IMENICE

POZORNOST/PAŽNJA Pažljiv si prema meni, jer me pozorno slušaš. Pažnja, pažnja! > Pozor! Vozi pažljivo. > Vozi oprezno. Budi pažljiv. = N Budi pažljiv prema njoj.

> Čuvaj se. Budi oprezan. Obrati pažnju. > Obrati pozornost.

DAR/POKLON Donio sam mu poklon. > Donio sam mu dar. Za Božić ćemo dobiti poklone. > Za Božić ćemo dobiti darove.

Također: To sam mu poklonio. > To sam mu darovao.

ALI: N Poklonio sam se publici.

KUT/UGAOkut – prostor između dviju ploha i među zidovima;ugao – izbočina koju čine dvije plohe ili dva zida; N Nađimo se sutra na uglu. N Stavi to u kut sobe. N mrtvi kut, pravi kut, kut snimanja

BLAGDANI/PRAZNICI Za blagdane idemo baki. (dobro ako se misli na vjerske)

Ako su školski ili vikendi:C Za praznike idemo baki. Praznik je dan kad se ne radi. Katkad se podudaraju blagdani i praznici, npr. Nova

godina, Velika Gospa, ali Josipovo i Jurjevo su samo blagdani, a ne i praznici.

ZASTAVA/STIJEG/BARJAK Razvijte crni stijeg. > Razvijte crnu zastavu (crni barjak).

stijeg – motka, koplje na kojem je pričvršćena zastava; N Zastava je na pola stijega. = na pola koplja

ZNAČAJ/ZNAČENJE značaj = karakter značenje = vrijednost, važnost

Ta je cesta od velikog značaja. > Ta je cesta veoma važna. Riječ je o značajnoj svoti. > Riječ je o znatnijoj svoti. N On ima dobar značaj (karakter). N Taj projekt ima veliko značenje. ili Taj je projekt veoma važan.

POVREDA/OZLJEDA povreda – zakona, prava ozljeda – tjelesno oštećenje;

To je teška povreda ljudskih prava. ≠ To je teška ozljeda glave.Također: Povrijedio si ga. (riječima ili postupcima) Ozlijedio si ga. (Udario si ga.)

kapci (prozorski) ≠ vjeđe (očne);Sklopio je kapke. > Sklopio je vjeđe. ALI: Otvori kapke na prozorima.

osmrtnica (javna obavijest o smrti) ≠ smrtovnica (isprava, potvrda o smrti);Jučer je u novinama izašla osmrtnica. Moram podignuti pokojnikovu smrtovnicu.

pakiranje (tehnološki proces) ≠ pakovanje (ambalaža); Veliko i malo pakovanje bombona.

počast (poštovanje) ≠ pošta (ustanova i pošiljke);Odao je poštu vojnicima. > Odao je počast vojnicama. ALI: Vojnicima je stigla pošta.

pèčenje (radnja) ≠ pečenka (ispečeno meso)Nakon dvosatnog pèčenja jeli smo ukusnu pečenku.

poteškoća > teškoća prepreka > zapreka greška > pogreška (To je moja greška. > To je moja pogreška. ALI roba s greškom) podmladak > pomladak (od pomladiti) poznanik, poznanica > znanac, znanica opekotina > opeklina posjekotina > posjeklina, porezotina smrzotina > ozeblina padavina > padalina, oborina nabavka > nabava okovratnik > ovratnik podvig, poduhvat > pothvat poriv > nagon, zanos, polet, poticaj rastojanje > razmak, udaljenost sahrana > pokop, pogreb spisak > popis, lista gojaznost > debljina, pretilost trpeza > stol; blagdanska trpeza > blagdanski stol traka > trak (prometni) ili vrpca (tekuća vrpca) lažov > lažac, lažljivac larva > ličinka mesojed, biljojed, svejed, mravojed > mesožder, biljožder, svežder, mravožder potjernica > tjeralica; Raspisana je tjeralica. pogibelj > pogibao (Gjd pogibli), pogibija ostava, špajza > spremište, smočnica poklič > poklik provod > zabava; Dobar provod! > Dobru zabavu! razonoda > razbibriga zagađenje > onečišćenje (u određenim slučajevima struka traži i zagađenje) razvod > rastava; Oni su se razveli. > Oni su se rastali. slonovača > bjelokost;

kula od slonovače > kula bjelokosnaObala Slonovače > Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala

sjenka > sjena suučesnik > sudionik, pomagač, supočinitelj viljuška > vilica, viljuškar > viličar

ALI: Boli me vilica. > Boli me čeljust.

NIJE ŽENSKI, VEĆ MUŠKI ROD drška > držak; Metla ima novi držak.

prečica > prečac; Idemo prečacem. arhiva > arhiv; Odnesi to u arhiv. popravka > popravak; Razgovarali smo o popravcima ispravka > ispravak; Ovo su moji ispravci. kometa > komet; Halleyev komet

NIJE MUŠKI, VEĆ ŽENSKI ROD brzak > brzica; na brzaka > na brzinu front > fronta; istočni front > istočna fronta osnov > osnova; Na osnovu toga. > Na osnovi toga. bol; Zbog bolova u leđima. > Zbog boli u leđima.

Ima jake bolove. > Jako ga boli. tiraž > tiraža, naklada; Ima veliku tiražu. pretres > premetačina, pretraga

IMENICE NA –STVO bjegstvo > bijeg prisustvo > prisutnost ≠ nazočnost (Osjeća se njegova prisutnost iako nije nazočan.) odsustvo > odsutnost, nenazočnost, dopust (godišnji, vojni...) uputstvo > uputa, naputak (za uporabu)

GLAGOLI

ODGODITI/ODLOŽITI odgoditi – vremensko značenje odložiti – prostorno značenje

H Sastanak je odložen. > Sastanak je odgođen. N Odloži svoje stvari na stol.

ŠTOVATI/POŠTOVATI štovati – iskazivati kult prema komu poštovati – iskazivati poštovanje

H On pokazuje štovanje prema njoj. > On je poštuje. ALI N On štuje Boga.

ispoštovati > poštovati, održati H Ispoštovati dogovor. > N Držati se dogovora.

GOVORITI/PRIČATI/RAZGOVARATI govoriti – kada jedna osoba govori pričati – pričati priču, vic, bajku i sl. razgovarati – kada dvije ili više osoba sudjeluju u razgovoru

Jučer smo pričali o cijenama. > Jučer smo razgovarali o cijenama.Ne želim mu više o tome pričati. > Ne želim mu više o tome govoriti. ili Ne želim mu više ponavljati, spominjati.ALI: N Upravo joj pričam bajku.

PORAVNATI/IZJEDNAČITI poravnati – da površina bude ravna (poravnati zemlju) – dovesti u ravnu crtu (poravnati redove)

Poravnati rezultat. > Izjednačiti. Poravnati snage. > Izjednačiti snage. Poravnati račune. > Izravnati račune.

UKAZATI/UKAZATI SE ukazati se – može samo Majka Božja, Isus i sl. ukazati > upozoriti, pokazati, naglasiti, uočiti, posvetiti

Ukazao mu je pomoć. > Pružio mu je... Ukazao mu je na pogreške. > Upozorio ga je na pogreške. Vrućica ukazuje na bolest. > Vrućica upućuje na bolest. N Djeci se ukazala u snu.

UDAVITI/ZADAVITI, UGUŠITI/UTOPITI udaviti – koga pričom, biti dosadan zadaviti – koga rukama, užetom ugušiti (se) – nečime (plinom, hranom) utopiti (se) – u vodi

Udavio ga je. > Zadavio ga je. > Ugušio ga je. > Utopio ga je. = Udavio ga je svojom pričom.

POSUDITI/POZAJMITI posuditi – nekomu nešto što će nam vratiti u istome obliku pozajmiti – nekomu nešto što će nam vratiti u jednakoj vrijednosti (količini), ali

drugom obliku H Posudi mi novac. > Pozajmi mi novac. H Posudi mi malo soli. > Pozajmi mi malo soli. ALI: N Posudit ću ti sutra svoju knjigu. (auto, kaput, kasetu, olovku...)

IZNAJMITI/UNAJMITI iznajmiti – dati u najam ili na uporabu uz određenu protuvrijednost unajmiti – uzeti u najam (ljude, prostor)

Unajmi mi svoju sobu. > Iznajmi mi svoju sobu.ALI: Iznajmit ću ti svoju sobu. Unajmio bih tvoju sobu.

OŽENITI/OŽENITI SE oženiti se – označava muškarčevo stupanje u brak udati se – označava ženino stupanje u brak oženiti – može majka ili otac sina udati – može majka ili otac kćer

INSTRUMENTAL Oženio ju je. (otac) ≠ Oženio se njome. (dečko) Oženio je Mariju. ≠ Oženio se Marijom. Oženio je Ines. ≠ Oženio se s Ines. (s + nesklonjive) Udala se za Roberta. (AKUZATIV) Vjenčali su se u crkvi.

KORISTITI/KORISTITI SE

koristiti – biti od koristi, iskoristiti koristiti se – rabiti, služiti se

Jučer je koristio situaciju. > Jučer je iskoristio situaciju.On je koristio kosilicu. > On se koristio (služio se) kosilicom. ili On je rabio kosilicu.ALI: N To nam koristi. (To nam dobro dođe.)

BRINUTI SE brinuti se za koga ili što (uvijek povratni glagol u akuzativu)

On brine za njega. > On se brine za njega. (ako vodi brigu) ili On vodi brigu o njemu.ALI: On je zabrinut za njega. To me ne brine. > To me ne zabrinjava.

ODMORITI/ODMORITI SE odmoriti – možemo dio tijela (ruku, nogu i sl.) odmoriti se – kada se čovjek odmara

H Rekao im je neka odmore. > N Rekao im je neka se odmore. N Moram malo odmoriti oči.

ZAHVALITI/ZAHVALITI SE zahvaliti – reći hvala zahvaliti se – na uljudan način odbiti, podnijeti ostavku

Zahvaljujem se što ste došli. > Zahvaljujem što ste došli.ALI: Zahvaljujem se na vašoj ponudi, ali ne mogu.

SELITI/SELITI SE seliti – možemo samo nekoga drugoga ili svoje stvari seliti se – kad se mi selimo

Jučer smo preselili u novu kuću. > Jučer smo se preselili u novu kuću.ALI: Selili smo prijatelje.Selili smo knjige.

IZGLEDA/ČINI SEIzgleda da nema vode. > Čini se da nema vode.Izgleda da kasnim. > Čini se da kasnim.Izgleda da je pošten. > Doima se poštenim. ili Čini se poštenim.Djeluje simpatično. > Izgleda simpatično.

brojati > brojiti dozvoliti > dopustiti ispoštovati > ispuniti, ostvariti, poštovati koštati > stajati; Koliko to stoji? ili Kolika je cijena? nadopuniti > dopuniti nadovezati se > nastaviti (govoriti) oformiti > osnovati, oblikovati zažaliti > požaliti učestvovati > sudjelovati upražnjavati > baviti se, voditi, prakticirati podržati > poduprijeti (podrška > potpora) uskrisiti (prijelazni) – dignuti koga iz mrtvih, oživiti

uskrsnuti (neprijelazni) – ustati iz groba, oživjetiKrist je uskrsnuo.ALI: Krist je uskrisio Lazara. oživiti – koga drugoga (prijelazni) oživjeti (neprijelazni) H Djevojčica je iznenada oživila. > N Djevojčica je iznenada oživjela. N Djevojčica je oživila psa.

UČINITI/BITI (POSTATI) pocrveniti ≠ pocrvenjeti; Pocrvenit ću usne. Pocrvenjet ću od sunca. zacijeliti ≠ zacijeljeti; Liječnik će to zacijeliti. Rana će zacijeljeti. izluditi ≠ izludjeti; Ona će me izluditi. Izludjet ću zbog toga. izblijediti ≠ izblijedjeti; Izblijedit ću majicu. Majica je izblijedjela. oslabiti ≠ oslabjeti; Oslabit ćemo ih. ≠ Oslabjela je zbog bolesti. oslijepiti ≠ oslijepjeti; Oslijepio ga je. ≠ Oslijepjet će u starosti. iskrvaviti ≠ iskrvariti

Iskrvavio ga je. (ozlijedio) Iskrvavio je košulju. (zamazao ju je krvlju) ≠ Iskrvario je. (izgubiti krv)

OD SRAMA OBOJITIjednina: m. r. pocrvenio je (NE pocrvenjeo je)/pocrvenio je stolž. r. pocrvenjela je/pocrvenila je usnes. r. pocrvenjelo je/pocrvenilo je igračku množina:m. r. pocrvenjeli su/pocrvenili su auto ž. r. pocrvenjele su/pocrvenile su hlačes. r. pocrvenjela su/pocrvenila su sliku

uticati – udijevati (npr. konac u iglu) – uključivati (npr. utikače) utjecati – imati utjecaj na koga – ulijevati se

H On utiče na njega. > N On utječe na njega.H Rijeka utiče u more. > N Rijeka se ulijeva (utječe) u more.

ISTICATI/ISTJECATI isticati – od taći, taknuti istjecati – od teći (tekućina, vrijeme)

H Rok nam ističe. > N Rok nam istječe.H Voda ističe. > N Voda istječe.ALI: Ističe se hrabrošću.

PRIDJEVI

OSAMLJEN/USAMLJEN osamljen – biti u osami usamljen – kada je netko sam N Živio je osamljen i bio je usamljen. H Bez prijatelja je bio osamljen. > N Bez prijatelja je bio usamljen. H To je usamljena kućica. > N To je osamljena kućica.

GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI zagrizen ≠ zagrižen; (ugrizen, pregrizen, izgrizen)Zagrizena jabuka. ≠ Zagrižen čovjek. izbrojan (izbrojati) > izbrojen (izbrojiti); Točno izbrojen iznos.Odbrojeni su dani vašoj vrsti. (prebrojen) izračunat > izračunan; To nije dobro izračunano. On je proračunan čovjek. pojednostavljen (pojednostaviti) > pojednostavnjen (pojednostavniti)

-NJAV, -LJAV, -AV > -AN, -AV blatnjav > blatan mirišljav, mirišljiv > mirisan, mirisav prašnjav > prašan znojav > znojan brbljiv > brbljav

MUŠKI ROD S PROBLEMATIČNIM -t I -d Iako ženski i srednji rod gube t, d, u muškom rodu kod ovih pridjeva mora ostati: m. r. mastan ž. r. masna

nuždan nužna postan posnaKAO: radostan, žalostan, bolestan

ogroman > golem, velik; velika zarada, golem čovjek, velika prednost

trenutan > trenutačan; Trenutačno je nema. čuven > glasovit, poznat, slavan, znamenit krivični > kazneni (zakon) ljubopitljiv > radoznao, znatiželjan nadmen > ohol, nadut, napuhan nadležan > mjerodavan, ovlašten, odgovoran neminovan > neizbježan, siguran neophodan > prijeko potreban, nuždan, potreban prvenstveno > ponajprije olakšavajući > olakotan; olakotna okolnost pješadijski > pješaštveni (pješadija > pješaštvo) bojevi > bojni (bojeva glava > bojna glava

bojeva gotovost > borbena spremnost) podozriv > sumnjičav

pljosnat > plosnat; ploska, sploštiti, splošten posthumno > postumno, posmrtno prijatan > ugodan, privlačan; Prijatno! > Dobar tek! U slast! svirep > okrutan, surov, nemilosrdan krvožedan > krvoločan trezven > trijezan (trijezno razmišlja) netrpeljiv > nesnošljiv, netolerantan upražnjen > ispražnjen, prazan, prazno mjesto živopisan > slikovit naročit > osobit, poseban upečatljiv > dojmljiv

PRILOZI

daleko – prostorno značenje udaljenostiAuto mi je daleko.

mnogo – količinska razlikaDanas mi je daleko bolje nego jučer. > Danas sam mnogo bolje nego jučer.- U hrvatskom se mnogo ne upotrebljava uz pridjev ili prilog u pozitivu, već samo u komparativu: mnogo mudra, mnogo dobra > veoma (vrlo) mudra, dobra ALI: mnogo bolji, mnogo pametniji

Skoro sam umro. >N Zamalo da nisam umro. (uz zamalo uvijek negacija)

RANIJE/PRIJE, KASNIJE/POSLIJE ranije – prije određenog vremena prije – izriče neodređenu prošlost kasnije – poslije određenog vremena poslije – radnja ili vrijeme nakon određenog vremena ili radnje

Ranije je studirao pravo. > N Prije je studirao pravo.ALI: N Došao je ranije na posao. Vidimo se kasnije. > N Vidimo se poslije.ALI: N Doći ću malo kasnije. Prije ili kasnije sve će se srediti. > N Prije ili poslije sve će se srediti.

PREKO/PRIJEKO preko (prijedlog); Most preko rijeke. prijeko (prilog); On je prijeko.

N Prešao je prijeko preko mosta. preko (količinu) > VIŠE OD

On ima preko 50 godina. > N On ima više od 50 godina. Duguje mi preko 1000 kuna. > N Duguje mi više od 1000 kuna.

KONAČNO/NAPOKON konačno – kad je riječ o prilogu bolje je upotrebljavati NAPOKON

On je konačno došao. > N On je napokon došao. ALI: konačno rješenje, konačan odgovor (pridjev)

BROJEVI

DESETAK/DESETINA desetak – oko deset desetina – deseti dio čega ili jedinica od 10 vojnika

Došla je desetina. (dobro ako se misli na vojnu ili 1/10 od 100 pozvanih) > Došlo je desetak ljudi. (10 ljudi)Na stadionu su desetine tisuća navijača. > Na stadionu su deseci tisuća navijača.

PUTIjd putem (a ne putom); Išao je tim putem.Nmn putovi (a ne putevi); To su naši putovi.

U praksi se često puta pojavljuje. > U praksi se često pojavljuje. (PLEONAZAM) cesta (asfaltirana) ≠ put (zemljani put, seoski put)

PRIJEDLOZI

U POVODU; Povodom toga on je rekao... > U povodu toga on je rekao... S POMOĆU; Naučio je to pomoću grafikona. > Naučio je to s pomoću grafikona. S VREMENOM; On je vremenom bio sve bolji. > On je s vremenom bio sve bolji. NEDALEKO OD; Živi nedaleko parka. > Živi nedaleko od parka. S OBZIROM NA TO; Obzirom da je bio dobar... > S obzirom na to da je bio dobar...

Bez obzira na to što je rekao...

RIJEČ JE O DVA PADEŽA! Idem sa ili bez pratnje. > Idem s pratnjom ili bez nje.(instrumental i genitiv) Viđali smo ih u i oko hotela. > Viđali smo ih u hotelu i oko njega. (lokativ i genitiv)

PLEONAZMI Uspjeli smo, čak štoviše i pobijedili. > Uspjeli smo, čak i pobijedili.

Uspjeli smo, štoviše i pobijedili. optimalan, maksimalan, minimalan, minoran, esencijalan, kapitalan, monumentalan,

grandiozan itd. (iz latinskoga) ne mogu imati komparaciju (jer su to već superlativi, odnosno označuju količinu nekoga svojstva)!

MORFOLOŠKE DVOJBE U DEKLINACIJI IMENICA

nepostojano a; ako osnova završava na suglasničku skupinu, u Njd se ispred posljednjeg suglasnika umeće kratko a (radi lakšeg izgovora)JEDNINA MNOŽINA

N nokat N nokti G nokta G nokata D noktu D noktima A nokat A nokte V nokte V nokti L noktu L noktima

I noktom I noktimaTako i lonac – lonca, vrabac – vrapca, patuljak – patuljka...Nepostojano a javlja se i u vlastitim imenima i izvedenicama te u toponimima:N Juraj N Punat N Porat N OmišaljG Jurja G Punta G Porta G OmišljaD Jurju D Puntu D Portu D OmišljuNpr. Vincent iz Kastva (ne Kastava) On je vidio svetog Jurja. (ne Juraja) Trajekt kreće iz Merga. (ne Meraga) Izvedenice od Juraj: Jurjević, Jurjevo...

proširenu osnovu imaju tuđice, osobito one koje su prihvaćene u starije doba: N psalam G psalma D psalmu... N pladanj G pladnja D pladnju... N Egipat G Egipta D Egiptu...a u najnovije vrijeme one koje u jeziku izvorniku završavaju na -tm, -zm: ritam, realizam, orkestar...ALI tuđice koje završavaju na -kt, -nt, -pt i -rt nemaju proširenu osnovu: akcent, objekt, koncept, koncert...Također upotrebljavamo fotelj, krafn, knedl, krigl, tegl...

NEPOSTOJANO EToponimi i prezimena kajkavskoga podrijetla koja završavaju na -ec gube u

standardnome jeziku u kosim padežima to e: N Čakovec G Čakovca

N Belec G BelcaN Črnomerec G ČrnomercaN Belostenec G Belostenca (Belostenčev)N Vramec G Vramca (Vramčev)

N Putanec G Putanca (Putančev)N Padovec G Padovca (Padovčev)

ALI: Brabec – Brabeca, Sušec – Sušeca (Brabecov, Sušecov)

NOMINATIV - DUGA I KRATKA MNOŽINAJednosložne i dvosložne imenice mogu imati dugu i kratku množinu.Jednosložne osnove obično se u množini produžuju umetkom -ov: domovi, sinovi, stolovi, vukovi, znakovi...(One mogu imati i kratku množinu domi, sini, druzi, vuci, znaci – stilistička vrijednost, osobito kad je riječ o Nmn)ALI treba razlikovati: redovi (u kinu, kazalištu, ispred dućana) i reci (u knjizi)

Čitajte između redaka. ≠ Dugački redovi za loto. satovi (ručni) i sati (gitare, baleta, engleskoga, vrijeme) Idem na satove gitare. > Idem na sate gitare.

DUGE MNOŽINE NEMAJU: 1. imenice s jednosložnom osnovom koja završava skupinom suglasnik + sonant: kifli, knedli, kragni, metri, restli, šnicli 2. imena novčanih i mjernih jedinica: ari, euri, herci, jardi, jeni, leji

3. imena naroda: Buri, Česi, Grci, Hrvati, Indi, Rusi, Sasi, Škoti itd. 4. imenice brav, bronh, crv, čar, dan, đak, gost, jad, keks, konj, morf, mrav, pas, prst, ptić, spis, vlas, vlat, zub te ljudi (koja nema jednine, ona je množina od čovjek)

DVOSLOŽNE IMENICE imaju većinom kratku množinu:

bedemi, dopusti, napori, prilozi, razredi, kotari (ne kotarevi); tako i one na -ac: moljci, suci, starci, palci, vrapci, znanci, živci... te na -ak: članci, dronjci, grašci, kapci, momci, papci, reci, vršci, mačciPAZI: Majmunska posla > Majmunski posli (kao anđeo) Gledaj svoja posla. > Gledaj svoje posle. Brini se za sebe.

Ne miješaj se.

DVOSLOŽNE – DUGA MNOŽINAimenice s nastavkom u kojem je nepostojano a: dojmovi, zajmovi, sajmovi, pojmovi, češljevi, bubnjevi, ražnjevi, svežnjevi, tornjevi, tigrovi, veprovi, vjetrovi, pljuskovi, mozgovi, ručkovi itd. Neke mogu imati i kratku, što je stilski obilježeno, a kod nekih ne može kratka jer bi se zbog glasovnih promjena izgubila veza s korijenom riječi.Češća je duga množina ovih imenica: galebovi, gavranovi, golubovi, jastrebovi, labudovi, lišajevi, ali mogu imati i kratku.

GLASOVNE PROMJENEPRIJEGLASINSTRUMENTAL JEDINE uvijek poslije palatala -em: muž-em, učitelj-emALI imenice koje u osnovi već imaju jedno e pretežno dobivaju nastavak -om (dvosložne i trosložne riječi): Beč-om, Ray-om, hmelj-om, bodež-om, jež-om, krpež-om, padež-om, gospodar-om (i gospodar-em), pisar-om (uz pisar-em), strojar-om (uz strojar-em), ali Bush-em, Charlie-j-em SAMO car-em, ali dar-om, mir-om, žar-om, uzor-om, odmor-om (r nije bilo palatalno)Kod imenica koje imaju više od tri sloga dislimilacija se ne provodi:

neprijatelj-emImenice na -c i -z imaju pretežno -om: Englez-om, Francuz-om, Kinez-om, knez-om, vitez-om, zec-om...

ALI mjesecom i mjesecem Imenice na -(a)c imaju samo -em:

novcem, pijevcem, starcem, znancem, glumcemputem i putom: Idi svojim putem. (bez prijedloga) uz prijedloge - putom: Njiva mu je za putom. Kola stoje pred putom.Putem radija, televizije. > Preko ili s pomoću radija, televizije.Javlja se i u dugoj množini: nepalatal = sin-ovi palatal = muž-evi- imenice knez i zec imaju Njd knez-ovi i knež-evi (rjeđe) te zec-ovi i zeč-evi

NISU as-evi, kros-evi, kut-evi, mlaz-evi, mraz-evi, nos-evi, pute-vi, sir-eviNEGO as-ovi, kros-ovi, kut-ovi, mlaz-ovi, mraz-ovi, nos-ovi, put-ovi, sir-oviALI vic-evi, herc-ovi i herč-evi

UDVOSTRUČENA MNOŽINAJavlja se problem prilagodbe španjolskih i portugalskih imenskih posuđenica m. r. koje u jednini završavaju na -o te u izvornim sustavima u množini dobivaju nastavak -os.U hrvatskom se to -os ponaša u množini kao dio osnove pa dobiva još i nastavak -i.Naprimjer:JEDNINA MNOŽINAdesperado desperadosigaučo gaučosigringo gringosieskudo eskudosikruzeiro kruzeirosiLatino Latinosimungo mungosipeso pesositorero torerosiALI često se javljaju i u jednini oblici sa -os – silos, komandos Dio će iberoromanskih posuđenica ipak biti prilagođen bez udvostručenih množinskih sufiksa: eldoradi, embarzi, flaminzi, sombreri, tangi, tornadi...Pod njihovim utjecajem javljaju se u razgovornom stilu: Cibosi, fotosi...Slično je i s engleskim nazivima: Beatlesi, Rolling Stonesi, Chicago Bullsi, Yankeesi, Knicksi, Rangersi

PRIJELAZ ‘I’ U ‘O’ Na kraju riječi: smisao – smisla, pepeo – pepela Ako je pred njim o onda l ostaje: stol, bol, dol, sokol, vol, pol (jedan i pol, a ne po) Između konsonanta i l nekadašnji poluglas je zamijenjen nepostojanim a:

anđeo, čavao, djetao, kabao, kotao, orao, pijetao, posao, smisao, vitao, ugao, uzao, veoImenica dio može u složenicama čuvati l: predio i predjel, udio i udjel, odio i odjelPAZI: imenice branilac, čitalac, gledalac, žetelac, posjetilac imaju vokaliziranu osnovu u svim padežima osim u Njd i Gmn.Bolje prevoditelj, čitatelj, branitelj, gledatelj (može se napraviti ženski rod: prevoditeljica, čitateljica...).

RAZLIKE Razlikujemo tužilac – kao osobu kojoj je to posao – javni tužilac od tužitelj – osoba

koja nekoga tuži (svatko od nas može biti tužitelj, ali ne i tužilac) Razlikujemo Spasitelj (npr. Isus Krist je Spasitelj) od spasilac (osoba koja spašava

ljude: Na Jarunu rade spasioci) Stvaralac je čovjek, a Stvoritelj – Bog

palčevi, palcevi > palci: Držati fige ili palce!!!oci (gradski oci) ≠ očevi

PAZI: nije prijem nego prijam ili primanje! JEDNINA MNOŽINAN prijam N prijmoviG prijma G prijmovaD prijmu D prijmovima kao zajam, najam, dojam

JEDNINA MNOŽINAN filtar N filtriG filtra G filtaraD filtru D filtrimaTo je novi filter. > To je novi filtar.Treba promijeniti filtere. > Treba promijeniti filtre.ALI: N kralj Prijam G kralja Prijama D kralju Prijamu

TROSLOŽNE I VIŠESLOŽNE IMENICEIMAJU SAMO KRATKU MNOŽINU:brežuljci, čitatelji, jazavci, novinari, roditelji, stanovnici, ukućani...ALI trosložne imenice na -(a)l imaju dugu množinu: kablovi (za vodu) ≠ kabeli (žice), kotlovi, orlovi, poslovi, uglovi, ali samo čavli.

PRODUŽENA JEDNINAImena naroda i stanovnika pojedinih krajeva i mjesta ili pripadnika organizirane grupe u jednini imaju osnovu produženu jedninskim produžetkom -in koji označava jednoga čovjeka te grupe: JEDNINA MNOŽINA pogan-in, -a, -u... pogani, -a, -ima građan-in građani otočan-in otočani Splićan-in Splićani PAZI: Arap-in Arapi N arap - konj Turč-in (od Turk) Turci

ZBIRNE IMENICE Imenice brat i gospodin nemaju oblik množine, nego umjesto njih služe oblici zbirnih

imenica braća i gospoda Imenica vlastelin ima množinu vlastelini ili zbirnu imenicu vlastela Ovamo ubrajamo i imenicu djeca

Sve te imenice dekliniraju se kao ž. r. jednine (kao žena) i glagol uz njih je u množini, pridjevna riječ u jednini ž. r.: Vesela djeca pričala su viceve. Gospoda se (je) pobunila. > Gospoda su se pobunila.

GENITIV MNOŽINE Ako osnova završava na dva suglasnika, zadržava se oblik Njd (proširena osnova) i na

nju se dodaje nastavak -a: Njd svež-a-nj-Ø Gjd svežnj-a Gmn svež-a-nj-a

Tuđe imenice koje završavaju na -kt, -nt, -pt i -rt imaju u Gmn proširenu osnovu i kad je u Njd nemaju: Njd akcent Gmn akcen-a-t-a

Isto: protestanata, projektanata, objekata, koncerata, koncepata itd. U Gmn se uz -a upotrebljavaju i nastavci -i i -iju.

GENITIV MNOŽINE NA –I, -IJU Nastavak -i ima imenica ljudi te nekoliko imenica koje znače mjeru: mjeseci, sati,

pari, hvati, prsti (ili prstiju), gosti (ili gostiju) Uz Gmn crvā, mravā, zubā, upotrebljavaju se oblici crvi, mravi, zubi Nastavak -iju imaju imenice gost (gostiju uz gosti), nokat (noktiju uz nokata) i prst

(prstiju uz prstā i prsti)PAZI: Jučer nije bilo dečkiju. > Jučer nije bilo dečki.

Po a-delikinaciji dekliniraju se i muška imena koja završavaju na u (i kad je naglašeno i kad nije) te na naglašeni samoglasnik (osim i)N Georges Pompidou G Georgesa PompidouaN Alexandre Dumas G Alexandrea DumasaN Prosper Mérimée G Prospera MériméeaN Niccolò Machiavelli N Niccolòa Machiavellija- Kineska, korejska, burmanska i slična imena dekliniraju se kao da su sastavljena od jednog člana: N Mao Zedong G Mao Zedonga N U Nu G U Nua

IMENICE MUŠKOG RODA NA –o ILI –ePo ovoj promjeni idu muška vlastita neskraćena imena na -o ili -e: Branko, Darko, Janko, Mirko, Karlo, Pavao (G Pavla), Hrvoje, a također i prezimena na -o: Supilo, Zovko, Nobilo i slično.To vrijedi i za strana imena: Leo, Borneo, Milano, Kairo, Colorado, TassoN Marko Množinski se oblici G Marka vlastitih imena ne D Marku rabe, ali ako biA Marka zatrebali (kao izvor):V Marko Marki, Branki, Janki. L Marku I Markom

Muškog su roda te se i mijenjaju kao imenice muškoga roda strane riječi na -o: auto, dinamo, foto, radio, moto, saldo, libreto, geto, veto, salto te mikado:N auto G auta D autu A auto V auto L autom I autom

STRANA VLASTITA IMENA KOJA IDU po a-deklinacijiStrana muška prezimena tipa Hunjadi, Santini dobivaju nastavke a-deklinacije: Njd Santini Gjd Santini-j-a Djd Santini-j-u Njd Hunjadi Gjd Hunjadi-j-a Djd Hunjadi-j-uPrezimena sa završnim -u (često rumunjska) također idu po ovoj deklinaciji:

Njd Iliescu Gjd Iliescu-a Djd Iliescu-u Njd Petrescu Gjd Petrescu-a Djd Petrescu-u

UMETANJE GLASA -J-Kada vlastita imena i prezimena završavaju na: -i, -y, -ee te –ie, između osnove i nastavka umeće se -j-:

N Leopardi G Leopardi-j-a N Vichy G Vichy-j-a N Attlee G Attlee-j-a

N Bertolucci G Bertolucci-j-a N Kennedy G Kennedy-j-a N Montgomery G Montgomery-j-a

N Charlie G Charlie-j-a ALI: N Camus G Camusa (iako se izgovara kamija)

- Kad je u smoglasničkome skupu i samo pravopisni znak, ne umeće se -j-Naprimjer:Nj Boccaccio Gj BoccacciaNj Di Maggio Gj Di Maggia Također se -j- ne umeće kad je ispred y samoglasnik a: Nj Hemingway Gj Hemingwayate u mađarskim imenima i prezimenima kad su ispred -y suglasnici -g, -l, -n i -t, pa se izgovara đ, lj, nj i ć:N Nagy G Nagya (nađ)N Károly G Károlya (karolj)Ne umeće se ni u imenima gdje se i izgovara kao j:N Murai G Muraia D Muraiu

- Kao nastavak vlada se i završetak -e u tuđicamaTakve su imenice bijenale i finale, koje su i u jednini i u množini muškoga roda: To je veliko finale. > To je veliki finale. Počinju finala. > Počinju finali. Sudjeluje na 3. bijenaleu. > Sudjeluje na 3. bijenalu. Često se održavaju bijenala. > Često se održavaju bijenali.U tuđicama iza nepčanih glasova nema alternacije o/e: Njd gaučo Njd bendžo Ijd gaučom Ijd bendžom

Hipokoristici su skraćena vlastita imena i opće imenice koje označavaju što odmila ili podrugljivo- One su uvijek dvosložne s dugouzlaznim naglaskom, na -o završavaju imenice muškog, a na -o i -e i muškog i ženskog roda: Tomo, Vlado, Stipo, Niko, Pero, Krešo, Ivo, Franjo, Frane, Jure, Tone, Cigo, Ero, Mujo, Švabo, braco, striko, ujo, zeko, medo, brko, ćoro, ćelo, klempo. - Ovamo idu i dvosložna prezimena na -o ili -e s dugouzlaznim naglaskom: Hraste, Miše, Juko...- Ove se imenice samo u južnim krajevima mijenjaju kao imenice m. r. (Ivo, Iva, Ivu...). U svim drugim krajevima mijenjaju se kao imenica žena:DVOSLOŽNE IMENICE NA -o i -e N zeko N BrunoG zeke G BruneD zeki D Bruni

A zeku A BrunuV zeko V BrunoL zeki L Bruni I zekom I BrunomPAZI: Milo (eng.) ide kao muški rod Mila, Milu itd.N Niko N HrasteG Nike G HrasteD Niki D HrastiA Niku A HrastuV Niko V HrasteL Niki L HrastiI Nikom I Hrastom Također kao m. r. idu Tónko, Jérko, Zvónko iako imaju uzlazni naglasak.

Još o muškim vlastitim imenimaVlastita imena i prezimena na suglasnik mijenjaju se kao i opće imenica muškog roda na suglasnik (npr. muž): Ivan, Robert, Denis, Zoran, a one koje završavaju na -a kao ženskog roda (npr. žena), bez obzira na to jesu li naša ili strana imena: Saša, Siniša, Matija, Torbarina, Manenica, Nikola, Andrija, Eneja (a ne Enej), Gaza i slično.

VLASTITA IMENA KOJA U NOMINATIVU IMAJU –ahImenice (koje znače mušku ili žensku osobu te toponimi) u Njd često završavaju na -h koje se u ostalim padežima gubi: Sar-ah, No-ah, Jon-ah, Opr-ah, Ut-ah, Jeremi-ah (kao žena)...N Sar-ahG Sar-eD Sar-iA Sar-uV Sar-ahL Sar-iI Sar-om

N Ut-ah G Ut-e D Ut-i...N Jeremi-ah G Jeremi-j-eD Jeremi-j-i...

STRANA ŽENSKA IMENAStrana ženska imena koja završavaju na -a sklanjamo kao naša imena:N Paloma G Palome D PalomiN Isidora G Isidore D IsidoriN Fonda G Fonde D FondiPAZI:Ženska prezimena koja završavaju na –a također se sklanjaju:Gledala sam film s Ginom Lollobrigida. > Gledala sam film s Ginom Lollobrigidom.Glumio je s Jane Fonda. > Glumio je s Jane Fondom.U samoglasničkim skupovima ea, ia i ie umeće se u promjeni -j-: N Andre-a G Andre-j-e D Andre-j-i N Luci-a G Luci-j-e D Luci-j-i N Mari-e G Mari-j-i D Mari-j-u (uz Marie u svim padežima)

Ako ne završavaju na -a, ne mijenjaju se: N Carmen G Carmen D CarmenTako i Nives, Ines, Manon, Beti, Dolores, Lori... Pridjevi: Nivesin, Inesin, Betin, Lorin...

FRANCUSKA VLASTITA IMENA ŽENSKOG RODA NA MUKLO -eOva se imena mijenjaju i tvore posvojni pridjev kao da završavaju na -a (tj. -e se ne javlja u promjeni): N Jeannette G Jeannette D Jeannetti (pridjev Jeannettin) N Giselle G Giselle D Giselli (Gisellin) N Annette G Annette D Annetti (Annettin)Ili u svim padežima ostaju nepromijenjena! Tako je uglavnom s romanskim imenima. - Pazi kod imena kada je i u samoglasničkom skupu pravopisni znak: N Tricia G Tricie D Trici (izgovor Triša) N Patricia G Patricie D Patrici (Patriša) N Brescia G Brescie D Bresci (Breša) N Borgia G Borgie D Borgi (Borđa)

Tada se -j- ne umeće! Ali kod njemačkih i engleskih imena e ostaje u pismu: Beate, Beatein, Jane, Janein

DATIV I LOKATIV JEDNINE a-deklinacije (sibilarizirana osnova k, g, h + i > c, z, s) npr. ruci, majci, djevojci, brizi, njeziSIBILARIZACIJA se ne provodi:1. kod nekih imenica na jedan suglasnik: agi, ciki, figi, kiki, kuki, tuki, kolegi, omegi, papigi, sagi, babarogi (ne Baba Roga ili Baba roga), fugi, šugi, sigi, dogi, drogi2. hipokoristika: baki, seki, koki3. imena i prezimena: Olgi, Milki, Ladiki, Ingi, Dragi4. zemljopisnih imena, osobito onih koja nemaju veze s općim imenicama: Krki, Meki, Moki, Malagi, Kartagi, Vuki Neka mogu imati obje osnove: Kostariki i Kostarici, Tanganjiki Tanganjici, Liki i Lici Amerika i Afrika imaju samo sibilariziranu osnovu: Americi i Africi.

SIBILARIZACIJE NEMAZemljopisna imena na -ska i -ška imaju obje osnove:

Gradiški i Gradišci, Aljaski i AljasciZamljopisna imena prema kojima postoji opća imenica vladaju se kao opće imenice: Rijeci, Banjoj Luci (ili Banjaluci), Draga – Drazi, Mlaka – Mlaci, Banovoj Jaruzi Imena zemalja na -ska koja su poimeničeni pridjevi mijenjaju se kao pridjevi: Hrvatskoj, Finskoj, Francuskoj5. U imenica kojima osnova završava na -ck, -sk, -zg, -čk i -ćk (jer dolazi do jednačenja po zvučnosti), npr. kocki, paski, mazgi, mački, voćki, polnoćki, srećki, točki6. U imenica kojima osnova završava na suglasnike od kojih je zadnji -g (osim kavga): tajgi, sfingi, algi, čergi Volgi, Katangi

SIBILIZIRANA I NESIBILIZIRANA OSNOVAZemljopisna imena na -ska i -ška imaju obje osnove:

Gradiški i Gradišci, Aljaski i AljasciZamljopisna imena prema kojima postoji opća imenica vladaju se kao opće imenice: Rijeci, Banjoj Luci (ili Banjaluci), Draga – Drazi, Mlaka – Mlaci, Banovoj Jaruzi Imena zemalja na -ska koja su poimeničeni pridjevi mijenjaju se kao pridjevi: Hrvatskoj, Finskoj, Francuskoj5. U imenica kojima osnova završava na -ck, -sk, -zg, -čk i -ćk (jer dolazi do jednačenja po zvučnosti), npr. kocki, paski, mazgi, mački, voćki, polnoćki, srećki, točki6. U imenica kojima osnova završava na suglasnike od kojih je zadnji -g (osim kavga): tajgi, sfingi, algi, čergi Volgi, Katangi

SIBILIZIRANA OSNOVAImenice kojima osnova završava na -tk mogu u sibilariziranoj osnovi imati alternaciju: pripovijetka – pripovijetki i pripovijeci zagonetka – zagonetki i zagoneci

krletka – krletki i krlecipolutka – polutki i poluci

Na Sjevernoj i Južnoj polutki (poluci).PAZI: Riječ je o zagonetci. > zagonetki ili zagoneci Ptica je u krletci. > krletki ili krleci

Sibilariziranu osnovu nemaju dvosložne imenice kad bi im se izgubila veza sa značenjemTo su: gatki, patki, četki, klijetki, spletki, motki, potki, votki (votka, a ne vodka), tvrtki, lutki, ALI bitka - bitki ili bici, čistka - čistki ili čisci

Imenice koje završavaju na -h mogu imati obje osnove, iako je češća nesibilarizirana: buhi i busi, muhi i musi, snahi i snasi, maćehi i maćesi, svrhi i svrsiALI samo utjehi i ovrhi

GENITIV MNOŽINE Nastavak je -a kao i u imenica muškog i srednjeg roda: ženâ, tugâ, željâ, praljâ...Ako su ispred -a dva suglasnika, a skupina završava na lj, m, r, v ili k, umeće se između njih -a: biljaka, bresaka (a ne breskava): krušaka, dasaka, lutaka, žrtava, zemalja, sestara, bukava, djevojaka...Umeće se još u skupine db, džb, žb (naredaba, narudžaba, optužaba), vc (ovaca), gl, kl, tl (cigala, cikala, metala), sn, vn (usana).Skupine u kojima je glas nj rastavljaju se ako imenica znači što konkretno (trešanja, sukanja, krošanja, višanja), a ne ako znači što apstraktno (trešnja – potres, čežnja, smetnja, zebnja)ALI -a se ne umeće između st, št, šč, šć, zd, žd: vrsta, uzda, nužda, gošća te ako je prvi suglasnik d, l, r, t, a drugi b ili nj (gradnja, radnja, smetnja, prijetnja, borba, molba)Te imenice i one s drugim suglasničkim skupovima mogu imati i nastavak -i (radnja i radnji, smetnja i smetnji, prijetnja i prijetnji, borba i borbi) ili se ne mora umetati nepostojano a (svjedodžba i svjedodžbi, zipka i zipki)U imenica koje pred sufiksom -ka imaju obezvučenu osnovu, u Gmn imaju temeljnu osnovu, ali proširenu: bilješka – bilježaka, šipka – šibaka, zipka – zibaka, pripovijetka – pripovijedaka.Nastavak -u uz -a u Gmn imaju: ruka (ruku i rukâ), noga (nogu i nogâ), sluga (slugu i slugâ)

IMENICE ŽENSKOG RODA NA SUGLASNIK (i-deklinacije)

Kod ovih imenica Njd i Ajd završavaju na suglasnik, a u ostalim je padežima nastavak -i: stvar, radost, peć, misao (vokalizirana osnova u Nj i Aj) misl > misal > Njd misao, Gjd misli, Djd misli... Tako i Njd pogibao, Gjd pogibli (a ne pogibelj), bol (množina boli, a ne bolovi)Instrumental jednine na -i imaju sve imenice, a -ju ili -u kada je imenica bez prijedloga ili bez atributa: npr. To je rekao jednom riječi. ALI: Morio ga je gladi. > Morio ga je glađu. Gušio se kosti. > Gušio se košću.

IMENICE ŽENSKOG RODA NA SUGLASNIKOvako se dekliniraju i zbirne imenice na -ad te apstraktne imenice na -ost: radost, mladost, žalost telad, momčad, prasad, burad

Hvala je ženskog roda: Veliko hvala. > Velika hvala. Najljepša vam hvala.

GENITIV MNOŽINE s nastavkom -iNpr. stvari, misli, radosti...Imenice kokoš, kost, uš povele su se za genitivom očiju, ušiju pa uz -i imaju i nastavak -iju:

kokoši i kokošiju kosti i kostiju uši i ušiju Oko i uho kad znače osjetila, u množini su ž. r. (oči i uši), a kad ne znače, onda su srednjeg roda (oko na mreži, uha na loncu, uha na bilježnici) prsi > prsa, pleći > pleća (pluralia tantum)

JEDNAKOSLOŽNA PROMJENAGlasovne promjene kao i u m. r.:a) Prijeglas o iza palatala, c i palatalnog r u e u N, A i V te I jednine: bilje, biljem, perje, perjem, lice, licem, more, moremb) U Gmn a se umeće između dva suglasnika (osim st, št, zd, šć, žđ) brvana, debala, društava, puceta (samo na košulji), inače gumbi. Stisnuo je puceta na daljinskom. > Stisnuo je gumbe na daljinskom. (nikako dugme)c) k + i > c (sibilarizacija): klupcima

PLURALIA TANTUMPrsa, pleća, leđa, vrata, usta, jetra i pluća imaju samo množinu i srednjeg su roda.

Pluća se upotrebljavaju samo u množini kad se govori o organu za disanje, ali ima i jedninu pluće, kad znači krilo pluća. Lijevo i desno pluće.Gmn plućiju, vratiju, ustiju, leđiju >Gmn pluća, vrata, usta, leđaProšla je pokraj vratiju. > Prošla je pokraj vrata.Boli me jetra. > Bole me jetra. (Gm jetara)

Imenice škare, hlače, gusle, dvojnice, grudi, novine imaju samo množinu, ali ženskoga su roda (kao žene): To je velika novìna. (novost) MOŽEALI 24 sata je aktuelna novina. >

24 sata su aktualne novine. To su nove hlače.

Reže novim škarama.grud – može poetski i jednina

NEJEDNAKOSLOŽNA PROMJENAKada je Nj kraći za jedan slog, a u ostalim padežima duži:a) Imenice s osnovom na -en: ime-na, rame-na, sjeme-na, breme-na, pleme-na, tjeme-na, vime-na, vreme-na, prezime-nab) Imenice s osnovnom na -et: tele-ta, tane-ta, tuce-ta, uže-ta, zvonce-ta, drve-ta (kada je živo) Nema drva za kuću. = građevni materijal U šumi više nema tog drveta. = tog stabla, živoc) Imenice s osnovom na -es: čude-sa, nebe-sa, tjele-sa, ali i po jednakosložnoj promjeni: čuda, neba, tijela kola ≠ kolesa (kotači)

ZBIRNE IMENICE (NEMAJU MNOŽINE)Na -ad – znače mlado čovjeka i životinje: junad, kumčad, momčad, paščad, čeljad, kljusad Mijenjaju se kao jednina ženske i-deklinacija (kao imenica stvar)Ili se upotrebljava množinski umetak -ić i -ac: guščići, jarići, kunići, mačići, pačići (mijenjaju se kao muška a-deklinacija, kao imenica čovjek) PAZI: Njd pile, Nmn pilići Vidio sam pilića. > Vidio sam pile. Imenica N dijete G djeteta ima zbirnu imenicu djeca (kao žena, jednina ž. r.)

IMENICE PODNE I DOBAOne su nepromjenjive: do pode, u podne, od toga doba, u to doba, sretno doba, sunčano podne...

Imenica doba jedina je imenica s. r. koja završava na -a, a možemo je zamijeniti imenicom vrijeme, koja ima jednako značenje.Drugo je dob, dobi (kad je riječ o godinama): On je tvoje dobi. U ono doba (s. r.) bio sam tvoje dobi. (ž. r.) On je tvog uzrasta. = On je visok kao ti. (dobro)

On je tvoje dobi.

IMENICE KOJE U MNOŽINI OZNAČAVAJU RAZNE VRSTE ILI KOLIČINU IMA SAMO JEDNINUTo je dobra roba. Riječ je prijevozu robe.Kupio je dobar materijal.Uzimao je drogu.Donio je nekoliko vrsta droge.Donio je droga.To stoji mnogo novaca. > To stoji mnogo novca.To su veliki novci. > To je velik novac.

Razgovaramo o novcima. (moglo bi kao razne vrste, npr. kunama i eurima)

DETERMINATIVNI DIJELOVIAko se skupa upotrijebi muško ime i prezime, redovito se sklanja i jedno i drugo:

Prikazuje se film Woody Allena. > Prikazuje se film Woodyja Allena.Ali determinativni dijelovi ostaju nepromijenjeni. To su:a) prijedlozi uz prezimena: N Leonardo da Vinci G Leonarda da Vincija N Ludwig van Beethoven G Ludwiga van Beethovena N Ardelio Della Bella G Aredelija Della Belleb) u zemljopisnim imenima riječi kao saint, san, Sankt, sao, neu, new, bad, port, mont, mount, rio itd. N Saint Nazaire G Saint Nazairea N San Marino G San Marina N Sankt Moritz G Sankt Moritza N São Paulo G São Paula N New York G New Yorka N Rio de Janeiro G Rio de Janeira ALI: Bio sam u Riu. > Bio sam u Riju.c) oznake uz osobna imena: ben, bin, don, fra, mac, madam, mister, ledi, Sir i dr.: N Ben Hur G Ben Hura N Don Juan G Don Juana N Osama bin Laden G Osame bin Ladena PAZI: Razgovaram sa Sirom Donaldom. > Razgovaram sa Sir Donaldom.- Imeničke su se oznake uz imena toliko osamostalile da se i sklanjaju: Pleše s lordom Byronom. Vidio sam ga sa signorinom Pavolini. Dobio je pismo od donne Elvire. Govorio je o misteru Charlesu. Ali: To je za ledi Buttler. Ono je madam Petrova. (može i madame Petrova) Kad je riječ o imenima i prezimenima u kojima je prvi dio pridjevski, ne mijenja se: Prikazuje se ciklus filmova o Pinku Panteru. > Prikazuje se ciklus filmova o Pink Panteru. Slušao sam Littlea Richarda. > Slušao sam Little Richarda. Volim filmove o Wildu Billu Hickocku. > Volim filmove o Wild Billu Hickocku.

Brojevi se SKLANJAJU!L Šeće u pratnji dva muškarca. (dvaju muškaraca)L Držao ga je s obje ruke. (objema rukama)

m Iza prijedloga umjesto padežnog oblika može stajati tzv. skamenjeni akuzativ (broj ostaje nepromjenjiv).

Putnici su se iskrcali iz oba broda. Jednak je prema sve tri prijateljice.

m Prednost se daje padežnim oblicima.m stotina, tisuća i milijarda samo su po značenju brojevi, a inače su imenice ženskog roda pa se tako i mijenjaju.

L Tisuće je ljudi prosvjedovalo. Tisuće su ljudi prosvjedovale. ü

PRILOZI L Tu smo već bili. -> Ovdje!

L Što radite ovdje? -> Tu!

IZA/POSLIJEm IZA je prijedlog koji dolazi uz genitiv, njime označavamo mjesto pa odgovara na pitanje GDJE?m POSLIJE je vremenski prijedlog, odgovara na pitanje KADA?

L Avion će sletjeti u jedan sat iza ponoći. -> poslije Stojim iza tebe. ü

K/KODm prijedlog k kazuje smjer kretanja: kamo?m prijedlog kod kazuje mjesto: gdje?

L Idem kod liječnika.J Idem (k) liječniku. Bio sam kod liječnika. ü

S/SAs može glasiti sa ako iza njega slijedi:m s, z, š, ž (sa sinom, sa šeširom, sa ženom)m suglasnički skup gdje je drugi suglasnik s, z, š, ž ili skup suglasnika težak za izgovor (sa psom, sa Ksenijom, sa psihijatrom, sa kćeri, sa cvijetom, sa pticom)m samo jedan glasTo se piše sa č, a ne sa ć.m nepromjenjiva riječ, odnosno riječ koja se u rečenici upotrebljava kao da je nepromjenjivaSebičnjaci svaku rečenicu počinju sa ja.PAZI! sa Jeanom, sa Joãom, sa Césanneom (prema izgovoru) sa 6 (šest), sa 7 (sedam), sa 100 (sto), ali s 4 (četiri) sa mnom, ali s tobom, s njim, s nama, s vama, s njima

(S) OBZIROM (NA TO) DAm (s) obzirom da treba zamijeniti složenim vezničkim izrazom s obzirom na to dam taj skup riječi ima službu veznika u uzročnim rečenicama

L Obzirom da nemate pravo, nećemo vas poslušati. -> S obzirom na to dam taj se veznički izraz može zamijeniti veznicima budući da, jer, kako, zato što.

J Uvidio je to s obzirom na to da nije bio praznoglav. Budući da nije bio praznoglav, uvidio je to. Uvidio je to jer (zato što) nije bio praznoglav.

BEZ OBZIRA (NA TO) ŠTOUčinili smo to bez obzira na posljedice. üm bez obzira ne valja miješati s izrazom bez obzira na to što koji ima službu veznika u dopusnim rečenicamam taj se veznički izraz u dopusnom značenju može zamijeniti veznicima ako i, iako, makar, premda

Bez obzira što smo pobijedili, moramo… -> na to!

Premda smo pobijedili, moramo…Ako i jesmo pobijedili, moramo…

U VEZI ČEGA/U VEZI S ČIMEm u vezi ili u svezi svejedno je, ali valja znati da iza njih dolazi prijedlog s i instrumental, a ne genitivL Htio bih s vama razgovarati u vezi tog problema. -> u vezi s tim problemom

o tom problemu ü glede tog problema ü

● Neobvezatni navezak valja pisati:a) kada se više pridjeva niže jedan za drugimNakon dugoga toplog(a) ljeta došla je hladna i kišovita jesen.à tada se često od jednoga pridjeva upotrebljava duži oblik, a od drugoga kraćià može se i od jednog i od drugog pridjeva upotrijebiti duži oblikPAZI!Popularnog nastavnika tjelesnoga odgoja… IZBJEGAVAJ!à navezak ispred samoglasnika treba izbjegavatib) kad iza pridjeva ili zamjenice slijedi riječ koja počinje istim ili srodnim suglasnikom (m-m, g-k, g-g, d-d)Mojemu mužu bilo je svega dosta. m-mSjedio je na dobrome mjestu. m-mOsobina je hrvatskoga književnog jezika… g-kDošao je iz Zagreba, glavnoga grada. g-gReći ćeš mi kada dođeš. d-dc) kada prilog ili pridjev i zamjenica bez imenice stoje na kraju rečenice ili su posebno istaknutiNe brini se, sada je na sigurnome.Nikad to neću učiniti. Nikada!Vidio sam ti sina. Starijega.Sigurna si da ćemo ga time pridobiti?Ovime ćemo dati znak da smo živi.Oženio se njome.à katkad navezak, unatoč ovim pravilima, nećemo stavitiN Da sam na vašeme mjestu, ja bih…Da sam na vašem mjestu, ja bih… ü● Obvezatni navezak a pišemo uz ove prijedloge:a) prijedlog k dobiva a ispred riječi koje počinju sa k ili gUputio se ka kolibi. à Uputio se prema kolibi.Idem ka Gabrieli. à Idem Gabrieli.à običnije je da se u tim slučajevima k izgubi ili zamijeni drugim prijedlogomb) prijedlozi kroz, niz, uz katkad dobivaju a ispred riječi koje počinju sa s, z, š, ž (kroza zrak, niza stube, uza zid)c) prijedlozi kroz, niz, uz, nad, pred, pod dobivaju a ispred kratkih, nenaglašenih oblika ličnih (osobnih) zamjenica me, te, se, nj i ispred instrumentala mnome (kroza te, uza nj, nada mnom, preda me, poda se)à u tim se slučajevima NE MOŽE upotrijebiti oblik bez a!

DATIV I LOKATIV

● dativom se označava smjer kretanja● uglavnom dolazi bez prijedloga ili s prijedlozima k/ka, nasuprot, unatoč, usprkos

● lokativom se označava mjesto● nikada ne stoji sam, nego s prijedlozima na, o, po, pri, prema, u

● u tzv. zamjeničkoj promjeni po kojoj se dekliniraju posvojne zamjenice moj, tvoj, naš, vaš, pokazne zamjenice ovaj, taj, onaj, upitne i odnosne zamjenice tko, što, koji, čiji i određeni oblici pridjeva u dativu i lokativu pojavljuju se duži oblici, sa samoglasnicima e i u na kraju, i kraći, bez samoglasnika

TROJBAŽivim u lijepom/lijepome/lijepomu gradu.● dativ i lokativ mogu biti bez nastavka (lijepom) ili imati nastavak -e (lijepome) i nastavak -u (lijepomu)● da bismo ih razlikovali, jezikoslovci u dativu preporučuju nastavak -u, a u lokativu nastavak -e, naravno, kada je to mogućeDošao sam u posjet svome prijatelju. DATIV! svom/svomu/svojemuNemoj to nikome reći. DATIV! nikomu Unatoč tome odlučili smo otići. DATIV! tomuO tomu problemu nećemo raspravljati. LOKATIV! tome

NASTAVCI U VOKATIVUI. IMENICE MUŠKOGA RODA a) najčešći je vokativni nastavak -e Trči, jelene! Pesimiste, nije sve crno.b) imenice koje završavaju na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž u vokativu imaju nastavak -u Vozaču, povezi i mene! Pojuri, konju! Miliću, dođi! Mišu, evo mačke. Moj rodni kraju! Mužu, sretno se vrati!● Nastavkom -u vokativ tvore i: a) imenice na -ic i -čac (oj, konjicu, Otočcu) b) imenice na -ak (mačku, mućku, pretku, patku, tetku, cucku, gusku, mozgu) c) etnici i toponimi na -ez (Englezu), -iz (Parizu), -uz (Francuzu) d) imenice koje završavaju na k, g, h, c preuzete iz drugih jezika (blicu, tenku, cehu) ● DVOJNE VOKATIVE mogu imati: a) imenice na -ar (mornaru i mornare, ribaru i ribare) b) imenice na -ir i -er (leptiru i leptire; djeveru i djevere)PAZI!à ostale imenice na -r u vokativu imaju -e (profesore, care)à u zapovijedima se vokativ upotrebljava i u nominativnom liku Vod, stoj! Konobar, platio bih! à u ostalim slučajevima nije dobro umjesto vokativa upotrijebiti nominativ N Momak, dođi! à Momče, dođi! PAZI!à francuska muška imena uvijek ostaju u nominativu

à ostala strana muška imena imaju vokativ jednak nominativu samo ako se želi izbjeći glasovna promjena ili ako s našim nastavcima zvuče neobičnoà inače u vokativu dobivaju naše nastavke -u ili -eà Tede, Jime, Chrise, Donalde ali Jack, Harry, Charles, Michael, Sam, Fritzà ako vlastito ime završava na h, dodaje se nastavak -u (Alah, Alahu, Abdulah, Abdulahu)PAZI!à ako je ispred prezimena opća imenica u službi apozicije, prezime nema vokativni nastavakN Gospodine Jenkinse, dođite! Gospodine Jenkins, dođite! üN Kako ste, doktore Gelleru? Kako ste, doktore Geller? üALI Jenkinse, dođite! Gelleru, kako ste?

II. IMENICE ŽENSKOGA RODA1. većina općih imenica ženskoga roda ima nastavak -o (majko, ženo, kućo, bako)2. imenice na -ica imaju dvojak vokativni nastavak: a) nastavak -o imaju kada znače što neživo (bolnico, cjepanico) i kada imaju pogrdno značenje ili ne znače samo žensko (izdajico, kukavico, izjelico) b) nastavak -e imaju kada znače žensku osobu, životinju, biljku, bilo što malo i muško ime odmila (gospođice, profesorice, magarice, đurđice, mrvice, zvjezdice, Jurice) 3. vokativ na -a imaju: a) neke opće imenice koje znače rodbinske, hijerarhijske, profesijske i druge društvene odnose (mama, tata, teta, strina, gazda, paša)Teta,Teto, molim te, pomozi mi. b) nazivi vojnih jedinica i nazivi čuvara reda u dozivanjuČeto, stoj! à Četa, stoj!Stražo, na položaj! à Straža, na položaj!4. vlastita imena a) ženska i muška imena na -a obično imaju vokativ jednak nominativu (Sonja, Dubravka, Ivana, Jasna, Barbara, Andrija, Ilija, Nikola) b) dvosložna ženska imena s dugouzlaznim naglaskom imaju nastavak -o (Nádo, Máro, Rúžo) c) ženska i muška imena na -ica imaju nastavak -e (Dragice, Marice, Ljubice, Danice, Perice, Jurice) d) strana ženska imena ostaju u nominativuà prezimena žena ne sklanjaju se, osim prezimena na -aPrepoznao sam gđu Smith/Jurić. ALI Prepoznao sam gđu Fondu/Krležu.

AKUZATIV LIČNE ZAMJENICE ONA● Enklitički oblik ju upotrebljava se:1. kad iza njega dolazi glagolska enklitika je On ju je dočekao.2. kada je ispred ili iza njega slog je Nije ju nikad vidio. Ne voli limunadu, a pije ju kad je vruće. On voli čokoladu, a ona ju jede rijetko.● Inače se uvijek upotrebljava oblik je!

POSVOJNI PRIDJEVI NA -OV, -EV, -IN I POSVOJNE ZAMJENICE ZA 3. LICE NJEGOV, NJEZIN, NJIHOVN Dobio sam to od bratovog prijatelja. Dobio sam to od bratova prijatelja. üN Pisao sam sestrinom znancu. Pisao sam sestrinu znancu. üN Radujem se njezinom/njegovom dolasku. Radujem se njezinu/njegovu dolasku. üN Zaljubila se u Tedovog brata. Zaljubila se u Tedova brata. ü

● Pridjev u neodređenom obliku upotrijebit ćemo kada možemo pitati kakav?, kakva?, kakvo? Kritičar oštra pera. Kakvo je pero? Djevojka lijepa stasa. Kakav je stas?

● Samo neodređeni oblik imaju posvojni pridjevi na -ov, -ev, -in. U subotu sam vidio bratova prijatelja.● Samo u određenom obliku dolazi pridjev: a) kada je uz njega pokazna (ovaj, taj, onaj), neodređena (neki) ili posvojna zamjenica (moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov) te posvojni pridjevOnaj visoki muškarac ukrao mi je novčanik.Neki čudni čovjek mota se ovuda. b) kada je u komparativu ili superlativuNemaš pametnija posla? à Nemaš pametnijeg posla.

ODREĐENI I NEODREĐENI OBLIK PRIDJEVAc) kada je dio vlastitog imena Petar Veliki (Petra Velikog), Stari Grad (iz Staroga Grada)d) kada je dio naziva bijeli jasen (bijelog jasena), tvrdi disk, pitomi kesten, mjesni ured, pješčani sat, kućni red, glavni kolodvore) posvojni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ji, -nji, -šnji, -ni morski (morskoga), skijaški, vojnički, kozji, jutarnji, unutrašnji, državni

N Nakon duža čekanja ipak nas je primio. komparativ! Nakon dužeg(a) čekanja ipak nas je primio. üN Obrisao je sve podatke s tvrda diska. dio naziva! Obrisao je sve podatke s tvrdog(a) diska. üN Ujutro smo se približili Dugu otoku. dio imena! Ujutro smo se približili Dugom otoku. ü

SPOJNICA● spojnicom se povezuju: a) glasovno iste ili slične onomatopejske riječiha, ha, ha à ha-ha-habla, bla, bla à bla-bla-blacmok, cmok à cmok-cmok b) riječi koje imaju cjelovito (frazeološko) značenjeamo-tamo danas-sutra pošto-potogore-dolje zbrda-zdola manje-više

lijevo-desno kako-tako rekla-kazalabrže-bolje kad-tad idi mi-dođi mi

ZAREZ● Četiri su osnovna načela upotrebe zareza:

načelo nizanja (nabrajanja)načelo isticanjanačelo naknadnog dodavanja (objašnjenja)načelo suprotnosti

PAZI!Tri tjedna poslije, vratio se kući.Prije II. svjetskog rata, u Poljskojje živjelo oko 3,5 milijuna Židova.Uoči odlaska u Varšavu,srela sam prijateljicu iz djetinjstva.

● takve dijelove ne valja mehanički odvajati zarezom

PAZI!● više atributa može se pisati i bez zareza ako su u zavisnom odnosu Rado pijem slatka dalmatinska vina. à ZAVISNI ODNOSZNAČI: od dalmatinskih vina rado pijem samo slatka Rado pijem slatka, dalmatinska vina. à NEZAVISNI ODNOSZNAČI: rado pijem slatka, i to baš dalmatinska vina

Zarezom se odvajaju riječi, izrazi i rečenice koji organski ne pripadaju rečenici u kojoj se nalaze. Takvi su dodani ili umetnuti dijelovi komentar, naknadno objašnjenje sadržaja prethodnih dijelova. Ostao je sam, bez ikoga svoga. Možete uzeti, ako hoćete. Ta je služba, kažu, unosna.

Skup riječi s GLAGOLSKIM PRILOGOM odvaja se zarezom kada se nalazi ispred rečenice koju određuje. Vidjevši to, učenici su odustali od nauma.ALI Učenici su odustali od nauma vidjevši to. Perući rublje na jezeru, uvijek je pjevušila.ALI Uvijek je pjevušila perući rublje na jezeru.

MODALNE RIJEČI i IZRAZI čine cjelinu za sebe pa se odvajaju zarezom. Takvim se riječima i izrazima označava subjektivan odnos govornika prema onome o čemu govori.● da, ne, dakako, dakle, doista, jamačno, međutim, možda, naime, naprotiv, naravno, nedvojbeno, neosporno, nesumnjivo, sigurno, štoviše, uostalom, valjda, vjerojatno, zacijelo, znači…● bez sumnje, sve u svemu, u svakom slučaju, na kraju krajeva, po svemu sudeći, jednom riječju, prvo, s jedne strane… Naravno, nitko nije savršen. Po svemu sudeći, on se neće promijeniti. To je, možda, njegov najbolji rad.PAZI!

● Ako su takve riječi tijesno povezane s riječima koje određuju, ako modificiraju značenje glagola uz koji se nalaze, ne odvajaju se zarezom. On sigurno spava. Valjda zna. Ivan će vjerojatno doći.f) Dijelovi koji počinju sa to jest (tj.) i odnosno navode se kao naknadno objašnjenje i zbog toga se ispred to jest i odnosno uvijek stavlja zarez. Doći ću ja, odnosno moj brat. Sve je već bilo gotovo, tj. prepisano i ispravljeno.

Ako se zavisna rečenica može shvatiti kao naknadno objašnjenje, odvaja se zarezom od glavne iako se nalazi iza nje. Djevojčica će se zvati Ana, ako se s time svi slože. Hidrogliserom ćemo otići na Hvar, gdje ćemo ljetovati četrnaest dana.

PAZI!● Zarezom se ne odvaja ni niječna veza sa suprotnim veznikom kad ima jesno značenje.Nisam izvršio ništa drugo već svoju dužnost. (Izvršio sam samo svoju dužnost.)

PRAVOPISNI ZNAKOVI U BROJEVIMAU brojevima se kao pravopisni znakovi upotrebljavaju točka, zarez, dvotočka (dvotočje), crtica i kosa crtica.

TOČKA● piše se iza rednih brojeva bez obzira na to jesu li pisani arapskim ili rimskim brojkama Matoš se rodio 13. 6. 1873. ili 13. VI. 1873. Tekst je prenesen sa 179. stranice IX. knjige Starih pisaca. tako i: učenik I. gimnazije, vojnik 2. brigade● piše se kada redni broj slijedi iza riječi kao dio naziva ili imena Karlo V., Elizabeta II., Bela IV.● točka se iza rednih brojeva piše i onda kada iza nje slijedi još koji pravopisni znak Miroslav Krleža (1893.-1981.) pisao je pjesme, drame i romane. Ondje je bio školske godine 1988./89.● točka se piše iza brojeva koji znače količinu vremena u satima, minutama i sekundama Vrijeme od 2.45.17 na toj pruzi smatra se odličnim vremenom. (broj 2 znači sate, broj 45 minute, a broj 17 sekunde) L Sada je 16,15 h. à Sada je 16.15 h. ili Sada je 16:15 h.● iza takvih brojeva umjesto točke može se pisati dvotočka Za to mu je trebalo vrijeme od 2:45:17.

ZAREZ● piše se u decimalnim brojevima, i to bez razmaka među brojkama 9,5 (čit. devet cijelih pet), 37,7°, 30,3% L Potrošio je $ 96.50. à J Potrošio je 96,50 $. Tada je još 10,9 na sto metara bilo vrhunsko vrijeme u atletici. (broj 10 znači sekunde, a broj 9 desetinke sekunde)● u višeznamenkastim brojevima, radi preglednosti, točkom se odjeljuju tisuće od stotina, a zarezom milijuni od tisuća, i to bez razmaka među brojkama● umjesto zareza i točke može stajati i bjelina 12,393.400 ili 12 393 400

DVOTOČJE● piše se između brojeva ako se želi označiti omjer, a čita se prema Utakmica je završila rezultatom 3 : 2 (tri prema dva). Dobit se dijeli u omjeru 70 : 30.

CRTICA● između brojeva zamjenjuje prijedlog do PAZI! Svaki dan propješači 5, 6 km. à 5-6 km. Bio je stalno zaposlen od 1989.-2003. à od 1989. do 2003.● ako se ispred broja napiše prijedlog od, onda između brojeva treba napisati i prijedlog do Stranke se primaju od 12 do 14 sati.

● Brojeve od jedan do deset treba, ako je moguće, ispisati.● Kada nešto izražavamo mjernim jedinicama, broj uz njih valja pisati brojkama.● Nije dobro rečenicu počinjati brojem koji je napisan brojkom. L Za to su mu trebale 3 godine. J Za to su mu trebale tri godine. L Svaki dan pretrči tri km. J Svaki dan pretrči 3 km (tri kilometra).

KRATICE● Kraticama se naziva skraćeno pisanje pojedinih riječi izostavljanjem nekih slova.● Dijele se na OBIČNE i SLOŽENE KRATICE ili AKRONIME.

OBIČNE KRATICE● Tvore se na različite načine (obično se uzima prvo slovo ili nekoliko prvih slova), pišu se malim početnim slovom i s točkom na kraju.

g./god. – godina st. – stoljeće prof. – profesorbr. – broj tzv. – takozvani dr. sc. – doktor znanostičl. – član, članak vlč. – velečasni pr. Kr. – prije Kristaengl. – engleski dr. – doktor i dr. – i drugi, i drugofr. – francuski ing. – inženjer o. g. – ove godine

● Obične kratice uvijek zadržavaju isti oblik, tj. ne dobivaju padežne nastavke, a čitaju se kao pune riječi, i to u padežu koji traži smisao. dr. Gaj (čit. doktor Gaj), od dr. Gaja (čit. od doktora Gaja)

IZNIMKE● kratice gđa i gđica jer se pišu bez točke i sklanjaju se gđa, gđe, gđi, gđu/gđica, gđice, gđici, gđicu

● bez točke se pišu i kratice don i fra, ali one se ne mijenjaju po padežimadon Marko fra Lukadon Marka fra Lukedon Marku fra Luki

● kratice za strane svijeta pišu se velikim slovom bez točke● inicijali se pišu velikim slovom s točkom i razmakom

J. S. (Johann Sebastian) Bach W. (Walt) Disney

SLOŽENE KRATICE● Jedne se tvore od prvih slova višečlanih naziva država, ustanova, poduzeća, stranaka, udruga, ali i od općih imenica i pridjeva.● Pišu se velikim slovima bez točke.

SAD – Sjedinjene Američke DržaveMH – Matica hrvatskaHP – Hrvatska poštaHSS – Hrvatska seljačka strankaUN – Ujedinjeni narodiPDV – porez na dodanu vrijednostVSS – visoka stručna spremaNK – nogometni klubDNK – dezoksiribonukleinska kiselinaOŠ – osnovna škola

PAZI!● Takve se kratice sklanjaju pa se u kosim padežima između osnove i nastavka stavlja spojnica.● Ako složena kratica završava suglasnikom ili samoglasnikom o, sklanja se kao imenica muškoga roda.

N SAD N HV N UNESCOG SAD-a G HV-a G UNESCO-aD SAD-u D HV-u D UNESCO-u

● Ako završava samoglasnikom a, sklanja se kao imenica ženskoga roda.

N CIA N FIFA N IRAG CIA-e G FIFA-e G IRA-eD CIA-i D FIFA-i D IRA-i

PROBLEMHNK, DNK, RH, HAZU, EU, OI à ostaju li nepromijenjene ili dobivaju padežni nastavak?HNK-a ili HNK?u MUP-ovu arhivu, čelništvo HSS-a, zaposlenici HRT-a, časnik HV-a, direktor CIA-e, ZET-ovi tramvaji

PAZI!HV je nedavno modernizirana. à HV je nedavno moderniziran.SAD su pristale na pregovore. à SAD je pristao na pregovore.Analizirana je njegova DNK. à Analiziran je njegov DNK.

ALIIRA je odbila suradnju. ü

● Druge složene kratice tvore se od prvih slogova višečlanih naziva. U njima je samo prvo slovo veliko, a ostala su mala.

Nama – Narodni magazin Roma – Robni magazin

● Tako se mogu pisati i neke kratice iz prve skupine ako se izgovaraju kao pune riječi, osobito ako završavaju na -a (Hina, Ina, Nasa, Uefa).● Takve se kratice sklanjaju kao imenice.

N Hina N Nasa G Hine G NaseD Hini D Nasi

● Imenice izvedene od kratica mogu se pisati sa spojnicom, ali ih je bolje pisati kako se izgovaraju.

HSS-ovac, SDP-ovac, FBI-evac, KGB-ovachaesesovac, esdepeovac, efbiajevac, kagebeovac

ZNAKOVI, OZNAKE I SIMBOLI● pišu se bez točke na kraju a) mjerne jedinice pišu se malim slovomm – metar h – satkm – kilometar min – minuta dag – dekagram s – sekunda b) neki se znakovi pišu velikim slovom, a neki kombinacijom malih i velikih slovaA – amperV – voltW – vatHz – herceV – elektronvolt c) jedinice glazbenih pojmova pišu se prema uobičajenoj međunarodnoj praksi:dur velikim slovom i sa spojnicom F-durmol malim slovom i sa spojnicom g-mol d) simboli kemijskih elemenata pišu se jednim ili dvama slovima, od kojih je jedino ili prvo velikoAg – srebro H – vodikAl – aluminij F – fluorAu – zlato P – fosfor e) novčane jedinice u međunarodnom bankovnomposlovanju imaju oznaku određenu trima velikim slovima, prva dva dolaze od naziva države, a treće od naziva novčane jediniceCHF – švicarski franak DEM – njemačka markaFRF – francuski franakGBP – engleska funta● u domaćem novčanom prometu oznake mogu biti drukčijeHRK – međunarodna oznakakn, lp – opća upotrebaDM – opća upotreba

KLITIKE● U hrvatskom jeziku naglašene su sve riječi osim KLITIKA ili NENAGLASNICA, a to su riječi koje nemaju svog naglaska.● Klitike se dijele na enklitike i proklitike.● PROKLITIKE (prislonjenice, prednaglasnice) nenaglašene su riječi koje se vežu za naglašenu riječ iza sebe i s njom čine jednu naglasnu cjelinu.

● ENKLITIKE (naslonjenice, zanaglasnice) nenaglašene su riječi koje se vežu za naglašenu riječ ispred sebe i s njom čine jednu naglasnu cjelinu.● NAGLASNU CJELINU čine naglašena i nenaglašena riječ. JaPćuPga | pitati. [jaćuga|pitati] OtišaoPje | uQgrad. [otišaoje|ugrad] ● PROKLITIKE su:

1. prijedlozi (na, o, po, u, zbog, oko, među, mimo, preko, prema, između, iznad, ispod)

2. neki veznici (a, i, ni, da)3. negacija ne

● ENKLITIKE su:1. zamjeničke, a to su:

a) nenaglašeni oblici ličnih zamjenica genitiv – me, te, ga, je, nas, vas, ih dativ – mi, ti, mu, joj, nam, vam, im akuzativ – me, te, ga, je, ju, nas, vas, ih b) nenaglašeni oblici povratne zamjenice (se, si, se)

2. glagolske, a to su: a) nenaglašeni oblici prezenta glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su) b) nenaglašeni oblici prezenta glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) c) nenaglašeni oblici aorista glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi)

3. vezničko-upitna čestica lividim ga [vidimga]sreo sam ga [sreosamga]predali su nam se [predalisunamse]

MJESTO ENKLITIKA U REČENICI1. ne mogu biti na prvome mjestu u rečenici Ste li ih vidjeli? à Jeste li ih vidjeli? Ga vidim. à Vidim ga.2. ne smiju biti na mjestu stanke jer je to naglašeno mjesto u rečenici pa na njemu ne može stajati nenaglašena riječà na stanku nas upozorava zarez, crtica, zagrada, dvotočka, točka-zarez3. probijaju se na drugo mjesto u rečenici, tj. dolaze iza prve naglašene riječi (ako je moguće)4. u ostalim se slučajevima naslanjaju na glagol N Greta Garbo, američka filmska glumica švedskog podrijetla, je jedna od najvećih zvijezda u povijesti filma. STANKAa) …jest jedna od najvećih zvijezda…b) …jednaPje od najvećih zvijezda… N Dama s kamelijama i Ninočka su njezini najbolji filmovi.a) …jesu njezini najbolji filmovi.b) …njeziniPsu najbolji filmovi. N Nova frizura mu neće škoditi.a) NovaPmu frizura neće škoditi. uz prvu riječb) Nova frizura nećePmu škoditi. uz glagol N Njihov veliki uspjeh nas je iznenadio.

a) NjihovPnas je veliki uspjeh iznenadio.b) Njihov veliki uspjeh iznenadioPnas je. ● Kada je u rečenici više enklitika, one se pojavljuju određenim redoslijedom.a) na prvom je mjestu li Jesi li im ga dao? NE Jesi im li ga dao?b) iza li dolaze glagolske enklitike osim je Dao sam im ga. ALI Dao im ga je. Dat će im.c) iza glagolskih dolaze zamjeničke enklitike, i to obvezatnim redom prema padežu: najprije u dativu, pa u genitivu i na kraju u akuzativud) glagolska enklitika je uvijek dolazi na kraju Žao mi ga je. à D + G + gl. On mi ju je preporučio. à D + A + gl. Vi ste nam ga poslali. à gl. + D + AN On ga vam je preporučio. à A + D + gl. On vam ga je preporučio. à D + A + gl. üN Oslobodili ga su se. à G + gl. + A Oslobodili su ga se. à gl. + G + A ü