Bisnode Bilten Lipanj 2013

BiltenBisnode Bilten lipanj 2013.

Bisnode provodi certificiranje poslovne izvrsnostiaaa certifikat je europski standard kvalitete

Certifikat poslovne izvrsnosti - najviša ocjena poslovnog subjekta

Bonitet izvrsnosti / HiGHest CreDitWortHiness rAtinG

© Soliditet

Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja

na web stranici aaa.bisnode.hr

IMPRESSUM

Nama u Bisnode je želja funkcionalnosti, modele i informacije koje sadrže naši anali-tičko podatkovni sustavi iskoristiti za promicanje izvrsnosti u gospodarstvu te i na taj način pridonijeti daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva. Iz tog razloga ove godine pokrećemo projekt AAA certificiranja tvrtki. Riječ je o skandinavskom modelu ocjenji-vanja bonitetne izvrsnosti poduzeća koja se primjenjuje već duži niz godina, a koja se temelji na međunarodnim ekonomskim standardima i dobrim praksama te znanjima našeg međunarodnog sustava. Pokretanjem certificiranja hrvatskih tvrtki dodatno pri-donosimo snažnijem pozicioniranju naših gospodarstvenika na EU tržištu te im osi-guravamo konkurentsku prednost. Naime, hrvatske certificirane tvrtke će u svojem pristupanju EU tržištu biti bolje prepoznate kao kvalitetna i uspješna poduzeća čime se značajno skraćuju svi eventualni postupci provjera te se značajno olakšava i ubr-zava mogućnost sklapanja poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. Certificiranje tvrtki (bonitetna izvrsnost) je europska praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta nji-hovog poslovanja. Ujedno njihovim klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovor-nog poslovanja. AAA certifikat bonitetne izvrsnosti temelji se na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu te prognoze uspješnosti u poslovanju za slijedećih 12 mjeseci. Riječ je o anali-tičkoj metodi izračuna koja je jedinstvena za sva tržišta Europe i temelji se na službe-nim godišnjim financijskim izvještajima poslovnih subjekata. AAA certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta po-slovanja te je, drugim riječima, međunarodna priznata oznaka ekonomske kvalitete poslovnog subjekta. Uvođenje AAA certificiranja najboljih poduzeća u Hrvatskoj od posebnog je značaja i iz perspektive skorašnjeg ulaska u EU jer se tvrtkama nositelji-ma dodatno „otvaraju vrata“ poslovanja na EU tržištu.

IZDAVAČ: Bisnode d.o.o.

DIREKTOR: Benjamin CerovacUREDNIK: Višeslav Majić

DIZAJN: Mladen RunkasINFOGRAFIKA: Branimir KlarićFOTOGRAFIJE: Bisnode

Izlazi 1 x mjesečnoPublikacija, lipanj 2013.

Kontakt:01 30 30 [email protected] Cerovac, direktor

aaa certificiranje poslovne izvrsnosti

4 Bisnode Bilten lipanj 2013

temelj uspjeha – optimizam i rad

Novi rač. Zatvoreni rač.2500

2000

1500

1000

500

0siječanj veljača ožujak travanj svibanj

U blokadu Iz blokade3000

2500

2000

1500

1000

500


novi Ugašeni2500

2000

1500

1000

500


U stečaj Iz stečaja250

200

150

100

50


Broj poslovnih subjekata

Hrvatska u brojkama

Kažu da je optimizam pola uspjeha. Čini se da često podcjenjujemo tu komponentu u ekono-miji, premda je ona iznimno važna. A koliko op-timizam i vjera u neki projekt može utjecati na šira ekonomska i društvena događanja, puno govori i napokon završena uspješna priča Ivice Todorića koji je napokon kupio Mercator. Kada se gleda makroekonomski, u tom poslu nije se dogodilo ništa posebno, ali kada se gleda, gospodarski, politički, pa i društveno i to na najnižoj razini, dogodilo se nešto epohalno.Tako, unatoč žestokoj krizi koja još uvijek u šaci drži veliki dio razvijenog svijeta, uključivo naravno i Hrvatsku, ta mala pozitivna iskra dala je nadu kod običnih građana, političara, pa sve do gospodarstvenika, da se i u Hrvatskoj može uspjeti ako se to dovoljno želi te ima hrabrosti ostvariti vizije. Naravno, to nije dovoljno da se riješe nagomilani gospodarski problemi; i dalje prevelika stopa nezaposlenosti i uvoza - često robe sumnjive kvalitete, nedostatak industrij-ske proizvodnje, visoke zaduženosti države i građana, velike nelikvidnosti - ali to daje nadu i smjernice kako se može uspjeti. No, kriza u Hrvatskoj još uvijek naglašava sve slabosti našeg gospodarstva, premda je, čini se, dosegnula vrhunac i gospodarstvo poka-zuje, doduše, još uvijek sramežljive znakove oporavka. Uz industrijsku proizvodnju koja od početka godine iznenađuje padovima i na-izmjeničnim neočekivano velikim, pozitivnim skokovima, ukupna gospodarska aktivnost na početku drugog tromjesečja ubrzala je u od-nosu na prvi kvartal, a usporavaju i negativni trendovi. Da se domaće gospodarstvo ipak odljepljuje od dna potvrđuje i sve više među-narodnih institucija pa i Svjetska banka.Nova prilika za rast hrvatskog gospodarstva je i članstvo u Europskoj uniji, ali ni to neće au-tomatizmom donijeti gospodarski razvoj i bolji život hrvatskim građanima. Važan preduvjet za to su ipak bolne, ali i brze reforme koje se moraju provesti, kako za oporavak i stvaranje održivog rasta gospodarstva, tako i za snažnije privlačenje stranih investicija. No, kao što smo naglasili i na početku, u današnjoj svjetskoj ekonomiji, osim realnih pokazatelja, sve su važ-niji subjektivni pokazatelji, pa ne čudi važnost optimizma i stabilnost poslovnog okruženja za uspjeh ekonomije neke zemlje, ali i poduzet-ničkog pothvata. Hrvatska ima ponovno priliku i preduvjete za uspjeh. Trenutačno je ključno vrijeme kada bi se prednosti trebale iskoristiti, a hoće li se ponovno ta prekretnica u svjetskoj ekonomiji koja se rijetko događa, iskoristiti, vrijeme će pokazati. Svi možemo i trebamo na svojim područjima činiti sve da ostvarimo odr-živi napredak i optimistično se, uz veliki rad i zalaganje, nadati dobrim rezultatima.

5Bisnode Bilten lipanj 2013

Siječanj - svibanj 2013 poslovni subjekti

Siječanj - svibanj 2013 poslovni subjekti

0 20001000500 1500 2500

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Dubrovačko-neretvanska

Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka

Koprivničko-križevačka

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska

Sisačko-moslavačka

Splitsko-dalmatinska

Šibensko-kninska

Varaždinska

Virovitičko-podravska

Vukovarsko-srijemska

Zadarska

Zagrebačka

novi Ugašeni

6664

Ukupno

3749

782

Ukupno

9

0 90 100 1204020 60 140


Brodsko-posavska


Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka


Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska



Šibensko-kninska

Varaždinska



Zadarska

Zagrebačka

U stečaj Iz stečaja

6

0 10050


Brodsko-posavska


Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka


Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska



Šibensko-kninska

Varaždinska



Zadarska

Zagrebačka

novi Ugašeni

0 2010 305 2515 35


Brodsko-posavska


Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka


Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska



Šibensko-kninska

Varaždinska



Zadarska

Zagrebačka

U stečajIz stečaja

Hrvatska u brojkama

Bisnode Bilten lipanj 2013

Mjesečni izvještaj za svibanj 2013. poslovni suBjekti

7

200100 300250150 350

Ugašeni


Brodsko-posavska


Grad Zagreb

Istarska

Karlovačka


Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Primorsko-goranska



Šibensko-kninska

Varaždinska



Zadarska

Zagrebačka

0 400200100 500300

U blokadu Iz blokade


aaa

8 Bisnode Bilten lipanj 2013

Bisnode certifikati Bonitetne izvrsnosti, potvrde visoke likvidnosti i kvalitativna jamstva za sigurno poslovanjeNelikvidnost prethodi insolventnosti i predstavlja nemogućnost da se uredno podmiruju kratkoročne (tekuće) obveze. Poslovati s nelikvidnima, ili onima koji su na putu da to uskoro postanu, znači izložiti se riziku da im se i sami priključite. Suprotno tome, poslovati s onima koji mogu uredno podmirivati račune za vaše isporuke, znači optimizirati prodaju, smanjiti troškove (nenaplati-vih potraživanja) i povećati priljev i dobit.Prethodno navedeno jednostavna je interpretacija jednog od ključnih ekonomskih pojmova, koji je ujedno i velika aktualna boljka hrvatskog gospodarskog (i društvenog) sustava, i prika-zuje negativni slijed događanja za poslovne subjekte koji nekva-litetno upravljaju financijskim rizicima, koji ne koriste dostupne informacije o poslovanju svojih kupaca i partnera u drugim obli-cima poslovne suradnje na proaktivan način, u svrhu prevencije i pravovremenog izbjegavanja ili minimizacije rizika. Krajem svibnja 66 tisuća poslovnih subjekata u kojima je još re-gistrirano 49 tisuća zaposlenih imalo je blokirane žiro račune u iznosu 36.7 milijardi nepodmirenih obveza. Najveći dio neizvrše-nih obveza, 31.9 milijarde kuna ili 69.2%, odnosi se na obveze koji se nalaze „na listi čekanja“ (blokada) na teret žiro računa dužnika preko 360 dana. Dodavši na to i 2.4 milijarde (7,5%) obveza kojima su blokirani žiro računi poslovnih subjekata u tra-janju od 181 do 360 dana, dolazimo do iznosa od 34.3 milijarde duga za koje je izvjesna samo velika neizvjesnost vjerovnika da će ta potraživanja ikada pretvoriti u značajnijem postotoku u pri-ljev novca na svoje žiro račune. Dodatno tim tekućim podatcima i činjenicama, promatranje tren-dova ključnih ekonomskih pokazatelja (vidjeti članak u biltenu „Analiza poslovanja poduzetnika RH 2012.) iz kojih se očitava (ne) likvidnost, ukazuje da je briga o naplativosti svojih potraži-vanja neupitno jedan od ključnih zadataka poduzetnika i osoba odgovornih za upravljanje u poslovnim subjektima Lijepe naše. Naime, koeficjent tekuće likvidnosti čija je vrijednost svega 1,02, izveden iz konsolidirane bilance poduzetnika RH za 2012., u kontinuitetu u padu od 2007., u kombinaciji s enormnim padom vrijednosti neto radnog kapitala (2012. – svega 5.8 milijardi kuna ili -34.1 milijardu manje u odnosu na 40 milijardi za 2008, ili -10.5 milijardi manje u odnosu na 16.3 miljarde kuna za 2011.), svojim negativnim vrijednostima i trendovima „bode u oči“ i vapi za hit-nim i velikim promjenama. Imajući u vidu takve negativnosti koje opterećuju kako poslova-nje cijelog ekonomskog sustava tako i pojedinih poslovnih su-bjekata koji u njemu djeluju, Bisnode certifikati bonitetne izvrsno-sti predstavljaju proizvod koji njihove nositelje titulira sigurnim poslovnim partnerima i usmjerava one koji traže poslovne par-tnere (kao kupce, dobavljače, zajmoprimce, suradnike, ili nešto drugo...) da ih tretiraju kao svoj „prvi izbor“.

Metodologija je kreirana uvažavajući sve elemente relevantosti mjerenja: promatrane su dulje vremenske serije, sinergizirana su

internacionalna i lokalna znanja i dobre prakse, uvažena su obi-lježja i trendovi hrvatskog gospodarstva. Temelji se na kombina-ciji kvalitativnih standarda i statističkog modela. U inicijalno pro-matranje uključeni su poslovni subjekti (31684 od ukupno 97254 koji su predali godišnja financijska izvješća za 2012.), obveznici poreza na dobit, koja su zadovoljili sljedeće minimalne kvalitativ-ne standarde: pravni oblik poslovanja, poslovali su s minimalno jednim zaposlenim, ukupnim prihodom jednakim ili većim od 70 tisuća kuna, i iskazali pozitivnu vrijednost na poziciji „kapital i rezerve“. Na temelju promatranja povjesnih podataka o bloka-dama u korelaciji sa strukturom bilance i rezultatima poslovanja te izvedenim klasičnim ekonomskim pokazateljima, statističkim modelom procjenjena je vjerojatnost blokade u sljedećoj poslov-noj godini (2013.) i na taj način izdvojeno 9961 trgovačkih društa-va, ocjenjenih kao bonitetno izvrsna za koje je izvjesnost blokade izuzetno mala. Konačna ocjena bonitetne izvrsnosti, diferencija-cija da li poslovni subjekt pripada u grupu AAA ili AA ili A, izve-dena je prema dodatnim kvalitativnim standardima kako slijedi:

Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „AAA“ • Aktivno poslovati više od tri kalendarske godine • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 350 tisuća kuna • „Kapital i rezerve“ jednake ili veće od 100 tisuća kuna • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od 3%

Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „AA“ • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 150 tisuća kuna • Pozitivan „kapital i rezerve“ • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od 1%

Dodatni kvalitativni kriteriji diferencijacije bonitetno izvrsnih u skupinu „A“ • Imati jednog stalno zaposlenog djelatnika • Ukupne prihode jednake ili veće od 70 tisuća kuna • Pozitivan „kapital i rezerve“ • Neto profitnu maržu jednaku ili veću od -1%

OSNOVNA PORUKA koncepta mjerenja i certificiranja bonitet-ne izvrsnosti je da imatelji prava na jedan od certifikata, uspješ-nije od drugih upravljaju novčanim tijekom i svojom likvidnošću i za njih je znatno manja vjerojatnost da će u sljedećem jedno-godišnjem razdoblju razdoblju dospijeti u blokadu žiro računa. Za poslovne subjekte s bonitetnom izvrsnosti AAA vjerojatnost da će imati blokiran žiro račun u narednom jednogodišnjem razdoblju iznosi manje od 1,5%. Za AA vjerojatnost je manja od 2.4%, a za A je manja od 3.5%

PROVJERITE PRIPADATE LI NAJUŽEM KRUGU POSLOVNIH SUBJEKATA U HRVATSKOJ KOJI SE MOGU POHVALITI POSLOVNOM IZVRSNOŠĆU aaa.bisnode.hr


U ukupnom broju poslovnih subjekata koji su predali godišnja fi-nancijska izvješća za 2012., njih 2067 s ocjenom bonitetne izvr-snosti AAA predstavlja najlikvidniju elitu od 2.2%, 3398 s ocjenom AA 3.5% a 4496 s ocjenom A 4.6%. Zadnja provjera što se u prvom polugodištu 2013. dešavalo s li-kvidnošću onih koji su certifikat bonitetne izvrsnosti stekli na te-melju povjesnih podataka zaključno s 31.12.2012. potvrđuje rele-vantnost modela kao i vrijednost njihovih imatelja. Naime, krajem prvog polugodišta 2013. od 9961 potencijalnih nositelja certifika-ta, samo za jednoga je registrirana blokada žiro računa.Mi u Bisnode-u vjerujemo da bi bilo sjajno da se što veći broj po-tencijalnih nositelja certifikata i formalno identificira tim certifika-tom, time istaknu svoju kvalitetu, ojačaju svoju tržišnu poziciju i preduvjete za danji rast i razvoj, a istovremeno da drugima omo-guće informaciju tko im je „prvi izbor“ pri odabiru poslovnih subje-kata s kojima žele surađivati u raznim oblicima poslovne suradnje. U interesu da što kvalitetnije promoviramo koncept i dovedemo ga u funkciju gospodarskoj zajednici, nedavno smo, uz visoko

pokroviteljstvoVeleposlanstva Kralljevine Švedske i Ureda Pred-sjednika Republike, na četiri od ukupno šest planiranih lokacija (regija) organizirali svečane skupove dodijele certifikate nekima od imatelja prava na certifikate AAA. Odabrani su oni koji su osim bonitetne izvrsnosti svojim poslovanjem zadovoljavali i standarde opće izvrsnosti, sposobnosti održivog rasta i razvoja poštivanjem dobrih praksi društveno odgovornog poslovanja.Zbog gubitka se ne odlazi u stečaj, nego zbog insolvetnosti. Sun Tzu, legendarni kineski vojskovođa u svojoj davno napisanoj knjizi „Umjeće ratovanja“, a i danas obveznoj lektiri poduzetnika, stratega, menadžera, sjajno je definirao vrijednost informacija u postupcima, planiranja, upravljanja i donošenja odluka: „...Možeš pobijediti tek onda kada poznaš protivnika i osobine okružja. Ako ne poznaš niti jedno od toga, bit ćeš poražen. Ako poznaš samo jedno, ne možeš biti uvjeren u pobjedu.“. Neke važne informa-ciju koje mogu biti od značajne koristi su na dohvat ruke, treba ih korisiti, i ne dovesti se u situaciju poraza odnosno poslovnog neuspjeha.

„Promocijom izvrsnosti ujedno pridonosimo i gospodarskom oporavku i daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva, utoliko više što se izvrsne tvrtke iz perspektive financijske sposobnosti i odgovornog poslovanja, mogu snažnije pozicionirati na domaćem tržištu, te biti prepoznate kao kvalitetne i uspješne u svojem pristupanju europskom i svjetskom tržištu.Iz dopisa Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića

Slijedom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dobiva-nje AAA certifikata poslovne izvrsnosti omogućit će prepoznavanje ovih tvrtki kao kvalitetnih i uspješ-nih , čime se značajno skraćuju svi eventualni postupci provjera te se olakšava i ubrzava mogućnost sklapanja poslovnih aranžmana sa stranim partnerima. Ujedno klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost po-slovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja. Njegova Ekselencija VeleposlanikKraljevine Švedske u RepubliciHrvatskoj Fredrik Vahlquist

Certificiranje tvrtki (bonitetna izvrsnost) je dugogodišnja međunarodna praksa koja nositeljima certifikata osigurava ugled i prednost u odabiru u odnosu na ostala poduzeća iz segmenta njihovog poslovanja. Ujedno njihovim klijentima ili pak partnerima potvrđuje sigurnost poslovanja kako iz perspektive financijske sposobnosti tako i iz perspektive odgovornog poslovanja.

Što je BonitetnA izvrsnost?Bonitetna izvrsnost predstavlja kreditnu vrijednost pojedinih poslovnih subjekata. U međunarodnom okruženju certificiranje je uobičajena praksa i na taj način tvrtke dodatno jačaju svoj ugled i povjerenje u domaćem i stranom poslovnom okruženju.

ZAštO je VAžNO POSjedOVAtI CertifikAt Bonitetne izvrsnosti?Posjedovanje Certifikata bonitetne izvrsnosti važno je u praktičnoj primjeni pri dokazivanju svojih kvaliteta i konkurentnosti zainteresiranim stranama, potencijalnim partnerima. Pri aktivnostima u promociji, kod davanju ponuda i razvoju raznih oblik partnerstva, takav dokument predstavlja izvanrednu dodatnu referencu.

tko DoDjeljUje CertifikAt?Tvrtka Bisnode Hrvatska, dio je Bisnode AB grupacije, vodećeg ponuđača digitalnih poslovnih informacija u Europi. U Hrvatskoj tvrtka Bisnode upravlja brendovima poslovna.hr, boniteti.com i wlw.hr koji nude cjelovita rješenja za marketing, kreditne i poslovne informacije.

Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je međunarodno priznata oznaka poslovne izvrsnosti poslovnog subjekta. Certifikat bonitetne izvrsnosti temelji se na analizi financijskih izvještaja za prošlu godinu te prognoze uspješnosti u poslovanju za slijedećih 12 mjeseci.

Analitička metoda izračuna jedinstvena za sva tržišta Europe i temelji se na službenim godišnjim financijskim izvještajima poslovnih subjekata. Certifikat bonitetne izvrsnosti jedan je od najvažnijih europskih standarda kojima se definira kvaliteta poslovanja te je, drugim riječima, međunarodna priznata oznaka ekonomske kvalitete poslovnog subjekta.

A 45%

(4496)

AA 34%

(3398)

AAA 21%

(2067)

Struktura 9961 bonitetno izvrsnih

10

analiza poslovanja 2012

analiza poslovanja poduzetnika rh za 2012.S obzirom na dugogodišnju gospodar-sku krizu koja je u statistikama i poslov-nim knjigama poduzetnika svoje prve značajnije negativne efekte iskazala sada već u davnom zadnjem tromje-sečju 2008. godine, promatrati samo kretanja financijskih rezultata poslova-nja i ekonomskih pokazatelja u zadnjoj poslovnoj godini (2012.) u odnosu na prethodnu (2011.) neće dati nalaze neke veće vrijednosti. Imajući u vidu navedeno, izuzetno je bitno pomno promotriti što se je sve u 2012. desilo u odnosu na 2008., odnosno na nekim pozicijama i u odnosu na neke još ranije godine ili prosjeke i trendove razdoblja 2006.-2008. Sva promatranja u ovoj analizi odnose se na takozvani „realni sektor“, točnije na poslovne subjekte koji su prema svojem obujmu poslova-nja i organizacijskom obliku obveznici poreza na dobit, a time i obveznici vo-đenja knjiga primjenom dvojnog knjigo-

vodstva te obveznici predaje godišnjih financijskih izvješća u Javni registar.U 2012. je prvi puta, promatrano od 2005., došlo do smanjenja broja po-slovnih subjekata koji su predali godiš-nja financijska izvješća. U odnosu na 2011., kada ih je do kraja svibnja slje-deće godine predalo izvješća 98.530, za 2012. je do kraja svibnja 2013. iz-vješća predalo 97.254, 1.276 odnosno 1.3% manje. Nažalost, porast broja poslovnih subjekata uglavnom je re-zultirao rastom broja gubitaša koji je u 2007. u ukupnom broju sudjelovao s 31.5% (što je ujedno gotovo identič-no prosjeku 2006.-2008.), a 2012. udio gubitaša je dosegao 42% (što pak od-govora i trogodišnjem prosjeku 2010. – 2012.). Istovremeno, lako je za uočiti da je broj onih koji su bili (2008.) i ostali (2012.) spremni na ulaganja u dugo-trajnu imovinu gotovo identičan. Rast broja investitora u 2009. u odnosu na

2008. je očito predstavljao pokušaj da se u prvoj godini nakon što je započela kriza reagira proaktivnošću, no njena silina i snaga i druge ekonomske i ne-ekonomske okolnosti iz okruženja, kao i trenutne organizacijske kompetentno-sti natjerale su poduzetnike na kontrak-ciju i promišljanja da raznim oblicima rezanja odgovore na postavljene izazo-ve. Kada su takve rigidne upravljačke tehnike dominantne i dugo u primjeni, a pogotovo kada ih tako primjenjuju me-nadžmenti velikih poslovnih subjeka-ta (umjesto na snažnije fokusiranje na otvaranje novih inozemnih tržišta, na kreiranje novih proizvoda i usluga pri-mjerenih promjenama navika i zahtje-va kupaca), neizbježna je i negativna promjena na poziciji prosječnog broja zaposlenih. U odnosu na 898 tisuća zaposlenih u 2008., u 2012. registrira-no je 856 tisuća zaposlenih, 41.7 tisuća manje ili -4.7%.

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0

Struktura poslovnih subjekata po ostvarenom financijskom rezultatu i investicijama, trendovi u razdoblju 2005. – 2012.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Ukupan broj poduzetnika 71.803 78.509 83.532 89.656 91.320 96.758 98.530 97.254

Dobitaši 49.408 54.132 57.179 58.333 54.317 55.541 57.244 56.363

Gubitaši 22.395 24.377 26.353 31.323 37.003 41.217 41.286 40.891

Broj investitora 25.340 28.785 30.303 20.194 25.794 23.523 21.475 19.871


11

Smanjenje potrošačke moći krajnjih kupaca na lokanom tržištu utjecalo je na veli-ki pad vrijednosti uvozne komponente u troškovima poslovnih subjekata u djelat-nostima trgovine. U odnosu na rekordnu uvoznu godinu, 2007., uvoz u 2012. je sma-njen za 42.3 milijarde kuna ili velikih -31.6%. Bez obzira koliko je to još nedovoljno (pogotovo, to vrijedi za dje-latnost graditeljstva koja je ne tako davno predstavljala jednu od izvoznih perjanica hrvatskog gospodarstva), za istaknuti je pozitivna promje-na udjela ino prihoda u po-slovnim prihodima u 2012. u odnosu na 2011., rast udjela od 2%, odnosno rast izvoza u iznosu 10.2 milijarde kuna.

Niska operativna efikasnost i tome adekvatan operativni novčani tok (mjeren pomoću EBITDA) onemogućuju da se zaustavi negati-van trend rasta zaduženosti i poveća komponenta samofinancira-nja. Vidljivo je da su poslovni subjekti u 2012. prvenstveno usmje-rili na saniranje „neposrednih opasnosti“, smanjivanje obveza prema onima koji raspolažu kolateralima i svoje poslovne politike baš i nisu uskladili trenutnim kapacitetima i potencijalima gospo-darstva, a to je financijski sektor. Smanjenje obveza prema kredi-torima, u kojima se najveći dio odnosi na smanjenje dugoročnih obveza, izazvalo je negativan efekt na neto radni kapital (razlika

između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza) i povećalo ne-likvidnost odnosno sposobnost poslovnih subjekata da podmiruju svoje kratkoročne obveze u kojima se kao vjerovnici u jednim od „glavnih uloga“ pojavljuju dobavljači i zaposlenici. Koeficijent te-kuće likvidnosti koji i u duljem povjesnom vremenskom razdoblju nije odgovarao nekim univerzalnim minimalnim standardima (RRIF 07/2011, Analiza financijskih izvješća, europska poslovna praksa – preporučena opća vrijednost koeficijenta je između 1,3 – 1,4), opasno se primakao granici od 1,0 kada kratkotrajna imovina više nije dovoljna da se podmire kratkoročne obveze.

700.000

650.000

600.000

550.000

450.000

400.000

trend poslovnih prihoda i rashoda te operativne marže u razdoblju 2005. – 2012.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

22.431

28.215

32.432 28.418

13.840

25.353

19.859

35.000

30.000

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0

Poslovni prihodi 492.836 548.373 620.907 661.696 589.272 576.740 603.949 592.811

Poslovni rashodi 470.405 520.158 588.475 633.278 575.887 558.310 578.596 572.952

Operativna marža 4,6% 5,1% 5,2% 4,3% 2,3% 3,2% 4,2% 3,3%

Operativna dobit 22.431 28.215 32.432 28.418 13.840 18.430 25.353 19.859

18.430

Uvoz

ino poslovanje160.000

140.000

120.000

100.000

80.000

60.000

40.000

20.000

0

10.000

0

-10.000

-20.000

-30.000

-40.000

-50.0002005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Prihodi od prodaje u inozemstvu

neto izvoz

Prih. od prod. u inozem. 70.386 79.604 91.482 91.764 80.831 90.160 88.387 98.577

Uvoz 107.041 123.824 134.129 120.489 97.349 88.713 86.243 91.816

Udio uvoza u posl. prih. 14,3% 14,5% 14,7% 13,9% 13,7% 15,6% 14,6% 16,6%

Pokriv. uvoza izvozom 152,1% 155,5% 146,6% 131,3% 120,4% 98,4% 97,6% 93,1%

Neto izvoz -36.655 -44.220 -42.647 -28.725 -16.518 1.447 2.144 6.761


12

Podatak/pokazatelj 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Operativan profitna marža 4,3% 2,3% 3.2% 4,2% 3,3%

EBITDA 46.476 33.341 29.430 38.639 35.184

Profitna marža prije oporezivanja 3,6% 1,3% 0,8% 2.2% 1,7%

Proizvodnost rada temeljem prihoda 763.479 689.207 695.722 733.870 712.737

Proizvodnost rada temeljem neto dobitka 25.702 8.097 5.091 14.580 10.734

Neto radni kapital 39.970 23.392 14.629 16.324 5.826

Obveze prema kreditorima 270.513 289.516 317.987 323.751 306.529

Financijski rashodi 26.614 24.734 32.530 30.801 25.333

Koeficijent tekuće likvidnosti 1,13 1,07 1,04 1,05 1,02

Koeficijent (stupanj) zaduženosti 0,60 0,62 0,63 0,64 0,65

Samofinanciranje 0,40 0,38 0,37 0,36 0,35

Dani naplate potraživanja 95 109 111 113 111

Kako su u međuvremenu i institucije na-plate potraživanja prema državi intenzi-virale svoje aktivnosti (objave crnih lista poreznih dužnika, pokretanje ovršnih postupaka i prisilnih naplata) i kako je uveden postupak predstečajnih nagodbi čiji ishodi promatrajući sustavno mogu biti vrlo upitne koristi, a veliki poslovni subjekti su u takvoj situaciji „pokaza-li zube“ prema malima i iskoristili svoju pregovaračku moć da se još više koriste apsurdnim institutom „spontanog finan-ciranja“ (dodatno beskamatno odgađa-nje plaćanja), malim poduzetnicima ne preostaje ništa drugo nego da se kao i do sada oslone na svoje temeljne oso-bine koje su izbrusili zadnjih ekstremno

turbuletnih 20-tak godina, intuiciju i hra-brost te neograničeni optimizam.S druge strane, za vjerovati je (ili za na-dati) da će pristupanje ekonomskoj uniji EU (čime se u prvom koraku otvaramo kao tržište, a otežavamo naše nastupe na trenutno aktivna i potencijalna izvo-zna područja) na dulje staze omogućiti pokretanje pravih procesa promjena i transformacija društva u cjelini, a pri tome posljedično i gospodarstva, usmje-ravajući se na koncepte organizacijskog i cjeloživotnog učenja, stvarnog (a ne de-magoškog) prepoznavanja uloge ljudi u strukturi intelektualnog kapitala, prakti-ciranje poslovanja utemeljenog na stan-dardima društvene odgovornosti i etike

čime se uravnoteženo uvažavaju i za-dovoljavaju potrebe svih dioničara (sta-keholdera) poduzetničkih organizacija. Takve kvalitativne promjene omogućile bi da se usmjerimo na jačanje konkuren-tnosti na globalnom tržištu. Povećanje izvoza i supstituiranje „nepotrebnog“ uvoza (dominantno - hrana i energija), razvojem strateški bitnih industrija, nekih tradicionalnih, a nekih koje su primjerene geografskim i prirodnim potencijalima, kao što su graditeljstvo, energetika, pre-hrambena i prerađivačka industrija, ser-visne djelatnosti te turizam kao „šlag na tortu“, u konačnici bi nas pozicionirale kao jednog malog, ali dobro uređenog i međunarodno uvaženog čimbenika.

U istom razdoblju, promatrajući promjene u strukturi po veličini, došlo je do značajnog smanjenja broja velikih i srednjih poslovnih su-bjekata, a povećao se broj malih. Ukupan broj velikih i srednjih u 2007.; 2.064, smanjen je u narednom petogodišnjem razdoblju do kraja 2012. čak za 19.7% ili 407 poslovnih subjekta.

Efikasnost poslovanja, u odnosu na svoj vrhu-nac iz 2007. (operativna marža 5.2% ili 32.4 milijarde kuna), u 2012. je manja za velikih -2.7 milijardi kuna ili -38.8%. U odnosu na rekordne 662 milijarde kuna ostvarenih poslovnih priho-da u 2008., u 2012. ostvareno je 68.9 milijardi kuna manje ili -10.4%. Na žalost, negativan predznak ostaje i pri usporedbi na prethod-nu godinu, 2011., 11.1 milijardi kuna manje ili -1.7%.

Struktura poduzetnika po veličini

Mali

2007.

2012.

Srednji Veliki

97,5% (81.468)

98,3% (95.597)

1,9% (1589)

1,3% (1309)

0,6% (475)

0,4% (348)

analiza poslovanja 2012


B2B / 1ON1

Unaprijedite posao Uz UštedU vremena!

Bisnode vam omogućuje da u 1 sat napravite 15 zanimljivih sastanaka!

Što je Business Speed Networking?

Brzo, jednostavno i učinkovitoPronađite nove klijentePredstavite svoje poslovne idejeza koje tražite partnerePredstavite svoje usluge

•••

•

[email protected]

inFo o sLijedeĆim doGaĐajima:

14

raste proizvodnost rada u industriji

pad Broja zaposlenih u industriji

Padaju Proizvođačke cijene

Uz rast industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju 2013. godine, u tom razdoblju je porasla i proizvodnost rada u industriji, nakon što je prošle godine pala. Proizvodnost rada koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u razdoblju od siječnja do ožujka zabi-lježila je rast od 6,9% uslijed blagog rasta obujma industrijske proi-zvodnje uz pad broja zaposlenih. Najveći rast proizvodnosti rada od 10 posto ostvaren je u kategoriji energija, kod intermedijarnih proi-zvoda za 8,9% te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 7,3%. U svim ostalim kategorijama zabilježen je pad proizvodnosti, a najveći u proizvodnji kapitalnih proizvoda - 4,4%. U najvažnijoj, prerađivačkoj industriji, proizvodnost rada rasla je 5,2%, a najviše je porasla u pro-izvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 23,5% te u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, nešto više od 21%.

Ukupan broj zaposlenih kod pravnih osoba u in-dustriji u prvom tromjesečju 2013. pao je 4,6%, u odnosu na isto tromjesečje 2012. S obzirom da za-posleni u prerađivačkoj industriji čine 90% zaposle-nih u industriji, pad zaposlenosti u tom najvažnijem industrijskom sektoru od 4,7% najviše je pridonio ukupnom padu zaposlenosti u industriji. Negativni trendovi pada zaposlenosti u prerađivačkoj industriji bilježe se još od siječnja 2009. godine, a u tom je razdoblju zaposlenost smanjena za čak 17,3%. Naj-veći pad zaposlenosti u relativnom smislu bilježi se u rudarstvu i vađenju, pa je u razdoblju od 4 godine zaposlenost smanjena za više od tisuću osoba ili čak 40%. Zaposlenost je najmanje u tom razdoblju pala u opskrbi električnom energijom, manje od 2 posto.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvat-skoj u ovogodišnjem svibnju bile su 0,8 posto niže nego u travnju te 0,2 posto niže nego u svibnju 2012. godine. Ako bi se isključile cijene energije koje imaju znatan utjecaj, proizvođačke cijene su na mjesečnoj razini pale 0,1 posto, dok su na godišnjoj porasle 0,4 posto. Cijene po kojima su se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem tržištu prodavali na stra-nim tržištima, u svibnju su bile niže jedan posto i to jednako u odnosu na travanj i u odnosu na svibanj prošle godine.

analiza industrijskog sektora


od Početka godine stalne oscilacije u industrijskoj proizvodnji

15

Od početka 2013. izmjenjuju se mjeseci rasta i pada i znatne os-cilacije industrijske proizvodnje. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto i ponovno neočekivano porasla 4,1 posto u ožujku. U travnju je industrijska proizvodnja ponovno pala i to 0,5 posto. Ipak, ku-mulativno, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine, zabilje-žen je blagi rast industrijske proizvodnje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Godišnji pad je zabilježen u svim

kategorijama izuzev energije gdje je ostvaren rast veći od 13 posto i u proizvodnji intermedijarnih proizvoda s rastom od 1,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je 10,4 posto, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjena je za 6,2 posto, dok je proizvodnja kapitalnih proi-zvoda niža gotovo 8 posto i to najviše zbog pada investicijskih aktivnosti. Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najvažnija, prerađivačka industrija pala je 5,3 posto na godišnjem nivou.

Zaposlenost u hrvatskoj industrijskoj proizvodnji(u tisućama)

2008.2009.2010.2011.2012.

40

35

30

25

20

15

10

5

0

Proizvodnja prehrambenih

proizvoda

Proizvodnja gotovih metalnih

proizvoda, osim strojeva i

opreme

Proizvodnja ostalih prije-voznih sred-

stava

Popravak i instaliranje strojeva i opreme

Proizvodnja ostalih

nemetalnih mineralnih proiz-

voda

Proizvodnja odjeće

Proizvodnja strojeva i uređa-

ja, d.n.

Prerada drva i proizvoda

od drva i pluta, osim namještaja


16

nastavlja se pad ukupno odoBrenih kreditaJoš od studenog prošle godine nastavlja se pad ukupno odo-brenih kredita na godišnjoj razini. Tako su u travnju ukupni kre-diti bili 6,2 milijarde kuna ili 2,1% manji, nego na kraju travnja prošle godine. Vidljivo je značajno smanjenje kredita u sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećano kreditiranje dr-žave, posebno zbog sanacije brodogradilišta. Istodobno i dalje padaju krediti stanovništva koji su ostvarili blagi pad na godišnjoj razini. Na godišnji pad ukupnih kredita utječe i razduživanje tvrtki

kod domaćih banaka te zbog zaduživanja dijela velikih poduzeća izravno u inozemstvu. Krediti nefinancijskih trgovačkih društava već devet uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnjih pet mjeseci negativna kretanja zna-čajno ubrzana. Razduživanje tog sektora potvrđuje i smanje-nje udjela u ukupnim kreditima s lanjskih 41,5% na trenutačnih 38,6%. Stanovništvu je odobreno 129,4 milijardi kuna, što je go-tovo 2 posto manje nego na kraju travnja prošle godine.

Loši krediti dosegnuLi 41,5 milijarde kuna Povećava se udio loših kredita u Hrvatskoj, pa je od ukupno 285 milijardi kuna kredita loših oko 14,57 posto. To je 0,6 postotnih bodova više nego krajem prošle godine ili ukupno 41,5 milijardi kuna loših kredita. Uspoređujući ovogodišnji ožujak s proš-logodišnjim, loših kredita je 1,8 postotnih bodova više. Rast takvih loših plasmana traje već 5 godina od 2008. godine, a u tom razdoblju udio loših kredita se 3 puta povećao, jer je 2008. bio samo 4,94 posto. Od tada udio loših kredita ubrzano raste, pa je u rujnu 2010. premašio 10 posto, kra-

jem 2011. popeo se na 12,43 posto, a razi-nu iznad 14 posto prvi put su prošli u rujnu 2012. godine. Razina na kraju ovogodiš-njeg ožujka, najviša je do sada zabilježe-na. Najviše problema s vraćanjem kredita imaju trgovačka društva jer je nenaplati-va i upitna naplata kod više od četvrtine kredita. Prikazano u brojkama, od ukupno 109 milijardi kuna, u kategoriji loših kredi-ta je gotovo 29 milijardi kuna ili više od 26 posto. Građani su još uvijek relativno po-uzdani dužnici jer ne mogu vraćati nešto manje od 10 posto kredita. Od 126 milijardi

kuna kredita, 59 milijardi kuna je stambenih kredita, od čega je upitna naplata za njih 6,36 posto ili 3,75 milijardi kuna. Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 24 i pol posto. Kada se vidi podatak da je najmanji rizik od nenaplativosti kredita prema državi od samo 0,24 posto, ne čudi želja banaka za kreditiranjem državnih jedinica. Sasvim suprotno, najteža je situacija s poduzeći-ma koja su uzela kredite u francima gdje je upitna naplata više od polovice kredita ili čak 52 posto.

analiza financijskog sektora


17

raste likvidnost u hrvatskoj

promjene i dolazak svježeg kaPitaLa mirovinaca na Burzu

Na kraju travnja 2013. nelikvidnost u Hrvatskoj bila je nešto viša od 37 milijardi kuna, što je 2,7 posto ili oko 1,03 milijarde kuna manje u odnosu na stanje s kraja ožujka ove godine, a smanje-nje je prvenstveno posljedica pokrenutih postupaka predstečaj-ne nagodbe, pokazuju podaci koje objavila Financijska agencija (Fina). Istodobno su zbog neizvršenih osnova za plaćanje za-dnjeg dana travnja u blokadi bila i 258.303 građana, odnosno njih 2.739 više nego krajem ožujka, dok je njihov je dug istodob-no porastao za oko 490 milijuna kuna, na 19,24 milijarde kuna. Po podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30.

travnja ove godine bilo je blokirano 67.667 poslovnih subjekata, 0,9 posto ili 648 poslovnih subjekata više nego krajem mjeseca prije. Pritom iz Fine navode da je s osnove otvaranja predstečaj-nih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u travnju smanjen za 2,33 milijarde kuna, a broj dužnika za 297. U odnosu na travanj lani, ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza poslovnih subjekata smanjen je za 14 posto ili za više od 6 milijardi kuna, dok je blokiranih poslovnih subjekata na kraju travanja ove godine prema istom mjesecu lani bilo manje za 6,5 posto, odnosno njih 4.734.

Kriza je donijela velike promjene na tržištima kapitala, a na domaćoj Zagrebačkoj burzi događa se odlazak tvrtki koje su se tamo našle po sili zakona, a ne svojom voljom, kao i one koje će propasti zbog krize. Na njihovo mjesto trebale bi doći tvrtke koji će zbog nevoljkosti banaka da preuz-mu dodatni rizik financiranja i skupog bankarskog kapitala novac potražiti na tržištu kapitala. U tom smislu, procjena stručnjaka je da će Fondovi za gospodarsku suradnju i mi-rovinski fondovi biti glavni oslonac u procesu restrukturi-

ranja velikih poduzeća u Hrvatskoj te da treba omogućiti kompanijama od strateške važnosti (poput HEP-a, dijela Hrvatskih autocesta i Hrvatskih voda) izlazak na burzu, ali nikako ne i prodaju državnih strateških udjela u tim tvrtka-ma. Ukoliko se ostvare najave da će se mirovinskim fon-dovima najkasnije do početka iduće godine povećati limit za investiranje u domaće tvrtke na 15 posto, to će značiti dodatnu injekciju kapitala hrvatskom gospodarstvu od tri milijarde kuna.

Broj nelikvidnih poslovnih subjekat

30.04.2012.

72.401

67.01967.667

31.03.2013. 30.04.2013.

iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje

30.04.2012.

43.471.768

38.419.22137.386.245

31.03.2013. 30.04.2013.


nastavak pada Bdp-aPremda je pad BDP-a usporen, nastavlja se recesija. U prvom tromjesečju 2013. godine bruto domaći proizvod pao je 1,5 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. BDP je najviše pao zbog 3-po-stotnog pada potrošnje kućanstava, kao najznačajnije kategorije u BDP-u. Bruto investicije u fiksni kapital istodobno su pale 2,3 posto, dok podršku oporavku

BDP-a nije značajno dala ni država, jer se njena povećala samo 0,3 posto. Po-zitivan doprinos BDP-u dao je i izvoz koji je manje pao nego uvoz. Premda je još potpuno neizvjesno ispunjavanje vladi-nih planova o barem minimalnom rastu BDP-a ove godine, puno se očekuje od ostvarenog u drugoj polovici ove godine, posebice od turizma. Iako ulaskom u EU

dobivamo pristup sredstvima iz kohezij-skih i strukturnih fondova, pozitivni učin-ci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očeki-vati tek u sljedećim godinama, a podrš-ku u domaćem oporavku mogao bi dati i oporavak u eurozoni.

nastavlja se višegodišnji Pad u građeviniVeć više od 5 godina padaju građevinski radovi u Hrvatskoj. U ožujku su tako bili 2,3 posto manji nego u istom mjesecu 2012. godine, dok su gotovo isti pad zabilježili i u odnosu na veljaču ove godine. U prošlih godinu dana fizički obujam građevinskih radova pao je za 10,6 posto. Zanimljivo je da su građevinski radovi u stanogradnji pali gotovo 14 posto, dok je na ostalim građevinama zabilježen rast od 4,9 posto. U ožujku je na novogradnjama odrađeno 52,8 posto radnih sati, a na rekonstrukcijama i ostalim radovima 47,2 posto.

18

ekonomski pokazatelji


u hrvatskoj pada izvoz i uvoz

19

Izvoz robe i usluga, realne vrijednosti (Izvor: DZS sezonska i kalendarska prilagodba HNB-a)

2006.2005.2004.2003.2002. 2008. 2010. 2012.2007. 2009. 2011.

25

20

15

10

5

0

-5

-10

-15

-20

-25

120

110

100

90

80

70

%

Inde

ks 2

005.

= 1

00

Godišnje stope promjene ukupnog izvoza (originalne vrijednosti) - lijevo

Razina ukupnog izvoza (sezonski i kalendarski prilagođene vrijednosti) - desno

Vrijednost robnog izvoza i uvoza RH (u milijunima kuna; Izvor: DZS)

izvozUvoz

2006. 2008. 2010. *2012.

*privremeni podaci

2007. 2009. 2011.

175.000

150.000

125.000

100.000

75.000

50.000

25.000

Robni deficit

usporavanje pada u maloprodaji

Maloprodaja (DSZ, sezonska prilagodba HNB-a)

Originalni indeksdesezonirani indekstrend ciklus

12./

’06.

4./’

07.

8./’

07.

12./

’07.

4./’

08.

8./’

08.

12./

’08.

4./’

09.

8./’

09.

12./

’09.

4./’

10.

8./’

10.

12./

’10.

4./’

11.

8./’

11.

12./

’11.

4./’

12.

8./’

12.

130

120

100

100

90

80

70

60


velika nezaposlenost i sezonsko zaPošLjavanjeUnatoč činjenici da je samo u svibnju zaposleno oko 22 i pol tisuće osoba, u Hrvatskoj je još uvijek registrirano 333.249 nezaposlenih, što je za 6,3 posto ma-nje nego u travnju, dok je na godišnjoj razini u odnosu na kraj prošlogodišnjeg svibnja broj nezaposlenih veći za 8,9 posto. Svibanj je treći mjesec za redom u kojem se očekivano bilježi smanjenje broja nezaposlenih na mjesečnoj razini. Sezonalnost zapošljavanja pokazuje i činjenica da je najčešće bilo zapošljavanje u djelatnostima pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, a zatim slijedi trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija, javna uprava i obrana i građe-vinarstvo. Na Zavod za zapošljavanje stiglo je novoprijavljenih 18.395 osoba, što je 2,4 posto manje nego u svibnju prošle godine.

20

aktualno


neugradnjom razdjelnika topline izguBljeno BogatstvoProcjenjuje se da su u Hrvatskoj zbog kašnjenja u ugradnji razdjelnika topline iz-gubljene milijarde kuna. Da se samo u po-sljednjih 10-ak godina krenulo s velikom akcijom ugradnje razdjelnika, uštedjele bi se ogromne količine toplinske, ali i svake druge energije te novca, a i smanjilo za-gađenje. Ako se računa da se razdjelnici-ma može uštedjeti oko 20 posto energije, jasno je da se radi o milijardama kuna bačenih u vjetar i toliko uzalud utrošene energije.

pred sam ulazak u eu cijene nekretnina i dalje padaju

novi veLiki igrač na hrvatskoM tržištu eLektrične energije

Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj ispod su razine onih iz 2006. godine, što znači da su i da-lje u padu, kako na godišnjoj, tako i na mjesečnoj razini. U odnosu na svibanj 2012. godine tražene cijene nekretnina, ove godine bile su za 5,4% niže, dok su u odnosu na travanj niže 0,6%.U Zagrebu i okolici, na godišnjoj razini, tražene ci-jene nekretnina ostvarile su pad od 6,5% i to u go-tovo svim četvrtima. Osim u Zagrebu, na godišnjoj razini padaju i cijene nekretnina na Jadranu i to za 4%. Što se tiče ostalih velikih gradova u zemlji ci-jene stanova u Splitu su u godinu dana pale goto-vo 13%, dok su u Rijeci pale 3,1%. Cijene stanova u Osijeku u odnosu na prošlu godinu niže su 1%.

Njemački energetski gigant RWE je preuzimanjem tvrtke Ener-gija 2 sustavi d.o.o. ušao na hrvatsko tržište opskrbe električ-nom energijom. Tvrtka Energija 2 sustavi čija je djelatnost dis-tribucija električne energije, prošle je godine ostvarila gotovo 14 milijuna kuna prihoda te oko 135.000 kuna dobiti. Inače, RWE je jedna od pet najvećih europskih energetskih kompanija

s oko 70.000 zaposlenih. Oko 16 milijuna kupaca opskrbljuje električnom energijom i njih oko 8 milijuna plinom. Prošle go-dine je RWE ostvario 53 milijarde eura prihoda, što je 3 posto više nego godinu prije, te oko 2,5 milijardi eura dobiti. Osim u Njemačkoj RWE posluje u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Ma-đarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Turskoj.


Grad

Prosječna cijena u svibnju

2013.

Prosječna cijena u svibnju

2012.

Godišnja promjena

split 2131 2444 -12,8%

Rijeka 1532 1581 -3,1%

Osijek 1088 1099 -1,0%

Usporedba indeksa cijena nekretnina jadrana i Zagreba

140

130

120

110

100

90V/06. V/07. V/08. V/09. V/010. V/011. V/012. V/013.

jadran

zagreb

tvrtke u eu znatno uLažu u zaposlenike

Čak dvije trećine tvrtki s najmanje 10 zaposlenih u Europskoj uniji omogućilo je svojim zaposlenicima stručno usavršavanje u 2010. godini. Zanimljivo je da je i u Hrvatskoj 2010. godine takvih poslodavaca bilo više od percepcije u javnosti, tj. mogućnost stalnog usavršavanja nudilo je 57 posto poduzeća s najmanje 10 zaposlenih. Time se Hrvatska svrstala u rang s Italijom, gdje je takvih poduzeća 56 posto. Najveći udio poduzeća koja su omogućila svojim zaposlenicima stručno usavršavanje zabilježen je u Austriji i Švedskoj, njih čak 87 posto, slijede Velika Britanija s 80 posto, Nizozem-ska - 79 posto, Belgija - 78 posto i Francuska sa 76 posto.S druge strane, najmanji udio takvih poduzeća zabilježen je u Poljskoj - 23 posto, Rumunjskoj - 24 te u Bugarskoj 31 posto. Slijede Latvija i Mađarska, sa 40 posto, odnosno 49 posto takvih poduzeća.Od tvrtki u EU koje su nudile takvu mogućnost svojim zaposlenicima, gotovo polovi-na, odnosno 48 posto od ukupnog broja zaposlenih u tim poduzećima, sudjelovalo je u usavršavanju. Najveći je udio zabilježen u Češkoj, gdje je čak 72 posto ukupnog broja zaposlenih u tvrtkama koje su omogućavale usavršavanje bilo uključeno u takve programe. Najmanji udio zabilježen je u Mađarskoj, gdje je u programima usavršava-nja sudjelovalo samo 27 posto zaposlenih u kompanijama koje su nudile takvu mo-gućnost. U Hrvatskoj je u stručno usavršavanje bilo uključeno manje od trećine, pa se 31 posto od ukupno zaposlenih stručno usavršavalo u tvrtkama koje su nudile ta-kvu mogućnost. Promatrano po veličini tvrtke, najveći udio zaposlenika obuhvaćenih usavršavanjem zabilježen je u malim tvrtkama, njih 39 posto. Slijede velike tvrtke, sa 30 posto, a potom srednje velika poduzeća, s njih 27 posto. U Hrvatskoj su sudionici takvih programa u prosjeku imali po 29 sati obuke radi usavršavanja.Navedeno istraživanje obuhvatilo je tvrtke iz svih gospodarskih sektora izuzev poljo-privrede, šumarstva i ribarstva, državne uprave i obrane, obveznog socijalnog osigu-ranja, obrazovanja, zdravlja ljudi i socijalnog rada.

pad Bdp-a u eurozoniU eurozoni, u prvom tromje-sečju 2013. godine, nastavio se pad gospodarstva, koje je na godišnjoj razini palo 1,1 po-sto, dok je u odnosu na zadnji kvartal 2012. BDP pao 0,2 po-sto. Tome je najviše pridonijelo smanjenje investicija i pad izvo-za te pad u maloprodaji koja je u travnju pala više od očekiva-nja. U odnosu na prošlogodiš-nji travanj promet u trgovini na malo niži je za 1,1 posto, dok je u odnosu na ožujak zabilježen pad od pola posto.

22

Ulaganje u zaposlenike (u eurima)

Češ

ka

Po

ljska

Slo

veni

ja

Hrv

atsk

a

Mađ

arsk

a

Slo

vačk

a

Bug

arsk

a

Rum

unjs

ka1800

1600

1400

1200

1000

800

600

400

200

0

eu


produBljuje se trgovinski spor europe i kine

zatvaraju se rafinerije u europi

Europska komisija uložit će žalbu Svjetskoj trgovinskoj orga-nizaciji zbog kineskih carina na čelične cijevi koje se koriste u elektranama; kazao je u srijedu europski povjerenik za indu-striju Antonio Tajani. Takva najava uslijedila je nakon što su u utorak izvori iz Europske unije za Reuters kazali da će EK tražiti da se ponište carine koje je Kina uvela na uvoz nehrđajućih bešavnih čeličnih cijevi, a koje proizvode tvrtke poput španjol-skog Tubacexa i njemačkog Salzgittera. Takvim potezom EU bi se pridružio sličnim pritužbama koje je Japan uložio protiv

kineskih carina još u prosincu. “U postupku smo ulaganja žal-be kod WTO-a od strane europskog povjerenika za trgovinu Karela De Guchta, kao što je već učinio Japan”, kazao je Tajani u Parizu. Prema propisima WTO-a, EU ima ograničeni rok u kojem se može pridružiti žalbi koju je već uložio Japan. Izvori iz EU-a kažu da bi do podnošenja žalbe WTO-u moglo doći već u četvrtak ili u petak. U svojoj žalbi EU za carine na bešavne nehrđajuće čelične cijevi ističe da se radi o kaznenim mjerama Kine prije nego o opravdanim razlozima.

U idućih nekoliko godina zatvorit će se više Totalovih, ali i dru-gih europskih rafinerija. Naime, čelnik francuskog naftnog diva Total smatra da će tvrtka, ali i sve druge velike europske naftne tvrtke morati u idućim godinama zatvoriti još rafinerija nafte u Zapadnoj Europi zbog općeg konsenzusa o smanjivanju emisi-

ja i potrošnje goriva. Procijenio je da ima previše rafinerija, pa se uz već četiri zatvorene europske rafinerije u 2012. godini, ove godine očekuje zatvaranje još tri. No, dio stručnjaka smatra da će u idućim godinama biti nužno zatvoriti još nekoliko rafi-nerija nafte, budući se potrošnja goriva smanjuje.


novi žeLjeznički Pravac do kine

razvijeni troše najviše

Postupno ubrzava oporavak vodećih razvijenih gospodarstva, predvođenih Japanom i Sjedinjenim Državama. Ukupni pokaza-telji za 33 zemlje članice OECD-a pokazuju umjereno poboljšanje rasta u većini vodećih gospodarstava. Unatoč očekivanjima ši-reg oporavka, rast gospodarskih aktivnosti stabilizirao se samo

u SAD-u i Japanu, dok u eurozoni ima naznaka jačanju rasta. Njemačka se lagano oporavlja, dok u Francuskoj nema promjene tempa gospodarskih aktivnosti, premda je industrijska proizvod-nja u Francuskoj u travnju neočekivano snažno porasla u odnosu na ožujak. U Italiji je zabilježen daljnji pad industrijske proizvodnje.

Kazahstan je sagradio novi tranzitni željeznički pravac od Kine do Europe. Gradnjom 293 kilometra nove željezničke pruge od Žetigena do Korgasa na kineskog granici i uklapanjem te pruge u svoju postojeću željezničku mrežu, otvorivši tako drugi pra-vac od Kine do Europe preko svog teritorija, Kazahstan se nada da će na taj način pobijediti suparničke trase u utrci u vremenu i kapacitetu prijevoza sve veće količine robe uz nekadašnji Put svile. Samo ove godine tom će trasom proći dva milijuna tona kineske robe, a s vremenom će promet narasti na 15 miliju-

na tona. Kineski vlakovi namijenjeni Europi preko Kazahstana ulaze u Rusiju pa zatim preko Bjelorusije i Poljske voze do Du-isburga. Tranzit je velik izvor prihoda kazahstanskom rastućem gospodarstvu, koje se već učvrstilo kao ruta za plinovode i naf-tovode iz srednje Azije do Kine, čime je smanjena regionalna ovisnost o Rusiji. Kazahstan je iz doba SSSR-a naslijedio još je-dan željeznički pravac od Kine do Rusije. Ta pruga, s prijelazom Dostik-Alašanku na kineskoj granici, prošle je godine zabilježila rekordnih 16,5 milijuna tona prometa iz Kine.

Od 7 milijardi ljudi, najsiromašnijih 1,2 milijarde odgovorno je za samo 1% svjetske potrošnje, dok milijarda najbogatijih troši nevjerojatnih 72% svjetske potrošnje i prirodnih resursa. Isto-dobno, raste prijetnja od klimatskih promjena, što pak pokazuje neodrživost takvog nesrazmjera i ponašanja najbogatijih. Učinci koji ukazuju na neodržive obrasce takve potrošnje i proizvodnje postali su još jasniji – nastavlja se znatno smanjenje svjetskih šuma, pitke vode, sve više se hrane baca - dok stotine milijuna ljudi gotovo umire od gladi, nastavljaju se visoke emisije stakle-ničkih plinova, a gubici od prirodnih nepogoda, uključujući suše, poplave i oluje, značajno su porasli. Ljudi koji žive u siromaštvu

biti će prvi na udaru i biti će najgore pogođeni klimatskim pro-mjenama, a sadašnji trošak poduzimanja preventivnih aktivnosti može biti puno manji, nego trošak zbrinjavanja posljedica kasni-je. Kako bi se postiglo da Svijet, primjerice 2030. godine bude jednakiji, napredniji, mirniji, pravedniji i s održivim gospodarskim razvojem, potrebne su gotovo utopijske promjene. Za stvaranje uvjeta potreban je novi duh kojom bi se vodilo globalno partner-stvo i razvoj, zasnovani na načelima zajedničkog čovječanstva, boljeg zdravstvenog, obrazovnog i pravnog statusa te gospo-darske transformacije ključne za gospodarski rast koji rezultira socijalnom uključenošću i poštivanjem okoliša.

rekordna nezaposlenost i manjak kvalificiranih radnika u svijetu

Zbog još uvijek prevelikog nepovjerenja u brz globalni gos-podarski oporavak, većina poslodavaca u svijetu nije sigurna hoće li zapošljavati nove radnike u razdoblju od srpnja do rujna. Razlog je slaba osobna potražnja, pa od anketiranih posloda-vaca u 42 zemlje u 31-oj postoje planovi o zapošljavanju no-vih radnika u sljedećem tromjesečju. U odnosu na prethodno tromjesečje namjere zapošljavanja pojačane su u 17 zemalja, uključujući Španjolsku, Grčku i SAD, najviše zbog turističke sezone, dok su u četiri gospodarstva ostale nepromijenjene,

a planovi smanjeni u njih 21-oj, uključujući Francusku, Kinu i Indiju. Gledajući ukupno, u Europi zapošljavanje stagnira. Uz veliku nezaposlenost, zanimljivo je da je manjak kvalificirane radne snage i dalje svjetski problem. Čak 35 posto poslodava-ca u svijetu, naglašava da ima teškoća sa zapošljavanjem zbog neprimjerenih kvalifikacija, a posebno nakon 2007. i početka svjetske krize. Tako se pojavio nevjerojatan paradoks, uz re-kordnu nezaposlenost u većem dijelu svijeta, posebno mladih ljudi, nedostaje kvalificiranih radnika.

24

svijet

usporavanje pada u maloprodaji


Certifikat poslovne izvrsnosti - najviša ocjena poslovnog subjekta

Bonitet izvrsnosti / HiGHest CreDitWortHiness rAtinG

© Soliditet

Provjerite pripadate li među 4% najboljih u Hrvatskoj po uspješnosti i sigurnosti poslovanja

na web stranici aaa.bisnode.hr

Documents

Bisnode Bilten Lipanj 2013