Plan i Program-likovni

5/11/2018 Plan i Program-likovni - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/plan-i-program-likovni 1/8

GLASNIK MINISTARSTVA KULTURE J PROSVJETE

LIKOVNA UMJETNOST

I. ZADACE

Dvogodisnji program i

razvij:ll~ u~cnik(Jvc m()~II(:nosli da dozivc IImjclni~kadjcla Itrrnc obogatc ~voJ cmouvnl zivUI,

upoznavau uccnikc s naivaznijim djelima likovneba~linc, svjctskc, curopske Ihrvaiskc,

r~zyijali potrcbe u uccnika da na putovanjima u zcm-IJI I inozcmstvu upoznaju spomcnikc, da obilaze rnu-zc]c . igalerije,

odrzavat! Jikovnu praksu, "kulturu rukc" u likovnimbiljc~kama, idcogramima i vizualnim porukarna,

uzdizari likovnu kulturu kao dio opec kulturc (osnov-nc tcorijske spoznaj<: 0 kulturj i umjctnosu tc kultur.no-povlJcsnorn razvojuj,

spoznaja ! dozivljaj mcdll/'Avisnosii razli61ih granaumjctnosu,

ukljucivaj] uccnikc u poziuvno djdovanje gledc likov-ne kulture irazinc likovnosli u svojoj sredini (gradu,ulici, na radnom mjcstu, u kuci istanu),

razvijatl razurnijcvanjc i djclatan odnos prcma za~ljlispomenika i ~uvanju okolinc,

razvijarl navikc kod uecnika da sudjcluju 1I suvrcmc-nima Iikovni!l1 zl~!vanjima (p(lsj~elljl~ iz(ozhc, prate !i-kovnc publJka~IJC, likovne SC flJC I Iilrnovc, upoznajusc s novirn arIlIlcklonskim oSlv<lrcnjinw i ;aklualnim

. problemima urbanizma).

II. PROGRAMSKA GRADA

Prvi razred

SAD RZAJ I:

1. Pojedinac iokolina (Kako glcdarno, ~Io vidirno, kakouoCavamo).

2 Prcdrnct (Odnos namjcne iohlikc, odnos malerijala,prolzvodnog proccsa i oblika, razvoj pojedine narn-jcne).

3. FOlografija: svjellost (svojstva i odnosi _ svjcllosna

rnrlja, sjcna, zrnasu usiro] fOlogra[<;koga fllma/pa-pira),

4. Fotografi]a: prostor u pIohi Qasno/ncjasno, ocisla, pla-novi).

5. Fot?grafija: "odlucni trenulak" (kaJriranje _ komponi-ranje).

6. Film: v:rijcmc 1I plol1i (izmjena osvjclljcnja, POlO/11jikrctanjc karncrc, 1ll0nl;a:l11,I/.mjen:! pla·llov;I).

7. end: linija (svojstva i oclnoxi - ritam j simelrijc).

8. Slikarstvo: oblikovanjc plohc, odnos tehnikc i jzra/~lj-nih src<1slava (clcrncn.ira forme).

9. Slikarstvo: boja (svojstva i odnosi - ritarn i simctrijc);

O . SJikarstvo: prostor u pIohi (pcrspcktivc).

1. Slikarstvo: ikonografija i ikonologija.

12. Skulptura: ohlikovalljc masc iprostora (svojstva iod-nosi - ritam i simclrijc). .

J.3. S.klllpl~ra: povrsina i boja (Svojslva i odno si _ ritarn islmelflJc).

14. Skulptura: odnos rnatcrijala i oblika.

15. Skulpt~ra: narnjcne, ma.lcr!ia_li i kons~rukcijc, tipov]

graccvrna (uzduznt, ~rcdl~nJI 1 sloboom lIoeni) odnosrnasc 1 prostora (svoJstva 1 odnosi - ritarn i simclrije).

16. Arhitcktura: stanovan]e (potrcbc i oblikovanjc pot rc.ba).

17. Odnos izmcdu arhitckillre, skulpture i slike, Kompo-zicija cjeline. Odnos prcma okolisu.

18. Urbanizarn (clcmcnu i naccla uSlroja arhilcklonskihskupova).

19. Svijct ~ kojcrn !ivimo (grad, rcgt]a, drzava, curopski isvjctski proston).

20. Ko~unikacija: mnogoosjctilno dozivljavanje svijcta(dodirno, slusno, vizualno, mirisno, okusno).

Drllgi razred

. Kad.s<? likovna umjcrnosi uei sarno dvijc god inc, u dru-gOJgod InIlI~cnja obraduju sc glavnl zivotni skJopovi (sclo,grad, samOS(;ln, 1IIvrda-dvor:Jc, vclcgrad), V,IZIlJ za proslapovijcsna razdohlja i za dann~nji svijct. 10 nijc minimalnapoviJest umjcrnosij, vee izbor ucinjcn s obzirom na na~Ionajslrega prostornog skIo[la u nas. Opseg obradc je ogra-nicen plariorn rcalizacijc (35 sati).

l.ZADACE: (vidi razred I.)

1.1. I'0 s e b n a z a d a c a jc:

osposobiti uccnikc za vrcdnovanje povijcsnih kom-pleksa i osvijcstili mogucnost da sc aktivnirn odnosomprcma njima mogu prcobraziu u izvorne skIopove su-vrcmcnoga zivola,

osposobn] uccnikc 7. .3 osvje~Civanjc suvrcrncnosu ipnpremil! ih za odabir i stvaranjc svorn zivotu prirn]c-rene okolinc,

osvjc~Civati nckc osobirosu scljacke kulturc, kao dra-gocjene basiinc svakoga curopskog, pa tako ihrvalskoga naroda (urnjctnost J C sastavni dio sva-kOdncvnog zivola),

- osposobiti 7.1dozivljaj slojcviiosu i slozcnosti scljacke .kuliurc,

- osvje~Civali hurnano zna~cnjc gradskoga prostora,

- ospo:-;of)i(i 1;1 dozivljaj koniinuirct» prostornih ohlika,

- owjc~Civ:Jli p()lrcilc djcbllloga i sivaralacko_g odnosaprcma proslosli,

- naueili uccnike dOzivljavali arhi(ckturc, skulpt urc islikc,

- osvjclciv~!i funkcioniranja grada u srcdnjcm vijcku,rcncsansi Ibaroku, ,

ornoguCili dozivljaj jedinslvcnosli vrcmcnskrn islil-skill razlicitosli pojcdinih dijclova,

I

II

II

. :

:.'~

.~,

' ..

, .~·4

I



IIASTAVNI PROGRAMJ ZA GIMN~Zl1£

- osvjcl6v.lli odnos lifcma gradu kao skrhi I ' A I grad kroz1 - :a7~I~O~I;:1 ~;:~~:::I:::Sli d;1 sc gr;uJuvi uhogalc novimulogama,

1 - omoguci: i dozivlj;lj arh i ick ru rc kao sklopa razl iciloga

nacina zivola,

- UO~Val! V C ! < ? arhiickturc iprirodc u rcncsansko] la-

Idanjskoj VIII I baroknorn dvorcu tc vclcgrad-skorn parku,

- osvjcscivati glavnc dvojbc modcrnoga covjcka S obzi-rom na ~iri zivolni sklop i osobna gleui~la U odnosu

1 - ::;~!O:i:~::~:l~ziVljaj supostojanja razliCilih pravacau modcrnoj iposrmodcrno] umjctnosti,

1-razurnijcvati napustanjo prcdrncta odrcdcnosri slikar-siva i skulpturc,

- osvjcscivari osohni odnos prcma problcmirna suvrc-

Imcnosti izrazcnc u likovriim djclima suvrcmcnogaokolisa,

- osvjclcivali pojavu otudcnosti covjcka u stvarima i

Imogucnost razlici.lih o~nosa prcma toj pojavi u dizaj-nu Iu ~mjClnOSII uopcc.

2. S A J) ItZ A.J I:

Sclo kao najstariji sklop uSlroja :I;ljcdni('ko~a ziv()lastalno nasranjcnih liudi. Tipovi scla u l lrvatsko](zhijcno, dUl;acko, rast rkano] - obradujc sc J 'O [cdanprimjer. (pnJcdlog: Gomilioi, Sunjska Grc. a, Kurn-

rovcc), l}sp()rc(~h;~ s .izvancumpskim selima i prct-povucsmrn pnmjcnrna s podrueja Hrvatskc.RazIiciti tipovi scoskih kUGI po rcgijarn» i po ur..0-rabljcnoj gra<1i. (Prijcdlog: Filip-Jakov, Gradisic,Slunjska Grcda). LJmjctnost svakodncvnoga zivota(namjcsta], posudc, odjcca, nakit, prostirkc, rucnici- primjcrci iz 7..agrcbackosa Etnografskog muzcja iiilokalnih ctnografskih zbirki).

Anticko-srcdnjovjckovni grad (Prijcdlog: Pula -r.rctpovijcsna gradina - arnicki grad, iii Zadar - an-tlcko-src<.lnjovJckovni grad iIi Split - kasnoantickapataca - srcdnjovjckovn] grad).Usporcdbc s Pompcjima iIi Timgadorn; usporcdbc s~rC:Issonom iii Liibcckorn. Analiza gradskc kucc

(rirnskc i srcdnjovjckovnc), trgova i utica. Analizapo jcdnoga_ vaznoga arhitcktonskog djcla (npr. Sv.Donal/Amll1calar/mauzolcj-katcdrala), skulpiural-

nog .(S?rkofag Dohrog Pasi ira/Oltarna prcgrada Sv.Ncdjclji.cc/Svadbc£_li~;!, Skrinji~1 iz Pir;!~a) i stikar-skoga djcla (mozaici IZ Eufrazijcvc hazilikc /sfikano

Raspclo iz Sv. Klarc/xlikano Raspclo iz Sv, Franc).

~am~)~lalni ~~)mplcks ~ : I O poscban oblik lISI(oja ?a-Jcdl1lcko~a Z_'vOI . :i (Prr)cJfog: Sy. PC1ar II SUInI uuspo.rcdhl s lranjcval'klm samOSlanoJll II DlIhrovni-ku I S<ll1loslanskilll kOl1lpkbom u Lcpoglavi).

Usporedl!<1 ~ nckim primjcrolll cislcrci1skoga S:II110-s R

1an:" pnmJcricc Thownc1 iii f-'ossanova. Analizaa~ovanova portala IITrogiru/ Buvininih vralnica u

SpIJ~u. ~nali"2 Evangclijara iz Zagreha iz XI. Sl.,

~ld,!l!t sitka Sv. Fo~kc kraj Pcroja/ Sv. Marijc naSknIJnah u Bcramu.

. S~ednjovic~ovno-rcncsansno-barokni srad Dubrov-

DlkIVaraz~tn (~I?is grada, .fun~cionlranjc grada,UIICC, zHfinc). Analiza Jcdnc kuec/palaec

...."I'.rll,,_ Kncicv dvor/palaCi P;lIa~ic). Analiza

kUlpturalnog djcla Jurja Dalll1alinca,0a Tri.l?1ih~ na SanGima i Robhina 01 -

tara Sv. Knza u Knzcvcllna.

I

I

12.2.

I

I

I

LlKOVNA UMJETNOST

25. Utvrda, vila, d~()~~c (P~ijcdlog: V~li~i Tabor, Ljclni-kovac Sorkoccvica, Blslra). 0PIS I funkcionlranjcutvrdcn0J;;a obitavali~ta i ladanJskoga sklopa arislo-kratskog zivot;l. V9.a s prirodom.

2.6. Vclcgrad .Z:lgrch. Nazocnost oSlvarcnja pro~losti 1I

prorrujcnjcnom kontckstu, Mjcsto slaroga grada j

s~~a u lIslroj~ yclC!~r<:,da i.suvrcrncni odnos prcrna

njll1:a. Razlicit] obhci ~Ikll_vnoga I p.:tsivnog unisra-v,!np. Prcobraz~e. I revI1a~I~1cIJe. Mjcsto i znat'cnjcslikc, skulpturc I javnc arhitckture Ihortikulturc uvclcgradu (npr. kazalistc, muzcj, galcrija javnaskulptura, park). Problem 72~titc sp()mcnlk~. Slal-~OSI sl<lri~. potreb<.1 72. r~prczcnl.a~ij0!l" ilustraci-jorn, naracijorn u historicizrnu, 11:1IVI,ICU,stylingu.Pluralizarn novih nastojanja, pravaca i stilova. Na-jarnna kUGI ~. Zagrchu I~ XIX. st: Fclbingcr, _ u XX.sl.:.y. Kovacic, ~1. Planic), stanovan]c u novim na-scljirna. Uloga javnc skulpturc: od Mc~troviccvaZdcnca zivo1a do Bakiccvc Razlistalc formc iKol~lriccvog. Matosa. Analiza .po l·cdnc slikc iz Mo-dcrr:,~ galCfljc. u Zagrcbu (P.fljcd og: Kraljcvic, Vi-

dovic, Tartaglia, Herman, Githa, Murrie, Knifer).

III. PIDAKTICKE UPUTE

Osnovrra metoda nastavc likovnc umjcrnosti u gimna-ziji tcmclji sc na trajnorn kontaktu s likovnim djclom kako

hi sc mladirna ornogucio dozivljaj urnjctnlckoga djcla. ToSC, kad god jc mogucc, idcalno oSlvarujc ncposrcdno naoriginalu iii faksimilnoj rcprodukeiji, all, iz prakticnih ra-ztoga, rcdoviio u (~to boljcm) kolordijapoziiivu.

Nastava likovnc umjctnosu nijcapstraktnacstctika nitiuzviscna tcorija urnjcrnosu. Nastavnik intcrprcura kon-krcma, pojcdinacna djcla, koja uccnici simulativno,stalnoprornarraju. Svaki glcdatclj bcz Iikovnc kulture, a osobitodijctc, odnosi sc prctczno pasivno prcma likovnom djclu ircdovito ga usvaja djclornicno, oCllavajuCi najcesce sarnopovrsinski sloj (icmu, opci utisak iii pak poncki detalj).Nastavnik jc slo~a trajno u ulozi rcproduktivnoga urnjet-nika, koji rnrtvu partituru" likovnoga djcla mora kreativno"ozivjctl" govornorn intcrprctacijom utcmcljcnom na su-vrcmcnoj rnctodi (strukturalnc) ra~clambe. {Mora trajnobiti na oprczu da, naprotiv, ne "72Iu~c" organlcki zivotdjclapasivnirn opisorn, iIi nasilnom "vivisckcijom", kao sto to ne-ki ponckad tinc). Uz to ce se nastavnik sluzili i srcdstvimagrafickc ra~~lamhe, vizualnc intcrprctacijc djcla i likovnihpojmova (skicc tlocrta, prostornc Ikomunikacijskeshcmc,analiza proporcija i kompozicijc, itd.),

Samo stalnirn vizualnirn kontaktom ucenika s djclorn,Iurnacc sc clcmcnti vizualnoga jczika, izraz..ajna srcdstva li-

kovnoga govora, osvjc~cuju sc skrivcni, ali dublji sad rzaji isrnisao djcla tc urnjcinosti opccnito. I vrlo slojcviti preble-mi i duboke spoznaje tcorijc umjctnosti mogu sc jcdno-

sravno objasniii iasno prikazati na raj nacin: u djelatnomvizualnorn koruakt us djclorn. Tijckom izobrazbcnoga iod-gojnog proccsa, promarrajuci i "citajuci", odnosno inter-prctirajuc! likovno djclo rijc~ima, naslavnik implicit nodokazujc l1uznost i funkcionalnu ucinkovilost simultanog;~komunlkacijskog djcJovanja na dva "kanala": vcrbalnom I

ikonickom. Ta njcgova metoda Irchala bi (najboljcncsvjc-sno iii podsvjc.',"o) postali uzorkom i navlkom djclovanjauccnika.

Ako sc u naslavi trajno oSlvarujc nacclo da sc nikadanc govori bez likovnoga primjcra iii vizualnoga komcntara(alt ni nc ~ispitujc" bez toga(), mozcmo bili sigurni da je,

bcz obzira na individualnc razlike u znanju, sposobnosli,darovilOSli i zalaganju nastavnika, svaki ureniK iii, rccimoto humanijc, svaka dJcvojka imladic u u najvaznijcm rado-blju svojcga duhovno~ razvoja djclalno promatrao,doiivioi upoznao odrcdcni obvczni minimum" antologijskih li-kovnih djcla, spomcnika wih grana likovnih Um{·clnosti,odpredmcla svakodncvl1c uporabc do ambijenta nih I arlll-



GLASNIK MINIS TARSTVA KULTURE I PROSVJETE

I

fekfonsko-horlikullurnih cjclina u xtar irn isuvrcmcnimgradovrma,

Tijekom naslave prcdvidcna je povezanosl sa svirnadrugim predmelima. i 10 ne u smislu usporcdnoga

obradivanja srodnih lemailiislihpovijesnihrazdohlja.ne_go u slv.lrala~kom nastojan]u nasl.lvnika da trajno uspo-reduje mctodc, pojavc i spoznaje drugih naxtavnih

podrucja radi rcclprocnoga hOljcg poim<tnJ" poscnnost i,kao] mcdu7..avisnosli. To sc odnosi na povijcSl, knjizcvnosti glazbcnu u.mjeln~~sl ponajvi~<?! al! i na !~t.linski i_opccnirona stram jczik (s njihovorn PO~IJC.'::cu,.knJlzcvno~cu I klll.t.u-rom), na malcmallkll (osohllo mhllckluru. proporClJc.projekliranje), na fiziku (koll.-;trllkcije), kcmijll (lehnike imaterijalc likuvnih umjclnosli, ugrolcllost i i'~I\liIU spo-menik.I), na scogr.lfiju (stranc kulturc i svjctsku Unl)CI-nicku ba~tinu), pa svc do tjclcsnc kulturc (koja u najveccmbroju disciplina ima pocnjcuo u anticko] civiliz<lciJi).

Gradivo koje trcba obradiu u prvorn razrcdu raspo-rcdcno jc u 20 tcrnatskih jcdinica kojc su u skladu sa 20

nastavnih sati, Osobito isticcrno da program nc obvczujcnastavntkn ni na redosljcd obradc tcrna, nit! na izhor Iikov-

nih primjcra. Ako nastavnik po svojem iskustvu iIi sklono.sti, znanju i metodi drli da mozc boljc ostvartu Ilroc;rampolazcci od urbanizrna iIi arhitekturc, od filma i i silkar-stva, mozc poccu na sv~ nacin i drzcCi sc nekoga lIrllgogrcdosljeda, sarno jc vazno da budu ispunjcna dva uvjcta.

Prvi, da hu~c ostvarcn eilav program .i, drugi, d.a novi po-rcdak I<:ma una lakodc!od~<:dcnu suvlsloSl1 log«~an SI~Cd,tako da tedna tcrna prOJzlazllzdrugc tc da scorgani~ki do-graduju kao Slo smo P9ku~ali posuci predlozcnim progra.mom.

Ostalih ]5 sati nastavc predvidcno jc za utvrdivanjc isislcma~iziranjegradiva tc za provjcru znania. Osim usmc-ne provjcrc (razgovora) znanja u razrcdu, sto se, ponovi-mo, mora provodirt sarno . uz projekciju primjcra,OhVCi''<llanjc i pismcni nacin provjcrc znanja, i 10 u dvaohlika.

I. Individllalna pismcna ra~elamha (nikakvc konlrolnczadaces pilanjima iIi ICSI(~vi)najmanjc dvaput godi~njc. Za

svakoga lIc<:nlk:i na~lavnlk I.reba p~lpreml.li. r.cpr?dukcijuIIkovnoga djcla (kollko lIccnlka, to!Jko razllellih dlela), ko-jc cc lIcenik samnstalno analizirau i inlcrprclirau. (Mogusc uporabili razglcdnicc, reprodukcijc iz kalcndarn, foto-grarIJc).

2. Najmanjc cCliri dornacc zadacc J;;odi~nje, kojlma scprovjcrava: Iikovno snalazcnjc prcd vlzualOlm pojavama(raSdamhc i tumaccnja uz crran)c tlocrta, analiza kornpo.

zicijc, tonskc Ijcstvicc, inlCrakeija boja, saglcdavanje skul-pturc, shcmc komunikacije i sl.).

I. Z A DA CA

CetverogodiSnji pr og r arn

razvijati uccnikove mogucnosu da dozivc umicrntckadjcla itime obogalc svoj cmotivni ZiVOf,

- upoznavan uccnikc s najvaznijim djclima likovncba~tinc, svjctskc, curopskc j hrvaisko,

razvijati potrcbc u uccnika d:1 na pUlovanjima u zcm-Iji i inozcmstvu upoznaju spomcnikc, da obilazc rnu-zcjc igalcrije,

odrzavai! likovnu praksu, "kulturu rukc" u likovnimbiljclkama, idcogramima i vizualnirn porukarna,

- uzdizatl Iikovnu kulturu kao dio opec kullurc (osnov-

nc teorijske spoznajc 0 kulturi i umjclnosli tc kultur-no-povijesnom razvojuj,

spoznaja ~ dozivljaj mcduzavisnosli razlicilih granaumjetnosn,

ukljutivali uccnikc pozirivno djclovanjc glcdc Iikovnckulture i razine likovnosu u svojoj srcdini (gradu, uli-ci, na radnom mjestu, u kuci i stanu),

razvijau razumijcvanjc i djclatan odnos prcrna zaSlilispomcnika i cuvanju okotfnc,

- stjccau navikc kod uccnika da sudjclu]u u suvrcmc-

rum likovnim zhiv:lOjima (posjcclIju izfozbc, prate li-kovne pl,lblikacijc, likovne scrijc Ifilmove, upoznajusc s novima arhilcklonskim oSlvarcnjima i aklualnimprobJemima urbanizma).

II. PRO G RAM S K A G R A D A

Prvi razred

SAIlRZAJI:

1. Pojcdinac i okolina (Kako glcdamo, :>10 vidimo, kakouo61vamo).

2. Prcdrnct (Odnos narnjcnc i oblika, odnos materijala,proizvodno_ga proccsa i oblika, razvo] pojcdinc nam-jcnc).

3. Fotografija: svjcrlost (svojstva j odnosi - svjetlosnamrfja, sjcna, zrnasta struktura Iotogratskoga Iilrnajpa.pira).

4. Fot~srafij;t: prostor 1I plohi Qasno/ncjasno, ocista, pla-novrj.

5. FOlografija: "odlucni trcnutak" (kadriran]e _ komponi-ranjc).

6. Film: vrijcmc 1I plohi (izmjena osvjctljcnja, poloiaj ikrelanjc kamcrc, montaz ..a, izmjcna planova).

7. Crtcz: Iinija (svojstva iodnosi - ritam isimctrija).

S. Slikarstvo: ohlikovanjc plohc, odnos tchnike iizraza]-nih srcdstava (clcmcnata forme).

9. Slikarstvo: boja (svojstva i odnosi - ritarn i simetrije).

10. Slikarstvo, prosier u plohi (pcrspcktivc).

11 . Slikarslvo: ikonografija i ikonologija.

12. Skulplura: Oblikovanjc masc i prostora (svojstva i od-nosi - ritarn i simclrijc).

lJ. Skulpt ura: povrsina i boja (svojstva i odnosi _ ritarn isimclrijc).

1·1. Skulplllra: odnos malcrijala i oblika.

15. Sklilplura: namjcnc, malcrijali i konslrukcijc; tipovigradcvina (uzduzni, srcdiSnjl i slobodni lIocrti); odnosmase iproslora (Svojslva i odnosi - ritam i simetrijc).

16. Arhilcklura: slanovanje (polrcbc i oblikovanjc pOlrc-

I)a).

17. ~d.~os ~zn.l(:dll arhileklurc, skulplurc ilikc. Kompo-ZIClja C)clJnc. Odnos prcma okoli!:u.

IS. Uroani7":lm (c1cmenli i na~ela uSlroja arhitektonskihskupo"a).

I

I

II,

II

~

~

~

~

~

~

~

~

-. i I.~I

i i i " · ·,,

' ' f f l ';:"". . .

I



I'ASTAVNI PROGRAM! ZA GIMNAZIJE

LIKOVNA UMJETNOST

Anti.C:~~GrC:ka.- slikarstvo (s!ikarstvo na pos~dama :razliciti 'odnosi prema plohi u ranom, klasicnorn 1

helcnistickorn razdoblju; veza tchnickoga postupkai tzv. stila tamnih Iikova na svijctloj i svijctlih liko-

Ia na tamnoj podlozi) .

.9. Anticki Rim - urbanizacija Europe (znacajke rim-skoga urbanizma - mreza rimskih gradova na nasern

,

Ilu; kompozicija grada; funkcioniranje grada (odnos

javnih i privatnih narnjcna).

.10. Anrick! Rim - arhiicktura (vrcmenska podjcla, novazarnisao prostora; rim ski spomcnici u Hrvatskoj).

I-------------------------------- -------

I

19. Svijct u kojcm zivimo (grad, rcgija, drzava, curopski i• svjctski prostori).

If). Komunikaeija: mnogoosjetilno dozivljavanjc svijcra(dodirno, slusno, vizualno, mirisno, okusno).

I Drugi razredProgram II. razrcda obuhvaca tcmaiski krug koji bismo

Egli nazvati "Prosier -vrijemc; kronologija kulturnih raz-blja Meditcrana do X. stoljcca (Egipai, Mezopotamija,tika-Grcka i Rim, kasnoanticka I ranobizaniska, pre-

drornanicka i srednjobizantska umjetnost tc arapskc urn-

f·nosti).

Z A D A C A je nastave povijesti umjetnosti:(vldi I.razred)

-

Ipoznati ucenikc s povijcsnim ulogama i preobrazba-rna likovne umjctnosti,

upoznati ucenike s rnedudjelovanjima likovne umjct-

Iosti, drugih umjetnickih, znanstvenih i drustvenih

. pOJava,

- razvijati djelatno prornatranjc i mogucnosti prcpozna-

Ianja interpretiranja stilskih osobitosti djcfa.

.• SADRZAJI:

(

1. Pretpovijest - starije kameno doba (kronologija irasprostranjenost; koncepcija prostora; poceci li-kovnoga izrazavanja; stilskc opreke - realizam i

" apstrakcija).

Pretpovijest - mlade karneno doba (prvo oblikovan-[e prostora - pojava arhitekture; anirnizarn i likovniszraz; apstrakcija).

Pretpovijest - metalno doba (urbana revolueija; kro-nologija irasprostranjenost; arhitektura i pored ur-banizma; rnitovi i plasticno oblikovanje Ijudskoglika; oblikovanje predrncta za uporabu; uloga i smi-sao omamenta).

Drevne civilizacije: Mezopotamija i Egipat (vremen-ska podjela; gradovi; odnos mase i prostora u arhi-tekturi, skulpturi; odnos prema plohi; stalnost ipromjene).

Anticka Grcka - polis ikolonizacija Meditcrana(kronologija, znacajke urbanoga Zivota; kolonizaci-ja Jadranaj.

Anticka Grcka - arhitektura (odnos masc iprostora- tipovi hrama, proporcije, sagledivosti; ustroj pro-stora kazalista; kuca).

Anticka Grcka - skulptura (tri razdoblja: arhaika,

klasika i helenizarn; proporcije; stilske razlike -idealizam, naturalizam],

1 · 6 .

2.11. Anticki Rim .- skulptura (nove dim.enzij~ prikazi-vanJa.u pun~)J plasticil reljcfu - rcahsll~ki port ret inarauvru rcljcf). ."

2.12. Anticki Rim - slikafstvo (pompcjanski stilovi kaoprimjeri razlicitoga odnosa prema plohi i prostoru;stilske osonitosti naturalizma, iluzfonizma i imprc-

sionizma).

2.13. Kasnoan ticka (ranokrscanska) i ranobizantska urn-jctnost (prcobrazba grada, zahtjevi novoga kulta,prctvaranje anticke umjetnosti; primjcri u Hrvat-skoj od Salone do Eufrazijevc bazilike u Porccu).

2.14. Prcdromanika (nova srcdista zivota -ulogasamo-~Ia~a. i utvrdcnoga boravista; .konl.in.l:Iitet prctpovi.

..JCSIi 1 antike - bjclokost, arnajl, nurnjatura; uloga 1

. smisao ornamenta).

2.15. Starohrvatska umjctnost - arhitektura (odnos juznihSlavena prema tcritorijalnom ustroju rimskih pro-vincija - Hrvati: Panoriia, Dalmatia, Historia; tIPO-

. logija crkava; iscrpniji primjeri: Sv. Donat u Zadru,

Sv. Kriz u Ninu, Sv. Trojica u Splitu, Sv. Spas navrclu Cetine; Sv. Mihovil u Stonu),

2.16. Starohrvatska umjetnost - skuplura (karnenice, ci-

boriji, oltarne prograde, zabati s natpisima, transe-nc, nakit; iscrpnije: ciborij iz Biskupije, PIU1Ch izKoljana, Zabat iz Uzdolja, Plutej s Iikorn hrvatsko-ga vladara, Pluteh iz Sv. Nedjeljice; ornament, sim-bolika),

2.17. Starohrvatska umjetnost - pismo i slikarstvo (bene-diktinska latinicria pismenost irninijature; trajanjegrckoga pisma; hrvatska pismenost i glagoljica; fie-ske Sv. Mihovila u Stonu),

2.18. Srednjobizantska umjetnost (trajnost antike i .n<?va

prostorna rjcsenja; prevlast plohe - mozaici, IlllfllJa-ture),

2.19. Islamska umjctnost (sklopovi iivota; odnos prost~-ra, rnase ipovrsine u arhitekturi; odnos prema VI-

zualnoj realnosti; kaligrafija).

2.20. Rclativnost povijesnoga vremena iogranicenost

g rostornoga rasprostiranja mediteranske kultureuvrernene tzv. Erimitivne kulture; velike kulturealekoga Istoka (Indija, Kina); kulture pretkolum-

bovske Amerike; seljacka kultura na europskomtlu).

Tree; razred

Program III. razreda obuhvaca lcmats!d krug "Prostor- vrijeme; kronologija kulturnih razdoblja Europe XII.-XIX. stoljeca (romanika, gotika, renesansa, manmzam, ba-rok, XIX-st.)"

1. ZA D A CA:

2. SAD R Z A J I:

2.1. Romanika (XL-XII. st.) arnitektura

(vidi I.iII. razred)

Tcritorijalna rascjepkanost politicke kartc r~m<?f~u~al-ne Europe. Gradanstvo, sveceristvo, plemstvo lin zan~tadrustvcnoga zivota: grad, samostan, feudalni burg: Rorna-nicki partikularizam i njegov izraz u likovnim urnjetnostr-

rna: metoda adieijc i subordinacije u komponiranju.Podredcnost skulpture i slikarstva arhitektun: zakon ka-dra iokomita pcrspcktiva. Regionalizam.romanike: To-scana i Lombardija iii Provansa INorrnandija. - Hrvatska:katcdrala (Krk, Rab, Zadar, Trogir).



. .GLASNIK MINISTARSTVA KULTURE I PROSVJETE

2.2. Romanika - kiparstv«

Portali crkava iIasadna skulptura, kapitch inamjdl:ljiznutra - rcljcfnost, plosnos], zakon kadra. lkonografsklprogram. Luncta portula ;f.ari~le kompozicijc; prijcnosproslornc shcmc kupolc u plohu. - Hrvatska: Radovanovportul u Trogiru izlatarstvo - Dubrovnik, Zadar.

2.3. Rornanika - slikarstvo

Plosnost, okornita pcrspcktiva, uska skala hoja. Prim-jc~i:.franctlska, I..a~ij:l: Njcm;!cka, kal;!.lonsko ~[i~ar~tv<?Minijaturc. - Hrvatska: SY. Foska, Pcroj; sv. Krscvan I sli-kana raspcla Zadar, rninijaturc (Trogir).

2.4. Gotika (XIII-XIV st.) - arhitcktura

Kultura gradova, plcrnickih hurgova iamosiana pro-

povjcdnickih rcdova (Iranjcvci, dominikanci). Gradnja ka-Icdralc i zvonika izraz komunalnoga naprcik» i ponosa.Zid sc pretvara u kontrafor, prozor u vitrail. Konsirukcijc~iljasloga luka ikontrafora iogivala, lipovi rcbrastih svo-dova. Konstrukcijc iproporcijc u projckt iranju (triangula-lura ikvadratura kruga), rajnc zanata. Uloga arapskc

znanosti i kulturc (brojcvi, rchrasti svodovi). Tri faze unu-tar gorikc, Rana J;0tika (Chart res), klasicna (Rcirns,Amicns) i kasna (cvijcma, plarncna) gOlika. - Duhrovackistatut, izgradnja grada i Siona. Crkva Iranjcvaca II Puli izagrcbacka katcdrala, Topusko iMcdvcdgrad.

2.5. Gotika - kiparstvo

Osvajanjc volumcna, skulptura u niSi. Rana, klasitna(Ie Beau Dicu) i kasna gorika: od kipa-stupa (CharI res,l<raljevski portal) do izvijcnc S-linijc gOlicklh kipova.EnclkloJlcdlJski ikonografski program Iasada, Zivot cov-jeka u tri kruga: rcalni (12 mjcscci), inrclcktualni (7sI0-bodnih urnjetnosti), rnoralni (krijeposu imane). Goticki

idcalizarn (Bogorodica, Krist) i riaiuralizarn (Mqka Kri-stova i martirij muccnika). - Hrvatska: Skrinja sv, Simuna,portal sv. Marka u Zagrcbu.

2.6. Gotika - slikarstvo

Humanizam gotikc: Dante, GiOIlO, Irancuska kate-dralna skulptura, trubadurska poczija (orijentalni kultzene). Bogorodica pismcna dvorska darna (Notre Dame),umjesto prclje. Prcvlast Kristovc Muke (Pasijc) covjekakoji trpi, Krist paticns srnjcnjuje romanickog triurnfansa.

Narativna metoda (Duccio). Giotto i sljcdbcnici (Pa-dova), naglascni volumen likova na plirkoj pozornici.Obrnuta pcrspckuva, Lorenzetti ibraca Limbourg, go-ticki realizarn. Dvorski stil tapiscri]c. Idcalizarn inatura-lizarn. Goticko sarenilo. - lstarskc Ircskc.

2.7. Rcncsansa (XV.- XVI. st.)- arhitcktura

Cmjck rnjerilo stvari: smjcna gotickog:l hipcrdirncn-zioniran]a iarckionskc dckorat ivnost iskladom proporcija,umjcrcnirn dimcnzijarna, suzdrzanirn tcktonskim ukra-som. Srcdisnja gcomctrijska pcrspckiiva izraz subjcknv-nosti, sarnosvijcsti iridividualnosti, izurn arliitcktaBrunclleschija. Prirnjcna Donatcllo, Masaccio.

Pcrspcktiva u slici i u odnosu na gledatcljc u prostoru,i1uzionizam. Obnova antickc urnjctnosti (Albcrti). Line-arno, plosno, zatvorcna forma. Rana, klasicna (Braman-tc) i kasna rencsansa. (Miehel,;Ingclo). - Hrvatska:Mlcloviti gotitkorcncsansni sli). Sibcnska kaledrala (J.Dalmatinac), trogirska kapcla (N. Fircnlinac), Sor-korevitcv fjelnikovac. Kultura dubrovackoga ladanja.Schiavoni, L Laurana.

2.8. Rcncsansa - kiparstvo

Donalcllo-skulptura ireljcfi, razvoj jcdnoga stvara-'clja (ml:idenacki - kasni).

Izr;li~ljn()st glavc,lijcla i drapcrijc, Odnos prema goticii antici. Portrcinost kuo pohvala individualnosri, Siobodnostojcca skulptura. Mrunioristi i broncisti. Grobnice, tali-janskc iIrancuskc, - Dalrnat inac (Hrvatska iAncona),Alesi, Fircntinac, Dukndvic; F. L:tur;IO:1.

2.9. Rcncsansa - slikarstvo

Spajanjc usporcdnih tokova gotickoga naturalizrna iidcalizrna u rcncsansni rcalizarn .•ravnolelu slvarnosa i li-kovno idcalnoj;a, Metoda simulacijc, Portrct. Krajolik i

covjek u priroJl. OJnos Toskanc i Vcnccijc.jugu i sjcvcra

Europe (Van Eyck, Grunewald, Brcughcl).

Masaccio - Ghirlandajo - Raffacl - Tizian. - Hrvatska:Dubrovacko slikarstvo: Dobriccvic, Harnzic, Bozidarcvic.

2.10. ~anirizam (druga pol. XVI.SI.)

Guhiiak pcrspckrivc: svijcl kao labirint. Antiklasicnistil: ncstvarno inadstvarno, Epigonski (cklckticki] istva-ralacki manirizarn (Michelangelo, Tintorcno, EI Greco ..).Palazzo dci Te, Bornarzo. Manirizam u Iraliji, Francuskoj,Pra.gu. - Hrvatska: Antcrnuralc christiantitatis, Ivrdave od

Scnja do Vurazdina, poscbno Karlovac iV. Tabor.

2.11. Barok (XVJI.-XVIII. st.) - arhitcktura

Srodnost fizike (Newton, aksiorni a silarna], materna-like (inflnitczimalni racun), astronomijc (Kepler, elipsasmjcnjujc krug) i Jikovnih urnjctnosti. Zakon akci]c irc-

akcijc (dinarniz..am tlocrta, konkavno-konvcksnc fasadc;

kontrast svjctlosti isjcnc), Dinarnicka sintcza svih granalikovnih urnjcmosri. Bernini, Borromini. Barokni pro-spekti u urbanizmu. Rim, Bec(F. v. Erlach). Osvajanjc pro-stora: dvorac i pcrivoj (Versailles) kao model ~ircnjakolonijalizrna. - Hrvatska: sv, Vid u Rijcci.jczuitski samo-stani u Dubrovniku, Zagrcbu, Varazdinu ...

2. I 2. Barak - kiparstvo

Otvorcna forma, dinamizarn svjcilosti isjcne, probi-janjc arhitcktonskoga sklopa.kontinuirani pokret. Berni-ni. Polikrornni matcrijali, Nadgrobni spomenici, urbana i

parkovna skulptura.

2.13. Barok - slikarstvo

Umjctnost proturcformaci]e, Pojarn neizml'ernogaostvarcn na slid zracnom pcrspcktivom. Barokni i uzioni-zarn i trompe l'oeil u zidnorn i strop nom- svodnom slikar-stvu. Chiaro-scuro, nocna rasvjeta. Pojava zanra. Slikovitaobrada dctalja, otvorcna forma kornpozicije, nejasno,jcdinstvcno jcdinstvo. Rembrandt i Vermeer,

2.14. Rokoko iklasicizam (XVUL-XIX.st.)

Rokoko plcrnstva i gradanski klasicizarn: umjctnost i

poliuka, urnjctnost i moral. Waucau (Ukrcavanja za Ki-(CfU). David (Zaklctva Horaciju), Chardin i pastel. Napo-Iconova urnjctnost Carsiva: Empire.

2.15. Indust rijska rcvolucija iurbanizarn XIX. stoljcca

Nagli rast imijesanjc uloga u gradu (sranovanjc, pro-mel, industrija). Englcski primjer, Haussmannova akcijau Parizu, utopija T. Garniera.

2.16. Arhitcktura XIX. stoljcca

POdvojenost historizma i induslrijske arhilekturc.E~tctika metalnih konslrukcija (mostovi) i staklcne opnc(izlozbene i tvornickc hale). Svjclske izlozbc.

2.17. Romantizam

Podudarnost politickih i likovnih programa. Slilovi kaosuprotnost: DaVid, Ingrcs nasuprot Delacroix, Gericault.Karikatura, umjctnost dncvnoga liska (Daumicr).

II

II

~

II

!~

~

j~

J ~! -

~

• . ~

•ll

~ . .

iIilL IL IilI



IASTAVNI PROGRAMI ZA GIMNAZIJEI LIKOVNA UMJETNOST

218. Realizarn i fotografija

Iotografpreuzima od slikara zadacu rcportazc i vjcr-

ga portrcta, Odnos fotografije i slikarstva (Courbct,.anct, Degas; B. Cikos-Scssija). Zaustavljeni trcnutak,:;lutajni izrez".

12.19. Irnprcsionizam, eksprcslonlzarn, simbolizam

Rasap slike u impresionizmu, obnova vclikc cctvoricc:r Gogh, Gaugin, Seurat, Cezanne.

2.20. Seccsija

(Art Nouveau, Liberty) curopski i svjctski intcgralni

1'1,cgacija tradicijc u ornamcntu, dinarnika iogra-

cnost krivulje, od pribora za jclo do arhitekture.ancuska, Belgija, Austrija. Seccsjja u Zagrcbu, Rijcci,

Osijcku,

I Cetvrti razred

Program IV. razeda obuhvaca "Umjctnost naseg doba;

Ietu kojem iivimo (umjctnost xx. stoljcca; suvremnc

Jave i kretanja, nase sudjclovanje u Iikovnoj zbilji).

1.ZA DA C A: (vidi I. i II. razred)

IsADRZAJI:

2.1. Umjetnost prvc polovicc XX. stoljcca

Itkria XIX. st. nalaze ~iroku primjenu (fotografija,acijski tisak, telegraf, telcfon, filnl),a nova naglo rnijen-

iaju uvjete livota uz sve vecu promctnu i komunikacijskuoovczanost svijeta: benzinski motor, autornobil, avion.llzina promjena i otkrica znacajka je novoga doba, a.afava je brzina srnjene stilova i pravaca u umjctnosti uJrvoj retvrtini stoljeca: od kubizma do nadrealizrna u sli-carstvu i skulJlturi, a od futurizma do funkcionalizma u ar-

lktUri.Tri(Jesete godineznace rast Iasizma u zapadno]

ropi ~jema~ka, Italir'a, Sapnjolska) i komunisticke dik-ure u isto~noj (SSSR ,a U oba totalltarna sustava javlja

e -drfavna" umjetnost, oja mora idealizirati vlast i stanjc

Ilji,slufeti politicko] prornicbi: nacionalsocijalisticka

etnost i socijalisticki realizam. Sredinu stoljeca-ljezava vrhunac fasistickoga ~irenja i njegov slom na

.raju drugoga svjetskog rata, 1945. godine.

1 2 . 2 Revolucija stilova

1905. - 1918. Fovizam, kubizarn, futurizam, orfizam, or-anicka i geometrijska apstrakcija, su pre ma tiza m, m agic ni

l

izam, dadizam. Smjena iii pluralizam stilova. Od Ro-a do Brancusija.

2.3. Slikarstvo i skulptura 1918. - 1945.

I3drealizam iii uljepsana stvarnost. Podvojcnost volu-na (Proljetni salon) Ikolorizma u hrvatskom slikarstvu.

24. Arhitektura do prvoga svjctskog rata

'

scccsija (Wagner) i purizam (Loos). Eksprcsionizamendclsohn) i vizionarska arhitcktura (Sam Elia). Ko-IC .

12.5. Arhitektura izmcdu dva rata

Funkcionalisti~ka i organicka struja: Le Corbusier i~ght: Sinteza u zagrebacko] skol! arhitckture: Ibler, Pia-

l·tnzlc. ..

2.6. Industrijski dizajn

Razlika obrtnc iindustrijske proizvodnje: umjcinicki

IIindustrijski dizajn. Sukob dviju tcndcncija u XIX. st.

rris, Webb, Wcrkbund. Scccsija.

Ujcdinjcnjc svih grana Iikovih umjetnosti u industrij-skoj cri: Dc Stil (1917), Bauhaus, Gro~ius (Dessau 1924-1933) i prijenos Skolc u Amcriku. Naccla IOdustrijskogadizajna, najvcci stvaratclji i antologijska ostvarcnja. Cor-busicrov "Modulor", Brcucrov stelae od savijcne cijeviMicsova "Barcelona". '

2.7. Film

Nova grana likovnih umjetnos_ti: pokrctni svjetlosnioblik. Osnovna srcdstva izrazavanja: kadar i montaza kaorasclarnba i sintcza u proccsu glcdanja opcenito. Kompo-zicija oblika u vremcnu: odnos oblika jedan poslijc drugogu vrcrncnskom slijedu (umjcsto jedan uz drugog u pro-storu).

Filrnska umjetnost i slikarstvo: simultana vizija pred-meta iz vise vizura i u vise trcnutaka u kubista, p'flkaz~o-kreta u Iuturista. Picasso, Guernica (filmska rasclarnba . _Tvorci filmskoga vizualnog izraza snimanjcm (Grif ith,Chaplin) i crtanjcm (Fleischer, Disncy). Znaccnje doku.mcntarnoga filma (Flaherty, Ivcns) kao usporedne likovneumjctnosti u ulozi oslobadjanja slikarstva opisnosti, natu-

ralizma, realizma, pa i "objckta"; apstraktna umjetnost sa-rno kao jcdna od struja likovnih umjetnosti XX. st. Filmkao sintcza svih umjetnosu,

2.8. Urnjctnost drugc polovice XX. stoljeca

Unifikacija i istodobnost likovnih pojava u opcirnrazmjcrima. Raskol "istocne i zapadno Europe" i njegovorjesenje krajcm stoljeca,

2.9. Slikarstvo i skulptura

Ukidanje diktata socrealizma, najprije u Jugoslaviji(Exat52, zagreb iapstraktneskulpture revolucije), krajemstoljcca u citavo] isiocnoj Europi. Nastavak avangardnihsmjerova zacetifi poccikom stoljeca dovedenih do ckstre-

rna (Pollock: hiperrcalizam), pop-art i op-art, recidiva po-vijesnih stilova (anakronisti). Slike i skulpture u javnimprostorima.

2.10. Arhitektura

Zgrada OUN simbol zavrsetka jednoga razvoja. Zgra-de rnasovnoga stanovanja i obiteljske kuce. Rcprezcnta-tivna zdanja drustvenc namjcne i industrijska izgradnja.

Muzeji (Guggenheim) i kulturna sredista (Boubourg),crkvc, kazaiiSta, dvorane. Postmoderna. Obnova regiona-lizma.

2.11. Urbanizam

Izgradnja poslije rata: obnova Varsave, obnova starih

gradskih jezgri (Zadar, Split) itd. Pjesacke zone (Rotter-dam) i shoping-centri. Satelitska naselja.vspavaonice",Unite d' habitation (Corbusier), likovne mtervencije ujavnim prostorima, metro, vizije buducih gradova.

2.12. Zasuta okolisa

Prirodna ravnoteza i problem mjere u covjekovoj inter-vcnciji. Sklad covjekova stvaralastva iprirode u proslosu:arhitektura i hortikultura, ccste i mostovi, prirodni izvoriencrgijc (vjetar, ~'~dene strujc); Grc! ~~ bili 1I pravu~ ~ovJe-kov opsranak OVISI 0 ravnotezi "cetiriju elemenata : vatre(sunca) - vode - zraka - zernljc (raslirija). Sjeca ~~msk?gapokrova ikisclc kise, rupe ozonskoga omotaca .1 zagnja-vanje, otapanj<: Iedenjaka i porast razine mora, ltd. Med-juzavisnost svih cimbcnfka, povezanost svih drzava,odgovornost svakoga pojcdinca.

2.13. Vizualne komunikacije: 1V, film, [isak

Potrcba kriti~koga odnosa prema vizualnoj stvarnosti:vrhunski dorncti, najgori prornasaji i presjck nase hkovn~i vizualnc produkcijc. Rasclamba vizualnoga dizajna TV 1

I



. .GLASNIK MINISTARSTVA KULTUR£ I PROSVJETE

----- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

programi, koji njcguju i razvijaju likovnu kulturu naTV. Ra~tbmba Ilkovnih nastojanja iVizu~llnih kakvoeafilmskoga programa 7.<'1dnjihgodina, Oprcma knjigc, pri-jclorn i izglcd iiska. Plakat ircklamc. I7 . . 1 ozi.

2.14. Dizajn

Dizajn kao humanislicki projckt i trzisno-rcklamna

nuznost. Problem rnasovnc proizvodn]c ohlikovnoga bollaiii malohrojnih J...--valilclno di;t;,)niranih prcdrricra.Usmjcravanjc "~ir()kc publikc", diktatura kica i slobodaallcrnalivnoga izbora,

Usporcdna ra~clamha istih prcdmcl:t po namjcni u ra-zlicitim kakvocarna prcrna mjcrilu po~tivanja malerijala,fllkcionalnoSli i ckonomicnoxi], Vr hunxkc Krcacijc narn-jc.~laja, prcdmcta svakodncvnc uporahc, grafickog:t di;l;tj-na, dizajn za djccu i omclcnc u razvoju, itd,

2.15. Zl~lila spomcnika

Promjcnc odnosa prcma spomcnicima li/'ckom povijc-sri, Sporricnici kulta i kult spomcnika. Glori iciranjcsamojcdnoga stila i razdoblja (antikc - u doba klasicizma), kult

spomcnika nacionalnc gro~losti (srcdnjovjckovnih, u do-ba romanuzrna). Idcja jcdinstva stila", "vrijcdnosu stare-Sli· ircstauriranjcspomcnika. Konzcrviran)cspomcnika i

suvrcmcno ravnopravno IrCliranjc spomcnika svih sr ilova,razdoblja isvih katcgorija. Zakoni 0 za~lili sporncnika izavodi za zastitu sporncnika.

2.16. Muzcologija

Od srednjovjckovne do baroknc kraljcvske i plcmickczbirke umjciniria i raritcta. Muzcji otvorcni gradjanstv«poslUc francuske rcvolucije. Najglasovitiji muzeji ialcri-JCSVlJcta (Louvre, Prado, Vatikan, Napufj, Munchcn, Bee,MMA u Ncw Yorku itd.), susjcdnih zcmal]a i Hrvatskc.Muzcj kao srcdistc razlicUih djclatnosu,

217. Povijcst urnjctnosu

Od biograt1ja urnjctnika (Vasari, XVl.s!.) do vclikihsuvrcmcnih sinicza stilova i razdoblja. Umjclnit'kc topo.grat1je, monografijc 0 umjclnicima i spomcnicima, najz-nataJniji doslupnl prcglcdi povijcst] urnjcrnosu. Razvojglcdanp: razlika izmcdju pnkaza Radovanov:t,£ortala 1I

Eilc!bcrgera (1861.) i Fiskoviea (1965.) iii ploca Sv. Ne-diijice u Zadru, Najveci povjcsnican umjctnosti i izvoriznanja za povijcsl umjelnosti Hrvatskc (ELU, LEJ);Stcle, RadoJcic, Kararnan, Fiskovic, Prelog.

2.1S. Teorija umjctnosli

Tcorija u\'~ck odrazava suvrcrncnc problemc iuklad-na jc um]ctnickoj praksi svojcga doba, Grcka Iilozofija 0

umJctnosti. Vilruvljc 0arhitckturi. Srcdnjovjckovna Ico-

rija umjclnosti. Rcncsansni tcorcti61ri ,proporcija i likov-Dlh umJctnosli. Barokni i rokoko estclicari.

\Vinckclmanov klasicizam, romanli7.;)m Violet IeDuca,cksprcsionizam Fre/'a. "Osnovni pojmovi" Wolfllina,"umjctnicka volja" Rlcgla, "povijcst umjctnosli kao povi-jest duha" Dworzaka.

Modcrnc i suvrcmcne Icorije umjetnosli (soercalizamiapslrakcija, npr.) - Ncki tcorijskointcrprclatlvni proble-mJ na~e povijesti umjctnosli: Karamanuva kritika Strzy-gO\~kog, po]cmika Karaman - Fiskovic 0 dubrovackojumJctnosl1.

2.19. Pojcdinac u vrcmcnu i prosloru

Znaccnje vizu:t1nih komunikacija kao osnovnoga izvo-

ra informacija i inlcrprctacijc stvarnosti 1I nasc doba.Va~nost razvljanja vizualnc kullurc radi sudjclovan ja usu-vrem..:noj kullufl. ·Potro~aci·likovnc .ponudc".

Korisnici, rusitclji i cuvari kulturnih dobara. Likovnasastavnica sv<tkodncvnoga iivola: od kult urcstanovanja dodizajna uporabnih prcdrncta, kultura odijcvanja, izlozi,plakau, amhijcnti I horlikullura, TV-dii' ..ajn, kazalgnasccnosrafija, izlozbc i rauzcji. Problcmi djclatnoga slIdjc-lovanJ" u za~liti okolinc i spomcnika, urbanom i regional-nom planiranju, suvrcmcnom likovnom zivotu.

III. DJDAKTICKE UPUTE

,i

I

Oxnovna metoda nastuve likovnc umjctnosu u girnna.ziji tcruclji sc p.a trajnom kontaktu s Iikovnim djclom kakohi :-;C !lllatlirna omogucio dozivljaj umjctnickoga djcla. Tosc, kad gnu jc mogllcc, idcalnri ostvaruje ncposredno naoriginalu iii fabirnilnoj rcprodukciji, all, iz prakticnih ra-zlnga, rcduvito 1I (sto holjcm) kolordijapozilivu.

Nastava likovnc umjctnost] nije apslraktna cstcrika niuzvikna tcorija umjcrnosti, Nastavnik intcrprctira kon.krctna, pojcd iacna djcla, koja uccnici simulativno, stalnopromatraju. Svaki glcdatclj bcz likovne kulturc, a osobitodijctc, odnosi se prctczno pasivno prcma likovnom djclu i

rcdov!to sa us_vap djcloml~no! oCI!.ay~ljuci najccl_ec sarnopovrslnski sloj (tcrnu, opc. utisak III pak ponck] dClalj).Nastavnik jc stoga trajno u ulozi rcproduktivnoga umjci-nika, k0.i mrtvu "panituru" likovnoga djcla mora stvara.lacki "ozivjctift govornom intcrprCt3cliom utcmcljcnom nasuvrcmcnoj mctodi (suukturalncj ras~lambc. (Mora traj-no biti na oprczu da, naprotiv, nc "zatuce" organitki Zivotdjcla pasivnim opisorn, ili nasilnom 'vivisckcljom-, kao sto(0ncki ponekad tinc). Uz (0CCse nastavnik sluzili i srcd-stvima gr<tfickc rasclarnbc, vizualneintcrprClacijedjela i Ii -kovnih pojmova (skice tlocrta, prostornc i komunikacijskcshcmc, analiza proporcija i kompozicije, itd.).

Samostalnim vizualnim kontaklom uccnika s djelorn,lumaccscclcmcnti vizualnoga jczika, izraz.ajna5rcdstva li-kovnoga govora, osvjcscuju sc skriveni, ali <fublji sadriaji i

srnisao djcla tc umjcinosti opccnito. I vrlo slojcviti preble-mi iduboke spoznajc tcorijc umjctnosu mogu se jedno-stavno ohjasniti i jasno prikazau na raj nacin: u djclatnomvizualnom kontaktu s djclom. Tijekom izobrazbenoga iod-gojnog proccsa, promatrajuCi i "citajuCift, odnosno inter-prctirajuCi likovno djclo rijccima, nastavnlj; implicit nodokazujc nuznOSI i funkcionalnu utinkovitoslsimultanogakomunlkacijskog djclovanja na dva "kanala": vcrbalnom i

ikonickom. Ta njcgova metoda trcbala bi (najboljenesvjc-sno iii podsvjesrio] postau uzorkorn i navikorn <fjelovanjauccnika.

Ako sc u nastav] Irajno ostvarujc nacelo da sc nikadanc govori bcz likovnoga prim).cra iii vizualnoga korncntara(all ni nc "ispitujc" bcz toga.), mozerno biti sigurni da lC ,

bcz obzira na individualnc razlike u znanJlI, sposobnosti,

darovilosti i zalaganju nastavnika, svaki uccnik iii, rccimoto humanijc, svaka dJcvojka i mladic u u najvaznijcm ra.d~-blj 1Isvojcga duhovno~ razvoja djclatno promalrao, dO!'VI?i upoznao odrcdcni obvczni minimum" antologijsklh 11_kovnih djela, spomcnika svih grana likovn!? umjc~no.sti, O ?prcdmcta svakodncvne uporabe do ambljcnlalOlh Iar~l-tcktonsko-hortiku!turnih ejcIina u starim i suvremcmmgradovima.

Tijckom nastavc predvidena je povczanost sa svimadrugim prcdmclima, i to ne u smislu usporcdnogaobradivanja srodnih Icma iii istih povijcsnih razdoblja, nc-£0 u slvaralackom nastojanju naslavnika da trajno uspo-rcdlljc mClodc, pojavc i spoznaje drugih nastavnihpodrucja radi rcclprotnog boljeg pOimanJa poscbnosti,bo imcdu711visnosl i.To sc odnoSI na povijcst, knjiicvnost

i glazbcnu umjctnost ponajvi~e, ali i na Iatinski iopCcnilona slrani jezik (s njihovom povijclcu, knjizcvno~cu Ikul.t.u-rom), na malcmatiku (osobilo arhitckturu, proporelJc?projckliranjc), na fiziku (konstrukcijc), kcmiju (lchnike I

matcrijalc likovnih umjctnosti, ugrozcnoSI i za~litu spo-mcnika), na gcografiju (stranc kullurc i svjctsku Um)Cl-



INASTAVNI PROGRAMI ZA GIMNAZIJEInicku ba~linu), pa svc do tjclcsnc kulturc (koja u najvcccm

~roju disciplina ima podnjctlo u aniickoj civilizaciji),

• Gradivo koje trcba obraditi u svakom razrcdu raspo-rcdcno je u 20 ternatskih jedinica kojc su u skladu sa 20nastavnih sati. Osobito isticcrno da program nc obvczujc

lSlavnika ni na redosljcd obradc lema, niii na izbor likov-

ih primjera. Ako nastavnik po svojcm iskustvu iii sklono-ti, znanju imctodi drzi da moze bolje ostvariii programpolazcci od urbanizma iii arhitckture, od Iilrna ili slikar-

Ia,moze poccu na svoj nacin i drzeCi sc nckoga drugog

cdosljeda, sarno je vazno da budu ispunjcna dva uvjeta.rvi, da budc ostvarcn citav program I,druSi, da novi po-

rcdak lema ima takodcr odredcnu suvislost IIogican sl~cd,e=tema proizlazi iz druge te da scorganicki do-raduju kao sto smo pokusati postici prcdlozcnim progra-om.

Ostalih 15 sati nastave predvideno je za utvrdivanje i

~

slematiziranje gradiva te za provjeru znanja. Osim usmc-e provjere (razgovora) znanja u razrcdu, ~10 se, ponovi-0, mora provoditi sarno uz projekciju ~rimjera,

· obvezatan je kroz sva cetiri razreda Ipismeni nacin prov-

rre znanja, i to u dva oblika.

1. Individualna pismena rasclamba (nikakvc kontrolnc· zadaces pitanjima iIitestovi) najmanje dvaput godisnje. Za

koga ucenika nastavnik treba priprerniti rcprodukcijuovnoga djela (koliko ucenika, toliko razlicitih djcla), ko-ce urenik. samostalno analizirati i interpretirati. (Mogu

· SC ~rabiti razglednice, reprodukcije iz kalendara, Ioto-

~

ra Ije).

2. Najmanje retiri do mace zadace godisnje, kojima serovjerava: likovno snalazenje pred vizualnim pojavamarutlambe i tumaeenja uz crtanje tlocrta, analiza kompo-

I

LIKOVNA UMJETNOST•

I

I

I

II

I

I

I

I

I

zicije, tonskc ljcstvicc, intcrakcija boja, saglcdavanjc skul-pturc, shcme komunikacije i sl.).

Za nastavu povijcsti umjetnosu valja jo~ naglasili tonacclo da nije svrha ovladavanje podacirna (imena urnjet-nika, nazivi djcla, daturni), n<?gospoznaja pojava, proccsa,mlJcna. Pritorn nastavnik t~.aJno raZ':'IJa sposobnost djclat-

noga prom~tranla dJC.1aInJlh<?voga mtcrpreuranja, i to nesarno 'kao likovnih pOJava vee Ikao stilskih. Hrvatsko] spo-mcnickoj bastini trcba posvctiti osobitu pozornost.

Prcporucuje sc da sc hrvatski primjeri obraduju uspo-redno scuropskirna.

O~VC7.aje .nastavn.i.ka. da razra~i plan obila~ka. i upoz-navanja f!1uzCja, galerija Isporncnika u gradu, siro] okolicitc nckoliko strucnih CksKUfZlP (u sklopu mogucnosuuccnika i Skole). Ekskurziju jc potrcbno temeljito pripre-miti i izvcsti po planu.

S obzirom na prividno ponavljanje nekih tema isadrzaja iz prvoga u cctvrtom razredu, spomenimo dvijevazne razlike. Prvo, nakon povijesnoga pregleda u drugomi treccm razrcdu, nakon velikoga prosirenja broja spome-nika Kojima uccnik raspolaze u vizualnoj memorijl i uvi-da u ruz posebnih problema likovnih umjetnosti - istespoznajc, postavke Iproblemi provjeravaju se, dopunjujui produbljuju "na vgoJ razini", Drugu bismo razliku moglidcflnirati po intenciji: u prvom razredu uvodimo ucenikeu likovnu urnjctnost, a u cetvrtom - u zadnjem trenutkunjihove cjelovite humanisticke naobrazbe, prije nego ihprepustimo "barbarstvu specijalizacije" (H. Ortreba y Gas-set) - uvodimo ih u zivot. Nastojimo im pruZiti sve po-trcbno znanje iazviti zanimanjeda bududjelatnisudionicilikovnoga zivota isire gelol<upne vizualne sastavnicestvarnosti i sredine u kojoj five.

Documents

Plan i Program-likovni