LIK.METODIKA II-ZAVRŠNI

3. CILJEVI LIKOVNE KULTURE: (str 84)1. Stručno-likovni(materijalni)-stjecanje likovnih znanja i sposobnosti

-znanj i umijeća iz područja tehnika lik.izražavanja, teorije oblikovanja, teorije umjetnosti, analize lik.djela i povijesti lik.umjetnosti2. Odgojni ciljevi-razvoj osobnosti i sposobnosti (zapažanje, mašta, pamćenje, emocije...) socijalne komunikacije i kvalitete proizvodnje života-proširuje se na općeodgojne: kreativno rj.problema, usklađivanje individualnih i soc.zadataka, kvaliteta života, očuvanje ljudske sredine...3. Terapeutski ciljevi-prevencija, prepoznavanje i korekcija negativnih psihičkih pojava tijekom psih.razvoja djeteta-dječji crtež izražava njegovo psihičko i soc.stanje

SADRŽAJI AKTIVNOSTI LIKOVNE KULTURE: (STR 85/56)-prilagođeni razvoju djece u dobi od 6 mj. Do polaska u školu-obuhvaćaju: poticaje, teme, motive, lik.područja, materijale, lik.jezik, umjetnička djela, teoriju lik.umjetnosti, razvoj općih i lik.sposobnosti, vještina, navika, stavova... Likovna područja koja koristimo u radu s djecom predškolske dobi:-likovna umjetnost u uže smislu: crtanje, slikanje, grafika i kiparstvo-primjenjena umjetnost i dizajn: grafički dizajn i oblikovanje predmeta svakodnevne uporabe u različitim materijalima-narodna umjetnost-arhitektura-hortikultura-područje vizualne komunikacije-masovna vizualna kultura

Odgojitelj mora posjedovati likovno-profesionalne kompetencije osmišljavanja metodičkih strategija (planiranje, pripremanje, organiziranje, realiziranje i evaluiranje procesa):-uvažavanje redoslijeda svladavanja sadržaja lik kulture-kontinuitet lik.kulture-uvažavanje odgojnih ciljeva jednog društva-uvažavanje razvojnih zakonitosti pojedine dobne skupine

Izrada okvirnog plana aktivnosti treba odgovoriti na pitanja: -koje poticaje ponuditi za lik razvoj i ostale razvoje?-koja likovna područja treba zastupiti?-na kojoj se razini elementima lik.fenomena treba stvarati interpretacija sadržaja?-što bi sve razvojne razine za pojedinu dob djece trebale obuhvaćati?

-djeca predšk.dobi više koriste praktičan rad i elementarna izražajna područja-poticaji se mogu ponuditi na temelju tematskog izbora, usvajanju likovnih tehnika-okosnice: likovni jezik ili razvoj lik.sposobnosti

METODE U REALIZACIJI LIKOVNE KULTURE: (str. 87-88)Metode-postupci rada u odgojno-obrazovnom procesu -ostvarivanje ciljeva lik.kulture postiže se izborom kvalitetnog sadržaja i odgovarajućih metoda rada-na tamalju izabranih metoda odg definira svoje i dječje aktivnosti

-najčešće se metode dijele prema izabranom mediju

A. Opće didaktičke metode: metoda izlaganja, razgovora, rada na tekstu, demonstracije, radna i eksperimentalna metoda-primjenjuju se kada se interpretira teorijski sadržaj, objašnjava tehnički postupak, oblikovna zakonitost, značajke stila ili pravca, nekog likovnog djela

B. Specifične likovne metode:1) Metoda likovno-estetske komunikacije-komunikacija riječima i slikama, ummjetn.djelima i dječjim lik.uratcima-bit: likovno kultiviranje djece, diferenciranje racionalne i znanstvene komunikacije od estetske (metoda estetskog kultiviranja-estetski kvalitativno napredovanje dj.ličnosti; metoda umnažavanja i elaboriranja senzibilitieta-osjetljivost za boje, fleksibilno povlačenje linija, osjetljivost ritmičkih smjerova masa na volumenu... ostvariti kod djece likovnu zrelost)2) Metoda istraživanja-potrebni poticaji, postavljanje problema, osposobljavanje za neuobičajene postupke i rješenja->redefiniranje, transponiranje i originalnost-metoda transponiranja-nepredvidljivi proces izjenjivanja postojećeg; metoda posrednih stimulacija-lik aktivnost odvija se u neizravnom, alegorijskom komuniciranju3) Metoda kompleksnosti-odgojitelj izmjenjuje različite poticaje koji se u dinamici rada pretvaraju u nove vrijednosti-metoda preplitanja-odgojitelja i djeteta; metoda naizmjeničnih utjecaja-složenost lik fenomena i potreba uporabe svih elemenata složenosti4)Metoda autonomnih postupaka-vođenje djeteta tako da svako traži posebne,autonomne postupke, potiče traženje više alternativa i varijanti za rješenje određenog problema-met.alternativa i varijanti-dijete na zadani lik problem traži različita rješenja; met.osvješćivanja likovnog senzibiliteta-sinteza doživljaja i svjesno-racionalnih komponenta

C. Metode likovnog oblikovanja:-povezuje se s lik.područjima (u zagradi postupci): metoda crtanja, slikanja, 3D oblikovanja, građenje, metoda grafičkog oblikovanja (dodavanje, oduzimanje, preplitanje, punjenje, struganje, grebanje, graviranje, urezivanje, otiskivanje)-dvojak način usvajanja kod djece: 1. upoznavanje likovne tehnike promatranjem; 2.usvajanje lik.teh. radom u materijalu

PRINCIPI RADA:Principi-opća pravila tj.smjernice kojih se odgajatelj pridržava u svom radu

1. Princip kvalitete i odgojne usmjerenosti-odgojni rad koji ima određenu razinu kvalitete u smislu odgojne usmjerenosti

2. Princip slobodnog lik izražavanja- dijete se u lik izraž. rukovodi isključivo svojom likovnom odlukom, sloboda je uvjet stvaralaštva, iuvažavanje lik postupaka i rješenja

3. Princip sistematičnosti i postupnosti uz uvažavanje zaštite životne sredine-očituje se u postupnosti bez većih zahtjeva od onih mogućih i realnih

4. Princip svjesnosti i aktivnosti-aktivnost djece u procesu lik i općeg stvaranja i izražavanja, te svjesnot mogućih ostvarivanja cilja preko vlastitih ideja, sposobnosti i aktivnosti

5. Princip primjerenosti dobi djeteta i individualnosti-ostvarivanje postavljeni zadataka prema mogućnostima djece i njihovim individualnim sposobnostima

6. Princip zornosti i apstraktnosti- utemeljenost svakog zadatka na prethodnom zapažanju i razumijevanju pojava, na potrebnoj misaonoj upućenosti kada se priroda pojave temelji na apstraktnom mišljenju

7. Princip egzemplarnosti-rješavanje određenih likovnih problema na dobro izabranim primjerima tako da se tim rješenjem shvati bit neke likovne pojave, tj likovnog problema

8. Princip jedinstva teorije i prakse-prelaženje iz praktičnog lik iskustva na uopćavanje u teoriji, tj da se svaki praktični rad izvodi na prethodnom teorijskom uopćavanju, traži povezivanje teorije s praksom koja se ostvaruje u životu i proizvodnji

MEDIJI I MULTIMEDIJI: (str 91-94)-osnovna sredstva/pomagala udogojno-obrazovnom radu: vrsnoća medija, sredstva i pomagala po funkciji, sredstva i pomagala po načinu percepcije-mediji su: nositelji/prenositelji informacija, sadržavaju ili prenose informaciju, imaju ulogu sredstva(nositelji info) ili pomagala (prenositelji informacija)-mediji u odgojno-obrazovnom radu koriste za poticanje razvojnih promjena kod djece, postoje personalni (prijenos poruke ljudskim glasom i neverbalno) i nepersonalni (tehnički i netehnički)-mediji su u odg-obraz procesu elementi metodičko-didaktičkog poljaPodjela sredstava i pomagala po funkciji koju realiziraju:

1) produktivni mediji: likovni materijali i tehnike predstvaljaju osnovna sredstva pri lik izražavanju djece kojima nastaju likvni produkti

2) reproduktivni mediji: ostala sredstva i pomagala jer su u funkciji nošenja i prenošenja informacija potrebnih za usvajanjem novih spoznaja -umjetničke reprodukcije, fotografije, plakati i sl.

Podjela s obzirom na vrstu perccepcije: auditivni, vizualni, taktilni, kinestetski, gustativni i olfaktivni

MATERIJALI I SREDSTVA-lik.materijali-tvari kojima se oblikuje likvno djelo (pastel, tuš, akvarel, ulje, mozaik, glina)-thnike-pribori materijali i postupci kojima se materijali oblikuju-primjerenost umjetničkih materijala: crtaći materijal koji ostavlja jasan trag, relativno tanak, kojim se lako povlače crte, boje koje ravnomjerno pokrivaju površinu (tempera, gvaš, masni i suhi pastel, kolaž, asamblaž)

CRTAĆI PRIBOR SLIKARSKI PRIBOR KIPARSKI PRIBOR OSTALOmeka olovkacrtaća kredatušbajcflomkasterugljen

gvašvodene bojetemperakolažuljni pastelsuhi pastelvoštani pastel

glinaglinamolplastelinpapiroblikovano drvootpadni materijalkonop, žica...

ambalažakamenpijesakkartonmetalne folijeplastikaplodovi...

4. PLANIRANJE ODG-OBRAZ PROCESA U DJEČJEM VRTIĆU:-planiranje-svjesna ljudska djelatnost-zadovoljiti osnovne uvjete: poticanje ranog razvoja djece, odgovarajuća komunikacija odg i djeteta/ce, između djece, raznovrsnost situacija, planiranje temeljeno na osluškivanju dječjih potreba-pri planiranju dolazi do izražaja kompetencije odgajatelja u osmišljavanju odgojno-obrazovnih strategija-osnovne sastavnice i ciljevi trebaju biti integrirani u sadržaje temeljnog obrazovanja i svakodnevnog vrtićkog života

Osnovu planiranja čine: (str 99) programsko usmjerenje, zakonitosti psihofizičkog razvoja djeteta, posebno zakonitosti u razvoju djeteta predšk uzrasta, individualna primjerenost, karakteristike djetetova neposrednog okruženja, vlastita znanja, vještine i sklonosti odgajatelja-prilikom planiranja treba uvažavati: opće smjernice rada u dj vrtićima o stručnom dokumentu o orijentaciji za rad u predšk dje vrtićima, komponente lik kulture, predviđeni ritam, i tijek općeg i lik razvoja skupine s kojom radimo.-potrebna suradnja s obiteljima i lokalnom zajednicom-povezivanje sadržaja unutar tromjesečnog, dvomj, mj i tjednog planiranja rezultira operacionalizacijom metodičkih tema, doprinosi međusobnom povezivanju odgojno-obrazovnih područja u povezanu i skladnu cjelinu znanja, vještina i stavova

3MJESEČNO, 2MJESEČNO, MJESEČNO PLANIRANJE (str 100-104)-planiranje: od globalnog ka konkretnom-svaka cjelina sadržava: razvojne zadatke, org i materijalne uvjete, aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadataka (likovnih i općih), izbor lik tehnika, tipovi aktivnosti i projekti, integracijske mogućnosti, planiranje suradnje sa stručnjacima, roditeljima i dr., važne datume...Orijentacijski plan izrađuje se za: vrijeme prilagodbr, tromj, dvomj ili mj razdoblje, razdoblje posebnih zbivanja-plan i program tijekom rada se nadopunjuje, mijenja i prilagođavaSvaka cjelina sadržava: razvojna područja, likovne ciljeve i izbor materijala, integracijske mogućnosti, org i materijalne uvjete, sklopove aktivnosti, planiranje suradnje sa stručnjacima, roditeljima i drugima, važni datumi...

1. Planiranje ciljeva -cilj usmjerava k odgojno-obraz postignućima, uvjetuje odabir svih ostalih elemenata metodičkog polja

2. Razvojna područja : tjelesni i psihomotosni razvoj, socio-emocionalni razvoj, spoznajni razvoj, govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

-od velike važnosti izbor lik.materijala-odgajatelj mora uočiti koji lik materijal odgovara razvojnim specifičnostima djece odg-obraz skupine, općenito pojedinoj dobi djece

3. Organizacijski i materijani uvjeti : opisuju se vrsta, značajke i količina planiranih sredstva i pomagala, igračaka i namještaja

PLANIRANJE DNEVNIH AKTIVNOSTI: (str 105-106)-temelji se na poticanju individualnih razvojnih potreba djece, impulsa i motivacije koji izviru iz inicijativa djece, značajkama neposrednosg okruženja, edukativnoj koncepciji odgajtelja, njegovim osobnim i profesionalnijm kompetencijama, Programskom usmjerenju, interaktivnosti svih elemenata metodičkog polja-svaka priprema treba sadržavati: ciljeve aktivnosti, razvojne zadatke, vrste djelatnosti, sadržaj aktivnosti, metode, socijalne oblike rada, principe, sredstva i pomagala, artikulaciju tijeka aktivnosti-dnevna aktivnost sadržava: cilj, razvojne zad, vrste djelatnosti, stvaralačke procese i poticaje, uz navedene olaniraju se i drugi zahtjevi: uloga prethodne odg-obraz situacije, sredstva i pomagala, motivacija, utvrđivanje spoznaja, tip aktivnosti, uvjeti rada, korelacija s drugim područjima, moguće alternative, dodatni i dopunski zadaci, diferencirane aktivnosti i izbor sadržaja na više razina...-odgajatelj određuje tijek procesa stvaranja temeljen na procesima kreativnog spoznavanja

PRIPREMA AKTIVNOSTI LIKOVNE KULTURE:-smisao: poticanje cjelokupnog razvoja svakog djeteta

-pisana priprema obično sadrži: opće podatke, stručne podatke o aktivnosti i artikulaciju aktivnostiOpći podaci: ime DV, ime i prezime odgajatelja, pripravnice ili studenta, ime ili vrsta odg-obraz skupine, br djece u skupini, dob djece, lokacija aktivnosti i datum izvedbe.

Stručni podaci:prethodna situacija, cilja aktivnosti, razvojne zadaće, vrste djelatnosti, likovni jezik, lik sposobnosti, lik područje, povodi, tip aktivnosti, umjetnička djela, korelacija, metode, pricipi, socijalni oblici rada, priprema odgajatelja za rad-vrste djelatnosti: životno-praktične i radne aktivnosti, raznovrsne igre, druženja i dr-zabavne aktivnosti, umjetničke sadržaje, istraživanja i stvaranje, istraživačko-spoznajne aktivnosti, specifične aktivnosti s kretanjem, specif akt za provedbu specifičnih zadataka-likovni jezik-osnovni jezik komuniciranja u likovnoj kulturi, sastoji se od lik elemenata (crta, ploha, boja, svjetlina i tekstura) i elemenata kompozicije-likovne sposobnosti: faktor kreativnosti (elaboracija, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, redefinicija i osjetljivost za porbleme) i opći likovni faktor (mašta, emocije, motorička spretnost, senzitivitet, točno zapažanje, senzibilitet, kreativno mišljenje, vizualno pamćenje)-likovna područja: crtanje, slikarstvo, kiparstvo, grafika, arhitektura, primjenjena umjetnost, dizajn i vizualne komunikacije-povod: motivi ili poticaji koji mogu biti unutarnji(idividualni, emocionalni doživljaj, intelektualni, voljni) i vanjski (dolaze od druge djece i odraslih)-tip aktivnosti: učenje, igra, stvaranje, rad i vrednovanje-korelacija: područje interdisciplinarnosti-socijalni oblici rada: idividualni, par, grupni, frontalni, timski-priprema odgajatelja za rad: atručna priprema, pedagoška priprema, i tehnička priprema

Artikulacija aktivnosti sastoji se od:1. uvodni dio aktivnosti: uočavanje lik porblema, kritička procjena prikupljenih

informacija, tehnička priprema, igra i improvizacija, motivacija za rad i stvaranje, isticanje cilja aktivnosti

2. radni, glavni dio: stvaralačka ideja i stvaralačko izražavanje, realizacija u mediju (rad), korektura

3. završni dio: vrednovanje ostvarenog rezultata, pripreme za slijedeću aktivnost-na kraju izvedbe ista se procjenjuje po elementima metodičkog polja kao i interaktivnost njihovih odnosa

6. PROCJENA DJEČJEG LIKOVNOG URATKA: (STR 231-232)Procjenjuju se slijedeće vrste dj likovog razvoja:

1. ostvarena razina optičko-tematskog izraza2. razina kreativnosti3. razina oblikovanja

-osnovni kriterij procjenjivanja: razvojna postignuća-cilj procjene na temelju 2 kriterija:a) razina dobi: dj lik izraz definira se određenim značajkama za pojedinu dob djetetab) generacijski slijed: pokazatelj je progresivnog pomicanja dobnih granica razvojnih mogućnosti lik izražavanje djece-uradak treba promatrati kroz ostvarene uzrasne razine dj razvoja: opće značajke (dob, spol, lik tema i tehnika), optičko-tematska razina oblikovanja( stupanj intelekt zrelost), ostvarena razina oblikovanja (uporaba lik elemenata i njihovih odnosa) i ostvarena razina kreativnosti-moguće je procjenjivati kroz likovnu tipologiju djece

7. ŽIVOTNA SREDINA I LIKOVNA KULTURA: (str 235-236)-odgojitelj treba uključiti sredinu u odgojni rad u dječjem vrtiću-odg i obraz služe za bolje snalaženje u određenim sredinama, međuljudskim odnosima i životnim situacijama, suvremena koncepcija inzistira na zajedničkom djelovanju odgajatelja, obitelji i sredine u kojoj se nalazi vrtić-dječji vrtić=prosocijalna zajednica-interdisciplinarnost lik kulture osposobljava djecu za mnoge životne uloge: komunikacijske, informacijske sposobnosti, društvene vještine, moralne vrijednosti i odgovorno djelovanje, poduzetništvo, tehničko-tehnološka kultira, prirodno-istraživačka i znanstvena pismenost...

Sudjelovanje predškolske djece u kulturnom životu sredine:-djeci treba osvješćivati kulturni život sredine jer se aktivnosti u dječjem vrtiću odvijaju i u životnoj i kulturnoj sredini-između života vrtića i sredine odvija se međuovisna komunikacija-lik umjetnost, primjenjena umjetnost, dizajn i vizualna kultura sastavni su dio konkretnog života ljudi određene soc sredine-oblici rada su različiti, obuhvaćaju mnogobrojne aktivnosti odgajatelja, djece i osoba životna sredina: posjeti spomenicima kulture, muzejima, ateljeima, galerijama, izleti, sudjelovanje u dječjim umjetničkim kolonijama, natjecanjima, izlaganje vlastitih uradaka, sudjelovanj u vrtićkim priredbama, susretima darovite djece, organiziranim aktivnostima za zainteresirane....-izvanvrtićke aktivnosti podrazumijevaju organizaciju i pri nekim drugim institucijama: udruge za zaštitu prirode, spomenika kulture, borbe za mir, zaštite slabijih, razne humanitarne akcije,...-dječje sudjelovanje u kulturnom životu sredine odvija se u više smjerova: djeca mogu pratiti kulturne događaje, posjećivati ih, mogu utjecati na politiku mjesta

IZLOŽBE DJEČJIH LIKOVNIH URADAKA: (str.236-237)-dj.likovni uratci mogu se izlagati u javnosti, ali se pri tome odgajatelj mora pridržavati određenih zahjteva:-svaka izložba mora imati svoju svrhu i značajku-lik uratci izlažu se u dj.vrtiću u prostoriji odgojno-obraz skupine, u hodniku dj vrtića, kao vid poticaja djece na likovnost ili u smjeru priznanja postignuća-izložbe se osmišljavaju ako razmjena iskustva unutar vrtića, sa susjednim ili udaljenim vrtićima, kao općinske, regionalne, nacionalne ili međunarodne -prema značajkama dječjih likovnih uradaka razlikujemo:1. revijalne izložbe- iz svakog vrtića prikazuje se približno jednak broj uradaka2. izložbe lik kvalitete-samo najbolji dj uratci, često se nagrađuju3. tematske izložbe-svrha pokazati mogućnost interpretacije nekih lik problema uz popratna objašnjenja4. izložbe znanstvenog obilježja-istraživanja ilustrirana dj lik uratcima5. izložbe metodičkog karaktera-prikaz dječjeg razvoja, procesa stvaranaj ili primjene različitih elemenata metodičkog poljaPoštivanje lik normi kod izlaganja:-uratci na panoima i izloženi u visini očiju promatrača-uratci na primjerenoj međusobnoj udaljenosti-3d uratci na neutralne ili pastelne jednobojne stalke, lako okružive-okviri-jednostavni i neupadljivi-izložbeni prostor-primjerena rasvjeta i klima, dovoljan broj utičnica

-podaci uz dječje uratke: ime i prezime djeteta, dob, spol, likovna tema, lik tehnika, kratak opis rada, ime i prezime odgajatelja, dj vrtić i mjesto-podaci o uratcima napisani su čitko-pojedini panoi imaju svoje oznake i povremena pisana i slikovna objašnjenja-logika redoslijeda izlaganja: od maleđ prema starijoj djeci, od vježbi do postignuća, prema lik područjima izražavanja, vrsnoći materijala....-pohrana i transport: veći formati papira ne presavijaju se, nego pohranjuju u tuljke ili mape velikih formata-izložbe ne smiju biti pretrpane, već pregledne i jasne

DIJETE I MUZEJ, MUZEJSKA PEDAGOGIJA: (STR 238)-djeca mogu organizirano posjećivati muzeje uz jasan cilj i izbor izložaka koji su pristupačni djeci-u muzejima: prirodne rijetkosti, tehnika, narodna umjetnost, povijest, lik-kulturna dobra-galerija-čuvaju se samo likovna djela-pojedini muzeji otvaraju odjele za djecu, prostore za dj aktivnosti, razvijaju istraživački rad-muzejska pedagogija-posebna disciplina-svaki odgajatelj koji vodi djecu u muzej mora pripremiti posjet, objasniti djeci pto ih tamo očekuje, na što trebaju obratiti pozornost, i koji su njihovi zadaci-obilazi se samo odabrani dio izložaka sgrupom do 15 djece-nakon toga nalizira se što su djeca vidjela, zabilježi i nastoji iskoristiti u slijedećem lik radu u vrtiću

MASOVNA VIZUALNA KULTURA: (str 238-239)-suvremena sredstva masovnih vizualnik komunikacija čine mediji (reklama, ilustracija, plakat, razni kataloti, fotografija, strip, film, zaštitni znak, multimedijske računalne igre...) kojima se prenose vizualne poruke-odgojitelj multimedijalnim pristupima kod djece razvija kritički odnos-dužnost odgajatelja o stripu razgovarati s djecom, analizirati ga, otkrivati umjetničke i druge vrijednosti i nedostatke, isto je s rekalmom-djecu potrebno upoznati sa sugestivnošću-manipulacijom potencijanih korisnika

ORGANIZACIJA SVEČANOSTI I PRAZNIKA U DV: (str 240)-motiviranost za proslavu može ostvariti emocionalnu spontanost-svaka proslava mora imati dobru organizaciju-najčešći važni datumi: rođendani, 1.dan u dj vrtiću, Majčin dan, prvi dan proljeća...-obiljećavanje subjektivne prirode ili ima vanjska obilježja slavlja s mnogim elementima koji se posebno pripremaju-u dj vrtiću potrebno predvidjeti proslavu, posebno u estetsko-lik smislu: uređenje prostora, pozivnice, glazba, program-djeca, odgajatelji i roditelji zajedno pripremaju proslavu: opći dogovor, utvrđivanje programa, potrebnih sredstava, materijala, radnji, realizacija estetske strane programa, neposredna organizacija, vođenje svih djelova programa-osnovni kriteriji: prilagođenost dobi, humanistički sadržaji, estetski izgled uz elemente originalnosti-afirmacija djece: prijedlozi za uređenje prostora, izloženi lik uratci, nastupi

LUTKARSKA PREDSTAVA U DV: ( str 240)-jedna od najdražih aktivnosti u dj vrtiću-može se koristiti za ostvarivanje različitih razvojnih zadaća, koja će djeca ostvariti kroz igru, zabavu vlastitu afirmaciju-najbolje igre koje djeca sama izmišljaju, jedna od takvih je organiziranje vlastite lutkarske predstave-djeca mogu izraditi jednostavne lutke, scenu, odanrati glazbu, izmisliti sadržaj radnje i odgirati je pred vršnjacima-potiču se: estetske vrijednosti, razvoj kreativnosti, odgojno-obraz vrijednsoti, suradnja s drugima, komunikativnost, koordinacija, uvažavanje dobrih prijedloga, tolerancija, upornost, kreativnost i deruge kompetencije i pozitivne vrijednosti

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA: (str 241)-pod pojmom podrazumijevamo: darovita djeca, djeca s teškoćama u razvoju, zlostavljana i zanemarivana djeca-posebne potrebe mogu biti: potencijalne, prolazne ili trajne-aktivnosti u luk kulturi mogu doprinijeti zadovoljenju potreba djece, ponuda izbora djecei i istodobne različite aktivnosti

DAROVITA DJECA: (str 242-243)-individaulne razlike među djecom očituju se i u razlikama njihova likovnog izražavanja-darovitu djecu za likovnu aktivnost treba posebno pratiti i poticati-darovita djeca mogu se prepoznati u području likovnog stvaranja, mogu biti izrazito likovno ili višestruko darovita-rad s darovtiom djecom počinje utvrđivanjem i otkrivanjem darovitosti, potom se planira programModeli potpore odgajatelja darovitoj i talentiranoj djeci:-obogaćenje: dodatak osnovnom programu-proširenje: brže kretanje kroz program-ubrzanje: ranije ukjlučivanje djeteta u program namjenjen starijoj djeci-mentorstvo: mentor kao stručnjak na području djetetova zanimanja, ima ulogu vodiča, uzora i prijatelja-natjecanja: u području interesa djeteta, prilika za iskazivanje vlastitih sposobnosti i talenata-posebni programi: aktivnosti i radionice-odgaajtelj vodi evidenciju, upućuje djecu na dodatan rad izvan vrtića

ZLOSTAVLJANA I ZANEMARIVANA DJECA: (str 245)-zlostavljanje: tjelesno, seksualno ili emocionalno-zanemraivanje: nezadovoljenje djetetovih potreba:hrana, odjeća, grijanje, medicinska skrb, školovanje...-aktivnosti u kojima se djeca lik izražavaju pogoduju izražavanju njihova unutarnjeg svijeta-djeca se identificiraju s likovima i radnjama

SURADNJA S RODITELJIMA (sre 246)-briga o razvoju djece zajednička roditeljima i odgajateljima-suradnja je nužna za upoznavanje značajki dj razvoja i njegova usmjeravanja-suradnju može otežavati: autoritarni stav odgajatelja, pedagoško neznanje i neiskustvo roditelja, ekonomska situacija u obitelji...

-suradnja s roditeljima obuhvaća: prijedloge vezane za lik razvoj djece, savjeti za uređenje dj sobe, kupnju materijala, koju izložbu, predstvau pogledati, koje aktivnopsti poticati, ukazati roditeljima na probleme, moguću izoliranost djeteta, educirati ih u području lik kulture s naglaskom na usvajanju estetskih vrijednosti i primjenjivosti u životnim prilikama

ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE I ODGOJ ZA MIR (str 246-247)-postoje životni problemi koje trebaju upoznati i predškolska djeca-odgoj za humanu međuljudsku suradnju i odgoj za održivi razvoj imaju dugoročne duhovne vrijednosti jer utječu na savjest pojedinca, svoju primjenjivost ima u aktivnom uključivanju istih u aktualnu problematiku-počinje se uređenjem prostora, čistoćom kao uvjet zdravlja, rad oko uređenja objekata, vrta te širi problemi odnosa ljudi, donošenja odluka o pojedinim pitanjima, koristi od pojedinih investicija sve do uključivanja za mir i suradnju među ljudima

ART-TERAPIJA (str 247-248)-likovno izražavanje ima terapeutsku, preventivnu i kurativnu ulogu-art-terapija je znanstvena i terapeutska disciplina koja proučava utjecaj različitih umjetnosti na iscjeljivanje osoba-lik umjetnošću utječe se na tjelesno i psihičko zdravlje djece i odraslih, primjenjuje se u raznim životnim situacijama i mjestima boravljenja-kromoterapija-iscjeljivanje osoba utjecajem boja-ako se u terapiji primjenjuje crtež ili neka drugaumjetnička aktivnost onda to nazivamo art-terapijom-ona nastoji otkriti poremećaje i traži odgovarajuće postupke otklanjanja-psihičke se slike putem lik izražavanja konkretiziraju u crtežu pa odgojitelj može opaziti odstupanja od normalno lik izražavanja-odg može pomoći djeteu razgovorom i postupcima, kod težih slučajeva traži pomoć psihologa i psihijatra

LIKOVNI MATERIJALI, PRIBOR I TEHNIKE:-podjela materijala: crtaći, slikarski, grafički, kiparski materijali i materijali u arhitekturi-dizajn-estetski oblikovani upotrebni predmeti, ostvaruje se u gotovo svim materijalima-tehnike-postupci uporabe raznih materijala koji su ovisni o priboru i podlozi-materijali u kiparstvu i arhitekturi: drvo, kamen, opeka, metal, beton, staklo, sintetičke mase-mat u crtežu, grafici i slikarstvu-pripremljeni od pigmenta i veziva-podloge: papir, drvo, platno, metal-pribor: pera, kistovi, špahtle

-dekorativno slikarsvo: kamen, staklo, školjke, zlatni l istići za mozaik, freska, zgafito, vitaž, tapiserija, intarzija i inkrustracija-kiparski materijali: glina gips, drvo, kamen, metal, poliester, beton, staklo...-materijali za arhitekturu: kamen opeka drvo i novi građ.mat: staklo, željezo, beton, plastične, sintetičke mase...-uporaba materijala zahtijeva određene postupke:1. ne pruža otpor djeci, lako se boji, nanosi...2. zaštita namještaja i odjeće te djece od opasnih predmeta3.primjerenost materijala djeci i pedagoška vrijednost:slobodni lik izraz, razvoj preciznosti i motorike, mot prstiju i šake...