2
str 4 str 1 NEWSLETTER BR. 15 MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE SIJEČANJ – LIPANJ 2016. PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE - POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - Centar za ženske studije, Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem: PREKO GRANICA: OPRESIJA I IMPERATIV SOLIDARNOSTI koji će se održati u sklopu desetih Dana Marije Jurić Zagorke 25. i 26. studenog 2016. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8. Dani Marije Jurić Zagorke, dvodnevni je književno-znanstveni skup, čiji je jedan dan posvećen Zagorki i njezinom životu i radu, a drugi temi Preko granica: Opresija i imperativ solidarnosti. Krovna tema kojom se Dani kontinuirano bave jest žensko autorstvo, odnosno istraživanja o percipiranju, vrednovanju i ovjeri stvaralaštva žena u različitim društvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima. Mariju Jurić Zagorku na razne se načine može promatrati kao feminističku ikonu. Svojim novinarskim tekstovima i književnim djelima, ali i vrlo konkretnim političkim aktivizmom, Zagorka se zalagala za nacionalnu neovisnost, socijalnu pravdu i jednakost žena. Zagorkine junakinje, kao i likovi iz nižih klasa, u pravilu su prikazane kao majstori(ce) prelazaka granica kao način nadilaženja podređenog društvenog položaja. Ovogodišnja tema Preko granica: opresija i imperativ solidarnosti potaknuta je recentnim zbivanja u Europi koja pokazuju kako i suvremena politička povijest ima problem s imenovanjem svih onih koji pre/olaze granice: imigranti, izbjeglice, azilanti, ovisno o vizuri gledišta a Europa, njezina administracija i problem rješavanja krize onih koji napuštaju ratna područja, za koja ta Europa snosi i odgovornost. Građani i građanke Europe reagiraju različito, ovisno o vlastitim pozicijama, strahovima i promišljanju europske budućnosti. (Ne)vidljive granice i zidovi s kojima se susrećemo zaslužuju kritiku iz ženske perspektive. Postkolonijalna i feministička teorija ističu Druge kao djelatne i istovremeno nevidljive. Žene se sučeljuju s izazovima koje prelasci čine u njihovim životima i životima drugih, kao što je o njima razmišljala i Zagorka. Stoga će nas zanimati presijecanja politika identiteta, zajedno s politikama klase, etniciteta, religije, dobi i profesije, a sve u potrazi za novim definicijama pojma i sadržaja solidarnosti koje više ne zadovoljavaju klasične socijalne i političke teorije. Sažetak izlaganja na hrvatskom i/ili engleskom jeziku (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. listopada 2016. na e-mail adresu: [email protected]. Programski odbor skupa: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, mr.sc. Rada Borić, mr.sc. Nataša Medved, mr.sc. Ana Pavlić OPĆE INFORMACIJE - U Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke Centar za ženske studije pružio je stručno vodstvo o životu, feminističkom radu, novinarskim postignućima i političkom angažmanu kao i dosezima u književnosti Marije Jurić Zagorke za posjetitelje iz dnevne bolnice sv. Ivana, dnevne bolnice Vrapče, učenike i studente Škole za primalje Zagreb, Hotelijersko-turističke škole, OŠ Šestine, OŠ Kustošija, I. Tehničke škole Nikola Tesla, Centra za hrvatski kao drugi strani jezik - Croaticum, Centra za kulturu Trešnjevka, OŠ Medvedgrad, I. srednje informatičke škole, OŠ Vrbovec, Učeničkog doma Klaićeva, aktivistkinje s promocije časopisa Treća, aktiviste/kinje za zaštitu LGBTQ prava Mama možemo li razgovarati, sudionike/ce predstavljanja rezultata istraživanja zastupljenosti ženskih/rodnih sadržaja na Sveučilištu u Zagrebu i ekipe TV Studenta i svjedoka Zagorkinog vremena, te stručno vođenje na stranom jeziku za sudionice predstavljanja zbornika poslijediplomskog seminara u Dubrovniku, posjetitelje iz Finske, grupu s američkog Augustana University - eatre and Music in Eastern Europe i Universitiy of Michigan, posjetitelje/ce iz Argentine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Poljske, SAD, Italije i Indonezije te Florence Hartmann i predstavnike Francuskog instituta u Zagrebu. GRUPNI POSJETI - Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke otvoren je za posjetitelje/ ice četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati. Grupne posjete moguće je organizirati i drugim danima – kontaktirajte nas radi dogovora. U Memorijalnom stanu dostupni su zbornici sa znanstveno-književnog skupa Dani Marije Jurić Zagorke, Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb autorice Slavice Jakobović- Fribec na hrvatskom i engleskom jeziku, strip Zagorka biografija autorice Lee Jager Kralj, u izdanju Centra za ženske studije. Posjet Memorijalnom stanu je besplatan. Umjesto ulaznica posjetitelji/ ce mogu donirati sredstva prema vlastitoj želji. Ženskostudijska knjižnica i čitaonica Centra za ženske studije, koja broji 4654 sveska, odnosno 3454 naslova knjiga i časopisa o ženskoj i rodnoj tematici i u kojoj se može konzultirati dosad prikupljena građa o Zagorki, otvorena je za posudbu četvrtkom od 15 do 18 sati. Programe u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke koordinira Ana Pavlić, Centar za ženske studije: tel/fax: 01/4872- 406, [email protected], www.zagorka.net, www.zenstud.hr. Programe u Memorijalnom stanu podupiru: Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport - Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - 21. travnja 2016. / Književni razgovor Gordana Bosanac i Marija Ott Franolić: Žena (još) uvijek druga24. svibnja 2016./ Književni razgovor i predstavljanje knjige Lidije Dujić „Plastron, osrčje“ Ususret manifestaciji Noć knjige i povodom objavljivanja prvog hrvatskog prijevoda knjige „Drugi spol“ Simone de Beauvoir, Gordana Bosanac i Marija Ott Franolić razgovarale su na temu Žena (još uvijek) Druga. U razgovoru su propitale koliko ženu određuje spol i može li ona zaboraviti svoju anatomiju, ako nije ostvarila svoju „prirodnu” ulogu – tko je ona, ostaje li ženom, kako se žena u društvu uopće ostvaruje kao ljudsko biće i što znači često citirana rečenica Simone de Beauvoir: „Ženom se ne rađa, ženom se postaje.” NEWSLETTER BR. 15 MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE SIJEČANJ – LIPANJ 2016. PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE - POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE 8. lipnja 2016. / Književni razgovor i predstavljanje knjige Cindy Lynn Brown „Prava djeca (ne) odrastaju usput“ DIZAJN I PRIPREMA: BILIĆ_MÜLLER STUDIO „Žensko književno stvaralaštvo Lidi- je Dujić za koju temeljnu ulogu ima pjesnička slika, neobični asocijativni nizovi, bogata aluzivnost koja upu- ćuje na sva područja i razine ljud- skog iskustva, eruditske reference koje svijet i tekst rimuju do neraz- mrsivosti, višeslojna figurativnost u kojoj se pretapaju motivi iz vrlo različitih značenjskih polja, lirski subjekt (bolje rečeno subjektica) koji svojom naglašenom subjektivnošću oblikuje pa i proizvodi zbilju, pjesmovna svijest koja po mjeri vlastite optike i umjetničke logike kombinira tekstualnu stvarnost.” (Davor Šalat) predstavili su autorica Lidija Dujić, Ludwig Ba- uer, Davor Šalat i Sanja Lovrenčić iz naklade Mala Zvona. Cindy Lynn Brown istaknuta je dansko-američka pjesnikinja i pre- voditeljica mlađe generacije i orga- nizatorica međunarodnog festivala poezije Odense Lyrik u Danskoj. Njena knjiga Prava djeca (ne) odra- staju usput, suvremene motivike i originalne jezične invencije, izazvala je niz pohvalnih reakcija danske književne kritike, a hrvatskoj javnosti njezin prijevod uz samu autoricu predstavili su prevoditelj Mišo Grundler, književnica Kristina Posilović te urednica knjige Sanja Lo- vrenčić.

MEMORIJALNI STAN PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ... · str 4 str 1 newsletter br. 15 memorijalni stan marije juriĆ zagorke sijeČanj – lipanj 2016. priredio: centar za Ženske

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MEMORIJALNI STAN PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ... · str 4 str 1 newsletter br. 15 memorijalni stan marije juriĆ zagorke sijeČanj – lipanj 2016. priredio: centar za Ženske

str 4 str 1

NEWSLETTER BR. 15

MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

SIJEČANJ – LIPANJ 2016.

PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE-POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE

DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE-

Centar za ženske studije, Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem:

PREKO GRANICA: OPRESIJA I IMPERATIV SOLIDARNOSTI

koji će se održati u sklopu desetih Dana Marije Jurić Zagorke 25. i 26. studenog 2016. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.

Dani Marije Jurić Zagorke, dvodnevni je književno-znanstveni skup, čiji je jedan dan posvećen Zagorki i njezinom životu i radu, a drugi temi Preko granica: Opresija i imperativ solidarnosti.Krovna tema kojom se Dani kontinuirano bave jest žensko autorstvo, odnosno istraživanja o percipiranju, vrednovanju i ovjeri stvaralaštva žena u različitim društvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima. Mariju Jurić Zagorku na razne se načine može promatrati kao feminističku ikonu. Svojim novinarskim tekstovima i književnim djelima, ali i vrlo konkretnim političkim aktivizmom, Zagorka se zalagala za nacionalnu neovisnost, socijalnu pravdu i jednakost žena. Zagorkine junakinje, kao i likovi iz nižih klasa, u pravilu su prikazane kao majstori(ce) prelazaka granica kao način nadilaženja podređenog društvenog položaja.Ovogodišnja tema Preko granica: opresija i imperativ solidarnosti potaknuta je recentnim zbivanja u Europi koja pokazuju kako i suvremena politička povijest ima problem s imenovanjem svih onih koji pre/olaze granice: imigranti, izbjeglice, azilanti, ovisno o vizuri gledišta a Europa, njezina administracija i problem rješavanja krize onih koji napuštaju ratna područja, za koja ta Europa snosi i odgovornost. Građani i građanke Europe reagiraju različito, ovisno o vlastitim pozicijama, strahovima i promišljanju europske budućnosti. (Ne)vidljive granice i zidovi s kojima se susrećemo zaslužuju kritiku iz ženske perspektive. Postkolonijalna i feministička teorija ističu Druge kao djelatne i istovremeno nevidljive. Žene se sučeljuju s izazovima koje prelasci čine u njihovim životima i životima drugih, kao što je o njima razmišljala i Zagorka. Stoga će nas zanimati presijecanja politika identiteta, zajedno s politikama klase, etniciteta, religije, dobi i profesije, a sve u potrazi za novim definicijama pojma i sadržaja solidarnosti koje više ne zadovoljavaju klasične socijalne i političke teorije.Sažetak izlaganja na hrvatskom i/ili engleskom jeziku (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. listopada 2016. na e-mail adresu: [email protected].

Programski odbor skupa: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, mr.sc. Rada Borić, mr.sc. Nataša Medved, mr.sc. Ana Pavlić

OPĆE INFORMACIJE -

U Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke Centar za ženske studije pružio je stručno vodstvo o životu, feminističkom radu, novinarskim postignućima i političkom angažmanu kao i dosezima u književnosti Marije Jurić Zagorke za posjetitelje iz dnevne bolnice sv. Ivana, dnevne bolnice Vrapče, učenike i studente Škole za primalje Zagreb, Hotelijersko-turističke škole, OŠ Šestine, OŠ Kustošija, I. Tehničke škole Nikola Tesla, Centra za hrvatski kao drugi strani jezik - Croaticum, Centra za kulturu Trešnjevka, OŠ Medvedgrad, I. srednje informatičke škole, OŠ Vrbovec, Učeničkog doma Klaićeva, aktivistkinje s promocije časopisa Treća, aktiviste/kinje za zaštitu LGBTQ prava Mama možemo li razgovarati, sudionike/ce predstavljanja rezultata istraživanja zastupljenosti ženskih/rodnih sadržaja na Sveučilištu u Zagrebu i ekipe TV Studenta i svjedoka Zagorkinog vremena, te stručno vođenje na stranom jeziku za sudionice predstavljanja zbornika poslijediplomskog seminara u Dubrovniku, posjetitelje iz Finske, grupu s američkog Augustana University - Theatre and Music in Eastern Europe i Universitiy of Michigan, posjetitelje/ce iz Argentine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Poljske, SAD, Italije i Indonezije te Florence Hartmann i predstavnike Francuskog instituta u Zagrebu.

GRUPNI POSJETI-

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke otvoren je za posjetitelje/ice četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati. Grupne posjete moguće je organizirati i drugim danima – kontaktirajte nas radi dogovora. U Memorijalnom stanu dostupni su zbornici sa znanstveno-književnog skupa Dani Marije Jurić Zagorke, Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb autorice Slavice Jakobović-Fribec na hrvatskom i engleskom jeziku, strip Zagorka biografija autorice Lee Jager Kralj, u izdanju Centra za ženske studije. Posjet Memorijalnom stanu je besplatan. Umjesto ulaznica posjetitelji/ce mogu donirati sredstva prema vlastitoj želji.

Ženskostudijska knjižnica i čitaonica Centra za ženske studije, koja broji 4654 sveska, odnosno 3454 naslova knjiga i časopisa o ženskoj i rodnoj tematici i u kojoj se može konzultirati dosad prikupljena građa o Zagorki, otvorena je za posudbu četvrtkom od 15 do 18 sati.

Programe u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke koordinira Ana Pavlić, Centar za ženske studije: tel/fax: 01/4872-406, [email protected], www.zagorka.net, www.zenstud.hr.

Programe u Memorijalnom stanu podupiru: Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport - Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA-21. travnja 2016. / Književni razgovor Gordana Bosanac i Marija Ott Franolić: „Žena (još) uvijek druga”

24. svibnja 2016./ Književni razgovor i predstavljanje knjige Lidije Dujić „Plastron, osrčje“

Ususret manifestaciji Noć knjige i povodom objavljivanja prvog hrvatskog prijevoda knjige „Drugi spol“ Simone de Beauvoir, Gordana Bosanac i Marija Ott Franolić razgovarale su na temu Žena (još uvijek) Druga. U razgovoru su

propitale koliko ženu određuje spol i može li ona zaboraviti svoju anatomiju, ako nije ostvarila svoju „prirodnu” ulogu – tko je ona, ostaje li ženom, kako se žena u društvu uopće ostvaruje kao ljudsko biće i što znači često citirana rečenica Simone de Beauvoir: „Ženom se ne rađa, ženom se postaje.”

NEWSLETTER BR. 15

MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

SIJEČANJ – LIPANJ 2016.

PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE-POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE

8. lipnja 2016. / Književni razgovor i predstavljanje knjige Cindy Lynn Brown „Prava djeca (ne) odrastaju usput“

DIZA

JN I

PRIP

REM

A: B

ILIĆ

_MÜL

LER

STUD

IO

„Žensko književno stvaralaštvo Lidi-je Dujić za koju temeljnu ulogu ima pjesnička slika, neobični asocijativni nizovi, bogata aluzivnost koja upu-ćuje na sva područja i razine ljud-skog iskustva, eruditske reference koje svijet i tekst rimuju do neraz-

mrsivosti, višeslojna figurativnost u kojoj se pretapaju motivi iz vrlo različitih značenjskih polja, lirski subjekt (bolje rečeno subjektica) koji svojom naglašenom subjektivnošću oblikuje pa i proizvodi zbilju, pjesmovna svijest koja po mjeri vlastite optike i umjetničke logike kombinira tekstualnu stvarnost.” (Davor Šalat) predstavili su autorica Lidija Dujić, Ludwig Ba-uer, Davor Šalat i Sanja Lovrenčić iz naklade Mala Zvona.

Cindy Lynn Brown  istaknuta je dansko-američka pjesnikinja i pre-voditeljica mlađe generacije i orga-nizatorica međunarodnog festivala poezije Odense Lyrik u Danskoj. Njena knjiga Prava djeca (ne) odra-staju usput, suvremene motivike i

originalne jezične invencije, izazvala je niz pohvalnih reakcija danske književne kritike, a hrvatskoj javnosti njezin prijevod uz samu autoricu predstavili su prevoditelj  Mišo Grundler, književnica  Kristina Posilović  te urednica knjige  Sanja Lo-vrenčić.

Page 2: MEMORIJALNI STAN PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE ... · str 4 str 1 newsletter br. 15 memorijalni stan marije juriĆ zagorke sijeČanj – lipanj 2016. priredio: centar za Ženske

str 2 str 3

ZAGORKIN 143. ROĐENDAN -

NOĆ MUZEJA-

U sklopu manifestacije Noć muzeja, koja je održana 31. siječnja 2016., Zagorkin je dom posjetilo 911 osoba. Tema Noći muzeja odnosila se na djelovanje Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je prepoznao Zagorkin talent za političku analizu i podržao njezin novinarski rad i uredništvo u časopisu Obzor, te je potaknuo na pisanje historijskih romana.Dr.sc. Lidija Dujić u predavanju Strossmayerova podrška Zagorkinom političkom novinarstvu, govorila je o autorskom projektu Marije Jurić Zagorke, časopisu Hrvatica, kojemu je Zagorka bila vlasnica, nakladnica, urednica pa i autorica najvećeg broja tekstova. Časopis izrazito snažne nacionalne orijentacije, ali i proaktivne socijalne i feminističke politike važan je dio Zagorkine biografije u kojoj je uloga J.J.Strossmayera bila značajna u vidu osnaživanja ženskih prava i inzistiranju na ženskom zvanju političke novinarke.U specijaliziranoj knjižnici Centra za ženske studije

NEWSLETTER BR. 15

MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

SIJEČANJ – LIPANJ 2016.

PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE-POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE

NEWSLETTER BR. 15

MEMORIJALNI STAN MARIJE JURIĆ ZAGORKE

SIJEČANJ – LIPANJ 2016.

PRIREDIO: CENTAR ZA ŽENSKE STUDIJE-POZIV: DESETI DANI MARIJE JURIĆ ZAGORKE - MANIFESTACIJE: NOĆ MUZEJA, ZAGORKIN ROĐENDAN - CIKLUS PREDAVANJA I KNJIŽEVNIH RAZGOVORA - GRUPNI POSJETI - OPĆE INFORMACIJE

Rođendan Marije Jurić Zagorke obilježile smo prikazivanjem filma Zagorka Biljane Čakić Veselič, u produkciji Fade-in-a, tijekom „Otvorenih vrata“ u srijedu, četvrtak i nedjelju od 11-16 sati održana su stručna vodstva kroz Stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić (za stotinjak osoba), a po-sjetitelji su mogli razgledati table dvije epizode biografskog stripa Zagorka autorice Lee Jager Kralj. Drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje Vodiča Zagorkinim tragom kroz Za-greb promovirano je tradicionalnom šetnjom Zagorkinim tragom po Zagrebu koju je vodila autorica knjige i šetnje Sla-vica Jakobović Fribec, uz predstavljanje novih lokacija važ-nih za Zagorkin rad, a predstavljen je i DIY LED hologram Zagorka u suradnja s udrugom Radiona.org autora Marija Pavlića i Davora Jadrijevića. [Hologram s likom Marije Jurić Zagorke nakon predstavljanja u ožujku, izložen je na Izlogu suvremenog zvuka, Festivalu znanosti, Mini Maker Faire-u

posjetitelji/ce su imali priliku saznati sve o prvom Zagorkinom tekstu u Obzoru Egzy Perzc, kojim je Zagorka htjela upozoriti na važnost jezika u državnoj suverenosti.Organizirana je izložba tabli dvije epizode stripa Zagorka biografija autorice Lee Kralj Jager, te projekcija dokumentarno-igranog filma Zagorka Biljane Čakić Veselić, u produkciji Fade-in-a, a stručno vodstvo organizacijskog tima Centra za ženske studije, stručnih suradnica povjesničarki i volontera/ki, omogućile su javnosti informacije o njezinom privatnom životu, spisateljskoj karijeri, aktivističkom i feminističkom radu i svjetski priznatom angažmanu u političkom novinarstvu.

u Osijeku - prvom događaju takve vrste u Hrvatskoj, te na obilježavanju European Maker Weeka u auli Gradskog po-glavarstva u Zagrebu.]Po prvi puta organizirale smo edukativno kostimiranu interaktivnu šetnju pod nazivom Zagorkina priča povodom 100. obljetnice izvođenja dramskog prikaza Gričke vještice u HNK, autorice i voditeljice šetnje Martine Findrik i voditeljice šetnje Ana Zbiljski, uz financijsku podršku Turističke zajednice Grada Zagreba, koja nam je ustupila i izlog u Informativnom centru na Trgu bana Josipa Jelačića. Sva događanja promovirana su putem društvenih mreža Centra za ženske studije, Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, te Facebook stranice Sretan rođendan Zagorka!I google je obilježio rođendan Marije Jurić Zagorke, a mi zahvaljujemo medijima na izuzetnom interesu i otvorenom medijskom prostoru!