ZAVRNI RAD

VANOST I ZNAAJKE POSLOVNIH

INFORMACIJA U MODNOJ

INDUSTRIJI

Zagreb, prosinac, 2011.

TEMA ZAVRNOG RADA:

VANOST I ZNAAJKE POSLOVNIH INFORMACIJA U

MODNOJ INDUSTRIJI

Kandidat: xxxxxx

Kolegij: Poslovne informacije

Mentor:xxxxxxxxxxxxxxxx

Zagreb, prosinac 2011.

1. Uvod 4

2. Informacije 5

- 2.1. to su poslovne informacije 6

- 2.2. Izvori poslovnih informacija 7

- 2.3. Koritenje poslovnih informacija 7

- 2.4. Primjer pribavljanja poslovnih informacija 8

- 2.5. Prednosti poslovnih informacija 11

3. Moda 12

- 3.1. Moda kroz povijest 13

- 3.2. Moda u drutvu 15

- 3.3. Povezanost ekonomskih zakonitosti i modnog svijeta 16

- 3.4. Koliina novca koji se kree u modnoj industriji 17

- 3.5. Najznaajnije modne kue 18

- 3.6. Koje poslovne informacije su od visoke vanosti modnim kuama 21

- 3.7. O emu ovise novi modni trendovi koje iznose modne kue 22

- 3.8. Koje su to poslovne inf. bitne da bi na globalno ili samo na odreeno

trite plasirali neki novi odjevni stil 23

- 3.9. Vanost modnog dizajna 24

- 3.10. Vanost imena proizvoaa 26

- .11. Partnerstvo narodne tvrtke i velike modne kue 27

- 3.12. Koje su poslovne inf. potrebne da bi krenuli u osvajanje nekih novih

trita 28

- 3.13. Plasiranje trendova sa modnih pista preko afirmiranih manekenki 29

- 3.14. Osobni plan za otvaranje nekog novog modnog duana 30

4. Zakljuak 31

Literatura 32

4

1. Uvod

Kroz ovaj diplomski rad u pokuati to bolje objasniti odnos ekonomije i mode, kao

dvije nespojive kategorije. Moda je usko povezana sa jednom od osnovnih ljudskih

potreba, a ekonomija postoji zbog reguliranja samog procesa zadovoljavanja tih potreba.

Dakle, ima smisla. U radu u se pozabaviti problematikom poslovnih informacija i

njihovom vanosti u samom poslovanju modnih ekonomskih subjekata.

Vrh modne industrije diktira trendova koji njima najvie odgovara u poslovnom i

financijskom smislu, ali i koji zadovoljava glad puka eljnog potrebe. Taj proces

promjene i zastarijevanja je ve ustaljen dugi niz godina.

U jednom dijelu e se navesti glavne znaajke iz povijesti mode i utjecaj

poslovnih informacija na razvoj mode. Spomenuti e se vanosti brendiranja, irenje

prodaje i osvajanje raznih stranih trita.

Spomenute e biti i neke velike ikone modne industrije, poput Coco Chanel ili

Pierrea Cardina.

5

2. Informacije

Informacija je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na naun koji dodaje znanje

primatelju. Drugim rijeima, to je kontekst u kojem su podaci uzeti.1

S druge strane, informacija ima razna druga znaenja, jer ju se koristi u raznim kontekstima.

Openito govorei, koncept informacije je usko povezan sa spomenom ogranienja,

komunikacje, upravljanja, podataka, oblika, instrukcije, znanja, znaenja, mentalnog podraaja,

uzroka, opaaja i predstavljanja.

U najraznovrsnijim trenucima i situacijama se susreemo s informacijom, od

svakednevog ivota do uporabe u znanstvenim podrujima. Ona predstavlja osnovno obiljeje

infromacijskog doba, informacijske znanosti, tehnologije i drutva. Od mnotva znaenja koja

posjeduje, u ovom dijelu obraen je onaj aspekt informacije koji ju povezuje s konceptom

poruke. Budui da se podatak i informacija nerijetko koriste kao sinonimi, vano je napraviti

distinkciju izmeu njih. Naime, definicija informacije glasi da su to podaci stavljeni u znaenjski

kontekst, dok je podatak izvan konteksta. Drugim rijeima, podatak je beskoristan sve dok ne

prenosi neku informaciju. Prema sljedeoj definiciji informacija je skup znakova koji primatelju

neto znae, odnosno otkrivaju neto novo. Informacija je pojam s mnogo znaenja ovisno o

kontekstu, ali je kao pravilo usko povezana s konceptima kao to su znaenje, znanje, percepcija,

instrukcija, komunikacija i razni mentalni procesi. Jednostavno reeno, informacija je primljena i

shvaena poruka. Ali prije svega, ona je rezultat procesiranja, manipuliranja i organiziranja

podataka na nain da isti nadograuju znanje osobe koja informaciju prima.

S druge strane, poruka je materijalizirani oblik informacije. Osnovna osobina poruke jest

da je informativna, odnosno da onome kome je namijenjena (primatelju) prua neku (novu)

informaciju. Informacija je uvijek o neemu te u tom smislu moe biti lana ili istinita. Da bi bila

to pertinentnija i svrsishodnija vano je da svi sudionici u komunikacijskom kanalu posjeduju

odreeno predznanje o datoj materiji. Iako teorija razmatra i modele koji uz primatelja nuno

podrazumijevaju postojanje poiljatelja i stoga ne pridaju vanost ideji da informacija moe

proizai iz okolia, potrebno je napomenuti da informaciju i poruku ne smijemo gledati u strogo

lingvistikom kontekstu, jer ak nam i buka koja ometa tok komunikacije daje odreenu

informaciju.

1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija,05.11.2011.

6

2.1. to su poslovne informacije

Poslovne informacije se dijele na dizajn proizvoda, tehnike podatke, upute menadmenta, operativne baze podataka, operativne procese, tehnike baze podataka, znanje zaposlenih i raunalni softver, a nalazimo i podjelu na poslovne ugovore, radne upute, poslovne rezultate i izvjea, baze podataka, sistemsku dokumentaciju, korisnike prirunike, operativne procedure, planove, aplikacijski i sistemski softver, razvojne i pomone alate itd.

U poslovnim sustavima one predstavljaju kljuni izvor poslovanja, jednu od najveih poslovnih vrijednosti, osnovni izvor za stjecanje dohotka i pokretaku snagu za stvaranje nove vrijednosti. Informacije su bitne u svim oblicima poslovanja, a posebno su vane pridonoenju odluka, poboljanju performansa sustava, postizanju trinog uspjeha i u podrci radnim procesima.

Naglaena je i komunikacijska uloga informacije. U svakom sluaju, informacije su nosioci poslovnih promjena, instrument formaliziranja poslovne okoline i upravljanja okoliem.

Openito govorei, informacije nastaju kad se niz ureenih i prepoznatljivih, ali znaenjem nezanimljivih znakova kojima se predstavlja obiljeje nekog objekta ili stvarnosti sredi i organizira u smislen oblik koji ima znaenje, a za primatelja je novost. U poslovnim organizacijama poslovnom informacijom postaje onaj sadraj koji je u funkciji ostvarenja poslovnih ciljeva. Poslovne informacije najee slue kao temelj odluivanja, ali se koriste i za odravanje i podrku poslovnim procesima, meusobnu komunikaciju zaposlenika itd., a mogu biti i osobito zanimljive ako se moraju uvati ili pak predstavljaju neposrednu financijsku vrijednost.

Slika 1 Odnos izmeu menadera i informacije

7

2.2. Izvori poslovnih informacija

Poslovne informacije moemo nai u raznim izvorima, npr. na web stranicama ija je

svrha ba distribucija poslovnih informacija.

To bi bili legalni (javno dostupni, tj. otvoreni) izvori poslovnih informacija.

Takoer do njih moemo doi na razne naine koji mogu ali i ne moraju biti transparentni, pod

time mislim na nelegalne operacije poslovne pijunae s koritenjem cjelokupnog instrumentarija

koji se koristi u drugim obavjetajnim operacijama.

Kao izvor poslovnih informacija, ovjek se smatra najslabijom karikom, jer kod 70%

poslovnih informacija, ba je ovjek bio izvor. A kod ostalih 30 %, izvor je bio informatiko-

tehniki sustav.2

2.3. Koritenje poslovnih informacija

Poslovne informacije najveu mo imaju u trenutku kada ih trebamo, pa onda u trenutku

stvarnog vremena, a najslabiju imaju u vremenu zastarijevanja.

Ekonomski subjekti dobivene poslovne informacije koriste u svrhu unaprijeenja poslovanja, ili

pravljenja prednosti u odnosu na konkurenciju. Poslovne informacije mogu biti razne, i tako

sama upotreba njih moe biti raznih priroda. Poznajemo informacije o ponudi robe, o potranji, o

bonitetu poslovnog partnera, tehnolokim novitetima, ponudi i potranji licenci, o natjeajima za

javnu nabavku, za izvoenje investicijskih radova, za direktna ulaganja, o nainu burzovnog

trgovanja itd.

2 www.recro-utilis.com , 05.12.2011.

8

2.4. Primjer pribavljanja poslovnih informacija

Kraa informacija je najei nain pribavljanja informacija, vie od etvrtine menadera

krau informacija, gubitke i napade smatra najveim problemom u poslovanju njihovih

kompanija.3

Kao primjer, nakon odigrane jedne nogometne utakmice, Barcelona protiv Manchester

United-a, laptop predsjednika Barcelona Joana Laporte je bio ukraden iz njegovog ureda.

Laptop je sadravao privatne informacije kao i naravno poslovne tajne trenutnog svjetskog

klupskog prvaka, vezane uz strategiju, nogometne transfere itd.. Nestanak laptopa je razbjesnio

Joana Laportu, a samo on sam zna kolika je nastala teta.

Takoer, jo jedan od sluajeva krae informacija, je svjetski lider u aeronautici,

viegodinji konkurent europskog Airbus-a, Boeing, takoer je bio rtva industrijske pijunae

odnosno pokuaja krae poslovnih investicijskih planova Boeinga, vrijednih nekoliko milijardi

dolara. Specifinost za Boeing jeste da je navedena kompanija naravno bila optuena i uhvaena

i sa druge strane odnosno kao pijun jer je na ilegalan nain pokuala doi do poslovnih

informacija o jednom konkurentu iz SAD-a i tenderskoj ponudi za vojnu industriju.

Dotini Dongfan Greg Chung optuen je za ekonomsku pijunau jer je radio kao

kineski agent, te krao povjerljive informacije za vrijeme rada u tvrtkama Rockwell

International i Boeing.

Tijekom desetodnevne sudske parnice u amerikoj dravi Kaliforniji, sudac Cormack

Carney izjavbio je kako je Chung vie od 30 godina radio kao kineski agent. Mogua presuda bi

bila ak 90 godina zatvora.4

Trei odabrani sluaj je ujedno najsvjeiji i najbolji primjer industrijske pijunae. rtva

je Velika Britanija a poinitelj, po obiaju danas, Kina. Naime nedavno objavljeni izvjetaj

britanske tajne slube tvrdi da Kina sprovodi obujamni program pijunae najboljih britanskih

kompanija i upada u njihove raunare. Iz bogatog arsenala pijunskih alata i praksi koritena su

najefikasnija sredstva. Kineski agenti su upadali i preturali kancelarije britanskih menadera a

postavljali su im i seksualne zamke nakon kojih su prijetili britancima objavljivanjem

kompromitirajueg materijala ukoliko ne odaju pojedine poslovne tajne. Na sajmovima u Kini

3 Global Fraud Report 2010./2011., Economist Intelligence Unit. 4 www.vidilab.com , 20.07.2009.

9

predstavnicima vodeih britanskih kompanija su takoer dati i specijalni pokloni (kamere,

aprati, USB...) koji su imali ugraene mehanizme upada na raunare i slanja svih informacija

drugom, odabranom raunaru. Naravno karakteristike poklona su otkrivene nakon to je sadraj

raunara bivao pokraden.

Oito je jedno, industrijska pijunaa je pijunaa voena u komercijalne svrhe. Razlikuje

se od legalnih mjera praenja aktivnosti konkurencije (npr. itanje publikacija i izvjetaja,

analiza web stranice itd.) koje se obino obuhvataju pojmom kompetitivne ili ekonomske

inteligencije. Iako je teoretski razlika veoma jasna, u praksi to nije uvijek sluaj.

Industrijska pijunaa obuhvata aktivnosti krae poslovnih tajni, podmiivanja,

ucjenjivanja a meta su esto, osim kompanija, i vlade (na primjer, da bi se nale tajne informacije

vezane za pojedine tendere, projekte i sl.).

Industrijska pijunaa moe jednostavno upropastiti kompaniju koja zasniva strategiju na razvoju

jednog proizvoda ili usluge, a koju pijun ukrade i proda konkurentu. Ponekad lopovi budu i

uhvaeni kao to je to bio sluaj sa kompanijama Kodak i Gillette gdje su pijuni uhvaeni ali

nakon to su prodali poslovne tajne konkurentima.

Globalizacija ekonomije je proirila mogunosti prijetnji u ekonomskom okruenju te u velikoj

mjeri zamijenila politiko i vojno natjecanje izmeu Istoka i Zapada prisutno tijekom Hladnog

rata.

Danas od veih i znaajnijih zemalja svako pijunira svakoga iza kuortazne i prividno

kolegijalnog paravana politikih odnosa. rtve uglavnom ne priaju i ne hvale se injenicom da

su pokradene (iz razumljivih razloga) dok uhvaene ili optuene strane uvijek negiraju optube

ili mudro ute (iz jo razumljivijih razloga).

Ono to treba imati na umu jeste injenica da zemlja, ukoliko se eli tehnoloki razviti,

ima uglavnom dvije opcije za tehnoloki razvoj:

- Investirati stotine milijuna kuna u nove tehnologije i proizvode, tijekom ciklusa od 5, 10 ili

15 godina, i nadati se da e uspjeti proizvesti neto revolucionarno na tritu to e generirati

profit i razvoj za njene kompanije.

10

- Ukrasti ve postojea rjeenja koja e dalje sama razvijati, to je puno bre i do stotinu puta

jeftinije.

Naravno, i u sluaju mogunosti izbora, skoro sve zemlje biraju drugo rjeenje i nije ni udo to

danas ekonomski najrazvijenije zemlje redovno citiraju Kinu kao najveu prijetnju u godinjim

izvjetajima koje objavljuju.

Paralelno sa ovim trendom, nedavno objavljeno istraivanje The Economist-a pokazuje da su

SAD i dalje na prvom mjestu po broju prijavljenih patenata u svijetu ali da je Kina drava koja je

najvie napredovala u proteklih 5 godina po pitanju ovog indikatora.

Neophodno je istai gubitak koji prakse industrijske pijunae stvaraju. Njemake kompanije

smatraju da gube na godinjoj razini 50 milijardi eura i oko 30 000 radnih mjesta. Kanada

procjenjuje da gubi 12 miljardi dolara godinje zbog industrijske pijunae. Strateki sektori koji

su najea meta pijunae obuhvataju: aeronautiku, biotehnologije, elektroniku, industriju

naoruanja, IT tehnologije, proizvodnju, nuklearne programe itd.

Obzirom na posljedice po ekonomiju, mnoge zemlje su uvele i dosta teke kazne za uhvaene

pijune, koje idu od viegodinjeg pritvora pa do financijskih kazni u iznosu od vie stotina

hiljada eura.

pijunaa je uvijek vezana za tzv. ljudski faktor.

Pogledajmo i ta ini da se osoba odlui na ovakve korake.

Strunjaci se slau da se mogui razlozi nalaze u skraenici MICE odnosno u etiri identificirane

oblasti: Money, Ideology, Compromise, Ego:

1. Novac: Niska zarada, pohlepa, prolazna finansijska kriza, zaduenja

2. Ideologija: Mrnja prema jednom sistemu, naklonost prema drugom.

3. Kompromis (ili pritisak): Mogunost ucjenjivanja, ljubavne afere i slabe toke na

ljubavnom/emotivnom planu koje mogu biti iskoritene itd?

4. Ego: Osoba nije dobila oekivano unaprijeenje na poslu, nije cijenjena od nadreenih, trai

nove osobne izazove, eli mega avanturu itd...

11

2.5. Prednosti poslovnih informacija

Poslovne informacije nam omoguavaju priliku da budemo ispred konkurencije tako to

na temelju podataka pribavljenih iz poslovnih informacija, pametno i strateki odluimo nae

sljedee poslovne korake.

Znanja i informacije koje posjedujemo nam omoguuju lagodno snalaenje u umi poslovnih

procesa i dogaanja koji nam se stavljaju na put.

Prednosti su razne, i mogu biti u obliku potrebnog sadraja za izvravanje vjerodostojne SWOT

analize npr., mogu biti u obliku vjerodostojnih informacija koje mogu igrati jako relevantnu

ulogu pri donoenju nekih buduih poslovnih poteza direktno.

Razne modne kue na temelju poslovnih informacija odluuju o irenju na razna trita. Tako

npr. vedska modna kua H&M, poznata predstavnica high-street mode je odluila na politiku

udruivanja sa predstavnicima visoke mode, redovito talijanske, da bi poveala prodaju ali i

etablirala se na kvalitativnoj ljestvici.

12

3. Moda

Moda (od lat. modus nain) je naziv za nove i prolazno prihvaene oblike ivota.

Termin se obino primjenjuje na odijevanje, frizuru, pokustvo, nakit, pravila javnog

ponaanja, naine zabavljanja, ali i na tendencije i kriterije koji vladaju u knjievnosti, likovnim

umjetnostima, glazbi itd. U novije vrijeme ulogu "modnih diktatora" sve vie preuzimaju

utjecajni ljudi s filma i iz svijeta sporta. Vaan dio promoviranja mode je objavljivanje lanaka i

priloga o modi u medijima poput asopisa , novina, na televiziji, modnim internetskim

stranicama i sl.

Na poetku 20. stoljea , u modnim asopisima poele su se pojavljivati fotografije

modela, moda je postajala sve vanija. irom razvijenog svijeta takvi asopisi bili su vrlo traeni

te su imali velik utjecaj na poimanje mode. Ameriki asopis "Vogue" osnovan je 1892 . Ima

najduu tradiciju od modnih asopisa. Razvojem kvalitete tiska i pojavom fotografija u boji,

modni asopisi postali su jo popularniji i utjecajniji. Televizijske emisije o modi javljaju se od

1960.-ih godina. U 1990.-im pojavljuju se i specijalizirani tv-kanali samo za modu. Razvojem

interneta pojavile su se i internetske stranice posveene modi. Ali i u dananje vrijeme, najvei

utjecaj imaju modni asopisi.

U razvijenim zapadnim dravama dolazi do stalnog mijenjanja mode, to se posebno

odnosi na ensku modu. To se nije dogaalo u antikoj Grkoj ili antikom Rimu ni u drugim

velikim civilizacijama svijeta sve do posljednjih desetljea.

Na prostorima Irana, Turske, Japana, Kine i mnogih drugih uglavnom istonih drava

nosi se ista moda kao i desetljeima i stoljeima prije toga. Moda je na Zapadu u usporedbi s

njima, vrlo promijenjiva. To diktira modna industrija radi to vee zarade. U prolosti, promjene

u modi esto su se dogodile u vrijeme gospodarskih i drutvenih promjena (kao u antikom Rimu

ili turskim osvajanjima), ali nakon toga slijedilo je dugo razdoblje bez velikih promjena.5

Moda se ponavlja kroz povijest, to je dokazano, a i kroz ovaj rad e se to dati i logiki

zakljuiti.

5 http://hr.wikipedia.org/wiki/Moda

13

3.1. Moda kroz povijest

Povijesno iskustvo, a koje pri susretu s modom ne moemo nikako izbjei, ui nas da u modi mnoga pravila postoje s maksimalnom relativnou.

Prema ritmovima promjena, cjelokupna se povijest moe podijeliti u tri etape.

Prva se etapa protee od antike do prvog velikog prijeloma koji se zbio tijekom 14. stoljea, a karakteriziraju je jednolini i polagani, gotovo nezamjetni ritmovi promjena. Antiki, nabrani kostim, postojan je u svojoj strukturi, gotovo se nimalo ne mijenja do pojave krojenog kostima

u drugoj polovici 14. stoljea.

Unato jednostavnosti osnove, konani rezultati otkrivaju veliku raznolikost i brojnost varijacija. Transformacije suvremenog svijeta prati i uspon mode u pravom smislu rijei. Shvaamo li modu kao dinamiki in kratkog trajanja, skloniji smo pojavu mode smjestiti u kontekst preobrazbi okvira ivota i drutva tijekom 19. stoljea.

Razbijanjem i ruenjem okvira to su ga nametale drutvene, politike, te vjerske konvencije, sve one tijekom stoljea strogo razgraniene funkcije poinju se ispreplitati:

Stroga distinkcija izmeu muke i enske odjee Radno odijelo osvaja sve slojeve Odjea djece prestaje biti kopija odraslih. Nekada je odjea inila ovjeka, danas to vie nije tako.

Prisjetimo se nekadanjih grofova i grofica, kraljeva, kneeva, princeza. Svi su oni bili odjeveni u raskonu i skupu odjeu, dok je obian puk bio u dronjcima i rasparanim majicama. Danas je rasparana odjea postala hit punkera, rockera i hipija.

Raskona i bogata odjea nosi se samo na vjenanjima, a popularni jeanssvrstan je u svakodnevicu. Pravila su se prekrila, novim i suvremenim dobom, dola je i nova, suvremena odjea. Nekada je bilo nepojmljivo vidjeti enu s kratkom frizurom.

Proetamo li danas po trgu naii emo na mukarce s dugom kosom i ene s kratkom kosom.

Vremena su se promijenila i zato je moda bitan dio naeg ivota. Uz modni svijet znamo to, kako i kada treba neto obui, ili ne treba. Odijevanje stoga nije samo slobodno povezivanje elemenata izabranih izmeu bezgraninih mogunosti ve kombiniranje elemenata skupljenih prema odreenim pravilima u ogranienoj koliini. Odijevanje je osobni in.

14

Kao in diferencijacije, odijevanje dakle predstavlja in oznaavanja: on na konvencionalan i simbolian nain iskazuje posebnost i izdvojenost, bit, drevnost, tradiciju, povlasticu, naslijee, pleme, narod, generaciju, brani status.

Ukratko, bilo kao znak, bilo kao simbol, odjea posveuje i otkriva odvajanja, hijerarhije i uzajamnosti prema zajamenom trajnom kodeksu drutva i institucija.

U 14. stoljeu javlja se renesansa. U renesansi nailazimo da nove i raskone boje, odjeu koja otkriva karakter i osjeaje osobe koja ju nosi. U drugoj polovici 17. stoljea javlja se barok.

U barokno vrijeme odjea je raskona kao i namjetaj, stoga su si samo bogate i plemenite obitelji mogle priutiti tako neto. Moderna moda ostavlja nas svakog dana bez daha. Pred kraj 20.stoljea poele su se razvijati razno razne skupine ljudi.

Pa su tako bili rockeri koji su na sebe stavljali konu odjeu, pankeri kojima je rasparan jeans znaio vie nego ivot, te minkeri koji su na sebe stavljali skupe krpice zbog kojih su radili prekovremene sate. Poslovni ljudi poeli su nositi odijela i kravate, a enska populacija je sa dugih suknji prela na krae, te sakoe koji ne otkrivaju mnogo, ali dovoljno.

Djeci su se prestale oblaiti kombinacije koje imaju i roditelji, pa je tako u djeji svijet ula razigranost, boje, te televizijski animirani maliani. Nekada skupi jeans, danas je postao svakodnevna roba. Od traperica, sakoa, suknji, do prsluka i torbi. Od pravog do lanog, od skupog do jeftinog. Nose ga bogati i slavni, ali i obian puk.

Kao to vidite, moda nije tema prema kojoj se pristupa znanstvenim jezikom koji je pun

takorei konvencija. Moda je uvijek inila stil pojedinca, a i nekih zajednica.

Tek u zadnjih stotinjak godina se moe rei da je moda dosegla svoju svrhu, u zadnjem stoljeu

su povijest pisali mnogi modni revolucionari poput Coco Chanel, Pierrea Cardina, YSL-a i

slinih.

15

3.2. Moda u drutvu

Kako smo ve ranije spomenuli, drutvo odreuje modu. U kojem razdoblju ivimo,

takvu imamo i odjeu. Drutvo se nekada dijelilo na bogate i siromane, pa su tako bogati uivali

u raskonoj odjei, a oni siromani nosili su ostatke i sami sebi ivali odjeu od onog to su nali.

Od 20. stoljea poinju se mijenjati takvi stavovi i takav ivot. Ljudi postaju ravnopravni,

ene dobivaju pravo glasa, te tu dolazi do promjene odjee. Ako se kreemo u imunijim

krugovima ljudi, prisiljeni smo oblaiti se skuplje i ljepe, nadasve glamurozno. Kada smo u

svakodnevici oblaimo se leerno i ugodno. U sportu elastino i oputeno. Dakle, dolazimo do

injenice da nas drutvo svakako tjera da se oblaimo kako to propisuju nepisana pravila.

Ukoliko ste pozvani na neko vjenanje ili neku sveanu prigodu, morate se srediti, tj.

obui onako kako to pravila zahtijevaju. Nekada se u kazalite nije moglo ui u obinoj odjei,

kazalite je bilo namijenjeno sveanoj i glamuroznoj populaciji, mogli bismo rei bogatom

staleu.

Danas u kazalite dolazi veina ljudi, te vie nitko ne potuje pravila odijevanja.U

poslovnom svijetu ovjek mora paziti kako e se prezentirati. Prvo to se zamjeti kod osobe je

njezina odjea, te tako ostavljamo prvi dojam na poslovne partnere, nadreene ili podreene.

Stoga su mukarci uvijek u odijelima s kravatama, a ene u suknjama i kouljama.

16

3.3. Povezanost ekonomskih zakonitosti i modnog svijeta

Od kada je novac predstavljen kao univerzalna roba, roba koja moe sudjelovati u razmjeni

najrazliitijih dobara, novac je na isti takav nain ukljuen i u modnom svijetu, moemo rei da

dolazimo pred gotov in da ponuda i potranja ovise o drutvu i o dobu u kojem ivimo.

Kretanja mode kroz povijest su diktirala, s vremenom i razdobljem, kretanje ponude i potranje.

Jo davnih dana, u poecima novca kao univerzalnog razmjenskog sredstva, kupac nije imao

sredstava da kupi ono to je prodava cijenio najvie, u to je najvie rada uloio. Kroz vrijeme,

svjetski financijski sustav se je sve vie i vie razvijao i sve vie se naina nalo da se udovolji

kupcu, da on doe do eljene robe a da na laki nain plati to. Kako bi modne tvrtke imale

koristi od ovjeka, koristile su ari marketinga. Od dobrih trgovakih putnika, do visokih

komunikacijskih sposobnosti prodavaa, pa do ogromnih billboard-a koje vidimo u gradu,

primjetimo da modne tvrtke ne gube vrijeme za marketing.

Takoer, jedan od najboljih mamaca za kupovanjem su marketinke kampanje u kojima su uz

modni brend glavni protagonisti slavne osobe, poput glumaca ili nekih role-modela, to enskih

tako i mukih.

Tako kao primjer moemo uzeti visokokvalitetnu marketinku kampanju poznate tvrtke koja se

bavi proizvodnjom i distribucijom muke kozmetike, Old Spice, koji u svojim televizijskim

reklamama, billboardima, indirektno dodiruje ljudske najnie strasti da bi ga potaknuo na

kupovinu njihovih proizvoda.

Tu su takoer i poznati modne giganti poput talijanskih kua Gucci, Prada, Versace i dr. ije se

marketinke kampanje vrte oko slavnih osoba. Moemo spomenuti da meu njima prednjae

individue poput slavnog engleskog nogometaa Davida Beckhama, pa poznate amerike

pjevaice Madonne i slinih.

Klju takvih vrsta kampanja je ba ta injenica da kupovno tijelo trita se lako podvodi, ba

takvim psiholokim forama, gdje oni kada vide reklamu ele biti ba identini kao osobe

koje su viene tamo.

Uz to, u kapitalizmu, jedan od fenomena je ba nametanje raznih odjevnih predmeta, koji nam

esto ne slue svrsi, ali ih svejedno kupujemo. Tu jedinu korist izvlae samo proizvoai.

17

3.4. Koliina novca koji se kree u modnoj industriji

Ova tema je jako relativan pojam, pa se moe dati samo relativan odgovor. Nekad je se govorilo

da ako neki komad aparela kota 100 dolara, onda je u njega utroeno ukupnog rada u vrijednosti

od cca. 4 dolara.

To govori o odnosu utroka i zarade.

A uzimajui u obzir godinja izvjea nekoliko velikih modnih kua, moemo samo vidjeti manji

postotak ukupne koliine novca koji je u opticaju u modnoj industriji.

Jedna od najveih tvrtki u modnoj industriji je, francuska multinacionalna holding tvrtka, PPR-

koja je pod sobom ima razne keri grupacije koje vode razne mainstream tvrtke meu kojima

su Gucci, Yves Saint Laurent, Alexander McQueen, La Redoute, Ellos, KingSize itd.

Na primjer, PPR je u godini 2010. imao :

- 14.61 milijardi eura prihoda,

- 1.337 milijardu eura opertivnog prihoda,

- 964,5 milijuna eura profita,

- 24,69 - milijardi ukupne aktive te,

- 11,65 milijardi eura kapitala i rezervi.

I uzimajui u obzir da je to samo jedan manji dio ukupnog tijeka novca, moemo na temelju toga

zakljuiti da je obujam modne industrije u najmanju ruku ogroman.

18

3.5. Najznaajnije modne kue

Gucci

Gucci brand je osnovan 1921. godine u Firenzi.

Osniva se zvao Guccio Gucci. Renomirana je to modna

marka najvie zbog svojih visoko kvalitetnih konih

dobara i istaknuti je predstavnik poznate talijanske mode.

Gucci se smatra najveim talijanskim brendom.

Jedna od znaajki je taj da je Gucci napravio 4.2 milijarde

eura prihoda diljem svijeta u 2008. godini, i po toj injenici

ga je magazin BusinessWeek smjestio na 41. Mjesto na

ljestvidi Top Global 100 Brands, koja svoj izvor nalazi u

tvrtci Interbrand.6

Danas Gucci proizvodi odjeu, satove, nakit, obuu i kone proizvode.

Versace

Talijanski modni brand osnovan od strane

Giannija Versace-a, 1978. Godine. Prvi butik je

otvoren u Milanskoj ulici della Spiga i

popularnost je skoila u jako kratkom vremenu.

Danas tvrtku vodi, poslije smrti svog brata i

osnivaa Giannija Donnatella. Naime, Gianni je

ubijen 15. srpnja. 1997.

Od tada, zajedno sa svojim drugim bratom

Santom, Donnatella uspjeno vodi Versace SpA

tvrtku.

6 http://en.wikipedia.org/wiki/Gucci

19

Versace danas posjeduje preko 80 butika irom svijeta. Prvi koji je otvoren izvan granica Italije

je bio onaj u Glasgowu, u kotskoj 1991.

Calvin Klein

Calvin Klein brand je osnovan takoer 1978., osniva mu je bio modni dizajner Calvin

Klein. Poznati monogram je : cK amblem. Meu ostalim, podbrendovi Calvin Kleina su:

- Calvin Klein Collection

- ck Calvin Klein

- Calvin Klein

- Calvin Klein Sport

- Calvin Klein Jeans

- Calvin Klein Home

- The Khaki Collection

- Calvin Klein Golf

- Calvin Klein Underwear.

Poznati dizajneri koji su radili za Calvin Klein su Brazilac Francisco Costa koji je ve

ranije radio sa Kleinom prije nego to je otiao iz CK. Costa je uzeo posao 2003. Tu je i

Italo Zuccheli, Kevin Carrigan i drugi.

Dior

Francuski predstavnik visoke mode, Christian Dior,

Za vrijeme II. Svijetskog rata odjeva ene nacistikih oficira i francuskih vojnika. 16. prosinca 1946. Dior je osnovao svoju vlastitu modnu kuu u suradnji saMarcelom

Boussacom (prizvoaem pamunih tkanina). Njegova prva kolekcija prezentirana je rane 1947., a nazvana je Corolle, ali je u svijetu prihvaen

naziv New Look kojeg je kolekciji nadjenuo Carmel Snow, urednik

asopisa Harper's Bazaar. Diorov dizajn bio je poletniji od do tad primjenjenih stilova

20

odijevanja koji su dominirali u razdoblju II. svjetskog rata. .[1] Bio je majstor kreiranja oblika i

silueta, to je on sam obrazloio rekavi: Dizajnirao sam enu cvijet. U krojeve je umetao kosti, ice i mnogo slojeva tkanina, bazirao ih je na isticanju struka ene. Haljine koje je radio bile su pripijene u struku,a jako odmaknute od linije tijela u bokovima (ime je postizao izgled cvijea i okrugli oblik odjee). Rub suknji bio je naglaen, stvarajui lijepu siluetu. U poetku ene su prosvjedovale, jer je njegov dizajn haljina pokrivao njihove noge. ene odivavale su porube svojih haljina da bi iskoristile tkaninu u neke druge svrhe, jer su navikle na nedostatak

tkanina zbog rata. Za vrijeme jednog modnog snimanja u Parizu ene su napale modele, zamjerajui im preveliku rastronost u mateijalima njihovih haljina. Ovaj protest je prestao im je zavrio rat. New Look doveo je do revolucije enske haljine i priznanja Pariza kao centra mode nakon II. svjetskog rata.

Coco Chanel

Coco Chanel je zasigurno jedna od najutjecajnijih i najinovativnijih modnih dizajnera do

dananjih dana. Coco Chanel dala je svijetu mode poznatu malu crnu haljinu, parfem Chanel No5 i klasini osjeaj za stil koji je utjecao na ensku modu tijekom 20. stoljea. Njezin jednostavan i elegantan dizajn pomogao je u definiciji enske mode, a Christian Dior za nju je rekao da je sa crnim puloverom i bijelim biserima revolucionirala modu.

"Jednostavnost je klju prave elegancije" - Coco Chanel

Pravim imenom Gabrielle Chanel, nadimak Coco to u prijevodu znai draga, mila dobila je za vrijeme njene kratke karijere poetkom 1900-ih godina u malom provincijalnom gradiu u kabareu La Rotonda gdje je izvodila pjesmu "Qui qu a vu Coco dans le Trocadero".

Coco je roena 19. kolovoza 1883. godine u gradu Saumur u Francuskoj. Imala je samo 11 godina kad joj je umrla majka, a otac otiao i nikad se vie nije vratio. Bila je prisiljena ivjeti u sirotitu s opaticama nakon majine smrti, a prvi susret sa ivanjem imala je upravo tamo. Poznato je da nije voljela ivjeti u sirotitu, a ivot s opaticama nije bio lak, to je u mladoj Coco izazivalo bunt.

Oko 1910. godine Coco je poela izraivati i prodavati eire. Potaknuta uspjehom svojih eira Chanel je uskoro razvila udoban i jednostavan stil u odjei koju je izraivala, a ve 1920. godine Chanel je bila respektabilna modna kua koja je upoljavala preko 300 radnika. Ukljuujui i uspjeh parfema No5 1921. godine, napomenimo da je to prvi parfem kojeg je na trite lansirala jedna dizajnerica, Chanel je promjenila ensku modu na nain da im je skinula neudobne korzete te predstavila svakodnevnu, praktinu odjeu koja je oslobodila ensko tijelo, a iju je inspiraciju crpila iz materijala i istih linija muke mode. Bila je prva koja je uvela u modu crnu boju, a njena mala crna haljina (koja se mogla nositi i danju i nou ovisno o modnim dodacima) postala je zatitni znak i postojan modni standard. Chanel look preivio je sve promjene i modne diktate. Postavi beskompromisno vidovita ona je "otkrila", tonije izmislila ensku modu 20.-og stoljea.

21

Izmeu ostalih...

...tu su jo i

- Hugo Boss njemaka modna kua iz Metzingena, specijalizirana za visokokvalitetnu

muku i ensku robu. Nazvana je po osnivau Hugu Boss-u. U vlasnitvu je Valentino

Fashion Grupe, koja je pak u vlasnitvu britanske Pemire.

- Louis Vouiton kua koja je poznata po svojoj konoj liniji i poznatim LV znakom.

- Chanel Osnovana od Coco Chanel, kultnog modnog lika. Njena modna kua je

iznjedrila nekoliko raznih modnih trendova kroz povijest. To su mala crna haljina,

mala kona torba na lancu 2.55(clutch),te kultni no. 5 parfem.

3.6. Koje poslovne informacije su od visoke vanosti modnim kuama

Razni modni dizajneri, poput Giannija, Valentina, Giusseppea Zannottia i drugih su

uvijek u svoju modu dodavali ba neto to joj je davalo tih njih. Mali svoj zain, koji bi

izdvojio tu robu od ostalih.

Ali, bilo bi lako da je samo to vano da bi neki proizvod se dobro prodavao.

Dizajneri i kue su morali znati to se trai, i to je potrebno trenutno na tritu. I kada su se te

potrebe zadovoljile, nastale su zimske i ljetne kolekcije.

Modne kue su gledale kroz razne naine da predstave javnosti neto novo, korisno i svrsihodno

a opet da se izdvaja svojom posebnou iz ostatka ponude.

U ve ranije spomenutim paragrafima se moe logiki zakljuiti da su im korisne bile

informacije od konkurenata, dakle preduhitrivanje konkurencije. Primjeri takve situacije su

poznate indijanske izme koje je uvela u serijsku proizvodnju tvrtka Ugg. Openito, ova tema

je takoer jako relativna i ne moe se mnogo u detalje ii i jako teko je postaviti ikakve

konvencije.

Takoer se moe pretpostaviti da kada neka velika modna kua prepozna talent modnog

dizajnera u konkurentskoj modnoj kui, da logino pokua pridobiti dizajnera pod svoje okrilje.

Iz poslovnih informacija razne modne kue odluuju gdje e otvoriti novi butik npr., pa se u

manje ravzvijenim dravama tee moe vidjeti neki veliki butik. Tako u Hrvatskoj nema

Versace-ov butik ili neki drugi veliki brend. A rei emo u velikim modnim centrima ih ima

vie. Takoer nije na odmet spomenuti da u ovom trenutku veliki Christian Laboutin

22

pregovara s nekim prodavakim kuama u Hrvatskoj o koncesiji, ili npr. da je D&G Store

zatvoren.

Poslovne informacije o kupovnoj moi puka su jako vane modnim kuama i informacije o

trendu koji je na snazi.

3.7. O emu ovise novi modni trendovi koje iznose modne kue

Modne kue moraju dobro promisliti o svojim buduim koracima, tako da trend diktira trenutno

stanje u svijetu, politiko, ekonomsko itd. Ma da, jako mali utjecaj ima, ali u globalu se taj

utjecaj trenda vidi.

Da bi modni trend bio nametnut, mora biti nosiv, zanimljiv, poseban i luksuzan. Kod novih

trendova moemo zamjetiti da se potpuno razlikuju od prethodnika, dakle kad se misli na trend

misli se na neto totalno novo i osvjeavajue. Ako film premotamo, veliki dio prolog

desetljea npr. nosile su se tkanine jako razliite od trenutnih, a trenutne kao to znamo

prednjae na jaknama poznatih marka Armani, Moncler, Gucci. Tj. trenutni je trend npr.

materijal koji podsjea na sjajnu kou.

Prije velikih tranzicija sredinom stoljea, kada su veina drava bile pod nekom vrstom

komunizma, nacizma ili faizma obian puk je nosio ne jako istaknute komade robe, i openito

modna industrija tada se nemoe usporediti sa trenutnom, a ve u kapitalizmu moemo primjetiti

za polagani fashion-boom koji se ve dogaa nekih 40-ak godina.

Novi modni trendovi ovise o oekivanjima, o raznim dogaanjima koja spadaju pod mainstream

u svijetu. Mediji takoer iz showbusinessa nameu razne idole i uzore omladini, koja eli

slinost sa njima, a tu nastupaju modni dizajneri koji izrauju komade odjee koji zadovoljavaju

potrebe puka.

Logino se moe zakljuiti da su ba tu navedene poslovne informacije koje su relevantne da bi

novi trend proao meu kupcima i korisnicima.

23

3.8. Koje su to poslovne informacije bitne da bi na globalno ili samo na odreeno

trite plasirali neki novi odjevni stil

Da bi se neki stil plasirao na trite trebaju se razmotriti razni faktori, koji utjeu na neku

pretpostavku uspjeha.

Dakle, moe se lagano zakljuiti da jakne nebi prole za ljetnu kolekciju, ili npr. bikini da

se ubaci u zimsku kolekciju.

Neke od metoda pripremanja odluke je samo razmatranje trenutno prisutnog stila ili

trenda, i onda postupno poboljavanje nekim sitnim idejama koje usavravaju sami trend i od

njega prave novi proizvod.

Ako se cilja na neko trite sa manjom potranjom, tj. ako je trite predodreeno za

jeftinije komade onda se treba prilagoavati na taj nain. A s druge strane, ako je trite

ispunjeno pukom koji ima sredstva da sebi priuti high-end komade odjee, treba se

prilagoditi na taj nain i ponuditi kvalitetu, brend uz adekvatnu cijenu.

Takoer, s geografske strane, u velikom broju bliskoistonih zemalja postoje vjerski zabranjeni

naini odijevanja, to nam daje jo jednu stavku po kojoj bi trebali prilagoditi trend.

Dakle, treba gledati i paziti na neke granice i pravila, i unutar tih granica graditi svoj trend koji

e ljudima nuditi ono to je trenutno moderno.

Takoer, veliki bi rizik bio plasirati trend visoke mode u neke drave treeg svijeta. Ili u nekim

poznatim destinacijama poput St. Tropeza, Monte Carla, Dubai-a forsirati prodaovnice tipa sve

po 12 kuna.

Moe se zakljuiti misao ovih pretpostavki. Plasiranje novog odjevnog stila ovisi o raznim

prirodnim faktorima od kojih su neki gore navedeni.

Kupovna mo kupaca koji kupuju na nekom tritu je razliita, iako nije pravilima odreena

nigdje. To nam govori da svaki kupac nije u stanju ili moi kupiti svaki odjevni predmet, tada bi

i moda izgubila svoju bit to da osoba koja nosi neku kreaciju se ne osjea posebno u njoj.

24

3.9. Vanost modnog dizajna

Kako bi se sadanji trend razlikovao od prolih da nije bilo dizajnerskih korekcija?

Da bi o vanosti dizajna govorili moramo poeti od ranih vremena same mode. Potrebno je samo

navesti jedan ulomak o tom periodu:

Jedna od glavnih karakteristirka mode u periodu od 1930 pa do kraja 2. svjetskog rata jeste

naglaavanje ramena sa umetcima. To dakako upuuje na potrebu za izmjenom siluete. Tenja je

bila naglasiti iroka ramena sa snanim vizualnim akcentom. Moe se rei da je ovo period

povratka enstvenosti za razliku od prethodnih perioda gdje je androgini, mladelaki i sportski

izgled bio poeljan. Suknje postaju due a struk ponovo naglaava enstvenost. Za naglaavanje

struka koriste se remeni od koe ili od istog materijala kao i suknja. Donji oblik enske siluete

nastavlja se u zvonasti oblik. Zbog aktualne mode due frizure nose se i eiri sve do kasnih

tridesetih. U ovom periodu tehnologija ovladava novim otkriima a tekstilna industrija poinje

koristiti nove sintetske materijale meu kojima je najpoznatija viskoza. I patent zatvarai,

poznatiji kao zatvara dobijaju masovniju primjenu na odjevnim predmetima tog perioda.

Najzaslunija za irenje patent zatvaraa je Elsa Schiaparelli koja ga koristi kao funkcionalni i

modni detalj. Ona je zasluna za modne transformacije od mekog ka tvrdom izgledu.7

To je glavna uloga dizajnera u kreiranju i plasiranju novih trendova i stilova. Prije modne

eksplozije poetkom 20. stoljea nosili su se razni estetski i modno prihvatljivi odjevni predmeti.

Jedna od zaetnica prave mode kakvu danas poznajemo, Coco Chanel, je napravila par koraka

koji se dan danas osjete u trendovima. Moemo se prisjetiti steznika koje su ene nosile da bi

naizgled popravljale svoju figuru i vizualno je pribliavale obliku pjesanog sata. Takoer razni

noviteti koje je uvela Coco su male torbe sa lancem, i

jaki parfemi koji istiu enstvenost. Kao to vidimo, i

danas su ba njeni proizvodi mjerila za nove trendove.

Dok je Coco Chanel kreirala za modernu i zaposlenu

enu funkcionalnu odjeu, Schiaparelli je teila dekoru,

mati i igri i onom artistikom u modi. Salvador Dali je

dizajnirao materijale za Elsu. Ona je kreirala ono to su

futuristi u proloj generaciji promovirali: odjea

izraena od svih materijala. Njenu provokativnost, vic i

teatralnost kasnije preuzima Karl Lagerfeld, to

7 http://bs.wikipedia.org/wiki/Historija_mode

Slika 2 Chanel 2.55 torbica

25

predstavlja povezivanje dvije stare konkurencije. Jedan od njenih zatitnih znakova postaje

okantno roza boja. Schiaparelli je teila da objedini umjetnost i modu a tu namjeru kasnije e

nastaviti Yves Saint Laurent.8

Tu je i Pierre Cardin. Pierre Cardin je poznat po svojoj

kreativnosti u dizajniranju. On je bio modni dizajner koji je svijet

upoznao sa "bubble dress", tj. "balon haljinom". Koncept je

kasnije primijenio i na suknje. Pierre Cardin je svoju haute

couture liniju lansirao 1953. godine. Ovaj modni dizajner je imao

svoju osobnu viziju mode to se vidjelo po njegovim kolekcijama

ispunjenim geometrijskim oblicima i zanimljivim strukturama.

Onda, Christian Laboutin sa poznatim crvenim potplacima na

tiklama.

Kultni Christian Dior ili najee samo Dior, ime je koje

ljudima u cijelom svijetu vjerojatno prvo padne na pamet kad se

spomenu moda, luksuz i dobar ukus. No, tko je bio Christian Dior i kako je uspio stvoriti tako

mono modno carstvo koje do danas ima profit od 1 261 000 dolara? Tajna uspjeha vjerojatno je

saeta u njegovoj izjavi: Dizajniram tako da ba svaka ena bude najljepa. Dior je bio

vizionar i revolucionar. Svojom hrabrou i osjeajem za pravi povijesni trenutak promijenio je

definiciju elegancije i zarazio svijet svojom slikom ljepote. Iako je preminuo jo prije 54 godine,

modna kua koju je ostavio iza sebe samo je rasla i od njegovog imena napravila modnu

legendu.

Gore navedeni dizajneri, su spomenuti da ovom radu da dadu odgovor

na pitanje o vanosti modnog dizajna.

Svaki od njih, pa i oni manje poznati, imaju svoje kupce. Svaki od njih

ima neto posebno u svom modnom tihu, i u svakom od njih se

nalaze razni ljudi koji se osjeaju ba onako kako njihova odjea

izgleda. Modni dizajn daje posebnost odjei, ini onoga tko ju nosi

drugaijim od ostalih.

Maison Redfern je prva modna kua koja enama ponudila

jednostavnu, praktinu i elegantnu odjeu. Pretea dananjoj odjei

bez konvencija, trend koji prua i enama i mukarcima da se oblae

onako kako oni ele.

8 http://bs.wikipedia.org/wiki/Historija_mode

Slika 3 Poznati PC kaput

Slika 4 Jedna od ranih modela Redferna

26

3.10. Vanost imena proizvoaa

Vanost imena proizvoaa govori o ukusu kupaca. Neki to karakteriziraju kao snobizam, a neki

ipak govore o istananom ukusu.

Objektivno, svatko voli kvalitetu, a nju je najlake nai u provjerenim brandovima. Kada

kupujete mlijeko u supermarketu traite provjereni brend, kada kupujete automobil takoer

traite neko poznato ime.

Tako i kod odjee, brendovi kao to su Armani, Gucci, Versace, Prada, Calvin Klein i sl.

garantiraju kvalitetu.

Kvaliteta nekog brenda, uzdie taj brend u visoko drutvo. I redovito, cijene velikih imena su

proporcionalne eksponiranosti tog brenda.

Sama injenica da je Gucci u jednoj od svojih kolekcija izbacio par jeans hlaa koje su kotale

oko 4000 dolara. To su Gucci Genius farmerice. I takav komad odjee se istie od ostalih, i

logino je da samo imuniji ljudi si to mogu priutiti.

Vanost imena proizvoaa je danas u modnom svijetu sve, jer u mnogo sluajeva identian

komad odjee ne pronae kupce ako ga proizvode poznata modna kua ili neka od low-end kua.

Postoje pojedinci, vie njih, koji odjeu od nekih brendova nose samo zbog drutvenog statusa

koji odreena robna marka predstavlja. Mnogi bi rekli da je to ironino, jer za 500 kuna moete

nai i odlinu T-shirt majicu, i neke prosjene jeans hlae. E tu nastupa ime koje predstavlja

kvalitetu i presti.

Razni brendovi imaju razliite statuse u svijetu.

Hugo Boss je uvijek bio sinonim za muku galantnost i ekstravaganciju. Armani je se uvijek

zalagao za usku modu, te je takva moda bila sinonim za mladolikost. Gucci je uvijek bio za one

sa istananim njuhom za luksuz. Poznajemo jo brandove poput Louisa Vuittona ije torbe su

uvijek bile simbol prestia za svaku enu na ovom svijetu, a u novije doba isto vrijedi i za

mukarce.

27

3.11. Partnerstvo narodne tvrtke i velike modne kue

H&M, tvrtka iz vedske, poznata po brzoj-modi za mukarce i ene.

Svojim pristupanim cijenama je brzo osvojila svijet. Diljem svijeta imaju oko 2,300

prodavaonica i zapoljavaju preko 80, 000 ljudi.

H&M je high-street brand, koji uz Zaru, Top Shop i jo neke brendove nudi jako modernu robu

za jako pristupanu cijenu, moe se rei da kopiraju zadnje trendove s modnih pista i daju ih za

jako jeftine cijene, ali takoer i kvaliteta je proporcionalna cijeni.

I u novijoj povijesti je navika takvih brendova kolaboracija sa gostujuim dizajnerima nekih

modnih kua, predstavnika visoke mode.

Od 2005. H&M je suraivao sa raznim imenima, meu kojima su Stella McCartney, Viktor &

Rolf, Madonna, Roberto Cavalli, Kylie Minogue, Comme des Garcons, Matthew

Williamson i drugima.

U zadnje vrijeme, poznat je pokret i kolaboracija Versace with H&M. Tu je Donatella

Versace dizajnirala robu za kolekciju H&M-a. I ne treba govoriti da sva takva partnerstva su

rezultirala redovito sa velikim uspjehom.

Trenutno pripremaju kampanju sa talijanskom modnom kuom Marni, i proljetna kolekcija je u

pripremi. Glavni dizajner je Consuelo Castiglioni. Nakon ispitivanja trita, i ubacivanja svojih

primjesa u kui Marni su se odluili na razne eksperimente, i to je jedan od primjera

avantgardnog nametanja trenda.

28

3.12. Koje su poslovne informacije potrebne da bi krenuli u osvajanje nekih novih

trita

Da bi razmiljali o plasiranju dizajnerske odjee na neko trite treba razmisliti o potranji, o

njenim karakteristikama, o volji i kupovnoj moi i o navikama stanovnitva. Tako u doba krize,

mnoge velike kue se ire na podruja koja su zakrljala to se tie mode. Meu takvim

spadaju i dijelovi Rusije i Kine. Velike modne kue na ta trita idu pod oekivanjem da e

razni novi pomodari iz tih podruja troiti mnogo novca na odjeu i u financijskoj krizi, da bi

dokazali da je njihov status i dalje visok. Takoer u planu imaju razliite kolekcije ponuditi na

razliitim krajevima svijeta, jer nije ista kultura u Rusiji i npr. Kanadi, i imaju u planu se

prilagoavati razliitim tritima.

Takoer, jedna od prednost kod ulaska na novo trite je sama promjena. U primjeru

Alexandra McQueena koji je pri irenju na prostore Indije izjavio da nudi promjenu stila.

Vanim poslovnim informacijama se mogu nazvati znanja o nedostacima na odreenim

tritima, tako da ako dizajner zna kako popuniti razne rupe na tritu, moe s rei da je to ve

unaprijed uspjean potez.

Sredinom 2011. Godine, zabiljeeno je partnerstvo nekolicine hrvatskih mladih modnih

dizajnera, koje je ulo u udruenje u svrhu irenja na neka nova trita. Njihovo glavno oruje

je bilo, po njihovim rijeima, inovativnost i niske cijene koje uvijek prolaze. Meusobnom

sinergijom su isplanirali kako smanjiti trokove, a poveati prodaju. Takoer, vezano uz isti

sluaj jedan od naih etabliranih dizajnera je takoer nastupio na posve novom tritu sa torbama

koje su pravljene da budu u trendu i do nekoliko sezona i da za to vrijeme ostanu kvalitetne.

29

3.13. Plasiranje trendova sa modnih pista preko afirmiranih manekenki

U modnom svijetu je prihvaen obiaj koji granii s mnogim krajnostima. A to je izbor dananjih

manekenki, i doslovno da bi se bilo u tom uspjeno vano je biti to mlai i to mraviji.

I tako je mnogo sluajeva gdje su manekenke nerijetko maloljetnice, indeks tjelesne teine je

daleko ispod eljene mjere. Cilj modnih kua je da takvim potezima pobudili senzibilitet kroz

nevinost i ljepotu svojih manekenki.

Postoje sluajevi gdje 15-ogodinjakinje ve imaju po dvije godine karijere i da se mogu

pohvaliti da su nosile revije Marca Jacobsa, Oscara de la Rente, Donne Karan, D&G-a, Caroline

Herrere i raznih velikih dizajnera. Vjerovatno mislite da su roditelji u takvim sluajevima jako

ponosni na svoje dijete, e pa vjerovatno i bi bili da se takva karijera nije zasnovala na raznim

lanim oekivanjima i injenicama koja su nuenja toj djeci. Moderna moda je nametnula kult

veliine 0, gdje se tei prema to manjim brojevima. Trae se to mraviji modeli, i tzv. rune

ljepotice kojima su istaknute kosti i takav izgled da lii na izgladnjelo bie, i pokuaj

prikazivanja anoreksinih djevojaka kao redovito jako lijepih to nije uvijek sluaj.

Ba takav trend ima jako poguban utjecaj na populaciji, vie je sluajeva zapisano koji su bili na

rubu izgladnjivanja samo da bi dostigli taj broj 0, a ak je bilo sluajeva koji su fatalno

zavravali. Istraivanja kazuju da tjedno jedna djevojka umre od posljedica anoreksije ili

bulimije, a sve je to nametnuto od dananjih trendsetera.

Jedan od poznatijih sluajeva smrti od anoreksije se zbio u Brazilu. Naime, 14-ogodinja

brazilska djevojica, koja je sanjala da e postati manekenka, umrla je od anoreksije. U trenutku

smrti, sa svojih metar i sedamdeset centimetara je imala svega 38 kilograma.9

9 http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/jos-jedna-smrt-zbog-anoreksije.html?ar=

30

3.14. Osobni plan za otvaranje nekog novog modnog duana

Kako se ve uvelike govori o radikalnim drutvenim promjenama, i o prolom desetljeu u

kojem je dolo do vie drutvenih, modnih, industrijskih promjena negoli u zadnjih 30 godina.

Odluila bih se za novu-staru koncepciju mode, pruila bih svim enama priliku da budu

posebne, da budu modeli.

Iako sam to ve viala po nekim alternativnim modnim revijama, nitko od njih se nije probio

do samog vrha. Na svjetskom modnom vrhu se svi zalau za veliinu 0, a ja bih ponudila

promjenu. Pod promjenom ne smatram promjena stila odijevanja, ve bih svakom tritu samo

dala svoj tih na trenutnu ponudu. Tradicija nebi bila tradicija da ju se mijenja, tako bih samo

ukrasila tradiciju.

Na etian, moralan i nadasve kulturan nain bih pokuala svoju ponudu pribliiti potencijalnim

korisnicima, za razliku od sadanjeg trenda gdje vlada konzumerizam i moranje kupovanja.

Nastojala bih da moda ne bude stres ve bih svoje poslovne informacije pokuala totalno

iskoristiti da se pribliim kupcima.

Istaknula bih ljepotu enskih oblina, vratila bih im osjeaj ponosa, a ne srama koji sada

vlada. To je sve mogue sa postupnim ispitivanjem trita, postupnim nametanjem (kulturnim

nainom) prirodnih pravila, gdje nitko ne bi trebao osjeati stres radi neeg tako jednostavnog

kao to je odjevanje.

Moj brend nebi teio prema luksuzu i prema instantnom prestiu, gradila bih ga na sigurnim

temeljima kvalitetom i prepoznatljivou, ali i detaljima koji e kupcima dati osjeaj topline,

a ne neeg stranog. Moj uzor po politici poslovanja bi bile modne kue dSquared, Timberland,

Hugo Boss, s.Oliver, Vans.

31

4. Zakljuak

Moda i ekonomske znaajke u njoj su nerazdvojan pojam. Iako moda nebi trebala biti nita

vie od osobnog izbora, taj se stav naruava zbog sve eih nametnutih trendova i ovjek sve

manje ima prostora za graenje svog osobnog stila. Moda je odavno postala samo roba, kojom

se vre razmjene i prodaje. Na neki udan nain, sve se manje moda prilagoava ovjeku, a sve

vie ovjek novim trendovima. Modni magnati postavljaju neke neprirodne mjere, pravila i

konvencije koje nisu nimalo po nekim ljudskim mjerilima.

Poslovne informacije su jedan od najvanijih kotaia samog pokretanja poslovanja u

modi, i openito bilo kojoj drugoj industriji. Nikad nitko nije mogao razumno razmisliti o svom

sljedeem koraku ako nema bar nekakvu vjerodostojnu poslovnu informaciju.

Da bi zadovoljili trite, moramo ga prvo istraiti i ispitati. Tritu je vrlo teko, skoro

nemogue nametnuti svoja pravila, ve se moramo mjeriti prema pravilima trita, a da bi to

uspjeno uinili ili to bolje, potrebne su nam kvalitetne informacije.

32

Literatura

KNJIGE:

1. Fashiondex* :Apparel Design and Production Handbook/A Technical Reference,, 2005.

2. Boucher, F.: 20.000 Years of Fashion: The History of Costume and Personal Adornment,

, 1998.

3. C. Scott Hemphill, Jeannie Suk: THE LAW, CULTURE, AND ECONOMICS OF

FASHION.

WEB:

1. hr.wikipedia.org(05.12.2011.)

2. http://www.hitex.co.in/ap_biz_textiles.pdf /(05.12.2011.)

3. www. womenshistory.about.com (05.12.2011.)

FILM.

1. Coco Chanel (1936.)

*- skupina autora koja rade za lijevo navedeni fashion portal