Upload
neuroteek
View
118
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 1/8
GLASNIK MINISTARSTVA KULTURE J PROSVJETE
LIKOVNA UMJETNOST
I. ZADACE
Dvogodisnji program i
razvij:ll~ u~cnik(Jvc m()~II(:nosli da dozivc IImjclni~kadjcla Itrrnc obogatc ~voJ cmouvnl zivUI,
upoznavau uccnikc s naivaznijim djelima likovneba~linc, svjctskc, curopske Ihrvaiskc,
r~zyijali potrcbe u uccnika da na putovanjima u zcm-IJI I inozcmstvu upoznaju spomcnikc, da obilaze rnu-zc]c . igalerije,
odrzavat! Jikovnu praksu, "kulturu rukc" u likovnimbiljc~kama, idcogramima i vizualnim porukarna,
uzdizari likovnu kulturu kao dio opec kulturc (osnov-nc tcorijske spoznaj<: 0 kulturj i umjctnosu tc kultur.no-povlJcsnorn razvojuj,
spoznaja ! dozivljaj mcdll/'Avisnosii razli61ih granaumjctnosu,
ukljucivaj] uccnikc u poziuvno djdovanje gledc likov-ne kulture irazinc likovnosli u svojoj sredini (gradu,ulici, na radnom mjcstu, u kuci istanu),
razvijatl razurnijcvanjc i djclatan odnos prcma za~ljlispomenika i ~uvanju okolinc,
razvijarl navikc kod uecnika da sudjcluju 1I suvrcmc-nima Iikovni!l1 zl~!vanjima (p(lsj~elljl~ iz(ozhc, prate !i-kovnc publJka~IJC, likovne SC flJC I Iilrnovc, upoznajusc s novirn arIlIlcklonskim oSlv<lrcnjinw i ;aklualnim
. problemima urbanizma).
II. PROGRAMSKA GRADA
Prvi razred
SAD RZAJ I:
1. Pojedinac iokolina (Kako glcdarno, ~Io vidirno, kakouoCavamo).
2 Prcdrnct (Odnos namjcne iohlikc, odnos malerijala,prolzvodnog proccsa i oblika, razvoj pojedine narn-jcne).
3. FOlografija: svjellost (svojstva i odnosi _ svjcllosna
rnrlja, sjcna, zrnasu usiro] fOlogra[<;koga fllma/pa-pira),
4. Fotografi]a: prostor u pIohi Qasno/ncjasno, ocisla, pla-novi).
5. Fot?grafija: "odlucni trenulak" (kaJriranje _ komponi-ranje).
6. Film: v:rijcmc 1I plol1i (izmjena osvjclljcnja, POlO/11jikrctanjc karncrc, 1ll0nl;a:l11,I/.mjen:! pla·llov;I).
7. end: linija (svojstva i oclnoxi - ritam j simelrijc).
8. Slikarstvo: oblikovanjc plohc, odnos tehnikc i jzra/~lj-nih src<1slava (clcrncn.ira forme).
9. Slikarstvo: boja (svojstva i odnosi - ritarn i simctrijc);
O . SJikarstvo: prostor u pIohi (pcrspcktivc).
1. Slikarstvo: ikonografija i ikonologija.
12. Skulptura: ohlikovalljc masc iprostora (svojstva iod-nosi - ritam i simclrijc). .
J.3. S.klllpl~ra: povrsina i boja (Svojslva i odno si _ ritarn islmelflJc).
14. Skulptura: odnos rnatcrijala i oblika.
15. Skulpt~ra: narnjcne, ma.lcr!ia_li i kons~rukcijc, tipov]
graccvrna (uzduznt, ~rcdl~nJI 1 sloboom lIoeni) odnosrnasc 1 prostora (svoJstva 1 odnosi - ritarn i simclrije).
16. Arhitcktura: stanovan]e (potrcbc i oblikovanjc pot rc.ba).
17. Odnos izmcdu arhitckillre, skulpture i slike, Kompo-zicija cjeline. Odnos prcma okolisu.
18. Urbanizarn (clcmcnu i naccla uSlroja arhilcklonskihskupova).
19. Svijct ~ kojcrn !ivimo (grad, rcgt]a, drzava, curopski isvjctski proston).
20. Ko~unikacija: mnogoosjctilno dozivljavanje svijcta(dodirno, slusno, vizualno, mirisno, okusno).
Drllgi razred
. Kad.s<? likovna umjcrnosi uei sarno dvijc god inc, u dru-gOJgod InIlI~cnja obraduju sc glavnl zivotni skJopovi (sclo,grad, samOS(;ln, 1IIvrda-dvor:Jc, vclcgrad), V,IZIlJ za proslapovijcsna razdohlja i za dann~nji svijct. 10 nijc minimalnapoviJest umjcrnosij, vee izbor ucinjcn s obzirom na na~Ionajslrega prostornog skIo[la u nas. Opseg obradc je ogra-nicen plariorn rcalizacijc (35 sati).
l.ZADACE: (vidi razred I.)
1.1. I'0 s e b n a z a d a c a jc:
osposobiti uccnikc za vrcdnovanje povijcsnih kom-pleksa i osvijcstili mogucnost da sc aktivnirn odnosomprcma njima mogu prcobraziu u izvorne skIopove su-vrcmcnoga zivola,
osposobn] uccnikc 7. .3 osvje~Civanjc suvrcrncnosu ipnpremil! ih za odabir i stvaranjc svorn zivotu prirn]c-rene okolinc,
osvjc~Civati nckc osobirosu scljacke kulturc, kao dra-gocjene basiinc svakoga curopskog, pa tako ihrvalskoga naroda (urnjctnost J C sastavni dio sva-kOdncvnog zivola),
- osposobiti 7.1dozivljaj slojcviiosu i slozcnosti scljacke .kuliurc,
- osvje~Civali hurnano zna~cnjc gradskoga prostora,
- ospo:-;of)i(i 1;1 dozivljaj koniinuirct» prostornih ohlika,
- owjc~Civ:Jli p()lrcilc djcbllloga i sivaralacko_g odnosaprcma proslosli,
- naueili uccnike dOzivljavali arhi(ckturc, skulpt urc islikc,
- osvjclciv~!i funkcioniranja grada u srcdnjcm vijcku,rcncsansi Ibaroku, ,
ornoguCili dozivljaj jedinslvcnosli vrcmcnskrn islil-skill razlicitosli pojcdinih dijclova,
I
II
II
. :
:.'~
.~,
' ..
, .~·4
I
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 2/8
IIASTAVNI PROGRAMJ ZA GIMN~Zl1£
- osvjcl6v.lli odnos lifcma gradu kao skrhi I ' A I grad kroz1 - :a7~I~O~I;:1 ~;:~~:::I:::Sli d;1 sc gr;uJuvi uhogalc novimulogama,
1 - omoguci: i dozivlj;lj arh i ick ru rc kao sklopa razl iciloga
nacina zivola,
- UO~Val! V C ! < ? arhiickturc iprirodc u rcncsansko] la-
Idanjskoj VIII I baroknorn dvorcu tc vclcgrad-skorn parku,
- osvjcscivati glavnc dvojbc modcrnoga covjcka S obzi-rom na ~iri zivolni sklop i osobna gleui~la U odnosu
1 - ::;~!O:i:~::~:l~ziVljaj supostojanja razliCilih pravacau modcrnoj iposrmodcrno] umjctnosti,
1-razurnijcvati napustanjo prcdrncta odrcdcnosri slikar-siva i skulpturc,
- osvjcscivari osohni odnos prcma problcmirna suvrc-
Imcnosti izrazcnc u likovriim djclima suvrcmcnogaokolisa,
- osvjclcivali pojavu otudcnosti covjcka u stvarima i
Imogucnost razlici.lih o~nosa prcma toj pojavi u dizaj-nu Iu ~mjClnOSII uopcc.
2. S A J) ItZ A.J I:
Sclo kao najstariji sklop uSlroja :I;ljcdni('ko~a ziv()lastalno nasranjcnih liudi. Tipovi scla u l lrvatsko](zhijcno, dUl;acko, rast rkano] - obradujc sc J 'O [cdanprimjer. (pnJcdlog: Gomilioi, Sunjska Grc. a, Kurn-
rovcc), l}sp()rc(~h;~ s .izvancumpskim selima i prct-povucsmrn pnmjcnrna s podrueja Hrvatskc.RazIiciti tipovi scoskih kUGI po rcgijarn» i po ur..0-rabljcnoj gra<1i. (Prijcdlog: Filip-Jakov, Gradisic,Slunjska Grcda). LJmjctnost svakodncvnoga zivota(namjcsta], posudc, odjcca, nakit, prostirkc, rucnici- primjcrci iz 7..agrcbackosa Etnografskog muzcja iiilokalnih ctnografskih zbirki).
Anticko-srcdnjovjckovni grad (Prijcdlog: Pula -r.rctpovijcsna gradina - arnicki grad, iii Zadar - an-tlcko-src<.lnjovJckovni grad iIi Split - kasnoantickapataca - srcdnjovjckovn] grad).Usporcdbc s Pompcjima iIi Timgadorn; usporcdbc s~rC:Issonom iii Liibcckorn. Analiza gradskc kucc
(rirnskc i srcdnjovjckovnc), trgova i utica. Analizapo jcdnoga_ vaznoga arhitcktonskog djcla (npr. Sv.Donal/Amll1calar/mauzolcj-katcdrala), skulpiural-
nog .(S?rkofag Dohrog Pasi ira/Oltarna prcgrada Sv.Ncdjclji.cc/Svadbc£_li~;!, Skrinji~1 iz Pir;!~a) i stikar-skoga djcla (mozaici IZ Eufrazijcvc hazilikc /sfikano
Raspclo iz Sv. Klarc/xlikano Raspclo iz Sv, Franc).
~am~)~lalni ~~)mplcks ~ : I O poscban oblik lISI(oja ?a-Jcdl1lcko~a Z_'vOI . :i (Prr)cJfog: Sy. PC1ar II SUInI uuspo.rcdhl s lranjcval'klm samOSlanoJll II DlIhrovni-ku I S<ll1loslanskilll kOl1lpkbom u Lcpoglavi).
Usporedl!<1 ~ nckim primjcrolll cislcrci1skoga S:II110-s R
1an:" pnmJcricc Thownc1 iii f-'ossanova. Analizaa~ovanova portala IITrogiru/ Buvininih vralnica u
SpIJ~u. ~nali"2 Evangclijara iz Zagreha iz XI. Sl.,
~ld,!l!t sitka Sv. Fo~kc kraj Pcroja/ Sv. Marijc naSknIJnah u Bcramu.
. S~ednjovic~ovno-rcncsansno-barokni srad Dubrov-
DlkIVaraz~tn (~I?is grada, .fun~cionlranjc grada,UIICC, zHfinc). Analiza Jcdnc kuec/palaec
...."I'.rll,,_ Kncicv dvor/palaCi P;lIa~ic). Analiza
kUlpturalnog djcla Jurja Dalll1alinca,0a Tri.l?1ih~ na SanGima i Robhina 01 -
tara Sv. Knza u Knzcvcllna.
I
I
12.2.
I
I
I
LlKOVNA UMJETNOST
25. Utvrda, vila, d~()~~c (P~ijcdlog: V~li~i Tabor, Ljclni-kovac Sorkoccvica, Blslra). 0PIS I funkcionlranjcutvrdcn0J;;a obitavali~ta i ladanJskoga sklopa arislo-kratskog zivot;l. V9.a s prirodom.
2.6. Vclcgrad .Z:lgrch. Nazocnost oSlvarcnja pro~losti 1I
prorrujcnjcnom kontckstu, Mjcsto slaroga grada j
s~~a u lIslroj~ yclC!~r<:,da i.suvrcrncni odnos prcrna
njll1:a. Razlicit] obhci ~Ikll_vnoga I p.:tsivnog unisra-v,!np. Prcobraz~e. I revI1a~I~1cIJe. Mjcsto i znat'cnjcslikc, skulpturc I javnc arhitckture Ihortikulturc uvclcgradu (npr. kazalistc, muzcj, galcrija javnaskulptura, park). Problem 72~titc sp()mcnlk~. Slal-~OSI sl<lri~. potreb<.1 72. r~prczcnl.a~ij0!l" ilustraci-jorn, naracijorn u historicizrnu, 11:1IVI,ICU,stylingu.Pluralizarn novih nastojanja, pravaca i stilova. Na-jarnna kUGI ~. Zagrchu I~ XIX. st: Fclbingcr, _ u XX.sl.:.y. Kovacic, ~1. Planic), stanovan]c u novim na-scljirna. Uloga javnc skulpturc: od Mc~troviccvaZdcnca zivo1a do Bakiccvc Razlistalc formc iKol~lriccvog. Matosa. Analiza .po l·cdnc slikc iz Mo-dcrr:,~ galCfljc. u Zagrcbu (P.fljcd og: Kraljcvic, Vi-
dovic, Tartaglia, Herman, Githa, Murrie, Knifer).
III. PIDAKTICKE UPUTE
Osnovrra metoda nastavc likovnc umjcrnosti u gimna-ziji tcmclji sc na trajnorn kontaktu s likovnim djclom kako
hi sc mladirna ornogucio dozivljaj urnjctnlckoga djcla. ToSC, kad god jc mogucc, idcalno oSlvarujc ncposrcdno naoriginalu iii faksimilnoj rcprodukeiji, all, iz prakticnih ra-ztoga, rcdoviio u (~to boljcm) kolordijapoziiivu.
Nastava likovnc umjctnosu nijcapstraktnacstctika nitiuzviscna tcorija urnjcrnosu. Nastavnik intcrprcura kon-krcma, pojcdinacna djcla, koja uccnici simulativno,stalnoprornarraju. Svaki glcdatclj bcz Iikovnc kulture, a osobitodijctc, odnosi sc prctczno pasivno prcma likovnom djclu ircdovito ga usvaja djclornicno, oCllavajuCi najcesce sarnopovrsinski sloj (icmu, opci utisak iii pak poncki detalj).Nastavnik jc slo~a trajno u ulozi rcproduktivnoga urnjet-nika, koji rnrtvu partituru" likovnoga djcla mora kreativno"ozivjctl" govornorn intcrprctacijom utcmcljcnom na su-vrcmcnoj rnctodi (strukturalnc) ra~clambe. {Mora trajnobiti na oprczu da, naprotiv, ne "72Iu~c" organlcki zivotdjclapasivnirn opisorn, iIi nasilnom "vivisckcijom", kao sto to ne-ki ponckad tinc). Uz to ce se nastavnik sluzili i srcdstvimagrafickc ra~~lamhe, vizualnc intcrprctacijc djcla i likovnihpojmova (skicc tlocrta, prostornc Ikomunikacijskeshcmc,analiza proporcija i kompozicijc, itd.),
Samo stalnirn vizualnirn kontaktom ucenika s djclorn,Iurnacc sc clcmcnti vizualnoga jczika, izraz..ajna srcdstva li-
kovnoga govora, osvjc~cuju sc skrivcni, ali dublji sad rzaji isrnisao djcla tc urnjcinosti opccnito. I vrlo slojcviti preble-mi i duboke spoznaje tcorijc umjctnosti mogu sc jcdno-
sravno objasniii iasno prikazati na raj nacin: u djelatnomvizualnorn koruakt us djclorn. Tijckom izobrazbcnoga iod-gojnog proccsa, promarrajuci i "citajuci", odnosno inter-prctirajuc! likovno djclo rijc~ima, naslavnik implicit nodokazujc l1uznost i funkcionalnu ucinkovilost simultanog;~komunlkacijskog djcJovanja na dva "kanala": vcrbalnom I
ikonickom. Ta njcgova metoda Irchala bi (najboljcncsvjc-sno iii podsvjc.',"o) postali uzorkom i navlkom djclovanjauccnika.
Ako sc u naslavi trajno oSlvarujc nacclo da sc nikadanc govori bez likovnoga primjcra iii vizualnoga komcntara(alt ni nc ~ispitujc" bez toga(), mozcmo bili sigurni da je,
bcz obzira na individualnc razlike u znanju, sposobnosli,darovilOSli i zalaganju nastavnika, svaki ureniK iii, rccimoto humanijc, svaka dJcvojka imladic u u najvaznijcm rado-blju svojcga duhovno~ razvoja djclalno promatrao,doiivioi upoznao odrcdcni obvczni minimum" antologijskih li-kovnih djcla, spomcnika wih grana likovnih Um{·clnosti,odpredmcla svakodncvl1c uporabc do ambijenta nih I arlll-
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 3/8
GLASNIK MINIS TARSTVA KULTURE I PROSVJETE
I
fekfonsko-horlikullurnih cjclina u xtar irn isuvrcmcnimgradovrma,
Tijekom naslave prcdvidcna je povezanosl sa svirnadrugim predmelima. i 10 ne u smislu usporcdnoga
obradivanja srodnih lemailiislihpovijesnihrazdohlja.ne_go u slv.lrala~kom nastojan]u nasl.lvnika da trajno uspo-reduje mctodc, pojavc i spoznaje drugih naxtavnih
podrucja radi rcclprocnoga hOljcg poim<tnJ" poscnnost i,kao] mcdu7..avisnosli. To sc odnosi na povijcSl, knjizcvnosti glazbcnu u.mjeln~~sl ponajvi~<?! al! i na !~t.linski i_opccnirona stram jczik (s njihovorn PO~IJC.'::cu,.knJlzcvno~cu I klll.t.u-rom), na malcmallkll (osohllo mhllckluru. proporClJc.projekliranje), na fiziku (koll.-;trllkcije), kcmijll (lehnike imaterijalc likuvnih umjclnosli, ugrolcllost i i'~I\liIU spo-menik.I), na scogr.lfiju (stranc kulturc i svjctsku Unl)CI-nicku ba~tinu), pa svc do tjclcsnc kulturc (koja u najveccmbroju disciplina ima pocnjcuo u anticko] civiliz<lciJi).
Gradivo koje trcba obradiu u prvorn razrcdu raspo-rcdcno jc u 20 tcrnatskih jcdinica kojc su u skladu sa 20
nastavnih sati, Osobito isticcrno da program nc obvczujcnastavntkn ni na redosljcd obradc tcrna, nit! na izhor Iikov-
nih primjcra. Ako nastavnik po svojem iskustvu iIi sklono.sti, znanju i metodi drli da mozc boljc ostvartu Ilroc;rampolazcci od urbanizrna iIi arhitekturc, od filma i i silkar-stva, mozc poccu na sv~ nacin i drzcCi sc nekoga lIrllgogrcdosljeda, sarno jc vazno da budu ispunjcna dva uvjcta.
Prvi, da hu~c ostvarcn eilav program .i, drugi, d.a novi po-rcdak I<:ma una lakodc!od~<:dcnu suvlsloSl1 log«~an SI~Cd,tako da tedna tcrna prOJzlazllzdrugc tc da scorgani~ki do-graduju kao Slo smo P9ku~ali posuci predlozcnim progra.mom.
Ostalih ]5 sati nastavc predvidcno jc za utvrdivanjc isislcma~iziranjegradiva tc za provjcru znania. Osim usmc-ne provjcrc (razgovora) znanja u razrcdu, sto se, ponovi-mo, mora provodirt sarno . uz projekciju primjcra,OhVCi''<llanjc i pismcni nacin provjcrc znanja, i 10 u dvaohlika.
I. Individllalna pismcna ra~elamha (nikakvc konlrolnczadaces pilanjima iIi ICSI(~vi)najmanjc dvaput godi~njc. Za
svakoga lIc<:nlk:i na~lavnlk I.reba p~lpreml.li. r.cpr?dukcijuIIkovnoga djcla (kollko lIccnlka, to!Jko razllellih dlela), ko-jc cc lIcenik samnstalno analizirau i inlcrprclirau. (Mogusc uporabili razglcdnicc, reprodukcijc iz kalcndarn, foto-grarIJc).
2. Najmanjc cCliri dornacc zadacc J;;odi~nje, kojlma scprovjcrava: Iikovno snalazcnjc prcd vlzualOlm pojavama(raSdamhc i tumaccnja uz crran)c tlocrta, analiza kornpo.
zicijc, tonskc Ijcstvicc, inlCrakeija boja, saglcdavanje skul-pturc, shcmc komunikacije i sl.).
I. Z A DA CA
CetverogodiSnji pr og r arn
razvijati uccnikove mogucnosu da dozivc umicrntckadjcla itime obogalc svoj cmotivni ZiVOf,
- upoznavan uccnikc s najvaznijim djclima likovncba~tinc, svjctskc, curopskc j hrvaisko,
razvijati potrcbc u uccnika d:1 na pUlovanjima u zcm-Iji i inozcmstvu upoznaju spomcnikc, da obilazc rnu-zcjc igalcrije,
odrzavai! likovnu praksu, "kulturu rukc" u likovnimbiljclkama, idcogramima i vizualnirn porukarna,
- uzdizatl Iikovnu kulturu kao dio opec kullurc (osnov-
nc teorijske spoznajc 0 kulturi i umjclnosli tc kultur-no-povijesnom razvojuj,
spoznaja ~ dozivljaj mcduzavisnosli razlicilih granaumjetnosn,
ukljutivali uccnikc pozirivno djclovanjc glcdc Iikovnckulture i razine likovnosu u svojoj srcdini (gradu, uli-ci, na radnom mjestu, u kuci i stanu),
razvijau razumijcvanjc i djclatan odnos prcrna zaSlilispomcnika i cuvanju okotfnc,
- stjccau navikc kod uccnika da sudjclu]u u suvrcmc-
rum likovnim zhiv:lOjima (posjcclIju izfozbc, prate li-kovne pl,lblikacijc, likovne scrijc Ifilmove, upoznajusc s novima arhilcklonskim oSlvarcnjima i aklualnimprobJemima urbanizma).
II. PRO G RAM S K A G R A D A
Prvi razred
SAIlRZAJI:
1. Pojcdinac i okolina (Kako glcdamo, :>10 vidimo, kakouo61vamo).
2. Prcdrnct (Odnos narnjcnc i oblika, odnos materijala,proizvodno_ga proccsa i oblika, razvo] pojcdinc nam-jcnc).
3. Fotografija: svjcrlost (svojstva j odnosi - svjetlosnamrfja, sjcna, zrnasta struktura Iotogratskoga Iilrnajpa.pira).
4. Fot~srafij;t: prostor 1I plohi Qasno/ncjasno, ocista, pla-novrj.
5. FOlografija: "odlucni trcnutak" (kadriran]e _ komponi-ranjc).
6. Film: vrijcmc 1I plohi (izmjena osvjctljcnja, poloiaj ikrelanjc kamcrc, montaz ..a, izmjcna planova).
7. Crtcz: Iinija (svojstva iodnosi - ritam isimctrija).
S. Slikarstvo: ohlikovanjc plohc, odnos tchnike iizraza]-nih srcdstava (clcmcnata forme).
9. Slikarstvo: boja (svojstva i odnosi - ritarn i simetrije).
10. Slikarstvo, prosier u plohi (pcrspcktivc).
11 . Slikarslvo: ikonografija i ikonologija.
12. Skulplura: Oblikovanjc masc i prostora (svojstva i od-nosi - ritarn i simclrijc).
lJ. Skulpt ura: povrsina i boja (svojstva i odnosi _ ritarn isimclrijc).
1·1. Skulplllra: odnos malcrijala i oblika.
15. Sklilplura: namjcnc, malcrijali i konslrukcijc; tipovigradcvina (uzduzni, srcdiSnjl i slobodni lIocrti); odnosmase iproslora (Svojslva i odnosi - ritam i simetrijc).
16. Arhilcklura: slanovanje (polrcbc i oblikovanjc pOlrc-
I)a).
17. ~d.~os ~zn.l(:dll arhileklurc, skulplurc ilikc. Kompo-ZIClja C)clJnc. Odnos prcma okoli!:u.
IS. Uroani7":lm (c1cmenli i na~ela uSlroja arhitektonskihskupo"a).
I
I
II,
II
~
~
~
~
~
~
~
~
-. i I.~I
i i i " · ·,,
' ' f f l ';:"". . .
I
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 4/8
I'ASTAVNI PROGRAM! ZA GIMNAZIJE
LIKOVNA UMJETNOST
Anti.C:~~GrC:ka.- slikarstvo (s!ikarstvo na pos~dama :razliciti 'odnosi prema plohi u ranom, klasicnorn 1
helcnistickorn razdoblju; veza tchnickoga postupkai tzv. stila tamnih Iikova na svijctloj i svijctlih liko-
Ia na tamnoj podlozi) .
.9. Anticki Rim - urbanizacija Europe (znacajke rim-skoga urbanizma - mreza rimskih gradova na nasern
,
Ilu; kompozicija grada; funkcioniranje grada (odnos
javnih i privatnih narnjcna).
.10. Anrick! Rim - arhiicktura (vrcmenska podjcla, novazarnisao prostora; rim ski spomcnici u Hrvatskoj).
I-------------------------------- -------
I
19. Svijct u kojcm zivimo (grad, rcgija, drzava, curopski i• svjctski prostori).
If). Komunikaeija: mnogoosjetilno dozivljavanjc svijcra(dodirno, slusno, vizualno, mirisno, okusno).
I Drugi razredProgram II. razrcda obuhvaca tcmaiski krug koji bismo
Egli nazvati "Prosier -vrijemc; kronologija kulturnih raz-blja Meditcrana do X. stoljcca (Egipai, Mezopotamija,tika-Grcka i Rim, kasnoanticka I ranobizaniska, pre-
drornanicka i srednjobizantska umjetnost tc arapskc urn-
f·nosti).
Z A D A C A je nastave povijesti umjetnosti:(vldi I.razred)
-
Ipoznati ucenikc s povijcsnim ulogama i preobrazba-rna likovne umjctnosti,
upoznati ucenike s rnedudjelovanjima likovne umjct-
Iosti, drugih umjetnickih, znanstvenih i drustvenih
. pOJava,
- razvijati djelatno prornatranjc i mogucnosti prcpozna-
Ianja interpretiranja stilskih osobitosti djcfa.
.• SADRZAJI:
(
1. Pretpovijest - starije kameno doba (kronologija irasprostranjenost; koncepcija prostora; poceci li-kovnoga izrazavanja; stilskc opreke - realizam i
" apstrakcija).
Pretpovijest - mlade karneno doba (prvo oblikovan-[e prostora - pojava arhitekture; anirnizarn i likovniszraz; apstrakcija).
Pretpovijest - metalno doba (urbana revolueija; kro-nologija irasprostranjenost; arhitektura i pored ur-banizma; rnitovi i plasticno oblikovanje Ijudskoglika; oblikovanje predrncta za uporabu; uloga i smi-sao omamenta).
Drevne civilizacije: Mezopotamija i Egipat (vremen-ska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhi-tekturi, skulpturi; odnos prema plohi; stalnost ipromjene).
Anticka Grcka - polis ikolonizacija Meditcrana(kronologija, znacajke urbanoga Zivota; kolonizaci-ja Jadranaj.
Anticka Grcka - arhitektura (odnos masc iprostora- tipovi hrama, proporcije, sagledivosti; ustroj pro-stora kazalista; kuca).
Anticka Grcka - skulptura (tri razdoblja: arhaika,
klasika i helenizarn; proporcije; stilske razlike -idealizam, naturalizam],
1 · 6 .
2.11. Anticki Rim .- skulptura (nove dim.enzij~ prikazi-vanJa.u pun~)J plasticil reljcfu - rcahsll~ki port ret inarauvru rcljcf). ."
2.12. Anticki Rim - slikafstvo (pompcjanski stilovi kaoprimjeri razlicitoga odnosa prema plohi i prostoru;stilske osonitosti naturalizma, iluzfonizma i imprc-
sionizma).
2.13. Kasnoan ticka (ranokrscanska) i ranobizantska urn-jctnost (prcobrazba grada, zahtjevi novoga kulta,prctvaranje anticke umjetnosti; primjcri u Hrvat-skoj od Salone do Eufrazijevc bazilike u Porccu).
2.14. Prcdromanika (nova srcdista zivota -ulogasamo-~Ia~a. i utvrdcnoga boravista; .konl.in.l:Iitet prctpovi.
..JCSIi 1 antike - bjclokost, arnajl, nurnjatura; uloga 1
. smisao ornamenta).
2.15. Starohrvatska umjctnost - arhitektura (odnos juznihSlavena prema tcritorijalnom ustroju rimskih pro-vincija - Hrvati: Panoriia, Dalmatia, Historia; tIPO-
. logija crkava; iscrpniji primjeri: Sv. Donat u Zadru,
Sv. Kriz u Ninu, Sv. Trojica u Splitu, Sv. Spas navrclu Cetine; Sv. Mihovil u Stonu),
2.16. Starohrvatska umjetnost - skuplura (karnenice, ci-
boriji, oltarne prograde, zabati s natpisima, transe-nc, nakit; iscrpnije: ciborij iz Biskupije, PIU1Ch izKoljana, Zabat iz Uzdolja, Plutej s Iikorn hrvatsko-ga vladara, Pluteh iz Sv. Nedjeljice; ornament, sim-bolika),
2.17. Starohrvatska umjetnost - pismo i slikarstvo (bene-diktinska latinicria pismenost irninijature; trajanjegrckoga pisma; hrvatska pismenost i glagoljica; fie-ske Sv. Mihovila u Stonu),
2.18. Srednjobizantska umjetnost (trajnost antike i .n<?va
prostorna rjcsenja; prevlast plohe - mozaici, IlllfllJa-ture),
2.19. Islamska umjctnost (sklopovi iivota; odnos prost~-ra, rnase ipovrsine u arhitekturi; odnos prema VI-
zualnoj realnosti; kaligrafija).
2.20. Rclativnost povijesnoga vremena iogranicenost
g rostornoga rasprostiranja mediteranske kultureuvrernene tzv. Erimitivne kulture; velike kulturealekoga Istoka (Indija, Kina); kulture pretkolum-
bovske Amerike; seljacka kultura na europskomtlu).
Tree; razred
Program III. razreda obuhvaca lcmats!d krug "Prostor- vrijeme; kronologija kulturnih razdoblja Europe XII.-XIX. stoljeca (romanika, gotika, renesansa, manmzam, ba-rok, XIX-st.)"
1. ZA D A CA:
2. SAD R Z A J I:
2.1. Romanika (XL-XII. st.) arnitektura
(vidi I.iII. razred)
Tcritorijalna rascjepkanost politicke kartc r~m<?f~u~al-ne Europe. Gradanstvo, sveceristvo, plemstvo lin zan~tadrustvcnoga zivota: grad, samostan, feudalni burg: Rorna-nicki partikularizam i njegov izraz u likovnim urnjetnostr-
rna: metoda adieijc i subordinacije u komponiranju.Podredcnost skulpture i slikarstva arhitektun: zakon ka-dra iokomita pcrspcktiva. Regionalizam.romanike: To-scana i Lombardija iii Provansa INorrnandija. - Hrvatska:katcdrala (Krk, Rab, Zadar, Trogir).
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 5/8
. .GLASNIK MINISTARSTVA KULTURE I PROSVJETE
2.2. Romanika - kiparstv«
Portali crkava iIasadna skulptura, kapitch inamjdl:ljiznutra - rcljcfnost, plosnos], zakon kadra. lkonografsklprogram. Luncta portula ;f.ari~le kompozicijc; prijcnosproslornc shcmc kupolc u plohu. - Hrvatska: Radovanovportul u Trogiru izlatarstvo - Dubrovnik, Zadar.
2.3. Rornanika - slikarstvo
Plosnost, okornita pcrspcktiva, uska skala hoja. Prim-jc~i:.franctlska, I..a~ij:l: Njcm;!cka, kal;!.lonsko ~[i~ar~tv<?Minijaturc. - Hrvatska: SY. Foska, Pcroj; sv. Krscvan I sli-kana raspcla Zadar, rninijaturc (Trogir).
2.4. Gotika (XIII-XIV st.) - arhitcktura
Kultura gradova, plcrnickih hurgova iamosiana pro-
povjcdnickih rcdova (Iranjcvci, dominikanci). Gradnja ka-Icdralc i zvonika izraz komunalnoga naprcik» i ponosa.Zid sc pretvara u kontrafor, prozor u vitrail. Konsirukcijc~iljasloga luka ikontrafora iogivala, lipovi rcbrastih svo-dova. Konstrukcijc iproporcijc u projckt iranju (triangula-lura ikvadratura kruga), rajnc zanata. Uloga arapskc
znanosti i kulturc (brojcvi, rchrasti svodovi). Tri faze unu-tar gorikc, Rana J;0tika (Chart res), klasicna (Rcirns,Amicns) i kasna (cvijcma, plarncna) gOlika. - Duhrovackistatut, izgradnja grada i Siona. Crkva Iranjcvaca II Puli izagrcbacka katcdrala, Topusko iMcdvcdgrad.
2.5. Gotika - kiparstvo
Osvajanjc volumcna, skulptura u niSi. Rana, klasitna(Ie Beau Dicu) i kasna gorika: od kipa-stupa (CharI res,l<raljevski portal) do izvijcnc S-linijc gOlicklh kipova.EnclkloJlcdlJski ikonografski program Iasada, Zivot cov-jeka u tri kruga: rcalni (12 mjcscci), inrclcktualni (7sI0-bodnih urnjetnosti), rnoralni (krijeposu imane). Goticki
idcalizarn (Bogorodica, Krist) i riaiuralizarn (Mqka Kri-stova i martirij muccnika). - Hrvatska: Skrinja sv, Simuna,portal sv. Marka u Zagrcbu.
2.6. Gotika - slikarstvo
Humanizam gotikc: Dante, GiOIlO, Irancuska kate-dralna skulptura, trubadurska poczija (orijentalni kultzene). Bogorodica pismcna dvorska darna (Notre Dame),umjesto prclje. Prcvlast Kristovc Muke (Pasijc) covjekakoji trpi, Krist paticns srnjcnjuje romanickog triurnfansa.
Narativna metoda (Duccio). Giotto i sljcdbcnici (Pa-dova), naglascni volumen likova na plirkoj pozornici.Obrnuta pcrspckuva, Lorenzetti ibraca Limbourg, go-ticki realizarn. Dvorski stil tapiscri]c. Idcalizarn inatura-lizarn. Goticko sarenilo. - lstarskc Ircskc.
2.7. Rcncsansa (XV.- XVI. st.)- arhitcktura
Cmjck rnjerilo stvari: smjcna gotickog:l hipcrdirncn-zioniran]a iarckionskc dckorat ivnost iskladom proporcija,umjcrcnirn dimcnzijarna, suzdrzanirn tcktonskim ukra-som. Srcdisnja gcomctrijska pcrspckiiva izraz subjcknv-nosti, sarnosvijcsti iridividualnosti, izurn arliitcktaBrunclleschija. Prirnjcna Donatcllo, Masaccio.
Pcrspcktiva u slici i u odnosu na gledatcljc u prostoru,i1uzionizam. Obnova antickc urnjctnosti (Albcrti). Line-arno, plosno, zatvorcna forma. Rana, klasicna (Braman-tc) i kasna rencsansa. (Miehel,;Ingclo). - Hrvatska:Mlcloviti gotitkorcncsansni sli). Sibcnska kaledrala (J.Dalmatinac), trogirska kapcla (N. Fircnlinac), Sor-korevitcv fjelnikovac. Kultura dubrovackoga ladanja.Schiavoni, L Laurana.
2.8. Rcncsansa - kiparstvo
Donalcllo-skulptura ireljcfi, razvoj jcdnoga stvara-'clja (ml:idenacki - kasni).
Izr;li~ljn()st glavc,lijcla i drapcrijc, Odnos prema goticii antici. Portrcinost kuo pohvala individualnosri, Siobodnostojcca skulptura. Mrunioristi i broncisti. Grobnice, tali-janskc iIrancuskc, - Dalrnat inac (Hrvatska iAncona),Alesi, Fircntinac, Dukndvic; F. L:tur;IO:1.
2.9. Rcncsansa - slikarstvo
Spajanjc usporcdnih tokova gotickoga naturalizrna iidcalizrna u rcncsansni rcalizarn .•ravnolelu slvarnosa i li-kovno idcalnoj;a, Metoda simulacijc, Portrct. Krajolik i
covjek u priroJl. OJnos Toskanc i Vcnccijc.jugu i sjcvcra
Europe (Van Eyck, Grunewald, Brcughcl).
Masaccio - Ghirlandajo - Raffacl - Tizian. - Hrvatska:Dubrovacko slikarstvo: Dobriccvic, Harnzic, Bozidarcvic.
2.10. ~anirizam (druga pol. XVI.SI.)
Guhiiak pcrspckrivc: svijcl kao labirint. Antiklasicnistil: ncstvarno inadstvarno, Epigonski (cklckticki] istva-ralacki manirizarn (Michelangelo, Tintorcno, EI Greco ..).Palazzo dci Te, Bornarzo. Manirizam u Iraliji, Francuskoj,Pra.gu. - Hrvatska: Antcrnuralc christiantitatis, Ivrdave od
Scnja do Vurazdina, poscbno Karlovac iV. Tabor.
2.11. Barok (XVJI.-XVIII. st.) - arhitcktura
Srodnost fizike (Newton, aksiorni a silarna], materna-like (inflnitczimalni racun), astronomijc (Kepler, elipsasmjcnjujc krug) i Jikovnih urnjctnosti. Zakon akci]c irc-
akcijc (dinarniz..am tlocrta, konkavno-konvcksnc fasadc;
kontrast svjctlosti isjcnc), Dinarnicka sintcza svih granalikovnih urnjcmosri. Bernini, Borromini. Barokni pro-spekti u urbanizmu. Rim, Bec(F. v. Erlach). Osvajanjc pro-stora: dvorac i pcrivoj (Versailles) kao model ~ircnjakolonijalizrna. - Hrvatska: sv, Vid u Rijcci.jczuitski samo-stani u Dubrovniku, Zagrcbu, Varazdinu ...
2. I 2. Barak - kiparstvo
Otvorcna forma, dinamizarn svjcilosti isjcne, probi-janjc arhitcktonskoga sklopa.kontinuirani pokret. Berni-ni. Polikrornni matcrijali, Nadgrobni spomenici, urbana i
parkovna skulptura.
2.13. Barok - slikarstvo
Umjctnost proturcformaci]e, Pojarn neizml'ernogaostvarcn na slid zracnom pcrspcktivom. Barokni i uzioni-zarn i trompe l'oeil u zidnorn i strop nom- svodnom slikar-stvu. Chiaro-scuro, nocna rasvjeta. Pojava zanra. Slikovitaobrada dctalja, otvorcna forma kornpozicije, nejasno,jcdinstvcno jcdinstvo. Rembrandt i Vermeer,
2.14. Rokoko iklasicizam (XVUL-XIX.st.)
Rokoko plcrnstva i gradanski klasicizarn: umjctnost i
poliuka, urnjctnost i moral. Waucau (Ukrcavanja za Ki-(CfU). David (Zaklctva Horaciju), Chardin i pastel. Napo-Iconova urnjctnost Carsiva: Empire.
2.15. Indust rijska rcvolucija iurbanizarn XIX. stoljcca
Nagli rast imijesanjc uloga u gradu (sranovanjc, pro-mel, industrija). Englcski primjer, Haussmannova akcijau Parizu, utopija T. Garniera.
2.16. Arhitcktura XIX. stoljcca
POdvojenost historizma i induslrijske arhilekturc.E~tctika metalnih konslrukcija (mostovi) i staklcne opnc(izlozbene i tvornickc hale). Svjclske izlozbc.
2.17. Romantizam
Podudarnost politickih i likovnih programa. Slilovi kaosuprotnost: DaVid, Ingrcs nasuprot Delacroix, Gericault.Karikatura, umjctnost dncvnoga liska (Daumicr).
II
II
~
II
!~
~
j~
J ~! -
~
• . ~
•ll
~ . .
iIilL IL IilI
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 6/8
IASTAVNI PROGRAMI ZA GIMNAZIJEI LIKOVNA UMJETNOST
218. Realizarn i fotografija
Iotografpreuzima od slikara zadacu rcportazc i vjcr-
ga portrcta, Odnos fotografije i slikarstva (Courbct,.anct, Degas; B. Cikos-Scssija). Zaustavljeni trcnutak,:;lutajni izrez".
12.19. Irnprcsionizam, eksprcslonlzarn, simbolizam
Rasap slike u impresionizmu, obnova vclikc cctvoricc:r Gogh, Gaugin, Seurat, Cezanne.
2.20. Seccsija
(Art Nouveau, Liberty) curopski i svjctski intcgralni
1'1,cgacija tradicijc u ornamcntu, dinarnika iogra-
cnost krivulje, od pribora za jclo do arhitekture.ancuska, Belgija, Austrija. Seccsjja u Zagrcbu, Rijcci,
Osijcku,
I Cetvrti razred
Program IV. razeda obuhvaca "Umjctnost naseg doba;
Ietu kojem iivimo (umjctnost xx. stoljcca; suvremnc
Jave i kretanja, nase sudjclovanje u Iikovnoj zbilji).
1.ZA DA C A: (vidi I. i II. razred)
IsADRZAJI:
2.1. Umjetnost prvc polovicc XX. stoljcca
Itkria XIX. st. nalaze ~iroku primjenu (fotografija,acijski tisak, telegraf, telcfon, filnl),a nova naglo rnijen-
iaju uvjete livota uz sve vecu promctnu i komunikacijskuoovczanost svijeta: benzinski motor, autornobil, avion.llzina promjena i otkrica znacajka je novoga doba, a.afava je brzina srnjene stilova i pravaca u umjctnosti uJrvoj retvrtini stoljeca: od kubizma do nadrealizrna u sli-carstvu i skulJlturi, a od futurizma do funkcionalizma u ar-
lktUri.Tri(Jesete godineznace rast Iasizma u zapadno]
ropi ~jema~ka, Italir'a, Sapnjolska) i komunisticke dik-ure u isto~noj (SSSR ,a U oba totalltarna sustava javlja
e -drfavna" umjetnost, oja mora idealizirati vlast i stanjc
Ilji,slufeti politicko] prornicbi: nacionalsocijalisticka
etnost i socijalisticki realizam. Sredinu stoljeca-ljezava vrhunac fasistickoga ~irenja i njegov slom na
.raju drugoga svjetskog rata, 1945. godine.
1 2 . 2 Revolucija stilova
1905. - 1918. Fovizam, kubizarn, futurizam, orfizam, or-anicka i geometrijska apstrakcija, su pre ma tiza m, m agic ni
l
izam, dadizam. Smjena iii pluralizam stilova. Od Ro-a do Brancusija.
2.3. Slikarstvo i skulptura 1918. - 1945.
I3drealizam iii uljepsana stvarnost. Podvojcnost volu-na (Proljetni salon) Ikolorizma u hrvatskom slikarstvu.
24. Arhitektura do prvoga svjctskog rata
'
scccsija (Wagner) i purizam (Loos). Eksprcsionizamendclsohn) i vizionarska arhitcktura (Sam Elia). Ko-IC .
12.5. Arhitektura izmcdu dva rata
Funkcionalisti~ka i organicka struja: Le Corbusier i~ght: Sinteza u zagrebacko] skol! arhitckture: Ibler, Pia-
l·tnzlc. ..
2.6. Industrijski dizajn
Razlika obrtnc iindustrijske proizvodnje: umjcinicki
IIindustrijski dizajn. Sukob dviju tcndcncija u XIX. st.
rris, Webb, Wcrkbund. Scccsija.
Ujcdinjcnjc svih grana Iikovih umjetnosti u industrij-skoj cri: Dc Stil (1917), Bauhaus, Gro~ius (Dessau 1924-1933) i prijenos Skolc u Amcriku. Naccla IOdustrijskogadizajna, najvcci stvaratclji i antologijska ostvarcnja. Cor-busicrov "Modulor", Brcucrov stelae od savijcne cijeviMicsova "Barcelona". '
2.7. Film
Nova grana likovnih umjetnos_ti: pokrctni svjetlosnioblik. Osnovna srcdstva izrazavanja: kadar i montaza kaorasclarnba i sintcza u proccsu glcdanja opcenito. Kompo-zicija oblika u vremcnu: odnos oblika jedan poslijc drugogu vrcrncnskom slijedu (umjcsto jedan uz drugog u pro-storu).
Filrnska umjetnost i slikarstvo: simultana vizija pred-meta iz vise vizura i u vise trcnutaka u kubista, p'flkaz~o-kreta u Iuturista. Picasso, Guernica (filmska rasclarnba . _Tvorci filmskoga vizualnog izraza snimanjcm (Grif ith,Chaplin) i crtanjcm (Fleischer, Disncy). Znaccnje doku.mcntarnoga filma (Flaherty, Ivcns) kao usporedne likovneumjctnosti u ulozi oslobadjanja slikarstva opisnosti, natu-
ralizma, realizma, pa i "objckta"; apstraktna umjetnost sa-rno kao jcdna od struja likovnih umjetnosti XX. st. Filmkao sintcza svih umjetnosu,
2.8. Urnjctnost drugc polovice XX. stoljeca
Unifikacija i istodobnost likovnih pojava u opcirnrazmjcrima. Raskol "istocne i zapadno Europe" i njegovorjesenje krajcm stoljeca,
2.9. Slikarstvo i skulptura
Ukidanje diktata socrealizma, najprije u Jugoslaviji(Exat52, zagreb iapstraktneskulpture revolucije), krajemstoljcca u citavo] isiocnoj Europi. Nastavak avangardnihsmjerova zacetifi poccikom stoljeca dovedenih do ckstre-
rna (Pollock: hiperrcalizam), pop-art i op-art, recidiva po-vijesnih stilova (anakronisti). Slike i skulpture u javnimprostorima.
2.10. Arhitektura
Zgrada OUN simbol zavrsetka jednoga razvoja. Zgra-de rnasovnoga stanovanja i obiteljske kuce. Rcprezcnta-tivna zdanja drustvenc namjcne i industrijska izgradnja.
Muzeji (Guggenheim) i kulturna sredista (Boubourg),crkvc, kazaiiSta, dvorane. Postmoderna. Obnova regiona-lizma.
2.11. Urbanizam
Izgradnja poslije rata: obnova Varsave, obnova starih
gradskih jezgri (Zadar, Split) itd. Pjesacke zone (Rotter-dam) i shoping-centri. Satelitska naselja.vspavaonice",Unite d' habitation (Corbusier), likovne mtervencije ujavnim prostorima, metro, vizije buducih gradova.
2.12. Zasuta okolisa
Prirodna ravnoteza i problem mjere u covjekovoj inter-vcnciji. Sklad covjekova stvaralastva iprirode u proslosu:arhitektura i hortikultura, ccste i mostovi, prirodni izvoriencrgijc (vjetar, ~'~dene strujc); Grc! ~~ bili 1I pravu~ ~ovJe-kov opsranak OVISI 0 ravnotezi "cetiriju elemenata : vatre(sunca) - vode - zraka - zernljc (raslirija). Sjeca ~~msk?gapokrova ikisclc kise, rupe ozonskoga omotaca .1 zagnja-vanje, otapanj<: Iedenjaka i porast razine mora, ltd. Med-juzavisnost svih cimbcnfka, povezanost svih drzava,odgovornost svakoga pojcdinca.
2.13. Vizualne komunikacije: 1V, film, [isak
Potrcba kriti~koga odnosa prema vizualnoj stvarnosti:vrhunski dorncti, najgori prornasaji i presjck nase hkovn~i vizualnc produkcijc. Rasclamba vizualnoga dizajna TV 1
I
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 7/8
. .GLASNIK MINISTARSTVA KULTUR£ I PROSVJETE
----- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
programi, koji njcguju i razvijaju likovnu kulturu naTV. Ra~tbmba Ilkovnih nastojanja iVizu~llnih kakvoeafilmskoga programa 7.<'1dnjihgodina, Oprcma knjigc, pri-jclorn i izglcd iiska. Plakat ircklamc. I7 . . 1 ozi.
2.14. Dizajn
Dizajn kao humanislicki projckt i trzisno-rcklamna
nuznost. Problem rnasovnc proizvodn]c ohlikovnoga bollaiii malohrojnih J...--valilclno di;t;,)niranih prcdrricra.Usmjcravanjc "~ir()kc publikc", diktatura kica i slobodaallcrnalivnoga izbora,
Usporcdna ra~clamha istih prcdmcl:t po namjcni u ra-zlicitim kakvocarna prcrna mjcrilu po~tivanja malerijala,fllkcionalnoSli i ckonomicnoxi], Vr hunxkc Krcacijc narn-jc.~laja, prcdmcta svakodncvnc uporahc, grafickog:t di;l;tj-na, dizajn za djccu i omclcnc u razvoju, itd,
2.15. Zl~lila spomcnika
Promjcnc odnosa prcma spomcnicima li/'ckom povijc-sri, Sporricnici kulta i kult spomcnika. Glori iciranjcsamojcdnoga stila i razdoblja (antikc - u doba klasicizma), kult
spomcnika nacionalnc gro~losti (srcdnjovjckovnih, u do-ba romanuzrna). Idcja jcdinstva stila", "vrijcdnosu stare-Sli· ircstauriranjcspomcnika. Konzcrviran)cspomcnika i
suvrcmcno ravnopravno IrCliranjc spomcnika svih sr ilova,razdoblja isvih katcgorija. Zakoni 0 za~lili sporncnika izavodi za zastitu sporncnika.
2.16. Muzcologija
Od srednjovjckovne do baroknc kraljcvske i plcmickczbirke umjciniria i raritcta. Muzcji otvorcni gradjanstv«poslUc francuske rcvolucije. Najglasovitiji muzeji ialcri-JCSVlJcta (Louvre, Prado, Vatikan, Napufj, Munchcn, Bee,MMA u Ncw Yorku itd.), susjcdnih zcmal]a i Hrvatskc.Muzcj kao srcdistc razlicUih djclatnosu,
217. Povijcst urnjctnosu
Od biograt1ja urnjctnika (Vasari, XVl.s!.) do vclikihsuvrcmcnih sinicza stilova i razdoblja. Umjclnit'kc topo.grat1je, monografijc 0 umjclnicima i spomcnicima, najz-nataJniji doslupnl prcglcdi povijcst] urnjcrnosu. Razvojglcdanp: razlika izmcdju pnkaza Radovanov:t,£ortala 1I
Eilc!bcrgera (1861.) i Fiskoviea (1965.) iii ploca Sv. Ne-diijice u Zadru, Najveci povjcsnican umjctnosti i izvoriznanja za povijcsl umjelnosti Hrvatskc (ELU, LEJ);Stcle, RadoJcic, Kararnan, Fiskovic, Prelog.
2.1S. Teorija umjctnosli
Tcorija u\'~ck odrazava suvrcrncnc problemc iuklad-na jc um]ctnickoj praksi svojcga doba, Grcka Iilozofija 0
umJctnosti. Vilruvljc 0arhitckturi. Srcdnjovjckovna Ico-
rija umjclnosti. Rcncsansni tcorcti61ri ,proporcija i likov-Dlh umJctnosli. Barokni i rokoko estclicari.
\Vinckclmanov klasicizam, romanli7.;)m Violet IeDuca,cksprcsionizam Fre/'a. "Osnovni pojmovi" Wolfllina,"umjctnicka volja" Rlcgla, "povijcst umjctnosli kao povi-jest duha" Dworzaka.
Modcrnc i suvrcmcne Icorije umjetnosli (soercalizamiapslrakcija, npr.) - Ncki tcorijskointcrprclatlvni proble-mJ na~e povijesti umjctnosli: Karamanuva kritika Strzy-gO\~kog, po]cmika Karaman - Fiskovic 0 dubrovackojumJctnosl1.
2.19. Pojcdinac u vrcmcnu i prosloru
Znaccnje vizu:t1nih komunikacija kao osnovnoga izvo-
ra informacija i inlcrprctacijc stvarnosti 1I nasc doba.Va~nost razvljanja vizualnc kullurc radi sudjclovan ja usu-vrem..:noj kullufl. ·Potro~aci·likovnc .ponudc".
Korisnici, rusitclji i cuvari kulturnih dobara. Likovnasastavnica sv<tkodncvnoga iivola: od kult urcstanovanja dodizajna uporabnih prcdrncta, kultura odijcvanja, izlozi,plakau, amhijcnti I horlikullura, TV-dii' ..ajn, kazalgnasccnosrafija, izlozbc i rauzcji. Problcmi djclatnoga slIdjc-lovanJ" u za~liti okolinc i spomcnika, urbanom i regional-nom planiranju, suvrcmcnom likovnom zivotu.
III. DJDAKTICKE UPUTE
,i
I
Oxnovna metoda nastuve likovnc umjctnosu u girnna.ziji tcruclji sc p.a trajnom kontaktu s Iikovnim djclom kakohi :-;C !lllatlirna omogucio dozivljaj umjctnickoga djcla. Tosc, kad gnu jc mogllcc, idcalnri ostvaruje ncposredno naoriginalu iii fabirnilnoj rcprodukciji, all, iz prakticnih ra-zlnga, rcduvito 1I (sto holjcm) kolordijapozilivu.
Nastava likovnc umjctnost] nije apslraktna cstcrika niuzvikna tcorija umjcrnosti, Nastavnik intcrprctira kon.krctna, pojcd iacna djcla, koja uccnici simulativno, stalnopromatraju. Svaki glcdatclj bcz likovne kulturc, a osobitodijctc, odnosi se prctczno pasivno prcma likovnom djclu i
rcdov!to sa us_vap djcloml~no! oCI!.ay~ljuci najccl_ec sarnopovrslnski sloj (tcrnu, opc. utisak III pak ponck] dClalj).Nastavnik jc stoga trajno u ulozi rcproduktivnoga umjci-nika, k0.i mrtvu "panituru" likovnoga djcla mora stvara.lacki "ozivjctift govornom intcrprCt3cliom utcmcljcnom nasuvrcmcnoj mctodi (suukturalncj ras~lambc. (Mora traj-no biti na oprczu da, naprotiv, nc "zatuce" organitki Zivotdjcla pasivnim opisorn, ili nasilnom 'vivisckcljom-, kao sto(0ncki ponekad tinc). Uz (0CCse nastavnik sluzili i srcd-stvima gr<tfickc rasclarnbc, vizualneintcrprClacijedjela i Ii -kovnih pojmova (skice tlocrta, prostornc i komunikacijskcshcmc, analiza proporcija i kompozicije, itd.).
Samostalnim vizualnim kontaklom uccnika s djelorn,lumaccscclcmcnti vizualnoga jczika, izraz.ajna5rcdstva li-kovnoga govora, osvjcscuju sc skriveni, ali <fublji sadriaji i
srnisao djcla tc umjcinosti opccnito. I vrlo slojcviti preble-mi iduboke spoznajc tcorijc umjctnosu mogu se jedno-stavno ohjasniti i jasno prikazau na raj nacin: u djclatnomvizualnom kontaktu s djclom. Tijekom izobrazbenoga iod-gojnog proccsa, promatrajuCi i "citajuCift, odnosno inter-prctirajuCi likovno djclo rijccima, nastavnlj; implicit nodokazujc nuznOSI i funkcionalnu utinkovitoslsimultanogakomunlkacijskog djclovanja na dva "kanala": vcrbalnom i
ikonickom. Ta njcgova metoda trcbala bi (najboljenesvjc-sno iii podsvjesrio] postau uzorkorn i navikorn <fjelovanjauccnika.
Ako sc u nastav] Irajno ostvarujc nacelo da sc nikadanc govori bcz likovnoga prim).cra iii vizualnoga korncntara(all ni nc "ispitujc" bcz toga.), mozerno biti sigurni da lC ,
bcz obzira na individualnc razlike u znanJlI, sposobnosti,
darovilosti i zalaganju nastavnika, svaki uccnik iii, rccimoto humanijc, svaka dJcvojka i mladic u u najvaznijcm ra.d~-blj 1Isvojcga duhovno~ razvoja djclatno promalrao, dO!'VI?i upoznao odrcdcni obvczni minimum" antologijsklh 11_kovnih djela, spomcnika svih grana likovn!? umjc~no.sti, O ?prcdmcta svakodncvne uporabe do ambljcnlalOlh Iar~l-tcktonsko-hortiku!turnih ejcIina u starim i suvremcmmgradovima.
Tijckom nastavc predvidena je povczanost sa svimadrugim prcdmclima, i to ne u smislu usporcdnogaobradivanja srodnih Icma iii istih povijcsnih razdoblja, nc-£0 u slvaralackom nastojanju naslavnika da trajno uspo-rcdlljc mClodc, pojavc i spoznaje drugih nastavnihpodrucja radi rcclprotnog boljeg pOimanJa poscbnosti,bo imcdu711visnosl i.To sc odnoSI na povijcst, knjiicvnost
i glazbcnu umjctnost ponajvi~e, ali i na Iatinski iopCcnilona slrani jezik (s njihovom povijclcu, knjizcvno~cu Ikul.t.u-rom), na malcmatiku (osobilo arhitckturu, proporelJc?projckliranjc), na fiziku (konstrukcijc), kcmiju (lchnike I
matcrijalc likovnih umjctnosti, ugrozcnoSI i za~litu spo-mcnika), na gcografiju (stranc kullurc i svjctsku Um)Cl-
5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com
http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 8/8
INASTAVNI PROGRAMI ZA GIMNAZIJEInicku ba~linu), pa svc do tjclcsnc kulturc (koja u najvcccm
~roju disciplina ima podnjctlo u aniickoj civilizaciji),
• Gradivo koje trcba obraditi u svakom razrcdu raspo-rcdcno je u 20 ternatskih jedinica kojc su u skladu sa 20nastavnih sati. Osobito isticcrno da program nc obvczujc
lSlavnika ni na redosljcd obradc lema, niii na izbor likov-
ih primjera. Ako nastavnik po svojcm iskustvu iii sklono-ti, znanju imctodi drzi da moze bolje ostvariii programpolazcci od urbanizma iii arhitckture, od Iilrna ili slikar-
Ia,moze poccu na svoj nacin i drzeCi sc nckoga drugog
cdosljeda, sarno je vazno da budu ispunjcna dva uvjeta.rvi, da budc ostvarcn citav program I,druSi, da novi po-
rcdak lema ima takodcr odredcnu suvislost IIogican sl~cd,e=tema proizlazi iz druge te da scorganicki do-raduju kao sto smo pokusati postici prcdlozcnim progra-om.
Ostalih 15 sati nastave predvideno je za utvrdivanje i
~
slematiziranje gradiva te za provjeru znanja. Osim usmc-e provjere (razgovora) znanja u razrcdu, ~10 se, ponovi-0, mora provoditi sarno uz projekciju ~rimjera,
· obvezatan je kroz sva cetiri razreda Ipismeni nacin prov-
rre znanja, i to u dva oblika.
1. Individualna pismena rasclamba (nikakvc kontrolnc· zadaces pitanjima iIitestovi) najmanje dvaput godisnje. Za
koga ucenika nastavnik treba priprerniti rcprodukcijuovnoga djela (koliko ucenika, toliko razlicitih djcla), ko-ce urenik. samostalno analizirati i interpretirati. (Mogu
· SC ~rabiti razglednice, reprodukcije iz kalendara, Ioto-
~
ra Ije).
2. Najmanje retiri do mace zadace godisnje, kojima serovjerava: likovno snalazenje pred vizualnim pojavamarutlambe i tumaeenja uz crtanje tlocrta, analiza kompo-
I
LIKOVNA UMJETNOST•
I
I
I
II
I
I
I
I
I
zicije, tonskc ljcstvicc, intcrakcija boja, saglcdavanjc skul-pturc, shcme komunikacije i sl.).
Za nastavu povijcsti umjetnosu valja jo~ naglasili tonacclo da nije svrha ovladavanje podacirna (imena urnjet-nika, nazivi djcla, daturni), n<?gospoznaja pojava, proccsa,mlJcna. Pritorn nastavnik t~.aJno raZ':'IJa sposobnost djclat-
noga prom~tranla dJC.1aInJlh<?voga mtcrpreuranja, i to nesarno 'kao likovnih pOJava vee Ikao stilskih. Hrvatsko] spo-mcnickoj bastini trcba posvctiti osobitu pozornost.
Prcporucuje sc da sc hrvatski primjeri obraduju uspo-redno scuropskirna.
O~VC7.aje .nastavn.i.ka. da razra~i plan obila~ka. i upoz-navanja f!1uzCja, galerija Isporncnika u gradu, siro] okolicitc nckoliko strucnih CksKUfZlP (u sklopu mogucnosuuccnika i Skole). Ekskurziju jc potrcbno temeljito pripre-miti i izvcsti po planu.
S obzirom na prividno ponavljanje nekih tema isadrzaja iz prvoga u cctvrtom razredu, spomenimo dvijevazne razlike. Prvo, nakon povijesnoga pregleda u drugomi treccm razrcdu, nakon velikoga prosirenja broja spome-nika Kojima uccnik raspolaze u vizualnoj memorijl i uvi-da u ruz posebnih problema likovnih umjetnosti - istespoznajc, postavke Iproblemi provjeravaju se, dopunjujui produbljuju "na vgoJ razini", Drugu bismo razliku moglidcflnirati po intenciji: u prvom razredu uvodimo ucenikeu likovnu urnjctnost, a u cetvrtom - u zadnjem trenutkunjihove cjelovite humanisticke naobrazbe, prije nego ihprepustimo "barbarstvu specijalizacije" (H. Ortreba y Gas-set) - uvodimo ih u zivot. Nastojimo im pruZiti sve po-trcbno znanje iazviti zanimanjeda bududjelatnisudionicilikovnoga zivota isire gelol<upne vizualne sastavnicestvarnosti i sredine u kojoj five.