4
Limeni duvački instrumenti Limeni duvački instrumenti Dobijanje tonova Grupa muzičkih instrumenata (poznati i kao aerofoni instrumenti od gr. αερο vazduh i φονος zvuk) kod kojih se zvuk proizvodi duvanjem, u većini slučajeva iz usta i pluća svirača. Kod drvenih duvača, otvori duž cevi instrumenta služe da se pomoću njih vazdušni stub produži ili skrati, čime se postiže manji ili veći broj vibracija, odnosno viši ili niži ton. Ovi otvori su raspoređeni tako da se određenim prstoredom dobijaju postepeno naredni viši polutonovi u osnovnoj lestvici u okviru jedne oktave, a zatim se preduvavanjem dobija oktava (ili duodecima kod klarineta) u kojoj se ponavlja postupak sa upotrebom otvora i dobijaju se polustepeni u novoj oktavi. Međutim, kod limenih duvačkih instrumenata način proizvođenja zvukova je drugačiji. Ulogu jednostruke ili dvostruke trske (ili jezička) kod drvenih duvača ovde preuzimaju usne izvođača, koje su naslonjene na čašičaste ili kupaste usnike postavljene na početak cevi instrumenta. Vazdušna struja, regulisana usnama, preko usnika se grupiše u vibracije i prenosi u vazdušni stub cevi, koji vibrira i proizvodi određeni ton. Pri najmaljem broju vibracija, dobija se najniži ton koji odgovara dužini cevi instrumenta. Regulisanjem vazdušnog strujanja i vibracija pomoću svojih usana izvođač na instrumentu dobija niz alikvotnih tonova (često počevši od drugog alikvotnog tona). Na sledećem primeru su prikazani alikvotni tonovi proizvoljno uzetog osnovnog (tzv. pedalnog) tona C (tonovi obeleženi punim notama su nečisti u intonaciji, t.j., nešto su niži po visini). Svaki interval sukcesivnog para tonova se smanjuje u međusobnom rastojanju, pa prema tome dve male terce, između 5. i 6. alikvotnog tona i 6. i 7. nisu iste veličine, odnosno, 7. alikvotni ton je nešto niži. Iz tih razloga svirači limenih duvača izbegavaju taj ton. Istu tendenciju

Limeni duvački instrumenti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

muzika

Citation preview

Limeni duvaki instrumentiLimeni duvaki instrumentiDobijanje tonovaGrupa muzikih instrumenata (poznati i kao aerofoni instrumenti od gr. vazduh i zvuk) kod koih se zvuk proizvodi duvanem! u ve"ini s#uaeva iz usta i p#u"a sviraa. $od drvenih duvaa! otvori du% &evi instrumenta s#u%e da se pomo"u nih vazdu'ni stu( produ%i i#i skrati! ime se posti%e mani i#i ve"i (ro vi(ra&ia! odnosno vi'i i#i ni%i ton. )vi otvori su raspore*eni tako da se odre*enim prstoredom do(iau postepeno naredni vi'i po#utonovi u osnovno #estvi&i u okviru edne oktave! a zatim se preduvavanem do(ia oktava (i#i duode&ima kod k#arineta) u koo se ponav#a postupak sa upotre(om otvora i do(iau se po#ustepeni u novo oktavi. +e*utim! kod #imenih duvakih instrumenata nain proizvo*ena zvukova e drugaii. ,#ogu ednostruke i#i dvostruke trske (i#i ezika) kod drvenih duvaa ovde preuzimau usne izvo*aa! koe su nas#onene na a'iaste i#i kupaste usnike postav#ene na poetak &evi instrumenta. -azdu'na strua! regu#isana usnama! preko usnika se grupi'e u vi(ra&ie i prenosi u vazdu'ni stu( &evi! koi vi(rira i proizvodi odre*eni ton. .ri nama#em (rou vi(ra&ia! do(ia se nani%i ton koi odgovara du%ini &evi instrumenta. /egu#isanem vazdu'nog struana i vi(ra&ia pomo"u svoih usana izvo*a na instrumentu do(ia niz a#ikvotnih tonova (esto poev'i od drugog a#ikvotnog tona). 0a s#ede"em primeru su prikazani a#ikvotni tonovi proizvo#no uzetog osnovnog (tzv. peda#nog) tona 1 (tonovi o(e#e%eni punim notama su neisti u intona&ii! t..! ne'to su ni%i po visini).2vaki interva# suk&esivnog para tonova se smanue u me*uso(nom rastoanu! pa prema tome dve ma#e ter&e! izme*u 3. i 4. a#ikvotnog tona i 4. i 5. nisu iste ve#iine! odnosno! 5. a#ikvotni ton e ne'to ni%i. 6z tih raz#oga svirai #imenih duvaa iz(egavau ta ton. 6stu tenden&iu imau i 77.! 78. i 79. ton! a#i se oni te%e do(iau na #imenim instrumentima! pa se retko i upotre(#avau. )ve neisto"e u intona&ii se poprav#au drugim sredstvima! npr. usnama! zatim uv#aenem desne ruke u iz#azni otvor (#evak! zvono) instrumenta (na horni) i#i ma#im pode'avanem pokretne &evi:pov#aka (na trom(onu).Mehanizmi kod limenih duvaa2vi #imeni instrumenti su sna(deveni raz#iitim dodatnim &evima! koima se po potre(i osnovna &ev instrumenta produ%ava! a samim tim! na produ%eno &evi se do(ia &eo niz navedenih a#ikvotnih tonova u ni%em zvuanu! er e sni%en i osnovni ton. 2redinom 7;. veka! izvo*ai su ima#i itav niz prstenastih i#i po#ukru%nih dodataka raznih ve#iina! koi su se umeta#i u &ev instrumenta i na ta nain e instrument koi e davao a#ikvote ednog osnovnog tona (npr. poev'i od tona 1) postaao instrument koi dae novi niz a#ikvota (npr. poevi'i od tona