LEPOGLAVSKA ČIPKA NA MODNOJ ODJEĆI ON FAShION cLOThES · LEPOGLAVSKA ČIPKA NA MODNOJ ODJEĆI ThE LEPOGLAVA LAcE ON FAShION cLOThES 12. međunarodni festival čipke u Lepoglavi

LEPOGLAVSKA ČIPKA NA MODNOJ ODJEĆI

ThE LEPOGLAVA LAcE ON FAShION cLOThES

12. međunarodni festival čipke u LepoglaviLepoglava, 20. rujna 2008.12th International Lepoglava Lace Festival

Projekt ostvaren sredstvima Grada Lepoglave.Project financed by the City of Lepoglava.

Organizator / Organization:Grad Lepoglava

Turističko društvo Grada Lepoglave

Organizacijski odbor / Organization board:Vera Dubovečak, Nerina Eckhel, Tihana Petrović Leš, Katarina Nina Simončič

Marijan Škvarić, Alojz Špičko, Mirko Varović

Voditeljica projekta i autorica teksta kataloga /Katarina Nina Simončič

Fotografija / Photography:Jasminka Končić

Nakladnik / Publisher:Grad Lepoglava

Za nakladnika / For publisher: Marijan Škvarić

Alojz Špičko

Lektura i korektura / Text-editor: Anita Celinić

Prijevodi / Translations: Snježana Husnjak Pavlek

Oblikovanje i priprema kataloga / Layout:Ivana Sudarević

Tisak / Print:KRATIS, Zagreb

Naklada / Circulation: 500 kom.

ISBN 953-6798-22-0

Lepoglavska čipka na modnoj odjeći 2

Katarina Nina Simončič

LepogLavSKa čipKa Na modNoj odjeći

Uvod

Bilo kao modni dodatak, bilo kao samostalna cjelina – čipka je tijekom povijesti svojom prozračnošću i krhkošću pružala ljudskom oku raskošnu igru linija i bogatstvo raznovrsnih motiva. Kao dio odjevne kompozicije čipka se počela koristiti krajem 15. stoljeća – kako na ženskim, tako i na muškim odjevnim predmetima. Ona je poslužila kao idealno sredstvo u postupnoj afirmaciji tijela. Svojom osnovnom karakteristikom – transparentnošću – ona je skrivala, ali ujedno i otkrivala, dala naslutiti ono što oku do tada nije bilo dostupno. Zbog svoje visoke vrijednosti dostupna je bila samo visokim društvenim slojevima i predstavljala statusni simbol, podređujući se ritmovima promjena koje je određivala moda. Pojavljivala se tako na ukrućenim ovratnicima u obliku mlinskoga kola zatim poput uspavanog cvijeta zgužvana nicala iz pukotina rukava, zahvaćala je sve veći dio poruba, da bi se u 17. stoljeću osamostalila i kao samostalna cjelina preuzela oblike rupčića, vela, kravate...

U 16. stoljeću, kada je u odijevanju prevladala crnina, čipka se isticala bjelinom ovratnika i naglašavala dubinu crnine. Krutost ovratnika u obliku mlinskoga kola donekle je tijekom stoljeća popustila, a to popuštanju napetosti forme osjeća se u detalju muškoga ovratnika koji se postupno zamjenjuje finim ovratnikom od bijele čipke uz istovjetnu čipku na orukavlju ili, u 17. stoljeću, velikom bijelom plohom ovratnika s nazubljenim rubovima ukrašenima čipkom. Isti se motiv prepoznaje i na zapešću, a također i na rubu rukavice i čizama.

Barok možemo smatrati revolucionarnim razdobljem na planu odijevanja, ponajprije u odnosu na odjeću 16. stoljeća. Odbacuje se strogost, krutost odjeće i dominacija crnine. Novi oblik naglašava dinamiku i otvorenost forme, a tome dojmu između ostaloga znatno doprinosi i čipka.

Nakon Francuske revolucije čipka na neko vrijeme nestaje jer je do tada predstavljala statusni simbol, ali svoj pobjedonosni povratak bilježi s usponom Napoleona. No, do svojega najljepšeg pojavljivanja došla je uz bok visoke mode, poštujući njezina pravila i prohtjeve.

U 19. stoljeću čipka postaje dio ambijenta te kao dekoracija u obliku tabletića, podložaka, nadopunjuje izgled unutarnjeg uređenja i pokućstva.

Prijelaz iz 19. u 20. stoljeće u modi je obilježen razdobljem secesije. Tada se čipka javlja kao ukrasni element na modnim dodacima: suncobranima, bogatim oglavljima, kao ukras za kosu i kao samostalni modni dodatak u formi rukavice, rupčića, vela. Kao ukrasni detalj pojavljuje se na suknjama, košuljama, ponavljajući tradicionalne oblike narodnih košulja, ali prilagođavajući ih tadašnjoj modi.

The Lepoglava Lace on Fashion Clothes3

U Hrvatskoj 30-tih godina 20. stoljeća Danica Brössler dizajnira lepoglavsku čipku namijenjenu za žabo, manžete, bluzice i ovratnike. Ujedno u njoj prepoznaje izvrsnu teksturu za konstrukciju samostalnoga odjevnog predmeta te dizajnira jednostavan gornji haljetak na jedno kopčanje od čipke ili crnu bluzicu kratkih napuhnutih rukava s leđnim kopčanjem.

Valja napomenuti da je ta prozračna ploha ujedno bila velik izazov i hrvatskim umjetnicima poput Branke Frangeš Hegedušić i Ive Režeka koji su se okušali u izrađivanju nacrta za čipku.

Za razliku od nepredvidljive mode – koja čipku u određenom trenutku s ushićenjem prihvaća, da bi je u kratkom razdoblju odbacila – tradicija se prema čipki odnosi s poštovanjem. Svojom osnovnom karakteristikom – postojanošću – sačuvala ju je do danas, prepoznajući je kao umjetnički "mali izraz". Vrijedne ruke seoskih žena od nje oblikuju ovratnike, orukavlja, ukrasne trake za košulje ili dekorativne elemente za misna ruha.

Čipka u suvremenoj modi

Zadnjih deset godina modna pozornica obilježena je oživljavanjem povijesnih stilova i interesom za tradiciju i kulturnu baštinu. Kako je riječ o sintezi mode s dragocjenim elementima kulturne baštine, njihova kvalitetna primjena moguća je samo na području visoke mode i u svadbenoj opremi mladenke. Thessy Schoenzholzer Nichols upozorila je 1999. godine da bi revitalizacija lepoglavske čipke bila moguća upravo u visokoj modi. Kao primjer na koji bi se Lepoglava mogla ugledati istakla je radionicu umjetničkog vezenja Lesage u Parizu.

I ovogodišnja pariška modna pozornica obilježena je primjenom čipke u visokoj modi. Još je i danas upravo visoka moda glavni pokretač mode i modnog dizajna. Kao proces od ideje do plasiranja proizvoda na tržište dizajn obuhvaća segmente oblikovanja od ideje, preko realizacije, konstrukcije, šivanja, poznavanja tkanina i promidžbe do tržišta. Dizajn nastoji uspostaviti skladan dijalog između suvremenog pristupa, potreba tržišta i tradicijskog elementa – u ovom slučaju čipke. On nastoji stvoriti odjevnu cjelinu u kojoj neće dominirati odjevni oblik ili čipka, nego će dva u potpunosti različita pristupa harmonično funkcionirati.

Lepoglavska čipka na modnoj odjeći

Projekt "Lepoglavska čipka na modnoj odjeći" je osmišljen u funkciji postizanja spomenutih ciljeva i uspostave dijaloga između visoke mode i umijeća izrade čipke. Ujedno treba naglasiti da je ostvarivanje tog projekta omogućio senzibilitet etnologa koji su u modnome dizajnu prepoznali kvalitetnog "partnera" u promociji hrvatske kulturne baštine, želja studenata da istražuju mogućnosti suvremenoga izričaja na temelju hrvatske kulturne baštine i lepoglavske čipkarice koje su prihvatile izazov sudjelovanja u spajanju tradicionalnih oblika čipke i suvremenoga odjevnog dizajna.

Voditeljica i koordinatorica projekta je Katarina Nina Simončič, asistentica na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Projekt je bio ostvariv zahvaljujući suradnji s dr. sc.


Tihanom Petrović Leš s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kustosicom Nerinom Eckhel iz Etnografskog muzeja u Zagrebu te umjetnikom i modnim dizajnerom Silvijem Vujčićem – ujedno članovima komisije za odabir studentskih radova. Grad Lepoglava projekt je prepoznao i dao mu kako novčanu tako i svaku drugu potporu, a tvornica "DTR" sponzorirala ga je izradom odjevnih predmeta. Projekt je podržao i Tekstilno-tehnološki fakultet.

Cilj projekta "Lepoglavska čipka na modnoj odjeći" bilo je obrazovanje studenata kako bi se suočili s kulturnom baštinom koju valja prepoznati, revitalizirati i pretočiti u suvremeni modni izričaj te oblikovati hrvatski modni proizvod koji će odgovarati zahtjevima kako inozemnoga tako i domaćeg tržišta.

Studentima je određen zadatak: trebaju oblikovati suvremene funkcionalne ženske odjevne predmete inspirirane lepoglavskom čipkom. Čipku s dizajnerskim motivima Danice Brössler upotrijebili

su kao polazište za oblikovanje odjevnih predmeta. Studenti su tijekom projekta dobili temeljna znanja o europskome i hrvatskom čipkarstvu i primjeni čipke u suvremenome modnom dizajnu. Na natječaj su se predavali crteži odjevnih predmeta koji se mogu svrstati u visoku modu (s čipkom izrađenom tradicijskom lepoglavskom tehnikom i motivima).

Od pristiglih radova stručna je komisija izabrala desetak modela petero studenata koji su pokazali predispozicije za oblikovanje modela od čipke: Morana Krklec, Petra Lasić, Alma Delalić, Marta Tokić i Ivan Zver.

Odabrani crteži ukazivali su na potrebu za dodatnim istraživanjima odnosa čipke i suvremenoga odjevnog oblika. Osnovana je radionica pod mentorstvom S. Vujičića i N. Simončič kako bi se ideje dodatno istražile

i pročistile te zadovoljile potrebe suvremenog dizajna. Organizirana je i terenska nastava u Lepoglavi da bi se studenti upoznali s tradicionalnom izradom čipke.


Grad Lepoglava pokrio je trošak nabave i bojanja tkanina, izrade čipaka te za studentska idejna rješenja osigurao skromne novčane nagrade.

Tvrtka "DTR" sponzorirala je projekt konstrukcijom i šivanjem kako bi se zadovoljili svjetski tržišni zahtjevi. Bojanje tkanina crnom bojom sponzorirala je kemijska čistionica "Nina", a sivi su ton studenti postigli u laboratoriju za bojanje tkanina "Lamia".

Odjeveni predmeti rađeni su od prirodnih tkanina: svile i francuskog lana. Čipku su izradile lepoglavske čipkarice, članice čipkarskoga društva Danice Brössler. Ovaj dio projekta vodila je predsjednica društva Verica Dubovečak koja je prema studentskim prijedlozima odabrala karakteristične motive lepoglavske čipke te prilagodila i priredila nacrte za modele.

Čipke su izrađene od španjolskoga i irskog konca u crnome, sivom i bež tonu. Kako bi se zadovoljili tehnološki zahtjevi izrade, bila je potrebna prilagodba studentskih nacrta.

Gotovi odjevni predmeti spoj su suvremenog promišljanja i tradicionalnih elemenata, u kojem se oba pola poštuju, makar ne govorili istim vizualnim kodom. Odjevni predmeti pripadaju području dizajna, tj. procesu započetom inspiracijom na lepoglavsku čipku, istraživanjem mogućnosti putem crteža, izrađivanjem prototipa modela u prirodnoj veličini od trgovačkog papira ili žutice, konstrukcijom, šivanjem, doradom tekstila i promidžbom odjevnog predmeta na tržištu. Kada odjevni predmet dođe do kupca i izazove njegovu pažnju, putem promidžbe, proces dizajna prestaje.


The Lepoglava Lace on Fashion Clothes

The goal of “The Lepoglava Lace on Fashion Clothes" Project was to educate students, so they could cope with cultural heritage that ought to be recognized, renewed and implemented into Croatian fashion product, meeting expectations of both international and domestic markets.

The head and the coordinator of the Project is Katarina Nina Simončič, assistant professor at the Faculty of Textile Technology. The Project was enabled thanks to Tihana Petrović, Ph.D. of the University of Zagreb, Department of Ethnology and Cultural Anthropology, Nerina Eckhel, the curator of the Ethnographic Museum, Silvio Vujičić, an artist and a fashion designer, who were also the members of the Students’ Works Selection Committee. The Town of Lepoglava recognized the project and supported it both financially and otherwise. The sponsorship of the DTR factory included production of garments. The support has also been provided by the Faculty of Textile Technology.

The students were given a task: to design modern and functional ladies clothes inspired by the Lepoglava lace. The Lepoglava lace showing designer motifs of Danica Brössler was used as the starting point to creation of garments. During the time of the Project students acquired basic knowledge in European lacemaking, Croatian lacemaking, Lepoglava lacemaking in particular, as well as the implementation of lace in contemporary design.

Five students were selected for the workshop mentored by S. Vujičić and N. Simončič. Garments were made of natural fabrics: silk and French flax. Lace was made by the Lepoglava lacemakers who are also members of the Danica Brössler Lace Society led by the Chairlady of the Society Mrs Verica Dubovečak. Lace was made of Spanish and Irish thread in black, grey and beige.

The finished garments combine contemporary design and traditional elements, highly respecting the two despite their different visual code. Garments are part of the design stage, i.e. the process initiated by inspiration with the Lepoglava lace, followed by exploring options through sketches, building of the real size prototype model in paper or raw fabric, construction, sawing and final processing of the fabric, and final promotion on the market.


About Authors and Models

Selected students belong to different modules of studies at the Faculty of Textile Technology, and are also in different years of studying. Versified in their approach, but working together during workshops, they have created garments showing them as a homogenous group. The starting point was the same: the Lepoglava lace. Common problems and finding successful solutions resulted in production of garments showing the same investigation path. What connects them is lace, which became an element of the entire garment composition structure. The lace is not separated but is an integral part of a garment that is a part of the entire garment composition. Lace merged with the fabric and the form.

All models play only with three shades: the colour of the lace and the fabric is grey, black and beige to emphasize the relief feature, the transparency and the compactness of the flax.

Lace was presented in different shapes, as a line, a circle, or a surface applied onto the base and as the surface of a strict form. The motives include only the simple ones - the flower, the web, the honeycomb and elements of the sunny lace.

O autorima i modelima

Izabrani studenti pripadaju različitim modulima studija na Tekstilno-tehnološkome fakultetu, kao i različitim godinama studiranja. Različiti u pristupu, ali kroz zajedno provedeno vrijeme tijekom radionice, oblikovali su odjevne predmete kojim se predstavljaju kao homogena grupa. Isto polazište – lepoglavska čipka – zajednički problemi i njihovo rješavanje doveli su do odjevnih predmeta na kojima se ogleda podjednak put istraživanja. Ono što ih spaja, jest čipka koja je postala dio strukture odjevnog predmeta. Ona nije odvojena od odjevnog oplošja, nego je postala sastavni dio predmeta cjelokupne odjevne kompozicije. Čipka je zaživjela zajedno s tkaninom i oblikom.

Svi modeli poigravaju se samo s tri tona – čipka i tkanine su u sivome, crnome i u bež tonu da bi se naglasila reljefnost, prozračnost čipke i kompaktnost lanene tkanine.

Čipka je predstavljena kroz različite oblike – kao linija, krug, ploha koja se aplicira na podlogu te kao oplošje kruće forme. Od lepoglavskih motiva upotrijebljeni su jednostavni – cvjetni, mrežica, "saće" i elementi "sunčane čipke".

I fotografije su pažljivo osmišljene. Oslobođene su ljudskog lika – svi su modeli snimljeni na krojačkim lutkama kako bi naglasak bio na obliku odjevnog predmeta i teksturi čipke.


ALMA DELALIć


Autorica se predstavila dvama modelima: haljinom i kombinezonom, posluživši se pomalo neobičnom kombinacijom odjevnog oblika i modnog dodatka – čipke. Modeli su izrađeni od crnog lana. Haljina zanimljive konstrukcije sastoji se od asimetričnoga vratnog izreza, dijagonalnih nabora koji svojim ritmičkim ponavljanjem usmjeruju pogled na bok gdje se smjestila aplikacija sive čipke kružnog oblika, strukture oblikovane od šesnaest jednakih dijelova za lepoglavsku čipku pomalo nekonvencionalne forme. Isti oblik čipke, ali u puno većoj dimenziji i crnoj boji, autorica je smjestila na kombinezon. Kombinezon – uniforma radnika – modni je antielement, postojani oblik na koji moda nema utjecaja. Modni antielement ujedno je i tradicijska čipka. S obzirom na hrabar potez primjene kombinezona u visokoj modi i njegova spajanja s čipkom, autorica model izvodi u crnome lanu, ali si dozvoljava slobodne, pomalo neobične oblike u realizaciji čipke. Rezultat je suvremena odjevna kompozicija visoke mode.


ALMA DELALIć


The author presented two models: a dress and an overall, using a rather unusual combination of a garment form and fashion accessory - the lace. Models were made of black flax. The dress, interesting in design, has an asymmetric neck cut and diagonal creases whose rhythmical repetitions direct our view to the hip, where the round, grey lace is applied. Its structure includes 16 equal parts of a form which is rather unconventional for the Lepoglava lace. The same shape of lace, but much larger in size and in black, is to be found with same author but applied on the overall. The overall, a uniform of the workers is an anti fashion element, a steady shape not to be influenced by fashion. Such an anti fashion element is the traditional lace as well. Considering this courageous action of using the overall in haute couture and merging it with lace, the author uses black flax but dares to use free, unusual forms made in lace. The result is a composition of haute couture garments.


MORANA KRKLEC


Oba su modela jednostavne konstrukcije. Haljina, gornji haljetak i hlače izrađeni su od lana u crnome i sivom tonu. Čipka je u tonskom kontrastu s bojom tkanine, tako se crna čipka nalazi na sivoj tkanini. Autorica modela čipku istražuje ne kao plohu, nego kao trodimenzionalnu tvorevinu, koristeći je kao oplošje u oblikovanju prozračnog transparentnog tuljca u koji smješta kuglice od čipke. Tuljci su mobilni i prate pokret tijela. Uz ljepotu motiva, cjelokupnom dojmu pridonosi i zvuk batića koji se nalaze na rubu čipke. Tretirajući je poput modnog nakita, autorica je obrnula mjesto i tradicionalne načine primjene čipke.


MORANA KRKLEC


Both models are of a simple structure: a dress, a waistcoat and trousers made of black and grey flax. The shade of the lace is contrasted to the colour of the dress, i.e. the black lace is placed on the grey fabric. The author explores the lace not as a surface but as a three-dimensional matter, using it as a surface in forming a transparent tube into which she places the lace balls. The tubes are mobile and follow movements of the body. In addition to beautiful motives, the entire image is enhanced with the sound of the bobbins hung on the edge of the lace. Treating it as fashion jewellery, the author reversed the place and traditional ways of using the lace.


PETRA LASIć


Autorica se predstavlja dvama modelima – haljinom, gornjim odjevnim predmetom i hlačama – spojivši dvije različite tkanine, crni lan i svilu u prirodnoj boji. Čipka u bež boji nalazi se na svilenim odjevnim predmetima u obliku trake koja omeđuje i određuje pad svile i oblik modela. Autorica je koristila vrstu svile koja osebujnim padom pruža zanimljivu igru svjetla i sjene. Traka nestaje u šav ispod grudi da bi se ponovo pojavila na leđima. Tajnovita igra vidljive i nevidljive trake gledatelja intrigira da prati trag čipke, da se usredotoči na liniju koja strogo određuje mekoću svilene tkanine. Njezine odjevne kompozicije zasnivaju se na kontrastima – kako u tonovima (crno – bijelo), tako i u oblicima i tkaninama (stroga linija u suprotnosti s mekoćom svile).


PETRA LASIć


The author presents two models, a dress, upper garment and trousers, by joining two different fabrics, the black flax and silk in natural colour. The beige lace is placed on silk garments in ribbons that border and define falling of the silk and shape of the model. The author used the type of silk whose extraordinary falling provides for an interesting play of shadow and light. The ribbon disappears into the seam under the breasts to re-appear again at the back. The secret game of visible and invisible ribbon challenges the spectator to follow the trace of the lace and to focus on the line that strictly defines the softness of the silky fabric. Her compositions are based on contracts of both the shades, black and white, and the shapes of fabrics, a strict line contrasted to the softness of silk.


MARTA TOKIć


Autorica se predstavila trima konstrukcijski jednostavnim haljinama izrađenim od crnoga i sivog lana u kombinaciji s crnom i sivom čipkom. Kod nje je izrazit arhitektonski pristup u konstrukciji modela. Čipka je tretirana poput plohe, a naglasak je na skladnoj kombinaciji prozračne materije čipke i čvrstog lana. Geometrijska modelacija osjeća se i u odabiru motiva na čipki na kojoj se izmjenjuju pravilna mrežica "saća" i red valovite linije. Konveksno-konkavan oblik čipke s plohama lanene tkanine kroz preciznu konstrukciju krojeva poput slagalice gradi odjevni predmet. Rezultat je vizualni sklad koji jednostavnim, geometrijskim pristupom model smješta na trag neoplasticizma.


MARTA TOKIć


The author presented three simply structured dresses made of black and grey flax combined with black and grey lace. She shows an expressed architectural approach to building of the garment structure. She treats lace as the surface and emphasizes a well-balanced combination of transparent matter and firm flax. Geometrical modelling is also felt in the selection of lace motives, which is a combination of the honeycomb web and a wavy line. Convex-concave form of the lace combined with flax fabric and a precise structuring of cuts, build up this piece of garment like a puzzle. The result is a visual harmony whose simple and geometrical approach place the model into the Neo-plasticism.


IVAN ZVER


Autor dvaju modela nadahnuće je za odjevni oblik pronašao u povijesnim stilovima baroka i renesanse, kada je čipka sramežljivo propupala kroz rukave i ukrasila rubove ovratnika. Elemente povijesnih stilova autor je pojednostavio i primijenio u grubome materijalu, za razliku od povijesnih brokata. Za odjevni predmet koristi se lanom u prirodnoj boji, a čipka je rađena od čvrstoga irskog konca bež boje. Čvrstina konca i tkanine omogućava krutu formu koja djelomično negira ljudsku figuru. Oblikovana je haljina zatvorenog oplošja, a akcent je stavljen na čvrsti ovratnik. Forma čvrstog ovratnika narušava se primjenom prozračne čipke koja pruža osjećaj da se lanena tkanina na mjestima istanjila ili da je nedovršena. Na drugome modelu čipka je u tragovima smještena na asimetričnome vratnom izrezu i u nepravilnoj spiralnoj liniji pronalazi svoj put na desnom rukavu iz kojeg poput slapa završava svoj tok.


IVAN ZVER


The author of two models found his inspiration in historical styles of the Baroque and the Renaissance, when lace bashfully popped through the sleeves and decorated collar edges. The author simplified these elements of historical styles and used them on rough material, as opposed to their original use on fine brocade. For his garments the author uses flax in its natural colour, and the lace is made of strong Irish beige thread. The strength of the thread and the fabric enables a stiff form partially denying the shape of a human body. The dress has a closed surface and the accent is put on the firm collar. The form of this firm collar is disturbed by application of transparent lace leaving the image as if the flax fabric became thinner on some parts or that it has not been completed yet. On the other model, the lace is only partially placed on the asymmetrical neck cut and, following an irregular spiral line, it finds its way to the right sleeve where it ends its flow forming a waterfall.


Literatura:

BARIČEVIć, Marina: Branka Frangeš Hegedušić, ULUPUH, Zagreb, 2007.

BUxBAUM, Gerda: Mode aus Wien 1815–1938, Residenz Verlag, Wien, Austria, 1986.

BOUCHeR, Francoise: A History Of Costume in the West, Thames and Hudson, 1997.

MURAJ, Aleksandra: Odnos građanstva spram narodne nošnje i seljačkoga tekstilnog umijeća, Narodna umjetnost – Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Institut za etnologiju i folkloristiku, Issue no.43–2/2006, str.: 7–14.

POLHemUS, Ted i Procter, Lynn: Moda i anti-moda, MODA povijest, sociologija i teorija mode, Školska knjiga, Zagreb, 2002, str.:205.

PETROVIć LEŠ, Tihana: Lepoglavske učiteljice, dizajnerice i čipkarice, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa "Učiteljice, dizajnerice, čipkarice", Turistička zajednica grada Lepoglave, Lepoglava, 2005., str.: 29–41.

SCHOeNHOLZeR NICHOLS, Thessy: Ricerca di tendenze per i merletti di Lepoglava, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa "Hrvatske čipke u europi", Lepoglava 1999., Turistička zajednica grada Lepoglave, Lepoglava, 2000., str: 31–43.

Kratak životopis:

KATARINA NINA SIMONČIČ1998. diplomirala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a 2002. diplomirala na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu povijest umjetnosti i etnologiju. Doktorski studij upisuje 2004. na Filozofskom fakultetu, smjer povijest umjetnosti. Radi kao asistentica na zavodu za dizajn tekstila i odjeće Tekstilno-tehnološkog fakulteta, predavajući predmet Moderna umjetnost i dizajn te vodeći seminare Povijest umjetnosti, Moda xx. stoljeća i Povijest tekstila i odjeće.

SILVIO VUJIČIć1999. godine je diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, a 2005. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U razdoblju od 1999. do 2008. predstavio se mnogobrojnim samostalnim (Zagreb, Firenca, Berlin) i grupnim izložbama (San Francisco, Trst, Torino, Gorizia, St. Etienne, Ljubljana, Beograd, Berlin, Zagreb, Vukovar, Osijek, Poreč, Velika Gorica, Pazin). Osim mode bavi se i kostimografijom i do sada su njegovi radovi predstavljeni splitskoj, riječkoj, zagrebačkoj i ljubljanskoj publici.


ČIPKARSKO DRUŠTVO "DANICA BRöSSLER" osnovano je 1998. godine i broji četrdeset čipkarica. Društvo se bavi: očuvanjem, njegovanjem i promicanjem kulturnih i umjetničkih vrijednosti lepoglavske čipke, međusobnim povezivanjem i razmjenom iskustva starijih čipkarica, edukacijom kroz radionice, okupljanjem mladih i zainteresiranih za učenje izrade čipke, udruživanjem s ostalim čipkarskim centrima u Hrvatskoj i međunarodnim čipkarskim asocijacijama, radi na zaštiti autentičnosti lepoglavske čipke preko državnih institucija, vrši promidžbene aktivnosti kao što su izložbe, sajmovi, festivali u zemlji i inozemstvu. Na projektu "Lepoglavska čipka na modnoj odjeći" radile Ana Čretni, Verica Dubovečak, Gordana Vrtar, Dragica Zbodulja, Štefica Dubovečak, Verica Dubovečak-Kuća, Stanislava Ježek.

Short Biographies:

KATARINA NINA SIMONČIČMs Simončič graduated at the Faculty of Textile Technology in 1998. In 2002, she graduated at the Faculty of Philosophy, majoring in the History of Art and ethnology. In 2004, she started doctoral studies in the History of Art at the Faculty of Philosophy. She is currently employed as an assistant at the Institute of Textile Design of the Faculty of Textile Technology.

SILVIO VUJIČIćIn 1999 he graduated from the Faculty of Textile Technology, and in 2005, he graduated from the Academy of Visual Arts in Zagreb. He is publicly known as a freelance artist, a fashion designer and a costume designer.

THe „DANICA BRöSSLeR“ LACemAKING SOCIeTy was founded in 1998 and currently has forty members. The Society activities include: preservation, conservation and promotion of cultural and artistic values of the Lepoglava lace, mutual connecting and exchanging of experience among elderly lacemakers, educational workshops, attracting the young interested in learning the lacemaking process, cooperation with other lace centres in Croatia and international lacemaking associations, protection of the Lepoglava lace authenticity through competent national institutions, promotional activities including exhibitions, fairs, festivals in Croatia and abroad. This Project was a common work of Ana Čretni,Verica Dubovečak, Gordana Vrtar, Dragica Zbodulja, Štefica Dubovečak, Verica Dubovečak-Kuća, Stanislava Ježek.


Studenti:

ALMA DELALIć, I. godina modnog dizajna (g. 1988.)MARTA TOKIć, apsolvent projektant (g. 1984.)IVAN ZVER, III. godina modnog dizajna (g. 1986.)PETRA LASIć, IV. godina, projektant (g. 1985.)MORANA KRKLEC, IV. godina, projektant (g. 1985.)

Students:

ALMA DELALIć, Fashion Design, student of first year (born in 1988)MARTA TOKIć, Project Designer, a graduate to defend her diploma thesis (born in 1984)IVAN ZVER, Fashion design, student of third year (born in 1986)PETRA LASIć, Project Designer, student of fourth year (born in 1985)MORANA KRKLEC, Project Designer, student of fourth year (born in 1985)

Zahvaljujemo DTR-u, posebno Nataši Mihelčić, Nadi Pogačnik i njihovu timu za strpljenje, ljubav i edukaciju studenata.

Special thanks to the DTR, in particular to Ms Nataša Mihelčić, Ms Nada Pogačnik, as well as to their team, for all their patience, love and education provided to students.

Documents

LEPOGLAVSKA ČIPKA NA MODNOJ ODJEĆI ON FAShION cLOThES · LEPOGLAVSKA ČIPKA NA MODNOJ ODJEĆI ThE LEPOGLAVA LAcE ON FAShION cLOThES 12. međunarodni festival čipke u Lepoglavi