PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BANJA LUKA

DIPLOMSKI RAD

TURISTIČKI PROIZVOD KANTONA SARAJEVO SA SVOJIM OSOBENOSTIMA

Student: Hasanović Esada Mentor: Prof. dr. Zdenka Đurić

Sarajevo, juli 2008. godine

2

S A D R Ž A J

Strana

U V O D 1 I - STANJE TURIZMA U KANTONU SARAJEVO 3

1. Opći poldaci o Kantonu Sarajevo relevantni za razvoj turizma 1.1. Površina Kantona 3 1.2. Klima i geografski položaj 3 1.3. Reljef 4 1.4. Stanovništvo 4 2. Infrastruktura 4 2.1. Saobraćajna infrastruktura 4 2.2. Društvena infrastruktura 5 3. Stanje i problemi u razvoju turizma 6 3.1. Ocjena stanja turizma na području Kantona Sarajevo 6 3.2. Turistički smještajni kapaciteti Kantona Sarajevo 8 3.3. Kategorisani objekti 10 3.4. Rezultati poslovanja 11 4. Ostali nosioci razvoja turizma 15

II - TURISTIČKI PROIZVOD KANTONA SARAJEVO 19 1. Turistički proizvod – opšti pristup 19 2. Turistički proizvod – element razvoja turizma na području Kantona

Sarajevo 20

2.1. Turistička destinacija 20 2.2. Formiranje turističkog proizvoda 21 2.3. Struktura turističkog proizvoda 21 2.4. Sadržaj turističkog proizvoda 21 3. Mogućnosti turističke destinacije Sarajevo u razvoju programa

sportskih, kulturnih priredbi, shopinga i lokacija za koje bi mogao biti izražen interes turista

21

3.1. Sektor kulture 22 3.2. Sektor zabave 23 3.3. Sektor sporta 23 3.4. Sektor shoping 24

III - KLJUČNE AKTIVNOSTI ZA PODSTICANJE TURISTIČKE PONUDE 26 IV - OSNOVNI PRAVCI RAZVOJA TURISTIČKE PRIVREDE NA PODRUČJU

KANTONA SARAJEVO 30

1. Dugoročni pravci razvoja turističke privrede 30 1.1. Realizacija krupnih investicionih objekata na području Kantona

Sarajevo i širem području 30

1.2. Realizacija strateških opredjeljenja razvoja turima 31 2. Kratkoročni pravci razvoja turističke privrede 2.1. Pravci koje treba trajno preduzimati sa ciljem razvoja turizma 32 3. Pravci za sveobuhvatnu prezentaciju turističkih mogućnosti

Kantona Sarajevo 33

4. Ideje i inicijative za poboljšanje i proširenje ukupne turističke ponude

34

4.1. Grad Sarajevo – festivalski grad 34 4.2. Knjige 35

3

4.3. Kulturno-umjetnički sadržaji 35 4.4. Seoski turizam 35 4.5. Kvalitetna ponuda suvenira 36 4.6. Širenje turističke ponude 36 4.7. Oplemenjivanje gradskih prostora 36 4.8. Taksi sistem 36 4.9. Usluge JKP „GRAS“ 36 4.10. Edukacija građana 37 4.11. Prvi kontakt sa Gradom 37 4.12. Uređenje Grada - Kantona 5. Hitne mjere za unapređenje turističke ponude Kantona Sarajevo 37

P R I L O Z I 42 1. TURISTIČKI POTENCIJALI KANTONA SARAJEVO 43 1.1. Prirodni turistički potencijali 43 1.1.1. Geomorfološki turistički resursi 44 1.1.2. Gudrikipju tzrustulju reszrsu 45 1.1.3. Biološki turistički resursi – flora i fauna 46 2. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI 47

2.1. Kulturno-historijsko naslijeđe kao turistički proizvod 47 2.2. Etnosocijalni turistički proizvodi – resursi 57 2.3. Manifestacijski turistički proizvodi – resursi 61 3. MODEL FORMIRANJA STRUKTURE TURISTIČKOG PROIZVODA

(načelna struktura) 67

4. MODEL FORMIRANJA SADRŽAJA TURISTIČKOG PROIZVODA (načelna struktura

68

L I T E R A T U R A 70

4

U V O D Turizam u Kantonu Sarajevo posljednjih godina bilježi zapažene rezultate. To je, između ostalog, rezultat proglašenja turizma kao djelatnosti od strateškog značaja za Kanton Sarajevo. Da bi se zadržale pozitivne tendencije u razvoju turizma i obezbijedio još dinamičniji razvoj u narednom periodu, potrebno je stalno iznalaziti nove oblike aktivnosti kako bi se razvojne mogućnosti turizma u Kantonu Sarajevo najbolje iskoristile. U tom smislu „Turistički proizvod Kantona Sarajevo“ kao jedinstvene turističke ponude Kantona Sarajevo, može dati značajan doprinos.

Cilj je dinamiziranje ponude turističko-ugostiteljskih, prirodnih, kulturno-historijskih i drugih potencijala Kantona Sarajevo kao turističkog proizvoda, obezbjeđenje organizovanijeg pristupa razvoju i korištenju turističkih resursa, podizanje kvaliteta turističke ponude na viši nivo i ostvarenje što veće dobiti od turističke djelatnosti, sa krajnjim ciljem podizanja ukupnog nivoa razvijenosti privrede Kantona Sarajevo. Danas u svijetu postoji mnoštvo turističkih proizvoda koji predstavljaju turističko područje u kome se razvijaju različite aktivnosti koje doprinose privrednom razvoju. S ciljem zadovoljenja potreba turista, turizam je proširio svoje djelovanje na različite sektore sa kojima djeluje jedinstveno i koordinirajuće. Tako su se npr. razvili različiti oblici turizma (kulturni, kongresni, eko, etno, zdravstveni, vjerski, avanturistički, seoski, planinski, lovni, tranzitni i sl.) i drugi privredni sektori koji proizvode robe/usluge za turističko tržište. Turizam je postao najveći poslovni potencijal značajnog broja zemalja u svijetu. Danas turizam čini preko 10% ukupnog proizvoda, preko 11% svjetskog izvoza i blizu 8% ukupne zaposlenosti. Kada se posmatraju turistički resursi Kantona Sarajevo, onda zapažamo da su oni veliki izazov za stvaranje kvalitetnih turističkih proizvoda, među kojima se posebno, svojom atraktivnošću, ističu:

planine (Bjelašnica, Igman, Treskavica, Jahorina, Trebević, i dr.);

rijeke i jezera (Bosna, Željeznica, kanjon Miljacke, Rakitnica, Mošćanica;

Crno jezero i druga jezera na okolnim planinama itd );

speleološki objekti (Bijambare, Megara, Klokočevica);

kulturno-historijski objekti na cijelom prostoru Kantona;

smještajni objekti (hoteli, restorani, planinarski domovi i sl.).

Navedenim resursima treba dodati vrijedne atrakcije koje se nalaze u bližem okruženju Sarajeva (Bobovac – mjesto nastanka bosanske državnosti, Fojnica, Kreševo i Vareš sa svojim prirodnim i kulturno – historijskim vrijednostima, Dolina piramida u Visokom, selo Lukomir, Boračko jezero, kanjon Rakitnice i dr.).

Pored toga, u Kantonu Sarajevo je u toku izgradnja novih i revitalizacija hotelskih kapaciteta (Grand Media centar uz hotel Holiday Inn, Terme Čatež, Evropa i dr.), realizuju se atraktivni projekti u pojedinim ruralnim sredinama (Trnovo, Stari Grad, Ilidža), a Turistička zajednica Kantona Sarajevo sve više daje vrijedan doprinos u oblasti informativno-propagandne aktivnosti s ciljem potpunijeg informisanja turista o prirordnim i kulturno-historijskim resursima. Za bolje korištenje turističkih potencijala u Kantonu nužno je imati jasno opredjeljenje i spremnost svih aktera u turizmu da djeluju jedinstveno i koordinirajuće u

5

stvaranju i nuđenju turističkih proizvoda. Prema analizama u Kantonu Sarajevo se mogu posebno iskazati sljedeći oblici turizma:

urbani ;

kongresni ;

planinski ;

zdravstveni ;

vjerski ;

eko;

avanturistički ;

tranzitni itd

Sve oblike treba posmatrati u njihovoj međusobnoj funkcionalnoj povezanosti i zajedničkom učešću u razvoju turističke privrede. Kako je za razvoj ugostiteljsko-turističke privrede od izuzetne važnosti kvalitet Turističkog proizvoda inicira se aktivnost na izradi i usvajanju znaka „Sarajevski kvalitet“. Cilj je da se uspostavi prepoznatljiv znak kvaliteta u pružanju ugostiteljsko-turističkih usluga i identifikuju najbolji, čime se razvija motivacija i zdrava konkurencija u razvoju uslužnioh djelatnosti u Kantonu Sarajevo.

6

I. STANJE TURIZMA U KANTONU SARAJEVO

1. Opći podaci o Kantonu Sarajevo relevantni za razvoj turizma

1.1. Površina Kantona Kanton Sarajevo zauzima površinu od 1.268,5 km2, što čini

2,5% teritorije BiH ili 4,9% površine Federacije Bosne i Hercegovine. Po veličini površine ovo je osmi Kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, iza njega samo su još Bosansko-podrinjski i Posavski kanton.

Administrativno ustrojstvo Kantona obuhvata općine: Centar površine 33,0 km2, Hadžići (273,3 km2), Ilidža (143,4 km2), Ilijaš (308,6 km2), Novi Grad (47,2 km2), Novo Sarajevo (9,9 km2), Stari Grad (51,4 km2), Trnovo (338,4 km2) i Vogošću (71,7 km2).

Najveća općina po površini je Trnovo, a izrazito malu površinu ima općina Novo Sarajevo. Početkom 1992. godine površina Grada Sarajevo (10 općina) obuhvatala je površinu od 2.095 km², tako da je sadašnja površina Kantona Sarajevo (devet općina reducirane površine u odnosu na 1991.) manja za 39,1%. 2. Klima i geografski položaj Klima Kantona Sarajevo je neujednačena, dosta je varijabilna, naročito na mikro lokalitetima i kontakt zonama kotlinskih prostora sa okolnim planinama. Određena je nadmorskom visinom lokaliteta, položajem, dužinom i količinom padavina, reljefom itd. Općenito ovaj prostor karakterišu tri klimatska tipa: kontinentalna, kontinentalno -planinska i alpska klima. Niže dijelove, do 600 mnv., karakterizira t ipično kontinentalna klima sa toplim ljet ima i hladnim zimama, iznad 600 mnv., vlada kontinentalno-planinska klima, dok alpsku klimu srećemo na najvećim nadmorskim visinama okolnih planina.

Temperature zraka tokom godine imaju dosta uravnotežen porast, od januara do jula i izražen pad prema decembru. Najhladniji mjesec je januar, sa srednjom temperaturom od -1,3°C i jedini ima negativnu srednju mjesečnu vrijednost.

Najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom od 19,10°C, a veoma blizu njega je august s 18,8°C, koji često može biti topliji.

Pojedina područja Kantona Sarajevo pored klimatskih fenomena, poznata su i interesantna i sa turističko-zdravstvenog stajališta. Na dijelovima Bjelašnice i Igmana, sastav vazduha izuzetno je pogodan za pripreme sportista i opći oporavak ljudskog organizma, dok je lokalitet “Mrazište”, na područje Velikog polja, Malog polja i Radove, karakterističan i po temperaturnim inverzijama sa specif ičnim toplinskim karakteristikama. Tako je 24. I.1963. godine izmjerena i najniža temperatura u Kantonu Sarajevo od – 43,5 0C.

U prosjeku u Sarajevu ima 68 ljetnih dana. Nije rijedak slučaj da je u posljednjim godinama ovaj broj dana znatno veći od prosjeka. Prosječna godišnja temperatura u Sarajevu iznosi 9,5°C. Godišnja amplituda je 20,4°C i to je veličina temperaturnog intervala unutar kojeg se nalaze vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura zraka svih mjeseci.

Oblačnost u Kantonu je u obrnutom odnosu s temperaturom zraka i trajanjem insolacije. Sarajevo spada u umjereno oblačna mjesta. Najoblačniji je decembar, a najvedriji august. Prema godišnjem prosjeku koji iznosi 1830 sati, Sarajevo se svrstava u srednje sunčane gradove.

Padavina u Sarajevu ima u svim godišnjim dobima i svim mjesecima i u prosječnoj godišnjoj raspodijeli su dosta ravnomjerno raspoređene. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 919 l/m². Najveća je u junu i iznosi 91 l/m² te u oktobru 92 l/m². Najmanje padavina ima februar 64 l/m² i januar 66 l/m². Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. novembra, a zadnji dan je 6. aprila. Per iod trajanja snježnih padavina iznosi 170, a snježnog pokrivača 139 dana.

7

Kanton Sarajevo smješten je u planinskom masivu Dinarida, na razmeđi dvaju velikih

prirodno–geografskih cjelina: Podunavskog (Crnomorskog) i Jadranskog sliva. Zbog specif ičnog položaja i osobina, uslovljenih uticajima mediteranske i kontinetalne

klime, Austro–Ugarska vlast je još 1894. godine na vrhu Bjelašnice izgradila prvu visinsku meteorološku opservatoriju na Balkanu (druga u Evropi).

1.3. Reljef Kanton Sarajevo raspolaže izraženim reljefnim formama. Sa

geomorfološkog aspekta predstavlja izrazito planinsku oblast, u kojem je 78% prostora u regionu iznad 700 mnv. Brdskom regionu od 550–700 m pripada 13% prostora, dok nizijskom dijelu pripada svega 9% teritorije Kantona Sarajevo.

1.4. Stanovništvo Prostor Kantona prema procjenama Federalnog Zavoda za statistiku, krajem decembra

2005. godine naseljavao je 410.031 stanovnik, ili 17,6% od ukupno prisutnog stanovništva u Federaciji BiH (prema procjeni krajem 2005. godine živjelo je 2.328.000 stanovnika). Prosječna gustina naseljenosti u Kantonu za 2005. godinu iznosila je 321 stanovnika po jednom km². Najveći broj stanovnika živi na području općine Novi Grad (oko 29%), zatim Novo Sarajevo (18%), Centar (17%) i Ilidža (12%).

Najmanje stanovnika živi u ruralnim područjima Kantona Sarajevo, tako Općina Trnovo ima 2.187 stanovnika ili samo 0,5%, zatim slijede Ilijaš sa 3,8%, Vogošća 5,0%, Hadžići 5,4% od ukupnog broja stanovnika u Kantonu Sarajevo.

Najgušće naseljena općina je Novo Sarajevo sa 7.524,54 stanovnika/km², a nenaseljene općine su Hadžići sa 80 stanovnika/km², Ilijaš 50 stanovnika/km² i Trnovo 6 stanovnika/km². Prema klasif ikaciji OECD ovo su izrazito ruralne općine (OECD definira ruralna područja kao zajednice sa gustoćom stanovništva ispod 150 stanovnika 1 km2). 2. Infrastruktura

2.1. Saobraćajna infrastruktura Prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za period od 2003-2023. godine predviđa se

rast svih saobraćajnih veličina koji utiču na dalji razvoj i modernizaciju saobraćajne infrastrukture, počev od putničkih i teretnih vozila, preko željezničkog, vazdušnog, poštanskog, telekomunikacijskog, radio i televizijskog saobraćaja, do međunarodnog i domaćeg saobraćaja. Modernizacija svih oblika saobraćaja i infrastrukturnih sadržaja jedan je od važnijih uslova za uspješno organiziranja i odvijanje industrije turizma.

Cestovna infrastruktura u Kantonu relativno je dobro razvijena. Svi važniji putni pravci

pokriveni su asfaltnim trakama, uzimajući u obzir i važnije turističke destinacije, općinska sekundarna naselja, a ne rijetko i putni pravci prema centrima zajednice sela većine općina raspolažu asfaltnim putevima. Kvalitet održavanja svih asfaltnih i drugih puteva je upitan, i njihovom održavanju bi trebalo posvetiti odgovarajuću pažnju.

Kapacitet i gabariti svih saobraćajnica u Kantonu Sarajevo su uglavnom dostigli svoj maksimum propustljivosti. S ciljem prevazilaženja ovih problema preduzimaju se odgovarajuće aktivnosti na izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih trasa, koje će doprinjeti većoj propusnoj moći, kako u užem dijelu Grada tako i na per ifernim rubovima Kantona, posebno u jeku intenzivnijih turističkih i drugih opterećenja (pozitivan primjer u izgradnji saobraćajnica predstavlja Općina Trnovo). Međutim, veliku prepreku snažnijem zamahu razvoja turizma u Bosni i Hercegovini i Kantonu Sarajevo predstavlja ne postojanje modernih autoputeva. Mi smo jedina zemlja u Evropi bez izgrađene moderne autoceste

8

Željeznička infrastruktura i turistički saobraćaj željeznicom u posljeratnom periodu je

manje iskorišten. Međutim, rekonstrukcijom i modernizacijom postojećih pravaca prema jugu i sjeveru, domaći i međunarodni željeznički saobraćaj dobit će na značaju. Neophodno je učinit i dodatni napor na uspostavi putničkog željezničkog saobraćaja prema Beogradu i dalje, s obzirom da ni nakon toliko godina poslije rata, još nije uspostavljena direktna željeznička veza prema ovom dijelu bivše države.

Izgradnjom brze prigradske željeznice prema Vogošći, preko Bara i Hotonja, i prema Pazariću ka jugu, ubrzao bi se putnički promet i dobio odgovarajući kvalitet u pružanju turističkih i drugih svakodnevnih putničkih usluga.

Postojeći putnički autobuski i željeznički terminali će se proširivati i modernizirati, jer posebno saobraćajni terminal postaje usko grlo kvalitenog opsluživanja domaćih i stranih turista.

Infrastruktura vazdušnog saobraćaja trenutne potrebe Kantona i šire regije relativno zadovoljava. Posebna prednost sarajevskog aerodroma za turističke i druge konzumente predstavlja njegova neposredna blizina sa svim značajnijim turističkim destinacijama u Kantonu. Međunarodni aerodrum Sarajevo dostigao je svjetske standarde u kvalitetu usluga i sigurnosti. To je potvrđeno prestižnom nagradom za najbolji aerodrom u klasi do milon putnika kao i nagrada 8th

International Transport AWARD. Zračnim povezivanjem Sarajeva kao regionalne i evropske metropole sa svim dijelovima

svijeta za potrebe razvoja privrede, posebno turističke privrede, dobit će se na brzini i kvalitetu usluga. Da bi se ovo realiziralo neophodno je Aerodrom Sarajevo tehnički opremiti, a postojeću pistu proširiti i produžit i, kako bi se obezbijedio visok standard sigurnosti putnika i avio operacija.

Polaganjem anti-skid mase spriječena je bilo kakva degradacija staze, a i znatno je poboljšano kočenje i zaustavljene letjelica.

Izgradnjom brze rulnice za slijetanje-polijetanje poboljšat će se funkcionalnost i doprinijet i boljoj ekonomičnosti. Konstantno poboljšanje usluga i servisa rezultiralo je i povećanjem broja avio kompanija koje koriste Aerodrom Sarajevo. Trenutno 12 međunarodnih avio kompanija koristi usluge aerodroma. Također je planirano proširanje platforme za avione što će omogućiti prijem većeg broja aviona.

Poštanska, telekomunikacijska, radio i televizijska infrastruktura u Kantonu Sarajevo je na visokom tehničkom i organizacionom nivou. To ne znači da ih ne treba dalje unapređivati i razvijat i kako bi osigurali visok standard usluga i pogodnosti koje traže građani i savremeni turisti. Poseban razvoj očekuje se u pružanju usluga u elektronskom plaćanju i poslovanju, masovnijoj internetizaciji i bržem pristupu internetu (naročito na aerodromu, hotelima i dr.) kako bi turisti i drugi i u trenucima odmora uspješno i brzo završavali svoje poslovne aktivnosti.

2.2 Društvena infrastruktura Društvena infrastruktura (zdravstvena zaštita, institucije kulture, obrazovne ustanove,

f inansijske i druge komercijalne djelatnosti, trgovina, ugostiteljstvo, domovi za smještaj turista itd.) sa stanovišta razvoja turizma, pružanjem usluga s ciljem stvaranja povoljnih uslova za razvoj turističkih proizvoda su relativno dobro razvijeni, i od značaja su ne samo za Kanton, nego i za Federaciju BiH i državu Bosnu i Hercegovinu.

S obzirom da je većina institucija i objekata društvene infrastrukture skoncentrisana u užem gradskom jezgru neophodno je u sekundarnim centrima općina i centrima zajednice sela (naročito u ruralnim općinma) izvršiti njihovu disperziju na one dijelove Kantona gdje su manje zastupljeni ili ih nema nikakao. Izgradnjom i opremanjem objekata sa nedostajućim sadržajima, kao što su: trgovine, zanatstvo, ugostiteljstvo, f inansije, ustanove kulture, primarna zdravstvena zaštita, osnovno obrazovanje itd. obezbijedio bi se odgovarajući standard kvaliteta življenja ruralnog stanovništva i zadovoljili zahtjevi gostiju koji posjećuju ove prostore. Na ovaj način brže bi došli do uravnoteženog razvoja turizma na cijelom prostoru Kantona.

9

3. Stanje i problemi u razvoju turizma

3.1. Ocjena stanja turizma na području Kantonu Sarajevo

Dublje analize razvoja turisričke privrede na području Bosne i Hercegovine i Kantonu Sarajevo ukazuju na niz slabosti i problema koji opterećuju njeno uspješno poslovanje, od kojih ističemo neke:

nepostojanje Zakona o turizmu na nivou države i nedorečenost postojećeg Zakona na novou entiteta. Donošenjem Zakona o turizmu ova oblast bi se trebala urediti po ugledu i praksi evropskih zemalja. Njime bi se npr. hotelijeri obavezali da moraju koristiti usluge agencija u slučajevima dolaska stranih grupa, čime bi se radikalno smanjila dosadašnja praksa plaćanja gotovinom od inostranih agencija. Po grubim računicama država zbog sive ekonomije u turizmu gubi godišnje oko 200 miliona EUR;

vizni režim predstavlja poseban problem za turističku privredu, građani Bosne i

Hercegovine u inostranstvo bez viza sada mogu putovati jedino u Tursku, Tunis i nekoliko neinteresantnih država u koje skoro niko i ne putuje;

studenti i omladina sa bh. pasošem su jedina grupacija mladih ljudi u Evropi

isključena iz međunarodne razmjene omladine i studenata i ne mogu aplicirati na radne programe u svijetu, zato što Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nije napravilo ni sa jednom državom u svijetu bilateralni sporazum za razmjenu mladih;

predstavnici stranih avio kompanija (devet u Sarajevu) ”drže” kontrolu prodaje na

tržištu Bosne i Hercegovine i domaćim agencijama ustupaju onoliko avio–dokumenata koje sami ne mogu prodati putem svojih predstavništava. Agencijama ustupaju samo one putnike koji ne plaćaju gotovinom. Praksa direktne prodaje putem svojih predstavništava nije uobičajena nigdje u svijetu;

zbog usitnjenosti, nelikvidnosti, marginaliziranosti i sl. agencije nisu u mogućnosti

organizirano nastupit i na sajmovima turizma u Evropi i svijetu;

toleriranje rušilačkih odnosa prema kulturno–histirijskoj i prirodnoj baštini, biodiverzitetu, okolišu, ambijentalnim i pejsažnim vrijednostima, koji su i najveći turistički resursi;

nepostojanje državne službe (agencije) koja bi objedinjavala turističku djelatnost na

svim organizacionim nivoima države;

neusaglašena kategorizacija i klasif ikacija objekata u turizmu sa standardima EU;

neuređenost tržišta u BiH i Kantonu; nepostojanje dugoročne strategije na nivou Bosne i Hercegovine;

nefunkcionalno korištenje resursa koji stoje na raspolaganju;

slabo razvijen, ili skoro nepostojeći sistem stimulativnih sredstava koji bi pospješili

razvoj turizma u svim njegovim aspektima;

nedovoljno brza i kvalitetna integracija naših sistema informacija (elektronskih i medijskih) na potencijalnom tržištu ovog sektora (region, Evropa, prekomorske zemlje);

subjektivne slabosti unutar ovog sektora (nedovoljan stepen organizovanosti,

prisutnost stihijnosti i prihvat takvog stanja, nedostatak profesionalnog menagmenta i jasne pozicije učesnika u ostvarivanju realno boljih rezultata).

10

Za prevazilaženje ovih i drugih pratećih problema potrebno je aktivno učešće svih nosilaca vlasti, pravnih i drugih subjekata, koji mogu dati pozitivan dopr inos. Iz tih razloga i ovaj pokušaj projektovanja turističkog proizvoda je na nivou pozitivnih namjera da se u sektoru turizma na području Kantona Sarajevo postignu i iskoriste komparativne prednosti, bez obzira na postojeće slabosti i probleme.

Sve ocjene dostignutog razvoja (kapaciteti, posjete turista, struktura ponude, ekonomski efekti) ukazuju na potrebu da se, kroz organizovan i planski pristup, Sarajevo uvede u višu/napredniju fazu razvoja turističke privrede.

Osnovni ciljevi daljeg razvoja turizma su :

ostvariti da se turisti zadržavaju na ovom području 3,5 do 4 dana;

podići kvalitet turističke ponude, najmanje za 10% na godišnjem nivou, što znači da je potrebno povećati kvalitet smještajnih objekata u hotele sa više zvjezdica, smanjiti stihijnost u pružanju turističkih usluga, značajno poboljšati prostorno uređenje Kantona Sarajeva, način pružanja usluga i sl.;

obogatiti vanpansionsku potrošnju koja bi omogućila duplo veću potrošnju u

narednih pet godina.

Postizanjem ovih ciljeva u mnogome bi se eliminisale iz sadašnje prakse jednolične ponude, ustaljena stihijnost u pružanju turističkih usluga i dosta neorganizovan pristup prihvata turista na području ove destinacije.

Predviđanja WTTC (Svjetski savjet za turizam i putovanja) i WTO (Svjetska turistička organizacija) da će turistički promet u Bosni i Hercegovini porasti za 0,7% u narednih godinu/dvije trebalo bi da se ostvari na znatno većem nivou.

Sadašnje povezivanje turističkih destinacija u makroregiji Sarajevo nije na zadovoljavajućem nivou, što zahtijeva temeljitu analizu mogućih oblika saradnje u više sektora (historijski turizam, zdravstveni, eko, planinski, seoski turizam, uvezivanje ljetnog i zimskog turizma, začetci državnosti Bosne i Hercegovine u Kraljevoj Sutjesci i Bobovcu, otkrivanje piramida u Visokom), pri čemu tu činjenicu treba posmatrati kao komplementarnu prednost, a ne kao pojavu iskljičivosti.

Postizanjem definisanih ciljeva ostvarili bi se osnovni ciljevi kojima teži svaka društvena

zajednica (veći broj objekata u sektoru turizma, veći broj turista, kao i povećanje kvaliteta tržišnog pristupa). Boljim organizovanjem opći ekonomski pokazatelji će bit i povoljniji (porast BDP-a, porast broja zaposlenih u turističkoj i ukupnoj pr ivredi, kao i broja subjekata u njoj itd).

Ukoliko osnove ovog Projekta budu općeprihvaćene može se zaključiti da će se kroz njegovu realizaciju kao posredan cilj postići znatno veća organizovanost svih učesnika u pružanju turističkih usluga, ispoljiće se veća odgovornost u realizacij preuzetih obaveza, a za očekivati je da u tom procesu učestvuje znatno više aktivnih učesnika nego danas.

U dosadašnjem razvoju Kanton Sarajevo ostvario je zavidne rezultate u turističkoj privredi, naročito u posljednoj deceniji, što je stvorilo poželjan ambijent za život, kraći i dulji boravak i uopće dalji privredni razvoj.

Sarajevo je uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik, već cijelo stoljeće, jedno od četir i najveće turističke destinacije u Jugoistočnoj Evropi (treba ga vratiti na turističku mapu Evrope). Na osnovu postignutih rezultata i bogate ponude, Sarajevo je poželjna turistička destinacija za više ciljnih grupa (susret kultura Istoka i Zapada, historijskie znamenitosti, zabavne manifestacije, ruralni turizam, takmičarski sportovi zimi i ljeti itd.) u koju se turisti vraćaju više puta. Da bi se oni smjestili na odgovarajući način i duže zadržali, neophodno je posjedovati odgovarajuću smještajnu infrastrukturu, u čiju obnovu i izgradnju zadnjih godina su uložena znatna sredstva.

Taj pozitivan trend treba koristit i za novi iskorak u razvoju turizma ovog područja. Ova analiza pokazuje da organizovaniji pristup razvoju turističkih usluga, može omogućiti da Kanton Sarajevo ostane u samom vrhu destinacija koje najviše traže i posjećuju turisti Evrope i A merike.

U poslijeratnom per iodu dobar dio kapaciteta u ugostiteljstvu i turizmu je obnovljen i revitaliziran prema savremenim zahtjevima (obnova iza proteklog rata, izgradnja novih i modernizacija postojećih kapaciteta, potvrđena postojeća saznanja o mjestu i ulozi turizma,

11

razvijena infrastruktura, respektabilni planovi za budući period). Približno od 2000-te godine ozbiljnije se pristupilo rekonstrukciji i izgradnji objekata za smještaj, izgradnji modernih tržnih centara i restorana po evropskim standardima itd. Infrastruktura koja prati razvoj Kantona i regije je značajno poboljšana itd. To sve doprinosi da se smještajni i drugi kapaciteti u funkciji turističke privrede svake godine povećavaju po prihvatljivoj stopi rasta (izuzev smještajnih objekata čiji kapaciteti nisu ni sada dovoljno iskorišteni), a turistička ponuda kontinuirano se obogaćuje.

U posljednje vrijeme, naročito u posljednje 2-3 godine, stvorena je klima i određeni preduslovi da se turizam u Kantonu Sarajevo razvija brže nego u proteklom periodu (podatak da je Sarajevo zauzelo 72. mjesto u odnosu na 200 posmatranih gradova/destinacija), među njima izdvajamo samo neke preduslove:

U utvrđenim pravcima razvoja Kantona Sarajevo, turizam i komplementarne usluge označene su kao strateška oblast, i kao značajnije područje saradnje sa inostranim investitorima;

Kontinuirano praćenje razvoja Kantona Sarajevo od nadležnih organa, a

posebno Vlade Kantona Sarajevoi Grada Sarajevo, stvara uslove da se turistička privreda ubrzano razvija i obogaćuje svoju ponudu na domaćem i ino tržištu;

„Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003.-2023.“ predviđa se da

Sarajevo postane prepoznatljiv centar kulturno-historijskig, zimskog, banjskog, kongresnog, ruralnog, eko turizma, lovnog itd.;

Aktivnostima koje vode Turističko udruženje BiH, FIPA, Grad Sarajevo, Turistički

savez Kantona Sarajevo i drugi na organizovanoj prezentaciji naših mogućnosti i turističke ponude danas potvrđuju da se razvoju turizma posvećuje opravdano sve veća pažnja.

Radi preciznog uvida u sadašnje stanje daće se raspoloživi podaci koji su dostupni iz

Zavoda za statistiku (osnovni podaci o kapacitetima, kategorizaciji objekata, poslovanju, broj zaposlenih, broj pravnih subjekata, broj posjeta turista i izražene tendencije, prosjek zadržavanja i dr.).

Dostignuti nivo turističke privrede (obim prometa, kvalitet usluga, kapaciteti, dojmovi turista) predstavlja solidnu osnovu da se osmisli viša/naprednija faza razvoja turizma i utvrde osnovni pravci razvoja sektora i djelatnosti koji se mogu smatrati sastavnim dijelom tur ističke industrije. Bez brzog planiranja te više/napredije faze i njene realizacije u period 5-10 godina Sarajevo može ostati na margini razvoja turizma u drugim regijama BiH i širem okruženju, što se može smatrati promašenom šansom.

3.2. Turistički smještajni kapaciteti Kantona Sarajevo Turističku ponudu Kantona Sarajevo pored atraktivnih motiva, određuje i konkurentska

sposobnost lokacije i proizvoda na turističkom tržištu u odnosu na ostale u bližem i daljem okruženju kao i fond kvalitetnih smještajnih kapaciteta.

U predratnom periodu na području Kantona poslovala su 32 hotela, motela i pansiona, koji su sa objektima za omladinski smještaj i prenoćišta raspolagali sa 5.023 ležaja. Međutim, većina turističkih objekata u Sarajevu i njegovoj okolini uništena je nakon 1992. godine ili je propala zbog neodržavanja. U poslijeratnom periodu proces privatizacije smještajnih kapaciteta se odvijao dosta sporo, što se odražava na njihovu bržiu revitalizaciju i stavljanje u upotrebnu funkciju gostiju i tur operatora. Samo neki hoteli (označeni zvijezdicom u tabeli) ispunjavaju uvjete turoperatora.

Novoizgrađeni poslijeratni kapaciteti pratili su trendove intimnih, malih prostora koji pružaju uslugu u skladu sa evropskim standardima. Tako Kanton Sarajevo danas ima ukupno 69 smještajnih objekata od čega je 39 hotela, 7 motela, 5 pansiona, 17 prenoćišta i 1 turističko naselje, koji raspolažu sa ukupno 4.707 ležaja. Kanton Sarajevo polako se približava predratnom broju ležaja, trenutno raspolaže sa oko 93,7% smještajnih kapaciteta u odnosu na predratno stanje.

12

Smještajni objekati i iskorištenost kapaciteta u Kantonu Sarajevo po općinama

Naziv objekta Broj ležaja

Iskorišt. kapac. % Naziv objekta

Broj ležaja

Iskorišt. kapac.%

Općina Stari Grad Općina Novi Grad Hotel «EUROPA GARNI» * 35 34,38 Hotel «EXCLUSIVE» * 94 25,26 Hotel «SARAY» * 317 14,60 Hotel «BP» 24 23,39 Hotel «VILA ORIJENT» 21 31,80 Hotel «IMZIT» 64 7,76 Hotel «EMONA» 12 1210 Motel «ORIJENT» 25 4,13 Hotel «ASTRA» 20 35,81 Pansion «MELI» 17 11,57 Hotel «ASTRA-GARNI» * 100 4,81 Prenočište «EUROPA» 5 12,90 Hotel «HECO» 40 9,84 UKUPNO NOVI GRAD 229 16,58 Motel «MEJDAN» 15 18,92 Općina Ilidža Motel «DOM FALETIĆI» 20 2,58 Hotel «DELMINIUM» 52 14,27 Motel «SOKAK» 24 11,29 Hotel «HOLLYWOOD» * 203 19,16 Prenočište «ADA HOTEL» 18 2,33 Hotel «GREEN» 60 2,96 Prenočište «HALVAT» 9 16,85 Hotel «CASA GRANDE» 35 0,00 Prenočište «BAŠČARŠIJA» 10 0,00 Hotel «TERME» * 342 16,78 Prenočište «RELAX» 16 12,90 Hotel «RIMSKI MOST» 35 2,30 Prenočište vila «WIEN» 7 30,88 Hotel «AQVA» * 68 23,10 Prenočište «KOD KEME» 15 5,81 Hotel «UNA» 25 10,71 Prenočište «LION» 20 10,81 Hotel «IMZIT» 41 3,46 Guest house BISTRIK 11 0,00 Hotel «BOSNA 1» 48 7,80 Pansion «IDENTIKO» 10 3,55 Hotel «STAR» 31 16,96 Pansion «ZEM ZEM» 7 0,00 Hotel «RADON PLAZA» * 150 34,39 Agencija «LJUBIČICA» 550 3,94 Hotel «BRAĆA MUJIĆ» 84 14,63 UKUPNO STARI GRAD 1.284 9,35% Prenočište «BANANA CITY» 127 5,44 Općina Centar Prenočište «SULJOVIĆ» 32 17,74 Hotel «HOLIDEY INN» * 400 17,45 Prenočište «BRASS» 27 0,00 Hotel «BOSNIA» 112 34,45 Turist. naselje «OAZA» 118 8,88 Hotel «DARDANIJA» 25 29,81 UKUPNO ILIDŽA 1.478 15,02 Hotel «AMERIKA» 31 12,28 Općina Vogošća Hotel «BELVEDERE» 45 3,30 Hotel «PARK» * 145 16,37 Hotel «HONDO» 20 3,23 Hotel «SUNCE» 62 12,38 Hotel «AMBASADOR» 55 6,80 Motel «KULIN DVOR» 15 20,00 Hotel «GAJ» 14 17,28 Pansion «IMIDŽ» 4 0,00 Pansion «ČOBANIJA» 20 46,94 Prenočište «KON-TIKI» 14 0,00 Stud centar BJELAVE 59 10,22 UKUPNO VOGOŠĆA 240 14,34 Sobe «ENYOJ» 8 0,00 Općina Ilijaš UKUPNO CENTAR 789 18,17 Hotel «BEGSAN» 26 0,00 Općina Novo Sarajevo UKUPNO ILIJAŠ 26 0,00 Hotel «GRAND» * 136 42,72 Općina Trnov o Hotel «PALAS» * 93 26,47 Hotel «MARŠAL» * 246 12,75 Hotel «ITALIA» 69 18,00 UKUPNO TRNOVO 246 12,75 Hotel «ALEM» * 101 1,21 Motel «MAXI» 16 12,30 UKUPNO N. SARAJEVO 415 23,69

UKUPNO KANTON SAR AJEVO 4.707 16,97

Hoteli koji ispunjavaju uvjete tur operatora (preko 30 soba), da mogu konkurirati za uvrštavanje u njihove programe.

13

Iskorištenost kapaciteta Kantona Sarajevo

16,97

83,03

Iskoriš teni kapaciteti Neiskorišteni kapaciteti

Većina hotela, motela i pansiona na području Kantona je novoizgrađena ili su temeljito renovirani prema evropskim normativima. Uglavnom su to kvalitetni objekti sa odgovarajućom pratećom infrastrukturom. Interesantno je da se broj hotela u užem dijelu Kantona povećao za oko 111% u odnosu na predratni period, ali je broj smještajnih jedinica manji jer su to uglavnom objekti sa manjim brojem soba.

Obnova devastiranih hotela odvija se različitom dinamikom. Neki su vrlo brzo dovedeni u funkciju (”Holiday Inn”, ”Europa garni”, ”Grand hotel”, ”Hotel Park”, ”Hotel Terme”, ”Maršal”, ”Bosnia hoteli” itd.), dok se obnova hotela na olimpijskim planinama, a nekih i u gradu kao što su ”Bristol”, ”Europa”, ”Zagreb”, ”Nacional” i dr. odvija sporo zbog mnogobrojnih razloga. To su resursi koje treba što prije obnovit i i staviti u funkciju, kako bi se ostvarila dobit ne samo od hotelske (spavanje, ishrana i dr.) nego i od vanpansionske potrošnje.

3.3. Kategorisani objekti Kategorizacija objekata izvršena je prema standardima o uređenju i opremanju

ugostiteljskih objekata i usluga koji su propisani Zakonom o turističko–ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnicima o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata. Međutim, postojeće pravilnike o kategorizaciji i klasifikaciji objekata u turizmu treba usaglasiti sa standardima EU.

Od ukupno 69 objekata za smještaj i prehranu u Kantonu Sarajevo, 52 objekta su kategorisana:

1 objekat sa pet zvjezdica (”Holiday Inn”);

2 objekta sa četiri zvijezdice (”Terme” i ”Excluzive”);

35 objekata vrste hotel iz grupe "hoteli", i to:

- 22 hotela sa tri zvjezdice; - 10 hotela sa dvije zvjezdice i - 3 hotela sa jednom zvjezdicom.

9 objekata vrste motel iz grupe "hoteli", i to:

- 1 motel sa tri zvjezdice, - 7 motela sa dvije zvjezdice i - 1 motel sa jednom zvjezdicom.

2 objekta vrste pansion iz grupe "hoteli" i to:

- 1 pansion sa tri zvjezdice i - 1 pansion sa jednom zvjezdicom.

1 objekat vrste hotelsko naselje iz grupe "hoteli" i to kao hotelsko naselje druge

kategorije koja se obilježava sa dvije zvjezdice.

14

Iz skupine "Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" kategorisan je:

- 1 kamp treće kategorije koja se obilježava sa tri zvjezdice; - 1 kuća za odmor kategor isana sa tri zvjezdice i

- sobe za iznajmljivanje kod 3 f izička lica treće kategorije koja se obilježava

sa jednom zvjezdicom.

Karakteristično je da gosti hotela na području Kantona Sarajevo uglavnom imaju primjedbe na visoke cijene smještaja i pratećih usluga, kojom se najčešće ne obezbjeđuje opravdana očekivanja gostiju u pogledu kvaliteta servisa u hotelu.

Usluge koje gosti dobivaju od hotela na području Kantona Sarajevo uglavnom se odnose na tradicionalne vrijednosti: smještaj, hrana i piće, dok se o dopunskim, kvalitenim sadržajima može govoriti samo u nekim od hotela. Međutim, značajan broj objekata ima mogućnost osiguranja pratećih sadržaja koji bi bili otvoreni i dostupni za goste (kao npr. restorani, ljetne bašte, sportski tereni, bazeni, saune, servisi, f itnes sale, konferencijski prostori, garažni prostori i sl.) tokom cijele godine.

3.4. Rezultati poslovanja

Turizam u Kantonu jedna je od djelatnosti koja se brzo i snažno razvija i ispoljava svoju veliku perspektivnost. Današnja turistička privreda Kantona Sarajevo čini sastavni dio cjelokupne nove ekonomske strukture Kantona koja je kao cjelina još uvijek mlada i koja traži nove i bolje puteve za svoju organiziranost i širenje. S obzirom da se potencijali za razvoj turizma zadnjih godina ozbiljnije koriste i prihodi se iz godine u godinu sve više povećavaju, što se vidi iz narednih tabela.

Ukupno ostvareni prihod od turizma u Kantonu Sarajevo Ukupno ostvareni prihod Od noćenja Od drugog Općine 2004. 2005. 2006. 2004. 2005. 2006. 2004. 2005. 2006.

Stari Grad 3.785.057 3.851.262 4.176.748 3.263.772 3.372.985 3.650.219 521.285 478.277 526.529 Centar 10.839.603 11.271.651 11.485.383 9.068.382 9.389.414 9.469.383 1.771.221 1.882.237 2.016.220 Novo Sarajevo 3.224.548 3.447.929 3.379.800 3.107.660 3.343.063 3.234.601 116.888 104.866 145.199 Novi Gr ad 272.207 206.599 1.587.380 257.240 185.852 945.065 900.235 20.747 642.315 Ilidža 2.842.133 3.322.384 4.205.845 1.941.898 2.694.324 3.114.131 14.967 628.060 1.091.714 Ilijaš 24.920 - - 21.920 - - 3.000 - - Trnovo 582.353 659.780 655.200 547.066 604.276 605.747 35.287 55.504 49.453 Vogošća 665.927 706.760 924.807 626.036 676.843 864.349 39.891 29.917 60.458

UKUPNO 22.236.746 23.466.365 26.415.383 18.833.973 20.266.757 21.883.495 3.402.773 3.199.608 4.531.888

Struktura ostvarenog prihoda po općinama u Kantonu Sarajevo u % Struktura ostvarenog

prihoda Struktura ostvarenog prihoda od noćenja

Struktura ostvarenog prihoda od drugog Općine

2004. 2005. 2006. 2004. 2005. 2006. 2004. 2005. 2006. Stari Grad 17,02 16,41 15,81 17,33 16,64 16,68 15,32 14,95 11,62 Centar 48,75 48,03 43,48 48,15 46,33 43,27 52,05 58,83 44,49 Novo Sarajevo 14,50 14,69 12,79 16,50 16,50 14,78 3,44 3,28 3,20 Novi Gr ad 1,22 0,88 6,01 1,37 0,92 4,32 0,44 0,65 14,17 Ilidža 12,78 14,16 15,92 10,31 13,29 14,23 26,46 13,29 24,09 Ilijaš 0,11 - - 0,12 - - 0,09 - - Trnovo 2,62 2,81 2,48 2,90 2,98 2,77 1,04 1,73 1,09 Vogošća 2,99 3,01 3,50 3,32 3,34 3,95 2,99 0,94 1,33 UKUPNO 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Prihodi od tur izma u Kantonu Sarajevo pokazuju blage pozitivne tendencije. U 2006. godini

ostvaren je prihod od oko 26,5 mil. KM, što je više za 1,2% od prihoda u 2005.godini. Daleko najveći prihod u Kantonu Sarajevo ostvaruje općina Centar, 43,48% od ukupno ostvarenog prihoda u Kantonu Sarajevo.

15

Broj turista po općinama u Kantonu Sarajevo

Ukupan broj turista Domaći turisti Strani turisti Općine 2004 2005 2006 2004 2005 2006 2004 2005 2006 Stari Grad 17.547 19.040 19.618 4.134 4.776 4.945 13.413 14.264 14.673 Centar 33.241 37.892 40.019 6.475 7.188 6.647 26.766 30.704 33.372 Novo Sarajevo 20.780 22.194 22.901 6.685 5.557 5.553 14.095 16.637 17.348 Novi Gr ad 2.793 2.185 6.974 1.027 767 1.540 1.766 1.418 5.434 Ilidža 18.371 22.666 27.952 7.704 9.587 9.408 10.667 13.079 18.544 Ilijaš 308 - - 152 - - 156 - - Trnovo 7.037 7.131 6.601 4.063 3.907 3.522 2.974 3.224 3.079 Vogošća 5.552 5.165 6.304 3.272 2.626 3.850 2.280 2.539 2.454 UKUPNO 105.629 116.273 130.369 33.512 34.408 35.465 72.117 81.865 94.904

Struktura turista po općinama u Kantonu Sarajevo u %

Struktura ukupnih turista Struktura domaćih turista Struktura stranih turista Općine 2004 2005 2006 2004 2005 2006 2004 2005 2006 Stari Grad 16,61 16,38 15,05 12,34 13,88 13,94 18,60 17,42 15,46 Centar 31,47 32,59 30,70 19,32 20,89 18,74 37,11 37,51 35,16 Novo Sarajevo 19,67 19,09 17,57 19,95 16,15 15,66 19,54 20,32 18,28 Novi Gr ad 2,64 1,88 5,35 3,06 2,23 4,34 2,45 1,73 5,73 Ilidža 17,39 19,49 21,44 22,99 27,86 26,53 14,79 15,98 19,54 Ilijaš 0,29 - - 0,45 - - 0,22 - - Trnovo 6,66 6,13 5,06 12,12 11,35 9,93 4,12 3,94 3,24 Vogošća 5,26 4,44 4,84 9,76 7,63 10,86 3,16 3,10 2,59 UKUPNO 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

U prošloj godini broj turista povećao se za 12,1% u odnosu na 2005. godinu. U 2006.

godini bilo je skoro tri puta više stranih nego domaćih gostiju. Kanton Sarajevo u prošloj godini najviše su posjetili turisti Bosne i Hercegovine (35.465). Najviše stranaca dolazi iz R. Hrvatske (17.030), Slovenije (13.612), Turske (7.555), Srbije i C. Gore (9.424), SAD (5.145), Njemačke (4.470), Italije (4.159), Austrije (3.234), Francuske (2.690), Španije (1.832), Holandije (1.818) itd. Prethodnih godina Kanton Sarajevo su uglavnom posjećivali pripadnici međunarodnih vojnih jedinica i njihove porodice. Međutim, struktura stranih gostiju zadnjih godina polako se mijenja u kor ist civilnih posjetitelja, s obzirom da nas u značajnoj mjeri posjećuju gosti iz susjednih zemalja (Hrvatske, Slovenije i Srbije i Crne Gore) kao i iz drugih država, koji nisu samo vojna ili druga službena lica. Ipak, malo je “pravih” turista, koji isključivo dolaze iz turističkih pobuda. Uglavnom to su poslovni dolasci predstavnika međunarodnih organizacija i pr ivrednika iz susjednih zemalja, porodične i druge posjete stranim vojnicim, rijetke posjete kulturnim manifestacijama itd.

Broj noćenja turista po općinama u Kantonu Sarajevo

Ukupan broj noćenja turista Noćenja domaćih turista Noćenja stranih turista Općine

2004 2005 2006 2004 2005 2006 2004 2005 2006 Stari Grad 37.676 39.972 44.112 6.594 7.357 7.063 31.082 32.615 37.049 Centar 70.800 78.287 83.561 10.193 11.351 12.115 60.607 66.936 71.446 Novo Sarajevo 37.141 41.201 41.021 10.828 8.767 9.324 26.313 32.434 31.697 Novi Gr ad 7.388 4.874 15.586 2.540 1.798 2.412 4.848 3.076 13.174 Ilidža 36.941 50.821 57.889 16.079 23.228 16.905 20.862 27.593 40.984 Ilijaš 623 - - 225 - - 398 - - Trnovo 18.243 16.989 17.800 9.622 8.079 8.990 8.621 8.910 8.810 Vogošća 11.416 12.967 16.890 6.208 6.176 10.447 5.208 6.791 6.443 UKUPNO 220.228 245.111 276.859 62.289 66.756 67.256 157.939 178.355 209.603

Struktura noćenja turista po općinama u Kantonu Sarajevo u %

Struktura ukupno noćenja turista

Struktura noćenja domaćih turista

Struktura noćenja stranih turista Općine

2004 2005 2006 2004 2005 2006 2004 2005 2006 Stari Grad 17,11 16,31 15,93 10,59 11,02 10,50 19,68 18,29 17,68 Centar 32,15 31,94 30,18 16,36 17,00 18,01 38,37 37,53 34,09 Novo Sarajevo 16,86 16,81 14,82 17,38 13,13 13,86 16,66 18,19 15,12 Novi Gr ad 3,35 1,99 5,63 4,08 2,69 3,59 3,07 1,72 6,29 Ilidža 16,77 20,73 20,91 25,81 34,80 25,14 13,21 15,47 19,55 Ilijaš 0,28 - - 0,36 - - 0,25 - - Trnovo 8,28 6,93 6,43 15,45 12,10 13,37 5,46 5,00 4,20 Vogošća 5,18 5,29 6,10 9,97 9,25 15,53 3,30 3,81 3,07 UKUPNO 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

16

PREGLED BROJA TURISTA/NOĆENJA - 2006. godina -

17.800

0

16.890

57.889

15.586

41.021

44.112

6.601

0

6.304

19.618

40.019

22.194

6.974

27.952

0 15.000 30.000 45.000 60.000 75.000

Trnovo

Ilijaš

Vogošća

Ilidža

Novi Grad

Novo Sarajevo

Centar

Stari Grad

Turis ti Noćenja

Prosječna dužina boravka turista u danima 1999. god

2000. god.

2001. god.

2002. god.

2003. god.

2004. god.

2005. god. 2006. god.

2,6 2,3 2,3 2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 U poslijeratnom periodu broj turista i noćenja se stalno povećava, ali je zadržavanje gostiju u Kantonu Sarajevo i dalje izuzetno kratko. Prosječan boravak gostiju u Kantonu iz godine u godinu kreće se oko 2,0 dana.

Privredna kretanja u turizmu u Kantonu Sarajevo i F BiH E L E M E N T I Ka. Sa. F BiH Uč. K/F

Ugostiteljstvo - promet ukupno 2006 u 000 KM 42.941 95.281 45,1 index 2006 / 2005 103,3 109,8 -

Turizam - prihod ukupno 2006 u 000 KM 26.415,4 - - index 2006 / 2005 112,6 - - - broj turista ukupno 2006 130.369 294.541 44,3 index 2006 / 2005 112,1 107,5 - odnos: domaći / strani u % 27/73 40/60 - - broj noćenja ukupno 2006 276.859 661.113 41,9 index 2006 / 2005 113,0 110,8 - odnos: domaći / strani u % 24/76 37/63 -

*Statistički bilten Kantona Sarajevo Analiza turističkih kretanja na području Kantona Sarajevo, i pored blagog rasta pojedinih

pokazatelja, ukazuje nam da iskorištenost kapaciteta, broj gostiju i dužina boravka gostiju nije zadovoljavajuća, posebno sa stanovišta poslovnih objekata, kao i mogućnostima koje oni nude.

Promet u ugostiteljstvu KM 2001. 2002. 2003 2004. 2005. 2006.

Po v rstama ugostiteljskih objekata Ukupno 30.984.530 32.257.732 36.430.154 39.113.505 41.550.136 42.941.047Hoteli 21.529.248 22.854.868 25.464.793 26.187.622 27.436.349 30.335.266Moteli 726.737 588.614 577.274 836.417 487.101 312.368 Restorani klasični 3.128.266 2.761.492 2.775.370 3.801.751 4.061.718 Kafane 1.564.842 1.394.414 1.494.078 1.285.293 1.240.326 Disko klubovi i snek bar.

34.857 19.274 277.591 136.440 -

Gostione, krčme i bif 604.152 1.117.157 1.228.027 1.166.241 1.223.695 Slastič .i mliječ .restor 64.210 - - - - Restr.druš. ishrane 151.972 32.122 116.938 165.340 154.070 Expres i res.sa samo 80.130 265.468 409.141 219.930 232.607

12.293413

17

Konobe 132.143 80.518 42.100 33.270 33.065 Ostali ugost. objekti 2.967.973 3.143.805 4.044.842 5.281.201 6.681.205

Po v rstama usluga Pivo 944.000 1.082.396 1.168.920 1.483.125 1.813.979 Vino 576.911 555.587 573.813 691.454 759.475 Rakija 124.448 121.657 167.124 257.305 257.305 Ostala žestoka pića 616.219 517.531 602.485 648.029 789.921

4.133.598

Voćni sokovi 685.469 715.143 772.736 883.641 936.266 1.274.880 Ostala bezalkoh. pića 896.175 956.363 1.1233.808 1.080.136 909.905 1.306.353 Miner.voda i soda vo 353.376 511.447 589.336 559.534 529.772 641.723 Hrana 6.086.396 7.255.043 8.053.929 9.305.704 10.468.673 10.278.706 Napici (čaj, kaf i dr) 1.368.196 1.645.509 1.984.039 1.923.661 2.026.803 2.126.703 Duhan i šibice 15.433 22.995 52.595 65.925 102.713 114.938 Ostali robni promet 22.123 25.823 20.319 40.682 56.771 129.488 Ostali nerobni prom. 2.836.984 3.689.534 4.177.075 3.345.245 2.748.655 1.957.858 Noćenja 16.458.800 15.158.704 17.143.975 18.829.064 20.263.057 20.976.800

UKUPNO 30.984.530 32.257.732 36.430.154 39.113.505 41.550.136 42.941.047

Promet u ugostiteljstvu Kantona Sarajevo također ukazuje na pozit ivna kretanja, odnosno rast prometa po skoro svim vrstama objekata i usluga. U ukupnom prometu ugostiteljstva Federacije Bosne i Hercegovine koji iznosi 95.281.554 KM Kanton Sarajevo učestvuje sa 45%, što jasno ukazuije na izuzetan značaj Kantona na ukupnu turističku ponudu F BiH.

Prosječan broj zaposlenih u ugostiteljskoj djelatnosti u Kantonu Sarajevo i F BiH Godina

2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Ukupno privreda Kantona Sarajevo

86.012 85.737 90.910 93.561 95.314

Ugostiteljstv o Kantona Sarajevo 3.827 3.840 4.109 4.315 3.784 % 4,4 4,5 4,5 4,6 3,9

Ugostiteljstvo F BiH 14.306 14.425 14.840 15.086 13.875 Učešće ugostiteljstva Kantona Sarajevo u F BiH %

26,7 26,6 27,6 28,6 27,2

Broj zaposlenih osoba u ugostiteljstvu Kantona u odnosu na ukupan broj ugostiteljskih radnika u Federaciji BiH je značajan, skoro trećina ugostiteljskih radnika Federacije BiH zaposlena je na području Kantona Sarajevo.

Zaposleni u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti Index 2003/2002. 2004/2003. 2005/2004. 2006/2005.

Ukupno privreda 99,7 106,0 102,9 101,8 Ugostiteljstvo 100,3 107,0 105,0 87,6

Prosječna netto plaća u Kantonu Sarajevo i F BiH G o d i n a Index Prosječna

plaća u Kantonu Sarajevo

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2003/02 2004/03. 2005/04. 2006/05.

Privreda 620,92 651,37 654,09 694,19 764,61 104,9 100,4 106,1 110,1 Ugostiteljstv o 467,47 499,02 477,73 515,42 555,17 106,7 95,7 107,9 107,7

% 75,3 76,6 73,0 74,2 72,6 - - - - ø plaća ugostit. u F BiH 339,66 394,06 390,00 397,56 434,57 116,0 98,9 101,9 109,3

Index ugostitelj Kantona Sarajev o u F BiH

137,6 126,6 122,4 129,6 127,7 - - - -

18

Prosječne netto plaće ugostiteljskih radnika u Kantonu Sarajevo znatno su veće nego u

Federaciji BiH. U analiziranom periodu, slično kao i kod zaposlenosti, u prosjeku za oko jednu trećinu plaće su veće u Kantonu Sarajevo nego u F BiH. 4. Ostali nosioci razvoja turizma Turističke zajednice

Nosioci predstavljanja turističkih potencijala BiH su uglavnom turističke zajednice. Na nivou BiH postoji Turističko udruženje BiH, bez utvrđenog načina f inansiranja. U Federaciji BiH djeluje Turistička zajednica F BiH i deset kantonalnih turističkih zajednica. Pored njih postoje i drugi oblici organizovanja turističke privrede, kao što su Udruženje hotelijera i restoratera BiH, Udruženje turističkih agencija BiH, i dr.

Zadaća Turističke zajednice Kantona Sarajevo je da institucionalno povezuje sve aktivnosti od značaja za razvijanje i promociju turizma na području Kantona. Ona učestvuje na turističkim sajmovima u Evropi, prezentacijama, konferencijama za novinare, sudjeluje na manifestacijama koje utječu na pozitivan imidž Kantona i Bosne i Hercegovine u inostranstvu, pruža turističke informacije svim vrstama medija, organizuje edukaciju kadrova koji pružaju usluge u turizmu, vodi brigu o očuvanju životne sredine itd, samo su dio aktivnosti koje tokom cijele godine poduzima Turistička zajednica. Turistička zajednica Kantona je u proteklom periodu samostalno ili u sardnji sa Kantonom, općinama i drugima realizovala niz projekata s ciljem afirmacije turističkih proizvoda Kantona, od kojih ističemo:

Izgradnja, valorizacija, očuvanje i unapređenje postojećih kulturno-

historijskih i privrednih resursa;

Podsticanje, koordiniranje i organizovanje kulturno-sportskih i drugih događanja i manifestacija;

Promocija turističkih vrijednosti Kantona putem različitih promotivnih

materijala na domaćim i stranim sajmovima (prospekti, brošure, katalozi, plakate, CD i video kasete);

Turističko–informativni poslovi;

Podizanje ekološke svijesti realizacijom projekata na zaštiti životne sredine;

Edukacija kadrova;

Saradnja sa zainteresiranim subjektima s ciljem razvoja turističke

djelatnosti itd. Turističke agencije

Organizovanjem boravaka, tur ističkih i poslovnih putovanja, posredovanjem i pružanjem svih drugih usluga iz turističke djelatnosti, prodajom domaćih i stranih turističkih proizvoda, promocijama, reklamama, propagandom, itd. bave se turističke agencije. Od uspješnosti njihovog rada velikim dijelom uvjetovan je i razvoj turističke pr ivrede. Na području Kantona Sarajevo posluje oko 65 putničkih agencija, dok se u predratnom periodu ovim poslom bavila 21 agencija, od kojih su šest imale još jednu ili više poslovnica. Mnogobrojne turističke agencije uglavnom prodaju inostrane aranžmane, dok receptivnog turizma i plasmana domaće ponude skoro da i nema, uglavnom zbog nemogućnosti ostvarivanja profita iz ove vrste ponude, jer sve agencije posluju na tržišnim principima.

Turističke agencije na nivou BiH organizovane su u Udruženje turističkih agencija BiH (UTA BiH), u koju su udružene tur ističke agencije RS, pod nazivom Asocijacija turističkih agencija RS (ATARS). Oni nastoje uspostaviti odgovarajući odnos sa državnim i drugim institucijama s ciljem stvaranja pozitivnog okruženja, unapređenja uslova poslovanja i razvoja industrije turizma. Takođe, koordiniranjem aktivnosti članica, Udruženje želi uspješno predsataviti turističke destinacije i

19

proizvode cijele BiH, sa namjerom da se korisnik njihovih usluga u svakom momentu osjeća sigurnim i zadovoljnim konzumentom.

U predratnom periodu poklanjana je značajna pažnja uslovima i mogućnostima korištenja povoljnih aranžmana, prilagođenih standardu naših građana. Nakon završetka rata situacija se u znatnoj mjeri popravila ali nije još dostigla odgovarajući nivo. U tom smislu trebalo bi iznaći mogućnost kreditiranja turističkih putovanja putem poslovnih banaka pod povoljnijim uslovima, obzirom da turističke agencije ne mogu ponuditi takvu mogućnost. Ferijalni savez

Nosilac aktivnosti na razvoja omladinskog turizma u Kantonu je, pored turističke agencije OTAS iz Sarajeva, i Ferijalni savez Federacije BiH. Mogućnosti za razvoj ovog vida turizma sa stanovišta smještaja omladine trenutno su vrlo male. Svi objekti za smještaj mladih na okolnim planinama su totalno uništeni, dok je “Dom ferijalaca” u Sarajevu bio u potpunosti devastiran i trenutno je pretvoren u klasični hotelski objekat. Završetkom započete izgradnje Omladinskog hotela “Feri” na Igmanu, stavljanjem “Doma ferijalaca” na raspolaganje omladini, kao i drugih okolnih objekata (domovi na Trebeviću, studentski domovi) dobili bi različite ugostiteljsko-rekreativne sadržaje koji bi omogućili dinamičniji razvoj omladinskog turizma u Kantonu.

Omladina BiH susreće se sa nepremostivim problemima pri namjerama da učestvuje u radnim programima i putovanjima, zbog nemogućnosti dobijanja potrebnih viza, čime su isključeni iz procesa aplikacije za radne programe mladih u svijetu. Problem se može rješiti ukoliko nadležne institucije BiH sklope bilateralne sporazume sa barem jednom zemljom atraktivnom za radne programe mladih.

Valja istaći da je Univerzitet u Sarajevu prihvatio projekat i potpisao co-brend ugovor Univerzitet – ISIC ( International Student Identity Card) – OTAS, ali je sve stalo obzirom da Univerzitet, za razliku od evropske i svijetske prakse, nije pravno lice. Dok Univerzitet – i u Kantonu i BiH ne prepoznaju korist od svjetskog projekta ISIC, razvoj međunarodnog omladinskog turizma će bit i usporen. Komore

Turističko-ugostiteljska djelatnost organizovana je i u okviru komorskog sistema, kroz različite organizacione oblike, počev od Vanjskotrgovnske komore, entitetskih i kantonalnih komora, pa do drugih organizacionih oblika udruživanja turističko–ugostiteljske privrede. Prevoznici

Razvoju turizma u Kantonu Sarajevo poseban doprinos daju i prevoznici. Oni su najčešće prvi subjekti koji stoje na usluzi savremenim nomadima. Sve vrste prevoznika zastupljene su u Kantonu.

Cestovni saobraćaj Cestovni saobraćaj ima dominantnu ulogu u Kantonu Sarajevo. Iako je saobraćajna mreža

dobro razgranata, ona najčešće ne zadovoljava utvrđene standardne kvalitete, slabo se održava, puno popravlja, puno je oštećenja na saobraćajnicama itd. Neophodno je saobraćajnice prilagodit i suvremenim trendovima razvoja putne infrastrukture (kvalitet cesta, benzinske pumpe, putokazi, informativni punktovi, panoi, ...), posebno prema atraktivnim turističkim lokacijama. Također, ni autobuski park uglavnom ne zadovoljava savremene potrebe turista.

Avionski saobraćaj Avionski saobraćaj sa stanovišta razvoja turizma posebno je značajan za Kanton Sarajevo,

s obzirom da je lokacija aerodroma, kao rijetko gdje, uglavnom u neposrednoj blizini turističkih destinacija. U posljednjih deset godina značajnijo doprinosi razvoju turističkog prometa u Kantonu. Bilježi kontinuiran rast kako u broju prevezenih putnika tako i u cargo prometu. Zahvaljujući konstantnom ulaganju u opremu, edukaciju zaposlenih kao i značajnim ulaganjima u infrastrukturu, Međunarodni aerodrom Sarajevo dostigao je svjetske standarde u kvalitetu usluga i sigurnosti.

20

2001 g. 2002 g. 2003 g. 2004 g. 2005 g. 2006 g. Broj operacija 3643 3618 4942 4991 5656 6718 Broj putnika 313.125 310.121 364.512 399.607 433.222 455.626 Cargo+Mail 1682 1855 1649 1651 1662 -

Konstantno poboljšanje usluga i servisa rezultiralo je i povećanjem broja avio kompanija

koje koriste Aerodrom Sarajevo. Trenutno 12 međunarodnih avio kompanija koristi usluge aerodroma. Planirano je proširanje platforme za avione što će omogućiti prijem još većeg broja aviona. U poslednje vrijeme nameće se potreba proširenja i produženja piste za slijetanje većih aviona.

Željeznički saobraćaj Uspostavljen je još za vrijeme austrougarske vladavine. Sarajevo je postalo jedno od

najznačajnijih mjesta i raskrsnica u tom pogledu. Nažalost, situacija danas ne odražava sjaj prošlosti. I pored značajnih rezultata postignutih u poslednje vrijeme, željeznički saobraćaj ne omogućuje efikasnu vezu sa Sarajevom. zbog zastarijelosti željezničke infrastrukture i drugih razloga. Primjera radi putovanja do mora ili susjednih glavnih gradova traju nedopustivo dugo, što je u današnje vrijeme turistički neprihvatljivo.

Taxi služba i rent a car Organizovanim prevozom turista pored nabrojanih prevoznika, bavi se i oko 1400 taxi

vozača i 25 rent a car poslovnica. Trgovina

O snabdijevanju turista i drugih potrošača na području Kantona brine se oko 8.000 trgovačkih prodavnica, koje su u svakodnevnoj usluzi sve većem broju tur ista koji dolaze na ovo područje. Ostali

Pored primarnih nosilaca razvoja turizma, općom promocijom i podršku razvoja turističke privrede daju i FIPA, Kanton, Zavod za zaštitu kulturno historijskog naslijeđa, Zavod za izgradnju Kantona, Grad, općine, banke, privredne organizacije i drugi u okviru svojih f inansijskih i drugih nadležnosti i mogućnosti.

Pored predstavljenih nosilaca razvoja turizma, neophodno bi bilo razviti i ostalu odgovarajuću institucionalnu infrastrukturu, kao što su: resorna ministarstva, razna udruženja, agencije itd. gdje bi se zauzimali određeni stavovi i predstavljali nadležnim institucijama, vršile razne prezentacije regije, Grada, kako bi se lakše privukli investitori, poslovni svijet, gosti i drugi, te tako pokrenule razne ekonomske aktivnosti u turističkoj privredi, od koje je prema mišljenju mnogih uvaženih stručnjaka samo energetika perspektivnija. Uspostavom resornog ministarstva lakše bi se ostvario uticaj državnih organa na unapređivanje uslova privređivanja tur izma u ukupnom privrednom razvoju i pratile njegove aktivnosti.

21

II. TURISTIČKI PROIZVOD KANTONA SARAJEVO

1.Turistički proizvod – opšti pristup Turističku ponudu jednog područja čine: robe, usluge, kulturna i prirodna dobra. Skoro 80%

turističke potrošnje odnosi se na usluge, a ostali dio odnosi se na konzumaciju raznih proizvoda. Znači da u turizmu dominantnu ulogu ima kupovina usluga, a ne kupovina roba. Razvojem turističke terminologije, usvojeno je da turistička ponuda predstavlja cjelinu razdjeljenu na posebne proizvode i usluge, koji se realiziraju kroz turističku potrošnju. Turistički proizvod predstavlja najvažniji dio turističkog sistema, on čini vezu između turističke ponude i turističke tražnje. Turistički proizvod čine:

atraktivnosti turističkog područja i imidž područja, u šta spadaju prirodne

atraktivnosti, kulturno-historijske vrijednosti i razna i društvena događanja (kulturna, sportska, naučna i druga događanja);

robe i usluge, koje nudi turističko područje, kao što su boravak, zabava,

rekreacija, i slično. Turisti nije dovoljna samo zanimljiva roba, ili kupovina robe kao turističkog proizvoda, nego mora biti popraćena odgovarajućom uslugom, i kao bitan elemenat predstavlja, i

dostupnost turističkom području. Ova odrednica predstavlja značajnu

prednost za Kanton Sarajevo, jer su njegovi specif ični proizvodi u neposrednoj blizini zračnih, cestovnih i željezničkih koridora, a dovoljno daleko da zadovolje probirljivu tražnju zahtjevne i ”obične” turističke klijentele.

Kanton Sarajevo predstavlja zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat njegovog geoprometnog položaja, izuzetnih i netaknutih prirodnih ljepota, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uslova. Na ovom području susreću se različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost stvaranju specif ičnog turističkog proizvoda i obogaćuje tur ističku ponudu.

Sa aspekta zadovoljenja turističkih potreba, turistički proizvod KS uglavnom udovoljava većini turističkih želja i potreba, bilo sa aspekta ponude pr irodnih i kulturno-historijskih vrijednosti, raznih kulturnih, sportskih, naučnih i drugih događanja. Turistički proizvod Kantona Sarajevo može se posmatrati i sa aspekta proizvođača, prodavca i konzumenta (turiste). Sa stanovišta proizvođača u KS to su dobra koja su proizvedena, ali i dobra koja nisu proizvedena, kao što su prirodne vrijednosti. Sa stanovišta prodavca, turistički proizvod čine sva turistička dobra Kantona Sarajevo koje turistička preduzeća, ali i drugi prodaju, naravno po dogovorenoj cijeni. Sa stanovišta turiste, tj. konzumenta, turistički proizvod čine sva dobra KS, koje koriste turisti, a koje proizvode ili prodaju turistička preduzeća. Turistički proizvod obuhvata sve atraktivne turističke sadržaje koji se nalaze na cjelokupnom prostoru Kantona koji se nude turistima na jedinstven i organizovan način, sa ciljem da se turisti zadrže u Sarajevu što duže i da u njemu dožive lijepe i specif ične događaje koje ne mogu doživjeti u drugim sredinama.Suština je da sva dobra konzumiraju turisti i da proizvođači i prodavci, što preciznije odrede potrebe i zahtjeve turista, odnosno potrošača.

Osmišljenim organizovanjem turističke privrede ne omogućava se samo povećanje deviznih rezervi i broj zaposlenih, već se snažnije valorizuje kulturno-historijsko naslijeđe, prirodne i druge vrijednosti Kantona Sarajevo.

22

Turistički proizvod Kantona Sarajevo, kao i u većine drugih destinacija, ovisan je o prostoru, vremenu, atraktivnostima, pristupu, komforu, raspoloživosti aranžmana, mogućim aktivnostima na destinnaciji i pratećim servisima (bankarski, PTT, bolnice, razne praonice itd.). Obrazložiće se neke komponente sa kojima Kanton raspolaže.

Prostorna komponenta Kantona Sarajevo je relativno povoljna, određena je geopolitičkim položajem, od kojih ističemo centralnu poziciju u BiH i određenjem da je Sarajevo glavni grad BiH, Federacije Bosne i Hercegovine i sjedište Sarajevskog kantona koje predstavlja polit ičko, administrativno, privredno i kulturno središte države. U Sarajevu su smještene sve važnije institucije od kantonalnog, federalnog i državnog značaja, brojna diplomatsko-konzularna, međunarodna i druga privredna predstavništva. Kanton Sarajevo predstavlja zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat njegovog geoprometnog položaja, izuzetnih i netaknutih prirodnih ljepota, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta.

Vremenska komponenta odražava dužinu trajanja turističkog proizvoda. Manifestuje se dužinom trajanja sezone, boravkom gostiju i predviđenog odmora. Kanton Sarajevo ima i tu prednost što turistička sezona u stvari traje preko cijele godine, bez izraženih predsezona i postsezona, tako da je Sarajevo postalo prava metropola bosansko-hercegovačkog turizma. Turistička sezonalnost za razliku od nekih mišljenja je neznatna, što je posebno karakteristika Kantona. Ovo je područje susreta različitih kultura, religija i tradicija, što daje dodatnu vrijednost stvaranju specif ičnog turističkog proizvoda i obogaćuje turističku ponudu. Tako Sarajevo danas može ponudit i različite oblike selektivnog turizma: zimski, ljetni, kulturni, planinski, eko-turizam, religijski, kongresni, lovni, zdravstveni, tranzitni itd.

Primjeri turističkog proizvoda, počev od prirodnih i antropogenih (kulturno–historijski, etnosocijalni) turističkih resursa Kantona Sarajevo pa do nekih važnijih turističkih proizvoda šire sarajevske regije, daju se u Prilogu ove Studije.

2. Turistički proizvod – element razvoja turizma na području KS 2.1. Turistička destinacija

U marketinškom smislu turistička destinacija je prostor (češće mjesto) koje u sebi sadrži dovoljan broj turističkih atrakcija da bi se taj prostor (mjesto) mogao ponuditi kao turistički proizvod. Koje su to osnovne atrakcije Kantona i da li su one dostupne za posjete? Potrebno je postaviti ključne elemente (atrakcije) turističkog proizvoda destinacija u Kantonu. Pr irodni ili drugi turistički resursi sam po sebi nisu automatski i turistički proizvod, i ne treba ih promovirati ukoliko nisu ispunjene pretpostavke da se oni nesmetano stave na raspolaganje turistima.

Ključni turistički elementi Kantona Sarajevo su orijentalna Baščaršija, vjekovna multikulturalnost, institucije kulture (Zemaljski muzej – čudo Balkana), Vrelo Bosne (neophodno ga je uredit i) i imidž olimpijskog grada. U ovom trenutku neke destinacije još nisu dovoljno spremne da postanu tur istička atrakcija. Vrelo Bosne kao izuzetna turistička atrakcija to nije u ovom trenutku. To će tek postati razvojem i implementacijom započetog projekta Kantona Sarajevo ”Vrelo Bosne park prirode”.

Iako se turistički resurs prodaje preko agencija, ne treba očekivati da ga one i naprave. To je zadatak privrednih društava iz oblasti turizma i državnih institucija, koje

TURISTIČKI PROIZVOD

Turističke atrakcije Robe i usluge koje koriste turisti

Prirodne Kulturno

historijske

U mjestu stalnog boravka

U mjestu privremenog

boravka

Na putu Društvena događanja

23

moraju odrediti koje turističke resurse treba prioritetno i urgentno pretvoriti u turistički proizvod, dostupan i umrežen, s ciljem mogućeg prezentiranja i obilaska.

2.2. Formiranje turističkog proizvoda

Jedan od najvažnijih zadataka turističkih organizacija i drugih zainteresovanih u Kantonu Sarajevo je formiranje turističkog proizvoda. Njegovim formiranjem stvorili bi se uslovi za većinu učesnika u pružanju turističkih usluga da organizovano ponude strukturu i sadržaj turističkog proizvoda koji bi budućeg konzumenta/tur istu zadovoljili u svim njegovim zahtjevima

2.3. Struktura turističkog proizvoda Utvrđivanje strukture turističkog proizvoda bitno je za sve organizatore turističkih

posjeta, kako bi turistička ponuda postala pr imamljiva, obuhvatila što više novih zanimljivih sadržaja i zadovoljila sve veće zahtjeve turista (današnja shema najčešće se svodi na turistički obilazak, odlazak na ćevape i u najboljoj varijanti posjeta nekom restoranu). Prema nekim poznatim svjetskim iskustvima struktura turističkog proizvoda Kantona Sarajevo mogla bi se sastojati od sljedećih elemenata koji bi mogli zadovoljiti interese turista (mnoge poznate svjetske turističke destinacije već koriste slične šeme ponude):

A) Osnovne turističke aktivnosti (koje bi u ukupnoj ponudi učestvovale sa oko 50%); B) Organizovanje grupnog ili individualnog šopinga (sa oko 15% učešća u ukupnoj ponudi) i

C) Zabavnog dijela (sa oko 35% učešća u ukupnoj strukturi turističkog proizvoda).

2.4. Sadržaj turističkog proizvoda Sadržaj turističkog proizvoda najbolje je formirati na bazi interesovanja pojedinaca ili grupa turista. Osnovno je da on postiže približno zahtijevanu strukturu kako bi turista bio potpuno angažovan za svo vrijeme boravka na ovoj destinaciji. Slobodno vrijeme i zabavni program trebali bi biti pod uticajem i kontrolom organizatora tur ističkog aranžmana i ne može se prepustit i stihijnosti (Sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo razmotrit i projektovane „turist rute“ pošto imaju neka drugačija mišljenja).

3. Mogućnosti turističke destinacije Sarajevo u razvoju programa sportskih, kulturnih priredbi, shopinga i lokacija za koje bi mogao biti izražen interes turista

Ukoliko bi se, pored postojećih, pr ihvatila ideja formiranja dodatnih turističkih proizvoda za ovo područje, ponuda mogućih usluga turističkoj klijenteli mogla bi se znatno proširiti. To bi omogućilo da se struktura uobičajene turističke ponude, pored ustaljenog razgledanja znamenitosti užeg dijela Grada i obilaska prirodnih cjelina Kantona, proširi i na manje zastupljenu ponudu iz sektora sporta, kulture, raznovrsnijieg shoping-a i da se pokrenu neke mikro destinacije za kojima vlada interesovanje, a nedovoljno su zastupljeni u ponudi. Radi doprinosa da se ovi sektori definišu kao vrlo interesantni setovi turističke ponude, razmatraće se neka stanja i mogućnosti realnog razvoja turističkog proizvoda.

24

3.1. Sektor kulture

U turističkoj ponudi Sarajeva iz ovog sektora uključeni su mnogobrojni objekti i institucije, od kojih ističemo :

MUZEJI, približno 20, nisu dovoljno istaknuti u postojećim ponudama. Prema slobodnim ocjenama bar 1/3 postojećeg broja nema uslova da prihvati posjete turista koji su zainteresovani za njihove sadržaje.

GALERIJE, njih približno 25, usmjerene su na trenutno pružanje usluga samo

turistima koji izražavaju interesovanje za razgledanje umjetničkih djela. Ponuda bi morala da istakne naše mogućnosti, a turistički programi da usmjere posjete turista i prema umjetničkim galerijama. Ovo t im prije što Sarajevo ima i takve galerije koje po uslovima i umjetničkom kvalitetu mogu ponuditi interesantnu ponudu (npr: ”ASA galerija”, „Facta“, „Paleta“, „Markale“, Bošnjački institut, galerija ”Mersad Berber” itd.).

POZORIŠTA, SA RAJEVSKA OPERA, FILHARMONIJA, približno 10, nisu sa svojim

programima dovoljno zastupljeni u turističkoj ponudi Sarajeva kao posebno interesantne destinacije.1 Ljetna pauza ovih institucija dugo traje, upravo u vrijeme najveće posjete turista. Dobro osmišljeni programi i u ljetnom periodu (mjesec juli) i prilagođeni turističkoj klijenteli (veče u teatru, veče muzike nekog umjetnika i sl.) sigurno bi naišli na interes turista.

FESTIVALI I V ELIKE MA NIFESTACIJE, približno 30-ak godišnje, u dobroj mjeri su

uključeni u turističku ponudu Kantona Sarajevo, tako da je posjeta ovim manifestacijama od strane turista zadovoljavajuća, naročito u ljetnom periodu. Pored nesumljive kvalitete dosadašnjih manifestacija neophodno je dalje obogaćivanje ove ponude, u sadržaju i većem umjetničkom kvalitetu. Veoma je važno blagovremeno prezentirati godišnjie programe kako bi se obezbjedio ciljani interes potencijalnih tur ista.

KULTURNI CENTRI STRANIH ZEMALJA, približno 15, nisu sa svojim programima

eksponirani u turističkoj ponudi. Neki od njih (umjetničke izložbe, književne večeri) koji imaju visok umjetnički domet trebali bi biti u sistemu kulturne ponude grada.

PONUDA FILMSKIH PROGRA MA, ako se uzme kao realna činjenica da Sarajevo i

BiH ima afirmisani f ilmski brend, može bit i znatno sadržajnija. Ako se izuzme vrlo organizovan i na visokom umjetničkom nivou SFF, druge postojeće mogućnosti tek treba iskoristiti, npr. večeri BiH f ilma, večeri nagrađenih f ilmova, f ilmski matinei. Ovaj zahtjevni program ima svoju realnost i mogu ga realizirati SFF, Kinoteka, nekoliko komfornih kino dvorana i buduće mult iplex kino „Dubrovnik“.

Mogućnosti proširenja programa iz sektora kulture Kod ocjene mogućnosti proširenja turističke ponude neophodno je prethodno analizirati

dosadašnje domete (sadržaje i umjetnički nivo) i na osnovu toga dati usmjerenja za naredni period. Kao prilog tome ističemo samo neke :

Puštanjem u rad Doma mladih (Skenderija) bilo bi nužno sadržajno osmisliti i

programe koji bi mogli snažnije privući mlađu turističku klijentelu.

Trebalo bi učinit i veći (i sinhronizovani) napor da se obnovi ratom oštećena Vijećnica i da se sa njezinim obnavljanjem uspostave i takvi sadržaji koji bi bili interesantni turistima,

25

Da bi značajnije zainteresovali turiste koji posjećuju Sarajevo, u njegovim ponudama mora bit i više programa visokog umjetničkog nivoa iz Evrope. Velike turističke destinacije, npr. Pariz, Rim, Kopenhagen i dr. svoje kulturno – umjetničke

programe popunjavaju sa oko 40% gostujućih sadržaja i uglavnom su dobro posjećeni.

Osposobljavanjem At mejdana i uređenjem Ljetne pozornice na Ilidži, lokacija kod

Katedrale i na Baščaršiji stvorili bi se uslovi za znatno sadržajnije kulturne programe koji bi proširili turističku ponudu.

3.2. Sektor zabave

Zabava kao turistički proizvod na području Kantona Sarajevo nije dovoljno uključena u turističku ponudu, tako da postojeći kapaciteti, po obimu, strukturi i kvalitetu ponude ne zadovoljavaju očekivanja savremenih turista, nisu ni dovoljni, niti adekvatni. Zato ističemo:

Broj noćnih klubova, kao što su: „SA club“, „Defense“, „Club Inn“, „Coloseum“, „The bar“, „Bock“, „City Pub“, „Retro“, nije dovoljan za Grad koji ima pretenzije da bude poželjna turistička destinacija. Tome treba dodati i nepovoljan podatak o veličini prostora koje isti imaju i programima koje prezentiraju, što sve skupa ukazuje na potrebu da se noćni zabavni život mora mjenjati i obogaćivati. U prezentiranju umjetničkih programa prisutna je pozitivna tendencija prilagođavanja iskustvima iz svijeta, pošto se mogu evidentirati nastupi umjetnika raznih smjerova, nastupi u živo bendova moderne muzike, DJ, pop/rock, domaći pop i etno, latino muzika i uopšte haus dense.

Objekti u kojima se takođe mogu odvijati neki oblici zabave su značajni resursi turističke

ponude: približno 60-70 restorana od kojih je više od polovine savremeno uređeno, 40-50 cafe slastičarni i cafea, 10-tak internet cafea i 10-15 diskoteka. Zbog te činjenice moralo bi se uticati na sadržaje u tim objektima koji imaju zabavni karakter, npr: nastupi brižno odabranih umjetnika, veliko učešće moderne muzičke strukture, plesne večeri i sl. Određene namjere vlasnika morale bi imati podršku organa vlasti, izražene i kroz konkretne odluke, npr. pojednostavljeni uslovi za otvaranje novih objekata, poreska politika, program stimulacija i povoljnih uslova kredit iranja itd.

Modne smotre t ipa „Fashion w eek“ na našem području imaju pozitivan trend. Pored toga

što su one prvenstveno u funkciji shopinga i praćenja modnih trendova, ne bi trebalo iste isključivati iz mogućeg modela zabave i „doživljaja više“ za svakog turistu. Ali, bilo bi potrebno dopunjavati postojeće sheme organizacije i uticati na povećanje nivoa umjetničkih nastupa.

3.3. Sektor sporta Ponuda sportskih aktivnosti trenutno je na području Sarajeva ograničena na organizovanje sportskih priredbi srednjeg nivoa. Istovremeno sportski kapaciteti na raspolaganju daju mogućnost znatno bogatijeg organizovanja sportskih priredbi koje bi imale regionalni, evropski i svjetski značaj.

Mogućnosti za veću ponudu sportskih aktivnosti

Za iskorišćavanje postojećih resursa za proširenje ponude/programa sportskih aktivnosti treba imati u vidu i sljedeće :

Sarajevo, kao vrlo uspješan organizator XIV Zimskih olimpijskih igara i više svjetskih i evropskih prvenstava, moralo bi preuzeti obavezu organizovanja sportskih takmičenja

26

visokih dometa sa kojima sada oskudjeva. Sve analize i iskustva drugih ukazuju na znatno povećanje turističkih posjeta i ekonomski (posredno) održive efekte;

Izgradnjom zimskog centra „Igman-Bjelašnica“ (ali i „Jahorina“) stvaraju se uslovi za razvoj

zimskog i ljetnog turizma, što će doprinjeti prevazilaženju sadašnjih ponuda po pr incipu ”Dan na snijegu-Veče u gradu”;

Vrlo skromni rezultati postignuti su u animiranju turista za boravak na planinama u ljetnom

periodu. U početku bio bi napredak, ako bi se organizovali, bar jednodnevni boravci u prirodi sa sportskim i izletničkim sadržajima;

Postojeći objekti i oni koji će uskoro bit i izgrađeni (bazeni, f itnes i velnes centri, termalna

rivijera) u ovom sektoru mogu se, i trebaju, uspješnije koristiti u turističkoj ponudi2;

Kanton Sarajevo i šira regija bogati su mnoštvom čistih vodotoka i očuvanom prirodom. U takvom ambijentu nedovoljno je zastupljen sportski ribolov, odnosno ribolov f ishing mušičarenjem tipa „ulovi i vrati u rijeku“. Dok se ovaj sektor ne razvije do željenog nivoa u tekućim turističkim programima mogu se naći višesatni i jednodnevni boravci na rijekama (škola ribarenja, ad-hoc takmičenja ribića, piknik f ish ture, photo show ture i sl.);

Relativna blizina rijeka, posebno Rakitnice i Neretve, pogodnih za kanjonig (Rakitnica) i

rafting (Neretva), ukazuju na potrebe da se u programe tur ističke ponude za boravak unose i mogući kanjoning i rafting aranžmani od jednog do dva dana;

Realizacijom Urbanističkog plana „Betanija“ stvoriće se uslovi za razvoj golfa kroz golf

centar (golf i adekvatne ugostiteljske usluge i za više dnevni boravak) koji bi mogao ponudit i usluge u ovom zahtjevnom sportu i sa image visoko pozicioniranih turističkih destinacija;

Uvrštavanje tenisa u turističku ponudu Sarajeva tek je na početku. Postojeće lokacije

(naročito: Tenis club Borg-Zetra) i najavljene izgradnje novih teniskih igrališta (Ilidža, planine i dr. lokacije) otvaraju mogućnost uvrštavanja ovog sporta u turističku ponudu (rekreativni časovi, egzibicioni susreti, nastupi turista sa našim vrhunskim sportistima itd.);

Postojeći Konjički klub Butmir-Rakovica sa svojim resursima, mogao bi postati ciljana

turistička ponuda (škola jahanja, rekreativno jahanje, photo show i sl.).

3.4. Sektor shoping-a

Pošto se shoping ne može razmatrati odvojeno od programa koji se eksponiraju kao ovdašnja turistička ponuda ovdje bi iznijeli samo neke mogućnosti koje bi proširile shoping ponude. Sa približno 60-ak trgovačkih centara, od kojih su bar 10-ak moderno opremljeni i imaju anekse mode kao posebne „shopove“, trebalo bi osmisliti načine prezentacije programa koji oni nude (ponudom poklona iz Sarajeva-modnog tekstila, rukotvorina kućne radinosti, suvenira, visoke mode itd). Ukazujemo na neke ideje:

a. Sarajevo bi trebalo da zadovolji i one turiste koje interesuje ponuda vina i domaćih pića, a da se ne organizuju posebne ture. Neki trgovački centri kao: „Mercator“, „Visa“, „Korea“, „Robot“, cafe „Buybook“ i slični imaju uslove da daju ponudu vinoteka i domaćih pića po uzoru na vinske ture (ponuda domaćih vina i žestokih pića, ponuda vina iz okruženja, termini degustacije, ponuda poklon setova pića, luksuzna pakovanja, ambijenti domaće radinosti i vinskih ponuda, itd.).

b. Dobro uređeni i sa zadovoljavajućom ponudom, shoping lokacije nisu u dovoljnoj mjeri

istaknute u turističkoj ponudi (recimo: lokacije-Štrosmajerova, Ferhadija, Baščaršija, beauty shops: parf imerije „Sam shop“, „Mamče“, „Kraft“, domaće rukotvorine i suveniri: Baščaršija sa svojom već poznatom ponudom „Bosanske rukotvorine“, „Open-gallery“ u BKC itd.). Iz

27

tih razloga moraju se iznaći novi modeli i oblici tih ponuda koji bi bili na dohvat turistima i uz odgovarajuću podršku svih nivoa vlasti (općina, Kanton Sarajevo, Federacija BiH). U tom pravcu trebalo bi svestrano razmotriti da se postojeća „Open gallery“ u BKC

sadržajno i po kvalitetu obogati (kvalitetan spoj mode, muzike, shoping rukotvorina i unikata domaćih umjetnika), a prezentuje bar dva puta sedmično. Skromni su dometi u ponudi literature koja bi bila interesantna za turističku klijentelu. Ima dosta mogućnosti u ovom sektoru, u kojem bi postojeće stanje trebalo popraviti i prilagoditi potrebama ljubitelja knjige. Neophodno je podržati i stimulisati otvaranje još jednog broja knjižara koje bi imale internacionalni karakter; potrebno je napravit i katalog važnih i zanimljivih izdanja koje turisti, posebno strani, mogu pogledati, kupiti i sa sobom ponijeti u svoju zemlju; posebnim prospektom identif ikovati sve knjižare i biblioteke koje se mogu dati u turističkoj ponudi; neka posebno vrijedna izdanja: monografije, poznata književna djela, enciklopedije i sl. trebalo bi izdati u luksuznoj štampi da bi mogla služiti kao poklon/suvenir i sl.

III. KLJUČNE AKTIVNOSTI ZA PODSTICANJE TURISTIČKE PONUDE

Ako se ima u vidu izloženo mogli bi se istaći prioriteti koji bi omogućili uspješan rast svih parametara karakterističnih za turizam, postizanje osnovnih ciljeva u tur ističkoj privredi i to po obimu, strukturi i kvalitetu ponude. Bilo bi preambiciozno u ovoj Studiji definisati osnovne pravce razvoja turizma u Kantonu Sarajevu i makroregiji, ali radi razumjevanja pokrenute ideje o formiranju turističkog proizvoda korisno bi bilo nabrojati neke sektore u kojima bi promjene pospješile ukupnu turističku ponudu.

Mnogobrojni nosioci aktivnosti i učesnici u turističkoj privredi svoju pažnju i planove trebali bi, pored uobičajenih aktivnosti, usmjerit i i ka:

a) Pripremama na realizaciji krupnih investicionih objekata od značaja za razvoj turizma Kantona Sarajevo, kao što su: revitalizacija žičare „Trebević“, izgradnja žičare „Hrasnica - Igman“, izgradnja bazena olimpijskih standarda, izgradnja višenamjenskih sportskih hala, obnova Vijećnice, završetak revitalizacije prostora Igman-Bjelašnica sa namjerom korištenja svih 12 mjeseci, ubrzana izgradnja više objekata na široj lokaciji Marindvora, obnova i modernizacija gradskog tramvaja, uređenje vidikovaca oko Sarajeva i arheoloških lokacija itd.

b) Modernizaciji i rekonstrukciji hotelskih kapaciteta i ugostiteljskih objekata, sa ciljem da

se obezbjedi veći stepen kategorizacije smještajnih objekata, pri čemu bi objekti sa 4 i 5 zvjezdica trebali učestvovati najmanje sa 40-50% od ukupnih kapaciteta. S obzirom da do sada nije u cjelosti okončan postupak standardizacije i kategorizacije turističkih kapaciteta u Kantonu, neophodno je da komisije pri nadležnim ministarstvima dovrši sve aktivnosti na standardizaciji i kategorizaciji turističkih kapaciteta u Kantonu, kako bi turisti znali koji kvalitet imaju na raspolaganju.

c) Zaštititi stare Austro – Ugarsku meteorološke stanice na vrhu Bjelašnice. Postojeći

objekat kao kulturno – historijsku baštinu zaštitit i i u njoj oformiti stalnu izložbenu postavku o historiji meteorologije i turizma na ovim područijima.

d) Sprovođenju aktivnosti na certificiranju planinske klime na širem području Bjelašnice od

strane odgovarajućih instituta (Balneološki), s ciljem dobijanja atesta kojim bi se zvanično potvrdila zdravstvena pogodnost ove jedinstvene vazdušne banje.

e) Obzirom da u Kantonu Sarajevo ne postoji pleh orkestar (koji je nekada bio vrlo aktivan) ili

vojni orkestar, trebalo bi se angažovati na njegovom ponovnom formiranju. Orkestar bi mogao barem jednom nedeljno mimohodom kroz uži dio Grada predstaviti svoj muzički

28

program i završiti ga u Muzičkom paviljonu na At mejdanu. Ove aktivnosti mogle bi se f inansirati iz Budžeta Grada ili Kantona.

f) Stvaranju uslova za duže zadržavanje turističkih autobusa na odgovarajućim parkink

prostorima, kako bi se usvojeni turistički itinerer od jednog ili pola dana na kvalitetan način mogao realizirati. Ovih prostora u užem dijelu Grada trenutno uopšte nema. U saradnji sa nadležnim institucijama, Tur ističkom zajednicom Kantona Sarajevo, putničkim agencijama i dr. trebalo bi na postojećim lokalitetima ili novim formirati parking mjesta za turističke autobuse, odakle bi turisti relativno brzo i bezbjedno mogli doći do željenih turističkih objekata.

g) Kompletnoj sanaciji Zemaljskog muzeja i stavljanje cjelokupne postavke muzeja na uvid

svim posjetiteljima (veći dio postavke među kojima je izuzetno vrijedno dijelo Hagada je nedostupna široj javnosti).

h) Formiranju postavke vojnih uniformi od prahistorije do današnjih dana u dijelu bivše

kasarne na Bistriku, koja bi dijelom i sama sa mnogobrojnim objektima i podzemnim hodnicima mogla poslužiti kao turistička atrakcija.

i) Izgradnji ili prilagođavanju postojećih prostora u objekte komplementarne turističkim

uslugama, npr. nove galerije i depadansi muzeja, prostori za modne revije, moderne knjižare, Ars Aevi, višenamjenski bioskopi i sl.

j) Izgradnji nove i poboljšanju postojeće infrastrukture, a prije svega: putne infrastrukture

radi bržeg ulaska/izlaska iz Sarajeva i dolaska turista na mikro lokaciju, dalji razvoj i modernizaciju željeznice, proširenje i produljenje aviopiste, izgradnju heliodroma, višestruki ubrzani razvoj interneta, pokrivenost cijelog područja Kantona GSM signalom i drugim modernih tehnologija i dr.

k) Osposobljavanju postojećih prirodnih resursa za prihvat većeg broja turista (sanacija i

izgradnja uzornih etno sela, pećine Bijambare, Skakavac, Čavljak, Podlipnik, Bjelašnica i drugih prirodnih resursa na području Kanton Sarajevo).

l) Izgradnji novih terena i objekata za manje preferirane sportove, koje najčešće upražnjava

bogata turistička klijentela (golf, tenis, streličarstvo, konjički sport i sl.).

m) Izgradnji novih i obogaćivanju postojećih turističkih sadržaja, npr. oplemenjivanje gradske sredine djelima umjetnika, izgradnja većeg broja vodoskoka, šadrvana i česmi, veće i bolje hortikulturno uređenje užeg jezgra Grada, ali i ostalih prostora Kantona Sarajevo, organizovana i osmišljena izrada suvenira, podržati razvoj i osmislit i prostore sa znatno većim knjižnim fondom za domaću i ino klijentelu i sl..

n) Proširenju kapaciteta i ubrzanju pristupa savremenim informacionim tehnologijama i

davanju većeg značaja elektronskim i štampanim medijima i uopšte telekomunikacijama (TV, kablovska, prošireni obim interneta i w eb site...), s ciljem boljeg korištenja raspoloživih resursa. Posebno bi bilo poželjno instalirati uređaje za pristup internetu na frekventnim mjestima (aerodrom, željeznička aula, autobuska stanica itd.).

o) Zauzimanju odgovarajućeg stava prema “Strategiji razvoja turizma u Gradu – Kantonu

Sarajevo” od strane Kantona Sarajevo. Postojeća “Strategija razvoja turizma u Gradu – Kantonu Sarajevo”, može predstavljati podlogu za izradu niza projekata i valorizaciju postojećih resursa s ciljem razvoja turističko-ugostiteljske privrede pa i drugih privrednih grana. Obzirom da Kanton Sarajevo nije usvojio “Strategiju razvoja turizma u Gradu – Kantonu Sarajevo”, preporučuje se da nadležni organi Kantona zauzmu zvanični stav o Strategiji, na osnovu kojeg bi se poduzimale aktivnosti za dalji razvoj turizma.

p) Donošenju zakonske i podzakonske regulative u oblasti turističko – ugostiteljske

djelatnosti i tur ističkih zajednica, kojima bi se precizirale nadležnosti i subordinacije u realizaciji turističkih ciljeva. Prije nego se donese novi Zakona o turizmu neophodno je usaglasiti zakonske i podzakonske akte sa standardima EU.

29

q) Ubrzati realizaciju projekta “Sarajevo ekonomska regija”. Intenziviranjem aktivnosti na

realizaciji projekta “Sarajevo ekonomska regija” u kojem turizam i njemu komplementarne privredne grane zauzmaju značajno mjesto, stvorile bi se predpostavke za otvaranje novih objekata, destinacija, povećanje broja zaposlenih itd. Neophodno je integrirati turističke resurse drugog entiteta u okolini Sarajeva sa prostorom Kantona, tako bi se stvorio jedinstven cijelovit turistički region, uvezala zimska i vanzimska sezona, čime bi se postiglo ravnomjernije i ekonomičnije korištenje svih raspoloživih kapaciteta tokom cijele godine. Preduslov za realizaciju ovih aktivnosti je usaglašavanje interesa oba entiteta u BiH.

r) Izradi studije o razvoju urbanog turizma. Izradom studije o urbanom turizmu u Kantonu

utvrdiće se postojeće stanje i mjere za unapređenje uslova poslovanja turističko-ugostiteljske djelatnosti kroz poboljšanje kvaliteta usluga u ugostiteljstvu i drugim pratećim granama u turizmu (trgovina, prevoz, zanatske usluge, pošte, banke i drugi), zaštiti urbanog područja sa svim njegovim znamenitostima od značaja za turističku i drugu privredu itd. Izradu i implementaciju ovog projekta trebali bi da vode općine, Grad, Kanton, TZ Kantona, Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa, Zavod za planiranje razvoja Kantona, NVO i drugi djelatnici u turizmu.

s) Valorizaciji i agresivnijem prezentiranju događanja, objekata i lokaliteta iz poslednjih ratnih zbivanja u kojima je Sarajevo doživjelo i preživjelo nezapamćenu opsadu u istoriji ljudske civilizacije. Ističemo neke objekte i lokalitete koji se mogu predstaviti domaćim i stranim turistima: ”Vatrene tačke oko Sarajeva” u kojem značajno mjesto zauzima kota urbicida na Trebeviću sa koje su ljidi ubijani i Grad uništavan skoro četiri godine, ” Igmanski put spasa”, ”Mjesta većih stradanja”, ”Spomen obilježje svim braniteljima”, ”Spomen obilježje poginuloj djeci Sarajeva”, ”Tunel Dobrinja – Butmir”, kao posebnu vrijednost koja je omogučila preživljavanje oko 400.000 stanovnika u opkoljenom Sarajevu. Svi ovi objekti definisani su u Programu ”Opsada i odbrana Sarajeva”.

t) Izradi karakterističnih suvenira za područje Kantona, pojedine lokalitete, objekte, stare

zanate, nošnje itd. trebalo bi predstaviti kao prepoznatljiv tur istički proizvod - suvenir Kantona Sarajevo, npr. razne maskote, lutke u narodnim nošnjama, karakteristični predmeti stare čaršije, turističke vodićke karte, gastronomski vodići, gastro proizvodi u mini pakovanjima, ljekovito bilje u prigodnom pakovanju, drveni suveniri itd. Programe bi trebalo osmisliti u saradnji sa općinama, TZ Kantona, Udruženjem stari zanati, Zavodom za zaštitu kulturno istoriskog nasljeđa, likovnim i drugim umjetnicima i ostalima. Izradu suvenira najbolje bi bilo realizirati u okviru umjetničkih radionica, djelatnosti starih zanata i u domaćoj radinosti, posebno u seoskim sredinama, gdje bi pravljenje suvenira predstavljalo zanimljiv i realan oblik dodatnog zapošljavanja za gradsko i seosko stanovništvo.

u) Osnivanju fonda za podsticanje razvoja konjogojstva, proizvodnju suvenira dobijenih na tradicionalan način iz domaće i zanatske radinosti, umjetničkih rješenja u funkciji razvoja turizma itd.

v) Razvoju omladinskog turizma u saradnji sa Univerzitetom Kantona Sarajevo,

Ministarstvom obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Ministarstvom vanjskih poslova BiH i zainteresovanim turističkim agencijama. U razvojnim dokumentima posebnu pažnju posvetiti razvoju omladinskog turizma, koji se neopravdano zapostavlja kao vrlo značajanom segmentu ukupnih turističkih aktivnosti u Kantonu Sarajevo. Izgradnjom i vraćanjem objekata u posjed Ferijalnog saveza F BiH steći će se kvalitetni uslovi za brži razvoj ovog vida turizma.

w) Izraditi studiju i podsticati razvoj eko, agro, etno i seoskog turizma. Izradom studije

razvoja eko, agro etno i seoskog turizma stvoriti će se mogućnosti za razvoj slabo razvijenih područja i održavanje zaštičenih područja. Izgradnjom eko turističkog sela kao modela dijela buduće turističke ponude, sarajevska regija bi stvorila prepoznatljiv turistički proizvod. Realizacijom i izgradnjom turističkog sela ili eko centra koji su predviđeni u programu "Fondacije za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice" stvorili

30

bi se uslovi za razvoj agro-turizma, koji uz planinski turizam ima velike šanse da privuće turiste na okolne planine i zadrži tamošnje stanovništvo na svojim imanjima.

x) Postavit i turističke putokaze. Istraživačkim aktivnostima odrediti lokacije na kojima će se

postaviti turistički putokazi, kako turisti ne bi imali problema sa pronalaženjem željenih destinacija. Kvalitetno postavljeni putokazi značajno bi smanjili nepotrebne gužve u Gradu.

y) Osnivanju službe za razgledanje Grada - Kantona.

z) Razvoju tranzitnog turizma neophodno je posvetiti odgovarajuću pažnju, jer Kanton

Sarajevo zahvaljujući svom geoprometnom položaju ima izvanredne mogućnosti za razvoj i pružanje usluga u tranzitnom tur izmu tokom cijele godine.

aa) Podržati realizaciju prijedloga i ideja navedenih u studiji «Razvoj poduzetništva na selu».

Potrebno je da nadležne državne institucije, f inansijske organizacije, regionalne institucije i udruženja (SERDA, komore, naučni institut i, zadruge, turističke organizacije, udruženja privrednika i drugi) podrže aktivnosti za ulaganja u turizam i bavljenje turizmom kao porodičnim biznisom kroz realizaciju raznih ideja, prijedloga i projekata.

bb) Uređenju i održavanju staza – trotoara (npr. od poznate crkve Sv. Ćirila i Metodija pa do

vile Koste Hermana pješke je praktično nemoguće doći), odmorišta za turiste, turističke sigmnalizacije itd. u užem dijelu Grada, kako bi turisti brzo, najjednostavnije, bezbjedno i nesmetano došli do željene destinacije.

cc) Unaprijediti javnu čistoću i instalirati ili izgraditi javne objekte za opću i ličnu upotrebu

(sanitarni čvorovi). Iznaći mogućnost da općine, Grad ili Kanton u saradnji sa odgovarajućim organizacijama unaprijede segment javne čistoće (instaliranje kontejnera, kanti za otpatke) kao obaveznu pretpostavku za razvoj svake turističke destinacije i zaštitu okoline, odnosno prirodne cjeline. Potenciranjem urednosti kao neodvojivim aspektom stvaranja turističkog imidža i pozitivne slike o našim destinacijama, smještajnim kapacitetima, okolišu, koritima rijeka, itd. stvoriće se pozitivna slika o turističkim destinacijiama u Kantona Sarajevo. Izgradnjom nedostajuće neophodne javne infrastrukture, kao što su: kabine za odlaganje opreme i presvlačenje na planinama (najčešće za skijaška odjela i drugu opremu), sanitarni čvorovi - javni toaleti, prodavnice opće namjene (prodavnice mliječnih proizvoda, hljeba, povrća,..) itd, trebali bi da zadovolje potrebe turista i lokalnog stanovništva.

Realizacijom ovih i drugih razvojnih planova može se očekivati da se turistički

promet u Kantonu Sarajevo (broj noćenja, promet, kvalitet pruženih usluga) poveća za približno 70-100%. Sve procjene govore da bi se u narednih 5 godina broj noćenja/zadržavanja na području Kantona Sarajevo mogao povećati na 3,5 - 4 dana. U realizaciji ovako ambicioznih planova, uz sve druge elemente, neophodno je postići veći stepen organizovanosti i sinhronizovane saradnje svih učesnika turističke privrede.

31

IV. OSNOVNI PRAVCI RAZVOJA TURISTIČKE PRIVREDE NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

Ukupna turistička ponuda na području Kantona Sarajevo zahtijeva ozbiljan i sveobuhvatan pristup, čiji bi konačni rezultat bio ponuda kvalitetnog turističkog proizvoda . Svi učesnici svojim angažovanjem mogu dati dopr inos ukupnom razvoju turističke privrede i znatno boljoj kvaliteti turističke ponude (izvršni i zakonodavni organi, općine, komorski sistem, udruženja iz oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma, pravni subjekti iz ovog sektora i dr.) tako što će u svojim planovima i programima rada utvrditi svoj dio obaveza, zavisno od nadležnosti koje imaju. Neophodno je imati u vidu da razvoj turističke privrede zahtijeva kvalitetno bolju turističku ponudu i utvrđivanje odgovarajućih dugoročnih i kratkoročnih pravaca aktivnosti.

1. Dugoročni pravci razvoja turističke privrede

U definisanju pravaca na kojima treba da se zasniva budući razvoj turističke privrede

neophodno je poći od analize šta je u dugoročnim planovima razvoja Kantona Sarajevo, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine već planirano i u kojim vremenskim rokovima će se ti planovi realizirati kako bi se moglo uticati na utvrđivanje (novih) prioriteta razvoja. Iznošenje nekih konkretnih aktivnosti više su u funkciji prezentiranja pr imjera u kojem bi pravcu ukupni napori trebali biti usmjereni, a ne kao iznošenje svih razvojnih potreba. Ovdje se ističu sektori koji, direktno ili indirektno, mogu značajnije uticati na obim, strukturu i kvalitet turističke ponude.

1.1. Realizacija krupnih investicionih objakata na području Kantona Sarajevo i širem području

Svi učesnici, u okviru svojih ovlašćenja i obaveza, u planovima razvoja bi posebnu pažnju

trebali usmjeriti na sljedeće:

izgradnju žičare „Trebević“ i osposobljavanje izletišta kao primarne turističke lokacije,

izgradnju žičare „Hrasnica-Bjelašnica“ sa mogućim ubrzanjem izgradnje potrebne infrastrukture i pratećih objekata kojim će se proširiti i kompletirati turistička ponuda za izvan zimske (van sezonske) programe,

činiti napore da se efikasnije pr istupi projektovanju i izgradnji stambeno-poslovnih i

hotelskih objekata, trgovačkih centara i centara zabave na široj lokaciji Marindvora i Skenderije,

podržati izgradnju objekata za sport i kulturu (velnes i f itnes sadržaji, bazeni olimpijskih

standarda, višenamjenske dvorane, objekti kulture i sl.) kako bi se turistička ponuda obogatila ovim sadržajima,

deminirati cjelokupan prostor Kantona Sarajevo s ciljem bezbjednosti turista i ukupnog

stanovništva.

konkretnim mjerama i kroz aktivno učešće direktno podržati projekte izgradnje i modernizacije saobraćajnica u BiH, a posebno na području Kantona Sarajevo, među kojima naglašavamo: dio na „Koridoru 5C“, longitudinalne saobraćajnice u Sarajevu „Sjever - Jug“, zaobilaznicu kroz Sarajevo na potezu Semizovac-Tarčin, kao i one saobraćajnice koji direktno vode do mikro turističkih lokacija,

direktno podržati i ubrzati modernizaciju željeznice, njenih kapaciteta i infrastrukture, kako

bi se mogla integrisati u ponudu putničkog i teretnog prevoza EU,

32

podržati i sistematskim mjerama stimulisati rekonstrukciju i modernizaciju postojećih hotelskih kapaciteta i ugostiteljskih objekata kao i izgradnju novih objekata, sve sa ciljem da se smještajni kapaciteti povećaju i postigne kvalitet ponude nivoa objekata sa 4 i 5 zvjezdica,

ef ikasnosnije radit i na modernizaciji gradskog saobraćaja, posebno tramvajskog prevoza i

drugih vrsta saobraćaja (f ijakeri, turistički voz, ...) koji pokrivaju lokacije od interesa za turiste (jedan od prioritetnih zadataka),

posebnim stimulativnim mjerama (f inansijskim) podržati rekonstrukcije postojećih i

izgradnju novih objekata iz oblasti kulture (Ars Aevi, novi muzejski kapaciteti, koncertna dvorana, multimedijalni bioskopski kapaciteti) i

Kanton Sarajevo treba sasvim konkretno da izrazi svoj interes i angažuje se na afirmaciji

destinacija koje se nalaze u njegovoj bližoj i daljoj okolini (piramide Visoko, banje i drugi objekti u Fojnici i Olovu, Kraljevski grad Bobovac i Kraljeva Sutjeska, ”Titov lokalitet” u Konjicu, Mostar, veza sa lokacijama Jahorina i Vlašić, raftinzi na obližnjim rijekama i dr.) sa ciljem da se da što šira i bogatija turistička ponuda i izbjegnu moguće negativne konkurentske posljedice.

1.2. Realizacija strateških opredjelenja razvoja turizma

Obzirom da su turizam i komplementarne usluge uvršteni u strateške pravce razvoja Kantona Sarajevo, neophodno je da nadležni organi vlasti i svi drugi učesnici koji mogu dati značajan doprinos u pozicioniranju ove grane na regionalnom i evropskom tržištu snažnije podstiču razvoj ovog sektora privređivanja što bi doprinjelo povećanju broja novouposlenih, zadovoljavajući nivo profita i sl. Ističu se neki dugoročni pravci koji bi mogli dopr injeti razvoju ovog sektora:

Neophodno je u ovoj oblasti utvrditi dugoročne ciljeve donošenjem nove strategije razvoja turizma, kontinuirano pratiti i analizirati realizaciju strateških opredjelenja u razvoju turizma Kantona Sarajevo i na osnovu toga vršiti eventualne korekcije i dopune razvoja kako bi se postigli optimalni rezultati u razvoju turizma u skladu sa realnim mogućnostima.

Da bi se obezbjedili što povoljniji uslovi razvoja turizma, kao strateške oblasti za razvoj

Kantona, potrebno je proučiti oblike finansijske i druge podrške za intenzivniji i planski razvoj. Ističu se neke:

─ poreske olakšice za ulaganja u turističke objekte, turističke usluge, programe

agencija itd.;

─ stimulacije za zapošljavanje nove radne snage;

─ formiranje namjenskih kreditnih linija sa povoljnim rokovima i nižim kamatama;

─ formiranje namjenskog razvojnog fonda za podršku turističkoj privredi;

─ stvoriti uslove i obaveze da organi uprave brže i kvalitetnije obrađuju podnijete zahtjeve;

─ raditi na tome da se donešeni prostorni planovi inoviraju na zahtjeve nosioca razvoja iz oblasti turizma itd.

Da bi se pospješile aktivnosti subjekata iz turističkog sektora da se kvalitetno promjeni

struktura i obim turističke ponude, sa ciljem da se poveća broj grupnih posjeta u odnosu na individualne aranžmane, nužno je temeljitije proučiti mogućnosti stimulisanja onih tour operatora i agencija koje na godišnjem nivou ostvare odgovarajući obim receptivnih posjeta. Neka prethodna istraživanja ukazuju da bi izdvojena sredstva za ovaj oblik podrške bila vraćena kroz veći broj posjeta Sarajevu i povećan broj dana boravka, a interes turističkih agencija za organizovanje ovakvih aranžmana u kontinuitetu pretvorio bi se u stalnu praksu. Na pr imjer: za organizovane grupne posjete turista području Kantona Sarajevo, sa boravkom preko 2 ili 3 dana, nadležni organi bi mogla stimulisati tur operatore za dovođenje određenog

33

broja turista. Sličan sistem finansijske podrške postoji u praksi za neke druge privredne oblasti, i treba je prilagoditi za oblast turizma. U susjednoj Hrvatskoj država je ukinula stimulacije agencijama za dovođenje gostiju, ali je osigurala f inansijsku pomoć pri izradi štampanih i digitalnih prospekata, w eb portala, učestvovanje na sajmovima u zemlji i inostranstvu itd.

2. Kratkoročni pravci razvoja turističke privrede

Za utvrđivanje kratkoročnih pravaca razvoja turizma, koje se mogu relativno brzo realizovati

i za čije provođenje nisu potrebna sredstva kakva se predviđaju za ulaganja dugoročnog karaktera, bilo bi potrebno da neposredni nosioci tur ističkih aktivnosti, utvrde oblike turističke ponude prema interesu samih tur ista i izvrše ekspertne procjene šeme razvoja turizma Kantona Sarajevo. Iskustva iz drugih turističkih centara i naši domaći resursi potenciraju razvoj sljedećih oblika turizma:

a. Kulturno - historijski b. Kongresni c. Tranzitni d. Ruralni e. Vjerski f. Zdravstveni (banjski) g. Sportski h. Kombinirani turistički aranžmani

2.1. Pravci koje treba trajno preduzimati sa ciljem razvoja turizma

Iako su date ocjene o zadovoljavajućem stepenu ukupne postratne revitalizacije područja Kantona Sarajevo i Federacije BiH u domeni turističke privrede, ne bi bilo dobro podpasti pod uticaje samozadovoljstva postignutim i mišljenjima da su postignuti visoki dometi razvoja u turizmu. Stvaranje takve atmosfere može usporiti razvojne planove, a turizam u cjelini dovesti u položaj da bude „drugostepena“ grana u Kantonu Sarajevo. Kroz sve mjere i radnje mora se razvijati atmosfera dobre turističke destinacije na koju se zadovoljni turisti ponovo vraćaju. Pozitivna iskustva do sada treba isticati i afirmisati sa ciljem da se nastave i obogate. Cjelokupna praksa posljednjih godina ukazuje da Sarajevo nedovoljno koristi image uspješnog olimpijskog grada, naročito van zimske sezone, čija bi promjena objektivno izazvala dodatni interes turista za ukupnu destinaciju. Da bi bržim tempom osvajali viši nivo kvaliteta usluga u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i drugim komplementarnim uslugama u turizmu biće neophodno razviti sistem kvaliteta pod zaštitnim znakom „Objekt sa preporukom“. Takvo certif iciranje kvaliteta pospješuje stalnu brigu da se održe zahtjevni kriteriji, a turisti ga prihvataju kao poželjnu preporuku. Ovakva iskustva već postoje u nekim svjetski poznatim turističkim destinacijama. Njihovi primjer i ukazuju na pozit ivne trendove prihvaćene i od davaoca usluga i od samih turista (Kopenhagen, neke pokrajine u Njemačkoj, Manhattan u Njujorku itd.).

Ankete organizovane među turistima koji su posjetili Sarajevo ukazuju na mišljenja da se noćni život u gradu završava dosta rano i da se nastavlja u ograničenom broju noćnih lokala. To zahtijeva dublju analizu mogućnosti da se ta praksa promjeni (poželjno do 23 sati) pri čemu treba imati u vidu tradiciju i lokalne običaje.

Ljudski (kadrovski) resursi su važan faktor u ostvarivanju ciljeva u sektoru turizma što nameće potrebu dublje analize sadašnjeg stanja zaposlenih i kvalitetno drugačijih potreba u narednom periodu. Neophodan je relativno mlađi kadar, informatički obrazovan, sa znanjem 1-2 strana jezika. Pod lupu bi trebalo staviti i sadašnji obrazovni sistem iz kojeg bi, vjerovatno, proizašle određene smjernice.

34

Poznata su vrlo pozit ivna iskustva sa ponudom hrane koju karakterišu orjentalni, bosanski i

mediteranski uticaji. Na tim gastronomskim iskustvima treba dalje razvijati tur ističku ponudu KS. Na bazi čuvenih ćevapa, domaćih pita i nekih orjentalnih jela mogla bi se bez velikih

priprema razviti dodatna ponuda uslovno nazvana „Ćevapi fest“ poput ”Gastro festivala” u više zemalja Evrope, Minhenskog „Oktober festa“ itd. To bi sigurno doprinjelo, uz kulturno-historijske prezentacije, daljoj afirmaciji Baščaršije i Kantona Sarajeva kao poželjne gastronomske destinacije. Mada je i do sada bilo nekih početnih ideja ona nisu realizovana, izuzev ovogodišnje manifestacije ”Dan ćevapa” u samostalnoj organizaciji MI ”Brajlović”. Bilo bi dobro i korisno ovu ideju još jednom temeljito proučiti i eventualno institucionalno realizirati, uz f inansijsku podršku zainteresiranim za organiziranje ovih manifestacija

Također, nameće se potreba zaštite domaćih gastronomskih specijaliteta, prije svega ćevapčića, jer postoje mišljenja stručnjaka da za to ima osnova i razloga, da se putem patenta zaštite domaći ćevapčići i burek kao jedinstveni proizvodi našeg podneblja.

3. Pravci za sveobuhvatnu prezentaciju turističkih mogućnosti Kantona Sarajevo Dobro osmišljena prezentacija i marketinško predstavljanje turističkih mogućnosti i konkretnih ponuda mogu bitno uticati na obim realizovane ponude. Kvalitetno pripremljene i kontinuirano organizovane prezentacije, mogu uspješno uticati na povećani broj turista i ukupni promet. Imajući to u vidu ističemo neke mjere koje bi trebalo preduzeti, naročito Turistička zajednica KS, radi razvijanja ovog sektora:

Dosta razvijen sistem informacija (turistički prospekti i katalozi, značajno prisustvo turizma u svim ovdašnjim medijima, postojanje aktivnih nastupa u novim komunikacionim tehnologijama- internet i w eb portali i sl.) nije dovoljan za intenzivnu propagandu i ukupnu prezentaciju turizma Kantona Sarajevo. Sve ove mogućnosti moraju se dalje obogaćivati i obimom i kvalitetom da bi se sustigla postojeća evropska i svjetska praksa.

Postojeći propagandni materijali u sektoru turizma daju dovoljno informacija o turističkom

proizvodu Sarajeva, u nekim slučajevima čak i boljim riješenjima nego što ih ima naše okruženje, ali u narednoj fazi izdavanja propagandnih materijala treba pažnju usmjeriti na „vanpansionsku“ ponudu (kultura, moda, sport i zabava).

Iskustva u predstavljanju tur ističke ponude uvođenjem i korišćenjem novih tehnologija (w eb

portali, internet, CD prezentacije) još je skromnih razmjera. U tom pravcu trebalo bi obezbjedit i da svi učesnici u realizaciji ponude turističkog proizvoda otvore svoje w eb sajtove i iste stalno aktueliziraju, da CD izdanja budu bogatija i po strukturi sadržajnija, u kojima bi se mnogo sadržajnije dala postojeća i buduća turistička ponuda.

Kod razmatranja potrebnih mjera radi većeg prisustva na internetu dobro bi bilo pokrenuti

saradnju sa onim w eb portalima sa kojim postoje razni oblici saradnje (gradovi i pokrajine s kojima je uspostavljena čvršća saradnja, kontakti naših f irmi sa ino kompanijama i internet prezentacija naših mogućnosti, saradnja našeg turističkog sektora sa partnerima u inostranstvu) što bi mogao biti uspješan model turističke prezentacije u svijetu. Vrlo je izvjesno da bi, bratski gradovi i pokrajine, preuzeli na svoje web sajtove naše sadržaje i to bez posebnih naknada.

Dosadašnja iskustva govore da je malo učinjeno na propagiranju turističkih mogućnosti

naših prostora (KS, FBiH, BiH) u inostranstvu. Iz toga proizilazi, između ostalog, potreba da se osmisli učinkovit sistem pružanja informacija predstavnicima štampanih i elektronskih ino medija (novinari) sa češćim pozivanjem ciljnih grupa novinara da posjete naše destinacije i uvođenjem stimulacija za objavljivanje napisa o našim mogućnostima (najbolji prilog na svakom mediju, besplatan boravak 7 i više dana, besplatno ustupanje naših materijala u pripremi i sl.). Sa malo napora moglo bi se obezbjediti da f inansiranje ovih posjeta podrže svi učesnici turističke privrede, jer im je to direktan interes.

35

Da bi turistima, posebno onim koji namaju dovoljno informacija o Sarajevu, dali što više korisnih informacija i usmjerili njihovu pažnju u željenom pravcu (što je osnovna namjera formiranja turističkog proizvoda, zavisno od iskazanih interesovanja i dužine boravka na ovoj turističkoj destinaciji) morali bi se više koristit i neki mediji koje do danas nismo dovoljno iskoristili, među njima naglašavamo:

a. Izdati CD (jedan ili više njih u kompletu) na kojima bi se prezentovali naši resursi i

dali svi potrebni podaci od interesa za turiste. Ako se takav CD dobro osmisli (sadašnje izdanje CD Turističke zajednice Kantona Sarajevo po svom sadržaju i osnovnoj namjeri, a distribuira se besplatno, može poslužiti samo kao „moment ideja“), on može poslužiti kao izvrstan vodič kroz turističku destinaciju i kao savjetnik šta bi turista trebao pogledati u vremenu koje ima na raspolaganju (za određen broj sati, ili za (taj) konkretan dan ili za čitavu posjetu od 2-3 dana itd.);

b. Posljednju godinu-dvije dana osjetan je napredak u prezentiranju turizma u cjelini i

resursa koje tek treba iskoristiti, a TV Sarajevo je kroz svoju stalnu emisiju „Sarajevo je ozbiljan grad“ prikupila dragocjen materijal o Sarajevu. Na osnovu tih mater ijala mogu se pripremiti prezentacije namjenjene direktno turistima koji posjećuju Sarajevo, putem:

─ emitovanja kablovskih operatera (svaki dan u isto vrijeme) i hotelskih internih

sistema;

─ TV SA u svojoj programskoj shemi (npr. u jutarnjem programu) može svakodnevno emitovati program za turiste od 10-15 minuta, dok bi se i sa drugim TV stanicama mogao osmislit i aranžman emitovanja.

─ S obzirom da „BH Telecom“ Sarajevo vrlo uspješno prati razvoj naprednih tehnologija u

„Net“ i „Mobil“ sistemima vrijeme je da Sarajevo, kao turistička destinacija u razvoju, inicira i osmisli softver identif ikacije koji se već skromno koristi za neke druge potrebe i kod nas i u svijetu, npr: na određenoj poziciji obilaska grada tur ista pritisne dugme svog aparata i dobije poziciju gdje se nalazi, a na karti obilježene objekte koji su mu u blizini.

─ U okviru opšte edukacije građana i daljeg razvoja oblika turističke propagande trebalo bi

razmotriti oblike dostavljanja turističkih informacija u sve naše porodice. U tom pravcu smatramo da bi ideja da se u dnevnom listu „Avaz“ (ili/i u nekim drugim) u okviru priprema za turističku sezonu (ljetnu i zimsku) štampa jedan integralni vodić. Sa informacijama iz takvog vodića animirali bi veliki broj građana da i oni budu svojevrsni turistički vodići turistima sa kojim se susreću, a dio prostora mogao bi bit i odvojen za funkciju edukacije (komunalna higijena, dobar domaćin, bolje poznavanje grada i sl.).

─ Među mnogobrojnim mjerama propagande turističke destinacije trebalo bi uključiti i potrebu

da se putem jambo panoa na ulazima u BiH pozovu tiristi (i oni koji nemaju namjeru svraćati u Sarajevo) da ga posjete i uz kraće zadržavanje („Posjetite Sarajevo“-susret kultura istoka i zapada, multikulture svijeta, brz ulazak, lako parkiranje vozila, nezaboravna gastronomija, servisni telefoni i sl.), izvjesno vrijeme provedu u KS.

4. Ideje i inicijative za poboljšanje i proširenje ukupne turističke ponude

Kod formiranja turističkog proizvoda šireg područja Sarajeva značajan uticaj imaće nastojanja da se postignu kvalitet i uslova i pružanja usluga primjereni turističkoj praksi u okruženju i EU. Iz tih razloga pokrećemo neke ideje i inicijat ive čija bi realizacija imala uticaj na image Sarajeva u namjeri da postane destinacija koja se ističe u turističkim ponudama:

36

4.1. Grad Sarajevo - festivalski grad Grad Sarajevo je, definitivno, festivalski grad posebno u oblasti pozorišne umjetnosti,

muzike, f ilma, tradicije, art kulture itd. koji u turističkom smislu nedovoljno koristi dostignute visoke umjetničke domete iz pomenutih oblasti. U tom pravcu, između ostalog, potrebno je:

─ postignute visoke domete u oblasti f ilma (proizvodnja BH filma i njegova dostignuća

predstavljaju „Brend“) trebalo bi uvrstiti u turističku ponudu. Sa novoizgrađenim mult ipleks kinom „Dubrovnik“, kinom „Meeting Pont“, „Kinotekom“ i drugim primjerenim dvoranama stvoreni su uslovi da se široj turističkoj klijenteli (bar 2-3 puta sedmično) ponude f ilmska ostvarenja koja su osvojila regionalna, evropska i svjetska priznanja;

─ redovno izdavati godišnje programe festivala i drugih manifestacija iz oblasti kulture i

umjetnosti sa ciljem da se utiče na potencijalne turiste da u terminima tih priredbi posjete Sarajevo.

4.2. Knjige Knjige, bilo domaće ili inostrane, nedovoljno su prisutne u turističkoj ponudi. Iz tih razloga

potrebno je: ─ u posebnom katalogu izvršiti generalni popis izdanja za koje se zna da će naići na interes

turista (monografije, enciklopedije, romani, poezija, historijska bibliografija) sa isticanjem knjižara u kojima se mogu nabaviti;

─ sadašnju skromnu praksu neophodno je sadržajno i u obimu prilagoditi potrebama turista

kada su u pitanju posjete knjižarama i klubovima knjige, koji već imaju uslove za ovakve poslovne poteze, kao i stvaranje uslova za susrete u njima, koji bi ostali u sjećanju turista i bili preporuka budućim posjetiteljima Sarajeva.

4.3. Kulturno-umjetnički sadržaji Kao poželjna destinacija Sarajevo mora imati bogatije kulturno-umjetničke sadržaje, od

kojih posebno ističemo: ─ potrebno je više muzičkih programa u večernjim satima provjerenog kvaliteta (tipa

„Koloseum“ i night clubovima) u kojima bi se turisti zabavili „za nezaborav“;

─ Sarajevo još nema image destinacije koja bi godila turistima. Zato je neophodno pokrenuti programe angažovanja uličnih zabavljača i koncerata (domaćih i ino angažmana) koji bi se utvrđivali formalnim tenderima za svaku godinu;

─ ansambli gradskih i gostujućih KUD-ova trebali bi češće da se nađu na binama i gradskim

pločnicima. (Sredstva za ove i slične nastupe već su dobrim dijelom obezbjeđena kroz njihovo godišnje finansiranje. Sa minimalnim dodatnim sredstvima ovi ansambli mogu izvesti programe bar svaki drugi-treći dan na lokacijama, npr. ispred Katedrale, Vječne vatre, Baščaršije, At mejdana, Merkatora i sl.). Po istom modelu mogli bi se organizovati ansambli visokog muzičkog dometa (f ilharmonije, sarajevski kvarteti, orkestri sa radija i TV, nastupi pojedinih muzičara) u matrici „vikend promenada“;

Neki od poznatih restorana mogli bi u svojoj ponudi uvesti posebne večernje programe, kao večeri Bosne (i Hercegovine), u kojima bi se mogli prezentirati naša kultura, umjetnost i gastronomija (muzika uz saz i harmoniku, prikaz narodnog stvaralaštva, nastup pjesnika i drugih stvaralaca, glavno jelo-bosanski specijalitet i i sl.);

Sredstva za f inansiranje ovih ideja mogu se obezbijediti u budžetima Ministarsva za obrazovanje i nauku KS, Ministarstva kulture i sporta KS, Turističke zajednice KS, Grada, općina.

37

4.4. Seoski turizam Postoji potpuna saglasnost svih učesnika turističke privrede da za organizovanje seoskog

turizma (boravak u ruralnim područjima) imamo značajne resurse i mogućnosti za njegov ubrzani razvoj, ali praktična realizacija je na samom početku. Zato bi: trebalo organizovanim pristupima svih zainteresovanih učesnika utvrditi programe razvoja koji bi ukazali na sve uslove koje treba obezbjediti da bi neka lokacija postala uslovno povoljna turistička mikro destinacija (komunalna infrastruktura, saobraćajnice, smještajni kapaciteti, kapaciteti kolektivnog boravka, gastro ponuda, nivo domaće radinosti, obim i vrste ruralnog privređivanja) na kojoj bi se moglo boraviti više od jednog dana. S obzirom da se radi o potencijalnim investitorima bez dobrih f inansijskih mogućnosti na ovim projektima je potrebno udruživanje mnogih institucija čija je uloga vezana za ruralni razvoj, uz istovremeno otvaranje vrlo povoljnih kreditnih linija za direktno zainteresirane osobe za ovu djelatnost.

4.5. Kvalitetna ponuda suvenira

Područje Kantona Sarajevo nema dovoljno bogatu i kvalitetnu ponudu suvenira i poslovnih poklona. Bilo bi potrebno da Grad Sarajevo, KS, TZ KS i turističke organizacije, u zajedničkom nastupu, u posebnom projektu sa umjetnicima koji u ovom sektoru imaju značajne reference, osmisle pravce angažovanja i stimulisanja da bi se dobila mnogo veća i kvalitetnija ponuda dostupna i prosječnom i zahtjevnom tur isti.

4.6. Širenje turističke ponude U nastojanjima da se vanpansionske usluge i ponude turistima povećaju, neophodno je

ozbiljnije analizirati postojeće stanje i procjenit i mogućnosti veće ponude - rasta. U prilogu tome ističemo jedan pr ijedlog:

─ dosadašnja praksa organizovanja modnih performansa putem „Fashion Weeka“ i

shopinga domaćih rukotvorina kroz „Shopping w ith purpose“ na području Grada daje određene pozit ivne rezultate. To iskustvo treba dalje razvijati i osmišljavati. U tom pravcu predlažemo da se razmotri uspostavljanje „Shoping centra“ u kojem bi se (bar dva puta sedmično) ponudili suveniri, domaće rukotvorine, proizvodi umjetničkih radionica, umjetničke slike, uz istovremeno odvijanje modnih revija i drugih ponuda domaće produkcije. Uz odgovarajuće reklamiranje, može se očekivati da bi tako organizovani shoping odgovarao turistima i da bi obogatio turistički proizvod.

4.7. Oplemenjivanje gradskih prostora Poželjno bi bilo da se pristupi oplemenjivanju gradskih prostora umjetničkim djelima

domaćih i stranih umjetnika za duži vremenski period. Ako bi se podržalo donošenje posebnog Programa, pripremljenog od gradskih urbanista, umjetnika i drugih, Sarajevo bi moglo da dobije veći broj fontana, šadrvana, česama, skulptura, modernih murala, mozaika i drugih umjetničkih djela. Pri tome treba polaziti od realne činjenice da Grad i KS ne bi bili opterećeni otkupom umjetničkih dijela i njihovom montažom jer bi se to moglo obezbjediti donatorskim poklonima fizičkih i pravnih lica iz BiH i inostranstva i poklonima drugih gradova, država i međunarodnih agencija.

4.8. Taksi sistem

Sarajevo kao destinacija koja želi ostati u vrhu poželjnih destinacija, mora urediti svoj taksi sistem. Kroz poseban dugoročan razvoj taksi službe trebalo bi otkloniti neke od postojećih slabosti (unif ikacija voznog parka i zaštitnih boja, obaveza vozača da na određenim lokacijama poznaju najmanje jedan strani jezik, uvođenje internet i mobilne tehnologije u vozila) da bi bili prilagodljiv servis za turiste.

38

4.9. Usluge JKP. ”GRAS”

Trebalo bi da JKP „Gras“ projektira razvoj za duži period, prilagođen i potrebama turista koji

koriste „Grasove“ usluge. Posebno se ističe :

─ neophodno je da se do kompletne rekonstrukcije tramvaja i trolejbusa, uredno održava unutarnja rasvjeta vozila, spoljna svjetlosna signalizacija i dodatno što prije uvede novi sistem elektronskih karata (takvi aparati u svakom trenutku bi signalizirali lokaciju gdje se vozilo nalazi). Dnevna čistoća vozila nije na zadovoljavajućem nivou poželjne turističke destinacije;

─ u saobraćajnu šemu uvesti vozila koja bi bila korištena za panoramsko razgledanje grada

kao šireg područja (komercijalni bus, namjenski tramvaji, popularni bus londonac, mini bus za potrebe obilazaka vidikovaca itd.).

4.10. Edukacija građana

U postizanju ciljeva poželjne turističke destinacije mjesto i uloga građana kao dobrih domaćina je neupitna, i bez definiranja obaveza svih građana potreban ambijent neće biti kompletan. Predlažemo:

─ Trebalo bi pokrenuti poseban Program edukacija građana putem sistema obrazovanja, edukativnih emisija/napisa u elektronskim i štampanim medijima i druge pojačane ciljane kampanje;

─ U gradu je raširena praksa oštećivanja fasada primitivnim aplikacijama murala i

ispisivanjima u sredstvima javnog prevoza, koji u cjelini ostavljaju loš utisak na posjetitelje grada. Nadležni organi (općine, Grad, KS) bi u široj kampanji trebali donijeti dopunu propisa koji bi uticali na smanjenje obima ove pojave (povećane kazne, definisanje šteta koji se ovim čine na objektima, uvođenje posebne kontrole/inspekcije koja bi pratila ove pojave i uspješno otkrivala počinioce).

4.11. Prvi kontak sa gradom

Za svakog turistu bitno je kako će biti dočekan pri prvom kontaktu sa gradom i u

kojim uslovima. Ukazujemo samo na tri momenta koji taj utisak mogu poboljšati:

a) Glavni Turistički informativni centar u Sarajevu (u ulici Zelenih beretki) nije po mnogo čemu primjeren tim potrebama. Njegovo stanje i položajna lokacija zahtijevaju kompletno uređenje i moderniziranje, a po mogućnosti i iznalaženje adekvatnije lokacije;

b) Kanton Sarajevo očekuje brži razvoj turizma, kako po obima tako i kvalitetu, zato bi morao

imati više informativnih centara (recimo: Ilidža, Novo Sarajevo, ulica Titova, Baščaršija, Ilijaš i sl.) koji bi bili svakodnevno na usluzi tur istima;

c) Za uspješan prihvat turista u samom gradu, njihovo dodatno informisanje i usmjeravanje

prema „turist rutama“ bilo bi potrebno uvesti turističke patrole čiji bi se troškovi višestruko isplatili (Iskustva Kopenhagena sa turističkim patrolama su vrlo pozitivna i prenijeta u neke gradove drugih skandinavskih zemalja).

4.12. Uređenje Grada - Kantona

S namjerom da Kanton Sarajevo trajno postane poželjna turistička destinacija neophodno je:

posvetiti posebnu pažnju održavanju čistoće i urednosti;

39

spriječiti nekontrolisanu uličnu prodaju, ustaljeno prosjačenje i druge slične pojave koje obezvrijeđuju vidljive pozit ivne rezultate i uložene napore.

Za prevazilaženje postojećeg stanja iniciramo pokretanje sinhronizovane akcije na uređenju

Kantona svakog proljeća u kojoj bi učestvovali građani, komunalna preduzeća i drugi pravni subjekti, kao i organi vlasti svih nivoa (mjesne zajednice, općina, Grada, Kantona Sarajevo). Raspoloženje da se organizuje uređenje Kantona neposredno pred turistički sezonu postoji i naišlo bi na sveopštu podršku. Ukoliko inicijativa naiđe na podršku, moguće je napraviti Program potrebnih poslova sa rokovima i obavezama učesnika.

5. Hitne mjere za unapređenje turističke ponude KS

Kanton Sarajevo ima niz potencijala koji mogu doprinjeti unapređenju turističke ponude, kako bi njegov turistički proizvod postao privlačan za turiste. Daju se neki ključni prijedlozi koji mogu relativno brzo doprinjeti povećanju broja turista i stvaranju novog, modernog imidža KS za ugodan boravak turističke populacije. Aerodrom – dopuna sadržaja

Turistički informativni punkt Kanton Sarajevo ima jedan od najljepših aerodroma u regionu, čak atraktivniji od

aerodroma u Zagrebu i Beogradu. Njegov značaj kao prve informativne tačke za brojne posjetioce je vrlo bitan. Stoga je neophodno u turističkom informativnom punktu održavati prvobitnu ideju o pružanju turističkih informacija (informacije o hotelima, restoranima, kulturno – historijskim vrijednostima koja treba posjetit i, grdskom prevozu itd.), a ne da se degradira u ”centar za pružanje informacija o letovima”. Ne nudeći turističke informacije, gosti stiču dojam da se u ovom lijepom Kantonu - Gradu možda i nema šta da se vidi. Najmanje što treba uradit i jeste obezbijedit i dobro organizovanu kabinu sa turističkim informacijama do kojih se dolazi preko kompjutera koji se aktivira dodirom, i gdje bi se mogla dobit i lista hotela, putničkih agencija, interesantnih destinacija i sl. u Kantonu i širem regionu.

Gradski prevoz Sarajevo je jedini glavni grad u Evropi koji nema obezbijeđen gradski prevoz od aerodroma do

centra grada. Ovu uslugu neophodno je obezbjediti bez obzira na rentabilnost linije od aerodroma do centra i obratno. Predlaže se logična linija: Aerodrom – H ”Radon Plaza” - Zemaljski muzej - Baščaršija (iza Vijećnice); a povratna linija Vijećnica - pored H ”Holiday Inn”-a između Uniticovih nebodera – Elektroprivreda - Čengić Vila – H ”Radon Plaza” - Aerodrom. Ova vrsta prevoza morala bi biti usklađena sa aviosaobraćajem u BiH.

Pristup internetu Postojanje w i-f i uređaj na aerodromu je jeftina, a mnogo cijenjena usluga. Veliki broj

biznismena nosi laptope, a mlađi putnici uvijek koriste internet da bi došli do informacija, komunicirali sa prijateljima, rodbinom i dr, ili jednostavno surfali. Prostor odmah poslije sigurnosne kontrole (kada se ulazi u zonu za odlaske) je neiskorišten i mogaao bi se urediti za ovu namjenu. Pomjeranjem štanda sa novinama oslobodio bi se veliki prostor za korištenje interneta.

Prodaja domaćih proizvoda Kao što je aerodrom neuvezan u gradski saobraćaj, ovo je takođe jedini aerodrom u nekom

glavnom gradu na kojem se ne prodaju domaći proizvodi. Ne samo da se ne nude domaći proizvodi, već ne postoje zakoni koji regulišu bescarinsku prodaju naših (domaćih) proizvoda. Na sarajevskom aerodromu bi trebalo da postoje najmanje dvije prodavnice u kojima bi se prodavali ručno izrađeni zanatski metalni radovi, domaća vina i alkohol, proizvodi od vune i drveta, različite razglednice, fotografije, posteri i knjige o BiH itd. To je izuzetno prikladno mjesto da se u zadnjem trenutku pokupuju pokloni, i istovremeno promoviše imidž BiH. U istoj zoni gdje predlažemo internet klub, ima dovoljno mjesta za malu prodavnicu (nije nužno da bude bescarinska). Druga

40

lokacija prodavnice mogla bi bit i u bescarinskoj zoni kada putnici već prođu graničnu i carinsku kontrolu.

Ponuda hrane Sarajevski aerodrom ima dva bara/kafića koja imaju dobru, ali ograničenu ponudu. Osim

pića, velika je nestašica svježih peciva u vrijeme jutarnjih letova (mnogi ljudi putuju rano i vole pojesti voćnu salatu ili kroasan za doručak dok čekaju vrijeme za let). Razni sendvići, naročito sa raznovrsnim sastojcima koji moraju bit i svježi (mi prodajemo u foliju umotane sendviće koji izgledaju siromašno i ne pretjerano svježe), odlično se prodaju na svakom aerodromu širom svijeta.

Autobuska stanica

Prostor oko autobuske stanice, naročito noću, još uvijek liči na zaostalu balkansku sredinu. Uz razorenu kasarnu, izgleda kao strašna scena za turiste koji nikada prije nisu posjetili Sarajevo.

Osvjetljavanje autobuske stanice, posebno tamo gdje su dolazni peroni i taksi štand, drastično bi popravili izgled i utisak koji stanica treba da ostavi na turiste, posebno koji prvi put dolazi u naš Grad. U kasnim noćnim satima ne radi šalter za informacije, niti bilo šta što bi gostima moglo pružiti pravu informaciju. Postavljanje elektronske table sa turističkim informacijama o redovima vožnje za druge gradove, bila bi jednostavna a dobra usluga putnicima. Gradski saobraćaj

Uži dio Grada, naročito u ljetnim mjesecima, preplavljen je mladim ali i drugim turistima sa rancima na leđ ima. Dokazano je da su oni tržišna skupina koja troši najviše para na različit im mjestima. Vole da obiđu što više, i u svojim obilascima se oslanjaju na gradski prevoz. Za mlade putnike u Sarajevu teško je da osmisle (pronađu) put do muzeja, ratnog tunela, Ilidže ili Zetre na koncert ili fudbalsku utakmicu. Saobraćajne mape na stranim jezicima sa autobuskim, željezničkim i tramvajskim redom vožnje, trebale bi da budu dostupne u svim hotelima, atraktivnim mjestima i putničkim agencijama. Ovi besplatni reklamni bilteni za mlade ili bogate putnike, nikako nisu trošak, već investicija u povećanje nivoa korištenja lokalnog prevoza. Obilazak grada

Kanton Sarajevo raspolaže velikim brojem atraktivnih mjesta koja bi se mogla i trebala vidjeti, a nalaze se izvan uže pješačke zone (panoramsko razgledanje Grada, Bijela tabija, Sedam šuma, Muzej Tunel, Zetra, Ilidža, okolne planine itd.). Nekoliko agencija nudi ove zabavne rute, ali glavni grad, kao i većina u svijetu, trebao bi da ima redovnu autobusku liniju za razgledanje grada, koja bi u jednakim intervalima mogla polazit i iz starog dijela grada. Dan proveden u autobusu za razgledanje, uz omogućavanje da izađu iz autobusa gdje god požele, turistima bi pružio priliku da vide cijelo Sarajevo. Redovna tur istička autobuska linija koja saobraća cijeli dan, bar u jeku sezone, pruža mogućnost turistima da provedu više vremena (hipotetički, potroše i više novca) na mjestima kao što su npr. Ilidža i Vrelo Bosne. Nacionalni muzej

Većina nacionalnih muzeja za matičnu zemlju predstavlja nacionalni ponos. Naš nacionalni muzej ima plafon koji otpada! Zemaljski muzej je vjerovatno jedini u Evropi u kojem čovjek ne može kupiti ni kafu. Tu je prelijepa botanička bašta u koju bi se idealno uklopio jedan kafe. Većina muzeja zarađuje značajnu sumu novca za održavanje i popravke, otvarajući prodavnice suvenira koje prodaju ručne radove, razglednice, keramiku, knjige iz istorije, antropologije, etnologije itd. Istina muzej je neprofitna organizacija, ali ih ništa ne sprečava da prodaju robu i onda opet investiraju novac za razvoj muzeja. Muzej mora imati informacije na nekoliko stranih jezika. Većina stranaca je krajnje razočarana posjetom muzeju, ponajviše zbog manjka sadržaja i nedostatka prevodženja. U ovom trenutku, jedine postavke su Hagada i etnološko odjeljenje.

41

Autobuski prevoz do ski-centara Sarajevska regija ima dva olimpijska ski-centra sa uslovima za najbolje skijanje u Evropi.

Značajan broj turista nema vlastiti prevoz, tako da postoji apsolutna potreba za redovnim i stalnim prevozom tokom cijele sezone od grada do Bjelašnice i Jahorine. Ne postoji nijedan razlog zašto i u jeku ljetne sezone nema prevoza do oba planinska odmarališta. U ovom trenutku ne postoji prevoz do Jahorine, a za Bjelašnicu polazi sa Ilidže. Naročito bi Bjelašnica imala mnogo više gostiju, ako bi postojao dobro tržišno organizovan i stalan javni prevoz od centra grada do Babinog Dola, Šabića, Umoljana i Sinanovića, tim prije što je Kanton Sarajevo uložio značajna sredstva u izgradnju i popravljanje saobraćajne infrastrukture do Bjelašnice. Ovo je jedinstvena prilika da sarajlije, ali i drugi, steknu naviku upražnjavanja jednodnevnih izleta na planinu. Turističko obilježavanje

U želji da ljudi saznaju više o Kantonu, njegovoj istoriji, kulturi, arhitekturi itd. neophodno je pstaviti dostupnu turističku signalizaciju sa svim odgovarajućim informacijama.

Ne postoji način da turista pronađe, osim da unajmi vodića, npr. Brusa-bezistan, Latinsku ćupriju, Begovu džamiju, Staru pravoslavnu crkvu, Katedralu i desetine drugih vrijednih atrakcija, kao ni mogućnost da sazna nešto više o njihovim istorijskim ulogama. Ako ih i nađe, turista nije sigurni da je na pravom mjestu. Rekonstrukcija žičare

Žičara, mada zahtijevan projekat i velika investicija, bila bi zlatna turistička atrakcija u Sarajevu. Žičara u gradu kakvo je Sarajevo je neophodna, jer ponekad skoro svaki gost ali i svaki Sarajlija sigurno želi žičarom posjetit i Trebević. Izgradnja žičare trebala bi postati važan prioritet za Stari Grad, Grad Sarajevo i Kanton, zato što bi ne samo ponovo postala turističkih atrakcija, već bi donosila sredstva koja bi se mogla koristiti za dalji razvoj. Uređenje i održavanje čistoće na zelenim površinama Kantona

Sarajevo i sarajlije trebaju biti ponosni na brojne zelene površine u Kantonu. Međutim, njihovom uređenju i održavanju ne poklanja se odgovarajuća pažnja. Posebno su prirodne vrijednostoi Općine Stari Grad nedovoljno iskorištene. Nekadašnje masovno izletište Trebević danas je uglavnom neposjećeno. Najveći problem su zaostale mine. Izletišta Barice i Čavljak su značajno postala pristupačna izletnicima i turistima, ali održavanje staza i izletničkih mjesta nije zadovoljavajuće. Veoma često izletište je prljavo i djeluje neuredno, mnogi kafići su improvizovani i neprofesionalni, a najćešće su i neregistrovani.

Skakavac, Bukovik, Crepoljsko su jedva pristupačni zbog loših puteva i nedostatka znakova. Ideja da Skakavac i Bukovik postanu dio zelenog pojasa je dobra , ali bi je trebalo dopunit i sa izgradnjom planinske kućice na Skakavcu, koja bi trebala bit i sagrađena isključivo od eko-materijala.

Hotel na Crepoljskom iako ima dobro sačuvanu infrastruktura još uvijek je neiskor išten. U dogovoru sa nadležnim iz Republike Srpske, na čijoj teritoriji se nalazi, mogao bi preobraziti ovo područje, i od Crepoljskog napraviti ekonomski održivo i izuzetno atraktivno mjesto za pješačenje i planinarenje. Tereni su idealni za jahanje na konjima, vožnju brdskim biciklima i alpsko planinarenje oko Sedam vrela.

Vrelo Bosne sa kristalno bistrim izvorima, predivnom alejom za šetnju, izuzetnom kolekcijom drveća itd. je prema svim svjetskim standardima prvoklasan park. Međutim, prisutno smeće i zagađenost kvare utisak doživljaja netaknute prirode. Eko policajci morali bi biti aktivniji sudionici zaštite ovog dragulja prirode. Konjski izmet, pored toga što se direktno sapira u čistu izvorsku vodu, ostavlja i nelagodan utisak na turiste, te bi službe za održavanje čistoće morale brže i efikasnije uklanjati sve nečistoće sa javnih površina. Cjelokupnom realizacijom Studije ”Vrelo Bosne – park prirode” izbjegle bi se mnoge nepoželjne situacije u ovom prelijepom ambijentu. Formiranje novih parkova

Sarajevo ima nekoliko lijepih parkova koji su površinski relativno mali. Međutim, nedostaju nam parkovi sa prepoznatljivim imenom, kakve imaju mnogi gradovi širom svijeta, npr. u Londonu

42

je to Hyde Park, u New Yorku Central Park, u Santiago de Chileu San Cristobal itd. Veliki park takve vrste postaje mjesto hodoćašća, kako za domaće tako i za strane turiste. To je prirodna oaza u koju se ide sa prijateljima, vode djeca na igru, izvode djevojku na romantičan izlet, odlazi se na džoging i sl. Predlažu se tri lokacije koja ne iziskuju posebne elaborate, izmještanje privatnih objekata i slične aktivnosti:

Spomen-park na Vracama je idealna lokacija za uspostavljanje najboljeg parka u Sarajevu. Sa njega se pruža fantastièan pogled na Grad i okolna brda i planine, ima i nedirnutu infrastrukturu koja ga može učiniti velikim parkom sa očaravajućim muzejom. Obzirom da je nemoguće izbrisati tragove bliže istorije, Spomen-park bi trebao postati muzej posvećen NOR-u. Kako je Tito bio poznati svjetski lider nekada velike zemlje, glavna zgrada mogla bi postati muzej sa postavkama o Titu i part izanima. Ovo je idealno mjesto za uspostavu primjerenog kafe restorana, a veliki plato je savršen za ljetnu baštu. Tu su odlične staze za šetnju i džoging, dio površine za dječije igralište, savršen pogled za fotografe, drveće i rastinje je netaknuto itd. Nema sumnje da bi to bila uspješna turistička atrakcija.

Poligon za gađanje u brdima iza Sedrenika u svakom drugom evropskom glavnom gradu

bio bi zabranjen za vojne aktivnosti i ne bi bio lociran skoro nadomak srca Starog Grada bilo gdje u Evropi, osim, naravno u Sarajevu. Snage EUFOR-a i dalje koriste poligon u vojne svrhe na oko 100 m od gradskih naselja. To je nedopustivo i nije u okviru nijednog propisa ove zemlje. Veliki poligon za vojne vježbe bi bio odličan sportsko rekreacioni park, mogao bi se transformisati u terene za fudbal, košarku, šetanje i džoging, izletničku zonu za djecu i porodice i uopšte u veliki zabavni park za turističke aktivnosti.

Stare kasarne u Faletićima pokr ivaju hektare nedirnutog prirodnog pejsaža. One

potencijalno mogu biti idelno mjesto za vikend-pijacu zanatskih i ručno rađenih predmeta od vune, drveta i sl. Obzirom da u Sarajevu nema pijace otvorenog tipa na kojoj bi umjetnici i/ili seljaci mogli prodavati svoje ručne radove, ovo bi za njih bilo idealno mjesto gdje bi mogli prodavati ručno rađen nakit, grnčariju i sve vrste drugih ručno izrađenih zanatskih proizvoda (Slično kao što se u parkovima Krakova, Santjaga - Los Dominikos Mercado i drugih prodaju ekskluzivni ručno rađeni predmeti).

Ovaj park ima divan izvor i prekriven je velikim zelenim livadama i raznim vrstama drveća.

Do njega je lako doći iz centra grada asfaltiranim putem koji vodi do vrha bivše kasarne. U ovakvom okruženju je normalno imati prodavnice zdrave hrane ili nešto slično, gdje bi lokalno stanovništvo moglo prodavati domaće poljoprivredne i druge proizvode. Naravno, prije realizacije ove ideje neophodno je riješit i imovinske odnose nadležnim institucijama.

Kreativna industrija

Kreativna industruija (f ilm, muzika, marketing, slikari, pisci itd.) u ekonomijama velikih gradova (London, Pariz, Budimpešta, Beč itd.) donosi oko 20% od ukupne ekonomske dobiti, što je potvrdila Studija o uticaju kreativne industrije na ekonomiju Londona. Ne samo da joj pripada petina ekonomije grada, već je postala i pokretačka snaga u stvaranju imidža grada - imidža koji gradu donosi milijarde dolara od turizma. U tom cilju treba dati bezrezervnu podršku umjetnicima, aktivnostima i događanjima (Sarajevo Film Festival, Jazz Fest, Baščaršijske noći i druga kulturna zbivanja) kako bi se nastavio rast dolaska desetina turista u ovaj grad, koji će mnogostruko uvećati dobit od svakog uloženog eura. Problem mina

Iako se čišćenju zaostalih mina iz proteklog rata poklanja odgovarajuća pažnja, neophodno je učinit i dodatne napore na potpunom uklanjanju ili kvalitetnom označavanju neoćišćenih polja od minsko – eksplozivnih sredstava, posebno tamo gdju su upozorenja o prisutnosti ubojnih sredstava zbog nesavjesnosti građana uništena. Neophodno je tačno utvrditi rok od kada će se moći bezbjedno koristiti prirodne i ostale vrijednosti KS, a da se neće strahovati od mina.

43

P R I L O Z I

44

1. TURISTIČKI POTENCIJALI KANTONA SARAJEVO

1.1. Prirodni turistički potencijali

Područje Kantona Sarajevo ima bogato i vrijedno prirodno naslijeđe. Pr irodno naslijeđe čine prirodni predjeli i prirodne vrijednosti, koji su od posebnog naučnog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog i ambijetalnog, rekreacionog i drugog društvenog značaja i kao posebna dobra od opšteg interesa uživaju posebnu zaštitu.

Prirodne vrijednosti su prema Federalnom zakonu o kategorizaciji prirodnih vrijednosti razvrstane u četiri kategorije: zaštićena prirodna područja, nacionalni spomenik, spomenik prirode i zaštićeni pejsaž. Konačnu odluku o kategorijama prirodnih vrijednosti donosi Zavod za zaštitu kulturno – historijskig i prirodnog naslijeđa uz učešće stručne komisije. Kategorizaciju prirodnih vrijednosti neophodno je uraditi na osnovu IUCN kategorizacije (Međunarodna unija za zaštitu prirode) kao opće prihvaćene kategorizacije u Evropi i svijetu (to je jedan od uslova za ulazak u EU), a sa čime postojeći Zakon o zaštit i prirode nije usklađen.

Prema Prostornom planu Kantona Sarajevo za per iod od 2003. do 2023. godne, u Kantonu Sarajevo predlaže se pripadnost prirodnih cjelina sljedećim kategorijama:

Zaštićeno prirodno područje: Rakitnica

Spomenik prirode: Skakavac, Vrelo Bosne

Zaštićeni pejsaž: Bentbaša, Bijambare, Čemerska planina, Podlipnik, Debelo brdo, dio Zvijezde, dio Trebevića, dio Jahorine, Misoča

Park prirode: prirodna cjelina Ozren (zauzima površinu općina Ilijaš, Stari Grad, Centar i Vogošća), prirodna cjelina Zvijezda i Visočica

Područja od posebnog značaja za Kanton: Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjon Rakitnice (Visočica), ukupne površine od 1.200 km2. Unutar Kantona Sarajevo zauzimaju površinu od cca 425 km2. Dijelovi ovog područja kandidirani su za nacionalni park (Bjelašnica, Igman, Treskavica), dok se neki vode kao prirodni rezervat (Rakitnica), park prirode (Visočica) i Memorijalni park Proskok.

Prirodni potencijali na osnovu postojeće evidencije sadrže sljedeće prirodne vrijednosti:

geomorfološke: pećina Hrid, Crepljani, Matića jama, Ledenica, Megara-Kuvija,

Klokočevica, Greda, jama Ponor, Garava jama, Vilina pećina, Kozarica pećina, Kečina pećina - Crepoljsko, pećina Visojevica, pećina Uževica, Gornja, Srednja i Donja pećina na Bijambarama, Đuričina pećina, Dimšina pećina, ponor Bjelila Bijambarske pećine, pećine Blatnica i Rakova noga u prirodnoj cjelini Podlipnik, jama Lednica na Čemerskoj planini;

palentoontološke::Pašina pećina, pećina Ostojići, pećina Ledenica;

speleološke: Bijambarska pećina;

hidrološke: jezera Lokve, vrela Hrasnički stan, Obješenjak, Kovačica, Zoranjske vode,

Studeni potok, Kradenik, Hrasnica, Lasica, Zacina vrela, vrelo Godinjskog potoka, izvor Željeznice, Crno jezero, Ilijaška vrela, Veliko jezero, Ušljiva vrela, Bijelo jezero, Platno jezero, Konjska vrela, kanjon Bijele rijeke, vrelo Ledičkog potoka sa slapom, vrelo Husremovac, vrelo Senabot, vrela Bobovica, vodopad Skakavac, vrelo potoka Skakavac, Perački potok, vrela Volujska stijena, vrela ispod Uževice, vrela Sokolina, vrela Orničkog potoka, vrela Orlova glava, vrela Lužice, Močioci, Uroševo vrelo – Radava, Vrelo Bosne, Vrelo Stojčevac, Sumporna banja Stojčevac, Popino vrelo i vrelo Zmajevac na brdu Kremeš, Jošanički potok, Gornja Jošanica, vrela Blatnice, Bjelave, Sirovinske rijeke u prirodnoj cjelini Podlipnik;

dendrološke

hortikulturne: Velika aleja, Banjski park Ilidža,

45

1.1.1. Geomorfološki turistički resursi Pećine

Pećine sarajavskog regiona su poseban izazov za turističku klijentelu, nude sjajane mogućnosti razgledanja pećinskih nakita (ukrasa) i raznih reliktnih oblika biljnog i životinjskog svijeta. Većinu ovih objekata neophodno je opremiti odgovarajućom infrastrukturom (rasvijeta, staze, čuvarska i vodićka služba, suveniri, propagandni materijal itd). Zbog svojih atraktivnosti kao mogući turistički proizvod ističemo: Bijambarske pećine čine kompleks od desetak pećina, od kojih su najpoznatije Gornja, Srednja i Donja Bijambarska pećina. Ostale pećine (Dimš ina, Đuričina, Ledenica ...) skrivene su u izuzetnom pejsažu planinskih livada i crnogoričnih šuma, nalaze se u blizini najpoznatije, najpristupačnije i najveće Srednje Bijambarske pećine. Pećina Megara (Kuvija) locirana je na području općine Hadžići u sklopu planinskog masiva Bjelašnice (najlakši pristup od Tarčina). Poznata je kao stanište pećinskog medvjeda, gdje su pronađeni najbogatiji ostaci medvjeda koji je živio u posljednjem ledenom dobu. Po bogatstvu stalagmita, stalaktita, bigrenih kada, saljevima pećinskog mlijeka itd. spada među ljepše pećine u BiH. Pećina Klokočevica locirana je na istočnim padinama Bjelašnice, udaljena je oko 1,5 km od hotela ”Maršal” sa skoro idealnim pristupom. Nije bogata pećinskim nakitom, ali je karakteristična po debelim nataloženim karbonatima – stalagmitima. Sa turističkog stanovišta interesantna je zbog pristupačnosti i blizine vazdušne banje Igman i olimpijskih bor ilišta, tako da bi se posjete Igmanu i Bjelašnici mogle dopunit i upržnjavanjem i pećinskog tur izma. Manje poznate, ali u turistički interesantne pećinske objekte spadaju: pećina Hrid, može joj se prići sa Velikog polja na Igmanu šumskom cestom preko Lasićkog stana i Zoranjskih voda. Pećina Vilenica nalazi se na kraškoj površi Stožje na Igmanu. Pećina ispod Šehove korije na istočnom ulazu u Sarajevo, predstavljala je ključno mjesto, koje su nekada derviši koristili za osamljivanje od po 40 dana. Ona sa nekim okolnim objektima čini jedinstven religiozni ansambl od nekoliko objekata, kao što su iskopine Isa-begove tekija na Bentbaši, Vrelo Abu-hajat, čardak na Šehovoj koriji, turbe na Šehovoj koriji, Kozija ćuprija sa nekoliko manjih pećina, Šehovica – poznata kao stijena Orlovača, Mašina pećina, pećina Toplik itd. Pored pećina Kanton posjeduje vještački izgrađene podzemne objekte koji mogu bit i turistički vrlo interesantni, ističemo Kasarnu Bosut na Debelom brdu, jedan od najvećih podzemnih objekata u bivšoj Jugoslaviji, podzemno sklonište na Stojčevcu itd. Ovi objekti bi se uz odgovarajuća odobrenja i manje adaptacije mogli vrlo brzo predstaviti kao prepoznatljiv turistički proizvod u turističkoj ponudi KS. Planine

Planine područja KS karakterišu se posebnim ljepotama, od kojih ističemo Igman, Bjelašnicu, Treskavicu, Visočicu, Zvijezdu, Čemersku planina, Ozren, Trebević i dr. Mnoge planine kao turistički proizvod interesantne su sa više aspekata, posebno sa zdravstvenog, sportskog, rekreativnog, lovnog i drugih vrsta turizma, ali i u uživanju u botaničkim ljepotama. Sa medicinskog aspekta zdravstveni uticaj planina na ljude je posebno značajan, ogleda se u stvaranju zdravih i otpornih osoba, koji se posebno može iskoristiti u sportskom tur izmu.

46

Bjelašnica Treskavica

1.1.2. Hidrološki turistički resursi

Površinske i podzemne vode Kanton Sarajevo leži na izuzetno bogatim površinskim i podzemnim vodnim resursima. Sa

turističkog aspekta od površinskih voda značajne su sljedeće rijeke i jezera: Vrelo Bosne, vodopad Skakavac, Željeznica (sa karakterističnim «kazanima na Željeznici»), Miljacka (posebno u gornjem toku ističe se kanjon Miljacke), Crna rijeka, Bijela rijeka, Rakitnica, Mošćanica, Zujevina, Misoča, Miljacka, šest glacijalnih jezera na Treskavici itd. Međutim, u donjim tokovima neki od ovih vodotoka ozbiljno su zagađeni (Miljacka, Željeznica, Dobrinja, Kasindolski potok i dr. ).

Ovo područje je jedno od najbogatijih lokaliteta sa podzemnim vodama u BiH i kao takvo predstavlja značajan privredni i turistički resurs.

Planinska vrela daju značajne količine pitkih voda lokalnom stanovništvu i obezbjeđuju značajne količine voda za prihranjivanje sarajevskog akvatorija. Sa područja Sarajevskog polja obezbjeđuje se za potrebe gradskog vodovoda oko 300 l/s vode po stanovniku. Ova izvorišta treba očuvati i zaštititi jer predstavljaju velike potencijale, ne samo za vodoprivredu, već i za razvoj turističkih aktivnosti. Kanton je također izuzetno bogat termomineralnim, termalnim i mineralnim vodama koje se koriste u banjsko – terapeutske svrhe, kao i u industriji mineralnih i prirodnih voda, te osvježavajućih napitaka. Iako su raspoloživi vodni resursi značajni, sa njima treba pažljivo upravljati, jer voda može biti ozbiljan ograničavajući faktor razvoja Kantona, obzirom na stalni rast stanovništva i rastuće potrebe privrede (turizam, poljoprivreda, industrija). U tom smislu neophodno je izgraditi strategiju korištenja, razvoja i upravljanja vodnim resursima (zaštita, izgradnja i rekonstrukcija sistema za prečišćavanje otpadnih i kanalizacionih voda). Također je neophodno predvidjeti upotrebu geotermalnih voda za grijanje, proizvodnju hrane, banjsko liječenje, razvoj turizma itd.

Ilidža zelena kapija Sarajeva bila je naseljena još u doba Antike. Glavno rimsko naselje u sarajevskom kraju bilo je upravo na Ilidži (dio plodnog tla Sarajevskog polja). Obiluje pitkim i ljekovitim vodama. Poznata je po svojim termalnim sumpornim izvorima s temperaturom vode do 60°C. Tradicija banskog liječenja na ovim prostorima datira još od vremena I stoljeća nove ere u vrijeme Rimskog carstva. Nastavljena je za vrijeme Osmanskog carstva, a svoj puni procvat doživljava u vrijeme austro-ugarske vladavine, kada je izgrađen kompleks hotela prepoznatljiv u današnjem obliku.

Vodopad Skakavac je jedan od najljepših i najvećih vodopada u BiH. Visok je 98 m, udaljen je svega 12 k od Sarajeva Područjem dominiraju raznovrsne jelove, smrčeve, bukove, jasenove i grabove šume. Također, interesantna je niska endemična vegetacija oko samog vodopada. Sam vodopad predstavlja izuzetno atraktivan turistički objekat.

47

Jezera Kantona Sarajevo predstavljaju vrlo zanimljivu prirodnu rijetkost kako za planinare tako i za turiste. Posebno su značajna jezera na Treskavici, leže na nadmorskoj visini od preko 1500 m.

Trnovačko jezero

Vrela Bosne se nalaze u jugozapadnom dijelu Sarajevskog polja, u podnožju planine

Igman. Za njih se slobodno može reći da predstavljaju najljepši dio Sarajeva i njegov ponos. Na ovom prostoru priroda je čovjeku pružila dah netaknute prirode. Samo izvorište rijeke Bosne, koja izvire iz nekoliko jakih kraških izvora nalazi se na nadmorskoj visini od 492 metra u podnožju planine Igman. Oko vrela nalazi se desetak jezera različitih veličina, povezanih malim kaskadama, koja su dom labudovima i divljim patkama. Flora i fauna uz izvorište je bogata i specif ična i doprinosi ljepoti pejzaža.

Kazani na rijeci Željeznici predstavljaju rijedak i atraktivan turistički fenomen. Na lokalitetu iznad sela Turovi, priroda je tokom niza godina izdubila korito u obliku ”kazana”, iz kojih voda kao da ključa, koji predstavljaju izuzetnu turistički potencijal.

1.1.3. Biološki turistički resursi – flora i fauna

Od botaničkih vrijednosti zbog raznolikosti f loare i faune KS, turistima su posebno interesanti, pored okolnih planina, Botanički vrt Zemaljskog muzeja BiH, atraktivna aleja – šetalište od banjsko-rekreativnog naselja Ilidža pa sve do Vrela Bosne, park na Ilidži, kanjon Miljacke, padine Trebevića, parkovi u Gradu itd.

Botanički vrt Zemaljskog muzeja BiH je stanište za preko 2000 biljnih endemičnih vrsta. U njemu se nalaze brojne egzotične vrste drveća kao što su: japanska trešnja, mamutovac, ginko, i dr. kao i mnogobrojne niske zeljaste biljke.

Aleja platana i kestena ili Velika Aleja pruža se od banjsko-turističkog naselja Ilidža do Vrela Bosne. Zasađena je stablima platana i kestena u dužini od 3,5 km. Predstavlja najljepši drvored u Bosni i Hercegovini. Aleju čine 726 stabala javora i platana zasađenih u dva reda 1892. godine, te desetine stabala divljeg kestena sađenih 1888. godine. Ovaj "zeleni tunel" oduvijek je predstavljao pravu turističku atrakciju i svojevrstan spomenik prirode.

Bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta naročito obiluju planine koje okružuju Sarajevo, Treskavica, Bjelašnica, Igman, Visočice, Trebević, Jahorina i dr. Veliki dio ovih planina nalazi se pod šumskom vegetacijom, koju sačinjavaju razni t ipovi šuma. Najveće površine zauzimaju šume bukve, unutar kojih dolaze i manje površine šume bukve i jele sa smrčom, dok se na nešto toplijim položajima nalaze šume hrasta kitnjaka. Na ovim planinama nalaze se mnogobrojne vrste ljekovitog bilja i šumskih plodova. Još jedna od bitnih činjenica, je bogatstvo ovog područja mnogobrojnim vrstama gljiva, od kojih se neke mogu naći u znatno velikim količinama. Neke od vrsta gljiva, kao što je npr. Morchella rotunda (smrčak), zauzimaju značajno mjesto u farmaceutskoj proizvodnji.

48

Botanička bašta ”Alpinetum” osnovana je poslije drugog Svjetskog rata. Locirana je ispod samog vrha Trebevića Ovo je planina u neposrednoj blizini Sarajeva, nažalost tokom poslednjeg rata je u značajnoj mjeri devastirana. Zastupljene su razne vrste drveća, grmlja i drugih biljaka, koje su zasađene ili su samonikle, kao što su Pančićeva omorika, crni i bijeli bor, munika, ariš itd.

Runolist, endemična bil jna vrsta koja nestaje

Park na Ilidži predstavlja prvu projektovanu parkovsku površinu u BiH, formiran je u periodu od 1888. do 1892. godine. U njemu se nalaze raznolike dendro i grmolike vrste jele, javora, crvenolisne bukve, crnogorice i drugog zimzeleno drveća, magnolije, ginka, te raznoliki primjerci raznih cvijetnih vrsta.

Kanjon Miljacke sa botaničkog aspekta predstavlja stanište različitih f itocenoza, gdje se mogu naći razne endemične biljne vrste. Pored botaničkih vrijednosti kanjon se odlikuje i drugim za turiste interesantnim znamenitostima. Zbog izraženih litica koje se pružaju skoro do samog Grada posebno je interesantan za sportske i rekreativne turističke aktivnosti.

Područje KS predstavlja također idealno stanište za mnogobrojne vrste sitne i krupne divljači. Prije svega treba istaći da je ovaj prostor poznat po zastupljenosti divokoze, uglavnom na masivima Treskavice. Pored toga, gotovo cijelo područje predstavlja stanište za srnu, medvjeda, zeca, vuka, lisicu, vjevericu, tetrijeba, orla, divlju patku i mnoge druge vrste životinja. Obzirom da je područje ispresijecano mnogobrojnim manjim ili većim vodotocima, u njima se nalaze mnoge vrste salmonidnih vrsta riba, od kojih ističemo autohtonu potočnu pastrmku, koje predstavljaju značajan prirodni i tur istički resurs. Šume

Na području Kantona Sarajevo šume i šumska zemljišta zauzimaju površinu od 59.309 ha, što čini preko 50% površine Kantona. Stoga se može slobodno reći da je Kanton Sarajevo oaza zelenila, pogodan za razne rekreativne i privredne aktivnosti. Najzastupljenije su visoke šume sa prirodnom obnovom od preko 60% učešća, zatim susrećemo: visoke degradirane šume, šumske kulture, izdaničke šume, visoke šume nepodobne za gazdovanje, šibljaci i neobraslo šumsko zemljište.

U vlasništvu države je oko 87% šuma i šumskog zemljišta, preostale površine su u privatnom vlasništvu. Odlukom Skupštine Kantona, šumama u državnom vlasništvu upravlja Javno preduzeće ”Sarajevo šume”, Sarajevo. U proteklom periodu, uslijed ratnih dejstava, značajne površine pod šumama su degradirane. Smatra se da je oštećeno oko 3.650 ha, a potpuno je ogoljeno oko 2.100 ha. Minirano je oko 10% državnih šumskih zemljišta, a oko 1,5% privatnih ili 6.315 ha.

Bogatstvo i kompaktnost šuma u Kantonu pružaju velike mogućnosti i predstavljaju potencijal za razvoj turizma, lova, ribolova, rekreacije, korištenje i plasman glavnih i sporednih šumskih proizvoda itd. 2. ANTROPOGENI TURISTIČKI RESURSI

2.1. Kulturno – historijsko naslijeđe kao turistički proizvod

Kulturno – historijsko nasljeđe Kantona Sarajevo je vrlo značajno, evidentirano je od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno–historijskog nasljeđa Sarajeva. Ukupno u Kantonu ima 891 objekat kulturno– historijskog nasljeđa u koje spadaju: historijsko–memorijalni kompleksi i

49

spomen obilježja, naseljena područja, arheološke zone, fortif ikacijske cjeline i vojna arhitektura, objekti stambene arhitekture, javni objekti, privredni objekti, sakralni objekti i groblja i nadgrobni spomenici. Većina ovih objekata nalazi se na području svih općina Kantona Sarajevo. Najznačajnije kulturno – historijsko područje u Kantonu čini Gradsko jezgro, sa brojnim kulturno – historijskim prostorima i sadržajima ambijentalnih vrijednosti (Baščaršija, Jajce kasarna, Bijela tabija, Bentbaša, Alifakovac, Bistrik i dr). Iz novije historije značajan je historijsko – memorijalni kompleks Žuč. Prahistorija

Neolitsko naselje na području Butmira, je najstarija pronađena ljudska naseobina na Balkanu, potjeće iz perioda od 2400. – 2200. godina prije naše ere. Naselje je otkriveno 1893.

godine, u kojem su pronađeni originalni keramički predmeti koji se odlikuju jednostavnošću, čistotom, ornamentikom i slično. Najvažniji pronalasci ovog nalazišta jesu izvanredne keramičke izrađevine. Spiralno ornamentisani ukrasi na butmirskoj keramici i na pronađene sedamdeset i dvije ljudske i životinjske f igurine, ukazuju na povezanost Butmira i drugih evropskih neolitskih grupa.

Neki detalji pomenutih ukrasa (poput "C" motiva na keramici) govore o mogućoj vezi butmirske keramike i plastike, sa Kritom, odnosno sa kritsko-mikenskom kulturom, ali preovladava mišljenje da je riječ o specifičnoj butmirskoj kulturi. Arheološki park “Debelo brdo” lociran je na jugoistočnoj periferiji Sarajeva, na padinama Trebevića, u području Zlatišta, Soukbunara i Debelog brda, ali i drugim okolnim brdima, otkr iveni su tragovi boravka Ilirskog plemena - Desidijat i. Ovaj prostor koji je praktično dio današnjeg Sarajeva nastanjen je na prijelazu iz mlađeg kamenog doba u bronzano doba i to je jedini dio Sarajeva na kojem je očuvan kontinuitet življenja, od naseljavanja do danas. Nadiranjem Rimljana pokorena su ilirska plemana i uspostavlja se rimska vlast na čitavom bosanskohercegovačkom prostoru. Zahvaljujući Općini Centar prostor je zaštičen i proglašen Nacionalnim parkom. Antički period

Najstariji tragovi rimskog prisustva na području današnjeg Sarajeva otkriveni su na Debelom brdu. Rimljani su održali kontinuitet življenja na tom lokalitetu. Najpouzdaniji znaci tog prisustva jesu zidine od grubo klesanog i lomljenog kamena, te vrhovi kopalja i strelica, ključevi, noževi, dijelovi ogledala, vaga, nakita itd. Najveće nalazište antičke kulture u blizini Sarajeva je na Ilidži. To je banjsko lječilište municipalnog ranga, nalazilo se na značajnoj komunikaciji tog doba Via Argantaria - Narena. Srednji vijek

Sarajevski kraj je pripadao župi Vrhbosna, koji se kao grad Vrhbosna, spominje 1379. godine. Ona je, pored ostalih župa, bila sastavni dio bosanske države. Središnja utvrda župe Vrhbosne bio je stari grad Hodidjed (današnja Bijela tabija). To je bio glavni župni centar koji je imao funkciju odbrane i upravnog centra. Osmanski period Careva džamija

Na mjestu današnje džamije bila je džamija sa četvorovodnim krovom koju je izgradio Isabeg Ishaković u drugoj polovici XV vijeka. Današnja džamija sa kupolom nad prostorom za

50

namaz i tri kupolice na trijemu izgrađena je 1566. godine po naređenju sultana Sulejmana Veličanstvenog. Munara je osmerokutna i jedna od najljepših na ovom prostoru. Gazi Husrev-begova džamija

Gazi Husrev-begova džamija (1530/31.) je

najznačajnija islamska građevina u Bosni i Hercegovini, koja se po svojim arhitektonskim vrijednostima, razigranom osnovom, više kupolnim sistemom i smjelim konstruktivnim rješenjem, izdvaja od svih potkupolnih džamija građenih kod nas Džamija Havadže Durake - Baščaršijska

Izgrađena je polovinom XV I vijeka. Imala je u početku drvenu kupolu koja je u pohodu Eugena Savojskog, 1697. god. uništena, pa je rekonstrukcijom poslije Drugog svjetskog rata dobila današnji izgled, sa kamenom kupolom. Ferhadija Džamija

Ferhad-beg Vuković-Desisalić, bosanski sandžak-beg izgradio je ovu džamiju. Džamija ima jednu kupolu iznad prostora za namaz i tri kupolice na trijemu. Sačuvala je autentičnost arabeski i klesarskih ukrasa. Ali-Pašina džamija

Džamiju je izgradio Hadim Ali-paša, budimski begler-beg 1560/61. godine u vrijeme kada je upravljao Bosanskim pašalukom. Džamija je izgrađena u klasičnom istanbulskom stilu, jedna je od najljepših potkupolnih džamija. Kupola pokriva prostor za namaz, a tri kupolice trijem. Zbog svojih plemenitih proporcija stoji u vrhu ljestvice svih izgrađenih potkupolnih džamija kod nas. U okviru kompleksa se nalazi turbe sa dva sarkofaga aradskih šehida, Avde Sumbula i Behdžeta Mutevelića. Džamija Šejha Magribije

Džamija je izgrađena polovinom XV I vijeka. Ona u svojoj unutrašnjosti ima koritasti svod od kasetiranih bojenih daščica, iako je pokr ivena četvorovodnim krovom. Ispred džamije je trijem sa drvenim stupovima na kamenim legarama i kapitelima. Svojom vitkošću ističe se kamena munara izgrađena na masivnom postolju. Hadžijska ili Vekil-Harač džamija

Izgradio je 1541/1561. godine, Gazi Husrev-begov intendant, po kome je dobila i ime. Pošto je bio običaj da odavde kreću hadžije u Mekku, nazvana je Hadžijska. Nalazi se ispod Alifakovca. Ograđena je zidom, u kome se nalazi kamena česma, koju je obnovio sarajevski kadija Mustafa Fevzi, o čemu govori ugrađeni natpis. Bijela džamija

Izgrađena je ispod Jajca kasarne na Vratniku u prvoj polovici XVI vijeka. Izgradio ju je Hajdar-efendija, divan-kjatib Gazi Husrev-bega. Munara je vitka i kamena, a sofe imaju sprat što čini džamiju posebnom. Sinanova tekija

To je tekija derviša kaderijskog reda. Sagradio je Hadži Sinan-aga bogati sarajevski trgovac ili njegov sin, Mustafa-paša, silahdar Sultan Murata IV. Kaligrafska dekoracija posebnih vrijednosti koja ukrašava zidove tekije nastala je u XV III vijeku.

51

Medrese Kuršumlija medresa

U Sarajevu je bilo 70 mekteba, i 12 medresa. Najvrjedniji objekat u arhitektonskom stilu bila je medresa koju je izgradio Gazi Husrev-beg, 1537. godine, preko puta svoje džamije i posvetio svojoj majci Seldžuki, po čemu je medresa dobila i ime Seldžukija, ali je narod prozva Kuršumlijom, zbog olovnog pokrivača. Medresa je klasičnog rješenja po kome su medrese građene, sa centralnim atriumom oko koga su trjemovi sa stupovima, te dvanaest učionica i dershana (sala za predavanja). Objekat je građen od kamena, a svaka učionica pokrivena je kupolom i ima vlastiti kamin i odžak. Pošto je bila oštećena tokom agresije 1992./95., izvršeni su obimni restauratorski radovi. Gazi Husrev-begova biblioteka

Ova biblioteka je jedna od najstarijih biblioteka u Evropi. Posjeduje fond od 50.000 knjiga, rukopisa i arhivskih dokumenata, na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Posebno su značajni rukopisi na turskom jeziku (nekoliko hiljada) za proučavanje političkih, društvenih, kulturnih i ekonomskih prilika u osmanskom dobu. Hanovi i karavan saraji

Služili su za smještaj putnika i robe. Karavan saraji su nudili besplatan trodnevni boravak. U Sarajevu je bilo 1878. godine 50 hanova, od čega 45 na području grada. Morića han

Izgrađen je sredstvima Gazi Husrefbegova vakufa krajem XV I i početkom XVII vijeka. Kapacitet mu je iznosio 300 ležaja. Naziv je dobio po zakupcima hana, braći Morić. Dugi niz godina bio je centar političkog i društvenog života zanatlija, trgovaca i učenih ljudi. Morića han je jedini sačuvani han, karavan saraj u BiH. Kolobara han

Najstariji han (svratište) u BiH, sagradio ga je Isa-beg Ishaković 1462. godine u središtu Baščaršije. Isa – begov han, poznatiji kao Kolobara han, imao je konjušnicu za smještaj 30 konja, a na spratu se moglo smjestit i 400 ljudi. Obzirom da je bio izgrađen od drveta i čerpića u velikom požaru 1937. godine u potpunosti je izgorio. Ostale su samo zidine koje se i danas mogu vidjeti. Nakon rata sagrađena je nova drvena konstrukcija u kojoj je otvorena kafana sa ljetnom baštom koja i danas radi. Tašlihan han

Gazi Husrev-begov – Tašlihan han sagrađen je uz istoimeni bezistan. Tašlihan je izgrađen 1543. godine, bio je pokriven bačvastim svodom. Za razliku od Kolobara hana u kojem se smještaj plaćao, u ovom hanu boravak je bio besplatan. Poslije požara 1879. nije obnovljen, a porušen je 1912. godine, čiji ostaci još uvijek postoje u bašti hotela "Evropa". Pored ovih najpoznatijih objekata za smještaj postojali su i Skenderpašin karavan-saraj, Kemalbegov karavan-saraj, hadži Beširov, Pehlivanov, Despića han, te brojni drugi Gazi Husrev-begov hamam

U Sarajevu je u XVI vijeku bilo šest javnih banja. Gazi Husrev-begov hamam izgrađen je 1537.-1539. godine. Banja je imala žensko i muško odjeljenje, gdje su u XIX vijeku izgrađeni i bazeni za ritualno pranje Jevreja. Hamam je izgubio svoju funkciju poslije Prvog svjetskog rata. Danas predstavlja dio jedinstvene cjeline Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil Zulf ikarpašić. Sahat kula

Sarajevska sahat-kula je bila jedna od najviših, ali i najljepših u Bosni i Hercegovini. Nastala je u XVII vijeku. Poslije požara 1697. popravljena je 1762. godine Poslije austrougarske okupacije dograđene su gornje zone objekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona.

52

Bezistani Dugi bezistan

Prvi bezistan sagradio je drugoj polovici XVI vijeka Mehmed-beg, sin Isabega Ishakovića, uz Kolobara han. Gazi Husrev-beg je sagradio bezistan, dužine 109 i širine 19,5 m sa 52 dućana, presvođen bačvastim svodom. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Danas ga u Sarajevu zovu "Dugi bezistan". Brusa bezistan

Napravio ga je veliki vezir Rustem-paša 1551. godine, a služio je za prodaju svile, koju je sam osnivač proizvodio u Bursi. Bezistan je pravougaone osnove, 27x17,5m, građen od kamena i pokriven sa šest manjih kupola. Imao je veći broj dućana u unutrašnjosti, a opasivali su ga dućani izvana. Teško je oštećen tokom agresije 1992/95. god. Sada se vrše radovi na adaptaciji u Muzej grada Sarajeva. Daire Zbog opasnosti od požara građene su masivne, kamene magaze, a kako su često okruživale dvorište, nazvane su daira (arapski krug, kružnica). U Sarajevu je bilo nekoliko daira. Katolički sakralni objekti Katedrala Katolička prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije posvećena Srcu Isusovu izgrađena je 1889. godine, po projektu Josipa pl. Vancaša u neogotičkom stilu sa elementima neoromanike. Franjevački samostan i crkva Sv. Ante Padovanskog na Bistriku

Samostan je sagrađen 1894. god., a crkva 1912. god. u neoromaničnom stilu. Samostan posjeduje veliki broj starih rukopisa i knjiga, rukotvorina i crkvenih predmeta umjetničke vrijednosti. Crkva Svetog Ćirila i Metodija sa sjemeništem

Ovaj arhitektonski ansambl gradio se od 1892. – 1895. godine, projektovao ga je Josip Vancaš. Središnji dio čini crkva posvećena Sv. Ćirilu i Metodiju, a krila čine katolička bogoslovija, biblioteka, sjemenište i stanovi nastavnika. Objekat je građen u talijanskoj renesansi. Kupola crkve je raspona 10,5 m. Crkva je raskošno dekor isana, a oltari su posebno ukrašeni i djelo su tirolskih majstora. Crkva i sjemenište posjeduju vrijedna slikarska dijela Otona Ivekovića. Crkva Svetog Josipa

Ovaj sakralni objekat interpretira neoromanički stil, a razigranošću masa i odnosom volumena ostaje vrijedno arhitektonsko ostvarenje i važan urbani punkt ovog dijela Sarajeva. Crkva je djelo arhitekte Kar la Paržika, autora brojnih arhitektonskih ostvarenja Sarajeva. Crkva presvetog trojstva u Novom Sarajevu

Sagrađen je 1906. god. u neoromaničkom stilu, sa dvobojnom fasadom i zvonikom na ulaznoj strani. Portal sa rozetom iznad njega, naglašava svojom dekoracijom ulaznu fasadu objekta.

53

Pravoslavni sakralni i drugi objekti Stara pravoslavna crkva

Nije utvrđeno kada je tačno nastala, postoje pisani podaci iz 1539/40. god., ali i postoje indicije, da je na tom mjestu bio sakralni objekat iz ranokršćanskog perioda. Zanimljivost tlocrtnog r ješenja, gdje je širina veća od dužine, bez istaknute apside i kupole, prostorno rješena u dvije etaže, crkva zajedno sa inventarom, posebno ikonastasom iz 1734. i zbirkom starih ikona, te muzejom, koji je uredio Jeftan Despić, 1889. godine klisar crkve, predstavlja posebno izuzetno značajan objekat našeg naslijeđa.

Saborna crkva Pravoslavna Saborna crkva izgrađena je u neobaroknom stilu 1872. godine. Gradio ju je Makedonac Dimitrov, koji je gradio i Vojnu kasarnu, za što je dobio orden od sultana.

Despića kuća Kuća je danas muzej, svedočanstvo drugačijeg, samosvjesnog života nemuslimanskog

življa u Sarajevu. Izgradila ju je sarajevska bogata građanska srpska porodica Despić. Za njihovo ime vezani su i počeci organizovanog pozorošnog života u Sarajevu. Evangelistička crkva (Danas Akademija likovnih umjetnosti)

Izgrađena je 1898/99. godine po projektu Karla Paržika. Ovo bogomolja arhitektonski izražava ranokršćanski-vizantijski stil. Jevrejski sakralni objekti i ostalo nasljeđe

Jevrejski hramovi

Sefardski jevreji proganjani po Evropi, došli su u XVI vijeku u Bosnu i Hercegovinu, kada su ovi krajevi bili u sastavu Osmanskog carstva lijepo prihvaćeni ne samo od zvaničnih vlasti, nego prije svega od domaćih ljudi, ostali su u ovim krajevima vijekovima. Nastanili su se u Sijavuš-pašinoj mahali, gdje su izgradili stari i novi hram.

Stari i Novi jevrejski hram Nastao je 1580. godine, ali je dva puta gorio (1697. i 1788.) pa je zbog toga izgrađen

novi hram 1821. godine. Unutrašnji prostor hrama podijeljen je u tri broda, a središnji je pokriven bačvastim svodom. U Drugom svjetskom ratu teško je devastiran od strane nacista. Danas je tu Muzej Jevreja.

54

Najznačajniji jevrejski kulturni spomenik i dokument - Hagada, nalazi se u zbirci Zemaljskog muzeja u Srajevu. To je obredna knjiga, iluminirani hebrejski kodeks, za domaću kućnu religioznu službu. Predstavlja neprocjenjivu vrijednost, poznatu u cijelom svijetu. U Sarajevo ju je donijela protjerana sefardska porodica iz Španije u u prvoj polovini16. vijeka. Askenaška sinagoga

Izgrađena je 1902. godine po projektu Karla Paržika u pseudomaurskom stilu, nalazi se na lijevoj obali Miljacke. Hram je rješen kao kompaktna masa oblika paralelopipeda s ugaonim kupolicama na visokim tamburima, a presvučen je plitkom pseudomaurskom dekorativnom plastikom. Danas je ovo jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini i prvi jevrejski vjerski objekat izveden u pseudomaurskom, odnosno mujedar stilu. Stari sarajevski mostovi

Od polovine petnaestog stoljeća, kada se nakon prodora Turaka naglo razvija grad na Miljacki, kad carigradski drum postaje okosnica čitavog Balkana, a Sarajevo najvažniji grad sjeverozapadnog područja turskog imperija, dolina Miljacke je toliko opterećena prometom da se uređenju komunikacija posvećuje velika pažnja. Grade se mostovi na rijeci u velikom broju, nigdje na kraćem potezu nije nastalo više presječnica društvenih i vodenih tokova nego na Miljacki između Kozje ćuprije više Sarajeva i Ali-pašina mosta, nizvodno od grada. Uključivši ta dva krajnja mosta, na Miljacki je postojalo u tursko doba trinaest mostova, od kojih su pet kamene građevine.

Turci su udarivši temelje grada na Miljacki sagradili ovdje i prvi most, čije se postojanje može dokazati historijskim dokumentima. Ubrzo zatim, uporedo s razvojem grada, niču jedan za drugim brojni mostovi preko Miljacke. Isto tako, uređujući komunikacije na regionalnom planu, nastaju, svakako već u šesnaestom stoljeću, i mostovi izvan grada na presjecištima rijeke i druma, više naselja i niže naselja.

Sačuvani stari mostovi na Miljacki, Kozija, Šeher-ćehajina i Latinska ćuprija, u svojoj izvornoj formi sigurno su predstavljali vrijedne primjere tursko-orijentalne arhitekture mostova, čija se realizacija mora pr ipisati turskim školovanim graditeljima. Činjenica je, međutim, da su svi ovi objekti u osamnaestom stoljeću rekonstruirani; pretpostavlja se da su sa nešto manje vještine građeni na sačuvanim ostacima u prvobitnim oblicima. Poznato je da su te rekonstrukcije izvodili domaći majstori. Oni su, dakle, stvaralaštvo istoka u domaćoj bosansko-hercegovačkoj interpretaciji, i to im, između ostalog, daje posebnu vrijednost. Latinska ćuprija

Izgradio ju je sarajevski trgovac Hadži Abdulah Žiga 1798. godine. Naziv je dobila po Latinluku, katoličkoj stambenoj četvrti, koja se nalazila u neposrednoj blizini. I pored malih preinaka iz 1886. i 1917. godine, most je gotovo u potpunosti, zadržao oblik i karakteristike turskog kamenog mosta, zbog čega je još 1950. stavljen pod zaštitu države.

Kozija ćuprija

Jedina stara ćuprija sačuvana u cijelosti. Ona predstavlja najkvalitetniji i najljepše napravljeni kameni most, izgrađen od 1450. – 1550. godine. Vijekovima su preko ovog majstorski građenog kamenog luka odlazili Bosanci i bosanske vrijednosti u centar Otomanske carevine i istočni svijet. Ovaj most zovu još i istočnom kapijom Sarajeva Šeher-ćehajin most

Sgradio ga je Alija Hafizović, ali je vjerojatno dobio ime nakon vladavine ćehaja, koji su ga popravili (Ćehaja – paša izaslanik sultana). Most se sastoji od pet lukova i četiri masivna stupa. Nekoliko puta je kompletno obnovljen od svoje prve izgradnje. Za vrijeme izgradnje kor ita Miljacke krajem XIX vijeka, most je srušen. Nanovo je sagrađen 1904. godine.

55

Drveni most na Bentbaši Postoji još od XVIII stoljeća (vjerojatno sagrađen 1782. godine) kao pobožni miraz

Mehmed-age Džino. Korišten je da olakša prijenos materijala koji je služio za izgradnju toka Miljacke. Carev most

Sagradio ga je plemić Isa-beg Ishaković u XV vijeku, ali je srušen u poplavi 1619. godine. Hadži Husein-aga Haračić je sagradio kameni most s tri stupa i četiri luka na istom mjestu, zbog oštećenja obnovio ga je Haži Mustafa Bešlija 1792. godine. Za vrijeme austro-ugarske vladavine, most je srušen zbog lošeg stanja, nakon čega je sagrađen opet po ugledu na prvobitni originalni most. Most je sačuvao svoj originalni naziv. Ćumurija most

Ovaj most spaja obalu Miljacke kod AT-mejdana (polje konja) na lijevoj strani i Ajs-pašinoj džamiji na desnoj strani. Most je sagradio Hadži Hasan 1556. godine, i popravljan je nekoliko puta. Zamijenjen je željeznim 1886. godine. Naziv je dobio po lužini ćumura kojeg su sabljari prenosili preko mosta, a njihove trgovine su bile smještene u blizini. Drvenija most

Drvenija most je sagrađen za vrijeme austro-ugarske vladavine 1898. godine. Drvena ograda je sačuvana za vrijeme obnove mosta 1995. godine, a ostali elementi mosta su betonski. Čobanija most

Sagradio ga je čoban Hasan Vojvoda 1557. godine, a most je obnovila islamska vjerska zajednica za vrijeme šejha Kaimije, sarajevskog pjesnika. Stoga, ljudi ovaj most zovu i šejhanija most kao i šejtanija most. Godine 1886. željezni most je sagrađen na mjestu starog ali zbog lošeg oslonca je propao. Na njegovom mjestu je sagrađen novi 1888. godine. Skenderija most Izgradio ga je Skender-paša u XV. stoljeću. Željezni most je napravljen umjesto starog 1883. godine po projektu austro-ugarskog projektanta Ajfela. Ćiršihana most (Vrbanja mosta)

Napravljen je na mjestu Vrbanja mosta i sagradio ga je Jevrejski trgovac u XVIII vjeku. Dobio je ime po ćiršihani, maloj tvornici ljepila koja se nalazila u blizini mosta gdje su kožari proizvodili sirovu kožu. Rustem-pašin most

Nalazi se na rijeci Željeznici, u naselju Ilidža, a sagradio ga je veliki Rustem-paša koji je izgradio i druge objekte (tursko kupatilo i tržnicu u Sarajevu). Most je izgrađen u XIV vijeku. Izgrađen je od razbijenog kamena i ima 15 lukova. Srušen je 1888. godine kada je pretvoren u cestu. Most je ponovo obnovljen 1962. godine za vrijeme popravka javnog vodovoda, kada je opet i podignut. Rimski most

Rimski most ili zapadna kapija Sarajeva, predstavlja graditeljsko dijelo iz osmanskog perioda. Izgrađen na Plandištu između 1530. i 1550. godine na rijeci Bosni. U konstrukciju mosta ugrađeno je ornamentisano kamenje iz r imskog perioda, po čemu ga je narod nazvao ”rimski most”. Postoji predpostavka da je most građen na temeljima pravog rimskog mosta. Austro – ugarsko doba Gradska viječnica Ova građevina predstavlja najljepši objekat iz austro-ugarskog perioda, građena je u pseudomaurskom stilu. Prvi projekat uradio je Karl Paržik, ali se nije svidio ministru B. Kalaju pa je novi napravio Aleksandar

56

Witek. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je umno obolio i kasnije izvršio samoubistvo izgradnju je dovršio 1894. godine Ćirilo Iveković. Zvanično se počela koristiti 1896. godine. Agresijom na BiH, Viječnica je 1992. godine u potpunosti spaljena. Obnova je u toku. Glavna pošta

Prvobitno je bila zgrada vojne pošte i telegrafa. Projektirao ju je arhitekt Josip pl. Vancaš (1907.-1909.), a otvorena je 1913. godine. Ovim projektom Josip Vancaš postiže snažan monumentalni izraz arhitektonske secesije. Gradacija volumena objekta, naglasak pročelja, naglasak osovine objekta i drugi elementi Vancaševog djela podsjećaju na poštansku štedionicu Otta Wagnera u Beču. Objekat je potpuno izgorio 2. maja 1992. godine. Obnovljen je 2001. godine. Narodno pozorište

Građeno je prvobitno kao Društveni dom, po projektu Karla Paržika, od 1897. - 1898. godine u stilu neorenesanse s pojedinim elementima paladijevskog klasicizma. Svojom dispozicijom i arhitekturom on je osigurao formiranje jednog od prvih gradskih trgova Sarajeva. Svečano otvaranje je bilo u januaru 1899. godine. Godine 1921. dobija funkciju Narodnog pozorišta što ostaje do današnjih dana. Ostale znamenitosti Baščaršija

Stara sarajevska čaršija poznata kao Baščaršija u doslovnom prevodu zanači ”glavna čaršija”. Naziv se proširio na cijelu Staru sarajevsku čaršiju, nastalu polovinom XV vjeka kao privredno naselje orijentalnog tipa. Bošnjački institut - Fondacija Adil Zulfikarpašić

Bošnjački institut - Fondacija Adil Zulf ikarpašić je kulturna i naučno obrazovna institucija, koja se bavi promoviranjem, razvijanjem i proučavanjem istorije, kulture, kulturnog nasljeđa, književnosti, religije i svih oblika umjetnosti Bošnjačkog naroda, kao i drugih naroda u Bosni i Hercegovini. Počeo je sa radom 2001. godine, kada su preneseni glavni fondovi Instituta u Cirihu u novi i savremeno opremljeni Institut u Sarajevu. Kompleks Bošnjačkog instituta se sastoji od Biblioteke, Kluba Bošnjačkog instituta, zgrade administracije i Gazi-Husrev begovog hamama, koji zajedno obuhvataju prostor od preko 4000 m2. Sebilj

Objekat izgrađen 1891. godine, iz kojeg se zahvatala voda i besplatno dijelila žednim prolaznicima.

Kazandžijska ulica Ulica je nastala od kazadžijske čaršije iza 1528. godine. Naziv je dobila po istoimenom

starom zanatu – kazandžijama, koji su pravili bakarno posudže. Danas se uglavnom bave izradom predmeta umjetničko – dekorativne – suvenirske vrijednosti. Inat kuća

Na današnje mjesto prebačena sa lokaliteta Mustaj pašinog mejdana zbog izgradnje Gradske vijećnice. Vlasnik kuće stari Benderija tražio je da se dio po dio prenese na današnje mjesto i isplati naknada od jedne kese dukata. Zbog inata vlasnika, kuća je prozvana ”Inat kućom”.

57

Višegradska kapi kula Izgrađena je na inicijativu bosanskog namjesnika Ahmed – paše Rustempašića od 1729. –

1739. godine. Predstavlja fortif ikacioni dio arhitekture Vratničkog grada, kojeg čine bedemi, tabije, kapi kule i kapijice. Kapi kula na Ploči

Izgrađena je kada i Višegradska kapi kula. Predstavlja jednu od tri kapi – kule u okviru starog Vratničkog grada.

Park Atmejdan

Park sa muzičkim paviljonom, izgrađenim 1913. porušen 1941. godine i ponovo obnovljenprema prvobitnom izgledu. Predstavlja ugodan ambijent za predah nakon obilaska kulturno-historijskih spomenika po susjednoj Baščaršiji i drugih znamenitosti u gradu.

Cjeline izvan Gradskog jezgra Graditeljsko naslijeđe izvan Gradskog jezgra evidentirano je na skoro cijelom prostoru

Kantona, obuhvata slijedeće graditeljske vrijednosti:

ambijentalne cjeline u naseljima: Milišići, Rašenovići, Lukavac, Ivanovo polje, Umoljani, Gradina i Karamari na prirodnoj cjelini Bjelašnica, dva naselja Dujmovići i Godinja na prirodnoj cjelini Treskavica, Bobovica na prirodnoj cjelini Rakitnica, tri naselja u Čaklićima, Jelenjači i Tušilima na prirodnoj cjelini Visočica, Zoranovići, Močevići, Presjenica, Šabanci i Ledići na području Trnova, naselja Nanići, Z lotege, Elezovići i Šehovići na području prirodne cjeline Zvijezda;

nekropole i groblja na lokalitetima: stećci u Umoljanima, Močiocima, Lukavcu,

Šabićima, Klancu, Dubiću, Orašcu, Glebčinama, Kasice i muslimansko groblje Mrazište na prirodnoj cjelini Bjelašnica, nekropola u Dujmovićima na pr irodnoj cjelini Treskavica, nekropola stećaka u Pervizima na prirodnoj cjelini Visočica, petnaest lokaliteta sa stećcima, nišanima i pravoslavnim spomenicima u Zoranovićima, Dolovima, G. Presjenici, D. Presjenici, Prečanima, Šabancima, Dejčićima, Ledićima, Trebečaju, Pendičićima na području općine Trnovo, osam lokaliteta u Vidotini, Visojevici, Kleku, Veliko Mramorje, Bandijera, Kokorevac, Gradac Nahorevo, Gradina Nahorevo Vrapče, grčko groblje u Donjim Močiocima na prirodnoj cjelini Ozren, stećci Glavogodina i Vrutci na području spomenika prirode Vrelo Bosne, stećci Nanići i Kamenica, nišani Nanići, Krivajevići, Odžak i Elezovići i pravoslavno groblje Nišići na području prirodne cjeline Zvijezda, stećci i nišani u Vrutci-Sudići, Široka Luka-Podlipnik, Mrezga-Rakova Noga, pravoslavno groblje Rakova Noga na području prirodne cjeline Podlipnik, nakropola stećaka Misoča, spomen mezarje G. Misoča na području prirodne cjeline Misoča;

arheološki lokaliteti: tumuli – Grkarica, crkvina – Umoljani, gradina – Umoljani,

Ilirska gradina – Stanari, tumuli, gradina – Crepljani na prirodnoj cjelini Bjelašnica, tumuli i gradina Godinja na prirodnoj cjelini Treskavica, gradina u Prečanima, Umčanima i Miljanovićima, utvrđenje u Brutusima i tumuli u Ostojićima i Trebečaju na području općine Trnovo, gradina u Vidotini, grad Luka, gradac Nahorevo, gradina Mrkovići i Kokorevac na prirodnoj cjelini Ozren, tri cjeline – naselje Ilidža, nekropola Vrutci i crkvište Plandište na području

58

spomenika prirode Vrelo Bosne, gradina Nanići na području prirodne cjeline Zvijezda, nekropola stećaka Mramorje na području zaštićeni pejsaž Bijambare, nekropola nišana Kremeš i pravoslavno groblje Kremeš na području prirodne cjeline Debelo Brdo, grad Dubrovnik Kopošić na području prirodne cjeline Misoča;

historijsko – memorijalni prostori: spomen park Vraca, spomen ploča u

Šabićima i drugim lokalitetima općine Trnovo, spomen obilježje Sokolina na prirodnoj cjelini Ozren;

pojedinačni objekti: most na Plandištu, pravoslavna crkva Nišići, Sefer pašino

turbe Nanići, spomen česma Crna rijeka na području prirodne cjeline Zvijezda. 2.2. Etnosocijalni turistički proizvodi - resursi Stari zanati na Baščaršiji

Baščaršija je davno prije dolaska Turaka bila mjesto trgovanja i susretanja roba sa svih strana svijeta. Njihovim dolaskom prerast će u jedan od najjačih trgovinskih i zanatskih središta Balkana, vremenom se prilagođavajući i razvijajući u skladu sa suvremenim tokovima. Građena je po uzoru na arapske sukove. Čaršiju su činili dućani, magaze, bezistani, hanovi, karavansaraji, a usporedno s njima izgrađene su mnoge džamije, crkve, jevrejski hram, hamami, škole, šadrvani, sebilji i javne česme. Samo središte Čaršije dobilo je naziv Baščaršija što u prijevodu znači glavna, centralna čaršija. U početku osnivanja čaršije prevladavali su zanati koji su trebali vojsci, a vrlo brzo su se razvili i svi ostali zanati, čiji broj se definitivno zaokružio već polovinom XVI vijeka, kada je u čaršiji bio razvijen 81 zanat. I danas su neke ulice zadržale stare izvorne nazive.

Pouzdano se zna da su postojali sljedeći zanati: abadžije (krojači seoske suknene odjeće), arakijadžije (kapari), aščije, atari (drogeristi), baltadžije (zanatlije za izradu sjekira), bardakčije, berberi, bezdžije (platnari), bičakčije (nožari), bojadžije, bozadžije, bravadžije, bunardžije, burekčije, čarukčije (opančari), čekrkčije, čelengiri (klinčari), čibukčije, čizmedžije, ćebedžije, ćurčije (krznari), dogramdžije (drvorezbari), dugmedžije, dunđeri (građevinari), džamdžije (staklari), ekmekčije (pekar i), eskidžije (krpeđije), f išekčije (proizvođači puščanih metaka), halači (pucari vune i pamuka), halvadžije (slastičari), hašrmedžije (metalci dekorateri noževa), havandžije (križači duhana), ibrikčije, jalduzdžije (zlatari), jašmakdžije (platnari), jogurdžije, kahvedžije, kalajdžije, kalpakčije (vrsta kapara), kantardžije, kasapi (mesari), kazandžije, kazazi (proizvođači tekstilnih ukrasa), kečedžije (proizvođači kapa od vune i podloga za sedla), kilitdžije (proizvođači katanaca), kolčakčije (vrsta kapara), koltukčije (tapetari), kulukčije (sabljari), kovači, kujundžije (proizvođači nakita uglavnom od srebra), kundurdžije, mejhandžije (krčmari), merematčije (majstori za oporavke zgrada), mudželeti (knjigovesci), mumdžije (svjećari), mutapčije i mnogi drugi. Osim ovih zanata postojala su i uslužna zanimanja koja nisu imala dućane kao što su arabedžije (prijevoznici kolima), telali (glasnogovornici), hamali (nosači), talaci (maseri), pasvandžije (noćni čuvari) i još neki.

Zanatlije su bile osnovni privredni potencijal čaršije u toku njenog razvoja. Organizirali su se po esnafima koji su okupljali sve zanatlije istog ili srodnog zanata. Svaki esnaf, odnosno grupacija zanatlija imala je u Sarajevu u pravilu svoju čaršiju (ulicu) nazvanu po dotičnom zanatu i skup tih čaršija činio je staru sarajevsku čaršiju. Evo nekoliko naziva sarajevskih ulica koje pripadaju sarajevskoj čaršiji: Abadžiluk, Aščiluk, Bazardžani, Bravadžiluk, Čizmedžiluk, Čurčiluk, Halači, Halvadžiluk, Kazandžiluk, Kovači, Kujundžiluk, Sarači, Zildžiluk te mnogi drugi.

Obično se misli kad se kaže Baščaršija da je na njoj skoncentrisano samo zanatstvo i trgovina, međutim, čaršija je isto toliko bila vjersko – prosvjetno - kulturni centar Sarajeva pa i šire okoline. Na ovom prostoru skoncentrisano je osam najznačajnijih sarajevskih džamija, dvije crkve i jedan jevrejski hram.

Čaršija kao posebna aglomeracija, svoj nastanak zaokružila je još u XVI vijeku. Od tada je bezbroj puta stradavala u požarima. Obnavljana je sve do današnjih dana, ali sve te obnove ponekad su odstupale od izvornog izgleda čaršije iz XVI vijeka. Ta čaršija sastojala se iz:

59

Dućana osnovnih arhitektonskih jedinica kojih je bilo oko hiljadu;

Kamenih magaza (samostalna robna skladišta);

Tabhana (radionice za preradu kože);

Daire (utvrđena kamena skladišta sa jedinstvenim ulazom u dvorište okolo kojeg su se sa svih strana nizale magaze);

Bezistana (kamene robne kuće, ukupno tri s trgovačkim dućanima unutar);

Karavan-saraja i hanova (putnička svratišta i konačišta u kojima je u

prizemnom dijelu postojao smještaj za konje, pred kraj osmanlijskog perioda bilo ih je 44);

Musafirhana (besplatna svratišta za putnike koji nisu bili trgovci);

Imareta (besplatne javne kuhinje za službenike vakufa, za učenike medrese te

za siromašne putnike i gradsku sirotinju);

Hamama (javna kupatila, velike monumentalne kupolaste kamene građevine);

Mekteba (muslimanske vjerske škole za djecu, ukupno šest na području čaršije);

Konfesionalnih početnih škola (pravoslavne i katoličke);

Medresa (srednje muslimanske škole i jedna visoka);

Hanikaha (škole za izučavanje misticizma i za izobrazbu derviša);

Tekija (derviški objekti, bilo ih je tri);

Džamija (na Čaršiji ukupno osam);

Crkava (ukupno dvije na čaršiji, katolička u Latinluku i pravoslavna na Varoši);

Židovski hram ;

Biblioteka (javne, ukupno tri);

Sahat-kula;

Sebilja (vrsta fontana na kojima je posebno zadužen službenik napajao vodom

žedne građane i prolaznike);

Šadrvana (natkrivene fontane i vodoskoci);

Česmi;

Muvekithana (hronometrijske stanice za utvrđivanje vremena);

Mostova na Miljacki;

Turbeta (zidani mauzoleji);

Grobalja (kao manje nekropole pokraj Begove, Ferhadije i Careve džamije);

Stambenih objekta (mada se u pravilu na čaršiji nije stanovalo, bilo je stambenih objekata po obodu čaršije);

60

Javnih nužnika (Zanimljivo je napomenuti da se jedan od dva WC-a nalazi u

ulici Mudželeti uz Sahat-kulu, a uspostavio ga je Gazi Husrev-beg 1529. - 1531. godine.

Ovaj komunalni uređaj se kontinuirano održava i služi svrsi, i dan danas predstavlja najstariji

sanitarni uređaj ove vrste u čitavoj Evropi). Navedeni objekati, različit i a prijeko potrebni, govore da je Sarajevo, posebno čaršija bila

zajednica u kojoj se na sve mislilo, tako da ni jedna potreba u životu građana nije ostala nezastupljena i to u srednjovjekovno doba. Muzeji Zemaljski muzej (Nacionalni muzej)

Zemaljski muzej Bosne i Hrcegovine osnovan je 1888. godine i najstarija je moderna kulturna i znanstvena ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnog tipa. Budući da je prostor u kome je muzej bio prvobitno smješten uskoro postao suviše skućen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se izgradnji nove zgrade. Muzej čine četiri međusobno povezana paviljona, gdje svaki ima posebnu postavku. Centralni prostor zauzima izuzetno vrijedan botanički vrt. Čitav kompleks nosi karakteristike neorenesansnog stila. Muzej se razvijao kao kompleksna kulturna i naučna ustanova u okviru koje se njeguje više naučnih disciplina: istorija, geografija, arheologija (predhistorijska, antička i srednjevjekovna), etnologija, historija umjetnosti i prirodne nauke (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika i bibliografija, iz kojih su se vremenom iskristalizirala tri današnja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke. Posebnu pažnju u muzeju zavređuje etnografska zbirka. Jedan od najzanimljivijih izloženih predmeta u muzeju je Sarajevska Hagada, najvrijednija židovska sakralna knjiga. Projektant i glavni nadzornik bio je Karlo Paržik, građevinski nadsavjetnik Zemaljske vlade. Kompleks je građen od 1909. do 1913. godine. Historijski muzej BiH

Ranije muzej revolucije Bosne i Hercegovine, građen je od 1958. – 1963. godine. Od 1993. godine djeluje pod imenom Historijski muzej BiH. Muzeološka obrada pokrivena je istorijom Bosne i Hercegovine od srednjeg vjeka do danas. Muzej raspolaže fondom od oko 300.000 muzejskih predmeta i eksponata. Muzej grada Sarajeva

Muzej je osnovan 1949. godine. U njemu su smještene arheološke, historijske, etnografske i ratne zbirke. Muzej prikazuje kompleksnu materijalnu kulturu grada iz najmlađih doba pa sve do danas. Kolekcije kostima, kovanica, nadgrobnih spomenika i drugih predmeta su ukusno upotpunjene zanimljivim tekstovima. Muzej ”Sarajevo 1878. – 1918.”

Muzej je lociran na uglu ulica Obala Kulina bana i Zelenih beretki, preko puta mosta zvanog Latinska ćuprija. U neposrednoj blizini mosta 1914. godine izvršen je atentat na Austro-Ugarskog prestolonaslednika nadvojvodu Ferdinanda i njegovu suprugu nadvojvotkinju Sofiju, koji je bio povod početku I Svjetskog rata. Ovaj događaj stavio je Sarajevo i BiH u centar svijetskih zbivanja i ujedno je uticao na promjenu historije svijeta. Jevrejski muzej

Zgrada Jevrejskog muzeja izgrađena je 1580/81. godine. Prvi put je izgorila pri upadu Eugena Savojskog, od tada gor ila je više puta. Izgradnju novog hrama Židovska općina završila je 1821. godine, u takvom obliku je i danas. Sefardski Židovi su se nastanili u Sarajevu u XVI vijeku, poslije protjerivanja iz Španije. Dolaskom na ove prostore, obogatili su kulturu ovih prostora španjolskim i hebrejskim jezikom, te širokom lepezom nepoznatih shvaćanja umjetničkog stvaralaštva i prostornih odnosa. Originalan dućan sa židovskim začinima koji je radio oko 300 godina prije nego što je zatvoren 1942. godine je posebno zanimljiv za pogledati.

61

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Osnovan je 1961. godine kao muzej književnosti, u rodnoj kući Vladimira Skarića. Deset godina kasnije proširuje svoju djelatnost i postaje i pozorišni muzej. Muzej predstavlja spomenik kulture prve kategorije i bavi se čuvanjem i prezentacijom bogate građe iz oblasti književnosti i pozorišne umjetnosti. U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH čuva se oko stotinu književnih i pozorišnih zbirki sa preko 20.000 dokumenata, a bavi se i izdavačkom djelatnošću. U septembru 1992. muzej otvara vlastiti izložbeni prostor koji dobiva ime ”Galerija Mak”. Svrzina kuća

Jedan od najljepših primjera muslimanske arhitekture u starom Sarajevu. Kuća nosi karakteristike koje su bile tipične za stanovanje bogatih i moćnih muslimanskih feudalnih porodica. Kuću je izgradila 1640. godine porodica Glođo, kasnije je prešla u vlasništvo porodice Svrzo po kojima je dobila današnji naziv. Kuća se sastoji od muškog i ženskog dijela, selamluka i haremluka, zapravo, dijelova u kojima se vodio javni i privatni život. Tako je ova kuća imala strogo odijeljene muške i ženske prostore i odaje za poslugu. Središnje mjesto kompleksa ima ženska avlija oko koje se nižu objekti: matična kuća sa haremlukom i selamlukom i ženski kraj sa velikim halvatom. Svi su orijentirani na avliju, reprezentativni salon u prirodi koji je masivnim zidom odvojen od muškog kraja, selamluka. Svi elementi međusobno se pitomo prožimaju, postavljajući čovjeka u središte, uzimajući ga kao mjerilo svih zbivanja u kući.

Pored Svrzine kuće iz osmanskog perioda poznate su još i kuća Alije Đerzeleza i Skopljkova kuća.

Muzej XIV Zimskih olimpijskih igara

Postavku muzeja čine predmeti i događaji vezani za najveću

sportsku manifestaciju ikada održanu u Sarajevu – XIV Zimske olimpijske igre. Muzej je bio smješten u zgradi iz Austro-Ugarskog perioda. Objekat je tokom agresije značajno devastiran, a muzej je premješten u sportski centar ZETRA.

Tunel Dobrinja – Butmir Tunel je građen od 27. marta do 30. jula 1992. godine, kada su se susreli kopači iz dva

suprotna smjera, kopajući ”cijev” dugu 720 m, prosječne visine 1,5 m i prosječne širine od 1m. Najdublja tačka tunela nalazila se pet metara ispod aerodromske piste, pa je tunel bio na stalnom udaru podzemnih voda. Predstavljao je jedinu slobodnu i funkcionalnu vezu opkoljenog grada sa ostatkom svijeta. U početku je služio samo za prolaz ljudstva (vojska, ranjenici, bolesnici, domaće i strane državne delegacije itd) i robe (hrana, lijekovi, oružje), kasnije je postavljen cjevovod za dovoz nafte, a potom poštanski i elektro kablovi. Dnevno je kroz njega prolazilo prosječno 4.000 ljudi i 20 tona raznog materijala. Tunel je postao simbol otpora golorukog naroda protiv genocida i urbicida jednoj od najmoćnijih armija u tadašnjoj Evropi. Danas je pretvoren u muzej koji turisti rado posjećuju. Ars Aevi

Tokom prve godine opsade Sarajeva, grupa sarajevskih intelektualaca pokrenula je inicijativu za internacionalni kulturni projekt ”Sarajevo 2000” koji će potom dobiti ime Ars Aevi (anagram za Sarajevo). Koncept i strategiju projekta prihvatio je Izvršni odbor Grada Sarajeva i Vlada Bosne i Hercegovine. Projekat Ars Aevi je izrastao u jedinstvenu internacionalnu suradnju umjetničkih i kulturnih institucija, administracija gradova i regija, umjetnika i intelektualaca iz Evrope i cijelog svijeta. Cilj projekta Ars Aevi je stvaranje interkulturalnog centra i Muzeja suvremene svjetske umjetnosti u Sarajevu, gradu u kojem su se stoljećima susretale, poštivale i voljele razlike Istoka i Zapada. Aktivnosti Centra/Muzeja Ars Aevi, unutar urbanog i duhovnog

62

ambijenta Sarajeva i u kontekstu internacionalnih programa, bit će ohrabrenje u traganju za ljepotom i vrijednostima i izraz nade da oni mogu postati mjesto zbližavanja, a ne razdvajanja. Više od 130 umjetnika najvećeg internacionalnog ugleda svojim su reprezentativnim radovima formirali kolekciju ovog novog muzeja u Sarajevu. U razdoblju od 1992. – 2003. godine muzeji i centri za suvremenu umjetnost iz Sarajeva, Milana, Praga, Ljubljane, Venecije, Beča i Bolonje učestvovali su u stvaranju nukleusa kolekcije Ars Aevi. Cjelokupna kolekcija Ars Aevi predstavljena je u Sarajevu 1999. godine u izložbenim dvoranama Centra Skenderija na površini od 10.000 m². Od 2000. godine ona je u formi Izložbenog depoa smještena u prostoru hola i kubusa Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine gdje će ostati do otvorenja novog Centra/Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi. 2.3. Manifestacijski turistički proizvodi - resursi Festivali

Sarajevo je jedno od mjesta u kojem se gotovo preko cijele godine organizuju razni festivali koji se na turističkom tržišti pojavljuju kao zanimljiv truistički proizvod. Sarajevska zima (Februar - Mart)

Internacionalni festival Sarajevo "Sarajevska zima" osnovan je 1984. godine, kada su održane i Olimpijske igre u Sarajevu, sa namjerom da postane tradicionalni susret umjetnika i građana svijeta. Ovaj festival je najduži od svih sarajevskih festivala, traje puna dva mjeseca. Festival spaja različite vrste umjetnosti, pozorišnu, koncertnu, f ilmsku, izložbenu, kulturno naslijeđe, panel diskusije, književne večeri, arhitektonsku, video predstave, programe narodnih udruženja, dječje programe, poetiku prostora i druge. Filozofija Festivala je stvaranje uzajamne veze između kultura i civilizacija, kristalizirajući tradiciju i stvarajući uslove za punu slobodu umjetničkog izražavanja u otvorenoj vezi različitosti. Internacionalni festival Sarajevo “Sarajevska zima” je dobitnik brojnih međunarodnih priznanja i najznačajnije nagrade grada Sarajeva “Šestoaprilska nagrada Sarajeva“. Sarajevski dani poezije (Maj)

Festival se održava već 45 godina. Organizator je Društvo pisaca BiH. Manifestacija okuplja značajne stvaraoce poetske riječi iz najmanje petnaestak zemalja svijeta. Evropski književni susreti (Juni)

Susreti su započeli 2000. godine pod pokroviteljstvom Francuskog kulturnog centra Andre Malraux u Sarajevu. Programi obuhvataju kolokvije, okrugle stolove, debate, radionice za prevođenje, izložbe, f ilmske projekcije, posjete gradovima u Bosni i Hercegovini, razgovore o određenim temama, predstavljaju se knjige i autori, čime se domen i značaj Susreta značajno povećava. Jedan od ciljeva susreta jeste da se njegovi učesnici upoznaju s kulturom Bosne i Hercegovine, načinom života, kulturnim prilikama, tradiciji mult ikulturalnosti na ovim prostorima, posebno u Sarajevu, te da o tome ostave odgovarajuća pisana svjedočanstva. Kids festival (juni)

Kid’s Festival” je najveći nezavisni događaj za mlade u jugoistočnoj Europi. Postao je tradicionalan, kojem se sva djeca iz BiH raduju svake godine, to je jedinstvena kombinacija edukacije i zabave. Ogroman uspjeh KF-a ukazuje na važnost izgradnje povjerenja među mladima BiH. Baščaršijske noći (Juli)

Prošle godine festival je proslavio 10-godišnjicu postojanja. Tokom cijelog mjeseca jula, "Baščaršijske noći" nude kvalitetan program prepun folklora, opera, baleta, roka, pjesništva, sevdalinki, pozorišta, književnih večeri, f ilma, dječjeg programa i duhovne muzike. Centar festivala je smješten nasuprot starom dijelu grada, ali se najveći broj aktivnosti događa na otvorenom.

"Baščaršijske noći" uvijek počinju 1. jula tradicionalnim "Bečkim koncertom", odnosno koncertom Sarajevske f ilharmonije uz sudjelovanje dirigenta i umjetnika iz Beča.

63

“Baščaršijske noći” su se održavale i prije rata – agresije na Sarajevo i BiH, ali sporadično od slučaja do slučaja. Bila je to, ustvari,”Baščaršijska noć” gdje se u toku jedne noći održavalo 15-20 raznih kulurnih programa na raznim prostorima.

Osnove "Baščaršijskih noći" su postavljene 1988. i 1989. godine. Tada je Sejfudin Tanović (1926- 1999.) f ilmski reditelj, pisac, kulturni radnik i iznad svega, zaljubljenik u Sarajevo i BiH, zajedno s nekolicinom entuzijasta, ponovo pokrenuo "Baščašijske noći". Tadašnja koncepcija je zadržana i poslije rata kada “Baščaršijske noći” prerastaju u veliki međunarodni festival kulture s trajanjem od cijelih mjesec dana. Međunarodni Festival Folklora (Juli)

Tradicionalno se Festival folklora održava u drugoj polovici jula i preklapa se sa Baščaršijskim noćima. U toku jedne sedmice folklorne grupe dolaze iz šireg okruženja (Hrvatska, Italija, Poljska, Mađarska, Albanija, Turska, Makedonija, Crna Gora, Bugarska, Španjolska, Slovenija, Filipini, Gruzija, Francuska, Češka i dr.) da bi izvele svoje performanse u Sarajevu.

Atraktivni programi privlače veliki broj turista i upotpunjuju ukupnu turističku i kulturnu ponudu Kantona i BiH. Sarajevo Film Festival (August)

Sarajevo Film Festival je postao najrespektabilnijih festival u jugoistočnoj Evropi, i jedan od 10 najboljih festivala u Evropi. SFF je narastao u jedan od glavnih kulturnih događanja tokom godine. Festival danas prikazuje preko 150 f ilmova na nekoliko lokacija. Filmovi su pažljivo odabrani i zajedno čine čudnu skupinu dokumentaraca, regionalnih f ilmova te f ilmova sa svih strana svijeta. Također je uključen i dječji program, a ponekad i vodeća Hollyw oodska produkcija.

Tokom održavanja festivala u gradu se nalazi oko 500 akreditiranih novinara (skoro koliko ih je bilo 1984. godine tokom održavanja XIV Olimpijskih igara), a festivalski brzi rast održava se i na broju posjetitelja. Po procjeni organizatora Festival u sedam dana trajanja posjeti oko 100.000 posjetitelja.

Jubilarne 2005. godine, SFF dobio licencu FIA PF-a (Federacija f ilmskih producenata) za svoj regionalni program (Sarajevo ima najveći broj regionalnih produkcija). TEATARFEST (Septembar)

Teatarfest je internacionalno okupljalište teatarskih skupina koje svoj teatarski izraz uobličuju izvan standardnih okvira. Zanimanje festivala je prije svega usmjereno na eksperimentalne, autorske, kreativne i alternativne projekte. Festival istražuje smjer, izvedbu, govor, pokrete, kostime, muziku i ostale važne elemente teatarskog izražavanja i predstavlja projekte koji istražuju nove prostore, vizije i medije.

Uz brojne teatarske izvedbe, zainteresiranim amaterima je omogućeno gledanje projekcija f ilmova, prisustvovanje okruglom stolu učesnika, gledaoca i krit ike, pohađanje seminare i sudjelovanje u radionicama – a sve to vezano za eksperimentalni teatar. Svjetski festival orijentalne muzike - WOMF (Septembar)

Festival orijentalne muzike sa atraktivnim programima gostiju iz cijelog svijeta pobuđuje veliko interesovanje kod publike i velikog broja stranaca u našoj zemlji, što svakako poboljšava turistički proizvod KS i cijele BiH. MESS (Oktobar)

Mala eksperimentalna scena ili MESS je pozorišni festival osnovan davne 1960. godine. Atraktivne i kvalitetne predstave iz cijelog svijeta okupljaju veliki broj umjetnika i posjetilaca. Izvedbe su na originalnim jezicima izvođača, a ponekad i sa prijevodom na bosanski jezik. Zahvaljujući radu Festivala MESS, kao i drugih kulturnih institucija u opsjednutom Sarajevu stvoren je pojam “kulturnog otpora”. JAZZ FEST (Novembar)

Festival je počeo sa radom 1997. godine. Tokom prve sedmice u novembru svake godine, Sarajevo postaje srce jazz muzike u Evropi. Tokom godina, razvio se u uglednu instituciju jazz kulture, predstavljajući muzičare i ansamble iz zemlje i cijelog svijeta.

64

Međunarodna atletska ulična trka ”Vivicita” (April – Maj)

Atletska ulična trka, u organizaciji Svjetske atletske Federacije. Odvija se u gradovima koji žele propagiranjem sporta slaviti ljudski duh i snagu u borbi protiv droge i svih drugih ovisnosti. Šahovski turnir ”Bosna” (Maj)

Atraktivna međunarodna sportska manifestacija, održava se povodom 22. maja, Dana prijema BiH u UN. Učešće na turniru uzimaju najpoznatije svijetske šahovske zvijezde. Izbor sportiste godine Kantona Sarajevo (Februar)

Jednom godišnje sumiraju se najbolji rezultati u sportskim disciplinama, i proglašavaju najbolji sportisti Kantona. Manefestacija pobuđuje posebnu pažnju domaće javnosti, te sportskih i društveno - političkih struktura Kantona Sarajevo. Neki turistički proizvodi sarajevske regije

U turističkoj ponudi Sarajeva značajan turistički proizvod predstavljaju i područja koja nisu administrativna cjelina Kantona Sarajevo, ali kroz svo vremensko razdoblje geografski, ekonomski pa i politički uglavnom gravitiraju Sarajevu. Pored niza turističkih znamenitosti sarajevske regije za KS kao turistički proizvod interesantne su sljedeće destinacije: Selo Lukomir

Na gotovo 1500 metara nadmorske visine nalazi se najviše i najizoliranije selo u cijeloj zemlji. Selo Lukomir je jedinstveno po svojim kamenim kućama koje su prekrivene šindrom od trešnjinog drveta. Selu je gotovo nemoguće prići, osim na skijama ili pješice već sa dolaskom prvog snijega sve negdje do aprila, a ponekad i duže. Odavde se može planinariti duž hridi iznad kanjona rijeke Rakitnice koja se nalazi nekih 800 metara ispod Lukomira. Lukomir je poznat po svojoj tradicionalnoj odjeći, a žene i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su se nosili i prije nekoliko stoljeća. Jedna od verzija historije današnjeg Lukomira ima mnogo dokaza da stanovništvo vodi porijeklo iz Podveležja u Hercegovini. Ova polunomadska plemena su se tokom ljetnih mjeseci uslijed nedostatka vode selila na Bjelašnicu. Podveležje, suhi plato iznad Mostara, nije tokom ljetnih mjeseci obezbjeđivao dovoljno bilja kako bi ova stočarska plemena mogla opstati. Iz razloga koji nisu u potpunosti poznati, mnogi od stanovnika Podveležja su se trajno nastanili u kanjonu, a nešto kasnije i na mjestu na kome se danas nalazi Lukomir. Nedavno izgrađena planinarska kuća u potpunosti je spremna da primi goste. Bosanske piramide (piramida Sunca, piramida Mjeseca i piramida Zmaja)

Piramide kod Visokog postojale ili ne već privlače znatiželju domaćih i svjetskih putnika, a Visoko postaje sve popularnija turistička destinacija. Turisti iz Europe, Amerike i Japana obilaze ovo najveće arheološko nalazište u Europi. Prvu hipotezu o mogućnosti postojanja umjetne tvorevine na brdu Visočica iznad grada Visoko iznio je Semir Osmanagić. Tvrdi da se ispod sadašnjih naslaga zemlje kriju stepenaste kamene piramide, rad ljudskih ruku, čiji graditelji potječu iz duboke evropske prošlosti, pra-iliri. Fondacija "Arheološki Park Bosanska piramida Sunca" istražne radove nastavit će i u narednom periodu.

65

Kraljevski grad Bobovac i Kraljeva Sutjeska Kraljevski grad Bobovac

Kraljevski grad Bobovac smješten je u izrazito planinskom ambijentu, predstavlja jedinstvenu prirodnu kulturno – historijsku cijelinu, spada među najznamenit ije spomenike srednjovjekovne Bosne. Gradu se najlakše prilazi od Kraljeve Sutjeske ili kolima preko Vareša.

Bobovac se prvi puta spominje 1350. g. u vrijeme ratnog pohoda cara Dušana na Bosnu, ali je on daleko stariji. Bobovac-grad utvrda, tokom XIV i XV stoljeća bio je bosanski kraljevski grad - tipičan primjer srednjovjekovnog grada u njegovoj razvijenoj formi.U njemu su stolovali mnogi bosanski kraljevi i banovi, od bana Stjepana II Kotromanića do kralja Tomaša i kraljice Katarine. Grad najveći procvat doživljava u vrijeme kraljeva Tvrtka II (1421.- 1443.) i Stijepana Tomaša ( 1443. – 1461.) koji su i dalje rado boravili u stonom mjestu Bobovcu. Turci su prvi puta

Bobovac ugrozili 1459. da bi ga kroz četiri godine i zauzeli (1463. godine). Pad Bobovca ujedno znači i slom srednjovijekovne bosanske države. Završnim borbama je prisustvovao i sultan Mehmed II El Fatih koji je pod Bobovac došao 20. V 1463. godine. Kraljeva Sutjeska

Samostan Kraljeva Sutjeska udaljena je od Kaknja 12 km. Centar i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala riječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska. Bosna je u 14. i 15. vijeku doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz 14. vijeka saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa (oppidum) i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca.

Prije nego što je austrougarska dala mjestu naziv Kraljeva Sutjeska u starijim dokumentima, počev od 14 vijeka susreće se naziv «Curia bani», što u prevodu znači Banski dvor. Naime prije krunisanja kralja Tvrtka (1377.), u Milama, bosanskom su državom vladali banovi, kao npr, Kulin, Prijezda, Stjepan Kotromanić i dr. Naselje Sutjeska se paralelno razvijalo sa dvorom čija je izgradnja pr ivlačila mnogo ljudi. Sadašnje naselje Kraljeve Sutjeske po nazivu kvartova rekonstruiše srednjovjekovni raspored (Varoš, Prijeko, Džemat, Trgovište).

Povelja Kulina bana iz 1189, mlađi prepis

Franjevački samostan je najistaknutiji objekat u okolici. Premda je nekoliko puta paljen

uspjela se sačuvati vrijedna kulturno-historijska zbirka, koja se prezentira zainteresiranoj javnosti.

66

U ovom selu je i Dusparina kuća koja je najstarija kuća u centralnoj Bosni, a potiče iz ranog 18-tog stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Kuća je otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture.

Na ulazu u selo nalazi se jedna od najstarijih bosanskohercegovačkih džamija. Prema predanju sagrađena je samo za nekoliko dana tokom pohoda Mehmeda II El Fatiha na Bobovac. Džamija i njen drveni minaret su otvoreni za posjetitelje. Kraljeva Sutjeska i tvrđava Bobovac bili su sjedište dvaju bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. Za posljednjom bosanskom kraljicom, svetom Katarinom, ovdje se i danas žali, a žene kao znak te žalosti u svojim tradicionalnim nošnjama pokrivaju glavu crnom maramom. Kada su Osmanlije osvojile tvrđavu Bobovac, Katarina je ili izbjegla ili bila prognana za Rim, i nikad više nije vidjela Bosnu. Zapisano je da su njena dva sina odvedena u Istanbul i preobraćena na islam, a jedan sin je postao i značajna osoba. Kreševo

Kreševo je poznato po svojoj starobosanskoj arhitekturi. Zidovi kuća su napravljeni od gline i obloženi slamom, dok se krov pokrivao specijalno pripremljenim trešnjinom šindrom. Selo Vranci koje je udaljeno samo nekoliko kilometara od Kreševa najbolji je primjer ove gradnje. To je prelijepo mjesto za posjetiti i jedno od r ijetkih prostora koja nisu osjetila razaranja izazvana minulim ratom. Tu je interesantno i "sveto mjesto" Dezevice gdje izvire ljekovita voda Sv. Jakova, nazvana po župniku iz 15. stoljeća.

U Kreševu katolička tradicija je veoma jaka i poznat je, pored ostalog, i po Franjevačkom samostanu koji se ovdje nalazi vjekovima i Fra Grgi Martiću. Zabilježen je u historiji, posebno u franjevaca, kao jedan od najvećih bosanskih pisaca. U samostanu se nalazi etnološki muzej, biblioteka i galerija. Kao i u većini franjevačkih samostana i ovdje monasi dočekuju goste širom otvorenih vrata.

Kreševo je poznato i po kovačkom zanatu. Krajem XIII i početkom XIV stoljeća bosanski banovi dovode Sase (narod poznat po umjeću iskorištavanja željezne rude) kao nadzornike koji unapređuju eksploataciju i iskorištavanje rude u ovim krajevima. Fojnica

Smatra se da je Fojnica bila glavno sjedište Ilira, a u vrijeme rimske vladavine grad je naglo dobio na važnosti radi bogatih nalazišta zlata. Fojnica kao grad se prvi put spominje 1365. godine kada su ovamo došli njemački rudari i dubrovački trgovci kako bi eksploatisali ovo područje bogato željeznom rudom. Krajem 15. vijeka nakon turskog prodora Fojnica je brojala 329 porodica. U isto vrijeme grad Mostar koji je sad 20 puta veći od Fojnice, brojao je samo 19 kuća.

Zanatstvo i trgovina su bili razvijeni i prije dolaska Osmanlija u gradovima poput Kozograda, Zvonigrada i Kastela koji su se nalazili na području današnje Fojnice i njene okoline. Tvrđava Kozograd nalazi se na obroncima Zec planine i pretpostavlja se da je sagrađena najkasnije početkom 15. stoljeća, te da su se u njoj dubrovački trgovci skrivali zajedno sa svojim blagom od pljačkaša. Također se vjeruje da je ovo posljednja utvrda u kojoj je boravila kraljica Katarina prije nego je izbjegla za Dubrovnik i odatle za Rim, da se nikada ne vrati u pokoreno kraljevstvo koje je ostavila za sobom.

Zvonigrad je vrlo vjerojatno prahistorijsko naselje u kome su rudari tražili utočište. Kasteli se nalazi u blizini planinarskog doma Zahor i privremeno je bio utočište franjevačkim monasima za vrijeme turskog pohoda na Bosnu. Sva tri grada danas se nalaze u ruševinama.

U Fojnici se nalazi nadaleko poznati franjevački samostan sa bibljotekom, u kojoj se pored ostalih vrijednosti čuva i preko 17.000 primjeraka knjiga, dokumenata, izvještaja kao i druga po veličini zbirka inkunabula ( knjige nastale prije 1500 godine). U muzeju je također izložena Ahdnama. Ovaj dokument je jedan od najvažnijih odredbi izdatih od strane Sultana Mehmeda

67

Fatiha katoličkoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Dekret izdat u 16-tom stoljeću, a potpisan u Milodražu sjeveroistočno od Fojnice, omogućavao je kršćanima da slobodno upražnjavaju i propagiraju svoja religijska uvjerenja.

Tekija Ćazima Muse Hadžimelića (tekija reda Nakšibendi) u selu Živčići je islamsko sveto mjesto na kojem se jednom godišnje okupljaju derviši. Tu je i mali porodični muzej koji je otvoren svakoga dana od 8:00 do 16:00 i kojem se mogu vidjeti fascinantni primjeri tradicionalne odjeće derviša a koji potiču iz turskog perioda kao i nekoliko slika i drugih relikvija iz istog perioda.

U Fojnici se nalazi jedna od devetnaest banja koje rade u Bosni i Hercegovini. Nedavno renovirani hotel ”Reumal”, nudi usluge, termalnih bazena, masaža i cijelog spektra drugih usluga.

Fojnica obiluje nizom prirodnih vrijednosti, od kojih se ističe čuveno Prokoško jezero u kojem nalazi stanište endemska vrsta čovječije ribice. Vareš

Gradić je bogat arheološkim nalazištima iz raznih epoha - na nekoliko lokaliteta u okolini su pronađeni ostaci iz prahistorijskog perioda, poput bronzanih eksponata u Brgulama. Iz ranog srednjeg vijeka potječe kasnoantička bazilika u Dabravinama kao i ilirska gradina na okolnoj planini Zvijezdi. U centru gradića se, skoro jedna uz drugu, nalaze džamija, katolička i pravoslavna crkva kao i najstarija crkva u Bosni i Hercegovini iz 16. stoljeća, poznata kao Mala crkva. U samom središtu grada nalazi se stari kameni most,

po konstrukciji i izgledu vrlo sličan većini jednolučnih mostova iz turskog doba. Smatra se da ovaj stari vareški most ima isti stil gradnje kao stari most u Mostaru. Područje obiluje različitim reljefnim oblicima, pogodnim za šetnju, sa očaravajućim pejzažima. U ovim predjelima nalaze se živopisne doline iznad kojih se uzdižu planine Zvijezda, Perun, Ravan planina i Greben, obrasle gustim, stoljetnim šumama smrče, jele i bukve. Planina Zvijezda je pravi botanički vrt na kojoj se nalazi prirodni raritet tresetište “Đilda” sa endemičnom i ljekovitom biljkom gorčicom. U zelenilu ove predivne planine, okruženo gustom crnogoričnom šumom, nalazi se turističko odmaralište Doli, gdje gosti mogu kor istiti bungalove i poslužiti se ukusnim domaćim jelima.

68

Kanjon Rakitnice Kanjon rijeke Rakitnice je jedan od najdubljih kanjona u Evropi. Dugačak je 26 km,

nepristupačan i nevjerovatno lijep, proteže se između planina Bjelašnice i Visočice, jugoistočno od Sarajeva. Neophodno je rijeku Rakitnicu zaštititi od otpadnih voda sela Rakitnice, Šabića i dr.

Duž cijelog kanjona se nalaze endemski primjerci f lore i faune. Medvjedi, vukovi, veprovi, kune, divokoze svi su oni našli utočište u ovom nepr istupačnom kanjonu. U regionu Dinarskih Alpa mogu se pronaći i 32 endemske biljne vrste. Jahorina

Jahorina je planinski lanac jugoistočno od Sarajeva. Zbog svog idealnog geografskog položaja zagarantirano je skijanje tri do četiri mjeseca tokom godine. Najviši vrh je na 1910 metara nadmorske visine, dok žičare završavaju na 1894 metara nadmorske visine. Padine Jahorine su prekrivene visokim borovima do 1500 metara, a nakon te nadmorske visine planina je relativno gola sa pokojom klekom ili borom koji nije viši od 2 m. Izgradnjom ceste Zabojsko – Jahorina povezaće se dva skijaška centra Igman – Bjelašnica i Jahorina. Rafting

Neretva, ali i druge obližnje rijeke, sve se više nalazi u turističkoj ponudi gostima koji dolaze u Sarajavo. Uglavnom izražavaju želju da upoznaju netaknutu prirodu i dožive neprevaziđeno uzbuđenje koje nudi ova turistička aktivnost.

3. MODEL FORMIRANJA STRUKTURE TURISTIČKOG PROIZVODA (Načelna struktura)

Struktura turističkog proizvoda Procenat učešća

A.

OSNOVNA TURISTIČKA AKTIVNOST Upoznavanje sa historijom, kulturom i savremenim tendencijama grada i šireg

područja, Kombinirani turistički programi sa posjetom drugim područj ima (piramide, Fojnica,

Kreševo, Vareš, Konjic, Mostar i sl.),

50%

B.

ORGANIZOVANI I INDIVIDUALNI SHOPING Organizatori posjeta Sarajeva ponudiće grupni i individualni odlazak turista u shoping

na mjesta koja će se preferirati (podržavati) svake godine po konceptu osnovne ideje-shoping with purpose (više od obične kupnje).

Posjete trgovinama koje imaju odgovarajuću ponudu. Posjete galerijama, knjižarama i specijalizovanim prezentacijama mode, domać ih

rukotvorina, filmskih programa i zanata. Osnova za izradu potrebnih informacija može poslužiti već objavljena izdanja „Tourist information Sarajevo“ i „Navigator“ uz neke dopune.

15%

C.

ZABAVNI DIO U TURISTIČKOJ PONUDI Podrazumjeva organizovanje posjeta restoranima, slastičarnama i cafeima i noćnim

klubovima, u kojima se organizuju zabavni programi (muzika u živo, dječ ji nastupi, stvaralaštvo moderne umjetnosti),

Posjete večerima na „bosanski“, Specijalizovane priredbe mode, pozorišnih i filmskih predstava, Posjete dobro osmišljenim preradbama muzike solidnih kvaliteta i drugih prigodnih

umjetničkih nastupa. Sportske aktivnosti prema individualnim željama ili interesovanjima manjih grupa

(golf, tenis, konjička škola, bazeni i sl.).

35%

69

4. MODEL FORMIRANJA SADRŽAJA TURISTIČKOG PROIZVODA (Načelni sadržaj)

Sadašnji potencijali turističkih interesovanja i dosadašnja iskustva ukazuju da bi optimalan sadržaj turističkog proizvoda u boravku od tri dana bio sljedeći:

Vrijeme I DAN

9,00 - 14,00

Transfer iz hotela ili prihvat na lokaciji. Obilazak grada i posjete značajnim historijskim i kulturnim objektima na

potezu MA RIJIN DVOR-VIJEĆNICA. Ručak na bosanski (ćevapi i šira ponuda bosanske kuhinje).

14,00 - 20,00 Vrijeme za shoping i individualno zadovoljavanje interesovanje turista. U ovom vremenu egzistiraju fakultativni programi u čijem sadržaju su i

sportska i rekreaciona ponuda.

20,00 - 24,00

Zabavni program Večernji izlazak i posjeta ciljanom ugostiteljskom objektu sa liste

„objekata sa preporukom“ za tu turističku sezonu. Posjeta specijalizovanim priredbama i nastupima umjetnika različitog

žanra. U principu predviđena je „večera na bosanski“(bosanska i orijentalna jela,

pića iz BiH i okruženja, izvorna muzika). II DAN

9,00 - 14,00

Transfer na lokaciju. Posjeta muzejima. Panoramsko razgledanje grada (kružni obilazak pravcem tramvajske

pruge i posjeta nekim vidikovcima) Obilazak Ilidže (obilazak hotela, rimskih iskopina, arheološke galerije,

Vrela Bosne) Ručak na Vrelu Bosne u vidu piknika (švedski sto bosanske kuhinje,

zabavni program nekog od KUD-ova, manjih umjetničkih grupa i pojedinaca, vožnja kroz Veliku aleju).

14,00 - 20,00

Slobodno vrijeme po izboru i shoping Posjete za kupovinu zanatskih izrađevina, rukotvorina, umjetničkih slika i

drugih dijela, knjiga i CD-ova.

20,00 - 24,00

Zabavni program Posjeta f ilmskoj i drugim umjetničkim priredbama iz okvira godišnjih

festivala (sa mogućnošću VIP statusa) Ostali dio poput prvog dana.

III DAN

9,00 - 14,00

Transfer na lokaciju Posjeta nekom od velikih trgovačkih centara koji će ponuditi Vinoteku-kao shoping vina i drugih pića Kafe pauza u „Plavoj prizmi“ i panoramsko razgledanje grada Posjeta ratnom muzeju „Tunel D-B“ Ručak u ciljanom restoranu

14,00 - 20,00 Slobodno vrijeme po izboru Shoping i sportske aktivnosti ili programi po individualnoj želji

20,00 - 24,00 Zabavni program

Svečana večera svih učesnika grupe Prigodni pokloni za sjećanje na posjet Sarajevu

70

LITERATURA -

Zavod za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa

Materijali Zavoda za zaštitu kulturno–historijskog nasljeđa

-

mr Jasminko Mulaomerović

Mogućnosti pećinskog turizma na području Sarajeva

-

Turistička zajednica Kantona Sarajevo

Sarajevo Turistička mapa

-

dr Sabira Husedžinović

Sarajevo za turističke vodiće

-

Semir Osmanagić

Bosanska piramida sunca

-

N. Koštović

Sarajevo između dobrotvorstva i zla

-

Internet stranice

Grada Sarajeva, Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Zemaljskog muzeja, Muzeja savremene umjetnosti ArsAevi, Teatarfest, Općine Kakanj i dr.

-

Turistička zajednica

Časopis ”Turist”, Broj 1

-

Kanton Sarajevo

Kanton Sarajevo u brojkama

-

Zavod za informatiku i statistiku

Kanton Sarajevo Zavod za informatiku i statistiku

-

Tim Clancy

Deset najvažnijih stvari za unapređenje turističke ponude Sarajeva