Intervju

AL

UM

NI

UNIDU

Časopis Sveučilišta u Dubrovniku

broj 5lipanj 2009.

Student Sveučilišta u Dubrovniku svjetski rekorder str. 12.

Doc. dr. sc. Mato Brautović dobitnik Fulbright stipendije str. 12.

Frano Luetić

„Baldo Kosić 2“ doplovio u Dubrovnik

str. 7.

Prezentiran projekt „Konstrukcija uređaja za inaktivaciju organizama u brodskom balastu“

str. 9.

Rekonstrukcija i adaptacija središnje

zgradestr. 2.Stara

bolnica

str. 6.

Uvod

nik

Izdavač: Sveučilište u Dubrovniku, Branitelja Dubrovnika 29, 20000 DubrovnikZa izdavača: prof. dr. sc. Mateo MilkovićUrednica: Anđelka Marinović, dipl. oec.Suradnica: Sandra Buratović, univ. bac.Lektura: dr. sc. Antun ČeskoFotografije: Arhiv Sveučilišta u DubrovnikuDesign: Maro Krile, prof.Tisak: Tiskara Alfa2Naklada: 600 kom.

impresu

m

Dragi naši po peti put!

Iznimno smo ponosni što se ispred vas nala-zi peti broj časopisa UNIDU Alumni.

Prilika je, zbog toga, da zahvalimo svima koji su nam do sada pomogli. Upra-vi Sveučilišta, prije svega, koja je prepoznala inicijativu za pokretanje Kluba UNIDU Alu-mni, kako nas vi, naši bivši, diplomirani stu-denti, ne bi zaboravili, ali kako bi i mi vama mogli pomoći u daljnjemu profesionalnom i osobnom razvoju.

Želimo zahvaliti i svima našim spon-zorima, koji su nam omogućili tiskanje časo-pisa. Nadamo se da ćemo s njima nastaviti dobru suradnju na obostrano zadovoljstvo.

Kao i dosad, u našem časopisu moći ćete pročitati najnovije događaje na Sveuči-lištu, a zasigurno je najveći projekt početak gradnje studentskog kampusa u prostoru Sta-re bolnice.

Također, Sveučilište je ponosno na svoj novi brod, „Baldo Kosić 2“; on je nedav-no uplovio u dubrovačku marinu, a služit će Institutu za more i priobalje, Odjelu za akva-kulturu i ostalim sastavnicama Sveučilišta koje se bave istraživanjem podmorja.

Od sljedeće akademske godine uvo-dimo i poseban pravilnik za studente katego-rizirane športaše, naši nastavnici napreduju u zvanjima, i dalje nas posjećuju inozemni i hr-vatski ugledni profesori, u okviru programa mobilnosti nekoliko studenata s dubrovačkog sveučilišta na semestru je na nekome od inoze-mnih sveučilišta, naši su znanstvenici patenti-rali novu metodu za inaktivaciju organizama u brodskom balastu, i dalje uspostavljamo suradnje sa stranim sveučilištima, i sve nas to čini ponosnima! Sveučilište u Dubrovniku na-preduje na veliku radost lokalne zajednice, a i nas samih.

Klub UNIDU Alumni i dalje se razvi-ja, a nadamo se da će i ovaj naš zajednički ča-sopis dodatno pospješiti suradnju između Sve-učilišta i njegovih bivših studenata.

Središnja zgrada u kompleksu bivše Stare bolnice rekon-struirat će se, prenamijeniti

i adaptirati za potrebe Sveučilišta u Dubrov-niku. Izvođač radova je GP Dubrovnik d.d., investicija je vrijedna oko 57 milijuna kuna, a radovi su započeli u lipnju 2009. i trajat će oko 18 mjeseci.

Zgrade bolničkog kompleksa napušte-ne su 90-ih godina i većinom se njima ili ne koristi ili su odobrene na uporabu različitim udrugama. Na prostorima Stare bolnice plani-raju se izvoditi nastavni i znanstveni programi kojima je ishodište u tradiciji i kulturi Dubrov-nika, ali i oni moderni na kojima će se stvarati

nove tradicije. Novi će programi biti usmjereni na humanističke studije, studije umjetnosti, društvene znanosti i zdravstvene studije.

Prenamjena ovih prostora služit će kao središnja zgrada Sveučilišta i kongresni centar. Postojeća zgrada ima podrum, prizemlje i dva kata, ukupno bruto-površine od oko 6.000 m2. Površina je okoliša, koji se uređuje, oko 2.500 m2, od čega na hortikulturno uređenje dolazi oko 1.000 m2.

Rekonstrukcija, prenamjena i dograd-nja središnje zgrade Stare bolnice omogućit će kvalitetno oblikovno i funkcionalno rješenje kojim bi se osigurao potreban prostor za smje-

središnje zgrade u prostoru Stare bolniceRekonstrukcija

Broj 5 lipanj 2009.

2 UNIDU ALUMNI

središnje zgrade u prostoru Stare bolniceštaj glazbene i likovne akademije, te društvenih stu-dija (odjeli za ekonomiju i restauraciju) i bibliotekar-sko-informatičkog krila zgrade. Planiranom rekon-strukcijom i izgradnjom zamjenskoga srednjeg krila zgrade, dobit će se reprezentativni ulazni prostor, dvije veće polivalentne dvorane kongresnog tipa, podzemne garaže i skladišni prostori, koje zbog svoje veličine nije moguće smjestiti u postojeće strukture.

Središnja zgrada Stare bolnice

Postojeći prostorni sklop središnje zgrade uključivat će do 20 velikih fleksibilnih predavaonica (od po 75 - 110 m2 površine) s mogućnošću dijeljenja u manje predavaonice, kabinete profesora i predava-

ča, bibliotekarsko-informatički centar za studente cijeloga Sveučilišta (površine približno od 300 m2) i sanitarne čvorove.

Sklop zamjenskoga srednjeg krila zgrade

Novi će objekt biti izgrađen između dva bočna krila staroga objekta, na mjestu srednjeg krila zgrade, koje bi bilo uklonjeno. Osnovna na-mjena novoga objekta bit će smještaj dviju dvorana kongresnog tipa za potrebe Sveučilišta i izvanjskih korisnika. Površina dvorana planira se između 300 i 400 m2, s tim da jedna od njih treba imati moguć-nost dijeljenja na dvije manje dvorane. U prizemnoj

etaži smjestit će se reprezentativno ulazno predvorje sa studentskom referadom i manjim ugostiteljskim objektom. U sklopu nove zgrade planirana je mini-malno jedna podzemna etaža za garažu i skladišni prostor – depo studija umjetnosti.

Okoliš

Postojeće zelenilo, pristupi i pješački prilazi unaprijedit će se prema zahtjevima i potrebama no-vih prostora. Planiranim hortikulturnim rješenjem uklopit će se širi kontekst parka Gradac, te će se us-postaviti kvalitetne pješačke veze između svih sadr-žaja u budućemu kampusu.

Rekonstrukcija i adaptacija

Broj 5 lipanj 2009.

UNIDU ALUMNI 3

Novi udžbenik

dr. sc. Branke Milošević-Pujo

Pomorsko pravo za jahte i brodice novi je udžbenik

dr. sc. Branke Milošević-Pujo, re-dovite profesorice Sveučilišta u Du-brovniku, i dr. sc. Ranke Petrinović, docentice na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Riječ je o izvornom djelu jer je prvi put dan parcijalan prikaz sve-kolikoga pomorskog pravnog sadr-žaja koji se odnosi na jahte i brodice.

Izdavač ovoga udžbenika je Pomorski fakultet u Splitu.

Suradnja Sveučilišta s

Internacionalnim univerzitetom

Philip Noel – Baker iz Sarajeva

Sveučilište u Dubrovniku i Internacionalni univer-zitet Philip Noel - Baker iz Sarajeva potpisali su

Sporazum o znanstveno-nastavnoj i znanstvenoistraživačkoj suradnji. Sporazum su potpisali prof. dr. sc. Mateo Milković i prof. dr. sc. Blagota Lučić.

Sporazumom je omogućena izvedba zajedničkih znanstvenoistraživačkih programa i projekata, uz međusob-nu razmjenu nastavnoga i znanstvenoga osoblja, studenata, znanstvenih informacija, iskustava i ideja.

Cjelokupan sustav odgoja i obrazovanja u svojim sre-dinama, potpisnici će Sporazuma usmjeriti na razvoj snažnih stvaralačkih osoba koje će svojim znanjem i radom dostići razvijene zemlje svijeta i na taj način ravnopravno sudjelovati na međunarodnome tržištu rada.

Služba za profesionalnu

orijentaciju i savjetovanje

studenata započela s radionicama

U okviru Službe za profesionalnu orijentaciju i sa-vjetovanje, 11. i 12. veljače 2009. održane su

dvije radionice: „Samospoznaja“ i „Kako napisati životopis?“U radionicama je sudjelovala pilot-skupina studenata, koja je evaluirala cjelokupni rad Službe.

Budući da su rezultati evaluacije Službe pokazali da su radionice veoma korisne za studente kako bi se oni što bolje pripremili za tržište rada, nastavljen je ovakav način rada. Tako je 21. travnja održana radionica „Samoprocjena“, a sljedeći dan još dvije „Kako napisati životopis?“ i „Kako se predstaviti poslodavcu?“.

Služba će pomagati studentima u donošenju i pro-vedbi odluka o budućim karijerama. Također će poticati sve oblike zapošljavanja i poduzetništva mladih stvarajući nove razvojne mogućnosti na temelju dobre komunikacije sa ši-rom okolinom.

Nizak postotak visokoobrazovanog stanovništva i vi-soka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, visok postotak stude-nata koji odustaju od studiranja i dugo razdoblje studiranja uz nepostojanje veza između sveučilišta i tržišta rada - samo su neki od problema koje bi Služba u budućnosti trebala rje-šavati.

Ivona Vrdoljak Raguž i Ðorđe Obradović stekli doktorat znanosti

Ðorđe Obradović, dipl. novinar, obranio je 26. veljače 2009. doktorsku disertaciju „Etič-

ke dvojbe u mrežnim izdanjima dnevnih listova“ na Sveučilištu u Zadru.

Mr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž obranila je 19. lipnja 2009. doktorsku disertaciju “Međuo-

visnost stilova vodstva i uspješnosti poslovanja velikih hrvatskih poduzeća” na Ekonomskom

fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Marijeta Čalić i Nikša Mojaš promovirani magistri znanosti

Nikša Mojaš, dipl. ing., kap. d. pl., obranio je 9. veljače 2009. magistarski rad “Dubrovač-

ko parobrodarstvo i parobrodarsko društvo ‘Napried’” na poslijediplomskome znanstvenom

studiju “Povijest hrvatskog pomorstva” Sveučilišta u Zadru.

Marijeta Čalić, dipl. ing., obranila je 26. veljače 2009. magistarski rad „Sastav i ekološke

značajke fitoplanktona u hiperhalinim ekosustavima srednjeg Jadrana” na Biološkom odsjeku

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iris Lobaš Kukavičić, magistar slikarstva

Iris Lobaš Kukavičić, prof., završila je 9. prosinca 2008. na Akademiji likovnih umjetnosti

na Širokom Brijegu program studija za obrazovanje magistra slikarstva, čime je stekla stručni

naziv magistar slikarstva ars sacra.

P rof. dr. sc. Mateo Milković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku, primio je Nagra-

du za životno djelo koju mu je dodijelila Dubrovačko-neretvanska županija.

Nagrada mu je uručena 12. svibnja 2009. u prigodi Dana županije, Svetog Leopolda Mandića,

na svečanoj sjednici održanoj u Kazalištu Marina Držića.

Rektor Milković primio je brojne čestitke od svojih kolega i prijatelja.

Rektoru prof. dr. sc.

Mateu Milkoviću nagrada za životno djelo

Broj 5 lipanj 2009.

4 UNIDU ALUMNI

Promocija diplomiranih studenata stručnih studija

Promocija diplomiranih

studenata stručnih dodi-

plomskih studija upriličila se 6. veljače

2009. Diplomu su dobila 82 studen-

ta, i to studenti četverogodišnjih stu-

dija: Nautika, Brodostrojarstvo, Me-

nadžment u pomorstvu, Menadžment

u turističkoj destinaciji; trogodišnjih

studija: Strojarstvo i Primijenjeno ra-

čunarstvo; studenti dvogodišnjih stu-

dija: Upravljanje jahtama i marinama,

Brodska elektroenergetika i elektroni-

ka i Elektronika i komunikacije.

Broj 5 lipanj 2009.

UNIDU ALUMNI 5

komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, bivši student Sveučilišta u Dubrovniku

Frano Luetić,

Intervju

UNIDU ALUMNI:- Obično intervju počinjemo pi-tanjem - čega se najradije sjetite iz studentskih dana?- Najradije se sjetim svih kolega i ko-legica. Doista smo bili veliki prijatelji. Otprilike nas je polovina bila iz Du-brovnika i okolice, a polovina vanj-skih. Većina se muškaraca amater-ski bavila sportom, tako da smo imali izvrsnu košarkašku momčad, gotovo smo svakodnevno igrali, zaista smo bili prijatelji i na fakultetu, a i izvan nje-ga. Večernji izlasci bili su nezaboravni. Uglavnom su to bili Stradun, Gradska kavana, kavana Cele, Snack i Sarajevski restaurant. Bilo je prepuno mladih lju-di, pjesme i glazbe na svakom koraku, turizam je bio u velikom usponu, tako da je većina nas dodatno radila uz stu-diranje, kako bismo poboljšali osobno materijalno stanje. Gotovo da ni jedna zabava u gradu nije mogla proći bez našeg društva.

Sjetim se i profesora, pogotovo onih iz Zagreba, s obzirom na to da je u to vrijeme Fakultet bio dio Sveučili-šta u Zagrebu (FEN); profesori su us-poredno predavali i u Zagrebu i ovdje. Impresioniralo me je fantastično znanje i pristup prema studentima većine spo-menutih predavača.

UNIDU ALUMNI:- Po vašem mišljenju koliko je obra-zovanje važno za poslovni uspjeh i pomaže li vam znanje stečeno tije-kom studija u sadašnjem poslu?- Obrazovanje je temelj poslovnog uspjeha, a stečeno je znanje nešto što vam ostaje zauvijek i ne može vam ga nitko oduzeti. Jednostavno, to je go-lem kapital. Iako radim cijeli svoj život u zračnom prometu, struka, vezana za vanjsku trgovinu mi je od velike koristi s obzirom na to da sam u 80% slučaje-va u poslu vezan za poslovanje s među-narodnim partnerima.

UNIDU ALUMNI:-Što mislite o nedavnim student-skim prosvjedima i sjećate li se da ste za vrijeme svog studiranja pro-svjedovali i tražili vaša prava?- Ne sjećam se da smo tražili bilo kakva prava, ili da smo prosvjedovali - teško je to usporediti s današnjim vremenom, jer je danas u društvu demokratsko ure-đenje, a u ono doba ipak je to bio nede-mokratski socijalističko-komunistički sustav u kojemu se društveno-politički život odvijao prema jednopartijskim stavovima.

UNIDU ALUMNI:-Razdoblje je globalne financijske krize. Kako vidite izlazak iz ove si-tuacije i mislite li da bi upravo sada vrijednost obrazovanja trebala doći do izražaja?

- Po mome mišljenju male zemlje poput naše teže će se othrvati ovoj svjetskoj ekonomskoj krizi, a nama je otegotna okolnost što nismo članica EU. Naša će županija proći bolje od ostalih dijelova Hrvatske jer smo velikim dijelom pove-zani s turističkim gospodarstvom, koje može biti nešto malo u padu, ali ne to-liko da nam naruši opstanak, za razliku od onih krajeva u našoj domovini koji se oslanjaju na proizvodnju i poljopri-vredu, pa će tu posljedice biti znatno veće u negativnom smislu. Znanje uvi-jek pomaže i povuče sustav iz depresije, ali u svijetu ulažu golema sredstva u školovanje u svim segmentima druš-tva. Zato se moramo konstantno usa-vršavati i pratiti svjetska kretanja, jer ćemo u protivnom teško izići iz krize. U svijetu će se očito morati preorijenti-rati na stvaranje novostvorenih vrijed-nosti, a ne na mešetarenje na burzama i različitim vrstama fondova, jer se to pokazalo pogrešnim.

UNIDU ALUMNI:-Čest ste gost na Sveučilištu u Du-brovniku, pohađali ste tečaj stranog jezika...Veseli li Vas činjenica da se iz „malog“ Fakulteta i Veleučilišta razvilo i Sveučilište koje će, uskoro, dobiti i svoj kampus?Sveučilište ima mogućnost napredo-vanja iz raloga što je Dubrovnik jako dobro poznat u cijelom svijetu, tako da bi studiranje ovdje trebalo postati pre-stižno.Nadam se da će Dubrovnik zaista po-stati sveučilišni grad, po uzoru na mno-ge gradove širom svijeta koji čak te-melje svoje gospodarstvo na ovakvom djelatnosti. Nadam se da ćemo postati prepoznatljivi po kvalitentom visokoš-kolskom obrazovanju u široj regiji.

UNIDU ALUMNI:- Jeste li ostali u kontaktu sa kole-gama iz studentskih dana i da li se družite i međusobno razmjenjujete iskustva?U zračnoj luci Dubrovnik d.o.o. u kojoj sam zaposlen ima još nekolicina kolega i kolegica koji su završili isti fakultet u Dubrovniku i naravno da s njima usko surađujem, a pošto je naša djelatnost usko vezana s turizmom, često se na raznim satancima na gradskom i žu-panijskom nivou susrećem i družim s kolegama iz studentskih dana.

UNIDU ALUMNI:- Što mislite o ideji stvaranja veza između Sveučilišta i bivših studena-ta?Ideja je dobrodošla i nadam se da će biti podržana obostrano.

Broj 5 lipanj 2009.

6 UNIDU ALUMNI

U Pulskom bro-

dogradi l i š tu

Tehnomont 10. ožujka 2009.

u more je porinuta istraživač-

ka brodica „Baldo Kosić 2“.

Sagrađena u tom brodogradi-

lištu za Sveučilište u Dubrov-

niku, prvo je takvo plovilo u

Republici Hrvatskoj namije-

njeno istraživanju flore i faune

u Jadranskome moru.

Brodica je 20. svibnja

2009. doplovila u dubrovač-

ku marinu. Duga je 15,75 m,

široka 5 m, i u cijelosti su je

projektirale i gradile hrvatske

tvrtke. Može primiti desetak

znanstvenika i istraživati pod-

morje do 1.200 m dubine.

Opremljena je vrhun-

skim alatima; ima: specijali-

zirane oceanografske sonde,

planktonske mreže različitih

dimenzija, krmene platforme

s otvorom za rad s ronioci-

ma, suhi i vanjski laboratorij

na kojima se može provoditi

monitoring i analiza prirod-

nih zajednica te ih očuvati do

dolaska u Institut.

Vrijednost je brodice

8,7 milijuna kuna a financira-

lo ju je Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa uz pomoć

Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture te Sveučilišta u

Dubrovniku.

Rektor Sveučilišta u

Dubrovniku prof. dr. sc. Ma-

teo Milković kazao je kako

Sveučilište nakon 17 godina

dobiva suvremenu istraživač-

ku brodicu kao zamjenu za

bivšu „Baldo Kosić“, koja je u

listopadu 1991. potonula pri

granatiranju Dubrovnika na

vezu u Gradskoj luci.

„To je najljepši dar

Institutu za more i priobalje

Sveučilišta u Dubrovniku,

koji ove godine obilježava 60.

obljetnicu neprekidnog rada

i nastavlja znanstvenoistraži-

vačku tradiciju“ - zaključio je

rektor Milković.

Demokracija i demokratizaci-

ja naziv je knjige doc. dr. sc.

Pera Maldinija, koja je 12. ožujka 2009.

predstavljena na Sveučilištu u Dubrovniku.

O knjizi su govorili doc. dr. sc. Berto Ša-

laj, prodekan Fakulteta političkih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nenad

Zakošek, redoviti profesor istog fakulteta, i

sam autor.

Riječ je o politološkoj studiji koja te-

matizira dva aspekta suvremene demokraci-

je: demokraciju kao koncept i demokraciju

kao proces. Prvi označava normativno odre-

đenje i temeljna obilježja suvremene liberal-

ne demokracije. Drugi, obuhvatniji i kom-

pleksniji, razmatra pitanje demokratizacije,

njezinih uzroka i potrebnih preduvjeta.

Ova studija suvremenih političkih

procesa u okviru pristupa komparativne

politike, prva je znanstvena monografija iz

područja politologije u nakladi Sveučilišta u

Dubrovniku.

Dana 19. ožujka 2009. na Sveu-

čilištu u Dubrovniku održan je stručni skup “Tehnologij-ski projekti u Hrvatskoj i EU”, u nastojanju da se poti-če znanstvenonastavni kadar Sveučilišta u dubrovniku na sudjelovanje u tehnološkim istraživačkim i razvojnim pro-jektima.

Tom prigodom, nagla-šeno je da je osnivanje HITRE (program Hrvatskog inovacij-skog tehnologijskog razvitka) jedan od najvažnijih rezultata što ga je Ministarstvo obrazo-vanja, znanosti i športa posti-glo u povezivanju akademske zajednice i gospodarstva, na početku 21. stoljeća. S tim u vezi, prezentirani su uspješni projekti TEST programa, ko-jima su ciljevi unaprijediti su-radnju znanstvene zajednice i gospodarstva, oživjeti istra-živanja u gospodarstvu na temeljima domaće znastvene moći i poticati komercijali-zaciju istraživačkih rezultata. To bi svakako omogućilo da se smanji tehnološko zaosta-

janje Hrvatske za razvijenim svijetom, uz pomoć suradnje znanstvene zajednice s in-dustrijom i ostalim gospo-darskim čimbenicima, što uključuje istraživanje, razvoj i inoviranje proizvoda, proi-zvodnih postupaka, opreme i tehnologija, uz prijenos teh-nologijskih saznanja i spozna-ja u samu proizvodnju, čime takvi projekti izravno prido-nose stvaranju preduvjeta za proizvodnju i zapošljavanje. Na spomenutome skupu predstavljen je i Hrvatski in-stitut za tehnologiju (HIT), kojega djelokrug aktivnosti uključuje suradnju s među-narodnim investicijskim insti-tucijama što financijski podr-žavaju istraživanje i razvoj u području znanosti i tehnolo-gije, te pomažu znanstvenim i akademskim institucijama u razvijanju infrastrukture potrebne za zaštitu intelektu-alnog vlasništva i komercija-lizaciju rezultata akademskih istraživanja, to jest transfer razvijenih tehnologija u proi-

zvodnju.

„Baldo Kosić 2“ doplovio u Dubrovnik

Predstavljena knjiga

Demokracija i demokratizacija doc. dr. sc.

Pera Maldinija

Stručni skup „Tehnologijski projekti u Hrvatskoj i EU“

Broj 5 lipanj 2009.

UNIDU ALUMNI 7

Športašima Pravilnik, ali ne privilegije

D r. sc. Vuko Briglje-vić, rođeni Dubrov-

čanin, viši je znanstveni suradnik Instituta „Ruđer Bošković“ koji je sve donedavno živio u inozemstvu i radio u prestižnom CERNU-u

(Europski centar za nuklearna istraživanja) i jedan je od 5.000 znanstvenika koji tragaju za „Božjom česticom“. Na Sveučilištu u Dubrovniku, 25. ožujka 2009. odr-žao je predavanje „Lov na ‘Božju česticu’” ili što očekujemo od superakceleratora na CERN-u?“.

Superakcelerator LHC (veliki hadronski sudarivač) pušten je u probni rad krajem 2008. godine. Taj akcelera-tor, kao i na njemu izgrađeni detektori, plod je višegodiš-njega rada tisuća znanstvenika i inženjera iz cijeloga svijeta. Njegov razvoj i izgradnja zahtijevali su velike tehnološke inovacije na području novih materijala, elektronike, raču-narstva, itd. S pomoću takvih alata fizičari danas ostvaruju dublje razumijevanje prirodnih zakona. Planiranim eksperi-mentima pokušat će se odgovoriti na više još otvorenih pitanja: po-stoji li Higgsova česti-ca (“Božja čestica”), sa-stav i podrijetlo tamne materije, postojanje novih dimenzija.

Dr. sc. Vuko Brigljević održao predavanje

Održana 5. sjednica Savjeta Sveučilišta

Savjet Sveučilišta u Dubrovniku, koji čine predsjed-nik dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus, dubrovač-

ki biskup dr. sc. Želimir Puljić, gradonačelnica Grada Dubrovni-ka Dubravka Šuica, predsjednica Gospodarske komore Dubro-vačko-neretvanske županije Terezina Orlić, viša asistentica dr. sc. Ivana Pavlić i studentica Zlata Rodin, sastao se s rektorom prof. dr. sc. Mateom Milkovićem peti put - 7. travnja 2009.

Tom prigodom rektor je izvijestio Savjet o aktivnostima Sveučilišta u protekloj 2007./2008. akademskoj godini, a poseb-no se osvrnuo na studije koji se trenutačno izvode, ali i na one za koje se čekaju dopusnice. Također, istaknuo je kako je broj stalno zaposlenih porastao i kako se očekuje da za nekoliko godina Sve-učilište dobije još oko 60 doktora znanosti. Rektor je govorio i o financijskom izvješću za 2008. i o financijskom planu za 2009. Među glavnim projektima su rekonstrukcija Stare bolnice, iz-gradnja studentskog doma i zgrade na Bistrini.

Kamenice i vino stoljećima su u Malostonskom zaljevu tradicio-

nalno obilježje Blagdana sv. Josipa, Dana ma-lostonske kamenice. Za razliku od prethodnih godina, ovo-godišnje je svetkovanje prvi put organizirano na prostoru Tehnološkog i poslovno-inovacij-skog centra za marikulturu - MARIBIC Sveu-čilišta u Dubrovniku.

Cilj je ovoj svečanosti, u čijoj su orga-nizaciju prvi put izravno sudjelovali školjkari, bio jačati spregu između proizvođača, znano-sti, tehnologije, jedinica lokalne samouprave i državne uprave. Uz degustaciju kamenica, koje su pripremili malostonski školjkari, degustira-lo se i vino – prilog peljeških vinara.

Kamenicama i vinom obilježen Blagdan sv. Josipa

Drugi Sa-

jam po-

slova pod mo-

tom „Posao i ka-

rijera nadohvat

ruke“ održao se

3. ožujka 2009.

na Sveučilištu u

Dubrovniku.

U Velikom

amfiteatru Sveučilišta svoj rad predstavili su

Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna

služba Dubrovnik, Sveučilište u Dubrovniku

i potencijalni poslodavci.

Uz brojne informativne pultove 30-

ak poslodavaca iz područja raznovrsnih dje-

latnosti, uključujući i poslodavce iz Korčule,

Metkovića i Ploča i iz obrazovnih institucija

Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalma-

tinske županije, na Sajmu poslova održao se i

okrugli stol: „Sredstva fondova EU u funkciji

razvoja i zapošljavanja“.

U suradnji sa sveučilišnom Službom

za profesionalnu orijentaciju i savjetovanje

studenata, u sklopu ovoga sajma organizirana

je i radionica za nezaposlene „Kako se pred-

staviti poslodavcu?“

Završio drugi Sajam poslova

Okrugli stol o temi „Kategorizirani špor-taši u sustavu obrazovanja i šport na sve-

učilištu“ održao se 25. ožujka 2009. u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku. Razgovaralo se o izrad-bi pravilnika prema kojemau bi se sustavno riješi-le obveze kategoriziranih športaša na Sveučilištu.

U tom smislu, pravilnik bi trebao katego-

riziranim športašima omogućiti da prije upisa upo-znaju svoj status i uvjete na Sveučilištu. Naglašeno ja kako nije riječ o davanju privilegija, već o načinu školovanja.

Cilj okruglom stolu bio je potaknuti športaše da studiraju kako se ne bi događalo da moraju bi-rati između športa i obrazovanja.

Broj 5 lipanj 2009.

8 UNIDU ALUMNI

Predstavljanje programa bilateralne mo-bilnosti (mobilnosti studenata, nastavnog

i nenastavnog osoblja), stipendija i načina studiranja u drugoj državi održalo se 7. travnja 2009. O svojim iskustvima života i studiranja u Austriji govorile su studentice koje su bile na razmjeni u Grazu. Ciljevi ove prezentacije bili su pomoći studentima oko uspo-stave kontakata i pronalaska potrebnih informacija koje se odnose na stipendije i uključivanja u međuna-rodnu suradnju te na studentsku razmjenu.

Razina mobilnosti preduvjet je komunikaciji prema drugim društvima, pa je potrebno poznavati, tolerirati i poštivati njihove različitosti. Mobilnošću se postiže protok informacija, ideja i obogaćivanje isku-stava, što uvjetuje i pogoduje napretku. Stipendije su čimbenik koji utječe na porast mobilnosti studenata i istraživanja unutar europskog prostora visokog obra-zovanja.

P redstavljanje projekta “Konstrukcija uređaja za inaktivaciju organizama u

brodskom vodenom balastu” održano je 15. travnja 2009. na Sveučilištu.

Projekt koji je rezultirao izumom potpuno nove metode u po-

stupku obrade balasta i zaštićen je međunarodnim patentom, obavila je skupina istraživa-

ča Sveučilišta na čelu s glavnim istraživačem prof. dr. sc. Josipom Lovrićem. On je, zajed-

no s kolegama ekolozima Marijanom Pećarević i Josipom Mikušem, predstavio projekt.

Postavljeni cilj bio je inaktivirati planktonske organizme i mikrobe u vodenom balastu

bez primjene kemijskih postupaka, a radna postavka bila je, umjesto uobičajene primjene za

separaciju/filtraciju, iskoristiti hidrodinamičke procese u hidrociklonu za inaktivaciju plankton-

skih organizama u vodenom balastu pri usisavanju, tj. „ubiti“ organizme samim vrtloženjem

mora. Drugim riječima, pretpostavka je da je, uz odgovarajuće veliku akceleraciju, tlak i naglu

dekompresiju, moguće u vrtlogu hidrociklona postići uvjete koji će biti smrtonosni za plankon-

ske organizme u balastu.

Višegodišnji rad na ovom projektu u okviru programa TEST Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa Republike Hrvatske, relevantnoga je značenja u svjetskim razmjerima, a

istraživanja na projektu će se nastaviti.

Novi Zakon - Senat izdaje dopusnice za studije

Novim Zakonom o osiguravanju kvalitete u zna-nosti i visokom obrazovanju, sveučilišta dobivaju

veću autonomiju pa se odsad sveučilišni studijski programi osni-vaju i izvode na temelju odluke senata, čime sveučilišta preuzi-maju odgovornost za kvalitetu studijskog programa.

Zakon je uveden jer je bilo potrebno propisati jasne i objektivne kriterije na kojima će se vrednovati i ocjenjivati kva-liteta, te propisati obvezu i odgovornost za učinkovitost i ostva-rivanje kvalitetnih ishoda obrazovnih i znanstvenih aktivnosti.

Iz Zakona proizlazi obveza planiranoga unapređivanja procesa osnivanja studijskih programa i visokih učilišta, pobolj-šanja kvalitete u sustavu, osiguravanja dostatnoga broja nastav-nog kadra, poboljšavanja mogućnosti zapošljavanja završenih studenata i unapređivanja kvalitete kvalifikacija stečenih u RH s kvalifikacijama stečenima u drugim zemljama unutar europ-skog prostora visokoga obrazovanja.

Predsjednik Uprave Jadranskih luk-

suznih hotela Goran Štrok održao je 6. svibnja preda-vanje „Aktualna ekonomska kretanja i turizam“ na Odjelu za ekonomiju i poslovnu eko-nomiju Sveučilišta u Dubrov-niku.

Štrok je govorio o glo-balnoj ekonomskoj krizi i njezinu utjecaju na hrvatski turizam. Isticao je prednosti hrvatske obale naprema osta-lim odredištima i rekao je da se uvijek moramo ugledati na bolje od nas. Izjavio je kako se koristi svakom prilikom i javnim nastupom da priča o Hrvatskoj predstavljajući je kao nacionalni park Europe, a Dubrovnik kao njezin biser. No, predsjednik Uprave lanca hotela bio je i kritičan prema Ministarstvu turizma i grad-skoj upravi jer, kako on kaže,

nemaju jasnu viziju i strategi-ju. Upravo to, uz dobar tim, dodao je, predstavlja osnovu u destination managementu.

Na kraju je odgovarao na mnogobrojna studentska pitanja, pa je zaključio kako sada u razdoblju krize treba ulagati više nego ikad u od-nose s javnostima i u marke-ting.

Predstavljen program mobilnosti studenata i stipendija:

Studentice o studiranju u inozemstvu

Goran Štrok studentima:

Hrvatska nacionalni park Europe

Prezentiran projekt „Konstrukcija uređaja za inaktivaciju organizama u brodskom balastu“

Broj 5 lipanj 2009.

UNIDU ALUMNI 9

Cilj ovom međunarod-

nom znanstvenom sku-

pu, koji se održao 22. i 23. svibnja

2009. na Sveučilištu u Dubrovniku,

bila je analiza aktualnog stanja ra-

zvoja na znanju temeljenoga društva

u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Eu-

ropi u okolnostima krize.

Svoja iskustva i vizije izlaska

iz krize i daljnjega razvoja prikazali

su predstavnici Europske komisije i

Europske udruge razvojno-istraži-

vačkih instituta, visoki dužnosnici

ministarstava i institucija, te pred-

stavnici suvremene industrije, ra-

zvojnih instituta i sveučilišta.

Kao predstavnik dubrovač-

kog sveučilišta sudjelovao je direktor

Tehnološkog i poslovno-inovacijskog

centra za marikulturu MARIBIC

dr. sc. Jurica Jug-Dujaković. On je

u svom izlaganju „Presentation and

the role of the Technology and business

innovation center for mariculture of the

University of Dubrovnik in the Croatian

aquaculture industry“ sudionike sku-

pa upoznao s ulogom i aktivnostima

Centra povezanima s jačanjem spre-

ge između znanosti i gospodarstva

poradi tehnološkog razvitka hrvat-

ske akvakulturne industrije.

Ovaj skup organizirali su

Austrijski znanstveni ured iz Ljublja-

ne i vodeći znanstvenoistraživački

instituti iz srednjoistočne Europe, iz

Austrije i Slovenije, te Institut Ruđer

Bošković u suradnji sa Sveučilištem

u Dubrovniku.

U velikom amfiteatru Sve-učilištu u Dubrovniku

održana je 12. svibnja 2009. prezen-tacija o mogućnostima zapošljavanja završenih studenata Pomorskog odjela na brodovima Atlantske plovidbe d.d. Na prezentaciji je bilo šezdesetak stu-denata studija Nautika i Brodostrojar-stvo i nekoliko nastavnika Pomorskog odjela.

Nakon uvodne riječi pročel-nika Pomorskog odjela doc. dr. sc. Željka Kurtele, predstavnik Atlantske plovidbe d.d. kap. Darijo Glunčić in-formirao je zainteresirane studente o

svim pogodnostima zapošljavanja kod našega renomiranog brodara.

Atlantska plovidba d.d. nudi plaće koje su na razini ostalih svjetskih kompanija koje se bave prijevozom ra-sutih tereta, nude se kraći ugovori, a istaknuta je i brza mogućnost napre-dovanja.

Nakon održane prezentacije kap. Darijo Glunčić odgovarao je na pitanja, pa je zaključeno kako je u obo-stranom interesu ubuduće održavati redovite kontakte Atlantske plovidbe d.d. sa studentima Pomorskog odjela na ovakav način predstavljanja.

Na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju dubrovačkog Sveuči-

lišta 13. svibnja 2009. održan je forum „Stipendije i studenti“ u kojemu je stu-dentima predstavljena osma po redu ak-cija Top stipendija za top studente.

Time je ujedno nastavljena ovo-godišnja promotivna turneja akcije u sklopu koje organizator posjećuje sve

hrvatske sveučilišne gradove kako bi se studentima izravno predstavile sve po-godnosti ove prestižne stipendije.

Na spomenutom formu uz stu-dente su sudjelovali i predstavnici grad-skih i županijskih vlasti, akademske zajednice i medija. Sudionici foruma ra-spravljali su o aktualnim pitanjima be-splatnih školarina, o troškovima student-skog života u Dubrovniku, o mogućno-stima koje pružaju Grad i Županija i o angažmanu lokalnih gospodarstvenika. Raspravi su se priključili i dubro-vački top-studenti Robert Kralj i Mateo Kunjašić koji su nazočnima prenijeli svo-ja iskustva s Top stipendijom. Od samog osnutka, Sveučilište u

Dubrovniku podupire akciju Top stipen-dija za top studente pa je dosad dodijelje-no pet Top stipendija studentima dubro-vačkog Sveučilišta. Ove godine bit će dodijeljeno ukupno 38 stipendija u iznosu od po 40.000 kuna, ili 4.000 kuna mjesečno.

Dubrovačkim

studentima

predstavljena

ovogodišnja

Top

stipendija

Međunarodni projekt „Meduza“

Od 12. svibnja 2009. započeo je ovogo-

dišnji rad na provedbi među-narodnog projekta „MEDUZA“ u južnome Jadranu. Taj me-đunarodni projekt obuhvaća istraživanja različitih ekoloških, bioloških i tehnoloških aspeka-ta želatinoznog planktona, a te-renska se istraživanja obavljaju brodom „Naše more“ na otvo-renome južnom Jadranu, obu-hvaćajući dubinsku raspodjelu meduza i sifonofora u slojevima do 1.200 m dubine, te u Mljet-

skim jezerima uz izravna opa-žanja autonomnim ronjenjem, snimanjem videokamerama „in situ“ i sondama i planktonskim mrežama.

Metode rada obuhva-ćaju uporabu klasičnih alata, planktonskih mreža, sonda za mjerenje slanosti, temperature, kisika i svjetlosti, te suvremenih videokamera, laserskih snima-nja i akustičkih sondera.

Ukupno sudjeluje 28 istraživača iz Dubrovnika, Spli-ta, Pirana, SAD-a i Argentine.

Prezentacija Atlantske plovidbe:

Veće plaće i kraći ugovori

Međunarodni znanstveni skup „Contribution of Research and Technology Development to Developing Sustainable Knowledge-Based Economies in Central and South East Europe“

Broj 5 lipanj 2009.

10 UNIDU ALUMNI

Sustav Dubrovnik

University E-Learning -

DUEL

Tijekom trajanja Tempus projekta Eqibelt, kojemu je glavni cilj bilo unaprijediti kvalitetu obrazovnog

procesa uvođenjem oblika e-učenja, Sveučilište u Dubrovniku, kao partner u navedenom projektu 2008. godine je osnovalo Ured za e-učenje i uspostavilo sustav DUEL (Dubrovnik Uni-versity E-Learning) za proizvodnju i održavanje online kolegija s pomoću Interneta.

Sustav je temeljen na softveru otvorenog koda Moodle, koji je u stanju kontinuiranog razvoja s namjenom potpore obra-zovnom okruženju tzv. društvenog konstruktivizma. Na teme-lju mogućnosti koje pruža Duel, nastojeći unaprijediti kvalitetu učenja i podučavanja, nastavnici i studenti aktivno surađuju u postizanju zadanih obrazovnih ciljeva. Koristeći se prilagodlji-vim virtualnim okruženjem razvijaju se i rabe multimedijalni interaktivni obrazovni materijali, ostvaruje se međusobna ko-munikacija i suradnja; studenti izvršavaju pojedinačne ili gru-pne zadatke i projekte, te provode kontinuiranu samoprovjeru i provjeru znanja.

Duelom se mogu koristiti svi članovi akademske zajed-nice Sveučilišta u Dubrovniku, a način uporabe prilagođen je potrebama svakoga pojedinog kolegija, i to stvarnim moguć-nostima i potrebama nastavnika i studenata prema kojima na-stavnik, kao mentor, koordinira i potiče obrazovni proces dodje-ljujući studentu aktivnu ulogu unutar odgovornosti za ishode obrazovanja.

Online kolegij ne zamjenjuje predavanja u učionici, nego ih dopunjuje (takve hibridne oblike nastave koji su kombinaci-ja klasične nastave u učionici i nastave uz uporabu naprednih mogućnosti ICT, nazivamo prihvaćenim engleskim nazivom „blended“). U odnosu prema klasičnom obliku nastave, znatno se povećava opseg posla koji nastavnik mora uložiti u stvaranje „blended“ kolegija.

Premda za rad u sustavu nije potrebno imati istančano poznavanje informatičkih rješenja, predavači koji pokažu inte-res za postavljanje online kolegija, stručnu i praktičnu poduku u primjeni Duela u nastavi mogu dobiti na tečaju Osnove rada u sustavu Duel. Tečaj organizira Ured za e-učenje Sveučilišta u Dubrovniku, a održava se povremeno prema iskazanom interesu nastavnika. Po završetku tečaja uspješno održanoga u svibnju, na pitanje - Mislite li da će vam tečaj o Duelu koristiti u vašem radu?, polaznici su između ostalog odgovorili:

- Korisnost tečaja i Duela je neupitna.

- Tečaj će mi umnogome pomoći u kontaktu sa studentima poradi njihove bolje osposobljenosti za svladavanje gradiva.

- Mislim da će mi ovaj tečaj biti od velike koristi u radu.

Odjel za elektrotehniku i računarstvo

Na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo izvode se sljedeći studiji:

Preddiplomski studijElektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu u trajanju od 3 godine

Diplomski studij Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu u trajanju od 2 godine

Preddiplomski studijPrimijenjeno / poslovno računarstvou trajanju od 3 godine

Diplomski studijPoslovno računarstvou trajanju od 2 godine

Studij Elektrotehničke i komuni-kacijske tehnologije u pomorstvu

studentima omogućuje stjecanje teorijskih i praktičnih znanja iz brodske elektrotehni-ke, te sukladnih kopnenih tehničkih sustava kakva su potrebna za upoznavanje, analizu i uporabu električnih strojeva, uređaja i ma-njih elektroenergetskih sustava; za njihovo puštanje u pogon, ispitivanje, upravljanje i održavanje.

Također se omogućuje stjecanje te-orijskog i praktičnog znanja iz područja suvremenih brodskih, te fiksnih i mobilnih kopnenih komunikacijskih sustava i infor-macijskih mreža. Studenti nakon završeka studija stječu znanja i vještine potrebne za obav-ljanje različitih visokostručnih upravljačkih poslova iz područja elektrotehnike i komu-nikacija.

Ovaj studij u potpunosti odgovara dugogodišnjim potrebama brodara za za-pošljavanjem tako osposobljenih studenata na brodovima trgovačke mornarice diljem svijeta. Po završetku diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magi-strica inženjer elektrotehničkih i komunika-cijskih tehnologija u pomorstvu (mag. ing. el.)

Studij Primijenjeno / poslovno raču-narstvo omogućuje studentima stjeca-

nje znanja iz područja računalne tehnologije, te primijenjenoga i poslovnoga računarstva

s težištem na praktičnoj uporabi računala u svakodnevnom poslovanju.

Studenti se upoznaju s osnovama računalne tehnologije, programiranjem, po-vezivanjem računala u mreže i s uporabom računala u različitim gospodarskim djelat-nostima. Također, studenti se upoznaju s programskim jezicima i alatima, jezičnim procesorima, operacijskim sustavima i raču-nalnom grafikom, a multimedijski pristup primjenjuje se u nastavi svih predmeta.

Studij računarstva prikladan je za obrazovanje svih onih koji će svoj budući posao naći u širokom rasponu zanimanja i poslova što zahtijevaju poznavanje upora-be računarskih znanja, tehnika i vještina u uvjetima suvremenog poslovanja. Po završetku diplomskog studija stječe se akademski naziv magistar/magistri-ca inženjer računarstva (mag. ing. comp.). Uz nastavu, nastavnici i znanstveni-ci ovog odjela bave se i znanošću.Trenutno su, uz potporu Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa, aktivna tri projekta kojima su voditelji znanstvenici s ovog odjela.

Odjel za elektrotehniku i računar-stvo ima dobru suradnju s Fakultetom elek-trotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagre-bu i Fakultetom elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Također, ovaj odjel surađuje s gos-podarstvom, a posebno je istaknuta višego-dišnja suradnja s HEP – PROIZVODNJA d.o.o. Pogon HE Dubrovnik.

Broj 5 lipanj 2009.

UNIDU ALUMNI 11

Studenti Sveučilišta u Dubrov-

niku sudjeluju u mnogim ak-

tivnostima, a jedna od njih je i pjevanje.

U moru klapa s izvornim dubrovačkim

napjevima i originalnim autorskim sklad-

bama, svoje mjesto pronalazi studentska

klapa „Kaše“.

Na inicijativu nekolicine članova,

klapa je osnovana početkom 2007. Ubr-

zo dobiva ime po lukobranu Kaše, koji se

nalazi ispred stare gradske jezgre, a sim-

bolizira klapu kao lukobran tradicije sta-

roga višeglasnog pjevanja u dubrovačkom

kraju.

Specifičnost ovoga područja je što

se teško može pronaći prvi tenor. Upravo

zbog toga u klapu dolazi Sanja Žuvela, alt

koji se dobro uklopio s ostatkom muške

ekipe. Na mjestu drugog tenora je An-

tonio Memunić, a tenor/bariton je Alen

Roki. Vicko Dragojević, koji pjeva bari-

tona, voditelj je klape, ali i autor nekih

skladba s repertoara. Ante Tolja idejni je

začetnik formiranja klape, stoga je i njezin

predsjednik. Basovi su Tomislav Žuvela i

Hrvoje Čikato, te profesor Tihomir Luko-

vić. Njegovim dolaskom klapa dolazi pod

okrilje Sveučilišta i postaje studentska.

„Kaše“ se rado odazivaju na razli-

čite susrete i druženja, te na humanitarne

koncerte. Prvi nastupi pred publikom bili

su na sveučilišnim promocijama. Upor-

nošću i predanim radom, već u kolovozu

2008. nastupaju na Festivalu klapa Du-

brovačko-neretvanske županije, a zapažen

nastup imali su i na susretu klapa u Sla-

nomu. U svibnju ove godine nastupili su

u Zagrebu na Susretu mješovitih klapa u

„Vatroslavu Lisinskom“, gdje su u ugod-

noj atmosferi klape pjevale i u čast maestra

Dinka Fia, i time mu zahvalile za sve što je

učinio za klapsko pjevanje.

San svake klape je nastup na Omiš-

kom festivalu, a „Kaše“ su taj san ostvari-

le 20. lipnja na večerima mješovitih kla-

pa 43. Festivala dalmatiskih klapa Omiš,

koji se održao u Opuzenu. Sudjelovanje na

tom prestižnom natjecanju izborili su pred

stručnjacima za klapsko pjevanje.

Uz tradicionalno acapella pjevanje,

klapa nedavno započinje i svirati. Tako se

posljednjih mjeseci uz sve studentske ob-

veze vježba na mandolinama, mandoli

i gitarama. Sav taj trud bit će vidljiv, to

jest slušljiv, ovoga ljeta, kada će nastupati

u programu „Ulicama našeg Grada“ s po-

noćnim serenadama. Time će „Kaše“ pri-

donijeti vraćanju dubrovačkog pjeva među

zidine, a time i opravdati simboliku svoje-

ga imena – lukobrana tradicije.

Doc. dr. sc. Mato Brautović dobitnik Fulbright stipendije

Doc. dr. sc. Mato Brautović, nastavnik i

voditelj diplomskih studija na Odjelu za komunikologiju, odlazi na postdoktorsko usavršavanje na University of Florida, College of Journalism and Communications, u sklopu Fulbright Visiting Research programa, u vremenu od kolovoza 2009. do svibnja 2010.

Mato Brautović iza-bran je između stotinjak kan-didata nakon tri stroge selek-cije, čime je uvršten među pet ovogodišnjih dobitnika Ful-bright stipendije iz Hrvatske (ukupno 700 iz cijeloga svije-ta). Od ukupno pet hrvatskih nastavnika jedino doc. dr. sc. Mato Brautović nije zaposlen na zagrebačkom sveučilištu.

Čestitamo doc. dr. sc. Matu Brautoviću na dodije-ljenoj stipendiji!

Mihovil Španja,

student treće

godine studija „Mediji i kultu-

ra društva“ na Odjelu za ko-

munikologiju i najbolji hrvat-

ski plivač s invalidnošću, dva

je puta oborio svjetski rekord

u svojoj omiljenoj disciplini,

100 m prsno, na Svjetskom

paraolimpijskom kupu u Ber-

linu, koji se održao od 28. do

31. svibnja 2009.

Osim toga, Španja je

na spomenutom kupu osvojio

i zlatne medalje u disciplina-

ma 50 m prsno i 200 m leđ-

no, te brončanu medalju na

100 m leđno.

Nekoliko dana prije,

na Svjetskom paraolimpij-

skom kupu u Manchesteru,

Mihovil Španja osvojio je zlat-

nu medalju na 100 m prsno

i srebrenu medalju na 400 m

slobodno.

Čestitamo našemu

studentu na velikom uspje-

hu!

Uspjeh studentske klape

Student Sveučilišta u Dubrovniku svjetski rekorder

Kaše

Broj 5 lipanj 2009.

12 UNIDU ALUMNI