent solution for water and sewage systeminfrastructure.

Guests wishing to have anactive vacation here at theirdisposal have sports fields forfootball, volleyball and basket-ball. Water sports such as skiing,surfing and scooters and motorboat rides are also on abundantoffer. During summer monthslive music is organised in ho-tels, restaurants and beacheswhile the two disco clubs andnumerous coffee bars offer enter -tainment until early morninghours. You can also have funtaking a walk, having a lookaround or shopping in manyshops and souvenir stores. A350-meter-long promenade,nicely arranged and well-lit,represents a beginning of theimplementation of a projectwhich envisages that four kilo-metres of the urban area ofNeum will make one joint unitwith the promenade, beaches,boat berths, piers and sea att-ractions. All this confirms thatthe inhabitants of Neum thatmainly live on tourism gradu-ally begin to realise that nextsummer they will have guestsonly if this year they providethem with quality service.

New 400 metres of beach

Representation in the tourism fair

EKO TURIZAM NA NERETVI

P


Hercegovina

Prvi ljetni dani u Mostar su do-veli rijeke turista, uz ugo|ajkoji neodoljivo podsje}a naStradun ili Peristil. No, iako jenakon obnove Starog mosta iuvr{tavanja na Listu svjetskeba{ tine u julu 2005. i defini-tivno potvrdio status jedne odnajatraktivnijih turisti~kih des-tinacija u Evropi, na njegovomsu licu jo{ vidljivi tragovi rata.Nekada naj~istiji grad u Evropi,~uven po vodi i suncu, vapi za povratkom ìvota i ~isto}eNeretvi.

Turisti koji uglavnom izHrvatske organizirano dolazeu BiH na izlet, naàlost, pre-kratko ostaju u gradu. Sve ostalona strani je Mostara: i ljepotakrajolika i neiscrpno vrelo kul-turno-historijske ba{tine. Usuncem okupanoj Hercegovinituriste o~ekuje jedinstveno ineo~ekivano iskustvo Vinskeceste, jednog od najatraktivnijihprojekata realiziranih u pos-ljednje vrijeme. U dvije godinepostalo je poznato dvadesetakvinskih podruma u Ljubu{ kom,îtluku, Mostaru, âpljini,

Stocu i Trebinju. Skokove saStarog mosta, jedinstveni sport-sko-turisti~ki doga|aj u Mo-staru i blièm okruènju, uvijekprati veliki broj turista iz zem-lje i svijeta. Hutovo blato, parkprirode tridesetak kilometaraju`no od Mostara u mo~ varn-om dijelu doline Neretve, pri-rodnjaci su prepoznali kaojedno od atraktivnijih stani{taptica selica.

Vrelo Bune, jedna od naj-popularnijih destinacija, stoljetnoje mjesto molitve i medi tacije.Izvori{te rijeke Bune u ovomnajmisti~nijem mjestu u BiHjedno je od najljep{ih i najiz da{ -nijih kra{kih izvora u Evropi...

Bolje dane za Mostar i re-giju je navje{}uje i aktivizamUdruènja mladih za promo-ciju tradicionalnih proizvoda

Hercegovine „Okusi Hercego-vinu“. Nedavno je grad Mostaru najatraktivnijem jezgru sta-rog grada, na Starom mostu,dodijelio prostor ovom udru -ènju. Prema rije~ima pred sjed-nice SSvjetlane Saki}, cilj ovogzna~ajnog projekta je valoriza-cija tradicionalnih i tipi~ nihpoljoprivredno-prehram be- nihi zanatskih proizvoda regijeHercegovine. S ciljem ja ~anjaturisti~ke ponude regije, ovoudruènje je razvilo kapaciteteosmi{ljavanja i realizacije pro-jekata valorizacije razli~itihproizvoda (npr. hercegova~kisir iz mijeha, livanjski sir, grahpoljak, tre{nja alica i sl.). Uoblasti turizma, udruènje je usaradnji sa Green Tourom iden-tificiralo itinerer ekolo{kog tu -rizma cijelim tokom rijekeNeretve, u sklopu kojeg }e bitiizra|ena bro{ura i vodi~ oosnovnim eko-turisti~kim atrak-

ci jama uz rije~ni tok Neretve iostalih dijelova Hercegovine.Ovo udruènje formirano je2007., uz podr{ku italijanskeNVO UCODEP i finansijskupotporu Ministarstva vanjskihposlova Italije. Predvi|eno jeda se radi na senzibilizaciji,obuci i ja~anju lokalnih turi-sti~kih kapaciteta i oboga}ivanjuponude autenti~nom slikomHercegovine, identifikaciji ipromociji turisti~kih i enoga-stronomskih intinerera, sarad njisa tour-operatorima i promocijii prodaji paketa rural nog i/ilieno-gastronomskog turizma,te na koncu, implementaciji

projekata u sektoru ruralnogturizma. Informacije }e biti dostupne i na internetu:www.okusihercegovinu.org iwww.putovatibalkanom.net.

Zabilježila: Amira Pe}anac

Bolje dane za Mostar i regiju navješćuje i aktivizam Udruženja mladih za promociju

tradicionalnih proizvoda Hercegovine „Okusi Hercegovinu“. Udruženje je u saradnji sa Green

Tourom identificiralo itinerer ekološkog turizmacijelim tokom rijeke Neretve

Popularne destinacije

Ja~anje turisti~keponude

PONUDA PREMAZAHTJEVIMA GOSTA

U

Hoteli Ilidža


U izuzetnom prirodnom ambi-jentu velikog ilidànskog parka,na izvori{tu ljekovite termomi-neralne vode, sagra|en je ho-telski kompleks sa raznovrs-nom ponudom, osnovan 1892.godine.

HBRD “Hoteli Ilidà” sa~i -njavaju Hotel & Spa “Terme”,Hotel “Hercegovina”, Hotel“Hungaria”, sa po ~etiri zvjez-dice, Hotel “Austria” i “Bosna”,kategorizirani sa pet zvjezdica,kao i hotelsko apartmansko

naselje “Oaza” (dvije zvjezdice),te restoran „Labud“ na VreluBosne.

„Na{i hotelski kapaciteti icjelokupna ponuda omogu }a -vaju smje{taj turisti~kih grupa,poslovnih ljudi, sportskih ekipa,organizaciju razli~itih semi-

nara i konferencija, simpozijakoktela, proslava, svadbenihslavlja te raznih drugih mani-festacija“, kaù u „HotelimaIlidà“.

Hotel Terme raspolaè sa400 leàja, „Hercegovina“ sa50, a „Hungaria“ sa 60 leàja.

Kapacitet smje{taja hotelsko-apartmanskog naselja „Oaza“je 130 leàja.

Hotel “Terme” je idealanza organizaciju seminara, sim-pozija, kongresa, konferencija,smje{taj raznih grupa turista iliposlovnih ljudi.

Hotel “Terme” je upravone{to vi{e od samog mjesta zaodmor. Nudi idealnu kombi-

Piše: mr. sci. med. Almasa Kajtaz

Kompleks „Hoteli Ilidža“ sa lječilišnom banjom„Terme“ idealno je mjesto za boravak turista,

organizaciju poslovnih sastanaka i konferencija te relekasaciju i rehabilitaciju

Sa~uvan autenti~an izgled

Hoteli Ilidža


naciju poslovnih susreta, rek -reacije, medicinsku rehabilita-ciju i uìvanje.

Hotel „Hercegovina“ je izg -ra|en 1892. godine, za vrijemeaustro-ugarske vladavine. Elitnislojevi dru{tva iz tog periodakoristili su kabine sa sumpor-nom vodom, blatom i uglji~no-kiselim kupkama. Da bi seudovoljilo njihovim visokimprohtjevima za smje{tajem izabavom, izgra|en je hotel„Hercegovina“.

Hotel je 2007. godine upotpunosti obnovljen. Sa~u -vana je autenti~na arhitekturai izgled hotela iz austro-ugar-skog perioda kada je ovo mje-sto bilo mondensko sastajali{te.Ambijent, zelene povr{ine i li-jepo ure|eni cvijetni vrtovipruìt }e gostima nezaboravnetrenutke odmora.

Hotel „Hungaria“ se nalaziu jednom od najljep{ih i naj-

mirnijih dijelova Sarajeva. Sta-paju}i se savr{eno sa prirod nomljepotom podru~ja, „Hunga-ria“ }e svojim udobnim i mo-dernim interijerom zadovoljitii najzahtjevnijeg gosta.

Hotel „Hungaria“ ispunjavauvjete za organizaciju svih vrstasastanaka.

Hotelsko Naselje “Oaza”se nalazi na Ilidì, najljep{emi najzelenijem dijelu grada Sa-rajeva, u izuzetno prirodnomambijentu u podno`ju planineIgman i nadomak izvori{ta rijeke Bosne.

U podno`ju planine Ig man,na izvori{tu rijeke Bosne i usrcu Spomenika prirode, smje -{ten je internacionalni restoran“Labud”. Izvori{ta i slapovi~iste rijeke Bosne jednostavnozavode svojom ljepotom. U re-storanu “Labud” gosti uìvajuu internacionalnim jelima, rib-ljim i doma}im specijalitetima.

Kvalitetna ponuda, tradicionalnobosansko gostoprimstvo i lju-bazno osoblje o~ekuju svakoggosta restorana “Labud”.

Zdravstvena ustanova Lje -~ili{te “Banja – Terme – Ilidà”je jedna od nastarijih banja nesamo u BiH nego i u jugoisto~ -noj Evropi.

Hotel „Terme“ i Lje~ili{te„Banja – Terme – Ilidà“

idealno je mjesto za rehabilita-ciju i relaksaciju.

Uz tim profesionalnih fi-zioterapeuta i stru~ni medicin-ski tim, lje~ili{te pruà sljede}eusluge:• hidroterapija (23 kade za

medicinsku kupku, bisernukupku, podvodnu masaù igalvansku terapiju)

• elektroterapija (galvanske idijadimanske struje, interfe -rentna struja, TENS, elek-tro stimulacija mi{i}a i ̀ ivaca)

• termoterapija (parafangooblozi, solux lampa, kvarcnalampa)

• sono terapija• magneto terapija• limfna drenaà• kineziterapija.

Wellness program obuhvata:• fitness (30 najsavremenijih

sprava, uz nadzor profesio-nalnog fitness trenera)

• dva bazena (sa termomine-ralnom vodom, za samo-masaù, oprema za protu -strujno plivanje)

• sauna (mu{ka i ènska)• razne vrste masaè (manu -

elna masaà, podvodna ma -saà, biserna kupka, itd).

Zbog kvaliteta i raznovrs -nosti ponude, turisti iz raznihdijelova svijeta uvijek se vra }aju kako bi iznova uìvaliu prepoznatljivom bosanskomgostoprimstvu i bogatstvu sadr ̀ aja koje nude „HoteliIlidà“.

Lje~ili{te i wellnes

IIlidža Hotels


Written by: MSc. Almasa Kajtaz

The Complex Ilidža Hoteli (Ilidža Hotels) with thespa resort Terme is an ideal place for the stay

of tourists, business meetings and conferences as well as for relaxation and rehabilitation

Authentic ApperancePreserved

OFFER TAILOREDTO GUESTS’REQUESTS

In an exquisite natural ambientof the great Ilidà Park, at thesource of mineral thermal waterwith healing properties, a hotelcomplex with a diverse offerwas constructed in 1892.

Hotel, Spa & RecreationCompany - HBRD Ilidà Hoteliconsists of the Hotel and SpaTerme, Hotel Hercegovina, Ho -tel Hungaria, all four-star ho-tels and facilities, Hotel Austriaand Hotel Bosna, both five-starhotels, as well as the hotel apart-ment settlement Oaza (Oasis)(two-stars) and the RestaurantLabud (Swan) at the spring ofRiver Bosnia.

“Our hotel capacities andthe overall offer make it possiblefor the accommodation of touristgroups, businessmen, sportteams, and the organization ofdifferent seminars and confe -rences, cocktail symposiums,celebrations, weddings as wellas other various manifestations”,they say in Ilidà Hoteli.

Hotel Terme has 400 beds,Hotel Hercegovina 50 beds,and Hotel Hungaria 60 beds.The accommodation capacityof the hotel apartment settle-ment Oaza is 130 beds.

Hotel Terme is ideal for theorganisation of seminars, sym-posiums, congresses, conferen -ces, and for the accommodationof different groups of touristsand businessmen.

Hotel Terme is, as a matterof fact, something much morethan just a place for holidays.It offers an ideal venue for bu -siness meetings, recreation, me -dical rehabilitation and pleasure.

Hotel Hercegovina was builtin 1892 during the Austro-Hun -garian rule. The elite sociallayers of the time used to usecabins with sulphur water, mudand carbonic acid baths. HotelHercegovina was constructed in

Ilidža Hotels


order to meet their demandingrequests for accommodationand entertainment.

In 2007, the hotel was reno -vated in its entirety. The authen -tic design and appearance of thehotel from the Austro-Hungar-ian period, when this place wasa trendy meeting place, waspreserved. The ambient, greenareas and nicely arrangedflower gardens will offer unfor-gettable moments of rest to itsvisitors.

Hotel Hungaria is locatedin one of the most beautifuland peaceful parts of Sarajevo.Perfectly merged into the natu -ral beauty of the environment,Hotel Hungaria, with its com-fortable and modern interior,will meet the requirements ofmost demanding guests. HotelHungaria meets conditions forthe organisation of all sorts ofmeetings.

Hotel Settlement Oaza islocated in Ilidà, the mostbeautiful and greenest part ofthe City of Sarajevo, in extre -mely natural environment inthe foothill of the Mountain ofIgman in close vicinity of thesource of River Bosnia.

In the foothill of IgmanMountain, at the source ofRiver Bosnia and in the heartof the Nature Memorial Park,located is the internationalRestaurant Labud. Springs andwaterfalls of the clean water ofthe River of Bosnia will simplyseduce you with their beauty.In the Restaurant Labud, theguests enjoy in internationalcuisine, fish and domestic spe-cialities. Quality offer, tradi-tional Bosnian hospitality andkind personnel await all guestsof the Restaurant Labud.

The health institution - theTreatment Centre “Spa TermeIlidà”, is one of the oldest spasnot only in BiH but also in theSoutheast Europe.

Hotel Terme and Spa TermeIlidà are an ideal place for re-habilitation and relaxation.

Through a team of profe -ssional physiotherapist and ateam of medical experts, thespa offers the following services:• Hydrotherapy (23 bathtubs

for medical bath, pearl bath,underwater massage and

galvanic therapy), • Electrotherapy (galvanic and

diadynamic currents, inter-ference current, TENS, elec-trical stimulation of musc lesand nerves),

• Thermotherapy (parafangobody wraps, solux lamp,quartz lamp),

• Sonotherapy, • Magnetic therapy,• Lymph drainage, • Kinesiotherapy.

The Wellness Programmeincludes as follows:• Fitness (30 state-of-art fit-

ness devices and the supervi -sion of professional fitnesstrainer),

• Two pools (with mineralthermal water, for self-mas-sage, equipment for coun -ter-current swimming),

• Saunas (men’s and women’s),• Different sorts of massage

(manual massage, under-water massage, pearl bath,and so forth).

Because of the quality anddiversity of the offer, touristsfrom all over the world alwayscome back here to once againenjoy in the renowned hospi-tality of and the abundance ofattractions offered by IlidàHotels.

Spa and Wellness

TTermalna rivijera Ilidà jedanje od najzna~ajnijih turisti~kihobjekata ove vrste u Bosni iHercegovini, uveliko doprinosituristi~kom oìvljavanju Ilidèi Sarajeva, te privla~i brojnedoma}e i strane goste.

Na toplim izvorima sara-jevske Ilidè razvio se najve}itermalni kompleks u ovom dijelu Evrope. Na povr{ini od15 hektara, Termalna RivijeraIlidà svojim posjetiocima nudiprijatno opu{tanje i aktivanodmor na unutra{njim i vanjs -

kim bazenima s brojnim atrak-tivnim vodenim i anima cijskimprogramima te privla~nu pra -te}u ponudu.

Na ukupno 5.631 m2 termal -nih vodenih povr{ina, sa svomteh ni~kom opremom i infra-strukturom, posjetioci tokomcijele godine mogu uìvati u

razli ~itim sadràjima. Poredotvo renih bazena sa tobogan-ima, valovima i drugim atrak-cijama, gostima je na ras po-laganju i zatvoreni bazennepravilnog oblika s vodenompovr{inom 1000 m2 i razli~itimvodenim efektima, kao {to suvodeni tok, drvo doìvljaja,whirlpooli, dje~iji bazen, ma -sa`na leì{ta, masa`ni mlazevi,tobogan.

Termalna rivijera Ilidà nudii nove sadràje. U saradnji saSportsko-rekreacijskim centrom„Dami“ sa Ilidè novost susadràji za najmla|e u okviruaktivnosti pod nazivom “Vrti}na vodi”. Ove aktivnosti nami-jenjene su djeci pred{kolskog imla|eg {kolskog uzrasta. Djeci

se omogu}ava stvaranje pravil -nog odnosa prema vodenoj sre-dini i upoznavanje sa svimnjenim mogu}nostima.

Aktivnosti i sadràj koji serealizuju su pod stru~nim nad-zorom sportskih pedagoga teimaju prvenstveno edukativnikarakter, sa akcentom na raz -voj i usavr{avanje cjelokupnemotorike djeteta raznim vje` -bama i igrama prilago|enimuzrastu.

Turistički sadržaji


na sarajevskoj rivijeri

Sadržaji Termalne rivijere Ilidža omogućavajuzabavan i aktivan odmor svima koji tokom ljetaostaju u gradu. Ove sadržaje također možemo

preporučiti i gostima koji dolaze u Sarajevo

Ugodno i zdravo

Dok se djeca zabavljaju u bazenu, odraslima će koristiti kombinacija vježbi u vodenom okruženju,koja vježbače čini ne samo opuštenim nego i zado-voljnim u svojoj koži. Aquagym je djelotvoran zacirkulaciju, smanjuje celulit, regenerira tijelo, pobolj -šava gipkost, ublažava stres i pruža zadovoljstvo!

Vrti} na vodi

Otvoreni i zatvoreni bazeni

Vrelo Bosne


Ove godine na Vrelu Bosne zabilježen je porast broja posjeta. Dolaze đačke ekskurzije

iz BiH ali i Hrvatske. Vrelo Bosne je česta destinacija prilikom posjete Sarajevu

Pi{e: dr. [emsudin Dèko

i za{ti}eno

UVrelo Bosne


U proteklih godinu dana Kan-ton Sarajevo uloìo je vi{e odmilion KM za aktivnosti u vezisa za{titom i revitalizacijomSpomenika prirode Vrelo Bosnekoji se nalazi na podru~ju sa-rajevske op{tine Ilidà. Nakonpo~etne faze otkupa zemlji{ta,uslijedilo je formiranje Javneustanove „Spomenik prirodeVrelo Bosne“ i obnova objektagdje }e ustanova biti smje{tena.To su samo neke od aktivnostikoje je Kanton poduzeo kakobi Vrelo Bosne ovu ljetnu se-zonu do~ekalo ~isto i spremnoza turiste. Sam spomenik pri-rode obuhvata povr{inu od 603hektara.

Do sada su zavr{eni radovina izgradnji fijakerskog staja -li{ta iznad Vrela Bosne, te pri-prema projektne dokumentacijeza fijakersko stajali{te na ulazuu Veliku aleju. Izra|en je i pro-gram sanacije spomenika iz Na-rodnooslobodila~kog rata kojise nalaze u okviru Spomenikaprirode Vrelo Bosne i odabranizvo|a~ radova za sanaciju spo-menika Igmanski mar{ i Spo-men kosturnice sa fontanom.

“Sve projekte koje smo pla-nirali realizirati u proteklomperiodu uspje{no smo privelikraju. Jo{ uvijek nije u potpu-nosti zavr{en otkup zemlji{ta,zbog nedostatka sredstava, ali

se nadam da }e se i to uskorozavr{iti“, kaè OOsman Deli}direktor JU.

Deli} tako|er napominjekako ipak najve}i problem uovom trenutku predstavlja sa-nacija Velike aleje. Naime,zbog povla~enja podzemnihvoda, korijenje stabala u Veli-koj aleji izloèno je vanjskimutjecajima a stabla se su{e zbognedostatka vode.

“Sada ~ekamo mi{ljenjestru~ njaka sa [umarskog fakul -teta oko rje{avanja ovog pitanja.

Oni su na terenu i ispitujukoje bi rje{enje bilo najbolje -totalna sje~a ili neki sanitarnipotezi. Naravno da bi sje~aovih stabala bila velika {teta zacijeli ambijent, i ekolo{ka iestetska”, kaè Deli}.

Velika i Mala aleja formi-rane su 1893. godine, kada jeposa|eno 3.000 stabala kestenai platana (duìne 3,5 kilome-tara), te ure|en ~uveni ilidàn -ski park.

Poznato je da su jo{ pro{legodine zabranjena masovnaokupljanja u samom nukleusuVrela Bosne. Izmje{teni su ipreprodavci, postavljeno desetjavnih toaleta, a zaklju~no saovim prolje}em registrirana su34 fijakerista.

Za fijakeriste su nabavljeneuniforme, pa je ovaj segment

turisti~ke ponude Vrela Bosnesada prezentiran na pravi na~in.Zahvaljuju}i izdvojenom novcu,rije{eno je i pitanje odvo|enjaotpadnih voda i fekalnih materija.

Sve to rezultiralo je pove -}anim brojem turista. OsmanDeli} kaè kako je broj posjetaosjetno porastao:

“Dijelom zbog svih aktiv-nosti koje smo poduzeli, a di-jelom zbog toga {to je manjeekskurzija u inostranstvo, bilje -ìmo mnogo ve}i broj posjeta.Dolaze nam |a~ke ekskurzijeiz BiH ali i Hrvatske. VreloBosne je prilikom posjete Sara-jevu ~esta destinacija.”

U narednom periodu, JU}e, u saradnji sa Ministarstvomprostornog ure|enja i okoli{a,poduzeti nove korake u uljep -{avanju i za{titi ovog podru~ja.

Osim nabavke labudova, teure|enja okoli{a, planirano je i~i{}enje {ireg podru~ja te ure -|enje dje~ijih staza i igrali{ta.

Sve aktivnosti provodi JUSpomenik prirode “Vrelo Bosne”Sarajevo u cilju za{tite i o~uva-nja izvornih prirodnih vrijed-nosti, obezbje|ivanja nesme- tanog odvijanja prirodnih pro-cesa i odrìvog kori{tenja pri-rodnih i kulturno-historijskihdobara.

Za{titom se obezbje|uje o~u- vanje brojnih prirodnih, hi-drolo{kih, kulturno-historijskih,pejza`nih, sociolo{kih, eduka-tivnih, nau~nih i ekonomskihvrijednosti.

Nadzor nad radom Javneustanove vr{i Ministarstvo pro-stornog ure|enja i za{ tite oko -li{a Kantona Sarajevo.

Spašavanje stabala

Ve}i broj turista

Clean, beautiful and protected

I


Source of River Bosnia

In the past year, the SarajevoCanton invested more than onemillion KM in activities relatingto the protection and revitalisa-tion of the Nature Memorial Parkthe Source of Bosnia Riverwhich is located in the territoryof the Sarajevo Municipality ofIlidà. The initial phase ofbuying off the land was followedby the establishment of thePublic Institution the NatureMemorial Park the Source ofBosnia River and the renova-tion of the building where theinstitution will have its seat.These are only part of the acti -vities carried out by the cantonalauthorities in order to clean upthe Source of the River ofBosnia and make it ready fortourists this year’s summer sea-son. The very Nature Memo-rial Park covers the space of603 hectares.

So far the construction workshave been completed for ahorse-drawn-carriage stationon the side of the alley next tothe Source of Bosnia River aswell as the project documenta-tion for the carriage station atthe entrance of Velika Aleja(Grand Alley). In addition, aprogramme of reconstructionof the memorials marking theWar of National Liberationwhich are located within theNature Memorial Park the Sourceof Bosnia River has been develo -ped. Also, the contractor for therepair works on the MemorialThe March over the Igman Moun -

tain and the Memorial Mau-soleum and its fountain hasbeen selected.

“We have successfully fi-nalised all the projects whoseimplementation was plannedto be completed in the past pe-riod. The process of buying offof land has not been fully com-pleted yet because of lack offunds but we hope that it willbe finished soon as well”, saysOsman Deli}, the director ofthe Public Institution.

Deli} also points out thatcurrently the biggest problemposes the rehabilitation of Velika Aleja. As a matter offact, due to drawing of under-ground waters, the roots of thetrees in Velika Aleja are ex-posed to outside influenceswhile the trees are drying outbecause of lack of water.

“Presently we have beenwaiting for the opinion of expertsfrom the School of Forestry asto how to solve this problem.The experts are in the field ex-amining which solution wouldbe the best – either to comple -tely cut out the trees or to do some curing. Of course, tocut out those trees would be agreat pity for the whole envi-ronment both for ecologicaland aesthetic reasons”, saysDeli}.

Velika Aleja and Mala Aleja(Small Alley) were created in1893 when 3,000 chestnut andplane trees were planted (in thelength of 3.5 kilometres). Thefamous Ilidà Park was alsoarranged at that time.

It is a known fact that asearly as last year a ban was imposed on mass gatherings atthe very nucleus of the Sourceof River Bosnia. Also removedfrom the location were retailtrade stands, ten public toiletswere erected while as of thisspring 34 horse carriage drivershave been registered.

Uniforms were provided forthe horse carriage drivers sothat this segment of tourismoffer of the Source of RiverBosnia is now presented in anappropriate way. Thanks to al-located funds also solved hasbeen the issue of waste waterand foul materials. All this re-sulted in the increased numberof tourists. Osman Deli} saysthat there has been a signifi-cant increase in the number ofvisits:

“Partly because of the activ-ities we carried out and partlybecause of the decrease in thenumber of excursions organ-

ised abroad we recorded an in-crease in the number of visits.We receive visits of pupil excursions not only from BiHbut also from Croatia. TheSource of Bosnia River is a fre-quently visited destination bythose visiting Sarajevo.”

In the coming period, thePublic Institution will, in co-operation with the Ministry ofSpatial Planning and Environ-ment, take further steps in fix-ing up and protecting this area.Apart from the procurement ofswans and the arrangement ofenvironment also planned is toclean up the wider area, i.e.Stoj~evac and Bijambara, andto arrange children’s paths andplaygrounds.

All the activities will be ca -rried out by the Public Institu-tion Nature Memorial Park theSource of Bosnia River in Sara-jevo with the aim to protectand preserve the original natu-ral resources, ensuring thatnatural processes take theircourse without being disturbedand for the purpose of a susta i -nable use of natural resourcesand cultural and historicalproperty.

Such protection ensures thepreservation of numerous nat-ural, hydrological, cultural andhistorical, landscape, sociolog-ical, educative, scientific andeconomic values. The inspec-tion of the work of the PublicInstitution is done by the Ministry of Spatial Planningand Environment of SarajevoCanton.

Written by: PhD. [emsudin Dèko

This year has recorder an increase in the number of visits to the Source of River Bosnia.There come pupil excursions not only from BiH

but also from Croatia. The source of River Bosnia is very frequently included in the

itinerary of those visiting Sarajevo

Rescuing of trees

Increase in the numberof tourists

H


Hotel Europe (ranije Evropa),sagra|en je 1882. godine, kaospoj orijentalnog i evropskogSarajeva. Smje{tena u samomcentru grada, samo par koraka

od turisti~kog starog jezgra,ova austro-ugarska gra|evinaplijeni ve} svojim rasko{nimizgledom.

Hotel Europe nalazi se samonekoliko koraka od glavne ulicei starog dijela grada, Ba{~ar{ije,poznate po orijentalnoj arhitek-turi i malim zanatskim rad-njama, koja je izuzetno zanim-ljiva turistima. U neposrednojokolini Hotela Europe nalazese i gotovo svi klju~ni kulturni

objekti. U ovom hotelu boravilisu svjetski politi~ari, umjetnici,intelektualci, ugledni poslovniljudi, vrhunski sportisti i filmskezvijezde.

Danas luksuzni hotel, visokekategorizacije sa pet zvjezdica,Hotel Europe ponovo do~ekujegoste. U potpunosti je renoviran,sa 160 luksuzno opremljenihsoba, 10 apartmana ure|enihpo najvi{im svjetskim standar-dima, ~uvenom Be~kom kafa-

nom, slasti~arnom Mozart irestoranom, te ~etiri kongresnesale sa opremom za simultanoprevo|enje. Ponudu dopunja -vaju i welness sadràji – bazen,solarijum, saune, prostorije zamasaù. Tradicionalni dio ~uvaduh pro{log vremena, dok jenovi ura|en u modernim, min-imalisti~kim crtama. Mo dernoopremljeni objekti, vrhun skaaudio-vizuelna oprema i od li~ -na pozicija u gradu, ~ine HotelEurope savr{enim mjestom zarazne skupove, konfe rencije iproslave.

„Cilj nam je pruìti na{imgostima visoki nivo profesio -nalnih usluga i raznovrsnu ikvalitetnu ponudu u svakomtrenutku“, kaù u hotelu.

127 godina tradicije

EVROPAu srcu Sarajeva

Luksuzni hotel visoke kategorije sa pet zvjezdica, Hotel Europe ponovo dočekuje

goste kojima pruža vrhunsku uslugu iraznovrsnu i kvalitetnu ponudu

u svakom trenutku


A 127 Year-Long Tradition


EUROPE IN THE HEART OF SARAJEVO

HHotel Europe (the name previ-ously spelled Evropa), was builtin 1882 and combined the ori-ental and European Sarajevo.Located in the very downtownwithin a couple of steps fromtourist sights in the old townnucleus, this Austro-Hungar-ian style building immediatelycatches the eye of the beholderby its gorgeous design.

Hotel Europe is locatedwithin only several steps fromthe main street and the old town

nucleus, Ba{~ar{ija, which isrenowned for its oriental archi-tecture and small craft shops,and attracts interest of touristsvery much. In the immediatevicinity of Hotel Europe situatedare almost all the main cultural

sights. Many world politicians,artists, intellectuals, respectablebusinessmen, top athletes andmovie celebrities stayed in thishotel.

A luxury, high-class five-starhotel today, Hotel Europe hasopened its doors for guests again.It is completely renovated in-cluding its 160 luxuriously furnished rooms, 10 suites fur-nished in line with the highestworld standards, the famousVienna Café Barroom, the Pas-try Shop Mozart and a restau-rant, as well as four congresshalls with the equipment forsimultaneous interpretation.Also on offer are wellness facili-ties: a pool, a solarium, saunas,and a massage parlour. The

traditional component of thehotel preserves the touch of oldtimes while the new one is builtin modern, minimalist lines.Stylishly furnished facilities,the state-of-the-art audio andvideo equipment and an excel-lent location in the city makeHotel Europe an ideal venuefor different meetings, confe-rences and celebrations.

“Our goal is to offer ourguests a high-class service aswell as a versatile and qualityoffer at any particular moment”,they told us in the hotel.

Hotel Europe, a luxury, high-class five-star hotel,welcomes again its guests offering high-classservice and versatile and quality offer at any

particular moment

Written by: MSc. Almasa Kajtaz

I

Stari zanati


I ove godine je u organizacijiMuzeja Sarajeva i Udruènjazanatlija “Stari zanati”, u Brusa-bezistanu odràna tradicio nal naizlo`ba “Stari zanati o~uvanikroz vijekove”. Izloèno posu|e,kape, no{nje, ~etke, proizvodiod drveta i drugi eksponati jo{jednom su posvjedo~ili o boga-toj tradiciji zanatstva na ovimprostorima. U namjeri o~u va -

nja te vrijedne tradicije organi-zatori su predstavili, izme|uostalih, limarske, ~etkarske ita{narske zanati, vezove, kali -grafiju, drvorezbarstvo, te na~in

izrade fesova i kapa (arakija -dìje ili kapari), ali i rad uàra,obu}ara i papudìja.

Direktorica Muzeja SarajevaAmra Madàrevi} u pozdrav noj

je rije~i okupljenima istaknulada je izlo`ba posve}ena ljudimakoji i danas na tradicionalanna~in rade na Ba{~ar{iji i ~ijizanat jo{ nije zauvijek nestao.Stalnu muzejsku postavku uBrusa-bezistanu najve}im di-jelom ~ine stari zanati, jer suzanatlije prve oìvjele Ba{~ar -{iju i u~inile je zanimljivom.Mnoge zanatlije ponukane pot -

Sa~uvatitradiciju od zaborava

Prvi zanati u Sarajevu pominju se u najstarijem poznatom katastarskom

popisu iz 1489. godine

Piše: Bojana Kunti}

rebama trì{ta promijenile suzanimanje ili na~in rada, aliipak jo{ dosta njih proizvodi natradicionalan na~in.

Predsjednik Upravnog od -bora Udruènja “Stari zanati”Mehmed Kalajdìsalihovi} is-taknuo je da Udruènje ulaèmaksimalne napore da starezanate spasi od umiranja, iakoje to u posljednje vrijeme sveteè jer se iznimno malo cijeniru~ni rad. Stoga Udruènjepoku{ava “odràti na ìvotu”zanate razli ~i tim vidovima olak -{ica zanatlijama.

Neki od starih zanata pot-puno su nestali s ba{~ar{ijskihulica, kao {to su kova~i iliproizvodnja no{nji, dok nekiod njih, naprimjer proizvodnjuuàdi i ~etki, rade tek jedan ilidvojica ljudi. Jedan od razlogaza takvu situaciju je i neposto-janje zanatskih {kola u kojimabi se educirali mladi kadrovi alii nepostojanje masovne indust -rijske proizvodnje.

Prvi zanati u Sarajevu spo-minju se u najstarijem pozna-tom katastarskom popisu iz1489. godine. Iz ovog popisavidimo da su prve zanatlije bilikova~i, sabljari, ~izmari, sara~i,

}ebedìje, hala~i, ~iji su proiz-vodi bili potrebni vojsci. Tride-set godina kasnije, broj zanatase vi{e nego udvostru~io. Takose u periodu od 1528. do 1536.godine spominje 19 novih za-nimanja, me|u kojima su na-lbanti, bravari, dun|eri, a{~ije,kazandìje, kujundìje, papu -dìje i drugi. Krajem 19. vijekau Sarajevu je postojalo ~ak oko70 raznih zanata i 400 razli -~itih proizvoda. Najbrojniji subili proizvodi sara~a, kazan -dìja, kazaza i kova~a.

Zanatstvo Sarajevske ~ar{ijepo svojoj strukturi davalo je ka-rakternu osobinu ~ar{iji krozsva vremena razvoja i postojanja.U okviru esnafa zanati su biliorganizovani po vrstama, pouzoru na orijentalni-turski si-

stem, kao {to su kundurdìje,arakijadìje, kazandìje, tene~e -dìje, terluk}ije, abadìje itd,tako da je jedna ulica zapre-mala du}ane samo jednog ilivise srodnih zanata. U takvojorganizaciji i raspodjeli sameulice imale su karakter zaseb-nih i samostalnih ~ar{ija kojesu skupa zajedno cinile Ba{ -~ar{iju u cjelini.

Specifi~nost starih zanataje i u tome {to su se u sarajev-skim porodicama vje{tine za-natstva prenosile s koljena nakoljeno, s generacije na gene-raciju. Zanatski du}ani su bilipodijeljeni po ~ar{ijama, asvaki zanat imao je jednu ilivi{e ulica koje su nosile nazivepo njima - Kova~i, A{~ije, Aba -dìje, Terzije, Sara~i. Mnoginazivi ulica su sa~uvani i dodanas, kao {to su ûr~iluk, Kazazi ili Kazandìluk.

Udruènje zanatlija “Starizanati” Kantona Sarajevo os-novano je jo{ 1997. i kroz svojrad poku{ava sa~uvati zanateod zaborava i propadanja. Pre-vashodni ciljevi udruènja suedukacija mladih i osposoblja-vanje za nastavak tradicijestarih zanata, kao i stimulacijapostoje}ih zanatlija kroz zajed -ni~ke nastupe na sajmovima iizlo`bama, kako na doma}emtako i stranom trì{tu.

A upravo je svojevrsnomreklamom starih zanata otvo-rena i ovogodi{nja ljetna turis -ti~ka sezona u Sarajevu. Tu ris -ti~ka zajednica Federacije BiHi Turisti~ka zajednica KantonaSarajevo u povodu po~etkaljetne turisti~ke sezone u BiHna platou ispred sarajevskeKatedrale organizovale su pro-gram otvaranja ljetne turisti~kesezone, kada je turistima pos -luèna i kafa dobrodo{lice. Kafaje to~ena iz najve}e dèzve nasvijetu, koja je u{la i u Gini -sovu knjigu rekorda a koju jenapravio sarajevski kazandìjaNasir Jabu~ar.

Jabu~ar, vlasnik kazandìjskeradnje na Ba{~ar{iji, smatra daje kazandìluk jedan od naj -atarktivnijih i do danas odrà -nih ba{~ar{ijskih zanata, te daje za njima i najve}a potra`nja:“Najve}a je potra`nja za origi-nalnim ru~nim radovima kao{to su dèzve, ibrici, sehare idrugi. Cijene se formiraju za -visno od toga koliko je nekipredmet dugo ra|en i one suslobodno odre|ene.”

Bosanskohercegova~ke za-natlije i njihovi radovi u{li su iu knjigu UNESCO-a koja jepromovisana u Sarajevu. Podr -{ka UNESCO-a tako|er jejedan od najva`nijih na~ina dase sa~uvaju stari zanati.

Oko 48.000 zanatlija, kolikoih trenutno djeluje na pod -ru~ju Federacije BiH, organi-zovano je u Obrtni~koj komoriFederacije BiH.

Stari zanati


Ulice kao samostalne ~ar{ije

Kazandìjski zanat najatraktivniji

ZZna~aj autohtone sevdalinkeza razvoj bosanskohercego va~ kekulturne ba{tine prvi putpotvr|en je otvaranjem stalnemuzejske postavke u Art ku}isevdaha u Velikim Dairama, usrcu sarajevske Ba{~ar{ije. Ku}usevdaha posjetili smo na njenprvi ro|endan. U autenti~nomambijentu bosanske ku}e, uzzvuke saza i ùbor {adrvana,ovo je postalo nezaobilaznomjesto u turisti~kom itinererugrada. Projekat je realizirao Mu -zej Sarajeva u saradnji sa Vla-dom Kantona i Kantonalnimministarstvom kulture i sporta.

„Protekla godina potvrdilaje da je realizacija ideje o ku}isevdaha na ovom lokalitetu, kaoprezentacija pro{lih vremena i ba{tine kroz zvuk sevdaha, arhitekturu, sliku i okuse bo-sanske kuhinje, uistinu, bilapun pogodak“, kaè doma}inku}e EEmir Ga~anovi}. U pro-tekloj godini muzejska postavkaje, kako isti~e, zaìvjela na radostsvih poklonika bosanskog bluza,a turisti nemaju dovoljno rije~ihvale kada se nakon obilaska

muzeja ili degustiranja bosan-skih napitaka upisuju u knjiguutisaka. Na odu{evljenje gostijunai{le su i ve~eri saza koje seorganiziraju jednom sedmi~ no.Ku}a je otvorena i za grupneposjete i specijalne prilike, po -put koktela, banketa, promo-cija i sl.

„Turisti su o~arani. Ovdjeuvijek dobiju i informaciju vi{eo Ba{~ar{iji i gradu. Nadam seda }e se kao izniman kulturo -lo{ki projekt ku}a brzo ’useliti’u bro{ure TZ Kantona Sarajevoi TZFBiH i na}i se na svim ru-tama turisti~kih vodi~a krozSarajevo“, kaè Ga~anovi}.

Ku}a sevdaha smje{tena jeu prostoru donedavno ruinira-nih Velikih daira, jedinog preo-stalog objekta ove vrste u Sara- jevu. Muzejska postavka posje-

tioce vodi kroz vrijeme i muzikuvelikana sevdalinke - u zidovimaku}e istaknuta su 32 imena,me|u kojima su Himzo Polo-vina, Zaim Imamovi}, SafetIsovi}, Jozo Penava, MehmedVare{anovi}, Ismet Alajbegovi}[erbo, Nada Mamula, ZoraDubljevi}, Rade Jovanovi},Zekerijah \ezi}, Meho Puzi},Avdo Buzar, Salem Trebo,Emina Ze~aj, Ljubica i SpasojeBerak, Nedàd Salkovi}, ZehraDeovi}, Beba Selimovi} i dr.

Svaka od jedanaest temat-skih prostorija pri~a je za sebe,s historijskim prikazom razvojasevdalinke od po~etaka do sav -remenih sadràja, poput multi -medijalnih prostora posve}enihautorima i interpretatorima sev-dalinke. Za sevdalinku, grad-sku lirsku pjesmu, ne moè se sa sigurno{}u re}i kada jenastala. Vezuje za osmanlijska

osvajanja srednjevjekovne Bosnekada se doti~u i spajaju orijen-talna - osmanska i autohtona -slavenska kultura. O svemutome govori impresivna kolek-cija predmeta koji su pripadalinajistaknutijim izvo|a~ima sev-dalinke iz cijele BiH: izvornidokumenti, notni zapisi, plo~e,priznanja, knjige, bro{ure, auten -ti~ne narodne no{nje i instru-menti, izloèni u zasebnimprostorima. Doìvljaj ku}e sev-daha upotpunjuje degustacijadoma}ih napitaka od ruè,smreke, zove te delicija po starimoprobanim receptima. ObilazakArt ku}e sevdaha ko{ta tri marke,a posjete su svakim danom,osim ponedjeljka, od 10 do 18sati. Ugostiteljski dio objektaotvoren je od 9 do 23 sata.

Art kuća sevdaha


Nakon obilaska muzeja ili degustiranja bosanskih napitaka turisti u knjigu utisaka upisuju samo riječi hvale.

Na oduševljenje gostiju naišle su i večerisaza, koje se organiziraju jednom sedmično

Zabiljeìla: Amira Pe}anac

Pohvale turista

Spoj razli~itih kultura

DANI SARAJEVA U BEOGRADU

Kulturna saradnja


UU Beogradu je od 14. do 17.maja odràn festival Dani Sarajeva u Beogradu ~ija jeosnovna ideja obnavljanje vezaprekinutih ratom. Beogradskapublika upoznala se sa brojnimsadràjima kulturne scene Sara -jeva kroz pozori{ne predstave,tribine, koncerte, filmove iknjièvne promocije.

Festival, koji organizira Ini-cijativa mladih za ljudska prava,u po~etku je bio zami{ljen kaoalternativna komunikacija, prijesvega izme|u umjetnika iz dva grada. Sada je ta saradnja imnogo ozbiljnija, rekao jeDragan Popovi}, programskidirektor Inicijative mladih zaljudska prava, jer je Skup{tinagrada Beograda zvani~no podr -àla ovaj festival.

U~esnici kao posebnu vri-jednost ove manifestacije isti~uprisustvo velikog broja mladih.Festivalu je prethodila posjetaSarajevu i BiH dvadesetak akti -vista Inicijative mladih za ljud-ska prava iz Srbije. Gosti suobi{li sarajevski ratni Tunel“D-B”, razgovarali s generalom

Jovanom Divjakom, posjetilimuzeje, Sud BiH, a zatim iPoto~are.

Ovo putovanje je dio obukeza sada{nje i budu}e aktivistekoji èle da se angaùju udru{tvu i tako doprinesu pro-mjenama. Posjetu BiH okon -~ali su uli~nom akcijom ispred

Vje~ne vatre, na kojoj su gra -|ani Sarajeva na panou i raz-gled nicama ispisivali poruke Beogra|anima.

Iz Sarajeva je na festival otputovalo vi{e od 250 u~es nika.

Tokom tri javne panel disku-sije, odràne u Centru za kul-turnu dekontaminaciju, u~es nicisu diskutovali o va`nim zaje-dni~kim temama - slobodi kre-tanja, slobodi medija i izraà- vanja i slobodi udruìvanja iopredjeljivanja.

Damir Imamovi} Trio iDubioza kolektiv tokom festi-vala su odràli koncerte upunoj Velikoj sali beogradskogDoma omladine, a u Beogradusu premijerno prikazani fil-movi “Queer Sarajevo Festival2008” i “Demokratija u prevodu”.

Beogradska publika odu{ev -ljeno je reagovala na predstave“Budu}nost je u jajima”, “Vre-menski tunel” i “Mortal kom-bajn”, a predstava “Zvijer namjesecu” dva puta za redom jeizvedena u Ateljeu 212.

Dogovorena je i saradnjaizme|u Inicijative mladih zaljudska prava i teatarskog festi-vala MESS. Sav prihod odulaznica prodatih tokom ovo-go di{njih Dana Sarajeva uBeogradu bit }e uloèn uumjet ni~ki projekat saradnjeova dva grada.

Iz Sarajeva je na festival otputovalo više od 250 učesnika. Beogradska publika

oduševljeno je reagovala na predstave “Budućnost je u jajima”, “Vremenski tunel”

i “Mortal kombajn”

Piše: Bojana Kuntić

Posjeta Sarajevu

Predstave odu{evilepubliku

TTradicionalnom novinarskomregatom na rijeci Uni, koja je okupila stotinjak novinaraBHTV1, otvorena je ovogo -di{nja ljetna turisti~ka sezonana podru~ju Unsko-sanskogkantona. Uprkos ekonomskojkrizi, Turisti~ka zajednicaUnsko-sanskog kantona i “UnaRC” Biha}, doma}ini novinar -ske regate, o~ekuju vru}e idobro posje}eno ljeto na oba-lama smaragdne Une. Ljetnimjeseci te}i }e u znaku brojnihmanifestacija u svim op}inama

USK-a. Tradicionalno Biha}koljeto ove godine traje tri mje-seca, od juna do septembra, aobiljeìt }e ga festivali scenskeumjetnosti, narodne i zabavnemuzike.

Kruna ljeta je 37. interna-cionalna turisti~ka Una regata.Tradicionalna turisti~ka mani-festacija ove godine odràva seod 20. do 25. jula, a u organiza-ciji regate u~estvuje ~ak sedamop}ina. Pored Biha}a, Cazina i

Ljeto na Uni


Regata do

Ovogodišnju Una regatu organizira sedam općina iz BiH i susjedne Hrvatske. Tako ova internacionalna manifestacija,

koja se ove godine održava od 20. do 25. jula,prerasta u međudržavni projekt

Pi{e: dr. [emsudin Dèko

Me|udràvna saradnja


Bosanske Krupe, to su op}ineNovi Grad (Bosanski Novi),Bosanska i Hrvatska Kostajnica,te op}ina Dvor. Dokument osaradnji u Biha}u su sredinomaprila potpisali na~elnik op}ineBiha} mr. HHamdija Lipova~a idirektorica Turisti~ke zajed-nice USK-a JJasminka [u{ko, tena~elnici op}ine Novi Grad(Bosanski Novi) SSnjeàna Rajli}i na~elnik Hrvatske KostajniceTomislav Paunovi}. Protokolsu verificirali i na~elnici op}inaCazin, Bosanska Krupa i Bosanska Kostajnica. Na ovaj

na~in 37. Internacionalna turi-sti~ka Una regata postala jeme|uentitetski i me|udràvniprojekt, prepoznat kao jedin-stvena prilika za promociju lje-pota rijeke Une, Unsko-sanskogkantona, BiH, ali i {ire regije.Prema najavama Turisti~ke za-jednice Kantona, o~ekuje se da}e regatu voziti vi{e stotinau~esnika iz svih krajeva BiH,Hrvatske, Slovenije, Austrije,Njema~ke...

Program po~inje 20. jula,okupljanjem u Kulen Vakufu.Prvi vesla~ki dan je 21. juli i to

na etapi Kulen Vakuf-[trba~kibuk. Nakon toga, 22. jula, veslase od [trba~kog buka doBiha}a, 23. jula od Biha}a doBosanske Krupe, 24. jula odBosanske Krupe do BosanskogNovog i 25. jula od BosanskogNovog do Hrvatske Kostaj-nice, gdje }e se i zatvoriti ovo-godi{nja Una regata.

Zavr{na manifestacija ovo -ljet nih zbivanja na podru~juKantona je Sedmi me|unarodnisajam EKO BIS 2009 (ekolo-gija, ekoturizam i eko-zdravahrana). U sklopu nastupaju}eturisti~ke sezone najavljeno jei niz drugih, zanimljivih kul-turnih doga|anja, projekcijefilmova, koncerti itd. SanskiMost i Klju~ doma}ini su ma-nifestacije „Ljeto na Sani” kojatraje cijelo ljeto a po~inje 4.juna, obiljeàvanjem dana ri-jeke Sane. I ovu manifestacijuprati niz kulturno-sportskihaktivnosti, od kojih se izdvajaKlju~ka regata, skokovi s mostai biciklisti~ka utrka. Tre}eg vi-kenda u julu na podru~ju op}ineKlju~ odràva se tradicionalnaGrme~ka korida, a u BosanskojKrupi, za vrijeme trajanja Una

regate, manifestacija Unski la -|ari. Krupljansko ljeto ugosti}ei ove godine likovnu koloniju ismotru folklora.

Ljetne dane u USK-u ovegodine obogati}e i Sedmo in-ternacionalno prvenstvo BiH ulovu na mladicu «Potraga zakraljicom Une», likovna kolo-nija „Kru{nica“, vite{ki turniru Buìmu (takmi~enje u sta-rim izvornim pjesmama, bici-klisti~ke trke, kraji{ko hrvanje,strelja{tvo). Kalendar najavljujei kulturno ljeto u BosanskomPetrovcu i oktobarske daneSkendera Kulenovi}a. Cazin uavgustu ugo{}uje brdske utrkeautomobila (Srbljani-Ostroàc),zatim paprika{ijadu, kesteni-jadu, a Velika Kladu{a u junu“Kladu{ke dane kulture“ i„Kraji{ki teferi~“.

Uz kraji{ku ljepoticu Unui ni{ta manje lijepu rijeku Sanu,osnova za razvoj turizma ovogkraja su ribolovni, rekreativno-sportski turizam (regata, jedri -li~arstvo, padobranstvo, kajak,kanu, rafting). Gosti, koji se usve duòj sezoni, od aprila dozimskih mjeseci, èle oku{atina zahtjevnoj raft stazi Une, urajskom kutku na obalama Unemogu odsjesti u bungalovima,autokampu, piknikovati, vozitikajak kanu ili, jednostavno,odmarati se.

Na podru~ju USK-a razvi-jaju se i lovni, banjski (banjaGata kod Biha}a i Ilidà kodSanskog Mosta), kongresni(hotel Sedra), kulturno-histo-rijski turizam, a postoje realnipreduvjeti i za razvoj vjerskog(najstarija drvena dàmija naBalkanu - Buìm), seoskog iekolo{kog turizma (uzgoj zdravehrane). Krajem pro{le godineprezentiran je i interesantanturisti~ki proizvod „Sani~ka korida“, {to govori da je turi-sti~ka ponuda ovog kraja svebogatija.

Ljeto na Uni

EKO BIS 2009

Sve vrste turizma

Regatta (all the way) to

T

Summer on Una River


The traditional journalists’regatta on the River of Unawhich gathered about one hun-dred journalists from BHTV1opened this year’s summertourist season in the area of theUna-Sana Canton. In spite ofthe economic crisis, the TourismAssociation of the Una-SanaCanton and the “Una RC”Biha}, the hosts of the journal-ists’ regatta, expect a hot summeron the banks of the eme rald-colour River of Una with a lotof visitors. The summer monthswill be marked with a numberof manifestations that will beorganised in all the municipal-

ities of the Una-Sana Canton.The traditional Biha} Summerwill last three months this year,from June to September, andwill include theatre festivalsand the festivals of folk andpopular music.

The crown of the summeris the 37th International TouristUna Regatta. This year thistraditional tourist manifesta-tion will be held from 20 to 25July and as many as seven mu-nicipalities have been partici-pating in the organisation ofthe regatta. Apart from Biha},

HRVATSKA KOSTAJNICAThis year Una Regatta is organised by seven

municipalities from BiH and Croatia. In this waythis international manifestation, which will thisyear be held from 20 to 25 July, has become an

inter-state project.

Written by: PhD. [emsudin Dèko

Interstate cooperation

Summer on Una River


Cazin and Bosnaska Krupa alsotaking part in the organisationare the Municipalities of NoviGrad (Bosanski Novi), BosanskaKostajnica, Hrvatska Kostaj -nica, and Dvor. The memoran -dum of cooperation was signedin the middle of April in Biha}by the mayor of the Municipalityof Biha} HHamdija Lipova~a,M.Sc., and the director of theTourism Association of the Una-Sana Canton, JJasminka [u{ko,as well as by the mayor of theMunicipality of Novi Grad(Bosanski Novi), SSnjeàna Raj -li}, and the mayor of HrvatskaKostajnica, TTomislav Paunovi}.The memorandum was alsoinitialled by the mayors of theMunicipalities of BosanskaKrupa and Bosanska Kostaj -nica. In this way the 37th Inter-national Tourist Una Regattahas become an inter-entity andinter-state project recognised asa unique opportunity for thepromotion of beauty not onlyof the River of Una, the Una-Sana Canton, and BiH but alsoof the wider region. Accordingto the announcements madeby the Cantonal Tourist Asso-ciation, several hundreds ofparticipants are expected fromall over BiH, Croatia, Slovenia,Austria, Germany, etc.

The programme will starton 20 July by gathering of theparticipants in Kulen Vakuf.The first rowing day will be 21July on the section Kulen Vakuf-[trba~ki Buk. Thereafter, on 22July, the participants will berowing from [trba~ki Buk toBiha}, on 23 July from Biha} toBosanska Krupa, on 24 Julyfrom Bosanska Krupa to Bo -sanski Novi and on 25 Julyfrom Bosanski Novi to Hrvat skaKostajnica, where this year’sUna Regatta will be closed.

The final manifestation ofthe events to take place this

summer in the area of the Can-ton will be the Seventh Inter-national Fair EKO BIS 2009(the fair of ecology, ecotourismand eco-healthy food). A seriesof interesting cultural eventshave been announced for theforthcoming tourist season suchas film projections, concerts,etc. Sanski Most and Klju~ arethe hosts of the manifestationThe Summer on Sana Riverwhich will last all summerstarting on 4 June by marking

the Day of Sana River. Thismanifestation will also includea series of cultural and sportingevents among which the mostattractive are the Klju~ Regatta,bridge jumping and the BikingRace. On the third weekend inJuly, the traditional Grme~Bullfight will take place. In Bo -sanska Krupa, during the courseof the Una Regatta, the mani-festation Una Boatmen will beorganised. The Krupa Summerwill host a painters’ colony and afolklore festival this year as well.

The events that will alsoadd to the summer days in theUna-Sana Canton this year are

the 7th International Champi-onship in BiH in huchen fish-ing entitled “Search for theQueen of Una”, the painters’colony “Kru{nica”, chivalroustournament in Buìm (a com-petition in old traditional songs,biking races, a Krajina-stylewrestling tournament, a targetshooting competition, etc.). Alsoplanned are activities withinmanifestations entitled The Cul-tural Summer in Bosanski Petro -vac and October Days of Skender

Kulenovi}. As for Cazin, it willhost mountain races of motorvehicles (Srbljani-Ostroàc) aswell as the Paprikash andChestnut Festivals, while Ve-lika Kladu{a will be the venueof The Kladu{a Cultural Daysand Krajina Picnic.

Apart from the Krajina’sbeauty the River of Una and byno means less beautiful Riverof Sana, the basis for the deve -lopment of tourism of this region also make fishing, recre-ational and sports tourism (re-gatta, regatta racing, sky-diving,

kayak, canoe, rafting). Guests,who during ever longer season,from April until winter months,want to try their skills on a de-manding raft course of the UnaRiver, in the paradise-like placeon the banks of Una, can stayin bungalows, a motor camp,or they can go on picnics, drivein a kayak, canoe or they cansimply relax.

In the area of the Una-SanaCanton also developing arehunting tourism, spa tourism

(Gata Spa near Biha} and IlidàSpa near Sanski Most), cong -ress tourism (Hotel Sedra), andcultural and historic tourism.There are also realistic prere -quisites for the development ofreligious tourism as well (theoldest wooden mosque in theBalkans – in Buìm), as well asthe village and eco tourism(growing of eco food). Towardsthe end of the last year an interesting tourist product waspresented: Sanica Bullfight,which is a testament that thetourism offer of this region includes more and more newattractions.

EKO BIS 2009

All kinds of tourism


Svjetsko prvenstvo u raftingu

sporta i turizma

‘Vrbas Adventure Resort‘ je destinacija kojapokazuje svu raskoš izuzetnih prirodnihpotencijala i bogatih turističkih resursau BiH - poruka je odaslana sa Svjetskog

prvenstva u raftingu Banjaluka 2009.

Pi{e: Amira Pe}anac

B„Banja Luka centar svijeta“slogan je ovogodi{njeg, osmogpo redu Svjetskog prvenstva uraftingu. âst da bude doma -}in ovog velikog sportskog do -ga|aja pripala je gradu BanjaLuci i op{tini Fo~a. Na kon-gresu Svjetske rafting federa-cije (IRF), odrànom u Ju`nojKoreji 2. jula 2007. godine, jed-noglasno je donesena odlukada se organizacija Svjetskog prvenstva u raftingu 2009. do-dijeli Rafting klubu „Kanjon“iz Banja Luke. U periodu od17. do 24. maja, vode Vrbasa iTare predstavljale su izazov zaoko 500 takmi~ara u 55 ekipa,iz ~ak 35 zemalja. Na svjetskoprvenstvo pristigle su mu{ke iènske ekipe iz Brazila, Austra -lije, Austrije, Njema~ke, Kosta-rike, Srbije, Japana, Italije ibrojnih drugih zemalja.

Nakon Olimpijskih igara uSarajevu 1984. godine, ovo jebilo najve}e sportsko takmi ~enjeodràno na ovim prostorima.Pored Rafting kluba „Kanjon“,organizator prvenstva bio je igrad Banja Luka, a pokrovitelji

Vlada Republike Srpske i gradBanja Luka.

Rafteri su se takmi~ili u~etiri discipline: sprint, head tohead, spust i slalom. Disciplinesprint, head to head i slalomvoène su na Vrbasu, dok su serafteri u spustu takmi~ili na vo-dama Tare. Ovogodi{nje takmi -~enje u slalomu bilo je karakte -risti~no po tome {to se po prviput na svjetskom prvenstvu uraftingu vozila no}na utrka.Organizatori su specijalno zatu priliku ugradili osvjetljenjeu kanjonu Vrbasa i uredili no}nustazu kojom je voèn slalom ipromotivna regata posljednjegdana Svjetskog prvenstva.Rafteri sa pet kontinenata nisu

krili zadovoljstvo organizaci-jom. U mu{koj konkurencijireprezentaciju Bosne i Herce-govine predstavljao je raftingklub „Una - Aquarius“ iz Biha}a,dok su za ̀ ensku reprezentacijunastupile djevojke iz banjalu~ -kog rafting kluba „Kanjon“.Ove mlade djevojke po~ele sutrenirati svega {est mjeseci prijepo~etka prvenstva, pa je osmomjesto u disciplini sprint zanjih veliki uspjeh.

Iako „mlad” sport, rafting ucijeloj BiH privla~i sve ve}upa`nju, pa su i perspektivesjajne. To je pokazalo i netomzavr{eno svjetsko prvenstvo uraftingu, kada je banjalu~kimentuzijastima iz kluba “Kanjon”

svega {est godina nakon osni-vanja povjerena organizacijaovog sportskog doga|aja.

Svjetsko prvenstvo u raftingupratile su i brojne manifestacija.Po zavr{etku takmi~enja u~es-nici su u kampu Krupa naVrbasu posadili 50 sadnicapan~i}eve omorike, uklju~iv{ise tako u kampanju za{titeìvotne sredine. Iako je svjet-sko prvenstvo samo po sebi ve-liki doga|aj za Banja Luku, RSi cijelu BiH, organizatori ve}planiraju kako da ovaj sportskidoga|aj ujedno bude i promo-cija turisti~ke ponude. Kako jeista kao direktor Svjetskog pr-venstva u raftingu AAleksandarPastir, ovaj sportski doga|ajujedno je bio i veliki turisti~kidoga|aj.

DISCIPLINA MU[KARCI @ENE

SPRINT Brazil ê{ka

HEAD TO HEAD Velika Britanija Velika Britanija

SLALOM Japan Kanada

SPUST Ma|arska Japan

Pobjednici Svjetskog prvenstva u raftingu 2009, po disciplinama:

No}na utrka po prvi put

[ansa za turizam

B

World Rafting Championship


Banja Luka is the centre of theworld has been the slogan ofthe 8th World Rafting Champi-onship held this year. The Cityof Banja Luka and the Munici -pality of Fo~a were granted thehonour of hosting the organisa -tion of this grand sporting event.At the congress of the Interna-tional Rafting Federation (IRF)held in South Korea on 2 July2007 a unanimous decision wasrendered to grant the hostingof the organisation of the WorldRafting Championship 2009 tothe Rafting Club “Kanjon” fromBanja Luka. In the period from17 and 24 May the waters ofthe Vrbas and Tara Rivers posedchallenge for 500 competitorsgrouped in 55 teams comingfrom as many as 35 countries.Men’s and women’s teamsfrom Brazil, Australia, Austria,Germany Costa Rica, Serbia,Japan, Italy and numerous othercountries arrived to participatein the world championship.

After the Olympic Gamesheld in Sarajevo in 1984, thiswas the largest sporting com-petition held in this region.Apart from the Rafting Club“Kanjon”, the organiser of thechampionship was also theCity of Banja Luka while the

sponsors were the Governmentof Republika Srpska and theCity of Banja Luka.

The rafters competed in fourdisciplines: trial time, head tohead sprint, downriver and sla -lom. The disciplines trial time,head to head and slalom wereorganised on the Vrbas Riverwhile in downriver the rafterscompeted in the Tara River wa-ters. This year’s competitionin slalom was specific becausefor the first time ever in a worldrafting championship a nightrace was held. Especially forthat occasion, the organiserserected lights along the canyonof Vrbas and arranged the nightcourse used for slalom races aswell as for the promotional re-gatta on the last day of theWorld Championship. The raf -ters who arrived from five conti -

nents did not hide their sati s-faction with the organisation.In men’s competition, the Bosniaand Herzegovina’s nationalteam was represented by theRafting Club “Una – Aquar-ius” from Biha} while the girlsfrom the Banja Luka RaftingClub “Kanjon” competed forthe women’s national team.These young girls started train-ing only six months before thebeginning of the championshipand this is why the eighth placethey won in the discipline oftrial time is a great success forthem.

Although a young sport,rafting attracts more and moreattention throughout BiH andthereby its prospects are great.This could also be seen at theWorld Rafting Championshipfinished a little while ago whenthe organisation of this sport-

ing event was entrusted to theenthusiasts from the RaftingClub “Kanjon” only six yearsafter the establishment of theclub.

Numerous manifestationswere organised during the WorldRafting Championship. Whenthe competition programmewas finished, the competitorsplanted 50 seedlings of Serbianspruce tree in Camp Site Krupaon Vrbas thus participating inthe environment protectioncampaign. Although the worldchampionship is a great eventas such for Banja Luka, RS andthe whole BiH, the organisersalready make plans as to howto use this sporting event forthe promotion of tourism offeras well. As pointed out by thedirector of the World RaftingChampionship AAleksandar Pa-stir, this sporting event was atthe same time a great touristevent as well.

Vrbas Adventure Resort is a destination demon-strating all the luxury of outstanding natural

scenery and abundant tourism resources in BiH.This is the message that was sent out from theWorld Rafting Championship Banja Luka 2009.

Pi{e: Amira Pe}anac

DISCIPLINE MU[KARCI @ENE

TRIAL TIME Brazil Check Republic

HEAD TO HEAD Great Britain Great Britain

SLALOM Japan Canada

DOWNRIVER Hungary Japan

Winners of the World Rafting Championship 2009, broken down by disciplines:

of sports and tourismPROMOTION

Night race for the first time

Chance for tourism


Rafting i splavarenje

DRINE I TAREUU organizaciji Turisti~ke zajed-

nice Bosansko-podrinjskog kan-tona Gora`de i Vlade Kantonasvake godine po~etkom mjesecajula odràva se manifestacijaDrina-Pra~a, kojom se splava-renje i rafting promoviraju kaonajatraktivnija turisti~ka ponudaovog kraja.

Splavarenje u BiH ima dugutradiciju. Nastalo je iz potrebeda se gra|a transportuje iz {umena daljnju preradu. S nadalekopoznatim splavarenjem Dri-nom zapo~elo se krajem 19. vi-jeka, kada su u donjem tokuDrine plovili i austrougarskiparobrodi. U pro{losti, voda rijeke je kori{tena i za rad poz-natih drinskih vodenica. Prijeizgradnje hidrocentrala na Drinimoglo se putovati na svezanimbalvanima potopljenim u voducijelom duìnom toka rijeke.

Po stepenu opasnosti na me-|unarodno prihva}enoj skali,vode Tare i Drine se kre}u odtre}eg do petog stepena. Zatose niz ove rijeke mogu spu{tatisamo iskusni kajaka{i, dok sa -mim splavovima moraju uprav -ljati iskusni splavari - triftari.

Splavarenje Drinom trajejedan dan, uz mogu}nost sport-skog ribolova sa splava i uì vanjeu gastronomskoj ponudi do -ma}ih specijaliteta. Splav jedug 14 metara i na njega semoè smjestiti maksimalno 16osoba, u zavisnosti od vodos -taja rijeke.

Ukoliko se gost odlu~i najednodnevno splavarenje Dri-nom, turisti~ke agencije nudevo`nju iz Ustikoline prema Go -ra`du. Predvi|ena je i pauza a prelazi se put duìne 22 kilometra.

Rafting, spu{tanje niz brzeplaninske rijeke u specijalnimgumenim ~amcima i sa savre-menom opremom, tako|er jeveoma atraktivan. Svaki putnikje snabdjeven prslukom za spa -savanje, neoprenskim odijelomi ~izmama, a ~amcima uprav -

ljaju skiperi i rafteri. U ponudisu jednodnevne, dvodnevne itrodnevne rafting ture.

Rafting se odvija od Br{ta -novice do Bastasa, u dijelu gdjeje Tara najuzbudljivija. Na tompotezu, u duìni oko 21 kilo-metar, smjenjuju se bukovi imirne vode, a dubina kanjonaprelazi i 1200m. Stepen atrak-tivnosti Tare je 3-4, te Taraspada u sam vrh liste divljih ri-jeka. U zavisnosti od vodostajarijeke, svaki put druga~ije i nadrugom mjestu, pojavljuju sebrojne pje{~ane plaè na kojimase moète okupati, sun~ati,odmoriti.

Iako se na rafting ide uljetno doba i naj~e{}e u lakojodje}i ili kupa}em kostimu,treba ra~unati i na prom-jenu vremena, zahla|enje ili ki{u, te ponijeti adekvatnuodje}u, upozoravaju iskusnirafteri.

Splavarenje Drinom traje jedan dan, uz mogućnost sportskog ribolova sa splava

i uživanje u gastronomskoj ponudi domaćih specijaliteta. U ponudi

turističkih agencija je i rafting na Tari


Samo za iskusne

Rafting na Tari

S

Kulturni turizam


S ciljem razvoja konkurentno-sti Bosne i Hercegovine napodru~ju turizma, fondacija„Mozaik“ osmislila je projekt“Tragovima bosanskog kraljev-stva“. U fondaciji o~ekuju da}e ovaj turisti~ki proizvod nai}ina veliko interesovanje, kako uzemlji, tako i na me|unarod-

nom trì{tu. Prvi rezultati ak-tivnosti koje provode ve} skorodvije godine pokazat }e se uljeto 2010. godine. Projektomje obuhva}eno deset zajednica/srednjevjekovnih gradova, kojepovezuje kulturno-historijskonaslje|e, kao i doga|aji iz pe-rioda srednjevjekovne Bosne.

TRAGOVIMAbosanskog kraljevstva

Domaći i strani turisti u BiH uskoro će imatijedinstvenu priliku da obilaskom deset

lokacija na području Zeničko-dobojskogkantona upoznaju život bosanskih

kraljeva i kraljica, prateći njihove tragovekroz ostatke stolnih gradova

Pi{e: Amira Pe}anac

Kulturni turizam


To su Bobovac (Vare{), âjan-grad (Visoko), Jajce, KraljevaSutjeska (Kakanj), Kozovgrad(Fojnica), Maglaj, Prusac (DonjiVakuf), Te{anj, Travnik, Vran-duk (Zenica). Sa ovim zajed-nicama „Mozaik“ sara|uje naizradi jedinstveno brendiranogturisti~kog proizvoda u okvirukulturnog turizma. Zasnovanna zajedni~koj temi srednjevje-kovnog bosanskog kraljevstva,projekt je usmjeren na unapre -|enje infrastrukture, sadràja ikvaliteta kompletne turisti~keponude, te jaku promociju za-jedni~kog brenda deset lokali-teta u BiH.

Aktivnosti su po~ele u ok-tobru 2007. godine sa ukupnimbudètom od 550.000 eura, od~ega Evropska komisija pro-gram podràva sa 300.000 eura.Projektom su planirane aktiv-nosti koje u kona~nici trebajudoprinijeti atraktivnosti turi-sti~kih destinacija: rekonstruk-cija i renoviranje spomenikakulture, manje sanacije i resta -uracije tvr|ava - spomenikakulture, izgradnja prate}e in-frastrukture, oboga}ivanje sadr -àja, oìvljavanje starih zanata,otvaranje suvenirnica, etnograf -skih zbirki, otvaranje i opre-manje info punktova, itd. Kakobi se unaprijedio kvalitet turi-sti~kih usluga na ovom podru~ju,

fondacija istovremeno radi naobuci turisti~kih vodi~a i oso-blja koje }e biti angaòvano nainfo punktovima, kao i izradipublikacija, regionalnih turisti~ -kih vodi~a, mapa, te promotiv-nog materijala. Kako bi postig -nuti rezultati bili {to bolji, svojdoprinos daju stru~njaci iz raz-nih oblasti: arheolozi, histori~ariturizmolozi, etnolozi, marke-ting eksperti.

„Program fokusiran na tu-rizam kao sektor s ogromnimpotencijalom za sveukupni raz-voj, fondacija Mozaik razvila jeu nastojanju da doprinese dru{t -venom i ekonomskom boljitkuBosne i Hercegovine. Odlu~ili

smo se za kulturno naslje|e, ikroz sveobuhvatnu temu sred-njevjekovnog bosanskog kra l-jevstva kreirali jedinstveni tu - risti~ki proizvod Tragovima bo-sanskog kraljevstva. Inicijativa jepokrenuta jo{ 2002. godine, dabi danas obuhvatila deset za-jednica sa srednjevjekovnimnaslje|em u centralnoj Bosni”,kaè asistentica projekta AAmraKubat Nizam.

Nakon prve faze, u kojoj supartneri na ovom projektu na-stojali obogatiti bh. turisti~kuponudu ali i oja~ati ljudske resurse u turizmu i dru{tvenikapital u deset lokalnih zajed-nica, na{a sagovornica nagla -{ava da s nestrpljenjem ulaze udrugu, ujedno i najuzbudlji-viju fazu, u kojoj }e biti kreiranfinalni turisti~ki proizvod.

„Ve} sada znamo da }e okos-nica projekta biti pri~a o bo-sanskim kraljevima i kralji camakoja }e zaokruìti staze kojimasu se oni kretali u zlatno dobasrednjevjekovne Bosne” poja{ -njava Amra Kubat Nizam.Prate}i njihove tragove kroz

ostatke stolnih gradova, turisti}e imati jedinstvenu priliku da„upoznaju” bosanske kraljeve ikraljice. A kako bi se osiguralo{to vi{e pri~a o na{oj kraljevskojdinastiji, objavljena je zbirkalegendi “Tragovima bosanskogkraljevstva” koja je promovisana18. maja na tvr|avi Vranduk.

U tre}oj fazi projekta, kojapo~inje na jesen, po~et }e in-tenzivna promocija, kada }e{ira javnost i tour operatori bitidetaljno upoznati sa ovim izu-zetno zanimljivim destinaci-jama. Za po~etak, planirano je{tampanje savremenih turisti~ -kih vodi~a, regionalnih turisti~ -kih mapa, razglednica i drugogpopratnog promotivnog mate-rijala. Ovaj izuzetan projekt finansijski su podràli Evropskakomisija, Federalno ministar-stvo obrazovanja i nauke, Fe-deralno ministarstvo kulture isporta, Ministarstvo kulture isporta Zeni~ko-dobojskog kan-tona, kantonalni Pedago{kizavod i Turisti~ka zajednica,op}ine Vare{, Visoko, Kakanj,Zenica, Maglaj, Te{anj, Trav-nik, Donji Vakuf i Jajce, kojimase fondacija”Mozaik” i ovimputem zahvaljuje.

Podr{ka Evropskekomisije

Promocija po~inje na jesen

A

Cultural tourism


Aiming at the development ofcompetitiveness of Bosnia andHerzegovina in the field oftourism, the Mozaik Founda-tion designed a project entitled“Following the traces of theKingdom of Bosnia”. The Foun -dation expects that this tourismproduct will generate a greatinterest both in the domestic

and international markets. Thefirst results of activities that ithas been carrying out for twoyears now will be visible in thesummer of 2010. The projectencompasses ten communities/medieval towns connected bycultural and historical heritage,as well as events dating back tothe period of medieval Bosnia.

These include Bobovac (Vare{),âjangrad (Visoko), Jajce, Kra -ljeva Sutjeska (Kakanj), Kozov -grad (Fojnica), Maglaj, Prusac(Donji Vakuf), Te{anj, Travnik,and Vranduk (Zenica). Mozaikcooperates with these commu-nities on the development of a uniquely branded productwithin the framework of cultu -

ral tourism. Based on a commontheme of the medieval Bosniankingdom, the project focuseson the upgrading of infrastruc-ture, programme and qualityof the overall travel offer, aswell as on intensive joint brandpromotion campaign for theseten sites in BiH.

The activities started in October 2007 with the totalbudget of 550,000 euros, theEuropean Commission partici -pating in the amount of 300,000euros. The project plan includesactivities such as the reconstruc -tion and renovation of culturalmonuments, minor repairs andrestorations of fortresses – cul-tural monuments, constructionof ancillary infrastructure, im-provement of programmes, re-vival of old crafts, opening ofsouvenir shops, ethnographiccollections as well as openingand equipping of informationdesks, etc. Once completed, theseactivities should add to the attraction of these travel desti-nations. In order to improvethe quality of tourism servicesin this area, the foundationworks in parallel on providingtraining for tourist guides andinformation desk staff, as wellas on the development of pub-lications, regional tourist man-uals, maps and promotionalmaterial. In order to enable asbetter results as possible, expertsin different fields are engaged

FOLLOWINGthe traces of the Kingdom of Bosnia

Domestic and foreign tourists in BiH will soon have a unique opportunity to get acquainted with lives of Bosnia kings and queens

by paying visits to ten sights in the Zenica-Doboj Canton regionfollowing their traces in the remnants of throne-towns

Written by: Amira Pe}anac

Support from the European Commission

Cultural tourism


to contribute to the project: ar-chaeologists, historians, tourismexperts, ethnologists, marke -ting experts.

“The Mozaik Foundationdeveloped this programme fo-cused on tourism as a sectorwith a great potential for over-all development in an attemptto contribute to the strengthen-ing of social and economic well-being in Bosnia and Herze-govina. We opted for culturalheritage and created, based anoverarching theme of medievalBosnian Kingdom, a uniquetourism product called Follow-ing the traces of the Kingdom ofBosnia. The initiative started asearly as 2002 and today it en-compasses ten communitieswhich have medieval heritageand are located in the CentralBosnia”, says Amra KubatNizam, the project assistant.

After the first phase duringwhich the partners working onthis project tried not only toimprove the BiH travel offer

but also to strengthen humanresources in tourism and to in-crease public capital in the tenlocal communities, they are nowentering, as our interlocutoremphasises, the second phase,which is, at the same time, themost exiting one, and duringwhich the final tourism pro -duct will be developed.

“We already know that thebackbone of the project will be

the story about Bosnian kingsand queens which will revolvearound the roads they walkedin the golden age of medievalBosnia”, clarifies Amra KubatNizam. The tourists will haveu unique opportunity to “getacquainted” with Bosnian kingsand queens by following theirtraces through remnants of thethrone-towns. And in order toprovide as many stories as pos-

sible about our royal dynasty, acollection of legends entitled“Following the traces of theKingdom of Bosnia” was presen -ted on 18 May in the Fortressof Vranduk.

In the third phase of theproject scheduled to start in au-tumn, an intensive promotioncampaign will commence, andthe general public and tour operators will get informed indetail about these very interest-ing travel destinations. For thestart, the printing of moderntourist manuals, regional tou -rist maps, postcards and otheraccessory promotion materialhas been planned. This out-standing project has been fi-nancially supported by theEuropean Commission, theFederation Ministry of Educa-tion and Science, the Federa-tion Ministry of Culture andSports, the Ministry of Cultureand Sports of the Zenica-Doboj Canton, the CantonalPedago-gical Institute and theTourism Association as well asby the Municipalities of Vare{,Visoko, Kakanj, Zenica, Mag-laj, Te{anj, Travnik, DonjiVakuf and Jajce. The MozaikFoundation would hereby wishto thank them all.

Promotion campaignstarts in autumn

D

Zapis u kamenu: Stećci


Doga|aji iz ìvota i rada sta-novnika srednjovjekovne Bosneostali su djelimi~no sa~uvani izapisani i na mnogobrojnimkamenim spomenicima – ste} -cima. Ovi autohtoni srednjo-vjekovni spomenici, kao kamenisvjedoci sa~uvani do dana{njihdana, od neprocjenjive su po-vijesne vrijednosti za otkrivanjetajni davnog bosanskog ~ov jeka.I ne samo da su od povijesnevrijednosti, oni danas imajuzna~ajno mjesto i u turisti~kojponudi. Ste}ci predstavljajuogromno likovno blago povije-sti kao i kulturno-umjetni~kuvrijednost. Crteìma i rije~imakoje su ispisali izvrsni kame-noresci, ste}ci svjedo~e o jednomdavnom, zagonetnom i jo{ uvi-jek nedovoljno rasvijetljenomvremenu srednjovjekovne Bosne.

Postoje razli~ita mi{ljenja onjihovom nastanku. Po jednima,

nastali su u razdoblju od polo-vine 12. pa do 16. stolje}a, podrugima u 13. ili pak 14. stolje}u.Ni vrijeme nastanka natpisa naste}cima ne moè se sa sigur -no{}u utvrditi. Ono se naj~e{}eutvr|uje na temelju drugih po-vijesnih dokumenata.

Nema ni jedinstvenog mi{ -ljenja o vjerskoj pripadnostipokojnika sahranjenih u nekro -polama, ispod ste}aka. Zastup -ljenije je mi{ljenje prema komesu ste}ci kr{}anski grobovi. Kaoargumenti se navode ~injeniceda je naj~e{}i ukras na ste}cimakri`, da natpisi na po~etku tek-sta imaju kri`, kao i da subrojni ste}ci napravljeni u obli -ku krià.

Nije malen broj ni onihkoji imaju suprotno mi{ljenje.Oni pak u prilog svoje tvrdnjenavode da se na ste}cima po-javljuju i drugi simboli, kao {tosu polumjesec i sunce, {tit sama~em i ljiljanom, i drugi.

SVJEDOCI VREMENANajviše je stećaka sa uobičajenim

natpisima, uklesanim kako bi produžili sjećanje na pokojnika i na one koji su

podigli stećak. Određeni broj stećaka nosifilozofske natpise, sa sažetim mudrostima

o životu i smislu postojanja

Pi{e: Magdalena Baoti}

Vrijeme nastanka

Posebno veliku vrijednostpredstavljaju natpisi na ste}cimakao izvor prvog reda izu~avanjasrednjovjekovne Bosne, bezobzira da li su napisani u sti-hovima ili prozi.

Najvi{e ste}aka je sa uobi~a -jenim natpisima, uklesanim dabi produìli sje}anje na pokoj-nika i na one koji su podigliste}ak.

Odre|eni broj ste}aka nosifilozofske natpise, sa saètimmudrostima o ìvotu i smislupostojanja. Oni ne daju jedin-stveni pogled na svijet, ve} za-sebna iskustva i zaklju~ke, odprili~no nihilisti~ki do misti~ -nih i sl.

Ste}ci koji nagla{avaju vjer-sku pripadnost dosta su rijetkiu odnosu na one druge. Tek-stovi napisani „bosan~icom“,doma}om varijantom }irili~ nogpisma, ~esto govore i o dru{tve-

nom poloàju pokojnika {to jeod posebnog zna~aja u prou -~avanju dru{tvenih odnosa sre-dnjovjekovne Bosne.

Ni{ta manje vrijedni nisuni crteì uklesani u ste}cima

koji u prvom redu govore oìvotu i djelu pokojnika.

Naj~e{}i motivi na ste}cimasu ìvotinje – veprovi, jeleni,konji, te biljke – u prvom reduvinova loza. Jedan broj ste}akaukra{en je ljudskim likovimaili nekim dijelovima ljudskogtijela, naj~e{}e podignutom ru kom koja simbolizira {iroku du{u i otvoreno srce -dobrodo{licu.

Scene lova, ratnika, oru`ja,kola, turnira, biljaka, naprav-ljene su u reljefu, {to ste}cimadaje posebno lijep izgled. Oru`je,ma~, {tit, koplje i buzdovanobilje`ja su ste}aka na grobo-vima ratnika. Luk i strijela suupotrebljavani u scenama lova.Ste}ci su uglavnom lijepo ukra -{eni, ali najljep{i ukrasi nalazese na ste}cima u obliku sanduka.

Tajna uljep{avanja spome-nika crteìma, osim {to su oda-vali dru{tveni poloàj pokoj nika,ni do danas nije u potpunostiodgonetnuta.

„Zapisi u kamenu“ nikogane ostavljaju ravnodu{nim.Putnika namjernika vra}aju udavna vremena. Stvaraju sliku

o ljudima koji su tu ìvjeli,njihovim precima, njihovomu~enju i djelovanju, svakodnev -nim brigama i ìvotnim bit-kama te o mnoge ~emu namanepoznatom iz tog vremena.

Na podru~ju Bosne i Her-cegovine prona|eno je vi{e od50.000 ste}aka. Najve}i brojo~uvanih se nalazi u Hercego-vini, posebno na podru~juDonje Hercegovine, u op}inamaStolac, ̂ apljina, Neum i Ravno.Samo na podru~ju op}ine Sto-lac na 52 lokaliteta sa~uvano je1.954 ste}ka, {to nedvosmislenogovori da je ovo podru~je uSrednjem vijeku bilo gusto naseljeno. Va`ni lokaliteti naovom podru~ju su Radimlja iBoljuni. U Radimlji je o~uvano269 ste}aka. Oni su najpozna-tiji i najbogatiji. Ni{ta manjenisu zna~ajni ni lokaliteti Rot-milja, Trijebanj, Dobrica, Ho-dovo, Ljubljenica, Crni}i,Ala dini}i Prenj, Poprati, Udora,Ku~inari, Grdijevi}i, GornjaDuboka, Barane, Bjelojevi}i iZau{je.

Nekropole ste}aka na|enesu i u drugim krajevima Bosnei Hercegovine – Olovu, Kaknju,Kupresu...

Zapis u kamenu: Stećci


Razli~iti natpisi i crteì

Slika davnih vremena

Z


Zahvaljuju}i rekonstrukciji iobnovi te uvr{tavanju Po~iteljana listu UNESCO-a, Po~iteljje ponovo postao jedna od naj -poèljnijih turisti~kih destina -cija u BiH. Osim po uglavnomorijentalnoj arhitekturi, Po~iteljje zanimljiv i poznat kao do -ma}in likovnoj koloniji sanajduòm tradicijom u jugo-isto~noj Evropi.

Po~iteljska Hadì-Alijinadàmija, [isman-Ibrahi mpa{ina

medresa, Sahat-kula i Gavran -kapetanovi}eva ku}a nakonrekonstrukcije su otvoreni zaposjetioce.

Osim po turisti~kim poten-cijalima, Po~itelj je u posljed-njih nekoliko mjeseci u centarpa`nje dospio i zbog borbe njegovih mje{tana u vezi sa na-javljenom izgradnjom mosta

na trasi koridora 5c. Naime,prema planovima resornih mi n-istarstava, most koridora mogao bipro}i ta~no iznad Po~itelja.Zbog ~ega su gra|ani protivtoga obja{njava HHasan Veledar,po~iteljski ugostitelj:

"Izgradnja nadvo`njaka ba{na ovoj lokaciji uveliko bi na -ru{ila izgled Neretve, Po~iteljai cijele doline. Da ne govorimoo ekolo{kim aspektima tog pro-jekta - prolaskom automobila

bile bi izbacivane velike koli~ineolova i drugih otrovnih materija."

Apel da prilikom gradnjemosta u sklopu projekta "Auto-cesta na Koridoru 5c", budeo~uvan krajolik grada Po~itelja,upu}uje i Udruènje turis ti~ kihagencija BiH. U apelu se na vodida Po~itelj jo{ posjeduje dovolj -no elemenata za upis na Svjet-sku listu spomenika kulture.

"Odnos ljudi koji odlu~ujuna nivou dràve, tzv. srednjojrazini vlasti i razini lokalnihzajednica, prema budu}nosti irazvoju zemlje, kulturnoj iprirodnoj ba{tini, biodiverzi -tetu i vodi kao jednom odnajva`nijih resursa ne}e ostatisamo na povredi etike, ve} }eotvoriti i mnoga druga pitanjaodgovornosti za takvo 'gazdo -vanje'“, kaè se u apelu.

U me|uvremenu, Po~iteljposje}uje veliki broj turista.Naàlost, ve}ina njih u graduse zadràva relativno kratko,tokom razgledanja ili kratkogokrepljenja u nekom od lokal -nih restorana. Mje{tani su po -nosni {to njihov grad privla~i ibrojne umjetnike. Mnogi odnjih dolaze zbog inspiracije iodmora i borave u umjetni~ -kim kolonijama. Slikar SSafetZec je me|u prvima pokrenuopitanje za{tite Po~itelja i starejezgre.

U pisanim dokumentimaPo~itelj se prvi put spominje1444. godine, u poveljama kraljaAlfonsa V i Fridriha III. U periodu od 1463. do 1471. go-dine u Po~itelju je smje{tenaugarska postava. Nakon kra}eopsade, grad 1471. godine pos -taje dio Otomanske imperije, u~ijem }e sastavu ostati sve do1878. godine. U periodu 1782.- 1879. godine bio je sjedi{tekadiluka, a u periodu 1713.-1835. godine sjedi{te Po~itelj -ske kapetanije.

Kulturna i prirodna baština

O~uvati POÎTELJi dolinu NERETVE

Počitelj posjećuje veliki broj turista, mada se u njemu kratko zadržavaju.Mještani su ponosni što njihov grad privlači i brojne umjetnike.

Mnogi od njih dolaze ovdje zbog inspiracije i odmora

Pi{e: Bojana Kunti}

Planovi za gradnju mosta

Inspiracija za umjetnike

KKada je koncem pro{le godine,nakon svega dvadesetak mje-seci radova, izniklo na {krtomhercegova~kom kr{u, mediji suobjavili brojne napise o ~udesnomturisti~kom kompleksu dva ki-lometra nadomak Me|ugorja iCrkve Kraljice mira. Prve im-presije posjetilaca govorile su ojo{ jednom ~udu u Me|ugorju.Pedeset objekata ~ini pet sklad-nih, mozai~nih cjelina, s hotel-skim kapacitetima, restoranom,trgovkama, muzejom, amfitea-trom s vi{enamjenskom kon-gresnom dvoranom...

Ovdje, zapravo, zapo~injeobiteljska pri~a inicijatora i investitora projekta, vlasnikavinarije “Hercegovina-produkt”,bra}e DDobroslava i VVlatka Bar-bari}a. Danas kaù da je za sve

„krivo“ vino i konoba koja senalazi do dana{njeg turisti~kogkompleksa. Konoba je vreme-nom postala pretijesna, pa suBarbari}i pozvali stru~njakekoji su njihovu zamisao u ne-

pune dvije godine preto~ili uprojekt koji je zaìvio u pro-teklim mjesecima.

„Brojni gosti uistinu suodu{evljeni cijelom etno pri~omkojom ih provodimo kroz vri-jeme. Oni koji jednom do|uvra}aju se i to je najbolji odgovorna pitanje o uspjehu cijele ovezamisli. Jer, ova pri~a se nastav -lja, u skladu sa èljama na{ihgostiju. Od po~etka radimo uti{ini, bez velike pompe, nado-


Herceg etno selo Međugorje

Novootvoreni turistički kompleks na tromeđi Čitluka, Međugorja i Ljubuškog

donosi topli dah prošlosti u idiličnom seoskom okruženju. Ovo je idealno

mjesto za očuvanje vrijednosti i običaja ovog kraja


Pratimo zahtjeve gosta


gra|uju}i na{e usluge svako -dnevno, s ciljem da nam segosti stalno i iznova vra}aju, alida i sami, svojim zahtjevima,kreiraju budu}e sadràje. Radoisti~emo da, iako je ovaj ambi-ciozni turisti~ki projekt u vla-sni{tvu bra}e Barbari}, komp leksje, zapravo, pri~a o cijeloj Her-cegovini“, kaè direktor turi-sti~kog projekta Herceg BBra ni -mir Penava. Uistinu, svakimnovim danom, Herceg etnoselo Me|ugorje poprima novekonture. U uskim poplo~animuli~icama, uz kamene ku}e svisokokomfornim sobama ni~unovi objekti, niù se galerije isuvenirnice s oìvljenim starimzanatima i rukotvorinama. Mlinje smje{ten na jednom od triprekrasna jezera, tu je vinograds tek stasalom lozom, bo}ali{tesa ~etiri staze za me|unarodneturnire, staje s doma}im ìvo-tinjama... Sredi{tem sela domi-nira kapelica okruèna stoljet -nim maslinama s Pelje{ca. Izniklo iz kamena i izgra|enood kamena, ovo selo pri~a sto-

ljetnu pri~u o ̀ ivotu na {krtomhercegova~kom suncu.

Voda koja ~ak i kroz cent -ralni restoran pulsira kao ìlakucavica, jo{ je jedno ~udo usredsu{ne Hercegovine. U bu{otini

dubokoj dvjesto metara prona -|ena je voda koja izda{no na-paja poto~i} koji te~e krozrestoran, i dalje kroz cijelo selo,napajaju}i i tri umjetna jezeraod po hiljadu kvadrata.

Ovo je i gastronomsko car-stvo s autohtonim hercegova~ -

kim jelima te ìlavkom i blati nom. Vinski podrum krijevrhun ska hercegova~ka vina.Gostima je na raspolaganju vi-soki komfor spojen s tradici-jom, u 28 soba i tri apartmanasa 60 kreveta. Sobe su klimati-zirane, opremljene plazma televizorima. Svaka kroz slikesmokava, duhana, gro`|a, vi-nograda i tipi~nih ovda{njihpejzaà pri~a o Hercegovini.Ve} sada se moè ustvrditi da jeovaj turisti~ki proizvod ispuniosvoju osnovnu namjenu - daposjetiteljima do~ara topli dahpro{losti u idili~nom seoskomokruènju te da je ovo idealnomjesto za o~uvanje vrijednostii obi~aja ovog kraja. Kao jedanod najatraktivnijih sadràjakompleksa, Branimir Penavaisti~e etnografsku zbirku kojaje postavljena uz stru~nupodr{ku etnologinje AAstrideBugarski. Ovaj zaokruèn tu-risti~ki proizvod za kratko vri-jeme osvojio je goste iz BiH, aposebno iz susjedne Hrvatskei Slovenije. Unato~ tihom mar-ke tin{kom pristupu, Herceg etnoselo Me|ugorje na{lo se za krat -ko vrijeme na itinererima vi{eod stotinu turisti~kih agencija.

Herceg etno selo Međugorje

Dah pro{losti

W


When towards the end of lastyear, after about only twentymonths of works, it sprang upon the poor rocky soil of Her -zegovina, the mass media publi -shed numerous headlines aboutthis miracle tourist complex located two kilometres awayfrom Me|ugorje and Our LadyQueen of Piece Church. Thefirst impressions of visitors spokeabout yet another miracle inMe|ugorje. Fifty buildings makefive harmonious, mosaic unitsand include hotel facilities, arestaurant, shops, a museum,an amphitheatre with multi-purpose congress hall, etc.

As a matter of fact, here be-gins a family story of the indivi -duals who initiated and in vestedin this project, the owners ofthe winery “Hercegovina-pro-dukt”, brothers DDobroslav iVlatko Barbari}. Today they saythat it is wine and their tavern,located next to the currenttourist complex, to “blame” forall. With the passage of time,the tavern became too smalland the Barbari}s invited expertsto translate their idea withinless than two years into a projectthat has been up and runningfor several past months.

“Numerous guests are trulythrilled with the whole ethnostory by which we bring themback to the past. Those whoonce come here do come backand that is the best answer toquestions about the success ofthe whole idea. For this storycontinues in accordance withthe wishes of our guests. Fromthe very outset we have been

working in silence, without greatpomp, improving our serviceson a daily basis with the aim toensure that our guests do comeback again and again and indoing so we expect them toparticipate by their requests inthe creation of future progra -mmes. We gladly point out thatalthough this ambitious touristproject is in the ownership ofBarbari} brothers, this touristcomplex is, as a matter of fact,a story about whole Hercego -vina”, says BBranimir Penava,the director of the tourist projectHerceg. The truth is that withevery new day the Ethno VillageHerceg takes new shape. In thenarrow stone-paved streets, nextto stone houses with high-com -fort rooms, new facilities areerected; galleries and souvenir

shops stand in a row revivingold crafts and handicraft prod-ucts. On one of the three beau-tiful lakes stands a mill as wellas a vineyard with new vinessprouted through, a bowlingcourt with four trails for inter-national tournaments, stableswith domestic animals, etc. Inthe middle of the village domi -nates a chapel surrounded bycentennial olive trees from Pe -lje{ac. Sprouted from stone andbuilt of stone, this village narratesa centennial story about life onthe stingy Herzegovina sun.

Water which, like an artery,pulses even through the centralrestaurant is yet another miraclein the middle of droughty Her -

zegovina. In a two-hundred-metre-deep well found was waterthat is a thorough source of aspring flowing though the resta -urant and off it goes throughthe whole village supplying aswell the three artificial lakeseach with the surface of onethousand square metres.

This is also a gastronomickingdom with authentic Herze-govinian food and ìlavka andblatina wines. The wine cellarcontains the finest sorts ofHerzegovinian wine. Guestscan enjoy comfort combinedwith tradition in 28 rooms andthree suites with 60 beds in all.The rooms are air-conditionedand equipped with plasma tele -vision sets. Each room, withpaintings depicting figs, tobaccoleaves, grapes, vineyards andtypical landscapes, narrates astory about Herzegovina. It isnot too early to say that thistourist product fulfilled its primary purpose to enable thevisitors to get a glimpse into thepast in the idyllic country environment and that this is anideal place for fostering valuesand tradition of this region. Asone of the most appealing attra -ctions of this complex, BranimirPenava mentions the ethno-graphic collection which is dis-played with a professional support of the ethnologist AstridaBugarski. This complete touristproduct won the hearts of guestsfrom BiH and especially fromneighbouring Croatia and Slo -venia. In spite of its low profilemarketing approach, EthnoVillage Herceg Me|ugorje hasbeen very soon included in theitineraries of hundreds of travelagencies.

Ethno Village Herceg Međugorje

Written by: MSc. Almasa KajtazA newly opened tourist complex in a tri-border

point where the Čitluk, Međugorje andLjubuško land boundaries meet brings back

warm memories of the past in an idyllic countryenvironment. This is an ideal place for fostering

values and tradition of this region

Story about Herzegovina

We follow customers’ requests

A glimpese into the past

RAJ ZA LOV I RIBOLOV

PPosavska ùpanija/kanton na-lazi se na sjeveroistoku Federa-cije BiH i sastoji se od triop}ine: Ora{je, Odàk i Do-maljevac-[amac. Podru~je je naj ve}im dijelom nizinsko.Smje{ tena na velikim rijekama(Sava, Bosna), jedan je od vo dombogatijih krajeva na{e zemlje.Rijeka Sava predstavlja granicusa Republikom Hrvatskom.

Svake godine raste broj ali ikvalitet kulturnih, sportskih iprivrednih manifestacija kojese odràvaju u ovoj regiji, {toprivla~i sve vi{e stranih i doma -}ih gostiju i stvara pogodneuvjete za razvoj turizma. Uzmanifestacije kao {to su „DDanihrvatskog filma“, „PPosavskokolo“, „DDomaljeva~ka tkanica“i «DDani Tolise» te brojni sport-ski doga|aji, turisti~ku ponuduupotpunjuje i kulturno-po -vijesno naslje|e ovoga kraja,naprimjer Crkva i Franjeva~kisamostan u Tolisi, gdje jesmje{tena vrijedna numizma -ti~ka zbirka i drugi muzejskieksponati.

Osnovni cilj projekta „Po-savina – raj za lov i robolov“,kojeg finansira Evropska unija,je povratak Bosanske Posavineme|u vode}e destinacije lovnogi ribolovnog turizma u BiH, testvaranje preduvjeta za njendaljnji razvoj. Implementatorprojekta je Turisti~ka zajednica

Posavske ùpanije, a zvani~nipartner u implementaciji jeDistrikt Br~ko. Obuhva}eno jeosam op}ina: Odàk, Vukosavlje,Modri~a, Grada~ac, Bosanski[amac, Ora{je, Brod, te Neza-visni biro za razvoj Modri~a/Grada~ac koji }e osigurati ad-ministrativnu-tehni~ku podr{kupri implementaciji i biti garantpo{tivanja svih procedura ipravila EU.

Turisti~ki proizvod «Posa-vina – raj za lov i ribolov» sa-stoji se od zajedni~ke vizije oturisti~kom proizvodu svih lokalnih/regionalnih aktera, je-dinstvene ponude za lov i ribo-lov na cijeloj teritoriji, ponude

10 razli~itih paketa za razli~itekategorije turista (sportski ribo -lovci, poslovni ljudi, porodi~nii fotografski obilasci), uvezanosthotelskih, ugostiteljskih i prije-voznih kapaciteta, ponude prate -}ih sadràja (kulturne aktiv-nosti, manifestacije, obilasci kul-turno historijskih spomenika).

Aktivnosti koje su pred vi -|e ne projektom omogu}it }euvezivanje devet lovnih i ribo-lovnih resursa u jedinstvenuturisti~ku ponudu. Cjelovitostponude omogu}it }e veliko po -ve}anje ure|enih povr{ina po nu -|enih za lov i ribolov, kao i raz -nolikost lovne i ribolovne ponudena veoma malom prostoru,

koji }e time postati konkuren-tan proizvod na ovom trì{tu.

Podru~je Posavine preds -tavlja «vrata Bosne» i mjestoulaza koridora 5c u BiH. Reali -zacijom ovog projekta, Bosan-ska Posavina doprinijet }e po - zitivnoj slici BiH jer }e mnogituristi ba{ u Posavini doìvjetiprvi susret sa na{om zemljom.

Implementacija projekta jeve} po~ela davati rezultate uvidu pove}anog interesa spe-cifi~ne kategorije turista, pose-bno lovaca sa podru~ja Italije iAustrije. O~ekivanja su da }eBosanska Posavina na turisti~ -koj mapi emitivnih trì{ta po-stati prepoznatljiva lovno –ribolovna turisti~ka destinacijai da }e se u tom smislu pove}atituristi~ka potro{nja. Pravi efektiimplementacije projekta o~e kujuse po~etkom naredne godinekada budu zavr{ene pred vi|enepromotivne aktivnosti i kada sesklope ugovori sa turisti~kimagencijama koje }e prodavatituristi~ke aran`mane.

Projekat je obuhvatio i izradukvalitetnog promotivnog mate-rijala koji posjetiteljima pruàsveobuhvatne informacije olovno-ribolovnim resursima tesmje{tajnim kapacitetima napodru~ju Bosanske Posavine.Vi{e informacija o ovom pro-jektu i radu turisti~ke zajednicenalazi se na web straniciwww.tz-zupanijeposavske.ba.

Pi{e: Amira Pe}anac

Osnovni cilj projekta „Posavina – raj za lov i robolov“, kojeg finansira Evropska unija, je povratak Bosanske Posavine među vodeće

destinacije lovnog i ribolovnog turizma u BiH,te stvaranje preduvjeta za njen daljnji razvoj

Lovni i ribolovni turizam

Ve}i interes turista

Posavina


Prirodna bogatstva


kao turisti~ke atrakcije

NNa Me|unarodnom sajmu go-spodarstva Mostar 2009. zlatnuplaketu u kategoriji turisti~kihweb stranica dobila je web stranica {pilje Vjetrenica kojuure|uje Speleolo{ka udruga“Vjetrenica - Popovo polje” izRavnog.

„Sretni smo zbog ovogpriznanja, jer se radi o nagradivode}ih profesionalaca nevla-dinom sektoru“, istakao je IIvoLu~i}, urednik web stranice{pilje Vjetrenica. Ova stranica,koju je od 2005. godine posje-tilo oko dva miliona ljudi, kon-cipirana je tako da predstavljapomo} svima u regiji koji sebave turizmom na kr{u.

Prema rije~ima Ive Lu~i}a,zna~ajnu podr{ku realizacijiovog posla dao je doajen bh.turizma MMato Tomi~i}, koji je sciljem da se ova najtraktivnija

bh. {pilja {to prije osposobi zaizlazak na turisti~ko trì{te, nanivou Federalne turisti~ke za-jednice osnovao Komisiju zaVjetrenicu. Lu~i} isti~e da jekomisija postigla dogovor daTZ Federacije podrì izdavanjeprospekata i ulaznica, {to je irealizirano. Speleolozi tvrde dape}ine u Bosni i Hercegoviniimaju {ansu da se svrstaju usvjetski vrh kr{kog turizma, a jedna od njih svakako je Vjetrenica.

No, Vjetrenica je danas iozbiljno ugroèna, najvi{e zbognepostojanja adekvatnih i ne-po{tivanja postoje}ih propisa.Iako je Bosna i Hercegovinapotpisnica me|unarodnih kon -vencija koje se odnose na za{ -titu biolo{ke raznolikosti,za{ tit nici kr{kog krajolika izain teresirana me|unarodna

Pi{e: Amira Pe}anac

Speleolozi tvrde da pećine u Bosni i Hercegovini imaju šansu da se svrstaju

u svjetski vrh krškog turizma. Da bi do toga i došlo, potrebno je osigurati zaštitu

i očuvanje ovih područja

javnost smatraju da ne-promi{ljeni planovi o turi-sti~koj upotrebi Vjetrenice,razvojni planovi o Popovompolju koji uklju~uju eksploata-ciju kamena i vode iz dubine{pilje, te industrijska poljopri-vreda s upotrebom hemijskihsredstava, prijete trajnoj deva-staciji i ugroàvanju {pilje iokolnog kr{kog krajolika. Za{ -titu Vjetrenice sna`no podrà -vaju najuglednije institucije zakr{: Odjel za kr{ Svjetske ko-misije za za{ti}ena podru~jaIUCN, te Me|unarodna orga-nizacija za biologiju podzem-lja (SIBIOS).

Kompleks Bijambara sapoznatim pe}inama nedavnoje zakonom progla{en za{ti}e -nim podru~jem pete katego-rije, tj. “za{ti}enim pejzaòm”. Podru~je Bijambara sa Bijam-barskom pe}inom jedno je odrijetkih izleti{ta koje odgovarasvim ljubiteljima prirode: pravije ugo|aj za ljubitelje pe}ina,bistrih voda, borove {ume i{umske ti{ine i neiscrpno vreloza ostvarenje razli~itih turi-sti~kih projekata. Optimalnanadmorska visina (u prosjeku950 m), guste ~etinarske {ume,livade, dva vodotoka sa jezerimai ponorima, pet pe}ina, stijen-ski masiv i veoma kvalitetanzrak pruàju izuzetne usloveza izlete, lov, ribolov, planina-renje, alpinizam, speleologiju,

skijanje, branje gljiva i ljekovitihtrava. Bijambare imaju idealneuvjete da postanu centar zaobuku mladih alpinista i spele o -loga. Za{ti}eno podru~je bogatope}inama, kra{kim ponorima ivrta~ama privla~no je za sveone koji se bave speleologijom,biciklizmom, planinarenjem,alpinizmom, itd. Najve}u atrak-ciju ovog podru~ja predstavljajugrupisane pe}ine. U tri hori-zonta nalazi se pet pe}ina: naj -ve}a, duìne 420 metara, jeGlavna bijambarska pe}ina ili,jednostavno, Bijambare, koja jecijelom duìnom osvijetljenareflektorima. Od ~etiri sale, naj -

ve}a je i najljep{a Koncertnadvorana, akusti~ni prostor ukra -{en bisernobijelim stalagmi-tima. U nekada{njem medvje -|em bivku stijene su ukra{enecrteìma starim preko tri hi-ljade godina. Ovo podru~je in-teresantno je i {to se na rela -tivno malom prostoru (12 do15 kvadratnih kilometara ) po-javljuju svi oblici krasa: pe}ine,vrta~e, ponornice, bezdani.Dobar pristup ovom podru~ju,pogodan poloàj blizu magi-

stralne ceste Sarajevo-Tuzla iplaniranog Evropskog auto-puta (koridor Vc), ~ini ga jo{privla~nijim za turiste. Priro-dne ljepote kojima obiluje ovajlokalitet zaokruùju ovu atrak-tivnu turisti~ku destinaciju,privla~e}i mlade, rekreativce,strane turiste i istraìva~e.

Megara, poznata i kao Ku-vija, nalazi se na sjeverozapad-noj padini Orlovca, na planiniPreslici u zapadnom dijelu pla-ninskog sklopa planine Bjela{ -nice. Mnogi tvrde da pe}inaMegara spada me|u najljep{epe}ine u BiH. Tu se i danasmogu na}i kosti pe}inskog me-dvjeda, a na bo~nim zidovimavidljivi su potpisi posjetilaca spo~etka 20. stolje}a. Najlak{ipristup pe}ini je od Tar~ina,dolinom potoka Bio~a.

U morfolo{kom pogledupe}ina je vrlo jednostavna, sa-stoji se od kanala dugog oko220 metara. Gotovo cijela njenaunutra{njost ispunjena je sta-lagmitima, stalaktitima, stubo-vima, bigrenim kadama, odkojih neke tokom cijele godinezadràvaju vodu. Posebno jekarakteristi~an sliv koji pod-sje}a na mitsku ìvotinju

Vaganska pe}ina se nalazi upodno`ju planine Vitorog. Od[ipova je udaljena oko 15 km.Ukupna duìna istraènog pe -}inskog sistema iznosi 420 m,povr{ina 1704 m2, a zapremina8500 m3. Pe}ina je izvorskogtipa, izgradile su je ponorne

vode Kupre{kog polja i Vito-roga. Uz Orlova~u u okoliniPala, Vaganska pe}ina u blizini[ipova najzna~ajniji je objekatte vrste u Republici Srpskoj.Mada spada u manje speleo -lo{ke objekte, raspolaè obiljempe}inskog nakita ~ija su spe-cifi~nost stalaktiti i svjetlucavi,iskri~avi nakit. U speleomorfo -lo{kom smislu, u Vaganskojpe}ini razlikuje se osam cje-lina: ̂ obanska dvorana, Lisi ~ijikanal, Galerija Simele [olaje,Janjski kanali, Sve~ana dvorana,Ponorski kanal i Dvorana RadeMarijanca.

Manifestacija Dani Djevo -ja~ke pe}ine donosi niz kultur-nih i vjerskih sadràja. Turis -ti~ka zajednica Tuzlanskog kan-tona i ove godine podràva ovumanifestaciju, promoviraju}iDjevoja~ku pe}inu kao jednuod atraktivnih turisti~kih desti-nacija u Bosni i Hercegovini.TZ Tuzlanskog kantona za po-sjetioce je obezbijedila oko stohiljada razglednica i pet hiljadaprospekata op}ine Kladanj, ukojima se promoviraju turis -ti~ki potencijali planine Konjuh,Djevoja~ke pe}ine, Mu{ke vode...Prema najavi organizatora,Dani Djevoja~ke pe}ine 2009.bi}e odràni 16. avgusta.

Prirodna bogatstva


Za{ti}eni pejza`Bijambara

Pe}ina Megara

Vaganska pe}inaDjevoja~ka pe}ina

G


Grad Sarajevo kao urbanu sre -dinu od dolaska Turske na oveprostore u 15. vijeku najvi{e suizgra|ivali turski carski nam-jesnici, a u skladu sa vojnim,ekonomskim i drugim ciljevimaTurske carevine. To su bili: Isa-beg, Ajas-beg, Jahja-pa{a, Sken -der-pa{a i njegov sin Mustaj-beg.Poseban pe~at gradnji dao je,najvi{e gradio i izgradio dugo -godi{nji bosanski namjesnikGazi Husref-beg. Porijeklomiz Trebinja kao dugogodi{nji

namjesnik Turske carevine uBosni (1521.-1541.) podigao jeBegovu dàmiju, Medresu,Imaret (javna kuhinja), Tekiju,Hamam, Bezistan, Ta{lihan,\ulagin Dvor, Mori}a Han, anjegovi odani saradnici nas-tavili su njegova djela. Kemal-beg je izgradio Medresu, Imareti Mekteb, a Rustan-pa{a BrusaBezistan.

Ali-pa{a je 1561. godine iz-gradio najljep{u sarajevsku dà -miju koja i danas nosi njegovo

ime Ali-pa{ina dàmija. Krozsvoju burnu historiju Sarajevoje stradalo u poàrima i popla -vama, a najteè trenutke svojehistorije grad je doìvio 1697.godine kada ga je poharao, spa -lio i oplja~kao austrijski vojsko -vo|a princ Eugen Savojski. Bezobzira na sve neda}e i histo rijskade{a vanja, Sarajevo je izra stalo,gra dilo se i opstalo, a do laskomAustro-Ugarske na ove prostorepo~ela je nova era i nicanje nekognovog Sarajeva po kriterijima inormama ta da{nje Evrope.

Odlukom Berlinskog kon-gresa 1878.godine i odredbama~lana 25. Bosna i Hercegovinapostaje okupirana provincijaAustro-Ugarske monarhije, a1908. godine je izvr{ena njenaaneksija i pripojena je Austro-Ugarskoj Monarhiji. DolaskomAustro-Ugarske na ove prostoreSarajevo postaje glavni zemaljskigrad, podijeljen u 7 gradskihcjelina sa lokalnom upravom.Na ~elu grada je bio vladinkomesar.

Po~inje intenzivna gradnjai uzdizanje grada u svim oblas-tima, a mala turska kasaba do-bija konture evropskog grada.Podiù se velike pala~e, pro{i-ruju se ulice, izgra|uje infra-struktura, grade parkovi, hotelii drugi objekti, a sve planski i uskaldu sa novoizra|enim regu-lacionim planom.

Historijski spomenici turskearhitekture, vjerski objekti-dà-mije, medrese, mektebi i drugiobjekti se obnavljaju, restauri-raju i za{ti}uju od propadanja,a na drugoj strani se grade noviveleljepni objekti, pala~e, up-ravne zgrade, bolnica, vjerskiobjekti, a posebno industrijskazdanja. Svako vrijeme ima svojeobilje`je i svoj pe~at, a 40 godinauprave i vladavine Austro-Ugarske monarhije na ovimprostorima u uèm jezgru Sara-jeva od Marijin Dvora do Ba{-~ar{ije svjedo~i kao da je vrijemestalo i kao da su prekrasne pa -la~e, zgrade, galerije, hoteli idrugi sadràji "ju~er izgra|eni"...

Ovo je neiscrpna tema i oSarajevu bi se moglo napisatinekoliko monografija, za svakihstorijski period ponaosob aovdje }emo ukratko hronolo{kinabrojati {ta je najzna~ajnijeizgra|eno u Sarajevu za vrijemeAustro-Ugarske monarhije ispomenuti i zna~ajne datumekoji su dio historije Sarajeva iztog perioda.

Iz historije Sarajeva

Pi{e: Ajdin Fevzija-Braco

Bez obzira na sve nedaće i historijska deša vanja, Sarajevo je izrastalo, gra dilose i opstalo, a dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore počela je nova era i

nicanje nekog novog Sarajeva po kriterijima i normama tadašnje Evrope

Izgradnja starogSarajeva

Iz historije Sarajeva


• 1881. godine popravljena[eher-êhajina dàmija irekonstruisana unutra{njost.

• 1886. godine izgra|ena jePalata zemaljske vlade (danaszgrada Predsjedni{tva);

• 1891. godine pu{tena je zajavnu upotrebu Gazi-Hus-ref begova banja, prvo ku-patilo u gradu;

• 1889. godine zavr{ena grad-nja i otvorena je Katedrala;

• 1889. godine zavr{ena jegradnja i otvoren je Zemaljskimuzej;

• 1891. godine izgra|ena novaPalata Vrhovnog suda;

• 1893. godine zavr{ena jegradnja i otvorena Zemaljskabolnica u Ko{evu;

• 1893. godine izgra|en novi{adrvan u dvori{tu GaziHusref-begove dàmije;

• 1894. godine izgra|en Fran-jeva~ki samostan i zavr{enagradnja samostana SvetogAugustina;

• 1895. godine izgra|ena jeNadbiskupska rezidencija iKaptolska zgrada;

• 1896. godine izgra|ena jedruga Vladina palata, Glavnadirekcija èljeznica Bosne iHercegovine;

• 1896. godine izgra|ena jecrkva Svetog ]irila i Metoda;

• 1899. godine izgra|eno je iotvoreno Narodno pozori{te;

• 1899. godine izgra|ena jepalata Mitropolije.

Od turskog vremena zanatii esnaf bili su izuzetno razvi-jeni u Sarajevu, a u doba Aus-tro-Ugarske monarhije otvorenisu mnogi industrijski objekti.nabrojit }emo samo neke:• 1879. godine pu{tena je u rad

prva ciglana Augusta Braunana Ko{evu;

• 1881. godine po~ela gradnjafabrike duhana na MarijinDvoru i Pivare HeinrichaLewija;

• 1882. godine na Ko{evskompotoku otvorena Ahenbre-nerova pivara;

• 1894. godine otvorena ipu{tena u rad fabrika svije}ai sapuna;

• 1895. godine pu{tena u radelektri~na centrala;

• 1904. godine zavr{ena grad-nja i pu{tena u rad tvornica}ilima;

• 1906. godine pu{tena u rad fabrika ~arapa AvramaLewija.

Jo{ se mogu spomenutitvornica ìce i eksera, glavnaèljeznika radionica, tvornicakoè Aera Alkalaja i drugi.

Ugostiteljstvo se ogledalo ulijepim bosanskim kafanama,gostionicama i kr~mama, a vre-menom je izgra|eno nekolikomodernih hotela od kojih sunajpoznatiji: Evropa, Grand,Austrija, Royal, Hungaria idrugi.

Na kraju }emo spomenuti izna~ajne datume koji su obi -

ljeìli ìvot u gradu u dobaaustrougarske uprave:• 1885. godine po~eo saobra -

}ati konjski tramvaj od è -ljeznike stanice do centragrada;

• 1890. godine pu{tena u sao-bra}aj ̀ eljeznika pruga Fab-rika duhana-Banja Ilidà;

• 1895. godine pu{tena u radelektri~na centrala i osvijet -ljene sarajevske ulice;

• 1895. godine od Fabrikeduhana do Latinske uprijepu{ten u saobra}aj prvielektri~ni tramvaj;

• 1901. godine asfaltirana prvaulica u Sarajevu;

• 1902. godine otvoreno novo - ure|eno kupali{te na Bentba{i;

• 1914. godine pu{tena u radplinska rasvjeta na sarajevs -kim ulicama.

Sve napisano svjedo~i da jeSarajevo jedan izuzetan grad,koji se moè ponositi svojomhstorijom, svojom kulturno-his-torijskom ba{tinom, koja ostajena ~uvanje i brigu novim generacijama. Sve {to Sarajevodanas ima izvrsna je turisti~kaponuda jer malo gdje u svijetumoè se na}i toliko razli~itostii sli~nosti kao {to je to u Sarajevu.

Hronologija gradnje

Z


Za 40 godina upravljanja uBosni i Hercegovini a naro~itou Sarajevu, Austro-ugarska mo -narhija sagradila je monumen-talne stambene objekte i fab rike,razvila industriju i standard sta -novni{tva. U ovom broju Tur-ista pisat }emo o stru~njacimakoji su arhitektonski osmislilistambene, privredne, ugostitelj-ske i turisti~ke objekte, ~ak imuzeje.

Arhitektonske ideje tada{ -njem Sarajevu su dale nov imid`.Kori{teni su ve}inom evropski

stilovi {to nije bilo ni{ta novo ioriginalno u odnosu na drugegradove carstva. Ipak, KarloParìk, Josip Vanca{, RudolfTeniz, Aleksandar Witek, ]irilIvekovi}, Karl Panek, JosipPospi{il, Jan Kotera i drugi, os-tavili su po ~itavoj Bosni i

Hercego vini èljezni~ke stan-ice, po{te, oficirske domove,svakako i stam bene objekte. Zasve, od nosno ve}inu pobrojanihje zajedni~ko da su podràvaliori jentalni na~in gradnje, od -nos no maursku (arapsku) arhi -tekturu ili bar pseudomaurski

izraz. Ali, stvarali su i lokalni„bosanski slog“ i stil gradnje izato se Bosna predstavljalaEvropi arhitekturom la`noori-jentalnog izraza. Stvarnim po -~etkom se ce sionisti~ke arhitek- ture u Bosni i Hercegovinismatra se 1900. godina, kada sejavljaju projekti sa obilje`jimanovog umjetni~kog pokreta.Tada sarajevski arhitekt KarlPanek za svjetsku izlo`bu uParizu pos tavlja paviljon Bosnei Hercegovine sa namjerom da oslika karakteristi~ne etape

Sarajevski graditelji iz pretprošlog stoljeća

HOTELI, FABRIKE,ÂK I MUZEJ

Pi{e: prof. Enver Dervi{begovi}

Arhitekti i inženjeri iz moćne Austro-Ugarske carevine ostavili su

našoj zemlji, a naročito Sarajevu, veleljepna i monumentalna graditeljska zdanja,

koja glavni grad čini evropskim


kulturnog razvoja zemlje. Aus-trougarska uprava stalno je po -kazivala interes i brigu za na{ehistorijsko naslije|e. Sa~i nja -vala je gra|evinske propise,snimala spomenike, pravila re -gulacione planove. U Bosnustiù stru~njaci raznih profilaiz cijele monarhije.

Sarajevska Muzi~ka akade -mija je primijenjena izvedbagoti~kog repertoara Josipa Van -ca{a. Na vrhu tornja i danas jevelika lira, kao simbol {kole.

Deset godina nakon otva -ranja „Evrope“ sagra|en je„Grand“ hotel. Tu je danassarajevska vje~na vatra. BogatiJevrej Danijel Salom prvoangaùje Karla Parìka, a ponovinskim napisima i Van ca{a.„Grand“ je sve~ano otvoren1895. godine i ve} tada dobioelektri~nu rasvjetu. Nadbiskup -sko sjemeni{te i crkva pored,sagra|ene su tako|e po pro-jektu Vanca{a, u stilu neorene-sanse. Unutra{njost su likovnoobogatili Oton Ivekovi} i IvanKobilica.

Sada{nja zgrada Doma Vo-jske Federacije nekada se zvalaOficirska kasina, kasnije Dru{t -veni dom. Tu su se odràvaleizlo`be, predavanja, koncertivojni~ke glazbe, poslije i po-zori{ne predstave. Austrijancisu je zvali „Vereinshaus“, „Herren

club“ ili „Clubhaus“. Kada jeotvorena sala za pozori{ne pred-stave nazvali su je „Saalteater“.

Zgrada Zemaljske vlade gra -|ena je postupno, na Musalikraj Alipa{ine dàmije.

Dvokatnu neorenesansnupalatu dimenzija 50 x 50metara, po uzoru na fjorentinskazdanja, projektovao je i gradi -teljski nadzirao Vanca{, a zatimKarl Panek, grade}i i zgraduDirekcije ̀ eljeznica. Kao tre}au nizu, sagra|ena je zgradaZemaljske vlade 1905. godinea sada je tu sjedi{te KantonaSarajevo, po projektu Parìka.Zgradu Hrvatskog dru{tva„Nap redak“ projektovao je Za-grep~anin Dioniz Sukno, dokje susjednu Solomonovu pa -la~u, kao svoje najzna~ajnijedjelo, potpisao arhitekta Ru dolf

Teniz. Izgra|ene su 1912-13.godine.

Iako su sarajevske vlastinakon proteklog rata samoJosipu Vanca{u poklonile biv{uSkerli}evu ulicu i plodonosniKarlo Parìk je zasluìo baremtoliko. Ali, Zemaljski muzej,povodom 150 godina njegovogro|enja (pret)pro{le godine organizovao je imponzantnuizlo`bu.

Zgrada Zemaljskog muzejaje njegovo najzna~ajnije djelo,a ovaj monumentalni ansamblrije{en je u neorenesansnomduhu, sagra|en 1913. godine.Pala~u „Marindvor“ sagradioje svojoj èni Mariji vlasniksarajevskih ciglana August Braun,a u svaku ciglu utisnuo je pojedno srce.

Za vrijeme austrougarskeuprave u Sarajevu su djelovalesefardska i a{kenaska op{tina.Sefardi su do{li iz [panije u 16.i 17. vijeku, a a{kenazi iz sred-nje Evrope, nakon okupacijeBosne i Hercegovine. Na obaliMiljacke, kod dana{njeg mostaDrvenija, a{kenazi grade hram1901. godine, u pseudomaur s -kom stilu. Opet po crteìmaarhitekte Parìka. Evangelis -ti~ka crkva i [eri jatsko suda~ka

{kola tako|e su Parìkova djela.Crkva je gra|ena u romani~ko-bizantijskom, a {erijatska {kolau pseudomaur skom dekorativ -nom maniru. Sada su tu Aka -demija likovnih umjetnosti,odnosno Fakultet islamskihnauka.

Interesantna je gradnja sa -rajevske Vije}nice. Projektovanjase prvo prihvatio Parìk, alipo{to nije htio ispo{tovati za-htjeve ministra Kalaja, arhi -tekti Wittek i Ivekovi} odlazeu Kairo i {pansku Alhambru,da bi uspostavili dijalog sa os-man skom arhitekturom. Pos-toji legenda da su vlasti iz Be~azamjerile arhitektima da su malounutra{njeg svjetla podariliVije}nici i da je zato jedan odarhitekata izvr{io samo ubistvo,skokom sa ovog monumental -nog zdanja.

Karlo Parìk je projektovaoi prvi moderni sarajevski hotel„Evropu“ za bogatog trgovcaGligorija Jeftanovi}a, Zemaljsku{tampariju na Obali, RealnuGimnaziju tako|e na Obali,crkve, ̀ eljezni~ke stanice, stam-bene objekte.

Iako okupatori, vlasti izWiene vodili su brigu i o iz-gledu grobalja i spomenika unjima. Naj vrijedniji je podignutvelikom pjesniku Kranj~evi}u,na grob lju u Ko{evu.

Sarajevski graditelji iz pretprošlog stoljeća

Najljepši sarajevski objekti

Objekti koje je projektovao Parìk

SVEÂNAkoktel partija

K


Koktel partija kao vanrednisve~ani obrok se uobi~ajenoprire|uje prije glavnih obroka/ ru~ka ili ve~ere / jer prethodiglavnom obroku.

Cilj koktel partije je da or-ganizator – doma}in do~ekagoste, pozdravi ih, popije aper-itivno pi}e i usluì ih nekimjelom u vidu zalogaja koje po -pularno nazivamo finger food.

Koktel partija sa manjimasortimanom jela i pi}a i kojatraje kratko / prije ru~ka ili ve -~ere / poznata je kao ameri~kistil koktel partije.

Na ovom tipu koktel partijeuobi~ajeno se usluùju aperi-tivna pi}a, aperitivni kokteli,razna èstoka pi}a, bezalko-holna pi}a, pjenu{ci i vina, a odhrane su naj~e{}i apetisanislani bademi, indijski orasi,kandirani lje{njaci, kikiriki, pis -tacije, pom ~ips, slane {tang -lice, masline i sl.

Prostor za koktel partijupriprema se tako da se savnepotreban namje{taj ukloni izprostora gdje }e se usluìvatikoktel partija a samo se ostaveklub garniture i koktel stolovina koje postavljamo cvijetnearan`mane, savijene papirnesalvete, slamke, stalke sa koktelvilju{kama, pepeljare i sl. Prijesamog po~etka prije ma na ovestolove postavljamo i apetisanea konobari usluùju goste saraznim pi}ima. Gosti konzu-miraju pi}a i apetisane i even-

tualno neka finger – food jelastoje}i.

Za razliku od ameri~kogtipa koktel partije koja je jed-nostavnija i koja kra}e trajepro{irena koktel partija moèda zamijeni i odre|eni obrok.Kada organizator nije u mo -gu}nosti da posluì ve}i brojosoba za ru~ak ili ve~eru ilinema odgovaraju}eg ve}eg

prostora da bi bogli smjestitive}i broj osoba za ru~ak ilive~eru pribjegava se organizo-vanju pro{irene koktel partije.Posluìvanje gostiju na pro{i -renoj koktel partiji vr{i se pounaprijed utvr|enom menijuuz unaprijed planirana pi}a kojaprate jela koja usluùjemo.

Apetisani se kao i kod ame -ri~kog tipa koktel partije pos -tavljaju na koktel stolove ako nobari posluùju pi}a i jelau vidu zalogaja gostima koji kon -

zumiraju hranu i pi}e stoje}i.Porijekolo i naziv finger- food /hrana koja se jede prs tima /datira jo{ od vremena starogRima. Sude}i po nazivu, na-jprije je prihva}en u Americi iEngleskoj gdje se ovaj na~inpripremanja i serviranja hraneudoma}io i smatra se najprak -ti~nijim i najbrìm posluè njemve}eg broja osoba za kratko vrijeme.

Ponuda jela za koktel par-tije varira i razli~ita je ali svodise na manje komadi}e hladnihkanapea i manje komadi}e hlad-nih jela, mesa, riba, povr}a i ostalih namirnica tako da semogu pojesti u jednom zalogaju.

Moderna gastronomija obi -luje specijalitetima i okusimadoma}e i internacionalne kuhi -nje tako da su mogu}nosti izbora hrane za koktel partijeneiscrpni. Danas se sve vi{eposlovni susreti organizuju kaokoktel partije.

Nije nepoznato, naprotivveoma ~esto se pro{irene kok-tel partije servirati na buffet stoi posluìvati kao buffet. Istotako, da bismo dali notu ve}egnivoa pi}a mogu da se poslu -ùju sa open bara /otvo renogimprovizovanog {anka / u kom -binaciji sa posluènjem pi}a saplatoa /tacni/. Ovaj na~inposluìvanja koktel partije uvidu bifea sve vi{e se prak tikujei od strane gostiju je sa vi{e aspekata prihvatljiv.

Mali leksikon ugostiteljstva

Pi{e: Slobodan Kaku}a

Prostor za koktel partiju priprema se tako da sesav nepotreban namještaj ukloni iz prostoragdje će se usluživati. Ostave se klub garniture

i koktel stolovi na koje postavljamo cvijetne aranžmane, savijene papirne

salvete, slamke, stalke sa koktel viljuškama, pepeljare i sl.

Proširena koktel partija

Documents

Ljeto 2009. Neum Rafting i splavarenje · tzv. tranzitni turizam. Zbog toga je jedan od na{ih ciljeva, kada je rije~ o turizmu, da produ`imo prosje~ni boravak gostiju u Sarajevu i