30
povijesni pregled + gotika

Likovna Umjetnost Gotika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

oo

Citation preview

Page 1: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

Page 2: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• drugo veliko stilsko razdoblje u razvoju srednjovjekovne umjetnosti (13. i 14.st.)• javlja se u Francuskoj u drugoj polovici 12.st.• razvijeni feudalizam, jačanje kraljevske vlasti→ povezivanje većih područja• procvat gradova, obrta, trgovine i novčarstva• grad je novi životni okvir, a dvorac i samostan bitno mijenjaju svoj karakter –• dvor je veći i raskošniji i u kasnoj gotici oživljuje kao glavni centar kulturnog života

• osnovna likovna obilježja• internacionalizam – cijela Europa ima jedinstveno obilježje i duh• načelo jedinstva – težnja povezivanju, spajanju i stapanju• gotički naturalizam – humanizam

• tri faze: rana, klasična i kasna gotika• rana – jednostavnost i čistoća oblika, oslanjajući se na romaničku tradiciju• klasična – utjelovljenje gotičkih težnji (načelo jedinstva, stapanje, povezivanje)• kasna – gubitak ravnoteže, pretrpanost dekoracijom__(cvjetna gotika)

Page 3: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• r o m a n i k a • g o t i k a

osnovni smjer prostiranja arh: osnovni smjer prostiranja arh:

vodoravan okomit

nosilac izraza crkve: nosilac izraza crkve:

zid zid se ukida, a zamjenjuje ga raznobojni stakleni prozor - vitrail

mali otvori otvori što veći, da progutaju zid

plošni reljef zaobljena skulptura, ispred zida

u slikarstvu u slikarstvu

dojam umjetničkog djela dojam umjetničkog djela

ploha i linija volumen i svjetlo - sjena

skromne boje izrazito šareno, često komplem. parovi

dojam umj. djela - jednostavnost dojam umj. djela – složenost, a kasnije i nepregledno

Page 4: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

← Mont St. Michel, Franc

Page 5: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• početak u 8.st.• stoljetno prilagođavanje arhitekture prirodnoj formaciji stijene• u različitim stilovima dograđivani dijelovi crkve i samostana

← Mont St. Michel, Franc

Page 6: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

Page 7: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• zamak, budući da je izvan grada – obrambeni karakter• stroga geometrija u projektiranju – osmerokut (osnova i kule)• novi element je prostrano unutrašnje dvorište

↑ Castel del Monte, 1240.g. Italija

Page 8: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• gotičko načelo ujedinjavanja u nerazdvojnu cjelinu

• transept se uvlači u tijelo crkve i poravnava s vanjskim obodom → povezuju se, stapaju u jedno

• apsidiole su postale jedan zajednički polukrug

• proporcije, geometrija u projektiranju→sklad, ljepota

• usitnjeno, raščlanjeno →feudi→romanika• cjelina, jedinstvo→kraljevstvo→gotika

← Notre Dame, Pariz, 1163-1250.g

+ gotika

a r h i t e k t u r a

Page 9: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• težnja otvaranju i vertikalnom rastu u ovom ranom primjeru tek je naznačena

• masivnost zida još uvijek nije u potpunosti negirana

• prostorni odnosi na pročelju određeni su statičnim geom. likovima: trokutom i kružnicom

← Notre Dame, Pariz, 1163-1250.g

Page 10: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• burgovi – zamkoviuporišta u borbi s neprijateljem

• kula za stanovanje obrambenog karaktera

• visoki, potpuno zatvoreni volumen

• malobrojni uski prozori – radi bolje i lakše obrane

← Notre Dame, Pariz, 1163-1250.g

Page 11: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

← Notre Dame, Pariz, 1163-1250.g

Page 12: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• visina tornja 142 m• do kraja izveden jedan toranj• vertikalna dominanta čitavog grada• veličina (visina) simbolizira moć i bogatstvo grada

← katedrala u Strassbourgu, Franc. 1277.g.

Page 13: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

← katedrala u Strassbourgu, Franc. 1277.g.

Page 14: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• primjer daljnjeg prostornog sažimanja –smanjivanje mase volumena• visina/širina=1/3• vertikalno usmjerenje čita se i u svodu gdje se strmo postavljena rebra sastaju u jednoj točci

+ gotika

a r h i t e k t u r a

← Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 15: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• zid postoji samo kao propusni skelet, a ne kao zatvorena granica

← Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 16: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

← Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 17: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

↑ Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 18: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• horizontalna podijeljenost fasade gotovo potpuno je ukinuta nasprav vertikalnog usmjerenja

← Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 19: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• vitrail – izvana nameće se svojim plastičkim vrijednostima –zakrivljene trake što tvore stilizirani cvijet• iznutra filtrirano svjetlo -boja

← Katedrala u Amiensu, Franc. 1220-80.g.

Page 20: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

↑ katedrala u Reimsu, 13.st↑ katedrala u Auxerreu, 13.st

Page 21: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

a r h i t e k t u r a

• cvjetna gotika (14. i poč.15.st.)• bujni ukrasi, nemir oblika, pretrpanost

← dekorativni rebrasti svod dvoranske crkve sv. Ane, Annaberg,1525.g.

← Palača Ca´ d´Oro, Venecija

"gotico fiorito", 15.st

Page 22: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

← 15.st, Engleska

+ gotika

a r h i t e k t u r a

Page 23: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

s k u l p t u r a

• gotička skulptura sevolumenom i prostorom oslobađa zakona arhitektonskog okvira i vlastitom kompozicijom postavlja u ravnopravan odnos• skulptura izlazi iz mase zida i postaje samostalna• u početku kruti i ukočeni• zatim blagi arhajski smješak – humanizam

← zapadni kor katedrale u Naumburgu, oko 1249.g.

Page 24: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

s k u l p t u r a

← Kraljica Uta iz Naumburga (detalj)

Page 25: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• naposlijetku se izvijaju u blagu S liniju: tijelo nagnuto na jednu, a glava na drugu stranu

• u kasnoj gotici se počinju nagomilavati nabori i pretjerano ukrašavanje

• nabori odjeće uskoro postaju element za sebe, bez stvarne veze s tijelom

← Lijepa madona,polikromirani kamen, oko 1400. Beč,

Sv. Katarina s knjigom, polikromirano drvo, oko 1400. Češka

+ gotika

s k u l p t u r a

Page 26: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

• u arh. slika se organski uklopila kao vitrail• oltarna slika postoji posve samostalna• štafelajna slika dominantna izražajna vrsta gotičkog vremena koju posjeduje pojedinac – porast značaja građanskog elementa

• obrnuta perspektiva• izrazito šareno, puno sitnih detalja, detaljno pripovjedanje događaja→• naracija i naturalističko oblikovanje

← Giotto da Bondone, Sv. Franjo tjera zle duhove iz Assisija, kraj 13.st. Assisi

+ gotika

s l i k a r s t v o

Page 27: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

s l i k a r s t v o

• gotičko šarenilo

← S.Lochner, Madona s djetetom, ulje na dasci, 1448.g. Kőln

Page 28: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

h r v a t s k a

• Ston i Mali Ston – novi planirani gradovi Republike povezani zidom (1km)• pravokutna mreža ulica i četvrti jednakih veličina• štitili su solane

← Ston, planirani grad za obranu solana i Pelješca, 13.st.

Page 29: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

h r v a t s k a

•uz Radovanov portal spočetka hrv. gotike, jedini na sjeveru• u nišama skulpture Bogorodice s djetetom, sv. Marka i Krista s 12 apostola• pripisuje majstorima češke radionice Parlera• svi likovi pripadaju idealističkom got. stilu tzv. "mekom" radi blago zaobljenih glava i obraza te mekog nabiranja tkanine na odjeći• izvorno živo objeni portal

← portal crkve Sv. Marka u Zg, 15.st.

Page 30: Likovna Umjetnost Gotika

povijesni pregled

+ gotika

h r v a t s k a

• težnja izjednačavanju ljudi pred Bogom – Mrtvački ples, učestali prizor• pučka kritika feudalnog sustava

↑ Vincent iz Kastva, Povorka mrtvaca u parovima s kosturima Smrti, freska iz sv. Marije na Škrilinah kraj Berma u Istri, 1474.g.