Boja Kao Likovni Element

1. POJAM BOJE

Rije boja oznaava dva pojma. Prvi pojam oznaava fizikalnu osobinu svjetlosti, odnosno osjeaj koji u oku stvara svjetlost centriranu iz nekog izvora ili reflektiranu od povrine neke materije. Drugi pojam oznaava tvar za bojenje, koja ima svojstvo da oboji bezbojnu materiju.Boja je fizikalna osobina svjetlosti, odreena frekvencijom titraja svjetla izazvanih impulsom izvora svjetlosti. Raznovrsne frekvencije svjetlosti u ovjekovom vidnom organu stvaraju utiske razliitih boja. Rastavljanjem suneve bijele svjetlosti koja sadrava valove svih vidljivih frekvencija u neprekidnom spektru, kroz prizmu, dobiva se niz arenih, spektularnih boja. Zrake bijelog sunevog svjetla sastoje se od niza zraka tzv. arene svjetlosti. To moemo dokazati ako zraku suneve svjetlosti pustimo da padne na staklenu prizmu. Bijela se zraka prolazei kroz to prizmu lomi pod razliitim kutovima i time se razlae na svoje sastavne dijelove, to na drugoj strani prizme izlazi u obliku arene vrpce boja. Tu arenu vrpcu boja nazivamo sunev spektar boja. U tom spektru uoavamo devet boja s postepenim prijelazima: crvena, naranasta, uta, utozelena, zelena, zelenoplava, plava, indigo i ljubiasta. Sve ove boje, vidimo i u dugi koja se pojavljuje kada suneve zrake svjetlosti prolaze kroz kine kapi koje ih lome i rastavljaju na spektar boja. U itavom spektru, ljudsko oko, razlikuje priblino 160 nijansi boja (razliitih frekvencija titraja svjetlosti), dok najbolje vidi razlike u nijansama u srednjem dijelu spektra.

2. OSNOVNA SVOJSTVA BOJE

2. 1. Hromatska svojstvaSamom problematikom i podjelom boje, bavili su se mnogi znanstvenici, a meu njima se naroito istie Wilhelm Oswald, ija je podjela boja danas openito prihvaena.

Oswald prema, hromatskim svojstvima, boje dijeli na: arene ili hromatske, nearene (neutralne ili ahromatske). arene boje su sve boje unutar sunevog spektra, a ahromatske ili nearene boje su crna, bijela i siva, koje naziva jo i neboje.

Oswald je poredao u krug sto istih boja u svim nijansama, ne obiljeavajui ih od 1 do 100. Postavio ih je tako da je pomijeao dvije susjedne parne ili neparne boje ime je dobio nijansu boje izmeu njih. Boje unutar kruga dijele se na tri grupe, a to su: osnovne boje, sekundarne boje i tercijarne boje.

Osnovne boje se jo nazivaju i boje prvog reda ili primarne boje. One meusobnim mijeanjem daju sve ostale boje, pa se zato i nazivaju osnovnim bojama. To su crvena, plava i uta.Sekundarne boje nastaju mijeanjem dviju osnovnih boja, a zovu se jo i boje drugog reda. Dakle, u sekundarnoj boji nalaze se dvije osnovne koje su pomijeane u istom omjeru plava + crvena = Ijubiasta, uta + plava = zelena, crvena + uta = naranasta.U tercijarne boje ili boje treeg reda, ubrajaju se sve ostale nijanse boja koje nastaju mijeanjem jedne osnovne i jedne sekundarne boje u razliitim omjerima. To su sve nijanse boja izmeu naranaste, odnosno izmeu naranaste i crvene itd. Npr. utonaranasta, naranastouta, naranastocrvena, crvenonaranasta, ljubiastoplava, Ijubiastocrvena, plavozelena, zelenouta, kao i sve ostale nijanse izmeu sekundarne i primarne boje.

Slika 1. Ostwaldov krug istih boja

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Byrcolorwheel.png)

Ako pomijeamo osnovnu boju sa sekundarnom koja se u Oswaldovu krugu nalazi njoj nasuprot, dakle njoj komplementarnom (npr. crvenu i zelenu), tada nestaje koloristike istoe boje jer su pomijeane dvije komplementarne boje meusobno ponitavaju, neutraliziraju u koloristikom smislu ime gube koloristiku istou i jasnou. Pomijeane u istom omjeru neutraliziraju se u sivo, dakle ahromatsku boju, a u razliitim omjerima dobivamo neutralne smee boje, smeozelene, smeoplave, ljubiastosmee. Te boje moemo nazvati neutralnim tercijarnim bojama .2. 2. Tonska svojstva

Svakoj arenoj boji pripada cijeli niz boja koje nastaju dodavanjem bijele ili crne ili bijele i crne, tj. sive. Tako nastaju tonovi boja: ahromatski, svijetli hromatski, zagasitit hromatski, mutni hromatski I neutralni tonovi.

Ahromatski tonovi su svi tonovi nastali mijeanjem ahromatskih boja bijele i crne. Svijetli hromatski tonovi nastaju kada istu boju mijeamo s bijelom. Zagasiti hromatski tonovi nastaju kada istu boju mijeamo crnom.Unutranjost Oswaldova trokuta ispunjavaju mutni hromatski tonovi. Oni nastaju mijeanjem iste boje s bijelom i crnom, odnosno sivom.Tercijarne boje su, zapravo, tonovi ili nijanse boja nastali mijeanjem osnovne i sekundarne boje. Tako npr. crvenu boju kao osnovnu moemo posvijetliti utom, odnosno utu boju potamniti crvenom jer je crvena tonski tamnija od ute, to emo dobiti niz tonova izmeu ute i crvene, tj. niz istih naranastih tonova, koji su isti tercijarni tonovi osim naranaste, koju smo dobili mijeanjem crvene i ute, koja je u tom sluaju sekundarna boja, odnosno sekundarni ton. Neutralni tercijarni ton dobivamo npr. ako utu kao osnovnu boju potamnimo sekundarnom ljubiastom ili naranastu potamnimo plavom.Svaka ista boja suneva spektra ima svoju koloristiku snagu, intenzitet i jasnou. Dodavanjem bijele, crne ili sive oduzimamo boji njenu intenzivnost, jarkost i snagu. To oduzimanje nazivamo degradacija boje. Boju moemo degradirati i razrjeivati, dodavanjem vode osnovnoj gustoi boje, odnosno oduzimanjem pigmenta.

Slika 2. Primjer degradacije boje

(http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/boja.htm)

istoj crvenoj boji (Sl. 2.) se postepeno dodaje siva u sve veoj koliini to rezultira gaenjem izblijeivanjem boje koja od iste, jarke, intenzivne postaje zagasita, blijeda, degradirana.2. 3. Kontrasna svojstva

Koloristikikontrasti ine zasebnu grupu. Boje se prema kontrasnim svojstvima dijele na: a) sline ili harmonine boje, to su one koje su u Oswaldovom krugu susjedne ili bliske, odnosno sline, b) razliite ili kontrasne odnosno suprotne, to su one boje u Oswaldovu krugu koje se nalaze jedna nasuprot drugoj, odnosno koje su meusobno udaljene.

Najbolju sistematizaciju kontrastnih svojstava boja, dao je Itten Johanes, a to su: a) kontrast boje prema boji, b) kontrast svijetlo-tamno, c) kontrast toplo-hladno, d) komplementarni kontrast, e) simultani (istodobni) kontrast, f) kontrast kvalitete, g) kontrast kvantitete.

a) Kontrast boje prema boji Kontrast boje prema boji je najjednostavniji kontrast jer se to upotrebljavaju i meusobno suprotstavljaju sve iste boje u svojoj punoj jarkosti. To je kontrast meusobne razliitosti boja. Da bi se ostvario takav kontrast, potrebne su najmanje tri boje, koje su meusobno potpuno razliite. Varijacije takvog kontrasta su mnogobrojne.

Ba kao to crna i bijela izraavaju najjai kontrast svijetlo-tamno, tako meusobne kombinacije triju osnovnih boja izraavaju najjai kontrast boje prema boji. Jaina toga kontrasta opada ako upotrebljavamo kombinacije sekundarnih iii tercijarnih boja. Tako prema jaini, odnosno intenzitetu kontrasta iii njegovu opadanju, kontrast boje prema boji moemo poredati u tri grupe: a) kontrast boje prema boji prvog reda, b) kontrast boje prema boji drugog reda, c) kontrast boje prema boji treeg reda.

Slika 3. Kontrast boje prema boji (http://3maigloeckchen.blogspot.com/2011/12/vixen-041211-mannheim.html)

b) Kontrast svijetlo - tamno Crno-bijelo je najvei kontrast, ali i svijetlo-sive, kao i tamnosive mogu biti u kontrastu prema crnoj, odnosno bijeloj boji. Sve boje napravljene od crne i bijele su hladne i tvrde, naroito neto svjetlije nijansi. Postoji itava skala sivih i hromatskih tonova. iva zvunost hromatskih boja prema ahromatskim djeluje resko. Ako su sive i hromatske boje iste valerske vrijednosti, tada dolazi do bojenja - sive komplementarnom bojom: siva na crvenoj, ili pored nje, djeluje zelenkasto, na plavoj naranasto, a na utoj smee- ljubiasto.

Slika 4. Kontrast svijetlo-tamno(http://fotografija.hr/kanali-channels-1dio/)Kod tamno-svijetlog, umjetnik vodi rauna da se njeno dejstvo osjeti u svim dijelovima slike, i o razdaljini koja dijeli predmet od pozadine. Brava Van Ajk i Leonardo su prvi naslutili njegovu vanost. Rembrant je izvukao iz tamno-svijetlog sve mogunosti koje postoje da ostvari veu ivotnu snagu, a jo manje su bili glavni propagatori tamno- svijetlog Mikelandelo i Karavado. c) Kontrast toplo - hladno Ovim kontrastom uspostavlja se ravnotea i to ravnomjernom kombinacijom toplo-hladnih boja. Neke boje u nama izazivaju osjeaj topline, a neke osjeaj hladnoe. To nam potvruju i neki pokusi. Tako je utvreno da su ljudi u plavozelenoj prostoriji temperaturu od 15C osjetili kao hladnu, a crvrnonaranastoj prostoriji osjetili su istu hladnou na 11-12C. Dakle, osjeaj hladnoe ili topline razlikovao se izmeu te dvije prostorije 3-4.

Ta spoznaja o bojama koje izazivaju osjeaj topline i hladnoe vrlo je vano za bojenje prostorija razliite namjene. Najjai toplo-hladni kontrast javlja se u kombinaciji plavozeleno s naranastocrvenim odnosno saturnocrveno. Dodamo li hladnoj boji toplu boju, npr. zelenoj utu, tada emo zelenu uiniti toplijom. Plavo- zelena, plava i plavo- ljubiasta su najhladnije boje. Zelena je u sredini jer je nastala od tople i hladne boje. Na Ostwaldovu krugu boja sve tople boje se nalaze na desnoj polovini kruga, a hladne na lijevoj. d) Komplementarni kontrast

Dvije boje su komplementarne ukoliko pomijeane daju sivo- crnu boju. One tako pomijeane niste jedna drugu, slino kao to ine voda i vatra. Komplementarni kontrast nastaje kada stavimo u meusobni odnos dvije boje, jednu osnovnu s bojom dobivenom mijeanjem drugih dviju osnovnih boja. Npr., ako uzmemo osnovnu crvenu i suprotstavimo joj boju dobivenu mijeanjem drugih dviju osnovne ute i plave, odnosno zelenu. Ako se pomijeaju dvije boje komplementarnog kontrasta, tada one daju neutralnu sivu.

Slika 5. Komplementarni parovi(http://sllikovnica.wordpress.com/2011/11/13/komplementarni-parovi-boja/)

Komplementarni kontrast moemo usporediti s vatrom i vodom. Vatra i voda su jaki kontrast, ali ako ih pomijeamo, meusobno se ponitavaju. Vano je napomenuti da rije ,,komplementarno" znai nadopunjujue. Samo jedna boja moe biti komplementarna s nekom drugom. U krugu boja one stoje nasuprot jedna drugoj. Najvei je komplementarni kontrast: uto-ljubiasto, plavo-naranasto i crveno-zeleno. e) Simultani i sukcesivni kontrast

Simultanim odnosno istodobnim kontrastom nazivamo pojavu kada nae oko, posmatrajui plohu obojenu nekom bojom, istodobno zahtjeva pa i vidi komplementarnu boju one boje kojom je obojena ploha, iako u stvarnosti ona ne postoji.

Slika 6. Albersova vjeba pokazuje kako sintagma vlada nad pojedinanom bojom: dva "iksa" su iste boje ali zbog okolice lijevi vidimo kao svjetliji

(http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/kontrast.htm)

Rije ,,sukcesivno" oznaava neto to se dogaa nakon, poslije. Ovdje se pojava komplementarne boje javlja nakon dueg promatranja nekog lika obojenog snanom bojom. Pri duem promatranju neke intenzivne boje nae oko umara to u njemu jaa osjeaj za istovremeno stvorenu ili nakon promatranja stvorenu komplementarnu boju koja e oko smiriti i odmoriti.f) Kontrast kvalitete

Kvaliteta boje odnosi se na njenu istou, jarkost i zasienost. Najintenzivnije i najee su boje suneva spektra. Jarkost, jainu, odnosno istou boje moemo gasiti dodavanjem bijele, crne iii sive iii oduzimanjem pigmenta, tj. razrjeivanjem boje. Kontrastom kvalitete nazivamo suprotnost zasienih, jarkih, istih boja prema mutnim ili zagasitim ili ostalim tonovima nastalim degradacijom. Npr. ista jarkozelena prema mutnozelenoj iii ista jarkocrvena prema zagasitocrvenoj.

Ako elimo ostvariti isti kontrast kvalitete, degradirana boja mora biti nainjena od iste jarke s dodatkom crne, bijele ili sive, npr. ista jarkozelena mora se nalaziti i u zagasitozelenoj, odnosno svijetlozelenoj ili mutnozelenoj. Da bi dobili kontrast kvaliteta, mora se izbjei kontrast svijetlo- tamnog. Stoga boje i intenzitet svih povrina moraju biti isti. Jarko crvenu suprotstavljamo zamuenoj crvenoj, jarko plavu zamuenoj plavoj. g) Kontrast kvantitete

Kontrast kvantitete odnosi se na odnos veliina dviju ili vise obojenih ploha ili mrlja boja. To je suprotnost mnogo- malo, veliko- maleno. Kontrast kvantitete zapravo je kontrast proporcija- koliko koje boje. Kod odreivanja koliinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje, a nju odreuje: a) intenzitet (jaina) boje, b) veliina obojene plohe odnosno mrlje.

Da bismo uspostavili sklad (harmoniju) i ravnoteu izmeu tih boja, veliine obojenih ploha moraju biti obrnute u odnosu na svjetlosnu vrijednost. Npr. po svjetlosnoj vrijednosti tri puta jaa uta od ljubiaste mora zauzeti tri puta manju plohu u odnosu na ljubiastu. 2. 4. Mijeanje boje Postoje dva naina mijeanja boja: mehaniko mijeanje (mijeanje na paleti gdje se boja mijea s drugom bojom) i optiko mijeanje (nain mijeanja kada se postavlja jedna boja pored druge nainom sitnog takanja i ili nanoenjem sitnih mrlja boja. Na odreenoj udaljenosti od tako slikarski obraene plohe u naem oku se stvara boja dobivena meusobnom izmjenom dviju ili vise razliito obojenih mrlja, kvadratia ili takica.2. 5. Psiholoko djelovanje i simbolika bojaMnoga istraivanja pokazuju da boje kod ljudi izazivaju odreene reakcije. Djeluju na organizam i ljudsku psihu. Goethe smatra da boje imaju moralni uinak na ovjeka izazivajui kod njega odreene osjeaje. Svaka boja ima psiholoki efekat-mentalni i emotivni.

Ispitano je djelovanje preko 12 hiljada boja. Radi se o bezbrojnim nijansama i intenzitetima boja. I najmanja razlika u boji moe izazvati drugaije djelovanje. One imaju i svoje simboliko znaenje.Crvena ima najjai intenzitet od svih boja i najveu privlanost. Djeluje snano, nasrtljivo, uzbuujue, razdraujue i raspoloujue. Simbolizuje: radost, ljubav, veselje, strast. Negativno usmjerena simbolizuje bijes, nagonsko djelovanje, egoizam, okrutnost, mrnju. Pozitivno usmjerena simbolizuje: stabilnost, uzemljenje, materijalnu sigurnost, probitanost, iskonsko povjerenje, ustrajnost, samoouvanje, ivotnu energiju, volju, snagu.Ruiasta je bijelom ublaena crvena, pa je i njeno djelovanje ublaeno. Djeluje ljupko i bez snage. Simbolizuje: slatkou, srameljivost, djevojatvo, njenost, uvanje tajni.uta boja djeluje podsticajno, oslobaajue i olakavajue. To je boja svjetla, topline i duevne slobode. Ona je ivahna, vesela i boja velike vidljivosti te je stoga upotrebljavaju u saobraajnim znakovima. Utjee na stvaralaki rad i u kombinaciji sa crnim i zlatnim djeluje sveano. Simboliki je boja znanja, razuma, duevnosti, svjetlosti i mudrosti.Narandasta djeluje ugrijavajue, povjerljivo, sveano i veselo. Izaziva ojeaj zdravlja, ivotne radosti i suneve snage. Simbolizuje odvojenitvo i mnoge duhovne kulture, kao to su budistika i hinduistika, koriste je kao boju odore u monakim redovima.Zelena djeluje blago i umirujue. Stvara unutranji mir i stabilnost. Sugerie odmor, ozdravljenje i djeluje oputajue, pogotovo za vid. Simboliki zelena oznaava mir, vjeru, nadu, besmrtnost, oboavanje.Plava je po djelovanju suprotna crvenoj. Ona je pasivna i hladna, ali djeluje ugodno i eznutljivo. To je najmirnija boja, najvie priguuje i rashlauje. Plava boja nas povezuje sa beskrajnou nebeskog plavetnila i dubinama mora i oceana. Simbolizuje vjernost, istinu, filosofiju, besmrtnost, jasnou, beskraj i vjenost.Ljubiasta djeluje sveano, oaravajue. Ima tajanstveno i mistino djelovanje te se povezuje sa treim okom ili estim ulom. Priguuje strasti. Simbolizuje arobnjatvo, pokoru, strpljenje i dobrotu.Bijela boja je boja svjetla. Sjajna je i njena. Ona umara kao i jako svjetlo. Proiruje prostor. U odnosu s drugim bojama djeluje aktivno te kao sredstvo osvjetljavanja i jasnoe. Izaziva osjeaj irine i potovanja. Simbolizuje istou, red, jedinstvo, nevinost, svetkovanje, istinitost, potenje, nezavisnost.Siva djeluje mirno i ozbiljno. Neutralna je i stavljena pored drugih boja ne naruava njihove odnose nego ih usklauje (harmonizuje). Omiljena je i dopadljiva. Simbolizuje poniznost, siromatvo, jednostavnost.Crna karakterie nedostatak svih boja, prema tome nestaju svi podraaji na organizam. Izaziva osjeaj praznine, straha, vrstine. Druge boje opkoljene crnom djeluju intenzivnije i aktivnije. Produbljuje prostor, daje privid beskonanosti. Simbolizuje tajanstvenost, smrt, odricanje.3. ZAKLJUAKBoje oko nas su neizbjene. Boja je perceptivni, subjektivni doivljaj koji nastaje kada elektromagnetni val odreene frekvencije probudi mrenicu oka.

U slikarstvu je boja osnovno izraajno sredstvo i dominantni likovni element. Boje spektra imaju valersku gradaciju od utih do plavih nijansi, dakle, imaju sopstvenu svjetlinu (valer).

Prostornost je vea kod toplih nego kod hladnih boja. Najvea istoa boja je u sunevom spektru i prema njemu se odreuju kvaliteti pigmenta boja.

Zrake bijelog sunevog svjetla sastoje se od niza zraka tzv. arene svjetlosti. To moemo dokazati ako zraku suneve svjetlosti pustimo da padne na staklenu prizmu. Bijela se zraka prolazei kroz to prizmu lomi pod razliitim kutovima i time se razlae na svoje sastavne dijelove, to na drugoj strani prizme izlazi u obliku arene vrpce boja. Tu arenu vrpcu boja nazivamo sunev spektar boja.Osnovna svojstva boje su: hromatska svojstva, tonska svojstva i kontrasna svojstva. Postoje dva naina mijeanja boja: mehaniko i optiko mijeanje.

Mnoga istraivanja pokazuju da boje kod ljudi izazivaju odreene reakcije. Djeluju na organizam i ljudsku psihu. Svaka boja ima psiholoki efekat, mentalni i emotivni. 4. LITERATURA

Jakubin, M., 1989: Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. Institut za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,Zagreb.Pai, M., 2007: Likovni jezik. Meunarodna galerija portreta, Tuzla. http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/boja.htmhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8458http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/kontrast.htmhttp://fotografija.hr/kanali-channels-1dio/http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Boja_i_atributi_boje.pdf

Jakubin, M. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. Institut za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,Zagreb, 1989., str. 16.








Pai, M. Likovni jezik. Meunarodna galerija portreta, Tulza, 2O07., str. 68.








- 10 -

Documents

Boja Kao Likovni Element