Cristoph Leitl izabran za predsjednika · Avanturistički park Gorica ISSN 0350-5340 Godina LIII Broj 10 Oktobar 2017. Skupština Eurochambresa Cristoph Leitl izabran za predsjednika

Filip MoštrokolDaido Metal

Gordana RajovićInstitut Igalo AD

Igor BegovićAvanturistički park Gorica

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 1

0

Okt

obar

201

7.

Skupština Eurochambresa

Cristoph Leitl izabran za

predsjednika

Kotorani proizvode za svjetske brendove

Institut na mapi zdravstvenog turizma

Novi sadržaji za rekreacijui odmor

IMPR

ESU

M

56 Skupština EurochambresaCristoph Leitl izabran za predsjednika

Broj 10Oktobar 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Filip Mostrokol, Deputy Executive Director of Daido MetalJapanese quality - made in Montenegro

Gordana Rajovic, CEO of Institute Igalo ADIgalo is a brand health resort

Igor Begovic, director of the Gorica Adventure ParkIncentives to the green tourism development

Ana Cirovic, the owner of family businessNiksic honey for beauty and health

Tadija Sljukic, owner of the dairy NikaContinuous dedication to quality

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

24

34

50

50

58

71

79

72

4

Broj 10 Oktobar 2017.

Gordana Rajović, izvršna direktorica Instituta Igalo Igalo je brend lječilište

Filip Moštrokol, zamjenik izvršnog direktora Daido MetalJapanski kvalitet - made in Montenegro

Poslovni forum sa VojvodinomZajedno na trećim tržištima

Igor Begović, direktor Avanturističkog parka GoricaPodsticaji razvojuzelenog turizma

Promocija crnogorske investicione destinacijeTrgovinsko investicioniforum u Londonu

Jačanje poslovnih veza sa IzraelomKonferencija KapijaBalkana - Crna Gora

22

32

44

46

5860

5


Listajući Glasnik...

1986.Zapošljavanje u poljoprivredi

Poljoprivreda Crne Gore 1985. godine imala je 29 organizacija koje su zapošljavale 2.408 radnika. Od ukupne površine naše zemlje poljoprivredne parcele su obuhvatale 517.347 hektara ili 37,4 odsto. Struktura korišćenja pomenutih površina, i pored određenog napretka u posljednih nekoliko godina, još uvijek je nepovoljna jer obradive površine obuhvataju 186.346 ha ili 36 odsto, a pašnjaci

326.21 ha ili 63,1 odsto. Društveni sektor raspolaže sa 6,16 obradivog poljoprivrednog zemljišta, a u individualnom vlasništvu je je 93,84%. Kad je, pak, riječ o stočnom fondu on je u potpunosti pripadao individualnom sektoru.

U tehničkoj opremljenosti poljoprivrede učinjen je značajan napredak dok je kadrovska struktura, posebno stručna osposobljenost pro-izvođača, nezadovoljavajuća.

U našoj zemlji je početkom 1985. godine bilo je zaposleno 784 poljoprivrednih stručnjaka i to 272 sa visokom školom, 41 sa višom i 319 sa srednjom. Veterinara je bilo 76 sa visokom i 46 sa srednjom školom. Na poslovima poljoprivrede radilo je svega 110 inženjera, 249 poljoprivrednih tehničara, sedam veterinara i 13 veterinarskih tehničara. Ukoliko se ovome doda nepovoljna starosna struktura u ovoj djelatnosti problem postaje još kompleksniji. Nedovoljan broj stručnih lica i neadekvatna obučenost poljoprivrednih proizvođača, svakako se mogu odraziti na rezultate u poljoprivrednoj djelatnosti koja je, podsjetimo, svrstana u prioritetne pravce razvoja, pisao je Glasnik 1986. godine.

2009.Lonely Planet: Prvi vodič o Crnoj Gori

Renomirana izdavačka kuća Lonely Planet objavila je prvi vodič o Crnoj Gori koji se može naći na svim prodajnim mjestima u svi-jetu. Zamislite mjesto sa safirnim plažama koje su spektakularne kao hrvatske, vrhovi planina dramatični kao švajcarski, kanjoni skoro duboki kao Kolorado, trgovi elegantni kao venecijanski i gradovi stari kao grčki, zatim ga zamislite u mediteranskoj klimi i

stavite na prostor veličine dvije trećine Velsa - dobićete sliku Crne Gore, navodi pisac Vodiča.

Iz nacionalne turističke organizacije saopšteno je da vodič proizvod istraživanja i pisanja novinara Petra Dragičevića koji radi za po-znate časopise i magazine u Novom Zelandu i Australiji. Vodič u izuzetnom svjetlu predstavlja ukupne vrijednosti koje Crna Gora može ponuditi, ocijenili su iz NTO.

Zastupljeni članci o istoriji, kulturi, hrani, piću, o različitostima predjela, o načinu života i o običajima. Vodič pruža detaljne informacije o smještaju, aktivnostima u kojim posjetioci mogu uživati tokom odmora, festivalima i drugim događajima, bitnim brojevima telefona, viznom režimu, podacima koji su bitni turistima, naročito o zdravstvenoj zaštiti i transportu. Vodič obuhvata i 33 mape gradova sa njo-hovim detaljnim opisom kao i rječnik fraza i izraza. U ovom tekstu se navodi da nevjerovatno šarmantna primorska sela i plaže kao i fantastične planine prvo su što očara i zarobi putnikovu pažnju, pisao je Glasnik 2009.

6


Bezbjednost hrane i održivost poslovanja

Zajednička sjednica odbora udruženja Privredne komore

U periodu od juna do avgusta, kada je zabilježen najveći uvoz hrane zbog ljetnje sezone, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove vratila je 62 pošiljke ili

oko 500 tona namirnica koje nijesu bile u skladu sa propisanim standardima, a pregledala je ukupno 14.415 pošiljki, od čega je za laboratorijsku analizu uzeto 3.879 uzoraka. Privrednici ističu da bezbjednost hrane nema alternativu, ali ukazuju da je potrebno naći način da intenzitet i cijene analiza ne ugrožavaju održivost poslovanja.

Ovo je rečeno na zajedničkoj sjednici odbora udruženja poljopri-vrede i prehrambene industrije, trgovine i špeditera Privredne ko-more Crne Gore, održanoj 9. oktobra 2017. godine, čije su teme bile kontrola hrane u spoljnotrgovinskom prometu i implementacija pojednostavljenih carinskih postupaka.

U radu sjednice, pored članova tri odbora, učestvovali su potpreds-jednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković i njene saradnice Biljana Blečić i Sunčica Boljević, predstavnici Uprave carina Radivoje Pejović – upravnik Carinarnice Podgorica, Rajko Pejović – šef CI Terminal Podgorica, Milanka Strunjaš – na-čelnica Odsjeka za intelektualnu svojinu, zabrane i ograničenja, Tatjana Vujisić – samostalna savjetnica u Odsjeku za carinske po-stupke, te Svjetske banke Ratka Stijepović i Alan Bruford.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora udruženja trgovine Stevan Karadaglić koji je istakao važnost ovih tema za značajan dio cr-nogorske privrede.

Kontrola hrane

Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Milu-tin Đuranović kazao je da su razvijenije zemlje, poput Njemačke, Velike Britanije i Irske imale mnogo više problema sa zdravstve-nom ispravnošću hrane od Crne Gore.

- Bezbjednost hrane nema alternativu. Međutim bilo je slučajeva da cijena analiza prevazilazi vrijednost robe, kao što je primjer kod stočne hrane. Takve intenzivne i skupe analize mogu da ugroze održivost domaće proizvodnje – ocijenio je Đuranović.

Od ukupnog broja analiziranih uzoraka svega 62, odnosno 1,55 odsto nije bilo u skladu sa propisanim standardima, što ukazuje na potrebu unapređenja analize rizika, odnosno ciljanih kontrola rizičnih roba.

Predsjednik Odbora udruženja špeditera Radovan Radulović ocije-nio je da su i privrednici i Upravaza bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saglasni da bezbjednost hrane bude na naj-višem nivou. Pored trenda postepenog opadanja uzorkovanja robe, iz ugla privrednika, to još uvijek predstavlja veliki izdatak.

- Svi želimo brži protok roba preko graničnih prelaza. Kada robu prati sertifikat ovlašćene laboratorije iz EU ili zemalja Regiona, smatramo da uzorkovanje može biti još manje. Potrebno je sma-njiti čekanje i izdatke po osnovu analiza da privreda ne bi trpjela - kazao je Radulović.

Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković je podsjetila da je ova institucija od 1. juna 2017. godine preuzela poslove inspekcija hrane. Imajući u vidu da se radi o periodu povećanog uvoza tokom turističke sezone, u junu je uzorkovano 50 odsto svih pošiljki hrane, da bi se taj procenat smanjivao i sada iznosi 17 odsto.

- Važno je naglasiti da sve ovo radimo zbog bezbjednosti hrane za koju su primarno odgovorni subjekti koji rade sa njom. Ljetnja sezona sa ovog aspekta je prošla jako dobro – ocijenila je Daković.

Govoreći o cijenama analiza, ona je pozvala privrednike da o njima pregovaraju sa laboratorijama. Na ovaj predlog reagovao je Jovan Lekić iz Nall International koji smatra da ne mogu svi privrednici pojedinačno imati istu pregovaračku snagu kod dijaloga sa držav-nim laboratorijama, pa predlaže da se to pitanje uredi uz podršku Privredne komore, što je podržano od strane učesnika sastanka.

7


Bezbjednost hrane nema alternativu, ali intenzivne i skupe analize mogu da ugroze održivost domaće proizvodnje.

Biljana Blečić pomoćnica direktora u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, govorila je o problemu nedostatka carinskih skladišta.

- Zabrinjava što uvoznici nemaju sopstvene objekte za skladište-nje hrane – rekla je ona.

Prema njenim riječima, praksa je da se poštuju bezbjednosni stan-dardi zemlje u koju se hrana uvozi, pa je, zarad bržeg protoka roba, predložila privrednicima da od inopartnera zatraže da u tim dr-žavama hrana prođe kroz analize po mjerilima koja važe u Crnoj Gori.

Na sjednici je apostrofirana potreba da se nađe zajednički jezik u vezi pojedinih organizacionih pitanja i procedura, koje bi olakšale posao i privrednicima i inspekcijskim organima, poput elektron-skog dostavljanja ZUD-a i ZVUD-a, jasnog razgraničenja nadle-žnosti inspekcija, većeg broja inspektora na graničnim prelazima i slično.

Potredsjednica Komore Ljiljana Filipović zaključila je da ovaj skup predstavlja kontinuitet dobrog dijaloga privatnog i javnog sektora, tokom kojeg su se svi učesnici saglasili da je potrebno imati bez-bjednu hranu ali i niže troškove i bržu realizaciju poslova. Prema njenim riječima, doprinos sagledavanju imperativa bezbjednosti hrane u odnosu na efikasno poslovanje privrede bi bio analizira-nje uporedne prakse u EU po pitanju ko snosi troškove analiza u situaciji kada su rezultati dobri, što će stručna služba Komore vrlo brzo pripremiti.

Pojednostavljeni carinski postupci

Carinsko pojednostavljenje predstavlja skup procedura koje imaju za cilj da se dođe do partnerskog odnosa između nadležnog orga-na i privrednika, ubrzaju sve procedure i protok roba, te redukuju troškovi, rasterete carinski potencijali (terminali, službenici i arhi-va), smanje kontrole u fazi carinjenja, a unaprijede u preduzećima.

O ovoj temi izlaganje je imala Tatjana Vujisić iz Uprave carina.

Zahtjev za davanje odobrenja za pojednostavljeni postupak de-klarisanja, na osnovu knjigovodstvenih upisa, podnosi se Upravi carina. Odobrenje se dostavlja podnosiocu zahtjeva, nadzornoj kao i graničnim carinskim ispostavama. Takođe, odobrenje važi neo-graničeno vrijeme - sve dok su ispunjeni uslovi i postoji ekonom-ska opravdanost.

Uvođenje aplikativnog rješenja omogućilo je efikasnije sprovođe-nje carinskih postupka, kroz elektronsko podnošenje dokumen-tacije, centralizovanu obradu podataka i elektronsko praćenje u realnom vremenu. Prvi put je omogućeno da privredna društva svoju robu deklarišu bespapirno koristeći IT aplikaciju, direktno otpremaju iz svojih prostorija do granične carinske ispostave, a onu iz uvoza direktno od granične carinske ispostave dopremaju u svoje prostorije. To omogućava uštede u novcu i vremenu – niže troškove otpreme i dopreme robe, manje angažovanje posrednika i uopšte radne snage, te obavljanje carinskih formalnosti znatno brže, kao i van radnog vremena.

Privrednici su bili veoma zainteresovani za pojednostaljenje pro-cedura i implementaciju trgovinskih olakšica za koje postoji prav-ni okvir.

Nakon diskusije u kojoj su učestvovali predstavnici privrednih društava "Neregelia", "Boka šped", "Jadroagent Bar", MI "Gorano-vić", "Veletex", "Zetatrans", "Stadion", CETI, konstatovano je da će tokom ove godine biti uspostavljena elektronska komunikacija iz-među privrede i inspekcija, odnosno omogućeno elektronsko pod-nošenje ZUD-a i ZVUD-a i propratne dokumentacije, te uloženi do-datni napori u cilju efikasnije analize rizika. Takođe, inspekcijski organi će se aktivno uključiti u implementaciju pojednostavljenih carinskih postupaka – kućno carinjenje, kao i poboljšati pokrive-nost (kadrovi i kancelarije) na graničnim prelazima i terminalima u unutrašnjosti.

8


Neophodno je brzo usvajanje novih tehnologija, razvoj obučene radne snage, primjena savremenih sistema upravljanja, ubrzan ciklus proizvodnje, kvalitetni proizvodi koji zadovoljavaju potrebne standarde, poznavanje drugih tržišta i karakteristika njihove tražnje.

Ojačati izvoznu konkurentnost MSP

Mala i srednja preduzeća

Jačanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih preduzeća u prioritetnim sektorima bila je tema sjednice Od-

bora udruženja MSP Privredne komore Crne Gore održane 26. oktobra 2017. godine. Razmotrena je i Informacija o poslovnom ambijentu u ovom sektoru.

Sjednicu je vodio dr Rajko Bujković, preds-jednik Odbora.

Povećanje konkurentnosti MSP, uz sma-njenje svih vidova sive ekonomije i one-mogućavanje nelojalne konkurencije preduzećima kako na lokalnom, tako i na inostranom tržištu, značajno bi uticalo na promjenu strukture privrede i stabilan pri-vredni rast.

- Ključni sektori u kojima Crna Gora pos-jeduje komparativne prednosti sa jakim potencijalom za povećanje izvoza, su ener-getika, poljoprivreda i prehrambena indu-strija, metalna industrija, drvna industrija i turizam. Važno je istaći i značaj građevi-narstva i transporta, ICT i poslovnih usluga, kao sektora koji mogu pružiti neophodnu

način crnogorska MSP će biti konkurentna na velikom evropskom tržištu i jedino na taj način će dati doprinos rastu crnogorske ekonomije – naglasio je on.

Crnogorska preduzeća, navodi Dragićević, treba da prepoznaju izvoz kao svoj priori-tet u poslovanju, i da obezbijede neopho-dne uslove (kvalitet i cijene proizvoda i usluga, međunarodne standarde kvaliteta, savremenu marketing politiku) i odgovore konkurenciji na domaćem tržištu i isto-vremeno izazovima jedinstvenog tržišta EU. Osim toga, inovacije i inovacioni pro-cesi pripadaju osnovnim faktorima razvoja konkurentnosti preduzeća, čiji se značaj povećava u stvaranju preduzetničke eko-nomije, bazirane na znanju.

- Da bi MSP značajnije povećala konkuren-tnost na domaćem tržištu i bolje se pozi-cionirala na stranom tržištu, neophodno je: brzo usvajanje novih tehnologija, razvoj obučene radne snage, primjena savreme-nih sistema upravljanja, ubrzan ciklus proizvodnje, kvalitetni proizvodi koji zado-voljavaju potrebne standarde, poznavanje

podršku strateškim – rekao je sekretar Od-bora Veselin Dragićević.

Prema njegovim riječima, uzrok niskog nivoa izvoza crnogorskih MSP, leži u ne-dovoljnoj usklađenosti njihovih proizvoda i standarda sa važećim standardima i dru-gim međunarodnim normama i garancija-ma kvaliteta koje važe na međunarodnim tržištima. Istovremeno, razvoj klastera kao modela poslovnog povezivanja preduzeća sa drugim partnerima, u cilju snižavanja troškova i modernizacije proizvodnje, ra-zvoja inovacija i podizanja konkurentno-sti MSP, nije u pravoj mjeri zaživio u Crnoj Gori, a time se nedovoljno valorizuju izvo-zni potencijali MSP.

- Podizanje konkurentnosti MSP i ispu-njavanje zahtjeva za uspješan izlazak na tržište regiona i jedinstvenom tržištu EU, predstavlja jedan od strateških priorite-ta Crne Gore. Stoga je potrebno intezivno ići u pravcu usvajanja svih karakteristika, standarda i zahtjeva u procesima liberali-zacije trgovine robama, uslugama i faktori-ma proizvodnje na tržištu EU. Jedino na taj

9


drugih tržišta i karakteristika njihove tra-žnje. Na ovim osnovama je moguće izvršiti diverzifikaciju proizvodnje i proširiti izvo-znu bazu, koja će da valorizuje komparativ-ne prednosti sa kojima Crna Gora raspola-že – rekao je sekretar Odbora.

Zaključuje da su ključne mjere:

- Unapređenje koncepta organizovanosti preduzeća u klastere i jačanje povezano-sti preduzeća kroz tehničku i finansijsku podršku ciljanim preduzećima koja imaju potencijale rasta u prioritetnim sektorima usmjerenih ka inovativnosti, unapređenju proizvodnje, razvoju novih proizvoda i na-stupu na novim tržištima;

- Realizacija programa podrške MSP za ser-tifikaciju zasnovanu na standardima;

- Harmonizacija tehničkih propisa i stan-darda

- Standardizacija procedura kodifikacije i osiguranja kvaliteta proizvoda za potrebe odbrane (NATO kodifikacija; kodifikacija originalnih crnogorskih proizvoda; sertifi-kacija menadžmenta kvaliteta kompanija namjenske industrije po NATO AQAP stan-dardima);

- Podrška za internacionalizaciju predu-zeća i njihovog poslovanja na stranom tr-žištu.

Dragićević navodi da su potrebni: bolje in-formisanje MSP izvoznika, pružanje teh-ničke pomoći, finansijske i podrške u is-traživanju, savjetodavne usluge, edukacija, promotivne aktivnosti, supstitucija uvoza i razvoj proizvoda i usluga u skladu sa savre-menim trendovima.

Predstavnice Ministarstva ekonomije Iva-na Popović i Lidija Radović govorile su devet programa podrške malim i srednjim preduzećima, koji se između ostalog odno-se na klastere, implementaciju standarda kvaliteta, modernizaciju opreme, una-pređenje inovativnosti, mentorstvo, prona-lazak poslovnih partnera i drugo.

Predsjednik Odbora Bujković smatra da je potrebno što prije definisati Strategiju razvoja MSP, a predložene mjere je ocije-nio kao dobre za unapređenje ambijenta za rad ovih kompanija. Dodaje da je ovim dokumentnom potrebno obuhvatiti pitanje koncesija, što bi omogućilo našim MSP da pod konkurentnijim uslovima stupaju u ko-operaciju sa partnerima iz inostranstva, što bi ujedno podstaklo kako bolje korišćenje resursa tako i izvoz.

Dušan Boričić, kompanija Bordid, apelovao je na crnogorske proizvođače da se udru-že jer tako mogu lakše pozicionirati na inostranim tržištima. Veselin Mitrić, VIB BAS, smatra da su domaća preduzeća sla-bo konkurentna i na crnogorskom tržištu, te da je neophodno da se povećaju sredstva koja Ministarstvo ekonomije opredjeljuje za razvoj ovog sektora. Ilija Aleksić, Kings & Co, smatra da je ključna uloga države u uklanjanju barijera za poslovanje MSP. Sto-jan Kralj, Simtex, smatra da je preduslov razvijanja izvoznih kapaciteta crnogorskih kompanija njihova zaštita od nelojalne konkurencije iz uvoza i obezbjeđenje kva-lifikovanih kadrova kroz obrazovni sistem.

U Informaciji o poslovnom ambijentu u sektoru MSP navodi se da se, u cilju po-boljšanja ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, realizuju aktivnosti na unapređenju poslovnog okruženja za poslovanje ovih kompanija. Pojednostavljeni su postupci za dobijanje dozvola za poslovanje. Pruža-ju se usluge podrške biznisu i poslovnog savjetovanja, kroz jačanje infrastrukture (biznis centri i inkubatori), potom sveobu-hvatne informacije za osnivanje i rad. Una-pređuju se znanja i vještine u cilju jačanja konkurentnosti MSP, posebno u oblastima trgovinske razmjene sa EU. Pruža se nefi-nansijska podrška početnicima u biznisu.

U cilju poboljšanja konkurentskih sposob-nosti MSP predlaže se:

- obezbjeđenje povoljnijeg pristupa finansi-ranju MSP, razvoj nedostajućih finansijskih instrumenata, unapređenje tržišta kapitala;

- pojednostavljenje administrativnih pro-cedura; unapređenje poslovnog ambijenta kroz konkurentan i predvidljiv poreski sis-tem;

- unapređenje nefinansijske podrške MSP, razvoj i obezbjeđivanje potrebnih savjeto-davnih usluga i obuke u cilju podizanja po-trebnih znanja i vještina;

- uvođenje i primjena međunarodnih stan-darda, razvoj klastera;

- bolje korišćenje raspoloživih sirovina, orijentacija ka razvoju proizvodnje koja će omogućiti supstituciju uvoza; snažnija pro-mocija izvoza i uključivanje u međunaro-dne lance dobavljača; razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, resursna efi-kasnost i kreiranje novih izvora ekonom-skog rasta (pametna specijalizacija);

- uvođenje poreskih podsticajnih mehani-zama za ulaganje u istraživanje i inovacije

u preduzećima; podsticaji za direktne inve-sticije;

- unapređenje okvira za razvoj poslov-ne infrastrukture: biznis zone, tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, sistem infra-strukture kvaliteta, naučno-istraživačka infrastruktura

- podsticanje inovacija; pružanje finansij-ske i nefinansijske podrške za inovacije;

- razvoj аktivnih mjerа zаpošljаvаnjа, una-prijeđenje fleksibilnosti nа tržištu rаdа, ra-zvoj kvalifikacija koje su u skladu sa potre-bama privrede;

- povezivanje visokog obrazovanja i privre-de, uspostavljanje modela cjeloživotnog učenja i podizanje preduzetničko-inovativ-nog karaktera obrazovanja;

Posebnu pažnju članovi Odbora su u okviru ove tačke posvetili dualnom obrazovanju. Od ove školske godine po sistemu dualnog obrazovanja – kroz rad kod poslodavca uz nadoknadu - učiće 264 đaka, i to u 97 reno-miranih kompanija poput Hiltona, France, Splendida, Centre Vila, Toščelika, Adriatik Marinasa, Kalampera, Mercedes Benza, Renoa, Škode, Fiata, Opela i mnogih dru-gih. Od ukupnog broja djece koja pohađaju treći stepen, 40% njih je uključeno u dualni sistem koji podrazumijeva da učenici prve godine od pet radnih dana u sedmici, jedan provode kod poslodavca, druge godine dva i treće tri dana, i za to dobijaju naknadu. Obrazovni programi u 17 škola iz 12 crno-gorskih opština i to 14 programa tj. smjero-va su kuvar, konobar, automehaničar, frizer, zavarivač, instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, pekar, prodavač, monter telekomunikacio-nih sistema, poslastičar, bravar, autoelek-tričar i obrađivač plemenitih metala.

Sprovođenje praktičnog obrazovanja kod poslodavaca ima za cilj da omogući lakši prelazak mladih koji se obrazuju u struč-nim školama na tržište rada, da smanji rizik od nezaposlenosti učenika koji završavaju stručno obrazovanje i da, kroz povezivanje teorije i prakse, učenicima omogući da iz-grade sistem trajnih i primjenjivih znanja. Kroz partnerstvo sa poslodavcima obrazov-ni sistem dobija povratne informacije o ne-dostajućim vještinama i kvalifikacijama na tržištu rada i na taj način pomaže usagla-šavanju obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada. Poslodavci su u mogućnosti da daju svoj doprinos stvaranju kvalifikovane radne snage i da već u toku obrazovanja pripreme učenike za zaposlenje odmah na-kon završetka obrazovanja.

10


Sistem korišćenja šuma potrebno unaprijediti

Šumarstvo i drvna industrija

Sistem korišćenja šuma je potrebno unaprijediti da bi se ovaj važan resurs bolje zaštitio i pravilno valorizovao, te otklonile barijere za poslovanje u drvnoj industriji. Ovo je ocijenjeno

na sjednici Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafič-ke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, održanoj 18. oktobra 2017. godine.

Razmotrena je Informacija o tekućim privrednim kretanjima u pe-riodu januar-septembar 2017. godine. Odbor je upoznat sa usvoje-nom reorganizacijom koncepta korišćenja šuma, kao i izmjenom privremene odluke o zabrani izvoza šumskih drvnih sortimenata.

U radu sjednice Odbora su učestvovali direktor Direktorata za šume Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Adem Fetić, kao i direktor Uprave za šume Nusret Kalač.

Informacija

Informaciju o tekućim privrednim kretanjima u periodu januar--septembar 2017. godine predstavio je sekretar Odbora Goran Po-pović.

On je kazao da po Programu gazdovanja šumama za 2017. godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja je predmet korišćenja iznosi 700.689 m3, (u državnim šumama 523.135 m³, a u privatnim 177.554 m³). Projektovana vrijednost prihoda je 5.620.517,50 €.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvo-dnja bruto drvne mase za devet mjeseci 2017. godine iznosi 238.954 m3, (četinara 167.351 m3 i lišćara 71.603 m3) i veća je za 13,50% u od-

nosu na devet mjeseci 2016. godine.

Uvoz proizvoda od drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 92,84 milona eura, što predstavlja 5,3 % ukupnog uvoza. U ovim ka-tegorijama najviše se uvozi namještaj, u iznosu od 49.23 miliona eura, i to kancelarijski 23,7 miliona eura, funkcionalni i medicinski 12,3 miliona. U kategoriji hartije i štampe najveći je uvoz novinske i kartona za pisanje i štampanje, sirovina za toaletnu hartiju i sl. - 8,6 miliona eura i štampe (knjige, brošure, novine, časopisi) sa 5,3 miliona eura.

Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosio je 22,44 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 18,8 miliona eura, a uvezeno 20,30 miliona, što predstavlja 5,3 % ukupnog izvoza. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 14,3 miliona eura

Reorganizacija

Predložena reorganizacija modela koncesionog korišćenja šuma uslovila bi promjenu sistema upravljanja i gazdovanja šumama u Crnoj Gori. Reorganizacijom bi se morali odvojiti poslovi upra-vljanja i gazdovanja državnim šumama. Poslovi na upravljanju bi trebalo da budu organizovani u organu državne uprave u sastavu ministarstva, a gazdovanje šumama u okviru samostalnog privre-dnog subjekta (privrednog društva sa ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu, kako bi realizacija predloženih mjera bila izvodljiva i efikasna. Radi unapređenja gazdovanja šumama ne-minovno je uvođenje revirnog sistema koji vodi ka odgovornom upravljanju ovim resursom. Ovakav model organizovanosti je

11


usklađen sa najčešćom evropskom praksom, odnosno trendom razvoja organizacionih modela, a slično se posluje i u državama u okruženju (Hrvatska, Slovenija).

Za uspostavljanje i funkcionisanje takvog (odvojenog) modela, konsultanti su u studiji predložili dvije varijante, koje detaljno opisuju potrebne mjere i aktivnosti, kao i kadrovske i finansijske resurse za njihovo sprovođenje. Procjena fiskalnog uticaja za obje varijante, nakon njihove detaljne razrade, daće odgovor koja je naj-prihvatljivija za naše uslove u ovom trenutku.

Ključna stavka za realizaciju svih predloga je potreba da Vlada osnuje privredno društvo za gazdovanje šumama u državnom vla-sništvu. Preduslov za osnivanje tog društva je obezbjeđivanje nje-gove ekonomske samoodrživosti. Za ocjenu opravdanosti osniva-nja društva takođe je potrebno uraditi procjenu fiskalnog uticaja.

Studijom se predlaže i novi koncept finansiranja sektora šumar-stva, tako što bi privredno društvo preuzelo obavezu finansira-nja poslova od javnog interesa u gazdovanju šumama po osnovu ostvarenih prihoda tog preduzeća, uz uslov redefinisanja finansij-ske podrške lokalnim samoupravama. U okviru pomenute studije, a na osnovu ekonomskih kalkulacija, predlaže se da ova podrška iznosi oko 12% CDP, inače sistem finansiranja privrednog društva ne bi mogao biti održiv.

Takođe se predlaže osnivanje budžetskog fonda za šume, kojim bi upravljalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja - Direkto-rat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, a u kojem bi se saku-pljali svi budžetski prihodi (naknade i takse) iz šuma, kao i dobit od gazdovanja.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja treba da sprovede pilot -projekte u skladu sa idejnim konceptom, pripremi procjene fiskalnog uticaja i nakon toga Vladi predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je zaduženo da pri-premi predlog zakonodavnih i organizacionih promjena u skladu sa opredijeljenim konceptom, sa rokom do kraja prvog kvartala 2018. godine.

- Ovaj sistem se definitivno mora unaprijediti da bi se resurs bolje zaštitio. Moramo gazdovati šumama po svjetskim standardima kako bismo ih sačuvali i adekvatno valorizovali. Od novog siste-ma očekujemo povećanje budžetskih prihoda, stvaranje uslova za investiciona ulaganja te da se dio sredstava opredijeli za podršku drvoprerađivačima koji žele da idu na višu fazu finalizacije proi-zvoda – kazao je predstavnik Ministarstva Adem Fetić.

Direktor Uprave za šume Kalač je rekao da su koncesije stvar pro-šlosti te da je reorganizacija modela korišćenja šuma već dogovre-na, a cilj je da se dođe do optimalnog modela.

- U narednoj godini će biti uspostavljen novi koncept upravljanja šumama. U prvom kvartalu 2018. godine će biti okončana većina aktivnosti na ovom poslu– rekao je Kalač.

Privrednici su ocijenili da su reforme bez efekta ukoliko izosta-ne edukacija koja doprinosi njihovoj uspješnosti. Smatraju da je Upravi za šume potrebno dati veću samostalnost, a neophodana je i bolja zaštita koncesionara, te rješavanje problema nedostajućeg stručnog kadra, kroz podsticanje obrazovanja mladih za bavljenje ovom djelatnošću.

Predlozi:

-Zbog kasno dodijeljenih šuma na korišćenje u septembru i okto-bru mjesecu, predlaže se odlaganje plaćanja poslednje dvije rate naknade za korišćenje šuma u novembru i decembru 2017. godine za za april i maj 2018. godine, a realizaciju ugovora potpisanih za-ključno sa 31. decembra 2017. odložiti do 1. juna 2018. godine, jer korisnici šuma nijesu u mogućnosti da u novembru i decembru, te zimskom periodu obavljaju poslove na sječi i izvozu drvnih sorti-menata.

- Obračunavanje i plaćanje posebne naknade za korišćenje šuma od 10% na ugovorenu cijenu je nerealno za korisnike godišnjih koncesija za 2017. godinu, jer se posebna naknada za korisnike du-goročnih koncesija ne naplaćuje Odlukom Vlade iz 2008. godine i nije naplaćivana u posljednih 15 godina, te smatramo da ih ne tre-ba obračunavati i naplaćivati i po ugovorima iz ove godine, jer se tiime svi korisnici šuma stavljaju u ravnopravan položaj na tržištu.

Serifikacija

Članovi Odbora su ponovo zatražili da se pokrene proces sertifi-kacije šuma po FSC standardima, koji potvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama, i do-kazuje da nije bilo nekontrolisane eksploatacije šuma. Sa sertifi-kacijom šuma pomaže se domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma, kojima se gazduje na održiv način.

12


Novi zakoni usklađeni sa EU

Banke, druge finansijske organizacije i osiguranje

Dvodomim modelom korporativnog upravljanja predviđa se razdvajanje funkcije nadzora i upravljanja bankom.

Odbor udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održa-noj 10. oktobra 2017. godine, razmotrio je informaciju CBCG

o uslaglašavanju regulatornog okvira sa EU tekovinama. Raspra-vljano je o korporativnom upravljanju banaka u susret novoj regu-lativi, Zakonu o tržištu kapitala, te o normativnim aktivnostima u sektoru osiguranja.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović.

Regulatorni okvir

Predstavnik Centralne banke Crne Gore Darko Bulatović kazao je da su u prethodnom periodu sproveli intenzivne aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira kojim se uređuju poslovanje banaka i određene finansijske usluge. Aktuelne su aktivnosti na donošenju Zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu po-traživanja mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima koji je prošao javnu raspravu pa se očekuje da će ga do kraja mjeseca Vlada utvrditi njgov predlog i dostaviti Skupštini na usvajanje.

Regulacijom i supevizijom ovih finansijskih institucija stvoriće se preduslovi za dalje razvijanje ovog segmenta usluga - obezbjeđi-vanje sveobuhvatnije baze podataka o poslovanju subjekata koji ih pružaju, a koja će se koristiti za statističke i druge namjene, potom za unapređenje Kreditnog registra koji vodi Centralna banka, kao i zaštite korisnika. Najveća novina je što se u faktoring, mikrokre-ditnim i lizing kompanijama uvodi obaveza formiranja upravnog odbora.

- Prema ocjeni Evropske komisije, ovaj zakon je kvalitetan, jer na konzistentan način uređuje ovu oblast – kazao je Bulatović.

Takođe, u proceduri je zakon o sanaciji banaka, koji zajedno sa za-konom o izmjenama i dopunama Zakona o bankama (takođe čeka usvajanje), predstavlja paket zakonskih propisa za usaglašavanje sa direktivom EU 2014/59. Usvajanjem ova dva zakona stvoriće se uslovi za primjenu ovlašćenja i instrumenata sanacije koji su pro-pisani pomenutom direktivom i time značajno unaprijediti regu-latorni okvir za rješavanje pitanja problematičnih banaka na ovim

osnovama. Nova obaveza banaka je formiranje sanacionog fonda, što će, objasnio je on, biti novi namet za banke koji će se uvesti 10 godina od stupanja zakona na snagu (očekuje se 2028. godine).

Među predstojećim aktivnostima CBCG je priprema niza propisa kojim će se implementirati standardi CRDIV (Direktiva 2013-36 i Regulativa 575/2013), izrada novog Zakona o bankama, odluka o upravljanju rizicima, podobnosti kvalifikovanog akcionara i na-knadama, kao i seta podzakonske regulative kojom će se postići usklađenost sa CRR, te u oblasti AML. Navedenim propisima će u potpunosti biti prenešeni evropski standardi (Bazel III) koji imaju za cilj jačanje regulative, supervizije i upravljanja rizicima u ban-karskom sektoru kroz unaprjeđenje sposobnosti bankarskog sek-tora da absorbuje šokove koji nastaju kao posledica finansijskih i ekonomskih teškoća, bez obzira na njihov izvor; unaprjeđenje upravljanja rizicima i jačanje transparentnosti i objavljivanja in-formacija od strane banaka.

Korporativno upravljanje

O korporativnom upravljanju govorio je Nikola Kaluđerović iz Lo-vćen banke.

U cilju usklađivanja sa novim zakonodavstvom Evropske unije (tzv. Bazel III), između ostalog, planirano je i usvajanje novog zako-na o bankama/zakona o kreditnim institucijama, kao i većeg broja podzakonskih akata. Time će se u nacionalno zakonodavstvo im-plementirati Direktiva 2013/36 EU o pristupanju djelatnosti kredi-tnih institucija i bonitetnom nadzoru nad njima i investicionim društvima, te Regulativa br. 575/2013 EU o bonitetnim zahtjevima koji se na njih odnose. Jedna od značajnih planiranih izmjena u budućem zakonu biće uvođenje novog koncepta korporativnog upravljanja u bankarskom sektoru Crne Gore.

Dvodomim modelom korporativnog upravljanja predviđa se raz-dvajanje funkcije nadzora i upravljanja bankom. Odbor direktora zauzima značajnije mjesto u upravljanju bankom sa obzirom na nova ovlašćenja i odgovornosti ovog kolegijalnog organa, koja se posebno prepoznaje na relaciji principal -agent odnosno agent – izvršni menadžment. Stoga će, u smislu novog koncepta korpora-

13


tivnog upravljanja, posebna pažnja biti posvećena pitanju agencij-skog problema. Poseban osvrt daće se i na odnos Odbora direktora i izvršnog menadžmenta, kao i na ulogu i značaj nezavisnih funk-cija kororativnog upravljanja (Compliance, AML, Interna revizija) u bankama i novih inokosnih (Cheif Risk Officer – CRO) i kolegijal-nih organa (Compensation Committee) korpoartivnog upravljanja.

Uloga i značaj korporativne kulture je prepoznata kao važan se-gment korporativnog upravljanja i neizostavan faktor u cilju smanjenja moralnog hazarda kod agencijskog problema. Pitanje razvoja korporativne kulture usko je povezano sa pitanjem preu-zimanja i upravljanja rizikom koji se, posebno u crnogorskim ban-kama, ističe kao jedan od najznačajnijih rizika kojima su banke izložene u svom poslovanju.

Očekuje se da novi Zakon o bankama osnaži i podstakne Central-nu Banku Crne Gore da razvije nove supervizorske metode te da usmjeri djelovanje supervizije i u pravcu redovne kontrole korpo-ratzivnog upravljanja u bankama.

Zakon o tržištu kapitala

Amir Nurković iz Komisije za hartije od vrijednosti kazao je da je Zakon o tržištu kapitala temeljni akt kojim se uređuju: uslovi za osnivanje i rad tržišta kapitala; vrste finansijskih instrumenata; emisija hartija od vrijednosti; organizacija i poslovanje investici-onih društava; regulisano tržište kapitala; sekundarno trgovanje

hartijama od vrijednosti; registracija finansijskih instrumenata, kliring, saldiranje i registracija transakcija finansijskih instrume-nata; objavljivanje finansijskih i drugih podataka i izvještavanje emitenata i drugih učesnika na tržištu kapitala; zabrana zloupo-treba na ovom tržištu; i druga pitanja od značaja za njegov rad.

Zakon je zasnovan na evropskim direktivama i promjene koje nosi su u pravcu zaštite investitora.

- Posebno je uređen način licenciranja investicionih društava i unapređeni su uslovi njihovog poslovanja i date smjernice kako se zaštiti od zloupotrebe kapitala – rekao je Nurković.

Osiguranje

Informaciju o normativnim aktivnosti Agencije za nadzor osigura-nja iznio je njen predstavnik Danilo Vujanović.

Riječ je o pripremnim smjernicama o upravljanju, potom smjer-nicama o sadržini Pravilnika o uslovima i načinu saosiguranja i reosiguranja, Pravilniku o sadržini izvještaja, obavještenja i drugih podataka koji se dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja i o na-činu i rokovima njihovog dostavljanja, kao i o bližim uslovima za prenos poslova društava za osiguranje.

Ove aktivnosti, prema riječima Vujanovića su priprema za donoše-nje novog zakona o osiguranju.

14


Iskoristiti potencijale Luke Bar

Saobraćaj

gdje su ciljevi: izgradnja novih terminala, zatim objekata infra-strukture odnosno suprastrukture, te produženje postojećih ope-rativnih obala – rekao je Franović, dodajući da samo saradnjom sa domaćim kompanijama Luka Bar može dostići rekordne rezultate koje je ostvarivala kao jedinstveno preduzeće 1987. godine.

On je istakao čvrstu opredijeljenost da se sa potencijalnim partne-rima kroz najkraću moguću proceduru i bez biznis barijera usagla-se sve elemente poslovne saradnje.

- Luka Bar je crnogorski brend i najveći potencijal u našoj zemlji koja zaslužuje podršku svih privrednika sa ovog prostora i koja neće izostati – naglasio je Franović.

Sanja Martinić i Ljubo Đukanović prezentovali su razvojne po-tencijale Luke Bar. Među postojećim objektima koji se mogu bolje valorizovati su pomenuli silos za žitarice kapaciteta 30.000 tona, hladnjaču, hotel "Sidro", kao i terminale za suve rasute, tečne tere-te, te putnički i ro-ro.

Proširenjem obale na putničkom terminalu za 432,85 metara eli-minisala bi se ograničenja vezana za nisku dubinu na postojećim operativnim vezovima. Realizacija projekta bi omogućila prihva-tanje srednjih i velikih kruzera, putnika i RO-Pax brodova, navodi se između ostalog u prezentaciji.

- Za početak bih bio zadovoljan da nam dođe svega 20 kruzera sa 40.000 turista, koliko Bar ima stanovnika, i da od toga uzmemo ta-ksu. A imajte u vidu da u Luku Kotor dođe oko 500 kruzera – rekao je izvršni direktor kompanije Franović.

Prema njegovim riječima, prioriteri Luke Bar su da vrati klijente iz Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova, čemu će doprinijeti za-vršetak auto-puta Bar Boljare i rekonstrukcija željeznice. Luka je već na dobrom putu o čemu govore rezutati za ovu godinu. Naime, Luka je tokom devet mjeseci 2017. imala 217.000 tona veći pretovar nego cijele prethodne godine.

Luka Bar je jedna uspješna priča čije je kapacitete potrebno adekvatno valorizovati, ocijenjeno je na sjednici Odbora sa-obraćaja Privredne komore Crne Gore, održane 30. oktobra

2017. godine, na kojoj je raspravljano o razvojnim potencijalima ove kompanije.

Domaće kompanije su pozvane da posluju sa Lukom Bar, koriste njene usluge koje su po kvalitetu uporedive sa konkurencijom, što bi doprinijelo razvoju saobraćajnog sistema, ali i cjelokupne pri-vrede naše zemlje.

Odbor je razmotrio i Izmjene i dopune Zakona o radnom vremenu i pauzama u toku radnog vremena mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prevozu, te Informaciju o formiranju Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju u Privrednoj komori Crne Gore.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Deda Đelović, a u njenom radu su pored članova učestovali direktor direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević, izvršni direktor Luke Bar Zarija Fra-nović sa saradnicima Sanjom Martinić i Ljubom Đukanovićem.

Luka zavređuje podršku

Izvršni direktor Luke Bar mr Zarija Franović rekao je da ova kom-panija želi da unaprijedi poslovanje, pokrene nove investicije, va-lorizuje brojne neiskorišćene potencijale i kroz proširenje posla pruži mogućnost zapošljavanja mladih.

Prema njegovim riječima, intenziviraju aktivnosti u cilju valoriza-cije nedovoljno iskorišćenih potencijala, poput objekta hladnjače, silosa za žitarice, slobodnih lokacija unutar i van slobodne zone.

- Uvjeren sam da ćemo kvalitetnom poslovnom saradnjom, prije svega sa kompanijama iz Crne Gore, postići povećanje stepena iskorišćenosti lučkih resursa. Imamo i ambiciozan plan razvoja,

15


Luka Bar želi da unaprijedi poslovanje, pokrene nove investicije, valorizuje brojne neiskorišćene potencijale i kroz proširenje posla pruži mogućnost zapošljavanja mladih.

Nebojša Dožić iz kompanije Uniprom afir-mativno je govorio o saradnji sa Lukom Bar i kazao da su dvije njihove kompanije pre-ko nje prevezle 750.000 tona tereta, a da se do kraja godine očekuje da će preći i milion, od čega najviše boksita.

- Smatramo da će saradnja sa Lukom Bar biti sve bolja. Spremni smo da napravimo nove, zajedničke investicije sa ovom luko-mi imamo u planu višemilionske projekte – naveo je Dožić.

Nela Vitić iz Ocean Montenegro smatra da ne treba izostaviti bitnu ulogu barske kao tranzitne luke za robu ka Srbiji, Bosni i Her-cegovini, Albaniji, te da treba realizovati planove koji su na tom fonu.

Izmjene Zakona

Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu i pauzama u toku ra-dnog vremena mobilnih radnika i uređaji-ma za evidentiranje u drumskom prevozu, predstavnik resornog ministarstva Dalibor Milošević je kazao da je riječ o usklađiva-nju legislative sa direktivama EU koje su donijete nakon usvajanja ovog akta. Ta-kođe, prema njegovim riječima, otklonjeni su pojedini propusti koji su registovani u praksi.

Jovan Kaluđerović iz Zrnožita je upitao da li je ostvarljivo da prevoznici dobiju mo-

stva saobraćaja i pomorstva ali i korisnika, obavljamo na veoma dobar i profesionalan način. U skladu sa tim, iz Ministarstva su nam se kao pouzdanom partneru obratili zahtjevom da razmotrimo mogućnost da Privredna komora u cjelosti preuzme po-slove profesionalne obuke vozača i mena-džera u drumskom prevozu, uz obaveznu akreditaciju kod ovlašćene međunarodne organizacije iz ove oblasti – rekao je Niko-lić.

On je kazao da sprovođenje obuke vozača i menadžera proizilazi iz evropske legisla-tive. Realizacijom ove obaveze Crna Gora bi zadržala mogućnost korišćenja kvote CEMT dozvola na dosadašnjem novou.

- Osnivanjem i funkcionisanjem Centra pruža se mogućnost transportnim predu-zećima da se na vrijeme informišu i edu-kuju, uz praćenje svih inovacija koje do-nosi evropsko zakonodavstvo. Centar će na ovaj način značajno doprinijeti uspje-šnijem radu naših transportnih preduzeća u međunarodnom prevozu, uz uštedu tro-škova za edukacije i plaćanja eventualnih kazni zbog nepoznavanja propisa – rekao je Nikolić.

On je najavio da će pozivi privrednicima da koriste usluge Centra uslijediti ubrzo na-kon njegove akreditacije.

gućnost da se vrijeme izlaska iz Crne Gore sa 24 sata produži na 48, dok je Milo Pau-nović iz Barske plovidbe ukazao da član 5 ovog akta koji propisuje potpisane i pečati-rane potvrde za prevoznike treba usaglasiti sa Zakonom o privrednim društvima koji više ne predviđa upotrebu pečata. Veselin Salamadija iz Autoboke smatra da ovim aktom domaći prevoznici bivaju diskrimi-nisani u odnosu na strane jer ime se traži posjedovanje više potvrda.

Centar za edukaciju

Sekretar Odbora Zoran Nikolić informisao je članove da je odlukom Upravnog odbo-ra Privredne komore osnovan Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju. Baviće se obukama iz oblasti drumskog prevoza, organizovanjem ispita iz ove oblasti, izda-vanjem isprava o sprovedenim obukama i položenim ispitima, vođenjem baze poda-taka o tome, organizovanjem konferencija i stručnih skupova, te edukacijom.

- Zakonom o prevozu u drumskom saob-raćaju je predviđeno da obuku vozača i me-nadžera u ovoj oblasti sprovodi Privredna komora. Kao što znate, Služba saobraćaja Privredne komore već ima javna ovlašće-nja za izdavanje TIR karneta i usklađivanje redova vožnje u međunarodnom i među-mjesnom prevozu. Riječ je o veoma značaj-nim poslovima koje po ocjenama, Ministar-

16


Predstavljen EUREKA program

Metalurgija i metaloprerađivačka industrija

Bilo riječi i o Programu za unapređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima iz sektora prerađivačke industrije.

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 2. okto-bra 2017. godine, razmotrio je mogućnost učešća domaćeg

metalskog sektora u EUREKA programu, potom Program za una-pređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima, te temu NATO nabavki.

Sjednicu je vodio dr Miraš Đurović, predsjednik Odbora a uvodni-čari su bili dr Darko Petrušić, generalni direktor Direktorata za nauku u resornom ministarstvu, Nataša Batrićević iz Direktorata za industriju i preduzetništvo Ministarstva ekonomije.

- Privreda je strateška orijentacija Ministarstva nauke. Želimo da damo šansu malim i srednjim preduzećima da osnaže istraživač-ke kapacitete, realizuju inovativne projekte i za to nađu biznis par-tnere – rekao je Petrušić, obrazlažući EUREKA program.

Godišnji fond ovog programa je od 60 do 70 hiljada eura.

- Pošto dajemo po projektu 15.000 eura, to znači da možemo finan-sirati godišnje do četiri projekta – pojasnio je on.

Kao uspješne primjere realizovane u okviru ovog programa on je naveo projekte ELDORO, LAEDOC kompanije MG Soft, te WINE-REST Plantaža. U toku je realizacija projekata koje realizuju Meta-lurško-tehnološki fakultet i PMF u saradnji sa kompanijom Fontis, kao i Fakultet za tehnologiju i bezbjednost hrane UDG i Plantaže.

On jepotencirao značaj saradnje sa Privrednom komorom, istaka-vši očekivanje da će ova asocijacija u bliskoj budućnosti dati viso-kog predstavnika ovog programa za našu zemlju i animirati više kompanija da u njemu učestvuju.

U diskusiji koja je uslijedila privrednike je između ostalog intere-

sovalo da li je potrebno da u realiziciji projekta budu partneri sa nekom kompanijom iz inostranstva, na što su dobili potvrdan od-govor, kao i na pitanje da li je moguće kandidovati projekte iz obla-sti prečišćavanja otpadnih voda. Interesovalo ih je i da li se mogu dobiti sredstva za unapređenje prototipa proizovoda čija je funkci-onalnost već dokazana. Odgovoreno je da je to pravi primjer pro-jekta koji se finansira kroz EUREKA-u. Predsjednik Odbora Đurović je ocijenio značajnom ulogu Komore u pronalaženju partnera za realizaciju ovog projekta za koji treba u većoj mjeri da konkurišu kompanije iz metalskog sektora.

Predstavljajući Program za unapređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima iz sektora prerađivačke industrije, Nataša Batrićević iz Ministarstva ekonomije je istakla da je cilj programa njihovo poboljšanje inovativnih sposobnosti kroz podsticanje ko-rišćenja konsultanskih usluga, kao i uspostavljanje novih veza pri-vrede i nauke. Ministarstvo pokriva do 50% opravdanih troškova angažovanja konsultanata odnosno do 3.500 eura bez PDV. Riječ je o uslugama koje su u vezi sa inovacijama proizvoda, proizvodnog procesa, organizacije, marketinga.

Program finansijske podrške za inovativne aktivnosti namijenjen je preduzećima u sektoru prerađivačke djelatnosti (osim sektora djelatnosti za koje je naznačeno da nijesu obuhvaćeni: industrija čelika, uglja i sintetičkih vlakana; brodogradnja; proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda; proizvodnja duvanskih artikala; proizvodnja i prodaja vojne opreme ili usluga, itd).

Javni poziv po ovom programu traje do 4. oktobra 2017. godine, a detalji su objavljeni na sajtu Privredne komore i resornog mini-starstva.

17


Grupacija uvoznika i trgovaca motornih vozila i rezervnih djelova konstituisana je 6. oktobra 2017. godine, u okviru Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore.

Nakon verifikacije mandata članova i usvajanja Poslovnika o radu, za predsjednika Grupacije izabran je Željko Rajković iz kompani-je "Škoda auto", a njegov zamjenik je Miodrag Pavlović, "Ljetopis Automotive".

- Postoji dosta prostora da poboljšamo ambijent u kojem rade uvo-znici i trgovci motornih vozila i rezervnih dijelova. Potrudiću se da budem koordinator formulisanja zajedničkih ciljeva koje možemo da realizujemo uz pomoć Privredne komore – rekao je Rajković.

U pozdravnoj riječi, zamjenik predsjednika Pavlović je zahvalio Komori i njenom odboru što su prepoznali značaj ovog dijela tr-govine.

Predsjednik Željko Rajković

Konstituisana Grupacija uvoznika i trgovaca motornih vozila

- Preko Komore možemo da komuniciramo sa državom i drugim institucijama koje direktno utiču na naše poslovanje, pogotovo sada u dijelu usklađivanja sa EU zakonodavstvom koje reguliše ovu oblast. Naša je želja da aktivno učestvujemo u konsultacijama po ovim pitanjima i damo doprinos što boljim rješenjima – rekao je Pavlović.

Najavio je da će teme kojima će se Grupacija baviti u neposrednoj budućnosti biti homologacija vozila i porezi na demo vozila.

Konstitutivnu sjednicu je vodila potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, koja je podsjetila da je Odluku o osnivanju ove Grupacije donio Odbor udruženja trgovine 4. aprila 2017.

- Hvala što ste prepoznali da Privredna komora može da bude do-bar servis koji će doprinijeti vašem uspješnijem poslovanju – rekla je Filipović.

18


Odbor udruženja komunalne privrede, na sjednici održanoj 20. oktobra 2017. godine, odlučio je da se resornom mini-starstvu uputi Inicijativa za odlaganje primjene Zakona o

komunalnim djalatnostima u dijelu regulacije cijena. Konstatova-no je da bi primjena Zakona u tom segmentu negativno uticala na poslovanje komunalnih preduzeća i posljedično na budžet stanov-ništva.

Odbor je za nove članove Skupštine Privredne komore izabrao Sašu Ječmenicu, izvršnog direktora Čistoće Pljevlja i Miloša Ra-žnatovića, izvršnog direktora Vodovoda i kanalizacije Cetinje.

Članovima Odbora predstavljene su slovenačke kompanije zele-nih tehnologija Limnos, Hidroinženiring, Esotech.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Mladen Lučić.

Inicijativa

Razmotrena je inicijativa Udruženja vodovoda Crne Gore za odla-ganje primjene Zakona o komunalnim djalatnostima u dijelu re-gulacije cijena. Oni smatraju da bi primjena dovela do povećanja cijena vode za fizička lica i domaćinastva.

- Kada bi došlo do izjednačavanja cijena potrošačkih kategori-ja "fizička lica" i "ostali korisnici", to bi nedvosmisleno uticalo na smanjenje finansisjkih rezultata vodovodnih preduzeća, tj. dovelo do povećanja cijene vode svim korisnicima usluga, što bi predsta-vljalo udar na budžete potrošača – naveo je predsjednik Udruženja vodovoda i direktor "Vodovoda i kanalizacije" Cetinje Miloš Ražna-tović.

Predstavnici vodovoda ocijenjuju da bi prije uvođenja regulacije cijena trebalo preduzeti mjere na izradi akcionih planova za sa-

naciju sekundarne mreže, a samim tim i smanjivanju operativnih troškova koji utiču na cijene vode, poboljšati naplatu računa za vodu i kanalizaciju, te unaprijediti saradnju sa državnim i sudskim organima radi smanjenja nelegalne potrošnje vode.

- Evidentno je da pri velikim gubicima na mreži, kao i dispropor-ciji u strukturi "isporučena voda/cijena vode" nije realno ulaziti u regulaciju cijena na način kako to predviđa Zakon o komunalnim djelatnostima – navodi se u inicijativi i predlaže sljedeće:

1. Da se u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma izradi Akcioni plan smanjenja gubitika na vodovodnim mrežama u svim opštinama u Crnoj Gori, sa jasno definisanim rokovima i dinamikom smanjenja gubitaka na nivo od 20%.

2. Da se u koordinaciji sa MORT i Ministarstvom lokalne samou-prave uspostavi sistem saradnje lokalnih komunalnih preduzeća i državnih organa u cilju pribavljanja adekvatnih podataka i ažuri-ranja njihovih baza.

3. Da se u saradnji sa MORT, i Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom pravde, pripremi protokol u vezi sa suzbijanjem nelegalne potrošnje i priključenjem "divljiih objekata" na vodovo-dnu mrežu.

4. Da se do daljnjeg izmjenama i dopunama zakona odloži primje-na Zakona u dijelu regulacije cijena komunalnih usluga.

Inicijativu su podržali i predstavnici komunalnih preduzeća. Ko-mora će ovu inicijativu uputiti resornom ministarstvu.

Alenka Mubi Zalaznik iz slovenačke kompanije Limnos, imala je izlaganje na temu "Ekoremedijacije za zaštitu životne sredine" i tom prilikom predstavila djelatnosti i rješenja koje na tom fonu nudi njena kao i kompanije Hidroinženiring, Esotech i Riko.

Odložiti primjenu regulacije cijena

Komunalna privreda

19


Počelo dualno obrazovanje

Trista đaka uči u 97 kompanija

Od ove školske godine po sistemu dualnog obrazovanja – kroz rad kod poslodavca uz nadoknadu - učiće skoro 300 đaka, i to u 97 renomiranih kompanija poput Hiltona, Fran-

ce, Splendida, Centre Vila, Toščelika, Adriatik Marinasa, Kalampe-ra, Mercedes Benza, Renoa, Škode, Fiata, Opela i mnogih drugih. Ovo je rečeno na sastanku ministra prosvjete sa predstavnicima škola i poslodavaca, 16. oktobra 2017. godine, povodom početka du-alnog obrazovanja u Crnoj Gori.

Od ukupnog broja djece koja pohađaju treći stepen, 40% njih je uključeno u dualni sistem koji podrazumijeva da učenici prve go-dine od pet radnih dana u sedmici, jedan provode kod poslodavca, druge godine dva i treće tri dana, i za to dobijaju naknadu.

Obrazovni programi u dualnom obrazovanju su kuvar, konobar, automehaničar, frizer, zavarivač, instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, pekar, prodavač, monter telekomunikacionih sistema, poslastičar, bravar, autoelektričar i obrađivač plemenitih metala.

Kroz praktično obrazovanje učenici ne razvijaju samo manuelne vještine, već stiču sposobnost timskog rada, snalaženja u novim i nepoznatim situacijama, sposobnost rješavanja problema.

Ministar prosvjete Damir Šehović je rekao da u ovom vidu obrazo-vanja ove godine učestvuje 17 škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 programa tj. smjerova. Smatra da je gotovo izvjesno da će ti učenici po završetku škole zasnovati radni odnos, jer će steći prak-tično znanje shodno potrebama tržišta i poslodavaca.

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković istakao je da je pravo rješenje što poslodavci učestvuju u obrazovanju kadra, kao i da je ogroman napredak činjenica da prvi put u dualnom obra-

zovanju učestvuje ovoliki broj renomiranih kompanija koje imaju zavidne kapacitete, a pritom nijesu samo iz uslužnih, već i drugih djelatnosti, poput prehrambene industrije ili drvoprerade.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović naveo je da je zadovoljan što se dualno obrazovanje sistemski sprovodi, te da se hotel Splendid sa zadovoljstvom odazvao pozivu za učešće u obuci učenika. Prema njegovim riječima, turizam je vrlo specifična branša za koju je potreban vrhunski obučen kadar.

Vlasnik "Normal Company" Žarko Burić smatra da je glavni izazov kroz ovakvo obrazovanje dobiti kadar koji će vrhunski obavljati posao. Ukazao je na, kako tvrdi, problem hiperprodukcije fakul-tetskih diploma koji rezultira nezadovoljstvom kako mladih tako i poslodavaca. Rješenje upravo vidi u dualnom obrazovanju i očeku-je da će u narednom periodu ono dati puni rezultat.

Vlasnik "Meso-promet" kompanije Hilmija Franca smatra da je važnost dualnog sistema u činjenici što je praktično obrazovanje osnov za kasnije zaposlenje zbog povezivanja sa poslodavcima, te sticanja upotrebljivih znanja.

Dualno obrazovanje, tj. učenje u školi i rad kod poslodavca realizu-je se na način da Centar za stručno obrazovanje kontroliše materi-jalno-tehničke i kadrovske uslove koje mora da ispuni poslodavac da bi mogao obrazovati učenika. Zatim učenik potpisuje indivi-dualni ugovor sa poslodavcem. Formirano je radno tijelo koje će pratiti realizaciju.

Zemlje koje u saradnji sa poslodavcima realizuju praktično obra-zovanje, poput Njemačke, Švajcarske, Austrije i Danske, bilježe ni-zak nivo opšte nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih.

20


Nije tuđe, već domaće slađe

Kupovinom domaćih proizvoda se podstiče razvoj nacional-ne ekonomije i unapređenje kvaliteta života u Crnoj Gori. Kupovina domaćeg ne znači samo benefit za proizvođače

koji prihod mogu uložiti u unapređenje kvaliteta i obima proizvo-dnje, poboljšanje standarda zaposlenih kroz povećanje plata, već tako novac naših građana odlazi i u crnogorski budžet te doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, obnovi škola, modernizaciji obra-zovnih i zdravstvenih ustanova, putne infrastrukture. Favorizujući proizvode iz uvoza otvaramo radna mjesta drugim zemljama, a zatvaramo kod nas.

Privredna komora smatra da je neophodno da se promovišu i bo-lje valorizuju domaći razvojni potencijali - vrijednosti crnogorske privrede, istinski korporativni i robni brendovi i kvalitet koji posje-dujemo, kao i tradicionalna proizvodnja koja doprinosi prepozna-tljivosti zemlje. Najčešće se u javnosti potencira značaj pokretanja i povećanja proizvodnje. Međutim, ništa manje važno nije zalaga-nje za bolju prodaju domaćih proizvoda.

Domaći proizvođači još traže mjesto za svoje proizvode na crno-gorskom tržištu, bez obzira na kvalitet po kojem su ispred konku-rencije. Udruženim sredstvima i zajedničkom akcijom svih aktera u lancu proizvodnje i potrošnje, države, udruženja, proizvođača, trgovaca, potrošača, kroz turizam - potrebno je stvoriti ambijent za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda. Stalni rast deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom naglašava potrebu za ovakvim djelovanjem. Za uravnoteženje spoljnotrgovinskog bilansa, kupo-vina domaćih proizvoda je važna koliko i izvoz.

Bez obzira na to što ne počiva na temeljnim načelima međuna-rodne trgovine (nacionalnom tretmanu i principu najpovlašćeni-je nacije), ideja isticanja potrebe da se kupuju domaći proizvodi nije ništa novo u svijetu i baštine je brojne razvijene zemlje. U cilju jačanja svojih ekonomija te povećanja zaposlenosti, i vodeće ze-mlje Evropske unije se okreću domaćoj hrani, sve učestalije pro-

movišući kupovinu lokalnih, domaćih prehrambenih proizvoda. Sve češće se naglašava da lokalni proizvodi moraju biti značajno više zastupljeni na policama trgovina. Slične kampanje godinama unazad su pokrenule zemlje Regiona – Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija.

Privredna komora Crne Gore od 2009. godine realizuje projekat "Dobro iz Crne Gore" čija je suština potpunija valorizacija ukupnih privrednih resursa naše zemlje. Može se konstatovati da nakon osam godina brižljive realizacije ovog projekta raste spremnost potrošača da kupuju domaće, te da su u pojedinim sektorima proi-zvođači mnogo postigli kada je u pitanju pozicioniranje na tržištu. Pravo korišćenja nacionalnog žiga "Dobro iz Crne Gore" do sada je steklo 18 crnogorskih kompanija za 83 proizvoda, a njihov kvalitet sve više prepoznaje i inotržište.

Na osnovu ovogodišnjeg sagledavanja potencijala, rezultata robne razmjene, uporednih iskustava, savremenih trendova u trgovini, turizmu i kod potrošača, te svestrane analize, pokrenuto je šire djelovanje kroz projekat "Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore". Njegov cilj je opšti ekonomski i društveni razvoj zemlje kroz opti-malno korišćenje domaćih resursa, unapređenje naše proizvodnje roba i usluga, povećanje životnog standarda stanovništva, smanje-nje uvozne zavisnosti, otvaranje novih radnih mjesta, promociju zdravih vrijednosti života i kvaliteta organske ishrane, lojalnost brendu (domaćim proizvodima).

Očekuje se da projekat rezultira boljom valorizacijom domaćih proizvoda, većim tržišnim učešćem, a samim tim rastom profita i rezultata ukupnog poslovanja kompanija iz Crne Gore.

Interes potrošača je da kupuju hranu potvrđenog visokog kvaliteta. Primjena kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" predstavlja garan-ciju ostvarivanja takvog interesa potrošača. Neophodno je da izre-ku "tuđe-slađe" zamijenimo sa "kupujmo domaće".

Kupujmo domaće

21


Privredna komora Crne Gore podržala je kampanju dobrovoljnog davanja krvi "Pruži ruku za život, daruj krv",

čiji su organizatori Crveni krst, RTCG i Za-vod za transfuziju.

Zaposleni u ovoj poslovnoj instituciji dali su krv 25. oktobra 2017. godine, sa željom da pomognu da se obezbijedi dovoljna ko-ličina ove dragocjene tečnosti svima koji-

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić sastao se 5. oktobra 2017. sa rezidentnim amba-

sadorom Palestine u Crnoj Gori Rabii Al-hantoulijem.

Ambasador Alhantouli je informisao o sta-nju i ekonomskom ambijentu Palestine i izrazio zainteresovanost za uspostavljanje ekonomskih odnosa između privreda Pale-stine i Crne Gore. Ovom prilikom iskazao je zainteresovanost za organozovanjem poslovnog foruma između palestinskih i

Ambasador Malte Jaime H. Cremona, u okviru posjete Crnoj Gori 19. okto-bra 2017, razgovarao je u Privrednoj

komori sa Željkom Baltićem, rukovodio-cem Sektora za međunarodnu saradnju.

Potencirane su mogućnosti za razvoj pri-vredne saradnje Malte i Crne Gore i za njeno dalje unapređenje. Govoreno je o posebnim naporima koje su od 2010. go-dine uložile komore dvije zemlje, kako bi se razvile poslovne veze između njihovih članica-preduzeća, a na osnovu potpisanog sporazuma o saradnji ovih poslovnih aso-

Zaposleni u Komori dali krv

Posjeta ambasadora Palestine

Ambasador Malte u Komori

ma je neophodna i motivišu građane da se u što većem broju uključe u ovu humanu akciju.

- Privreda je krvotok svakog društva i u službi je čovjekove dobrobiti. Privredna ko-mora, koja objedinjuje sve crnogorske kom-panije i baštini društvenu odgovornost, ovim pruža značajan doprinos kampanji solidarnosti sa onima kojima je pomoć naj-

potrebnija – rekao je predsjednik Sindikata Privredne komore Crne Gore Balša Burić.

Podsjetimo, kampanja "Pruži ruku za život, daruj krv" je počela u julu i trajaće godinu. Privredna komora poziva svoje članice da u što većem broju učestvuju u ovoj izuzetno značajnoj humanoj aktivnosti uz naglasak da jedan davalac krvi može spasiti tri ljud-ska života.

crnogorskih kompanija i predložio da se Forum odrzi u Crnoj Gori u prvoj polovini 2018. U tom pravcu kontaktirao bi Privredni komoru Palestine i palestinsku organiza-ciju koja se bavi promocijom i organizova-njem ovakve vrste događaja.

Potpredsjednik Saveljić je, budući da se radi o prvoj posjeti ambasadora Palestine Privrednoj komori , gosta informisao o na-činu rada i organizaciji Privredne komore kao i stanjem i pravcima razvoja crno-gorske ekonomije. Konstatovano je da je

trgovinska razmjena između dvije zemlje skoro nepostojeća i da treba sagledati mo-gućnosti za uspostavljanje ekonomskih odnosa, čiji bi jedan od prvih koraka mogao da bude i organizovanje susreta privredni-ka dvije strane.

Ambasador Alhantouli će obezbijediti od-govarajuće kontakte kako bi otpočeli ak-tivnosti na sagledavanju mogućnosti za organizovanje susreta ove vrste.

cijacija.

Cremona je govorio o svom angažovanju na povezivanju Opštine Podgorica sa Vale-tom, koja će u 2018. biti glavni grad EU, kao i Cetinja sa Medinom. Kao glavnu prepreku za razvoj privredne saradnje akcentovao je nedostatak direktne saobraćajne veze između dvije zemlje. Takođe, Cremona je istakao spremnost Malte da iskustvom po-mogne Crnoj Gori u procesu EU integracija.

Na sastanku je konstatovano da ostvarena robna razmjena i investicije tokom prote-klih godina ne odgovaraju stvarnim inte-

resovanjima i mogućnostima ekonomija ovih država.

Baltić je gostu sa Malte prezentovao aktu-elne informacije o crnogorskoj ekonomiji i naveo da prostor za saradnju postoji u sektorima: zdravstvenog turizma, zaštite životne sredine, proizvodnje hrane i obra-zovanja.

Ambasador Cremona je kazao da Privredna komora Malte namjerava da crnogorskoj uputi poziv za posjetu poslovne delegacije ovoj zemlji, tokom prve polovine 2018. go-dine.

Kampanja "Pruži ruku za život, daruj krv"

22


Japanski kvalitet - made in Montenegro

Svjetski brendovi Volvo, Ford, Renault, Peugeot, Citroen, Fiat, Honda i drugi u svoje automobile ugrađuju ležajeve proizvedene u Kotoru. Fabrika sljedeće godine proširuje proizvodni asortiman.

Filip Moštrokol, zamjenik izvršnog direktora Daido Metal

23


U Švedskoj, Americi, Italiji, Japanu i drugim državama, gdje izvozimo proizvode, vrlo dobro znaju i za Crnu Goru i za Kotor, pa na ovaj način najbolje promovišemo našu državu.

Kvalitet u svim poslovnim fazama, saradnja sa svjetskim brendo-vima automobilske industrije i naši proizvodi šalju pozitivan si-gnal iz metaloprerađivačke industrije Crne Gore ka svim destina-cijama gde se proizvode pomenuti automobili. Konstantno radimo na osvajanju novih tržišta čemu će doprinijeti i proizvodnja "upor-nih prstenova", koja počinje sljedeće godine, kaže Filip Moštrokol, zamjenik izvršnog direktora Daido Metal.

Glasnik: Prema mišljenju stručnjaka iz oblasti metaloprerade "Da-ido Kotor" se ubraja u najuspješnije kompanije ove branše u Crnoj Gori, a moguće i da je na liderskoj poziciji. Poslovni rezultate kon-stantno imaju trend rasta. Objasnite.

F. Moštrokol: Daido Metal Kotor AD je društvo u kojem Daido Metal Japan posjeduje 99.6% akcija.

Nažalost, tržište Crne Gore ne može biti reper za ocjenu poslovno-sti i kvaliteta naše kompanije.

Kako nemamo potrebe za istraživanjem eventualne kokurencije na tržištu Crne Gore, nemamo podatke o rangiranju metalopre-rađivačkih kompanija u regionu. Stoga ne možemo ni potvrditi niti demantovati Vašu tvrdnju o uspješnosti Daido Metal Kotora AD u metaloprerađivačkom sektoru Crne Gore. Međutim, sa ponosom ističemo da smo jedan od činilaca globalnog sistema pod nazivom Daido, koji u ovom trenutku pokriva 37% potreba globalnog tržišta.

Naši ciljevi i poslovna politika iz godine u godinu podrazumijevaju bolje rezultate, veću produktivnost i naravno težnju za što boljim kvalitetom naših proizvoda u pravom smislu te riječi.

Glasnik: Proizvodite visokokvalitetne ležajeve za automobilsku industriju Japana, Francuske, Italije, SAD, Švajcarske. Radite za re-spektabilne svjetske kompanije, a uslov za to su savremena tehno-logija i obučen kadar da odgovorite potrebama izuzetno zahtjevnih kupaca.

F. Moštrokol: Daido Metal Kotor AD se bavi proizvodnjom djelova za automobilsku industriju, konkretno kliznih ležaja. Naše tržište u ovom trenutku podrazumijeva brendove kao što su Volvo, Ford, Renault, Peugeot, Citroen, Fiat, Honda, itd. Sa posebnim ponosom ističemo da se proizvodi iz Kotora, odnosno Crne Gore, a iz naše male kompanije, nalaze u svim tim automobilima i čine jedan od ključnih komponenata u agregatima (motorima) svih tih putnič-kih automobila.

Sve kompanije koje smo naveli, vrlo dobro znaju i za Crnu Goru i za Kotor.

Stoga, naš kvalitet, naša saradnja sa svim tim kompanijama i naši proizvodi u ovom trenutku šalju jedan pozitivan signal iz metalo-prerađivačke industrije Crne Gore ka svim destinacijama gde se proizvode pomenuti automobili.

Naš tehnološki proces podrazumijeva obradu metala do mikron-skih tolerancija. Za to je potreban obučen kadar, kojega nažalost vrlo teško pronalazimo, i pored činjenice da nakon ulaska u našu kompaniju svi imaju definisanu kvalitetnu obuku, praćenje tokom rada i kvalitetnu evaluaciju.

Svakim danom dio naše kompanije koji se bavi odnosima sa kup-cima istražuje tržišta i pokušava naći prostor za novi posao, odno-sno nova tržišta.

Jedan od novih definisanih poslova za 2018. godinu je i proizvo-dnja "upornih prstenova". Sva oprema potrebna za proizvodnju ovih komponenti je već na putu za Crnu Goru, i početak proizvo-dnje je planiran za drugi kvartal 2018. godine.

Glasnik: U 2017. godini postigli ste bolje proizvodne učinke nego u prethodnoj. Možete li saopštiti više detalja o tome?

F. Moštrokol: Kakvi god da su rezultati proizvodnje, u smislu kvan-titeta, uvijek nam je cilj da nadmašimo plan, i uvijek sebi dajemo nove i veće ciljeve.

Naravno da nismo zadovoljni finansijskim učinkom, što ne znači da je dovedeno u pitanje kvalitetno poslovanje naše kompanije. Naprotiv. Naše nezadovoljstvo finansijskim učinkom proizilazi iz ciljeva i vremenskih okvira vezanih za naše planove.

Glasnik: Koliko radnika zapošljavate? Hoćete li povećati broj za-pošljenih?

F. Moštrokol: Daido Metal Kotor AD radi u tri smjene, sa oko 150 radnika. Nova proizvodnja će podrazumijevati i povećanje broja radnika

Glasnik: Koliko Vam poslovni ambijent u kojem radite "ide na ruku"?

F. Moštrokol: U svakom slučaju bismo imali komentara na poslov-ni ambijent, međutim, naša je politika da se prilagođavamo uslo-vima u kojima radimo, jer podrazumijevamo da neko drugi vodi o tome računa, na nivou Vlade.

Glasnik: Naše metaloprerađivačke firme, u najvećem broju, muku muče sa obezbjeđenjem posla i tržišta i praktično vode borbu za opstavak. Imate li poruku za njih - šta je najbitnije za uspješno po-slovanje?

F. Moštrokol: Naša poruka za metaloprerađivačke i sve druge proizvodne kompanije, odnosi se na kvalitet. Nedovoljno je samo stvarati novu vrijednost, ako sa njom ne stvarate i uslove za obez-bjeđenje visokih ciljeva kvaliteta. Jedino kvalitetan proizvod će zadovoljiti kupca a jedino zadovoljan kupac će se opet javiti.

U našoj kompaniji posedujemo sertifikate standarda kvaliteta ISO 9001, IATF 16949 I ISO 14001, uz plan da uvedemo I ISO 45001.

Prilikom posjeta kompanijama u Crnoj Gori primjetili smo da i one imaju uvedene neke od ovih standarda, ali nažalost, primjetili smo i to da oni predstavljaju samo slovo na papiru, čime se gubi smisao ovih standarda.

Samo insistiranje na sprovođenju pomenutih standarda, može i mora dovesti do kvalitetnog proizvoda. I tek tada će vas kupac pre-poznati kao konkuretnog i kvalitetnog dobavljača.

Glasnik: Nekadašnju kotorsku Fabriku ležajeva kupili su Japanci prije deceniju i po. Daido Kotor je najbolji primjer da se japanska formula: poslovnost, kvalitet, marljivost, tačnost, uspješno primje-njuje u Crnoj Gori. Vaš komentar o tome kako se Crnogorci odnose prema radu.

F. Moštrokol: Daido Metal je kupio Industriju ležaja 2002. godine, i od tada Daido Metal Kotor je počeo je proizvodnju. Imam običaj da kažem da ovo nije japanska, nego crnogorska kompanija, jer u njoj rade Crnogorci, građani Crne Gore, međutim, primjenjuju oproba-ne standarde i insistiraju na njima.

24


Japanese quality - made in Montenegro

Filip Mostrokol, Deputy Executive Director of Daido Metal

World brands such as Volvo, Ford, Renault, Peugeot, Citroen, Fiat, Honda etc. embed in their cars bearings produced in Kotor. The company is expanding product range next year.

25


In Sweden, America, Italy, Japan and other countries where we export products people are familiar with Montenegro and Kotor, so this is the best way to promote our country. Quality

in all business stages, cooperation with global brands of the au-tomotive industry and our products send a positive signal from the metal-processing industry of Montenegro to all destinations where these cars have been produced. We are constantly working on winning new markets which will be contributed by the produc-tion of thrust washers, starting next year, says Filip Mostrokol, the Deputy Executive Director of Daido Metal.

Glasnik: According to the experts from the metal processing sec-tor, "Daido Kotor" is among the most successful companies in this industry in Montenegro, and it could take a leading position as well. The business results have been recoding growing trend.

F. Mostrokol: Daido Metal Kotor AD is the company 99.6% owned by Daido Metal Japan. Unfortunately, the Montenegrin market ca-nnot be the benchmark for evaluating business efficiency and the quality of our company.

As we have no need for examining the potential competition on the Montenegrin market, we do not have data on the ranking of metal processing companies in the region. Therefore, we cannot confirm or deny your claim on the success of Daido Metal Kotor AD in the metal processing sector in Montenegro. However, we are proud of being a factor of the global system called Daido, which at this moment covers 37% of the global market needs. Year by year our goals and business policy entail better performance, higher productivity and tendency towards improving the quality of our products.

Glasnik: You produce high-quality bearings for the automotive in-dustry of Japan, France, Italy, USA, Switzerland. You work for re-nowned world companies, and it requires modern technology and trained staff to meet the needs of highly demanding customers.

F. Mostrokol: Daido Metal Kotor AD is engaged in the production of parts for the automotive industry, in particular plain bearings. Our market at the moment includes brands such as Volvo, Ford, Renault, Peugeot, Citroen, Fiat, Honda, etc. We are very proud that products from Kotor and Montenegro, manufactured in our small company, are embedded in all these cars and make one of the key components in aggregates (engines) of all these cars.

All the said companies are familiar with Montenegro and Kotor. Therefore, our quality, our cooperation with these companies and our products send a positive signal from the metal processing in-dustry of Montenegro to all destinations where these cars are ma-nufactured.

Our technological process involves the metal processing to micron tolerances. It requires trained staff, which is, unfortunately, very difficult to find, despite the fact that after becoming employed in our company, all of them undergo defined high-quality training, supervision during work and quality evaluation.

Every day a department of our company dealing with relations with customers explores the market and tries to find opportunities for new deal i.e. new markets. One of the new activities defined for 2018 is the production of "thrust washers". All equipment neces-sary for the production of these components has already been on the way to Montenegro, and production is planned to start in the second quarter of 2018.

Glasnik: In 2017 you have achieved better production results in comparison to the previous year. Can you disclose more details about it?

F. Mostrokol: Whatever the results of production are, in terms of quantity we always aim to achieve more than we planned, and al-ways set new and higher goals.

Of course we are not satisfied with the financial result, which does not mean that the high-quality operation of our company should be questioned. On the contrary, our dissatisfaction with the finan-cial performance stems from targets and timelines related to our plans.

Glasnik: How many employees do you have? Do you plan to incre-ase the number of employees?

F. Mostrokol: Daido Metal Kotor AD is working in three shifts, with about 150 employees. The new production will entail increasing the number of them.

Glasnik: To what extent does the business environment favor you?

F. Mostrokol: In any case, we would have comments on the bu-siness environment. However, our policy entails adapting to the conditions we operate in, since we understand that someone at the level of the Government is being in charge of this issue.

Glasnik: Majority of our metal processing companies have great difficulties to provide jobs and markets and practically struggle to survive. Do you have a message for them - what is most important for a successful business?

F. Mostrokol: We would recommend metal-processing and other manufacturing companies put an emphasis on the quality. It is not enough just to create new value, unless you also create the condi-tions to ensure high quality objectives. Only a high-quality product will satisfy the customer and only satisfied customer will return.

Our company has certificates of quality standards ISO 9001, IATF 16949 and ISO 14001, and we also plan to introduce ISO 45001.

During visits to companies in Montenegro we have noticed that some of these standards have been introduced, but unfortunately, we noticed that they are only dead letter, thus defeating the purpo-se of these standards.

Only insisting on the implementation of these standards can and must lead to a high-quality product. And only then the customer will recognize you as a competitive and high-quality supplier.

Glasnik: The Japanese bought the former Kotor factory of bearings a decade and a half ago. Daido Kotor is the best example that the Japanese formula: business efficiency, quality, diligence, punctu-ality, has been successfully applied in Montenegro. What is your opinion of the attitude of Montenegrin people towards the work?

F. Mostrokol: Daido Metal bought bearing industry in 2002, when Daido Metal Kotor started production. I use to say that this is not Japanese, but Montenegrin company, since citizens of Montene-gro, work in this company, who apply high-quality standards.

26


Upravljanje rizikom modernog poslovanja

Edukacija u Privrednoj komori

Vrlo je važno na vrijeme identifikovati i analizirati rizike sa kojima se organizacija susrijeće i upravljati njima kako bi se izbjegli ili ublažili njihovi nepovoljni uticaji u budućno-

sti, ocijenjeno je na seminaru "Upravljanje rizikom modernog po-slovanja", održanom u Privrednoj komori Crne Gore 17. oktobra 2017. godine.

Cilj seminara je bio da polaznici samostalno prepoznaju rizike sa aspekta svog poslovanja, kao i da se upoznaju sa standardima koji se bave procjenom rizika.

Skup je organizovan u saradnji sa kompanijom BDO iz Srbije koja pruža usluge iz oblasti menadžment konsaltinga i poreskog savje-tovanja. Oni pružaju usluge procjene vrijednosti kapitala i imovi-ne privrednih društava, vlasničke i organizacione transformacije privrednih društava, strategijskog poslovnog planiranja, studije izvodljivosti, unapređenje finansija i računovodstva, kao i druge konsultantske usluge vezane za unaprijeđenje menadžmenta.

Predavač je bila Vanja Kurtović rukovodilac odeljenja za upravlja-nje rizicima u BDO.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore dr Mladen Perazić kazao je da je ovaj skup jedna od aktivnosti koja se realizu-je u okviru manifestacije "XVI Dani obrazovanja i učenja odraslih" koja se odvija od 16. do 23. oktobra 2017. godine. On je istakao da se u današnjem kompleksnom okruženju rukovodioci susrijeću sa brojnim rizicima, a ukoliko se njima ne upravlja na adekvatan i pravovremeni način, mogu dovesti do nepovoljnih situacija za organizaciju. Tržište karakteriše kompleksnost, turbulentnost i porast neizvjesnosti koji su izazvani čestim inovacijama u svim oblastima poslovanja.

- Rizici mogu biti dobri. Bez njih nema ni uspjeha. Svrha upravlja-nja rizika nije eliminisati ih, već razumjeti kako biste mogli upra-vo na osnovu njihovog postojanja ostvariti određene prednosti. To zahtijeva jasno određenje o tome koje rizike smatrate prihvatlji-vim i u kojoj mjeri ćete da postavite procese koji će biti u stanju

27


Ukoliko se rizicima ne upravlja na adekvatan i pravovremeni način, mogu dovesti do nepovoljnih situacija za organizaciju.

njima upravljati – rekao je Perazić.

On je istakao da Privredna komora ovim seminarom i aktivnosti-ma koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz oblasti upravljanja rizicima kako bi se preduzeća što bolje adaptirala na savremeni svijet i lakše suočila sa rizicima u svakodnevnom po-slovanju.

Predavač Vanja Kurtović je objasnila da je rizik stanje u kojem po-stoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda kome se nadamo.

- Da bi rizik postojao mora da bude moguć, neizvjestan, slučajan te da izaziva ekonomsku štetu. Rizici postaju sve više kompleksni sa povećavanjem globalizacije i tehnološkog napretka. Izazov je identifikovati i odgovoriti na rizike, što znači da organizacija mora da ima adekvatan sistem upravljanja rizicima, da odredi stepen izloženosti, uspostavi kontrolu, stalno mjeri i prati rizike i obezbje-đuje poštovanje pravila – rekla je Kurtović.

Ona je navela rezultate ankete PWC-a koji pokazuju da 73% višeg rukovodstva u SAD smatra da su rizici u njihovim kompanijama u porastu, ali da kompanije ne rade dovoljno na tome da poboljšaju kvalitet upravljanja rizicima kako bi se zastitile na adekvatan na-čin.

Rizici mogu biti ekonomski, ekološki, sociološki, geopolitički i teh-nološki.

- Osobe zadužene za kontrolu rizika imaju bitnu ulogu i priliku u davanju savjeta i pružanju podrške odboru prilikom razmatranja upravljanja, rizika, i korporativne kulture – kazala je ona.

Kurtović je u nastavku izlaganja govorila o procjeni rizika pronev-jere i krađe, glavnim trendovima u prevarama, osnovnim alatima za njihovo sprečavanje i zaštitu, ulozi revizora, okviru za internu kontrolu, te ukazala da su sajber rizici među najvećim brigama kompanija na svijetu.

28


Sporazum o saradnji Aerodroma CG i Aerodroma Nikola Tesla

Predstavnici Aerodroma Crne Gore i beo-gradskog Aerodroma "Nikola Tesla" potpi-saće u novembru u Podgorici sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Da-nilo Orlandić susreo se u Beogradu sa Sa-šom Vlaisavljevićem v.d. Generalnog di-rektora Aerodroma Nikola Tesla.

- Uz osvrt na prilike i izazove sa kojima se aerodromi suočavaju, kao i na rezultate rada oba aerodroma, prepoznate su i oblasti u kojima dvije kompanije mogu da sarađu-ju. Spremnost crnogorskih i beogradskog aerodroma da razmijenjuju znanja i isku-stava u oblasti aerodromskih službi, kao i u pogledu obuke i usavršavanja stručnog osoblja, biće formalizovana kroz Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji, koji će biti potpisan u novembru u Podgorici-saopšte-no je iz Aerodroma, CdM.

Budva: Više od četiri miliona noćenja

Više od četiri miliona noćenja u svim vido-vima smještaja na budvanskoj rivijeri i oko 700.000 dolazaka evidentirano je za prvih osam mjeseci ove godine.

To je oko deset odsto više nego lani, poka-zuju podaci Turističke organizacije Budva, prenosi Analitika.

Kako je Pobjedi saopštila portparol TOB Darja Marović, gostiju je bilo najviše iz Ru-sije i Srbije, potom iz Bosne i Hercegovine, Italije, Ukrajine, Bjelorusije, Poljske.

Razlika u odnosu na prethodne sezone je, kaže ona, to što su se gosti kraće zadržavali nego ranije, u prosjeku šest dana.

Marović ističe da je od broja gostiju i ostva-renih noćenja važnije koliko su gosti zado-voljni Budvom, da je li ostvarila očekivanja mnogobrojnih turista koji u njoj borave, da li je kao destinacija spremna da se iz godi-ne u godinu razvija i napreduje.

- Ukoliko se poboljša kvalitet turističke

infrastrukture i usluga, kao i čitavog jav-nog sektora, novim ponudama i strateški usmjerenim marketingom, rezultati mogu biti još bolji – uvjerena je ona.

Ističe da evidencija o stvarnom broju pos-jeta turista i noćenja ne može biti sto odsto precizna.

- Podatke o privatnom smje- štaju mi evi-dentiramo na info punktovima, dobijamo podatke direktno i od hotelijera, upoređu-jemo ih sa podacima MUP-a i Monstata. U Budvi, izraženije nego u ostalim op- ština-ma, postoji i veliki problem nelegalnog (ne-registrovanog) privatnog smještaja, mada je taj broj svake godine manji. Dodatnim beneficijama prema privatnim izdavaoci-ma i jednostavnijim procedurama i ovo bi u narednom periodu moglo biti uspješno riješeno – objašnjava Marović.

Linija Tel Aviv - Podgorica - Tel Aviv i tokom zime

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore a.d. Danilo Orlandić sastao se sa direktorom Is-Air grupe Urijem Sirkisom. S obzirom da iz te aviokompanije očekuju da će u 2017. do-vesti oko 50 000 turista u Crnu Goru, glavna tema razgovora bila je kako dodatno una-prijediti saradnju.

Sirkis je potvrdio da će avioni IsAir-a iz Tel Aviva slijetati na Aerodrom Podgorica, prvi put i tokom zimskih mjeseci. Orlandić je naglasio da je saradnja sa izraelskom kompanijom izuzetno značajna jer je trži-šte Izraela važno za cjelokupnu turističku privredu Crne Gore. On je najavio i da će inicirati dodatni napor svih nadležnih da se Crna Gora dodatno promoviše u Izraelu kao turistička destinacija.

Direktor Aerodroma Crne Gore se uoči foru-ma "Gateway to the Balkans" sastao i sa Is-raelom Raifom, predsjednikom Afcon gru-pe jedne od najvećih izraelskih kompanija, u kojoj između ostalog kreiraju i proizvode bezbjednosne sisteme.

Rekordni pretovar

Najveća količina tereta koji je ukrcan na jedan brod od aprila mjeseca 1992. godine završena je u noći između 22. i 23. oktobra i ponedeljka u 01.00 h. Manipulacijom di-zalica-brod pretovareno je preko 98.440,00 t boksita u brod "Sea Diamond" za potrebe firme Uniprom metali iz Nikšića. Komple-tan posao završen je značajno prije pred-viđenog roka što predstavlja uspjeh za

kompaniju, saopšteno je iz Luke Bar.

Do kraja tekuće godine Luku Bar očekuju unaprijed ugovoreni poslovi, te sa punim optimizmom možemo očekivati jednu od najupješnijih godina za našu kompaniju kada je u pitanju pretovar tereta.

Rezultati dobri, nema novih mjera štednje

U tekućoj godini očekujemo rast ekonomije preko četiri odsto, ne razmišljamo o uvođe-nju novih mjera štednje naredne godine, ali ćemo istrajati na punoj primjeni posto-jećeg paketa fiskalne konsolidacije, kazao je u intervjuu Pobjedi Milutin Simović, po-tpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Mjere fiskalne konsolidacije daju dobre rezultate, a istovremeno nijesu usporile ekonomski rast. Posvećenost sprovođenju ovih mjera obezbijediće smanjenje deficita javnih finansija i stvaranje suficita od 2020. godine, kao i opadajući trend javnog duga od 2019.

- Zbog toga, istrajaćemo na punoj primje-ni postojećih mjera fiskalne konsolidacije. Vlada je odlučna da nastavi sa: odgovor-nom javnom potrošnjom, daljim smanjiva-njem biznis barijera i kreiranjem povoljnog poslovnog ambijenata i na lokalnom i na državnom nivou, jačanjem fiskalne disci-pline, naplatom zaostalog poreskog duga, suzbijanjem neformalne ekonomije, de-finisanjem održivog modela finansiranja lokalnih samouprava, povećanjem fleksi-bilnosti na tržištu rada, efikasnijim kori-šćenjem evropskih pretpristupnih fondova, snažnijom podrškom preduzetništvu, spro-vođenjem reformi obrazovanja, unapređe-njem - kazao je Simović.

Crna Goravijesti

29


On je kazao da se intenzivno se razgovara sa potencijalnim partnerima i traži opti-malni model saradnje i ugovaranja slje-deće prioritetne dionice Mateševo -Andri-jevica, kao i nastavak, odnosno izgradnja dionice Andrijevica - Boljari.

- Razgovori sa potencijalnim partnerima se vode o gradnji po principima privatno-jav-nog partnerstva ili koncesija. Povoljna kli-ma za ove razgovore je dobra dinamika na prioritetnoj dionici Smokovac -Mateševo, kao i opredjeljenje Srbije da izgradnju auto-puta nastavi do Požege i već počne izradu glavnog projekta za posljednju dionicu Po-žega – Boljari - kazao je Simović.

Kada je riječ o Montenegroerlajnsu, on je kazao da sagledavamo da li kompanija ima budućnost da, uz dom ćinsko poslovanje, nastavak finansijske konsolidacije, doda-tne mjere optimizacije poslovanja, postane uspješan i finansijski zdrav poslovni sis-tem.

- Odgovor na ovo pitanje treba da da eko-nomska struka. Vjerujem da će medijsko--politički prijeki sud zastati s objavom svo-jih već donesenih presuda - rekao je on.

Turistički forum Crne Gore

Nacionalna turistička organizacija (NTO) će, usvajanjem strateškog marketing plana za narednih pet godina, intenzivno raditi na povećanju broja dolazaka turista sa pri-oritetnih emitivnih tržišta, kao i na diver-zifikaciji i inovaciji proizvoda i produženju turističke sezone.

Direktorica NTO-a Željka Radak Kukavičić je na Turističkom forumu Crne Gore koji je održan u Petrovcu, saopštila da je plan

da se intenzivno radi na povećanju bro-ja dolazaka turista prvenstveno sa tržišta Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Rusije, Francuske, Austrije, jačanju brenda, kao i podizanju efikasnosti upravljačke mreže u destinaciji.

Iz NTO-a je saopšteno da je tema prvog dana foruma, koji organizuje ta organiza-cija i koji traje do petka, bila Destinacijska menadžment organizacija, prenosi Mina Business.

Državni sekretar Ministarstva održivog ra-zvoja i turizma, Damir Davidović, podsjetio je na uspješne rezultate ostvarene tokom prethodne ljetnje turističke sezone, ocije-nivši da će Crna Gora uskoro dobiti strate-ški marketing plan koji će definisati smjer-nice za dalji turistički razvoj.

- Za efikasno sprovođenje strategije po-trebne su jake destinacijske menadžment organizacije koje će dalje raditi na kreira-nju ponude, saradnji sa privredom, razvoju specifičnih turističkih proizvoda - dodao je Davidović.

Predsjednik izvršnog odbora NTO-a, Pre-drag Jelušić, rekao je da se kvalitetan de-stinacijski menadžment mora baviti svim onim elementima koji čine kvalitetan turi-stički proizvod.

Ti elementi, kako je kazao, podrazumijeva-ju istraživanje, stvaranje kvalitetne ponu-de, promociju i prodaju proizvoda, praćenje konkurencije, razvoj brenda, stalno jačanje imidža.

- U tom dijelu vidim veliku priliku da se kroz izradu marketing strategije ove aktiv-nosti urede i daju svoj puni efekat u kva-litetnoj i organizovanoj valorizaciji svih segmenata turističke ponude - naveo je Davidović.

Profesor sa Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Ivo Županović, održao je predavanje o konceptu destinacijskog menadžmenta koji podrazumijeva integralan, proaktivan pristup u upravljanju, kao i poboljšanje efi-kasnosti i jačanje turističkih organizacija na svim nivoima.

Na skupu je ocijenio da Strategija razvoja turizma do 2020. godine predstavlja odli-čan okvir za upravljanje turističkom desti-nacijom.

Forum je okupio oko 100 predstavnika na-cionalnih i lokalnih turističkih organizaci-ja iz Crne Gore i Srbije, Privredne komore Vojvodine, turističke privrede, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Crnogorskog

turističkog udruženja (CTU).

Usvojen Zakon o finansijskom lizingu

Skupština je usvojila Zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno – garantnim poslovima, kojim se, između ostalog, pro-pisuje obaveza pribavljanja dozvola za rad subjekata koji se njima bave i unaprijeđuje postojeći regulativni okvir.

Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da su poslovi lizinga uređeni Zakonom o lizingu što je doprinijelo razvoju tog se-gmenta finansijskih usluga, ali da nijesu propisani uslovi za osnivanje poslovanje i kontrolu tih subjekata.

- Kada su u pitanju poslovi faktoringa ne postoji zakon kojim se uređuje način oba-vljanja tih poslova, što je jedan od najzna-čajnijih razloga što se ta vrsta finansijskih usluga nije razvijala u većoj mjeri na na-šem tržištu-objasnio je Radunović.

U procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), kako je naveo, Crna Gora ima obavezu po-tpunog usklađivanja regulative iz oblasti bankarskog poslovanja sa relevantnim di-rektivama.

- To usklađivanje podrazumijeva i da novi zakon o bankama treba da sadrži samo od-redbe kojim se uređuje poslovanje banaka, a da se regulisanje nebankarskih finansij-skih institucija realizuje posebnim zakon-skim propisima-dodao je Radunović.

Zakonom se, između ostalog, uređuju po-slovi faktoringa, unaprijeđuje postojeći regulativni okvir i propisuje obaveza priba-vljanja dozvola za rad.

- Regulacijom i supervizijom finansijskih institucija, koje nijesu regulisane po važe-ćim propisima, stvoriće se preduslovi za ostvarivanje određenih ciljeva među koji-ma su dalje razvijanje tog segmenta finan-sijskih usluga, veća ponuda finansijskih usluga od značaja za poslovanje malih i srednjih preduzeća i unaprijeđivanje kre-ditnog registra koji vodi Centralna banka (CBCG)-kazao je Radunović.

30


Upravljanje ljudskim resursima u privredi

Panel diskusija "Upravljanje ljudskim resursima u privredi" održana je 16. oktobra 2017. godine u Digitalnoj fabrici u Pod-gorici.

Ovim skupom počela je manifestacija "XVI dani obrazovanja i uče-nja odraslih" koja će trajati do 23. oktobra 2017. godine. U uvodnom dijelu Panel diskusije, skupu se obratio Aleksandar Marđonović u ime Privredne komore Crne Gore jednog od suorganizatora dana-

U Crnoj Gori upravljanje ljudskim resursima nije odmaklo od kadrovskog menadžmenta, te je potrebno da se ovim poslom bave kvalifikovane osobe.

XVI dani obrazovanja i učenja odraslih

šnjeg događaja. Nakon toga, riječ je uzela Ljiljana Garić, rukovo-diteljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje u Centru za stručno obrazovanje koja je istakla da se ovom manife-stacijom promovišu aktivnosti cjeloživotnog učenja, organizatori obrazovanja odraslih i obrazovna ponuda u Crnoj Gori.

Ona je najavila da će "XVI dani obrazovanja i učenja odraslih" biti okončani velikom konferencijom projekta "Nacionalni koordina-

31


tor za implementaciju evropske agende za učenje odraslih" i pre-zentacijom Elektronske platforme za učenje odraslih u Evropi, a u međuvremenu će biti organizovanii okrugli stolovi, paneli, semi-nari, prezentacije i drugi događaji.

Blaženka Dabanović iz Uprave za kadrove predstavila je Program obrazovanja za sticanje ključnih vještina za upravljanje ljudskim resursima.

- Riječ je o akreditovanom programu koji je vrlo ambiciozno osmi-šljen. Sačinjen je od četiri modula koji se odnose na ključne ak-tivnosti, zakonodavstvo, postupanje prema zaposlenom i podršku upravljanju ljudskim resursima. Obuhvata 26 tema, obuka traje 33 dana odnosno 264 časa – objasnila je ona.

U diskusiji o primjerima dobre prakse i trendovima upravljanja ljudskim resursima učestvovali su Dragana Ratković iz M:tela, Ta-tjana Keković iz Erste banke, Milena Raičković, Montenegro Stars Group, te Aleksandra Bošković iz Bild studija.

One su govorile o značaju ove teme sa aspekta njihovih kompani-ja, pojasnile kakve osobine treba da ima osoba koja rukovodi ljud-skim resursima, kao i kolika sredstva ova preduzeća izdvajaju za HR.

Tokom diskusije koja je uslijedila čuli su se stavovi da u Crnoj Gori upravljanje ljudskim resursima nije odmaklo od kadrovskog me-nadžmenta, te da je potrebno da se ovim poslom bave kvalifiko-vane osobe. Zato je neophodno da u Crnoj Gori postoje studijski programi i fakulteti na kojima će se školovati HR eksperti, a kao korak koji će motivisati univerzitete ka tome prepoznat je akredi-tovani Program obrazovanja za sticanje ključnih vještina za upra-vljanje ljudskim resursima. Učenici panela su se saglasili da je za HR menadžera prije svega neophodno iskustvo, volja, visprenost, poznavanje organizacione kulture kompanije, te zakonske regula-tive koja se odnosi na ovu oblast.

Dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje u Privre-dnoj komori Crne Gore istakao je da je u našoj državi razvoj me-nadžmenta HR u pravom smislu počeo dolaskom multinacional-nih kompanija, te da su u međuvremenu na fakultetima uvedeni predmeti za upravljanje ljudskim resursima, dok u regionu postoje i specijalizovani fakulteti za tu oblast.

- Upravljanje ljudskim resursima je izuzetno kompleksna oblast i potrebna je interdisciplinarnost. Ljudi koji se time bave moraju da poznaju i ekonomiju, pravo, psihologiju. Ako HR menadžer nije za-vršio baš fakultet za tu oblast on može u svom sektoru angažovati stručnjake koji poznaju pojedine segmenta upravljanja ljudskim resursima: planiranje kadrova, regrutaciju, selekciju, orijentaciju, uvođenje u posao, obuku, razvoj karijere i drugo – rekao je Perazić.

On je istakao čvrsto opredjeljenje Privredne komore da poveća učešće u aktivnostima stalnog razvoja ljudskih resursa, a u cilju kreiranja ekonomije bazirane na znanju i dobrobiti svih građana.

Direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković kazao je da je vrijeme da se o temi razvoja ljudskih resursa ozbiljno razgo-vara među institucijama.

- Bez obzira koji fakultet završili ukoliko ne radite na svom usa-vršavanju vrijeme će vas brzo pregaziti. Zato je bitno cjeloživotno obrazovanje. Na putu ka EU želimo da napravimo takve kadrove koji će biti rado angažovani na cijelom tom prostoru, ali to ne mo-žemo sami već kroz saradnju institucija – rekao je Rajković.

32


Igalo je brend lječilišteGordana Rajović, izvršna direktorica Instituta Igalo AD

Cilj poslovodstva je da osavremenjavanjem ponude i usklađivanjem sa potražnjom učine ovaj crnogorski brend još prepoznatljivijim na inostranom tržištu.

Glasnik: Odnedavno rukovodite Institutom Igalo. Uz čestitke povo-dom izbora na ovu funkciju i želju uspješan rad, pitamo Vas koji su prioriteti poslovne politike kad je riječ o ovom lječilištu?

G. Rajović: Hvala Vam na iskrenim čestitkama i prilici da se Insti-tut Igalo AD promoviše kroz Vaš respektabilni časopis. Ipak mo-ram da naglasim jednu činjenicu koja je meni lično izuzetno zna-čajna. Od osnivanja Instituta Igalo, koji za dvije godine slavi jubilej - 70 godina postojanja, prvi put se na njegovom čelu nalazi žena.

Prioriteti poslovne politike Instituta Igalo AD jesu primarno pobolj-šanje i podizanje kvaliteta medicinske usluge, smeštajnih kapaci-teta, prodor na nova nedovoljno zastupljena tržišta kao i obnavlja-

Po svemu sudeći, 2017. će, biti jedna biti jedna od uspješnijih poslovnih godina Instituta. Od februara do 1. septembra 2017. ostvareno je preko 150 hiljada noćenja, skoro 10 odsto više

nego lani, a važno je istaći da je i postsezona dobra.

- Nadam se da će sledeća godina, zahvaljujući radu i zalaganju svih zaposlenih radnika Instituta Igalo AD, biti još uspešnija i bo-lja. Novu sezonu dočekaćemo kvalitetnije opremljeni sa zavidnom ponudom širokog spektra medicinskih usluga i kompletno novim, najsavremenijim Centrom za kardiorehabilitaciju čiji će se kapaci-teti koristiti ne samo u sklopu rehabilitacije već i dijagnostike kar-diovaskularnih oboljenja kaže za Glasnik Gordana Rajović, izvršna direktorica ID Instituta Igalo AD.

33


nje medicinske opreme. Iz oblasti medicine ne manje značajna i prioritetna jeste kontinuriana edukacija postojećeg stručnog ka-dra, školovanje novih mladih iperspektivnih kadrova kao i razvoj naučnih projekata i studija čiji će nosilac biti Institut. U ustanovi imamo visokoobrazovani naučni kadar koji je izuzetno motivisan i angažovan u naučnom radu. U tom pogledu već je u toku realiza-cija jednog od projekta iz oblasti balneoterapije, a ostali su u fazi pripreme /Metabolički centar/.

Glasnik: Cilj Vam je naravno i podizanje konkurentnosti usluga Instituta. Kako se izboriti za bolju tržišnu poziciju sa prilično za-starjelom opremom i smještajnim kapacitetima?

G. Rajović: Podizanje konkurentnosti usluge ustanove je cilj kome težimo i u tom smislu sam preduzela već konkretne korake tako da ćemo sljedećih desetak dana raspisati tender za nabavku naj-savremenije medicinske opreme iz oblasti kardiološke rehabilita-cije i delom neurologije, kao i fizijatrije. Na taj način krećemo u novu sezonu kvalitetnije opremljeni sa zavidnom ponudom širo-kog spektra medicinskih usluga i kompletno novim, najsavreme-nijim Centrom za kardiorehabilitaciju čiji će se kapaciteti koristiti ne samo u sklopu rehabilitacije već i dijagnostike kardiovaskular-nih oboljenja. Nabavku medicinske opreme finansiraćemo iz sop-stvenih sredstava.

Ono što nam još nedostaje u smislu konkurentnosti na tržištu jesu smeštajni kapaciteti više kategorije nivoa minimum četiri zvez-dice. U planu je fisibility studija, razmatramo i druge mogućnosti finansiranja kako bi bar dio kapaciteta osposobili za nova, zahtev-nija tržišta.

Glasnik: Izvjesno je, dakle, da predstoji osavremenjavanje ovih sa-držaja. Kako planirate da ih finansirate i kada bi mogli da budu zaavršeni?

G. Rajović: Trenutno smo prioritetno opredilili značajna finansi-jska sredstva za osavremenjivanje i poboljšanje wirelles usluge, usluga sistema hlađenja i grijanja, rekonstrukcije jednog broja kupatila, podnih obloga, socijalnih prostora kao i adaptacije dijela terapiskog bloka. Time ćemo napraviti ljepši i komforniji ambijent za pacijente i goste i učiniti njihov boravak prijatnijim. Završena je i djelimična rekonstrukcija olimpiskog bazena. Što se tiće objekta i faze Instituta Igalo, odmah nakon zatvaranja krajem decembra 2017. godine, pristupićemo zameni transformatora što će omo-gućiti podizanje kvaliteta klimatizacije ovog objekta i stvoriti bolje mikroklimatske uslove za pacijente.

Glasnik: Planirate da Institutu obezbijedite mjesto na novim trži-štima kao što su Francuska, Poljska, Češka, baltičke zemalje, Koso-vo i Albanija. Komentar.

G. Rajović: Što se tiče novih tržišta , već se uveliko radi u tom pravcu. Institut je učestvovao na Svetskom sajmu turizma u Pa-rizu krajem septembra meseca 2017. Prethodno smo se dobro i te-meljno pripremili i zahvaljujući tome, kao i pomoći ambasadorke Crne Gore u Francuskoj gđi Dragice Ponorac, obavljeni su mnogo-brojni razgovori, razmenjeni kontakti i već smo zainteresovanim subjektima dostavili tražene ponude. U tom smislu i nastavljamo timskim radom, ozbiljnim pristupom promocije ponude Instituta .Zahvaljujem se ovom prilikom NTO Crne Gore, gđi Željki Radak i saradnicima sa kojima smo uspostavili odličnu saradnju. Osim toga kreirali smo ozbiljnu strategiju nastupa na tržištima Poljske, Kosova i Albanije .

Glasnik: Podsjetimo da ste ove godine bili prvorangirani na tende-ru u Norveškoj, sa najvećom prosječnom ocjenom, pa se priprema-te za sljedeći tender koji će biti raspisan 2018. godine. Sa Norveža-nima ste već ugovorili dio aranžmana za sljedeću godinu. Molimo saopštite više detalja o tome.

G. Rajović: Proteklog meseca na moj poziv u Instututu je boravila i delegacija Norveškog programa Univerzitetske Bolnice iz Osla, sa kojima smo imali konstruktivne razgovore, analize dosadašnje saradnje i unapređenja buduće. Dobili smo za sljedeću godinu još jednu grupu od 140 norveških pacijenata, što je izuzetan uspjeh ove kuće. Ozbiljno se pripremamo za sledeći četvorogodišnji ten-der s obzirom da smo na prošlom bili prvorangirani, što predstavlja i dodatnu odgovornost. Trenutno investiramo i u poboljšanje sme-štajnih kapaciteta dijela objekta gde borave pacijenti iz Norveškog programa uvažavajući njihove sugestije, a u cilju nastavka dugo-godišnje uspješne i već tradicionalne saradnje. Time pokazujemo koliko smo ozbiljan i odgovoran partner .

Glasnik: Dugo godina sarađujete sa specijalnom bolnicom Čigota na Zlatiboru. Imate i nove planove. Što možete reći o tome?

G. Rajović: Početkom oktobra bili smo u radnoj poseti Specijalnoj bolnici Čigota na Zlatiboru, gde smo dogovorili prioritete buduće saradnje.To su saradnja u oblasti medicine, radnih i tehnoloških procesa, marketinga, koja će se ogledati kroz izradu zajedničkih paketa medicinskih i zdravstveno-rekreativnih usluga na princi-pu boravka u obje ustanove. Dogovorili smo promociju zajedničkih aktivnosti na Sajmu turizma u Begradu, februara meseca 2018. god. kao i zajedničko učešće u projektima prekogranične saradnje .

Glasnik: Zdravstveni turizam u svijetu se odavno je na visokom nivou i izborio se za zavidnu tržišnu poziciju. Kakva je situacija kod nas? Kad bi se Institut Igalo mogao naći na svjetskoj mapi zdravstvenog turizma, jer smo u ovoj oblasti, u inostranstvu, svoje-vremeno bili itekako prepoznatljivi?

G. Rajović: Aktivno učestvujemo na svim državnim i regionalnim manifestacijama iz oblasti zdravstvenog turizma, medicine i ho-telijerstva. U decembru 2017. će se održati Balkansko prvenstvo juniora u karateu, kada ćemo ugostiti u II fazi Instituta oko 800 učesnika ove manifestacije a u cilju promocije sporta, mladosti i zdravih stilova života .

Mogu reći da je Institut Igalo AD već dugo na evropskoj mapi zdra-vstvenog turizma i da je po svom medicinskom tretmanu prepo-znat i već pozicioniran. Naš zadatak je da osavremenjavanjem po-nude i usklađivanjem sa potražnjom savremenog tržišta, učinimo ovaj slobodno mogu reći crnogorski brend još prepoznatljivijim i savremenijim.Na taj način promovisaćemo i Crnu Goru kao desti-naciju i naš grad Herceg Novi.

Glasnik: Kad je o bilansima riječ 2017. će, po svemu sudeći, biti jedna biti još jedna od uspješnijih poslovnih godina Instituta. Od februara do 1. septembra 2017. ostvareno je preko 150 hiljada noće-nja, skoro 10 odsto više nego lani, a važno je istaći da je i postse-zona dobra.

G. Rajović: Iza nas je jedna uspešna poslovna godina a nadam se da će sledeća, zahvaljujući radu i zalaganju svih zaposlenih radni-ka Instituta Igalo AD, biti još uspešnija i bolja.Moja iskrena namera je da preduzmemo sve moguće mere koje bi popravile materijalni status zaposlenih, koji svojim nesebičnim i požrtvovanim radom to apsolutno zaslužuju.

34


By all accounts, 2017 will be one of the most successful busi-ness years of the Institute. From February to 1st September 2017, the Institute accounts for over 150 thousand nights,

almost 10 percent more than last year, but it is important that post-season also records good results.

- I hope that next year, thanks to the dedication and commitment of all employees of the Institute Igalo AD, will be more success-ful and better. For the new season we will be better equipped and present an enviable offer of a wide range of medical services and a completely new, modern Center for cardio-rehabilitation whose capacities will be used not only as a part of rehabilitation but also the diagnosis of cardiovascular disease says the executive direc-tor of the Institute Igalo AD Gordana Rajovic in an interview for Glasnik.

Glasnik: You have been managing the Institute Igalo since recen-

Igalo is a brand health resort

Gordana Rajovic, CEO of Institute Igalo AD

tly. Let us congratulate on your election to this position and wish successful work. What are the priorities of the business policy when it comes to this health resort?

G. Rajovic: Thank you for your sincere congratulations and oppor-tunity to promote the Institut Igalo AD through your renowned magazine. However, I personally consider one fact very important. For the first time since the establishment of the Institute Igalo, which in two years celebrates jubilee - 70 years of existence, it is managed by a woman.

Business priorities of the Institute Igalo AD entail improving and raising the quality of medical services, accommodation facilities, winning new markets as well as modernizing medical equipment. In the field of medicine the education of the existing professional staff, education of new young and perspective personnel as well as development of research projects and studies by the Institute

The management aims to modernize the offer and adjust it to the demand so as to make this Montenegrin brand more recognized on the international market.

35


You have already made part of the arrangements with Norway for next year.

G. Rajovic: Last month, upon my invitation, the Institute hosted a delegation of the Norwegian program of the University Hospital in Oslo, with whom we had constructive discussions and analyzed the existing and ways to improve the future cooperation. Another group of 140 Norwegian patients will be treated in the Institute, which is an extraordinary success of this institution.

We are seriously preparing for the next four-year tender since we were ranked first at the previous one, which represents an addi-tional responsibility. Currently we are investing in improving ac-commodation facilities where the patients from the Norwegian program will be hosted, we are taking into account their suggesti-ons, in order to continue the long and successful traditional coo-peration. This shows that the Institute is a serious and responsible partner.

Glasnik: The Institute has been cooperating with the Special Ho-spital Čigota in Zlatibor for many years. What can you tell us about new plans?

G. Rajovic: In early October, we paid a working visit to Special Ho-spital Čigota in Zlatibor, where we agreed priorities of future co-operation in the fields of medicine, labor and technological pro-cesses, marketing, which will reflect in joint packages of medical, health and recreational services on the principle of residence in both institutions. We agreed on the promotion of joint activities at the Belgrade Tourism Fair in February 2018 as well as joint partici-pation in cross-border cooperation projects.

Glasnik: Health tourism in the world has been at a high level for a long time and secured an enviable market position. What is the situation in our country? When could the Institute Igalo be found on the world map of medical tourism, as our country used to be very recognized in this area abroad?

G. Rajovic: We are participating actively in all national and regio-nal events in the field of health tourism, medicine and hospitality. The Balkan junior championship in karate will be organized in De-cember 2017, when we will host cca 800 participants in the second phase of the Institute in order to promote sport, youth and healthy lifestyles.

I can say that the Institute Igalo AD has long been on the European map of medical tourism, and it has been recognized by its medi-cal treatment and has already been positioned. Our mission is to modernize the offer and adjust it to the demand of today's market, in order to make this Montenegrin brand more recognizable and modern. Thus we will promote Montenegro as a destination and Herceg Novi.

Glasnik: Speaking about balances, 2017 will probably be one of the most successful business years of the Institute. From February to 1st September 2017 the Institute accounts for over 150 thousand nights, almost 10 percent more than last year, but it is important that postseason records good results.

G. Rajovic: Another successful business year is behind us and I hope that the next one, thanks to the dedication and commitment of all employees in the Institute Igalo AD, will be even more su-ccessful and better. We intend to take all possible measures in or-der to improve the financial status of employees, who absolutely deserve this thanks to their unselfish and devoted work.

is also very important. The institution has higher-educated sci-entific staff that is extremely motivated and engaged in scientific activities. In this regard, a project in the field of balneotherapy is being carried out, while the other projects are being prepared /Me-tabolic Center/.

Glasnik: You are also aimed at raising the competitiveness of ser-vices of the Institute. What are the ways to reach a better market position with fairly outdated equipment and accommodation fa-cilities?

G. Rajovic: We are aimed at and striving for improving service competitiveness of the institution and in this regard I have already taken concrete steps so in next ten days we are to tender for the procurement of the most modern medical equipment in the field of cardiac rehabilitation and part of neurology and physiotherapy. In this way, we start the new season better equipped with an enviable offer of a wide range of medical services and a completely new, modern Center for cardiac rehabilitation whose capacities will be used not only as a part of rehabilitation, but also the diagnosis of cardiovascular diseases. Medical equipment will be purchase from our own funds.

In terms of competitiveness in the market we are still lacking mi-nimum four-star accommodation facilities. We are planning to de-velop feasibility study, consider other funding options to equip at least part of the capacity for new, more demanding market.

Glasnik: Therefore these facilities will be modernized in the forth-coming period. How do you plan to finance the modernization, and when could it be finished?

G. Rajovic: We have allocated significant funds for modernizati-on and improvement of wireless service, cooling and heating sy-stems, reconstruction of a number of bathrooms, floor coverings, social areas and the adaptation of therapy block. We will make a more beautiful and comfortable environment for patients and vi-sitors and make their stay more pleasant. The Olympic pool was partially reconstructed. Regarding the first phase of the Institute Igalo, we will start with the replacement of transformer immedia-tely after the closure at the end of December 2017, which will allow raising the quality of the air conditioning in the facility and crea-ting a better microclimate conditions for patients.

Glasnik: Institute plans to win new markets such as France, Po-land, the Czech Republic, the Baltic countries, Kosovo and Albania.

G. Rajovic: Regarding new markets, we have already been carrying out the activities in this direction. The Institute participated at the World Tourism Fair in Paris in late September 2017. Previously, we prepared well and thoroughly and thanks to this as well as help of the Ambassador of Montenegro to France, Mrs. Dragica Ponorac, we had a number of meeting, exchanged contacts and we have already submitted required offers to stakeholders.

In this regard we also continue with the promotion of the Institute’s offers. I take this opportunity to express gratitude towards NTO Montenegro, Mrs. Zeljka Radak and associates with whom we have established excellent cooperation. In addition we have cre-ated a serious strategy for participation in the Polish, Kosovo and Albanian markets.

Glasnik: Let us remind that this year the Institute was ranked first in a tender in Norway, with the highest average grade, so you are preparing for the next tender which will be announced in 2018.

36


Kompanija Energean objavila je prve rezultate izvještaja nezavisnog procjenitelja CPR (Competent Persons Report- CPR) za dva svoja bloka u podmorju Crne Gore, nad kojim blokovima ovo društvo posjeduje 100% koncesionog prava. CPR, kako je

saopšteno Portalu Analitika, ukazuje na 1,8 TCF prirodnog gasa (51 biliona m3) i 144 milio-na barela nerizičnih perspektivnih resursa (nafte) u blokovima kojima upravlja privredno društvo Energean u neistraženom istočnom dijelu Jadrana. "Izvještaj potvrđuje procjene da Crna Gora "sjedi" na čvorištu dragocjenih resursa neiskorišćenog potencijala istočnog Jadrana", kaže direktor Energeana.

Izvještaj ukazuje na zbirne neto nerizične perspektivne resurse za eksploataciju (P50) za ova dva bloka, koja su ranije ove godine dodijeljena ovom Društvu, u količini od 1,8 TCF (51 billion m3) prirodnog gasa i 144 mmbbls tečnih resursa (438 mmboe ukupno).

Energean je trenutno jedini operator, sa 100% radnim udjelom, na blokovima 4218-30 i 4219-26 u crnogorskom podmorju. Ovi blokovi su zvanično dodijeljeni u martu 2017. go-dine, nakon potpisivanja Ugovora o koncesiji izmedju ovog Društva i države Crne Gore. Njima je obuhvaćena povrsina od 338 km2 u plitkim vodama.

Izrada ovog izvještaja je sastavni dio prve trogodišnje faze istraživanja, koja podrazumije-va obavezni radni program koji obuhvata seizmička 3D snimanja dva bloka koja bi trebalo da se realizuju u 2018. godini kao i geološke i geofizičke (G&G) studije. Ukupna investicija ove inicijalne faze istraživanja procjenjuje se na iznos od 5 miliona US$.

Izvještaj CPR je važan korak u utvrđivanju potencijala podmorja Crne Gore, koje je u ovom trenutku neistraženo, uprkos činjenici da su raniji operatori tokom vršenja bušotina kra-jem XX. vijeka došli do otkrica nafte i gasa, ali ih nijesu komercijalizovali.

Komentarišuci nalaze predmetnog izvjestaja, glavni izvršni direktor društva Energean, Mathios Rigas, navodi:

"Izvještaj potvrđuje procjene da Crna Gora "sjedi" na čvorištu dragocjenih resursa neisko-rišćenog potencijala istočnog Jadrana. Ovo područje je ostalo u značajnoj mjeri neistraže-no i pored toga što ima, kako se čini, aktivni naftni sistem, sa široko razvijenim ležištima pješčara i karbonatnih stijena. U zapadnom podmorju Jadrana, ugljovodonici, nafta i bi-ogenski gas, ekstenzivno se proizvode već preko 50 godina i mi držimo da se ista ležista protežu i u podmorju Crne Gore.

Nakon iskustva stečenog prilikom istraživanja u zapadnoj Grčkoj, Društvo Energean ste-klo je značajna saznanja o geologiji te oblasti. S tim u vezi, posvećeni smo i apsolutno spremni da ostvarimo maksimalne domete razvojnih mogućnosti obezbjeđujući na taj način korišćenje ugljovodoničnih potencijala ovog područja."

Izuzetno ohrabruje činjenica da postoje procjene koje ukazuju na to da u crno-gorskom podmorju postoje značajni re-

sursi ugljovodonika, nafte i biogenog gasa. Zadovoljni smo da potvrde da smo na pra-vom putu dolaze sa više adresa, ali važno je da i dalje ostanemo objema nogama čvr-stvo na zemlji, strpljivo čekamo da kom-panije koje su dobile prava na istraživanje rade svoj posao i, ponavljam, strpljivo sače-kamo prve rezultate istraživanja, kazala je Dnevnim novinama ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Komentarišući izvještaj koji je pokazao da dva bloka u crnogorskom podmorju, kojima upravlja grčki Energean Oil&Gas, raspolažu sa 144 miliona barela tečnih resursa i 51 bi-lion kubika prirodnog gasa,Sekulić istakla da je dodatni razlog za zadovoljstvo taj što ovakve procjene dolaze od nezavisnog pro-cjenitelja iz Holandije.

- Poznato je da oblast Jadrana važi za oblast bogatu ugljovodonicima, da se od-ređeni njegovi djelovi istražuju i eksploati-šu već decenijama. Mi smo, upravo vođeni tom činjenicom i nekim ranijim, davnim istraživanjima koja navode na to da su ta-kve pretpostavke opravdane, pokrenuli či-tav proces istraživanja i proizvodnje ugljo-vodoika za naše podmorje. Svakako, ono što ni u jednom trenutku nismo željeli jeste da našu spremnost da uđemo jedan ovako značajan, zahtjevan i, prije svega, dugotra-jan proces na bilo koji način poremete pre-velika očekivanja - rekla je Sekulić.

Upitana da saopšti kakve će benefite ima-ti država i građani u slučaju eventualnog pronalaska nafte u crnogorskom podmor-ju, Sekulić je saopštila da se o tome u ovom trenutku može govoriti samo na osnovu onoga što je zakonom i ugovorima reguli-sano.

- Zakonskom regulativnom je uređeno da prihodi države od istraživanja i proizvodnje nafte i gasa predstavljaju nadokanadu za proizvedenu naftu i gas, koja je zasnovana na zapremini proizvedenih ugljovodonika, pa tako zavisno od dnevne proizvodnje državi pripada od dva do 12 odsto proizvo-dnje, i porez na dobit od proizvodnje ugljo-vodonika u iznosu od 54 odsto - ukazala je Sekulić.

Zakonom o porezu na upstream aktivnosti je, kako je podsjetila, predviđeno osnivanje posebnog Fonda u koji će se slivati 85 odsto prihoda države od ove aktivnosti, dok će državnom budžetu pripasti 15 odsto.

Crnogorsko podmorje potencijalno bogato gasom i naftom

Izvještaj CPR

37


Procjene o postojanju nafte ohrabruju

Dragica Sekulić,Ministarka ekonomije

Seizmička snimanja počinju naredne godine.

Osim grčke kompanije Energean Oil&Gas, istraživanje postojanja ugljovodonika u crnogorskom podmorju vrši i konzorcijum Eni i Novatek, sa kojim je Vlada potpisala ugovor u septembru prošle godine. Oni su od tada, kaže Sekulić, uradili pripremne ra-dnje za seizmička snimanja, kao i Studiju procjene uticaja na životnu sredinu za se-izmička snimanja.

- U toku je javna rasprava za pomenutu stu-diju, gdje se zainteresovana javnost može uključiti i dati komentare na ovaj proces. U skladu sa ugovorom, i ovaj konzorcijum, i grčki Energean počeće sa seizmičkim sni-manjima tokom sljedeće godine. Nakon toga slijedi standardna obrada i interpre-tacija seizmičkih, geofizilkih i geoloških podataka - pojasnila je Sekulić, dodajući da je istražna faza, koja traje sedam godi-na za oba koncesionara, podijeljena na dva perioda, te da nas u naredne četiri godine očekuju intenzivna seizmička istraživanja i duboka istražna bušenja.

38


Crnogorska Vlada napravila je značajan napredak u pobolj-šanju fiskalne pozicije i jačanju finansijske stabilnosti, koji se reflektuju kroz rekordan rast ekonomije i poboljšanje ma-

kroekonomskih izgleda, saopštio je potpredsjednik Svjetske banke (SB) za Evropu i centralnu Aziju, Cyril Muller.

Na sastanku predstavnika crnogorske delegacije, SB i Međunaro-dnog monetarnog fonda (MMF), koji je održan u okviru godišnjih sastanaka tih finansijskih institucija u Vašingtonu, ocijenjeno je i da je finansijska stabilnost unaprijeđena i podržana kroz jačanje bilansa stanja, oporavak kreditiranja i značajan pad nekvalitetnih kredita.

- Na sastanku je ocijenjeno i da je bankarski sektor, sa koeficijenti-ma likvidnosti i solventnosti značajno iznad zakonski propisanog minimuma, kao i snažnim rastom kreditne aktivnosti, stabilan, solventan i visokolikvidan-navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva finansija i Centralne banke .

Predstavnici crnogorske delegacije, koju su činili ministar finan-sija Darko Radunović, guverner CBCG Radoje Žugić i viceguverner za finansijsku stabilnost i platni sistem Nikola Fabris, razgovara-li su prvog dana godišnjih sastanaka, koji su za vikend održani u Vašingtonu, sa Mullerom, direktoricom SB za jugoistočnu Evropu, Lindom van Gelder i šefom misije MMF-a za Crnu Goru, Martinom Petrijem.

Na sastanku sa Mullerom i Van Gelder razgovarano je o ohrabru-jućim i kredibilnim rezultatima Fiskalne strategije, ali i o finansi-jskom sistemu, koji je ocijenjen kao relativno stabilan i siguran.

- Zaključeno je da zabilježeni pomaci u ekonomskoj politici stvara-ju preduslove za efikasno upravljanje dugom, dok efikasno imple-mentirana Fiskalna strategija obezbjeđuje održivost javnog duga u srednjem roku - navodi se u saopštenju.

Predstavnici SB su pohvalili značajan napredak Crne Gore u ispu-njavanju prioritetnih aktivnosti za dobijanje podrške te finansijske institucije, u vidu garancije od 90 miliona USD, što bi doprinijelo povoljnijem pristupu internacionalnim tržištima kapitala, kao i

Napredak u jačanju finansijske stabilnosti

MMF

stabilizaciji javnog duga.

- Realna su očekivanja da će taj aranžman biti zaključen do kraja godine. Na sastanku sa Mullerom podržana je i ideja dodatnog fi-nansiranja izuzetno uspješnog projekta MIDAS, u preliminarnom iznosu od oko 34 miliona USD, čime bi se obezbjedilo dalje pruža-nje podrške razvoju poljoprivrednih kapaciteta i jačanju sistema bezbjednosti hrane - navodi se u saopštenju.

Članovi crnogorske delegacije su na sastanku sa Petrijem razgo-varali o snažnom rastu u prvoj polovini ove godine i pozitivnim efektima mjera usvojenih u okviru Sanacionog plana i Fiskalne strategije.

Crnogorska delegacija zahvalila je timu MMF-a na podršci i kvali-tetnim preporukama, koje su bile osnov za formiranje kredibilnog plana fiskalne konsolidacije, kao i za unaprijeđenje finansijske po-litike.

- Oni su naglasili posvećenost Crne Gore nastavku sprovođenja mjera, koje će doprinijeti preokretu trenda javnog duga u srednjem roku. Sa MMF-om je ugovorena i tehnička pomoć za nastavak im-plementacije srednjoročne strategije upravljanja dugom - navodi se u saopštenju.

Petri je potvrdio da je postignut značajan napredak u implemen-taciji preporuka FSAP misije, odnosno programa procjene finansi-jske stabilnosti MMF-a i SB iz prošle godine.

U prethodnom periodu intenzivne aktivnosti na unaprijeđenju re-gulatornog okvira rezultirale su pripremom seta zakona, uključu-jući zakone o CBCG, sanaciji banaka i finansijskim institucijama, kao i izmjena i dopuna zakona o bankama, kojim će se, između ostalog, obezbijediti regulisanje i kontrola najznačajnijih neban-karskih institucija i smanjiti potencijalni rizik njihovog poslovanja na finansijsku stabilnost.

Na sastanku su razmijenjena i mišljenja o planu budžeta za nare-dnu godinu, kao i o modalitetima smanjenja sive ekonomije kroz digitalnu fiskalizaciju, Mina business.

39


Ne sjećam se da je Mojkovac u zadnjih dvadesetak godina imao u sezoni više gostiju. U avgustu, recimo, imali smo popunjene sve smještajne kapacitete, što se ne pamti. Se-

zona je, dakle, bila baš dobra, kaže direktorica lokalne turističke organizacije Magdalena Mrdović.

Ona dodaje da su se u jednom periodu suočili i sa nedostatkom smještaja.

- Mojkovcu, definitivno, fali veći hotel. Očekivali smo da će ovog ljeta biti prodat hotel "Palas", zatvoren prije nekoliko godina, ali se to, nažalost, nije dogodilo, iako je bilo ozbiljnih najava i zain-teresovanih kupaca. Taj hotel, inače, ima oko 70 ležajeva i bio bi mnogo važan za našu turističku ponudu. Nadam se da će proraditi naredne sezone ili da će se neko od investitora odlučiti da u na-šem, turistički atraktivnom kraju, izgradi novi, veći hotel - rekla je Mrdović, piše Pobjeda.

Sezonom su zadovoljni i u hotelu "Ravnjak". Gostiju je bilo, prema riječima direktora hotela, Bojana Filipovića, znatno više nego pre-thodnih godina.

- Imali smo dosada izuzetno dobru sezonu. Često je na ručku bilo

Najbolja sezona za više od dvije decenije

Mojkovac

i više od 300 gostiju. Hotel su u organizovanim grupama, preko agencija, posjećivali uglavnom turisti iz evropskih zemalja, najvi-še Rusi. Smještajni kapaciteti su do sada, posebno u julu i avgustu, bili popunjeni, većinom gostima iz Zapadne Evrope. Sezona još traje, ali već sada, prije detaljnih analiza, mogu da kažem da je bila mnogo bolja nego ranije - rekao je Filipović.

Pored podrazumijevane usluge na visokom nivou i ugostiteljske ponude, okolna priroda je glavni turistički adut "Ravnjaka".

- Turisti iz Zapadne Evrope posebno su ovog ljeta bili, mogu reći, fascinirani Sinjajevinom. Tek otkrivaju tu planinu. Masovno su išli na izlete. Mi smo, naravno, bili tu da im omogućimo bezbjedan bo-ravak na planini. Oni su, to su stalno ponavljali, oduševljeni činje-nicom da je Sinjajevina netaknuta. Pričali su da su mnoge planine po svijetu obišli, ali da im se nije dopalo što su one sve više urba-nizovane, što se na njima gradi nešto što skrnavi prirodu i uništa-va duh planine. To na Sinjajevini nijesu vidjeli i to ih je oduševilo. To je i za nas poruka da u narednom periodu to netaknuto blago, nama često nebitno, što više promovišemo i turistički valorizuje-mo - kazao je Filipović.

40


Regionvijesti

Beretta želi saradnju sa Srbijom

Italijanska fabrika oružja Beretta je zain-teresovana za saradnju sa srpskim kom-panijama u oblasti odbrambene industrije, javlja RTS.

- Berettu interesuje saradnja sa "Zasta-vom". Kragujevac je grad koji dobro poznaje Italiju, Italija dobro poznaje Kragujevac. Oni su jako zadovoljni vještinom naših majsto-ra i inventivnošću inženjera. Potrebna su nam ulaganja u nove proizvodne procese. Takođe, zainteresovani su i za pojedine fa-brike naše municije – objasnio je ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, nakon razgovora sa vlasnikom kompanije Fran-com Berettom u Milanu.

Ministar je ocijenio da je riječ o odličnoj prilici za ulaganje, jer "kada Beretta dođe u neku zemlju i počne proizvodnju, to je si-gnal za sve svjetske proizvođače da i oni budu tu".

Hrvatska bi da uvede euro

Vlada Hrvatske i Hrvatska narodna banka (HNB) procijenile su da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja eurozo-ni, saopštila je ministar privrede te države Martina Dalić.

Ona je u prilog tome navela da Hrvati u naj-većoj mjeri štede u eurima i da je više od 80 odsto štednih depozita u toj valuti, prenosi Capital.ba.

- Važne transakcije, kupovine nekretnina i automobila dogovaraju se u eurima. Euro već dugo živi kao dio našeg svakodnevnog života - rekla je Dalić.

Ona je kazala da je to srednjoročni cilj, koji se ne može ostvariti preko noći, te da je HNB izradila analizu troškova i koristi od pristupanja eurozoni.

- Krajem mjeseca počeće javna rasprava o tom pitanju - rekla je Dalić i dodala da je ulazak Hrvatske u eurozonu jedna od oba-veza preuzetih prilikom pristupanja EU.

Da je strategija u vezi sa pristupanjem eu-rozoni pripremljena, potvrdili su hrvatskim

stao u vodeću regionalnu poslovnu platfor-mu, i najavio buduća očekivanja.

On je podsjetio na prethodna izdanja, na rezultate i ključne projekte koji su proizašli iz njih.

- Fokus Summit-a 100 u Skoplju, kao i sva-ke godine, jeste regionalna saradnja. Radi lakšeg pristupa novim tržištima, kompa-nijama je potrebno udruživanje, a Summit 100 je odlična inicijativa za postizanje ovih ciljeva - kazao je Mukaetov.

Kako je rekao, Summit 100 je u isto vrijeme jaka platforma za strukturisanje razvojnih programa koji bi približili region korak napred u ispunjavanju misije za građenje moćne biznis zajednice koja bi bila genera-tor većeg ekonomskog rasta.

"Mi u Summit-u 100 smo uvjereni da bismo samo preko intenziviranja regionalne sara-dnje i građenja sinergija između kompani-ja podigli konkurentnost ekonomija našim firmama, omogućili lakši pristup novim tr-žištima, te bismo bili mnogo primamljiviji inostranim investitorima kao unificirano tržište", kazao je Mukaetov na otvaranju Summit-a 100.

Evropska komesarka za transport, Violeta Bulc, naglasila je kako pozitivni trendovi u Evropi, poput pada nezaposlenosti, pred-stavljaju dobru poruku za mlade ljude.

"Evropska unija je izašla iz krize, sve ze-mlje članice bilježe privredni rast. To su dobre vijesti koje želimo da podijelimo s našim partnerima na Zapadnom Balkanu gdje se, takođe, događaju pozitivni trendo-vi", kazala je Bulc.

Drugog dana Summit-a 100 planirano je, kako je najavljeno, održavanje pet kreativ-nih radionica posvećenih energetici, eko-nomiji, brendiranju proizvoda u sektoru hrane i pića, turizma, kao i digitalne agende.

medijima i iz HNB-a, ali se u toj instituciji nijesu izjašnjavali o godini u kojoj bi ta ze-mlja mogla da pređe na euro.

MK Group kupio luksuzni rizort u Istri

Holding kompanija MK Group srpskog bi-znismena Miodraga Kostića, odnosno njen dio Istrian Hotels, preuzela je luksuzni kompleks Skiper Resort u Hrvatskoj.

Istrian hotels, koji u svom portfelju pos-jeduje Grand Hotel & Spa i Angella Hotel & Residence – Konaci Sunčevi vrhovi na Kopaoniku, 88 Rooms Hotel u Beogradu i Hotel Kempinski palas u Portorožu, dosta-vila je najbolju ponudu na međunarodnom konkursu za kupovinu ovog luksuznog kompleksa na Jadranu.

- Kupovinom prestižnog Skiper Resort u Is-tri, gdje pripada i hotel Kempinski Adriatic s 5 zvijezdica, kao i nedavnom saradnjom s hotelskim brendom Sheraton dodatno ćemo učvrstiti našu poziciju na tržištu i smatram da ovo predstavlja značajan ko-rak prema ostvarenju naših ciljeva u prav-cu stvaranja snažne regionalne hotelske kompanije koja će povezati biznise na na-jatraktivnijim lokacijama i upotpunjavati se međusobno sa već postojećim karikama u sistemu - izjavio je Nikola Avram, direk-tor grupacije hotela koje posluju u okviru MK sistema, prenosi Biznis.ba.

Samit poslovnih lidera

Kompanijama je, radi lakšeg pristupa no-vim tržištima, potrebno udruživanje, a Summit 100 je odlična inicijativa za posti-zanje tog cilja, kazao je predsjednik Uprav-nog odbora Summita, Živko Mukaetov.

On je danas u prisustvu više od 100 poslov-nih lidera iz Makedonije i regiona i speci-jalnih gostiju iz međunarodnih finansijskih institucija, otvorio najveći poslovni do-gađaj na ovim prostorima – šesti godišnji Summit 100 poslovnih lidera Jugoistočne Evrope.

Kako se navodi u saopštenju, tema ovogo-dišnjeg Summit-a 100 je "povezivanje" u nekoliko ključnih oblasti, kao što su infra-struktura, transport, energetika, digitali-zacija, brendiranje regiona, omogućavanje slobodnog kretanja robe i usluga, ali i veći stepen mobilnosti radne snage.

Mukaetov, koji je generalni direktor "Alka-loid-a", je istakao da je Summit 100 prera-

41


Predviđena je i, kako je saopšteno, plenar-na prezentacija ideja za regionalnu sara-dnju pred političkim liderima iz regiona, Mina business.

Bobice iz Banje Luke po uzoru na svjetske metropole

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Ba-njoj Luci osniva poljoprivrednu zadrugu u okviru projekta "Urbana poljoprivreda", koji će se baviti organskom proizvodnjom jago-dičastog voća i povrća, te meda. Planirano je zapošljavanje 100 osoba, a povrće će se uzgajati u gradu, po uzoru na evropske i sv-jetske metropole, javlja Biznis.ba.

Planiran je uzgoj malina, kupina, jagoda, plastenička proizvodnja povrća te pče-larstvo. Plasman proizvedenih količina je osiguran ugovorom s hladnjačama. Ciljna populacija su mladi od 18 do 35 godina.

Projekt finansira Evropska unija, a imple-mentira ga Međunarodna organizacija rada -ILO. Partnerske organizacije su Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Grad Banja Luka, Caritas Švicarske iz Sarajeva te nekoliko poljoprivrednih preduzeća.

- Ovaj projekt predstavlja prvi program uvođenja komercijalne certificirane organ-ske proizvodnje jagodičastog voća i povrća u RS-u. Projekt ima ekonomski i socijalni značaj, jer je planirano da se 100 osoba sa Zavoda za zapošljavanje registruje kao komercijalna poljoprivredna gazdinstva. Blizu 20 korisnika će imati proizvodnju na oglednom dobru u Motikama, a 85 ko-risnika će imati proizvodnju na vlastitom zemljištu - navodi se u Zahtjevu za dodjelu prostorija koji je fakultet uputio Gradu Ba-nja Luka.

Zadruga bi trebala biti smještena u zgradi u ulici Motike kod broja 439. Riječ je o prosto-ru od 126,89 metara kvadratnih po cijeni od 44,41 KM mjesečno. U ovim prostorijama biće, između ostalog, smještene radionice za košnice i druge pčelarske proizvode, sortirnica i pakirnica te hladna soba za pri-premni smještaj proizvoda do isporuke.

Hrvatski Telekom: Rast prihoda 11,6 posto

Hrvatski Telekom ostvario je u prvih devet mjeseci ove godine 5,7 milijardi kuna kon-solidovanih prihoda, što je 11,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit kompanije pala za 2,2 posto, na 735 miliona.

U poslovnom izvještaju, objavljenom u če-tvrtak, HT navodi da bi bez učinka Crno-gorskog Telekoma, prihodi bili veći za 2,4 posto na godišnjem nivou, a ako se isključi utjicaj H1 Telekoma, prihodi su porasli 2,1 posto.

- Hrvatski Telekom nastavlja ostvarivati rast prihoda od pokretnih telekomunika-cija, širokopojasnog pristupa i televizije, veleprodaje, energije i sistemskih rješenja te nepokretnih komunikacija - navodi se u saopštenju kompanije.

U devet mjeseci ove godine ostvarena je neto dobit u iznosu od 735 miliona kuna, što je za 17 miliona ili 2,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Bez uticaja Crnogorskog Telekoma realiza-cija neto dobiti iznosi 709 milijuna kuna i manja je za 5,7 posto, navodi se u saopšte-nju.

Ističe se i da je realizacija kapitalnih ula-ganja u devet mjeseci ove godine povećana za 28 posto na godišnjem nivou, uključu-jući doprinos Crnogorskog Telekoma.

Bez tog doprinosa, realizacija kapitalnih ulaganja povećana je za 18,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 1,15 milijardi kuna, navodi se u saopštenju HT-a.

- Snažni financijski rezultati omogućavaju nam kontinuitet ulaganja kojim postavlja-mo čvrste temelje za usluge nove generaci-je i premium korisničko iskustvo. U idućim razdobljima nastavićemo sa ulaganjima u mrežu i digitalnu transformaciju kompani-je kao preduslovima za najbolje korisničko iskustvo i premium poziciju na lokalnom i regionalnom tržištu - poručio je u saopšte-nju predsjednik Uprave Hrvatskog Teleko-ma Davor Tomašković.

Vjetropark u Kovinu među najvećima u Evropi

U Beogradu je potpisan ugovor o kreditu za izgradnju vjetroparka Čibuk, u Kovinu, koji će se prostirati na površini od 37 kvadra-tnih kilometara.

Riječ je o najvećem privatnom projektu u području vjetroenergije u Srbiji i Zapadnom Balkanu, piše Politika.

Vjetropark snage 158 megavata, koji će imati 57 turbina, proizvodiće do 457 giga-vatčasova električne energije godišnje.

Završetak gradnje postrojenja za snabdje-vanje strujom 113.000 domaćinstava plani-ra za kraj 2018. godine.

Očekuje se da će vjetropark smanjiti emi-siju ugljen dioksida za više od 370.000 tona godišnje. Na gradnji vjetroparka Čibuk 1 za-posliće se 400 radnika, a biće izgrađeno i 50 kilometara novih puteva.

Kreditna linija od 215 miliona evra za iz-gradnju vjetroparka, vrijednog 300 miliona evra, potpisana je između kompanije Vje-troelektrane Balkana i Međunarodne finan-cijske korporacije (IFC) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Vjetroelektrane Balkana u vlasništvu su Tesla Winda, zajedničkog ulaganja kom-panije Masdar iz Abu Dabija (UAE) i Čibuk Wind Holdinga, filijala američkog Conti-nental Wind Partnersa.

- Riječ je o velikom projektu za Banat i za Srbiju, 158 megavata je oko 32 odsto uku-pnih naših projekata iz vjetroenergije. Dobili smo projekt koji jamči da će Srbija do 2020. povećati udjel obnovljivih izvora energije na 27% ukupne potrošnje - rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, dodajući da je riječ o najvećoj pojedinačnoj privatnoj investiciji u Srbiju.

Kako navodi EBRD u saopštenju, Mohamed Al Ramahi, direktor Masdara, rekao je da je ponosan na to što mogu svojom stručno-šću i iskustvom pridonijeti diverzifikaciji energetske proizvodnje Srbije, u saradnji s partnerima s kojima zajedno nastupaju na tržištu.

- Ovaj projekt dobro pokazuje da je srpsko tržište privlačno za investicije u obnovljivu energiju i da ima potencijal da postane čvo-rište dodatnih projekata u regiji - rekao je Al Ramahi dodajući da će Čibuk 1 biti četvr-ti vjetropark kompanije Masdar u Evropi.

42


Značaj stručnog obrazovanja i vještinaRegionalna konferencija EAfA za zemlje kandidate

Regionalna konferencija Evropska alijansa za pripravništvo (EAfA) za zemlje kandidate održana je u Crnoj Gori u Bud-vi 26. i 27. oktobra 2017. Evropska alijansa za pripravništvo

(EAfA) je platforma Evropske komisije koja omogućava efikasniju saradnju sa socijalnim partnerima i okuplja vlade članica zajedno sa drugim ključnim akterima, kao što su poslovna udruženja, po-jedinačna preduzeća, socijalni partneri, privredne komore, insti-tucije stručnog obrazovanja i obuke (VET), predstavnike regiona, mladin i istraživačkih centara. Zajednički cilj je jačanje kvaliteta, snabdijevanje, imidž i mobilnost pripravnika u Evropi. Organiza-tori Konferencije su Ministarstvo prosvjete Crne Gore, u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom trening fondacijom (ETF). Konferencija je organizovana sa ciljem da se omogući učesnici-ma da razmijene iskustva i dobru praksu u unapredjenju stručnog obrazovanja. Tematski fokus je bio usmjeren na najnoviju politiku razvoja stručnog obrazovanja i u sferi učenja zasnovanog na radu u zemljama kandidatima. Takodje je organizovana posebna sesija posvećena stručnom usavršavanju nastavnika i trenera.

Konferencija je otvorila mnoge teme, a posebno se razgovaralo o značaju koji Crna Gora, zemlje regiona i šire pridaju stručnom obrazovanju i vještinama. Izlaganje ministra Damira Šehovića koji je otvorio Konferenciju, baziralo se na poruci da se mora više raditi na profesionalnoj orjentaciji mladih i praćenju profesionalnog ra-zvoja onih koji završe pojedine nivoe obrazovanja. Time se, kako je zaključeno, prepoznaju najtraženija zanimanja i kompetencije, te proizvode kadrovi koje će tržište apsorbovati, a ne odbaciti. Še-hović je tako posebno istakao da u obrazovnim i studijskim pro-gramima Crna Gora sada propisuje obavezan fond časova nastave koji se mora realizovati u realnom radnom okruženju, što je ogro-man iskorak u učešću poslodavaca u edukaciji.

Prisutnima se obratio i šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Herman Špic, koji je govorio o tome da poslovni i soci-jalni partneri treba da budu u značajnoj mjeri uključeni u stručno obrazovanje na svim nivoima, te da ovaj vid edukacije treba da ima jaku praktičnu dimenziju.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić u svom izlaganju je istakao da je nakon decenije dualno obrazovanje ponovo zaživ-jelo u Crnoj Gori i to na pravim osnovama i mnogo ambicioznije. Privredna komora Crne Gore je jedan od pokretača inicijative za uvođenje dualnog sistema u obrazovni sistem Crne Gore. U sara-dnji sa Centrom za stručno obrazovanje, kao institucijom u čijoj je nadležnosti da se bavi razvojem stručnog obrazovanja u Crnoj Gori, iskorišćena je mogućnost koju je pružao Zakon o stručnom obrazovanju i u Crnoj Gori su realizovane aktivnosti na implemen-taciji dualnog oblika obrazovanja i upis prve generacije učenika u školskoj 2004/2005. godini. Učenici koji su završili obrazovanje u dualnom obliku bili su zadovoljni odnosom poslodavaca. Uprkos tome, interesovanje učenika za upis u ovaj oblik obrazovanja bio je mali, o čemu govori veličina odjeljenja i to da je školske 2006/2007. samo jedna škola uspjela da formira odjeljenje učenika za obrazo-vanje u dualnom obliku. On je kazao, da se od ove školske godine, po ovom sistemu obrazuje skoro 300 učenika kod 97 renomiranih poslodavaca poput France, Hiltona, Splendida, Centre Vila, Toščeli-ka, Adriatik Marinasa, Kalampera, Mercedes benza, Renoa, Škode, Fijata, Opela i mnogih drugih. Ove godine učestvuje 17 škola iz 12 crnogorskih opština, i to sa 14 obrazovnih programa tj. smjerova. Navedeni podaci znače da se trenutno 40% od ukupnog broja djece koja su na trećem stepenu, obrazuje u dualnom obliku, koji pod-razumijeva da učenici prve godine od pet radnih dana u nedjelji provode jedan dan kod poslodavca, druge godine dva dana i treće godine tri dana kod poslodavca, i za to dobijaju naknadu.

Saveljić je istakao da praktična nastava kod poslodavca razvija kod učenika pozitivnu orijentaciju prema zanimanju. Učenik sti-če trajna i primjenjiva znanja, veću pouzdanost i rutinu, što omo-gućava njegov povoljniji položaj na tržištu rada i stvara mogućnost zapošljavanja kod poslodavca kod kojeg se obrazovao. Poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslova-nju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja. Ove aktivnosti za ponovno realizovanje dualnog sistema obrazovanje su potvrda i dokaz da socijalno partnerstvo u Crnoj Gori nije samo deklarativno, već i stvarnost.

43


Gradnja prve dionice 2018. godine

Autoput Niš - Priština

Sljedeće godine bi trebalo da počne izgradnja prve dionioce autoputa Niš - Merdare - Priština, od Niša do Pločnika, čija je vrijednost 212 miliona eura.

- Idejni projekat se radi a finansira ga Fond za Zapadni Balkan. Vlada Srbije je završila prostorni plan i očekuje se da bude uskoro usvojen da bi u novembru počela eksproprijacija za dionicu Niš--Pločnik -kazala je resorna ministarka Zorana Mihajlović, prenosi Mondo.

Ona je istakla da je taj autoput trenutno veći prioritet nego da se poveže Niš sa Ibarskom magistralom jer u Niškom i Topličkom okrugu živi više od pola miliona ljudi, a autoput bi donio nove po-

slove i ulaganja.

- Ovaj put nije samo za kosovske Albance i nije samo za Srbiju i Albaniju, već i za čitav region koji će na taj način biti povezan sa morem preko albanske luke Drač - kazala je Mihajlović.

Procjene su da će izgradnja autoputa od Niša do Merdara koštati 855 miliona evra.

Veliki dio sredstava za izradnju autoputa Niš-Priština biće iz be-spovratne pomoći EU, što će dodatno povećati njegovu isplativost.

EIB je u posljednih 15 godina radove u putnoj i železničkoj infra-strukturi u Srbiji kreditirala sa više od 1,5 milijardi eura.

44


Zajedno na trećim tržištima

Poslovni forum sa Vojvodinom

Poslovni forum u organizaciji privrednih komora Crne Gore i Vojvodine održan je 27. oktobra 2017. godine u Podgorici. Unapređenje i razvoj privredne saradnje, kao i intenzivira-

nje kompanijskih veza kroz bilateralne razgovore su osnovni ci-ljevi ovog susreta, tokom kojeg su predstavljeni ekonomski poten-cijali Crne Gore i AP Vojvodine. Poseban fokus je bio na saradnji u oblasti metalurgije i metaloprerade, turizma, građevinarstva, trgovine, marketinških usluga, grafičke djelatnosti i poljoprivrede.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić kazao je da razvoj regionalne saradnje jedan je od najvažnijih ciljeva međunarodnih aktivnosti ove poslovne asocijacije, pa je i današnji poslovni forum rezultat tih napora.

Prema njegovim riječima, 17 vojvođanskih preduzeća iz različitih sektora privrede te predstavnici crnogorskih kompanija koji uče-stvuju u forumu svjedoče o tome da je dalju privrednu saradnju moguće razvijati u različitim djelatnostima realnog i sektora uslu-ga.

- Shodno potrebama i mogućnostima naših komplementarnih privrednih sistema, oblici saradnje treba da izađu iz sfere prostih komercijalnih aranžmana i otvore prostor za zajednička ulaganja u proizvodne kapacitete na teritoriji Crne Gore i Vojvodine. Na ovaj način privrede Crne Gore i Srbije mogu da povećaju konkurentnost svojih ekonomija i budu spremne za izvjesni ulazak u EU– rekao je Saveljić.

On je potom iznio podatke koji se odnose na robnu razmjenu Crne

Gore i Srbije sa posebnim akcentom na trgovinski promet sa Voj-vodinom.

Bilježi se izrazito visok trgovinski deficit Crne Gore u 2016. godini koji je iznosio 4.45% dok je za osam mjeseci 2017. bio nešto viši i to 4,61%.

- Ovaj trend je prisustan tokom proteklih 10 godina, a i ranije u za-jedničkoj državi, posebno iz razloga što je Vojvodina tradicionalno tržište sa kojeg Crna Gora nabavlja prehrambene i poljoprivredne proizvode. Interesantan je podatak da u struktiri izvoza Crne Gore u Vojvodinu prvo mjesto zauzimaju proizvodi farmaceutske indu-strije koji čini 33% ukupnog izvoza, dok je tek na drugom mjestu proizvodnja pića (vino, pivo) koje u ukupnom izvozu učestvuje sa 16.9% - rekao je Saveljić.

Boško Vučurević, predsjednik Privredne komore Vojvodine, ka-zao je da je za razvoj cjelokupnog regiona od izuzetne važnosti su međusobna saradnja i povezivanje privreda, te otvaranje tržišta.

- Organizovanjem poslovnog foruma u Podgorici privrednicima pružamo nove mogućnosti saradnje i ostvarivanja obostranih in-teresa i ulaganja. Ovaj skup je jasna potvrda interesa dvije zemlje za zajedničko unapređenje biznis okruženja, kao i za međusobnu razmjenu znanja i iskustva – rekao je Vučurević.

U tom cilju potrebno je zajedničkim snagama pospješivati dalji razvoj Regiona te pratiti trendove tehnološkog razvoja, što vodi većem ekonomskom rastu. On je pomenuo da je saradnja Crne Gore i Vojvodine rezultirala greenfield investicijom od 3,8 miliona

45


Za razvoj cjelokupnog regiona od izuzetne važnosti su međusobnasaradnja i povezivanje privreda.

eura u kompaniju Davax u Kaću. Tokom osam mjeseci tekuće go-dine robna razmjena između Vojvodine i Crne Gore je iznosila 126 miliona eura, 70 odsto u odnosu na 2016. godinu.

- Očekujem da ćemo ovakvim forumima pospješiti robnu razmje-nu i premašiti prošlogodišnju njenu vrijednost od 166 miliona eura – naglasio je on.

On je zaključio da su Srbija, odnosno Vojvodina i Crna Gora upuće-ne jedna na drugu te da je potrebna tješnja saradnja na ostvariva-nju zajedničkih ekonomskih interesa.

Goran Šćepanović, generalni direktor za multilateralnu i regional-nu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi Crne Gore, ocijenio je da organizovanje poslovnog foruma doprinosi da dobra saradnja sa Vojvodinom stvara nove šanse za razvoj biznisa i zajednički nastup na trećim tržištima. Potencirao je da će uklanjanje carinskih barijera među CEFTA zemljama do-prinijeti rastu njihove konkurentnosti, što je neophodan uslov za ulazak na tržište EU.

- Zadovoljstvo je što su dvije privredne komore prepoznale zna-čaj jačanja saradnje uzimajući u obzir potencijale koje možemo da ponudimo naročito u oblastima proizvodnje vina, prerađivačkoj industriji, trgovini i turizmu. Očekivano je da će ovaj poslovni fo-rum biti kanal komunikacije sa vojvođanskim privrednicima i dati doprinos promociji obostranih ekonomskih potencijala. Klaster-sko udruživanje naših privrednika za nastup na trećim tržištima je zajednički interes, a to je i preporuka EU. Da bi se kompanije

pozicionirale na tim velikim prostorima neophodno je da budu pri-premljene u smislu, prije svega, veće konkurentnosti. Ministarstvo ekonomije podržava sve poslovne inicijative usmjerene na jača-nje konkurentnosti i unapređenje poslovnog ambijenta – rekao je Šćepanović.

Ivan Đoković, potpredsjednik Vlade Vojvodine, očekuje dalje in-tenziviranje privrednih veza, a predstavio je i strateške vidove sa-radnje ove dvije ekonomije.

- Ustanovili smo da će propulzivnost kapitala, investicija i pri-vredne saradnje u budućem periodu moći samo da raste. Mi smo uslovljeni da zajedno strateški djelujemo, da usko povežemo naše privrede, posebno poljoprivrede, turizam, proizvodnju, ICT sektore i da zajednički istupamo ka inostranim tržištima sarađujemo na međunarodnim projektima, te obrazovanju – rekao je Đoković.

On smatra da su nedovoljno iskorišćeni potencijali Luke Bar, te da će ona postati centralna luka u ovom dijelu Mediterana izgra-dnjom autoputa Beograd-Bar.

Ekonomske potencijale i investicione ambijente naše zemlje i Voj-vodine predstavile su Nina Drakić iz Privredne komore Crne Gore i njena vojvođanska koleginica Bojana Miljušić.

Nakon plenarnog dijela organizovani su B2B razgovori privredni-ka.

Forum privrednika je organizovan u okviru Dana Vojvodine u Pod-gorici.

46


Podsticaji razvoju zelenog turizma

Igor Begović, direktor Avanturističkog parka Gorica

47


Otvaranjem avanturističkog parka Gorica nije izgubila ono što je bila, sačuvano je svako stablo, a zasađene su nove biljke, ozelenjene površine i očišćen je ovaj lijepi predio od

ogromnih količina otpada. Izletište je promijenio izgled, postalo bogatije za korisne rekreativne i ugostiteljske sadržaje, pa je broj posjetilaca znatno povećan. Posjetioci su Podgoričani ali i ljudi iz drugih krajeva Crne Gore pa i inostrani turisti. Imali smo izvanre-dnu podršku Privredne komore Crne Gore koja nam je pomogla da jednostavno apliciramo za sredstva Projekta za razvoj niskokar-bonskog turizma, kaže Igor Begović direktor Avanturističkog par-ka koji posluje u sastavu je turističke agencije Explorer iz Kolašina.

Glasnik: Predstavite avanturistički park. Šta je on donio turizmu Podgorice?

I. Begović: Park se sastoji iz avanturističkih sadržaja i ugostitelj-skog objekta. Imamo pet staza za sve uzraste, stijene za penjanje, igraonicu za najmlađe i podijum za ples. Zašto ples? Svi posjetioci Gorice ne dolaze zbog trčanja i treninga, neki uživaju u plesu. Pla-niramo da zimi podijum pokrijemo polimerskim pločama i da tako dobijemo vještački led odnosno klizalište za najmlađe. Znači ljeti je taj prostor podijum za ples, a zimi bi bio klizalište. Ljeti organi-zujemo plesne večeri, tako da su i ti događaji izuzetno posjećeni.

Imamo i bio-prečišćivač, umjesto prevaziđenih septičkih jama, dok smo sve staze napravili, a da nijedno drvo nije oštećeno. Od otvaranja parka znatno je znatno povećan broj posjetilaca pa su nam gosti i rođeni Podgoričani, koji ranije nijesu dolazili, ali i broj-ni Nikšićani, Ulcinjani, Barani, kao i inostrani turisti.

Glasnik: Kako su posjetioci zadovoljni novom ponudom na Gorici?

I. Begović: Trebalo je vremena da ljudi prihvate ovakvu Goricu i nove sadržaje. Ipak, sada su nam pređašnji kritičari najčešći gosti, a to nam je bio cilj. Pored ovog, veoma je bitno, ponoviću, što smo privukli ljude koji uopšte nijesu dolazili na Goricu.

Glasnik: U skladu sa svjetskim trendovima zeleni turizam dobija sve važnije mjesto, pa je izvjesno je da ste ovim projektom povukli pravi potez.

I. Begović: Ovo je definitino trebalo Gorici. Izračunali smo godišnje Goricu posjeti oko 150.000 ljudi, a imamo i 50.000 posjetilaca na Facebooku koji su obavijestili da su bili na Gorici. Znači, nakon otvaranja parka imamo dvostruko više posjetilaca. Ljudi dolaze organizvano iz drugih gradova Crne Gore, djeca iz osnovnih i sre-dnjih škola, izviđači, gorani... Pripremamo i rođendanske proslave, ovdje je djeci mnogo ljepše i zdravije nego u igraonicama. Naš ugo-vor sa Glavnim gradom o uređenju i ovog izletišta je na 10 godina i u tom vremenu planiramo da dopunjujemo ponudu različitim sadržajima kako bi napravili ambijent po mjeri svih posjetilaca i na pravi način valorizovali ovaj prirodni potencijal. Podsjetiću da nam je dozvole po dobijenom tenderu Glavni grad izdao izuzetno brzo. Moja komunikacija sa čelnicima Glavnog grada uvijek je bila sadržajna i podsticajna što nam je mnogo olakšalo poslovanje i po-moglo našem biznisu.

Glasnik: Ovaj park radi tokom cijele godine?

I. Begović: Podgorica kao glavni grad, praktično, nema turistički atraktivne sadržaje. Prvi put, smo ove godine osim planiranih pos-jeta turističkih grupa, imali u gostima i članove stranih kulturnih centara, potom ambasada, a ovdje su bili i gosti hotela Hilton, iz-među ostalih, Izraelci.

48


Avanturistički park radi i zimi, jer su zime u Podgorici blage, i u tom periodu imali smo znatan broj posjetilaca. Kafeterija je podr-ška avanturističkom parku, kako bi ljudi, poslije pješačenja i dru-gih vidova rekreacije, mogli da i popiju domaći čaj ili sok. Terasa kafeterije sa 200 mjesta, ima grijanje, pa ljudi i zimi uživaju u pri-rodi. Na primjer 1. januara 2017. godine ovdje je bilo prepuno, or-ganizovali smo za najmlađe vožnju kočijama sa Djedom Mrazom.

Glasnik: Turizmolozi sve više potenciraju značaj zelenog turizma. Explorer ima definisane razvojne planove u ovom turističkom se-gmentu.

I. Begović: Poznata je izreka jednog svjetskog turizmologa koji je rekao da budućnost ove djelatnosti nije u "plavom već u zelenom". Mi nastojimo da u cjelosti odgovorimo tom izazovu. Eksplorer pla-nira da realizuje projekat "selo na drveću" koji je u vezi sa smanje-njem emisije CO2, to su svjetski trendovi, a takav plan postoji za Ivanova korita. Ovo je itekako potrebno Ivanovim koritima da bi ljudi tamo duže ostajali jer je to je jedna od vrhunskih destinacija, blizu je grada i mora, ima izvanrednu klimu, riječju to je najljepši i najveći potencijal u ovom vidu turizma kod nas.

Agencija Explorer je napravila je još jedan avanturistički park koji je manji od podgoričkog, a nalazi se ispred Hotela Bjanka u Kola-

šinu. Ova agencija planira da ovim vrstama usluga pokriva cijelu Crnu Goru.

Glasnik: UNDP, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Privredna komora Crne Gore, uz donatorstvo Globalnog fonda zaštite živo-tne sredine, realizuju Projekat "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori" preko kojeg finansijsku podršku dobijaju inovativne, investicione ideje, koji doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena u turizmu. Kroz javni poziv, u okviru projekta, dobili ste bespovaratna sredstva - grant za ozelenjavanje Gorice. Ovaj novac Vam je, kažete, mnogo značio za pomenuti posao.

I. Begović: Mi smo za ozelenjavanje površine avanturističkog par-ka aplicirali u Projekatu za smanjenje CO2. S obzirom na to da je Gorica šumovita i kamenita bilo nam je neophodno ozelenjavanje prostora oko Avanturističkog parka i kafeterije. Konkurisali smo za 25 odsto sredstava od vrijednosti ukupne investicije za ozele-njavanje. To nije, kako mnogima izgleda, jedostavan posao zato što treba zaravniti površine, zatraviti prostor i kultivisati zemljište. Kada smo počeli ovaj projekat nijesmo planirali toliki trošak na uređenje prostora. Odvezli smo sa tri hektara preko 100 kamiona raznog otpada. Međutim najbitnije je da ljudi uviđaju vrijednost novog ambijenta, da to cijene i podržavaju.

49


Glasnik: Javni poziv po ovom projektu realizovala je Privredna ko-mora Crne Gore sa ciljem da se podstakne razvoj i realizacija pro-jekata i inicijativa koje mjerljivo doprinose smanjenju nivoa emi-sija CO2 u turizmu. Je li bili teško aplicirati za ta sredstva? Kakva je bila procedura i saradnja sa Privrednom komorom Crne Gore?

I. Begović: Ja sam od nadležnih u Privrenoj komori imao izuzetno korektnu podršku i pomoć. Predstavnici ove poslovne institucije su me upoznali sa procedurama kako aplicirati za sredstva što mi je mnogo pomoglo. Nije komplikovan taj postupak, ali se naravno, mora ispratiti svaki dio projekta. Mi nijesmo blagovremeno znali za ovaj projekat pa smo konkurisali samo za sredstva za nabavku sadnica i ozelenjavanje. Da smo bili ranije bili informisani, umje-sto klasičnog, osvjetljenje bi riješiti preko solarnih modela. Znači, imali smo izvanrednu logistiku Privredne komore, izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa ovom poslovnom institucijom tako da svim ljudima iz biznisa, koji apliciraju za projekte, poručujem da se obrate Komori.

Glasnik: Koliko je ovaj projekat značajan za privatni biznis?

I. Begović: Ovakvi projekti su veoma važni za poslovnu zajednicu kao i svaka druga podrška, a posebno su nama bitne konsultantske usluge. Predlažem svim finansijerima koji na ovakav način poma-

žu biznisu da nam obezbijede stručnu logistiku, jer su nam potreb-ni eksperti koji će uraditi projekte ili pomoći u tome, kao i u drugim poslovnim koracima. Privredi je važna savjetodavna funkcija jer smo mi mala preduzeća koja nemaju razvojne sektore.

Glasnik: Kažete da se u svakom biznisu posebno mora raditi na kvalitetu i obogaćivanju ponude.

I. Begović: Opstaju oni poslovi koji imaju razrađene razvojne pla-nove i projekcije čiji se sadržaji svake godine obogaćuju i dodaje im se kvalitet više. Tako mi radimo. Problem je što ljudi koji ulaze u bizns hoće da uloženi novac vrate odmah što je u ozbiljnom poslu nemoguće.

Glasnik: Hoće li ponuda Vaših ugostiteljskih objekata biti fokusira-na na domaće proizvode?

I. Begović: Stav naše firme je da forsiramo i promovišemo domaći proizvod, ali ih, nažalost, na tržištu ima malo. Domaće proizvode koji su na tržištu mi nudimo u našem objektu ali se sve svodi na vodu, neke vrste voća i čajeve. Sad imamo prirodne čajeve i soko-ve, a u ponudi su i sendviči. Nijesu na pravi način povezani turi-stiči poslenici i domaći proizvođači. A to bi bio uslov za obostrano uspješan biznis.

Ozelenjavanje Gorice i Avanturistički park su bili itekako potrebni jer je sada broj posjetilaca, zainteresovanih za rekreaciju i odmor, mnogostruko povećan. Ove aktivnosti sufinansirane su kroz javni poziv koji je PKCG realizovala u okviru projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori.

50


Due to the opening of the Adventure Park, Gorica has not lost its charm, every tree has been preserved, new plants have been grown and this beautiful area has been cleaned up of

the huge amount of waste. The popular resort has changed appe-arance, became richer in useful recreational and hospitality ame-nities, and the number of visitors increased considerably. People from Podgorica, but also from other parts of Montenegro and even foreign tourists are most frequent visitors of this resort. We had outstanding support of the Chamber of Economy of Montenegro, which has helped us to apply for funds for the Project "Towards Carbon Neutral Tourism", says Igor Begovic, the director of the Adventure Park, which operates within the travel agency Explorer from Kolasin.

Glasnik: Could you present the Adventure Park? To what extent has it contributed to tourism offer of Podgorica?

I. Begovic: The Park consists of hospitality facility and area for the adventure activities. We have five trails for all generations, rock climbing, a playroom for children and a dance floor. Why a dance floor? Not everyone do visit Gorica for running and training, some visitors enjoy dancing. We plan to cover the podium with polymer sheets in winter in order to get an artificial ice i.e. skating rink for children. So in summer this space is used as the dance floor, and in the winter it would be a skating rink. During summer we organize dance nights, so these events attend a number of visitors.

We also have a bio-scrubber, instead of septic tanks. We made all trails without damaging a single tree. Since the opening of the park, the number of visitors has considerably increased, so our guests are people originating from Podgorica, who have not been here before, but also many people from Niksic, Ulcinj, Bar, as well as foreign tourists.

Glasnik: How satisfied are the visitors with the new offer at Gorica?

I. Begovic: It took time for people to accept Gorica with new ameni-ties. However, now most frequent guests are those who criticized most, and that was our goal. Moreover, it is important that we at-tracted people who have not come to Gorica before.

Glasnik: In line with global trends green tourism is becoming inc-reasingly important, but this project was definitely the right move.

I. Begovic: Gorica definitely needed this. It turns out that nearly 150,000 people visit Gorica on annual level and also 50,000 Face-book followers have checked at Gorica. So we have twice as many visitors after the opening of the park. Organized groups of visitors come from other Montenegrin towns, children from primary and secondary schools, scouts visit Gorica... We organize birthday par-ties as well, since this place is much better and healthier for the children than the playrooms. We signed the 10-year agreement with the Capital City on landscaping this resort and in that peri-od we plan to add various amenities so as to make environment which suits to all visitors and to valorize this natural potential pro-perly. The Capital City has issued us permits obtained by tender very quickly. My communication with the leaders of the Capital City has always been meaningful and stimulating which made the business operation much easier.

Glasnik: Does this park operate throughout the year?

I. Begovic: Podgorica as the capital city does not have attractive to-urist facilities. For the first time this year, besides arranged tourist groups we hosted members of foreign cultural centers, embassies,

as well as tourists who were staying at the Hilton, among others, the Israelis.

The Adventure Park operates during winter as well, because win-ters in Podgorica are mild, and in that period we had a significant number of visitors. The coffee bar is the part of the Adventure Park, so that people, after walking and other forms of recreation, could also drink homemade tea or juice. Terrace of the cafeteria with 200 seats has heating system, so people during winter enjoy outdoor. For example, on 1st January 2017 we organized a carriage ride with Santa Claus.

Glasnik: Tourism experts increasingly emphasize the importance of green tourism. Explorer has defined development plans in this tourist segment.

I. Begovic: According to a tourism expert, the future of this indust-ry lies in green not blue tourism. We are striving to fully respond to the challenge. Explorer plans to implement the project "tree village", which is related to the reduction of CO2 emissions, these are global trends. At Ivanova korita we plan to make the similar segment of the hospitality, which is very much needed to convin-ce people to stay longer. This is one of the top destinations, near the city and the sea, with an excellent climate, i.e. this is the most beautiful and the greatest potential in this type of tourism in our country.

Agency Explorer made another adventure park smaller than the park in Podgorica, which is located in front of Hotel Bjanka in Ko-lasin. The Agency plans to provide these types of services throug-hout Montenegro in the future.

Glasnik: UNDP, the Ministry of Sustainable Development and To-urism, the Chamber of Economy of Montenegro, with a donation from the Global Environment Fund carry out the Project "Towards Carbon Neutral Tourism", via which funds are allocated for inno-vative, investment ideas, contributing to mitigating the effects of climate changes in the tourism sector. You got the funds for soft landing of Gorica through public call within the project, which, as you say, were very useful for this activity.

I. Begovic: We applied for greening the area of the adventure park within the Project for reducing CO2. Given the fact that Gorica is the wooded and rocky area, we required landscaping the area aro-und the Adventure Park and cafeteria. We applied for 25 per cent of the funds for soft landing. It is not as simple task as it seems, because it was necessary to level and tuft the area and cultivate a piece of land. When we started this project we did not plan to spend so much on cultivation. We drove over 100 trucks of various garbage. But the most important is that people see, appreciate and support the value of this place.

Glasnik: Public call for the project was implemented by the Cham-ber of Economy of Montenegro with the aim to encourage the de-velopment and implementation of projects and initiatives which significantly contribute to reducing the level of CO2 emissions in tourism. Has it been difficult to apply for the funds? What was the procedure? What is your opinion of the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro?

I. Begovic: I received significant support and assistance from the relevant authorities in the Chamber. Representatives of this busi-ness association informed me about the application procedures, which helped me a lot. It is not a complicated procedure, but of

51


Incentives to the green

tourism development

Igor Begovic, director of the Gorica Adventure Park

Soft landscaping of Gorica and Adventure Park were so needed becausenow the number of visitors, who are looking for recreation and leisure, increased significantly. Support to this type of tourism was provided by the Chamber of Economy of Montenegro, the Ministry of Sustainable Development and Tourism and UNDP.

course, each step in the project must be followed. We did not find out for this project in due time, so we applied only for the funds for the purchase of seedlings and soft landscaping. If we had been previously informed, we would have installed solar models inste-ad of providing conventional illumination. We had an outstanding logistics by the Chamber of Economy of Montenegro; we are extre-mely satisfied with the cooperation with the business institution. Therefore, I advise all business people to address the Chamber, when applying for projects.

Glasnik: How important is this project for private business?

I. Begovic: Such projects are important for business community. Any other assistance would also be helpful, we need consultancy services. I suggest to the financiers, who are providing assistan-ce to the businesses in this way, to provide professional logistics, since we need experts who will develop projects or help in this respect, as in other business steps. The advisory function is very important for the economy, since small businesses such as ours do not have development sectors.

Glasnik: In your opinion, every business requires working on qua-lity and enriching the offer.

I. Begovic: Only those businesses with elaborate development plans and projections, whose content is enriched each year, can survive. We work in this manner. The problem is that people who start the business want to return the money invested immediately, which is impossible in the serious business.

Glasnik: Will the offer of your hospitality facilities be focused on domestic products?

I. Begovic: Our company’s attitude is to promote domestic product, but unfortunately not many of them are on the market. All dome-stic products on the market are offered in our facility, but the offer consists of water, some fruits and teas. Now our offer includes na-tural teas, juices as well as sandwiches. Tourist employees and do-mestic producers are not connected in the appropriate way, which would be a condition for a mutually successful business.

52


Turska očekuje bum zdravstvenog turizma

Predsjednik Globalnog savjeta za zdravstveni turizam Emin Cakmak

U procese razvoja zdravstvenog turizma uključila se vlada s brojnim reformama za povećanje privatnih investicija.

Hrvatska može postati važnije odredište za zdravstveni turi-zam, no za to treba jača suradnja privatnog i javnog sekto-ra, koordinacija ministarstava, brendiranje i promocija, kao

i veća uloga Vlade u privlačenju investicija, poruka je predsjednika Globalnog savjeta za zdravstveni turizam Emina Cakmaka.

Cakmak je to poručio na nedavnom Prvom investicijskom forumu zdravlja i turizma Adriatic regije u Zagrebu na kojemu je predsta-vio i dostignuća zdravstvenog turizma u Turskoj, koja se u tom segmentu u manje od deset godina pozicionirala na treće mjesto

preferiranih odredišta u svijetu, a namjerava do 2023. postati prvo.

Kako prenosi Tportal, osim što je na čelu Globalnog vijeća za zdra-vstveni turizam, Cakmak je prije 12 godina osnovao i istoimeno tursko Vijeće koje koordinira, prati i potiče razvoj zdravstvenog turizma u toj zemlji, a po mnogima je i najveći autoritet u svijetu za taj segment zahvaljujući rezultatima u Turskoj, kojima su, po njegovoj ocjeni, znatno pomogle reforme, mjere i poticaji investi-cijama turske vlade.

53


Turska do 2023. želi biti prva u svijetu

- Privatne investicije i podsticaji države, kvalitetni turistički i zdra-vstveni kadar, sve raznolikija ponuda i sadržaji u Turskoj, pogotovo u njenoj unutrašnjosti, te pojačana promocija uz konkurentne ci-jene, omogućili su da se u zadnjih pet godina pozicioniramo među tri vodeća odredišta zdravstvenog turizma u svijetu, što smatram izuzetnim uspjehom. No, tu nećemo stati, jer do 2023. želimo po-stati broj jedan u svijetu i planiramo broj stranih pacijenata-turista u našim bolnicama i centrima zdravstvenog turizma sa sadašnjih 750 hiljada povećati na dva miliona, što vjerujemo da ćemo i uspje-ti, jer zadnjih nekoliko godina svake godine bilježimo rast tog se-gmenta od oko 40 posto - naglasio je Cakmak.

Ističući kako je u Turskoj taj razvoj krenuo zapravo privatnim in-vesticijama te naoko malim mjerama vlade, poput odluke da će državne bolnice, koje su bile 'krcate' pacijentima i listama čekanja, otvoriti osiguravajućim društvima, te da će vlada pacijentima i u državnim i u privatnim bolnicama snositi troškove od 70 posto, a 30 posto sami pacijenti.

Cakmak kaže da je upravo to jako pomoglo unapređenju sistema bolnica u Turskoj, ali i da krenu brojne, većinom privatne investi-cije.

Kada su te investicije završene i počele donositi milionske priho-de, zahvaljujući i 'zdravstvenim' stranim turistima, turskoj vladi su investitori i vijeće predočili rezultate s naglaskom da to može donijeti i veće prihode, nakon čega je Vlada 2011. krenula i s pod-sticajima investitorima, da bi 2012. dobili i zakon koji definiše po-dršku Ministarstva ekonomije zdravstvenom turizmu, kao strate-škom multisektoru koji donosi velike i brojne pozitivne efekte.

- To je bilo prvi put u svijetu, koliko smo pratili, da se država na taj način odredila prema zdravstvenom turizmu, a ni još danas nema ničeg sličnog. Turska je među vodećim zemljama u svijetu i s više milijardi eura investicija u zdravstveni turizam, a vlada je odlučila i da svakom investitoru u taj segment besplatno da zemljište, zadr-žavši pritom brigu o pacijentima putem Ministarstva zdravlja, što je takođe jako važno za privatne investitore da se ne moraju time

baviti - kaže Cakmak.

Naveo je i da se u Turskoj trenutno gradi više od 70 bolnica u javno--privatnom partnerstvu, vrijednih više milijardi eura, od čega 22 u gradovima, od kojih su neke i već otvorene, a među onima koje su u gradnji je i najveća klinika u svijetu u Istanbulu s više od 15 tisuća kreveta koja će pod imenom "Renesansa vrata" otvoriti 2019.

Sličnosti i razlike Hrvatske i Turske za zdravstveni turizam

- Hrvatska i Turska imaju brojne sličnosti po mediteranskom okruženju, pogodnoj klimi, kvalitetnom zdravstvenom i turističk-om kadru, pa i prometnoj, turističkoj i drugoj infrastrukturi, što je jako važno za zdravstveni turizam, no razlikuju se u nečemu jako bitnom, a to je da smo u Turskoj uspjeli postići visoku saradnju pri-vatnog i javnog sektora, kao i da se u procese razvoja zdravstvenog turizma uključila vlada s brojnim reformama za povećanje priva-tnih investicija - ocjenjuje Cakmak.

Trenutno se u 18 gradova diljem Turske uspješno razvija zdra-vstveni turizam, što je takođe velika razlika u odnosu na Hrvat-sku, gdje zapravo nema još nijedne tako brendirane destinacije, a najveću konkurenciju Turska u tom segmentu vidi u Njemačkoj i SAD-u, pri čemu je prednost Turske cijena.

Razlika je i u edukaciji i ulaganju u ljude, jer je za potrebe velikog broja bolnica, kojih je u deset godina otvoreno oko 300, kao i zbog razvoja turizma Turska trebala i više kadrova, što je njihova vlada takođe podsticala i motivisala odličnim uslovima, pa su se brojni turski ljekari i drugo osoblje vratili iz Njemačke i drugih zemalja svijeta u Tursku, kao što su ti uslovi privukli i druge nacije da dođu da rade u toj zemlji.

- Puno smo jeftiniji od mnogih zemalja, a nudimo istu ili i bolju kvalitetu usluga te pouzdanost s obzirom da sve naše bolnice, kli-nike, lječilišta i centri imaju najbolje svjetske sertifikate i akredi-tacije. Pacijenti-turisti nam najviše dolaze iz zemalja koje su četiri do pet sati leta od Turske, ali dolaze i iz dalekih odredišta, poput Australije, Kanade i Afrike - kazao je Cakmak.

54


Svijetvijesti

Nit' je tramvaj, niti autobus

Prvi svjetski autonomni železnički tranzi-tni sistem počeo je probno da saobraća u jednom gradu u provinciji Hunan u Kini.

Njegova specifičnost je što nema klasične šine već se kreće duž belih linija na putu, koje kontrolišu stotine senzora. Tramvaj koristi gume, pa je vožnja kao autobusom, prenosi B92.

Električna vozila saobraćaju na autono-mnom železničkom sistemu, a to urbano prevozno sredstvo opisuje se kao nešto iz-među autobusa, voza i tramvaja.

Kompozicija od tri vozila duga je 32 metra i može da preveze 300 putnika. Trenutno sa-obraća na trasi dugoj 3,1 kilometar sa četiri stajališta.

Opremnjeno je senzorima koji očitavaju di-menzije puta, a maksimalna brzina mu je 70 kilometara na čas.

Sistem je razvila kineska kompanija koja proizvodi ključne delove za super brze ki-neske vozove.

Ovo prevozno sredstvo biće pušteno u re-dovan saobraćaj sljedeće godine.

Svjetska ekonomija ubrzano raste

Međunarodni monetarni fond objavio je da svjetska ekonomija hvata zamah i da ubr-zano raste.

MMF očekuje da će globalni ekonomski rast ove godine iznositi 3,6 posto, a 3,7 po-sto u 2018, prenosi Anadolija.

Obje procjene su za 0,1 posto veće nego pre-thodna prognoza MMF objavljena u junu.

Prognoze za obje godine bi značile najbrži svjetski rast od 2011.

Svjetska ekonomija je u 2016. godini zabi-lježila rast od 3,2 posto.

Očekuje se da će Sjedinjene Američke Dr-žave, 19 zemalja eurozone, Japan i Kina za-bilježiti rekordno brz rast ove godine.

Takođe, predviđa se da će svjetska trgovina u 2017. porasti za 4,2 posto, što je najbrže u posljednjih šest godina.

Ulaganje u investicije, industrijsku proi-zvodnju i povjerenje potrošača i poduzeća, takođe podupire poboljšanje izgleda.

Međutim, slabija produktivnost i starenje populacije nastavljaju da koče rast u najbo-gatijim zemljama svijeta.

Globalni pad proizvodnje vina

Svjetska proizvodnja vina umanjena je u ovoj godini za 8,2 odsto i na najnižem je nivou u posljednjih 50 godina usljed kli-matskih promena, saopštila je Međuna-rodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).

Ukupna proizvodnja od 246,7 miliona hek-tolitara je rezultat velikog pada u državama koje su najveći proizvođači - Italiji, Francu-skoj i Španiji, prenosi Blic.

U Italiji je proizvodnja opala za 23 odsto, u Francuskoj za 19 odsto, a u Španiji za 15 od-sto, navodi se u podacima OIV, koja pruža naučne i tehničke savjete o vinovoj lozi i vinu.

Četvrti svjetski proizvođač su SAD, u ko-jima je prognoziran pad za jedan odsto u ovoj godini.

OIV upozorava da je procjena napravljena prije požara u Kaliforniji, koji su opustošili dva glavna regiona za proizvodnju vina - dolinu Napa i okrug Sonoma.

Peto mjesto u svetu po proizvodnji vina tre-nutno zauzima Australija, slijede Argenti-na i Južnoafrička Republika. Za ovu godinu nema podataka iz Kine.

Razmotriti preraspodjelu bogatstva kroz poreske politike

Države širom svijeta suočene su sa po-sljedicama rastuće nejednakosti u prima-njima, zbog čega bi trebalo da ozbiljnije razmotre preraspodjelu bogatstva kroz poreske politike i transfere, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda.

- Progresivno oporezivanje i transferi su ključne komponente fiskalne preraspod-jele. Optimalna poreska teorija sugeriše značajno više marginalne poreske stope na najviša primanja od sadašnjih stopa - na-vodi se u izvještaju Fonda Fiskalni monitor.

Iako je u proteklim decenijama smanjena globalna nejednakost u primanjima zbog

rasta ekonomije zemalja kao što su Kina i Indija, nejednakost unutar samih zema-lja je značajno porasla, naročito u velikim državama kao što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, prenosi Tanjug.

To bi, prema ocjenama MMF-a, moglo sma-njiti ekonomski rast.

MMF je ukazao i da su poreske stope na najviša primanja u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i ra-zvoj (OECD) pale na 35 odsto u 2015. godini sa prosječnih 62 odsto iz 1981. godine.

Turska evropski lider u zapošljavanju

Otvorivši 2.384.000 radnih mjesta u perio-du od 2012. do 2016. godine, Turska je po-stala zemlja s najintenzivnijim zapošljava-njem u Evropi.

Prema podacima Agencije za statistiku i EUROSTAT-a, Turska je od 2012. godine, kada je broj uposlenih iznosio 24.821.000 ljudi, kontinuirano povećavala broj zapo-slenih.

Tako je pet godina, posmatrajući period od 2012. do 2016. godine, zapsoleno dodatnih 2.384.000 osoba. U istom periodu intenzitet zapošljavanja u Turskoj bio je veći u odno-su na članice Evropske unije (EU), a ukoliko se izuzmu Njemača, Velika Britanija, Polj-ska i Španija, ova zemlja je otvorila više ra-dnih mjesta nego 24 članice EU-a zajedno.

Na drugom mjestu je Velika Britanija sa 2.031.000 otvorenih radnih mjesta.

S druge strane, intenzitet zapošljavanja bio je u padu u Rumuniji, Grčkoj, Finskoj i Juž-nom Kipru.

Intenzitet zapošljavanja nastavljen je i na-kon poziva predsjednika Turske, Recepa

55


Tayyipa Erdogana, početkom ove godine. Posmatrajući period od januara do jula 2017. godine, u Turskoj je otvoreno 1.122.000 radnih mjesta više u odnosu na isti period prošle godine.

Kina: Najviši skok investicija u dvije godine

Strane direktne investicije u Kini zabilje-žile su u septembru najviši skok u više od dvije godine.

- Tome je doprinio snažan rast ulaganja u proizvodni i sektor visoke tehnologije - sa-opštilo je Ministarstvo privrede.

Strana direktna ulaganja su u septembru porasla 17,3 odsto na 70,63 milijarde juana (JPY) odnosno 10,73 milijarde dolara na go-dišnjem nivou, u poređenju s rastom od 9,1 odsto u avgustu, što je najveći procentualni skok od avgusta 2015. godine, prenosi B92.

Od januara do kraja septembra, SDI u Kini su povećane 1,6 odsto u odnosu na isti pro-šlogodišnji period, na 618,57 milijardi JPY.

SDI u proizvodnom sektoru su porasle 7,5 odsto za devet mjeseci i čine skoro 30 odsto ukupnih investicija u tom periodu.

Interesovanje stranih investitora za kine-ski sektor visokotehnoloških proizvoda i usluga takode je bilo zapaženo.

SDI u tim oblastima su u prvih devet mjese-ci povećane 27,5 odsto.

Turkmenistanci bez besplatne vode, struje i gasa

Predsjednik Turkmenistana Gurbanguly Berdimuhamedow potpisao je zakon kojim se ukidaju besplatna voda, gas i struja, u čemu su građani te azijske zemlje uživali još od 1993. godine.

- Potpisao sam zakon kojim se određuje plaćanje gasa, vode i struje za stanovni-ke Turkmenistana - rekao je Berdimuha-medow pred Skupštinom.

On je naveo da je vlada dugo raspravljala o novim mjerama i uvođenju tarifa koje će postepeno primjenjivati, prenosi B92.

Pune 24 godine domaćinstva u toj bivšoj sovjetskoj republici bogatoj gasom, koja ima 5,5 miliona stanovnika, imala su pravo na besplatnu struju, vodu i gas. Ipak, poslje-dnjih godina počela su da se uvode ograni-čenja.

Svaki pojedinac do sada je imao pravo na

35 kilovati (kW) struje i 50 metara kubnih gasa mjesečno, kao i 250 litara vode dnev-no. Do 2014. vlasnici automobila dobijali su po 120 litara besplatnog benzina mjesečno.

Ta mjera na snazi je od 1993. godine i pred-viđeno je bilo da bude na snazi deset godi-na, ali je produžena do 2030.

Berdimuhamedow sada smatra da je takav sistem neodrživ i da bi pomoć ubuduće trebalo da bude upućena samo socijalnim slučajevima.

Singapur: Bez privatnih automobila na ulicama

Singapur, koji spada u najskuplja mesta na svijetu kada je u pitanju kupovina vozila, zabraniće privatne automobile na svojim putevima naredne najmanje dvije godine.

Broj novih vozila u Singapuru biće smanjen sa prošlogodišnjih 0,25 odsto na nulu u fe-bruaru, saopštile su vlasti tog grada-države, dodajući da razmatraju novu investiciju u mrežu javnog prevoza vrijednu više mili-jardi dolara.

Ta mjera, koja predstavlja nastavak stro-ge kontrole vlasništva vozila u Singapuru, biće revidirana 2020. godine, piše agencija Frans pres, a prenosi B92.

Stroga pravila kada je u pitanju posjedova-nje vozila u Singapuru omogućila su tom gradu-državi sa 5,6 miliona stanovnika da izbjegne prevelike gužve u saobraćaju sa kojima se suočavaju drugi azijski gradovi.

Vlasti Singapura uvele su posebne sertifi-kate koji važe 10 godina, a koje je neopho-dno kupiti uz automobil, čime je, na primer, cijena prosječnog sedana skoro učetvoro-stručena u Singapuru poredeći sa cijenom u SAD, i iznosi više od 110.000 singapurskih dolara (80.000 američkih dolara).

Uprkos tome, više od 600.000 privatnih au-tomobila bilo je na ulicama Singapura kra-jem 2016. godine.

SAD najbogatija zemlja svijeta

Sjedinjene Američke Države prestigle su Švajcarsku na listi najbogatijih zemalja svijeta, pokazalo je istraživanje Global We-alth Report 2016 koje je predstavila osigu-ravajuća kuća Allianz.

Privatno bogatstvo po stanovniku u Švaj-carskoj je prošle godine iznosilo 175,72 hi-ljade eura.

Uprkos rastu od 2,7 odsto, njihovo bogat-stvo nije bilo dovoljno da pobijedi SAD, čiji je rast bio 5,8 odsto na 177,21 hiljadu eura, prenosi B92.

- Baš kao i sistematsko restrukturiranje nji-hovih bilansa, Amerikanci su prošle godine dobro prošli zbog jačanja američkog dolara u odnosnu na euro - navodi se u izveštaju.

Obje zemlje su skoro dva puta bogatije od Japana, koji sa cifrom od 96,89 hiljada eura zauzima treće mjesto.

Ipak, kada se radi o bruto iznosu po stanov-niku, Švajcarska je ostala na vrhu sa cifrom od 268,84 hiljade eura, daleko ispred SAD-a gdje je taj iznos 221,69 hiljada eura.

- Prošlogodišnje dobre performanse dosta duguju akcijama koje su bile u porastu pred sam kraj godine, posebno u industrijali-zovanim zemljama. Skoro 70 odsto rasta imovine prošle godine može se pripisati promjenama u posjedovanju akcija, a samo 30 odsto potiče od ušteđevine - dodaje se u izvještaju.

U globalu, "obaveze" u domaćinstvu porasle su 5,5 odsto prošle godine, što je najveća stopa rasta od 2007. godine. Nivo zaduže-nosti se značajno razlikuje od zemlje do zemlje.

U Grčkoj je nivo zaduženosti po stanovniku prosječno oko 10,22 hiljade eura, dok je u Švajcarskoj ta suma 93,12 hiljada eura.

- Za taj jaz između ove dvije zemlje može-mo okriviti izbijanje globalne finansijske krize - dodaje se u izvještaju.

56


Cristoph Leitl izabran za predsjednika

Skupština Eurochambresa

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je na 122. zasijedanju Skupštine Eurochambresa koje je održano 27. oktobra 2017. godine u Briselu. Euroc-

hambres, evropska asocijacija komora, nastao je 1958, godine, go-dinu dana nakon potpisivanja Rimskog sporazuma, i predstavlja glas privrede u dijalogu sa donosiocima odluka na nivou EU.

S obzirom da je 2017. izborna godina za Eurochambres, raspravlja-lo se o kandidaturama koje su pristigle za predsjednika i zamje-nike predsjednika. Kandidatura Christopha Leitla, predsjednika Savezne komore Austrije, kojeg je kandidovala Savezna njemačka komora jednoglasno je prihvaćena, a Leitl izabran za predsjednika Eurochambresa.

Zahvaljujući na nepodijeljenoj podršci najviših predstavnika naci-onalnih komora Evrope, nakon izbora za predsjednika, na čijem je čelu bio i u periodu od 2001 do 2005. godine, Leitl je rekao da vjeruje u jake evropske komore i osjeća veliku čast i ponos zbog ukazanog povjerenja.

Dodao je da se u 2017. godini, nakon 60 godina zajedničkog napret-ka, Evropa se nalazi na raskrsnici. Blagostanje Evrope zavisi od otvorenosti i dobrih bilateralnih i međunarodnih odnosa. Tekuća debata o budućnosti Evrope odrediće buduću snagu Evrope – kako unutrašnju tako i na globalnom nivou. BREXIT ukazuje na trend dezintegracije sa kojom treba da se suočimo u najboljem interesu naših kompanija. Globalna trgovina slabi, rastu protekcionističke tendencije, a populistički pokreti predstavljaju opasnost po bu-dućnost multilateralnog trgovinskog sistema baziranog na uteme-ljenim pravilima. Ekonomski oporavak ostaje skroman. Investicije su još uvijek sputane i stopa nezaposlenosti mladih opada suviše sporo. I konačno, jednako važno je istaći da digitalizacija brzo na-preduje i predstavlja važan izazov.

- Ovakav razvoj događaja utiče na naše kompanije kao i na same privredne komore. Ubijeđen sam da Eurochambres, kao snažna, dobro povezana i pan-evropska komorska mreža može i treba da pretvori te izazove u mogućnosti. Oslanjajući se na našu široko ra-sprostranjenu mrežu i povezivanje prednosti koje potiču iz razli-čitosti našeg porijekla, upravo smo mi oni pravi koji će istrajati na realizaciji ovih politika – rekao je Leitl.

U svom izlaganju Leitl je ukazao na sljedeće ključne izazove koji se nalaze na putu obezbijeđivanja pozitivnog razvoja Eurochambre-sa u budućnosti i jačanja njegovih prednosti radi njegovih članica. Po njegovom mišljenju to su: osnažena pan-evropska komorska mreža 4.0 koja zastupa i služi svojim članicama; ostvarivanje op-timalne interne i eksterne komunikacije i optimalno upravljanje i održavanje finansijske osnove.

Obraćajući se kolegama, predsjednicima komora, Leitl je naglasio da ima namjeru da u fokus budućeg rada postavi aktivnosti kojima će se, prije svega povećati vidljivost komora u odnosu na kreatore politike EU i nacionalne vlade, pružajući rješenja koja proizlaze iz poslovne realnosti na ključnim područjima: smanjenje birokrati-je, povećanje vještina, pristup finansijama i tržištima, uključujući međunarodne trgovinske odnose sa zemljama izvan EU.

Na Skupštini je usvojen Izvještaj predsjednika Asocijacije i done-sen plan aktivnosti i finansijski izvještaj za narednu godinu. Pored dva redovna zasijedanja, Eurochambres će posebnim događajem obilježiti 60 godina postojanja i rada. Takođe, u 2018. godini, tokom oktobra mjeseca održaće se i Evropski parlament preduzeća, do-gađaj koji okuplja oko 800 predstavnika poslovne zajednice iz svih zemalja članica Evrope, i na kojem učestvuju donosioci odluka sa najvišeg evropskog nivoa.

Nakon 60 godina zajedničkog napretka, Evropa se nalazi na raskrsnici i njeno blagostanje zavisi od otvorenosti i dobrih bilateralnih i međunarodnih odnosa.

57


58


Crnogorsko-britanski trgovinsko investicioni forum održan je u Londonu 26. oktobra 2017. godine. Organizator je bila Privredna komora Crne Gore u saradnji sa ambasadom

naše države u Londonu i agencijom Developing Market Associates (DMA).

U radu su učestvovali predstavnici vlada dvije države i EBRD, crno-gorski privrednici i njihove britanske kolege iz više od 150 kompa-nija koje se bave finansijskim uslugama, ICT-em, energetikom, in-ženjeringom, infrastrukturom, građevinarstvom, poljoprivredom, nekretninama i konsultanstkim uslugama koje su zainteresovani za pokretanje biznisa i investiranje u našu zemlju.

Na Forumu je promovisana Crna Gora kao investiciona destina-cija i razmotrene su mogućnosti povećanja trgovinske razmjene između dvije zemlje, odnosno, izvoza crnogorskih proizvoda na britansko tržište.

Državno-privrednu delegaciju predvodio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijaski sistem Milutin Simović. U de-legaciji su bili i ministri ekonomije Dragica Sekulić i održivog ra-zvoja i turzima Pavle Radulović, potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, kao i privrednici Zarija Franović, izvršni direktor Luke Bar, Verica Maraš, izvršna direktorica Plantaža, Vesna Braca-nović, predsjednica Odbora direktora Crnogorskog elektropreno-snog sistema, te Sanja Tomašević, direktorica Sektora za putnički i robni promet, agencijske poslove i špediciju Barske Plovidbe.

Pozdravne riječi učesnicima Foruma su uputili Atam Sandhu, iz-vršni direktor DMA, Alison Kemp, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori i Borislav Banović, ambasador Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem

U radu foruma učestvovao potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković.

mr Milutin Simović poručio je da je izvjesno sve veće interesova-nje britanskih kompanija za Crnu Goru i da je ovaj skup i organizo-van kako bi dodatno stimulisao kompanije iz Ujedinjenog Kraljev-stva da razmišljaju o njoj kao o njihovoj investicionoj bazi i bazi za poslovanje u regionu Jugoistočne Evrope.

- Najnovije projekcije Svjetske banke predviđaju rast crnogorske ekonomije po stopi od 4,2% u 2017. godini. U drugom kvartalu 2017. godine smo ostvarili rast od 5,1% što je dodatna potvrda dinamike investicionih aktivnosti u Crnoj Gori" – kazao je Simović.

Informisao je britanske privrednike da je Nacionalna investiciona komisija Crne Gore usvojila jedinstvenu listu prioriteta u infra-strukturi koja sadrži 143 projekta u energetici, saobraćaju, zaštiti životne sredine, društvenim djelatnostima i drugom. Procijenjena vrijednost ovih projekata, čija realizacija je predviđena u periodu 2017-2025, iznosi približno pet milijardi eura.

Ističući najnovija priznanja međunarodnih finansijskih institu-cija i agencija, poput onih iz Izvještaja Izvršnog odbora MMF-a, u kojem je konstatovano da Vlada Crne Gore dobro upravlja eko-nomijom i da su mjere fiskalne konsolidacije dobro izbalansirane potpredsjednik Simović je informisao učesnike Foruma i o tome da je agencija Moody's poboljšala rejting Crne Gore na B1 sa stabil-nim izgledom, dok je Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s objavila novi Izvještaj za Crnu Goru kojim je promijenila izgled rej-tinga naše zemlje u "stabilan", uz očuvanje ocjene B+/B.

Potpredsjednik Privredne komore Zloković, govoreći u okviru se-gmenta koji se odnosio na pregled ekonomskih pokazatelja, is-takao je da je Crna Gora od obnove državnosti ostvarila značajan napredak mjeren povećanjem nacionalnog dohotka i životnog standarda stanovništva. Dinamičan rast i razvoj ekonomije po-tvrđuju visoke stope realnog rasta koje su u pojedinim godinama

59


Trgovinsko investicioni forum u Londonu

Promocija crnogorske investicione destinacije

dostizale dvocifrene iznose. Promjene u strukturi BDP-a pokazu-ju da se ekonomija Crne Gore tokom prethodnih godina ubrzano pomjerala od tradicionalnih industrijskih ka uslužnim sektorima.

Trend rasta crnogorske ekonomije nastavljen je i u prvoj polovini 2017. godine po realnoj stopi rasta od 4,2%. Pozitivan uticaj na rast BDP-a posebno su imali sektor turizma, zbog visoke stope rasta turizma u posljednjih nekoliko godina sa značajnim multiplikativ-nim efektima na cjelokupnu privredu i sektor građevinarstva, zbog radova na izgradnji autoputa. Priliv stranih direktnih investicija, takođe je jedan od značajnih faktora koji doprinosi rastu BDP-a.

- Posljednjih godina posebna pažnja se poklanja ulaganjima u in-frastrukturu, koja je nedovoljno razvijena i predstavlja ograničenje za ubrzaniji razvoj. Crna Gora nudi podsticaje za investiranje kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou – rekao je Zloković.

Prema njegovim riječima, godine tranzicije donijele su Crnoj Gori napredak u mnogim oblastima. Sprovedene su brojne strukturne reforme u javnom i finansijskom sektoru, a poslovni ambijent i konkurentnost su unaprijeđeni, o čemu govore podaci i napredak na rang listama brojnih međunarodnih institucija.

- Crna Gora je ostvarila i značajan napredak u evropskim i evro-atlanskim integracijama. U pregovorima o pridruživanju EU do sada su otvorena otvorila 28 od ukupno 33 poglavlja i privremeno zatvorila tri. Prema Programu pristupanja EU, do kraja 2018. godi-ne treba da postignemo potpunu usaglašenost domaćeg zakono-davstva sa pravnom tekovinom EU i da razvijemo odgovarajuće administrativne kapacitete za njegovu efikasnu primjenu, kako bi se pregovori o pristupanju mogli uspješno finalizovati – rekao je Zloković.

Naglasio je da je naša zemlja u junu 2017. godine postala puno-

pravna članica NATO čime obezbjeđuje dugoročnu stabilnost i bezbjednost, a što će imati značajan uticaj na poboljšanje uslova i pretpostavki za odvijanje ekonomske aktivnosti.

Tokom ove cjeline Foruma govorili su i Bojana Bošković, pomoćni-ca ministra za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambi-jenta, Luka Popović iz BDK Attorneys, te predstavnik EBRD.

O investicijama u oblastima infrastrukture i energetike govorili su ministarka ekonomije Dragica Sekulić i predstavnici privatnog sektora, dok je o ulaganjima u turizam izlaganje imao resorni mi-nistar Pavle Radulović.

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori Alison Kemp ocijenila je da su članstvo u NATO i konstantni napredak u pregovaračkom procesu sa EU, čvrsti do-kazi da naša zemlja ispunjava zadatke u evroatlantskim aspira-cijama.

- U proteklih pet mjeseci od kada obavljam dužnost, veoma sam impresionirana Crnom Gorom -– kazala je ambasadorkaKemp.

Ona je kazala britanskim privrednicima da Crna Gora ima izva-nredne odnose, posebno političke, sa svim zemljama Zapadnog Balkana i da sprovodi konkretne korake u jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije, i dodatno, u potpunosti razumije reformske korake koje mora preduzeti u narednim godinama.

Britanski parlamentarac, ekspert za Balkan John Grogan iznio je najmanje deset razloga iz kojih je potrebno da britanska vlada i kompanije obrate pažnju na Crnu Goru: članica je NATO, bilježi značajan ekonomski rast, realizuju se velike investicije u našoj ze-mlji uz velike mogućnosti ulaganja u privatni sektor, ima bogatu istoriju, razvijen turizam, stabilne političke i odnose sa susjedima, izuzetno razvijen sport, proizvodi visokokvalitetna vina.

60


Konferencija Kapija Balkana - Crna Gora

Jačanje poslovnih veza sa Izraelom

Potpredsjednik Privredne komore Saveljić govorio na panel diskusiji "Crnogorski sektor privrede i energetike".

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić učestvovao je 24. oktobra 2017. godine na Konferenciji Kapija Balkana – Crna Gora, koju su organizovali Ministarstvo vanjskih po-

slova Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Izraela, Ministarstvom vanjskih poslova Izraela i počasnim konzulom Crne Gore u Izraelu Nimrodom Rinotom.

Konferencija je organizovana u cilju razvoja poslovnih veza iz-među Crne Gore i Izraela, te upoznavanja potencijalnih investitora sa ekonomskim i investicionim ambijentom u našoj zemlji, sa na-glaskom na ključne razvojne prioritete ovih država.

O privredi, sa fokusom na energetiku

Potpredsjednik Saveljić je uzeo učešće na panel diskusiji "Crno-gorski sektor privrede i energetike", a konkretno je govorio na temu poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Ovom prilikom naglasio je da je crnogorska ekonomija ostvarila značajan napredak od obnove nezavisnosti. Crna Gora je sigurna, ekonomski održiva i politički stabilna država sa potencijalom da nastavi ekonomski rast. Bezbjednost i prosperitet Crne Gore stvorili su preduslove za buduću integraciju u Evropsku uniju (EU), pa je u junu 2017. godine Crna Gora je postala članica Sjeverno-atlantskog saveza (NATO), a u martu 2012.godine je postala punopravna članica Svjetske trgo-vinske organizacije (STO).

Spoljno trgovinsko poslovanje Crne Gore karakteriše visok stepen liberalizacije, nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom i rastući de-ficit trgovinskog bilansa.

Osvrnuo se na podsticaje za investiranje kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, i približio gostima šta te olakšice i pod-sticaji konkretno i uključuju.

Investitorima koji se odluče da posluju u Crnoj Gori, zahvalju-jući potpisanim sporazumima o slobodnoj trgovini sa zemljama CEFTA regiona i EFTA zemljama omogućen je bescarinski izvoz proizvoda na dva najvažnija tržišta Evrope sa preko 800 miliona stanovnika.

Saveljić je pozvao izraelske kompanije da investiraju u Crnu Goru , dodajući da će u svakom trenutku imati punu saradnju i podršku Privredne komore, najveće poslovne asocijacije koja zastupa inte-rese crnogorske privrede.

Na panelu su pored Ivana Saveljića učestvovali i Dragica Sekulić, ministaka ekonomije, Nikola Vujović, državni sekretar u Ministar-stvu ekonomije kao i Miloš Jovanović , direktor Agencije za pro-mociju stranih ulaganja .

Evropski uslovi investiranja

Svaki investitor u Crnoj Gori ima iste uslove investiranja u sektoru energetike kao u bilo kojoj zemlji Evropske unije, kazala je mini-starka ekonomije Dragica Sekulić otvarajući panel "Crnogorska ekonomije i energetski sektor", koji je održan 24. oktobra 2017. go-dine u okviru foruma "Kapija Balkana – Crna Gora 2017" u Podgo-rici.

- Crna Gora je članica Energetske zajednice, a istovremeno je kan-didat za ulazak u Evropsku uniju. Vodimo pregovore i u okviru po-glavlja Energetika, koje je otvoreno u decembru 2015. i trenutno smo u procesu njegovog zatvaranja. To znači da su sve direktive transponovane u nacionalno zakonodavstvo i sada Crna Gora kroz svoje zakone primjenjuje treći energetski paket mjera i svi zakoni i podzakonska akta su u skladu sa EU pravilima iz oblasti energe-tike - kazala je ministarka Sekulić.

Najznačajniji projekat u ovom trenutku je, kako je dodala, izgra-dnja podmorskog energetskog kabla između Crne Gore i Italije, za-jedno sa svom infrastrukurom unutar države koja povezuje sjever i jug 400kV dalekovodom.

- Sve to će biti povezano sa kablom sa južne i Srbijom i Bosnom i Hercegovinom sa sjeverne strane. To je projekat koji osigurava da sve što bude proizvedeno u Crnoj Gori ima svoje tržište unutar ili van Crne Gore, što privlači nove investitore u proizvodne pogone - kazala je ministarka Sekulić.

Ona je podsjetila da je Crna Gora krenula i u istraživanje nafte i

61


gasa u svom podmorju, da je Vlada za sada potpisala dva ugovora za dodjelu koncesija, i najavila moguće potpisivanje novih ugovora uz novu tendersku proceduru koja će u budućnosti biti pokrenuta.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović kazao je da je Vlada Crne Gore u oblasti energetike identifikovala priori-tete koji su slični prioritetima država Evropske unije, a to su: bez-bjednost energetskog snabdijevanja, razvoj konkurentnog ener-getskog tržišta i održiv energetski razvoj.

- Uz industrijsku proizvodnju, turizam i poljoprivredu, energetski sektor predstavlja sektor koji se najbrže razvija u Crnoj Gori. Izgra-dnja nove prenosne infrastrukture obezbijediće intenzivniju raz-mjenu i integraciju energetskog tržišta. Crna Gora daje mogućnost investiranja u sektor energetike u oblasti hidro-energije, termo-

-energije, energije vjetra, solarne i energije iz biomase - kazao je Vujović.

Direktor Agencije Crne Gore za promociju stranih investicija Mi-loš Jovanović kazao je da postoji mnogo razloga za investiranje u Crnoj Gori.

- Tri stuba promocije su turizam, poljoprivreda i sektor energeti-ke. Poljoprivreda je nedovoljno razvijen sektor, a Crna Gora ima značajne potencijale, posebno za proizvodnju organske hrane, šumarstva, ribarstva, preradu drverta i proizvodnju vode. Postoji interesantna veza između poljoprivrede i turizma - još uvijek smo zemlja koja se izgrađuje kao turistička detinacija, ali uvozi organ-sku hranu, iako ima velike potencijale da je proizvodimo sama - kazao je Jovanović.

62


Kao Amerikanac koji zahuktavanje debate u Britaniji prati s druge strane Atlantika, osjećam izvjesnu zavist: u Britaniji postoji bar privid vjere da je racionalna i argumentovana

rasprava moguća. Možda nekoliko probranih lekcija iz ekonomske teorije i prakse zaista može uticati na dalji tok događaja?

Prije nešto više od trećine stoljeća, na obije strane Atlantika za-počet je veliki ekonomski eksperiment. Prije toga, u poslijeratnim decenijama, rast je bio snažan, a prosperitet su osjećali svi. Dohoci u SAD su rasli u svim segmentima distribucije, a rast je bio najbrži na dnu dohodovne ljestvice. Konvergencija je bila očigledna. U to doba u SAD su pokrenuti veliki programi javnih investicija u in-frastrukturu (izgradnja mreže auto-puteva), obrazovanje, nauku i tehnologiju – lansiranje Sputnjika je bilo veliki podsticaj. Obe par-tije su bile saglasne da su takvi programi potrebni, kao i državna regulativa, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Vazduh se

Britanija na raskršćuJoseph Stiglitz

ponovo mogao disati, a u rijekama se moglo kupati. Finansijska regulativa usvojena posle Velike depresije osigurala je decenije fi-nansijske stabilnosti: bio je to nezapamćen period kontinuiranog rasta od pola stoljeća, bez finansijskih kriza.

Istoričari se još spore oko pravih motiva iza ekonomskog ekspe-rimenta Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, ali nema spora o onome što je slijedilo: rast se usporio, a nejednakost je počela da raste. U SAD dohodak je praktično stagnirao za sve slojeve u do-njih 90 odsto. Danas je srednji dohodak radnika sa punim radnim vremenom – to su oni srećnici koji imaju posao sa punim radnim vremenom – niži nego prije 42 godine. Nejednakost u Britaniji je bila manja, a i njen sistem javnog zdravstva (NHS) je spriječio neke od teških posledica koje su se osjetile u Americi, gdje očekivani životni vijek opada, naročito za srednje i niže klase. Ali Britanija se 80-ih godina približila SAD i postala društvo naglašene nejednako-

63


la i dalje najsigurniji put do višeg životnog standarda. Njen predlog je da se propali eksperiment nastavi sa još više poleta. Laburisti, s druge strane, traže nove vizije i naglasak na investicijama. Sa-glasni su da treba učiti na primjerima iz prošlosti, ali smatraju da ekonomija 21. vijeka treba da se razlikuje od ekonomije iz prošlog.

Šta je najveći problem sa politikama i mjerama štednje? To što nikada nijesu donijele rezultate. Herbert Hoover je pokušao da ih primijeni i tako berzansku krizu 1929. pretvorio u Veliku depre-siju. Vidio sam neuspjeh tih politika i u istočnoj Aziji kada sam bio glavni ekonomista Svjetske banke: periodi opadanja pretvarali su se u duboke recesije, a recesije u depresije. Mjere štednje sla-be agregatnu tražnju i obaraju rast; smanjuju potražnju za radom, spuštaju nadnice i uvećavaju nejednakost; takođe ugrožavaju jav-ne službe od kojih zavise građani u Britaniji. Rezovi javnih investi-cija u Britaniji ne slabe ovu zemlju samo danas, već ugrožavaju i njenu budućnost.

Kompanije koje žele da opstanu znaju da moraju investirati. Isto važi za države. Zemlja treba da ulaže u svoje ljude, infrastrukturu i tehnologiju. Ako je potrebno da se zaduži da bi to učinila, njene obaveze i dug će rasti, ali vrijednost aktive će rasti još više, pa će bilans biti pozitivan. Imamo dosta prostora za podizanje prihoda na načine koji doprinose efikasnosti i opštem blagostanju. Zajedno sa Nicholasom Sternom predsjedavam u međunarodnoj komisiji koja je jednoglasno podržala predlog za uvođenje visokih dažbina za emisije ugljenika – 30 funti po toni ili više; takva taksa bi ubr-zala prelazak na zelenu ekonomiju budućnosti. Oporezivanje pri-hoda od zemlje, uključujući kapitalnu dobit, takođe može osigurati visoke prihode – a zemljište se ne može preseliti u drugu državu. Britanija bi, kao i SAD, mogla imati dosta koristi od progresivnijeg oporezivanja.

Smanjivanje poreza na dobit – i dalje nadmetanje sa Irskom u trci ka dnu – neće privući kompanije i podstaći investicije. Umesto toga, Britanija treba da poveća poreze za one korporacije koje ne investiraju u zemlji i ne otvaraju radna mesta, a smanji ih za one koje to čine. Tako će se poslati jasna poruka multinacionalnim kompanijama kao što su Starbucks i Apple koje se predstavljaju kao dobri poreski rezidenti: plaćanje odgovarajućeg udjela u pore-zu deo je njihove odgovornosti. Ako im se ostave sadašnje poreske olakšice, to će zemlju lišiti potrebnih prihoda i pružiti multinaci-onalnim kompanijama nepoštenu prednost u odnosu na lokalne.

Ekonomija trojke Reagan/Thatcher/May zasniva se na diskredito-vanoj teoriji o prelivanju bogatstva – teoriji da nagrađivanje onih na vrhu donosi brži rast, od čega na kraju svi imaju koristi. Ali to se još nigde nije obistinilo. Zašto bi Britanija očekivala da se to dogodi u godinama koje slijede, u teškim godinama prilagođavanja situa-ciji posle brexita? Sa ukidanjem pristupa istraživačkim fondovima EU, Britanija će morati više da ulaže ukoliko želi da očuva visoki kvalitet svojih slavnih univerziteta – mnogo više.

Snaga svakog društva je u ljudima, pa ima smisla razvijati ekono-miju tako što ćemo poći od osnove ili od sredine naviše. Ekono-mija znanja u 21. vijeku zasniva se na obrazovanju i inovacijama, kao i na prihvatanju nužnosti doživotnog obrazovanja. Budući da se korporacije povlače sa područja obrazovanja, države će morati da čine više, uz primjenu novih tehnologija. Univerzitetsko obra-zovanje mora biti dostupno svima. Uskraćivanje pristupa obrazo-vanju velikim djelovima stanovništva zbog prijetnje dugovima za studentske kredite koji se mjere desetinama hiljada po studentu nije samo moralno neprihvatljivo, nego i ekonomski glupo.

sti. I tako je do danas.

Ukratko, teorija da niži porezi i deregulacija – otklanjanjem ogra-ničenja za preduzetnike i podsticanjem lične inicijative – vode u novu eru rasta je diskreditovana. Deregulacija je donijela umnoža-vanje novih metoda manipulisanja tržištima i javnim politikama za potrebe stvaranja profita i nezapamćenu nestabilnost koja je Britaniju i Ameriku već koštala trilione funti i dolara. Niži porezi niijsu donijeli skok kapitalnih investicija ili rast ulaganja u istra-živanje i razvoj. Zapravo, takozvane ekonomske reforme su nam suzile ekonomski horizont, a performanse su se pogoršale.

Kao što pokazuje upravo završena sezona partijskih konferencija, Jeremy Corbyn i laburisti sa jedne i Theresa May i njeni konzerva-tivci sa druge strane nude dvije različite vizije. Uprkos godinama stagnacije, Theresa May je u svom govoru tvrdila – doduše, uz ne-koliko ograda koje se tiču regulacije – da je laissez-faire starog sti-

64


Zapravo, ima smisla početi s Macronom. Njegov ključni pre-dlog jeste da se politički podupre evropska monetarna unija, što će reći euro.

Jer, ma koliko da je zajednički novac kritikovan od ne samo popu-lista svih vrsta nego i veoma uglednih, ako ne i uticajnih ekonomi-sta, kao što je recimo Paul Krugman, euro je popularan u zemljama članicama i to u javnosti vjerovatno više nego u stručnim krugovi-ma. Najbolji primjer je Grčka, gdje eventualan povratak na drahmu nije bio popularan uprkos zaista veoma dubokoj privrednoj depre-siji koja je potrajala gotovo čitavu deceniju. A i oporavak će trajati više godina. No, kako nije bilo podrške da se napusti monetarna unija, nije bilo ni mnogo izbora kada je riječ o ostalim mjerama privredne politike, prije svega fiskalnim.

U međuvremenu, od recimo krize eura prije i nešto poslije 2012. pa do danas, čak i neke euroskeptične stranke ublažile su svoj stav prema zajedničkom novcu i Evropskoj centralnoj banci, u Italiji ili Francuskoj, na primjer. Tome je posredno doprinijelo i iskustvo sa brexitom jer postaje jasno koliko je čak i Velikoj Britaniji važno evropsko tržište, a članstvo u monetarnoj uniji svakako olakšava

Juncker, Macron, MerkelVladimir Gligorov

pristup i poslovanje na tom tržištu. Uz to, depresijacija eura, u od-nosu na dolar prije svega, uticala je neposredno ili posredno na značajna poboljšanja spoljnotrgovinskih bilansa gotovo svih ko-risnika eura.

Svejedno, monetarna unija se suočava sa bar dva problema. Jedan je nedostatak podrške u fiskalnoj politici jer evropska monetarna unija nema budžet. Drugi je nedostatak političke podrške jer ne po-stoji predstavničko tijelo za zemlje članice eurozone. Tako da po-stoji problem efikasnosti monetarne politike u nedostatku fiskalne podrške, kao i problem legitimnosti jer postoji parlament Evropske unije, ali ne i eurozone.

U tom kontekstu, Macron predlaže da se uspostavi neki vid fi-skalne unije za članice monetarne unije i da se oformi parlament zemalja članica monetarne unije. Ovo drugo bi bilo neophodno ukoliko bi eurozona imala svoj budžet. On takođe teži da učini Francusku konkurentnijom reformama tržišta rada, što je takođe u vezi sa stabilnošću eura, ali to ostavljam po strani. Tu je možda dovoljna samo jedna rečenica. Čini se da su i Nacionalni front u Francuskoj i Pet zvjezdica u Italiji razumjeli da je važno povećanje

65


ulaganja, recimo iz sredstava Evropske unije ili Macronove fiskal-ne unije, a ne napuštanje eura i devalvacija jer je ovaj drugi put neizvjesniji, nezavisno od toga što mu nedostaje podrška javnosti i poslovnih krugova.

Na te Macronove predloge, koje je on ponekad iznosio pomalo dvo-smisleno govoreći o Evropskoj uniji prije svega, a ne o izdvojenoj eurozoni, Juncker je odgovorio predlogom da se ubrza euroizaci-ja zemalja-članica koje imaju sopstveni novac. Kada se stavi po strani Danska, koja je posvećena fiksnom kursu, ranije vezanom za njemačku marku, a sada za euro, ostaju Švedska i neke srednjo-evropske i balkanske zemlje. Sve one imaju obavezu, prema Evrop-skom ugovoru, da pristupe evropskoj monetarnoj uniji, mada tre-nutno nisu blizu ostvarenju tog cilja, kojem su i inače posvećene samo balkanske članice Evropske unije. No, Juncker bi svakako da izbjegne formiranje parlamenta i budžeta eurozone jer bi to učini-lo ustanove Evropske unije izlišnim ili lišenim stvarnog uticaja u odnosu na one Evropske monetarne unije. Posebno je Junkeru va-žno da budžetska sredstva i potrebni podsticaji ulaganjima ostanu u okviru Evropske unije jer je to svakako od najvećeg interesa za

zemlje-članice, posebno one manje razvijene.

Sada se čeka stav Merkelove. Za nju i za Njemačku mislim da bi bilo neprivlačno ukoliko bi se Poljska institucionalno udaljila. U ovom času poljske vlasti najavljuju pokretanje pitanja reparacija za Drugi svjetski rat, što nije ni jednostavno, a niti popularno pita-nje u Njemačkoj, ali mimo toga, članstvo Poljske u istim evropskim integracijama u kojima je i Njemačka svakako je od ključnog zna-čaja za obje zemlje, čega je Merkelova svjesna.

Tako da je teško videti podršku parlamentu eurozone. Drukčije stoji stvar kada je riječ o fiskalnoj uniji, gdje je više riječ o tome kako bi ona izgledala nego što je riječ o spremnosti Merkelove da joj se usprotivi. Uostalom, ona je već podržala ideju o Evropskom monetarnom fondu, a i ideje o evropskim investicijama jer bi to bilo i u njemačkom interesu. Uz to, poslije ulaska krajnje desni-ce u njemački parlament, Evropska unija je još važnija Njemačkoj nego što je bila prije. No, valja sačekati da se Merkelova izjasni o Macronovim i Junckerovim idejama. Onda ćemo vidjeti dolazi li još jedno evropsko proljeće ili dolazi zima.

66


Univerziteti donose britanskoj ekonomiji 100 milijardi funti godišnje

Univerziteti u Ujedinjenom kraljevstvu donose britanskoj ekonomiji 100 milijardi funti godišnje i podržavaju gotovo milion radnih mjesta, što čini oko tri odsto svih zaposljenja

u Velikoj Britaniji, navodi se u izvještaju, koji se bavi značajem Vi-sokoškolskih ustanova u ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva.

Univerzitetski predstavnici ističu da je ova studija pokazala da su uticaji univerziteta na britansku ekonomiju i poslove veliki i sve značajniji i upozorili da visokoškolsko obrazovanje ne treba "uzi-mati zdravo za gotovo", prenosi Bankar.me.

Ovaj izvještaj dolazi u vrijeme kada je visokoškolsko obrazovanje pod pritiskom usljed zabrinutosti o pitanjima, kao što su spiralna plaćanja univerzitetskih profesora i rasprave o tome da li je plaća-nje visokih školarina od oko 9.250 funti opravdano i da li studenti dobijaju dovoljno za uloženi novac.

Studija, objavljena od strane vice-kancelarske grupe Univerziteta u UK (UUK), utvrdila je da su visokoobrazovne institucije u Velikoj Britaniji u periodu od 2014-2015. godine ostvarile prihod od 95 mi-lijardi funti. Ova cifra iznosi 2,9 odsto ukupne ekonomske aktivno-sti generisane u Ujedinjenom Kraljevstvu u navedenom periodu i znači da se 1 od svake 34 funte britanskog BDP-a može pripisati aktivnostima univerziteta.

Pored toga, univerziteti, inostrani studenti i posjetioci doprinijeli su sa više od 940.000 poslova u Velikoj Britaniji. Ovo uključuje, ne samo osoblje i studente, već i druge lokalne radnike, koji posredno rade sa institucijama, kao što su čistači, taksisti i građevinski ra-dnici. Statistika pokazuje da su univerziteti doprinijeli ekonomiji sa oko 21,5 milijardi funti, dok su međunarodni studenti i njihovi posjetioci generisali 25,8 milijardi funti.

U izvještaju se navodi da univerziteti zapošljavaju na hiljade ljudi širom zemlje i svojim direktnim aktivnostima generišu novac u budžet, ali, pored toga, takođe, imaju važnu ulogu, jer podržavaju širok spektar industrija.

67


68


Pirinač iz slane vodeKina

Kineski naučnici tvrde da su postigli ključni napredak u pol-joprivredi, a riječ je o pirinču koji uspijeva da raste u slanoj vodi, prenosi B92.

Mnogo puta ranije testiran, sada je taj pirinač donio čak trostruke prinose po hektaru, i naučnici iz tamošnjeg Centra za istraživanje i razvoj tvrde da je spreman za komericijalnu upotrebu.

To može povećati proizvodnju kineskog pirinča za skoro 20 odsto i moći će tako da nahrane više od 200 miliona ljudi, kaže glavni istraživač projekta Ijan Longping, poznat kao kineski "otac hibri-dnog pirinča".

Novi tip hibridnog pirinča "nikao" prvi put u Kingdaou, primor-skom gradu u istočnoj Kini. Istraživači su pumpali i razblaživali morsku vodu, a potom su pravili kanale u poljima pirinča.

Inače, nova sorta je osam puta skuplja od tradicionalnog pirinča. A sav ovogodišnji rod je rasprodat.

Firma koja ga prodaje očekuje da će do kraja godine zaraditi 1,5 miliona dolara.

Ipak, sorta se ne može zvanično nazvati morskim pirinčem, jer je odrastao na području gdje se sveža voda meša s morskom vodom.

- Sadržaj saliniteta u takvim oblastima obično je nešto više od je-dnog procenta - kažu naučnici i dodaju da će im trebati još vreme-na da bi razvili vrstu koja će opstati u čisto slanoj vodi.

69


Poslije Berlinskog kongresa, na Skupštini narodnih glavara, održanoj 2. aprila 1879. godine, knjaz Nikola je obavio refor-me u državnoj upravi. Formirana su ministrastva za spoljne

i unutrašnje poslove, pravdu, finansije i za vojsku.

Ministarstvo unutrašnjih djela bilo je podijeljeno na četiri uprave: pomorstva, građevine, saniteta, pošte i telegrafa i obuhvatalo je sve poslove unutrašnje politike. U okviru Ministarstva unutrašnjih djela 6. decembra 1902. godine osnovano je Odjeljenje narodne pri-vrede koje je objedinilo poslove svih grana poljoprivrede i radilo na njenom unapređenju.

U sklopu Odjeljenja za narodnu privredu osnovan je Privredni sav-jet 1906. godine u čijoj su nadležnosti bila sva privredna i finansij-ska pitanja. Ono je bilo tako kadrovski strukturirano da je moglo da pruži stručnu i finansijsku pomoć ne samo stočarstvu već i svim drugim poljoprivrednim granama.

Budžet Privrednog odjeljenja 1907. godine iznosio je 92.850 kruna, a od toga je za unapređenje stočarstva opredijeljeno 12.500 kruna. Za nagrade najboljim odgajivačima domaće stoke i proizvođačima najboljih poljoprivrednih proizvoda bilo je određeno 3.000 kruna.

Kada je 1910. godine Crna Gora iskovala svoj novac-perper on je po vrijednosti bio jednak austrijskoj kruni. Te godine budžet privre-dnog odjeljenja iznosio je 77.300 perpera, a za unapređenje stočar-stva i nagrade određeno je 9.850 perpera. Potrebno je istaći da je od 1907. do 1910. godine izdvojeno 2.000 perpera za stipenddiranje učenika koji su se školovali van Crne Gore.

Za sedam godina za razvoj stočarstva, koje je bilo tretirano kao pri-

oritetna poljoprivredna grana, opredijeljena je 71.000 perpera, ali je taj novac ipak bio nedovoljan, a drugih izvora finansiranja nije bilo jer strani investitori nijesu imali ekonomski interes da u ovu oblast ulažu novac.

U budžetu pomenutog odjeljenja izdvajana su sredstva – novčane nagrade za poljoprivrednike koji odgaje rasno grlo i najbolju vrstu voćaka, pošume najmanje pola rala zemlje, kao i za one koji su si-jali stočnu repu i đetelinu, potom poljoprivrednike koji proizvedu najmanje 1.000 litara maslinovog ulja najboljeg kvaliteta, za one koji izgrade modernu štalu, sušaru za voće, nabave neku poljopri-vrednu mašinui obrade svoje imanje na adekvatan način. Ta su sredstva iznosila za šest godina 11.357 perpera.

Država je ne samo finansijama već i edukacijom nastojala da na-pravi iskorak u unapređenju poljoprivredne proizvodnje. Tako su tada objavljivani razni listovi, priručnici i knjige iz ove oblasti. Više autora se stručno bavilo ovom oblašću: Filip Jergović je 1900. go-dineštampao priručnik "Glavnije bolesti usjeva", I. Kaluđerović i M. Vujović iste godine pokreću u Podgorici Zemljoradničku bibliote-ku, u Nikšiću M. Medenica izdaje "Trgovački list", a P. Vujović list "Zemljoradnik". P. Vujović i M. Dedović objavljuju "Poljoprivredni kalendar", M. Dedović štampa "Voćarstvo i vinogradarstvo", dok "Glas Crnogorca" redovno donosi članke o poljoprivredi.

Crnogorska država, dakle, nije žalila skromna finansijska sredstva da bi svoju poljoprivredu, od koje je, uglavnom, živjela osposobila kako bi koliko-toliko zadovoljila potrebe stanovništva.

(Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore 1860-1953.", Podgorica 1998. godine)

Odjeljenje za narodnu privredu

Vremeplov

U organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Ambasade naše države u Poljskoj, u našoj zemlji su od 09. do 13. oktobra boravili predstavnici turoperatora iz Poljske

i Češke.

Riječ je o vodećim poljskim i češkim turoperatorima i agencija-ma, WECO Travel, Noble Concierge, Why not Travel Asiana, Active Zone, Etravel, Aviareps, Incentive Care, Bezkresyi MazurkasTravel, koji će imati priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Crne Gore.

Oni su posjetili su vinski podrum Šipčanik gdje su imali priliku da degustiraju tradicionalna crnogorska vina kompanije Plantaže 13. jul, Stari grad Bar i tamošnju maslinu koja postoji preko 2200 go-dina kao i Stari grad Ulcinj i Adu Bojanu. Narednih dana planirano je da obiđu poznate turističke lokalitete u Budvi, Kotoru, Herceg Novom i Cetinju i tom prilikom razgovaraju sa predstavnicima lo-kalnih turističkih organizacija i turističke privrede. U okviru pos-jete, agenti su obišli i NP Durmitor i Lovćen kao i etno selo Nevidio.

Agenti vodećih poljskih i čeških turoperatora u Crnoj Gori

Evidnetno je da poslednjih godina bilježimo značajan rast turista sa tržišta Poljske. Prema poslednjim zvaničnim podacima koji se odnose na osam mjeseci 2017. godine, turisti iz Poljske nalaze se na visokom četvrtom mjestu u strukturi stranih turista koji su bo-ravili u kolektivnom smještaju.

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokal-nim turističkim organizacijama i turističkom privredom u konti-nuitetu organizuje studijske posjete turoperatora i medija iz razli-čitihzemalja. Cilj organizacije studijskih posjeta je da se Crna Gora promoviše kao interesantna destinacija na različitim tržištima koja imaju veliki potencijal.

Prethodne nedjelje u Crnoj Gori je boravila TV ekipa iz Slovenije koja je snimala poznatu turističku emisiju "Uživajmo" na različi-tim lokacijama u Crnoj Gori, a narednih dana u saradnjisa JICA (Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju), Crnu Goru će posjetitii deset vodećih turoperatora iz Japana, saopštavaju iz Na-cionalne turističke organizacije Crne Gore.

7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ALUMINISKA BRAVARIJA VERO-AL Ulcinj AMPLITUDO Podgorica AMD PIONIR Tivat ANGLIAN Bar ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ART GLORIA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BI KOD Podgorica BJELOBOR Žabljak BLUE HOUSE MONTED Kotor BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CEROVO Bar CITY EXPRESS MONTENEGRO Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEMETRA TOURS Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELEKTRON Podgorica ELKON Podgorica ELTEC Ulcinj ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FLY FLY TRAVEL Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPREMJER Podgorica GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRADNJA-PROMET Danilovgrad GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTEL Petrovac INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HIDROMONT INŽENJERING Podgorica HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELA - KOMERC Rožaje JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KORMING Danilovgrad KRUŠO Nerceg Novi KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LD GRADNJA Nišić LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MB ELECTRONIC Podgorica MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTECARGO Podgorica MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOSOR TRANS Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NIKOLIC 4S Kotor NEMESIS Podgorica OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLD TOWN TRAVEL Kotor OLIMPIA-R Budva OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica OXFORD CENTAR Podgorica PANELEVEN Podgorica PANEVIVO Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROYAL TRAVEL Cetinje ROLE INŽENJERING Herceg Novi S- LEASING Podgorica S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SEKAS Podgorica SECURITY GUARD MONTENEGRO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SMALL OFFICE Herceg Novi SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPA MEDICA Podgorica SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TAPACIR KURTI Ulcinj TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TEHNO MAX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Budva TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE ULCINJ Ulcinj VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VEKTOR INŽENJERING Herceg Novi VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VOLMONT MD Danilovgrad WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Cristoph Leitl izabran za predsjednika · Avanturistički park Gorica ISSN 0350-5340 Godina LIII Broj 10 Oktobar 2017. Skupština Eurochambresa Cristoph Leitl izabran za predsjednika