I n f o r m a t i k a

19.11.2014.

Kodiranje predstavlja proces povezivanja alfabeta s drugim alfabetom, odnosno prijelaz s jednog znaka alfabeta na odgovarajui drugi znak. Pravilo za prelazak je dan listom povezivanja, tzv. kdom. On predstavlja klju za kodiranje.I n f o r m a t i k a

IS - informacijski sustavi

temelj naeg prouavanja

Najlake ga je oblasniti objanjavajui njegove funkcije, elemente i ciljeve

koje su funkcije?

koji su elementi?

koji su ciljevi?

ima puno definicija no treba ih znati objasnit!

Element je najmanji dio, to jest najmanja vidljiva cjelina koja ima svoju funkciju i barem jednu vezu prema sustavu.

Ovisno o promatranju neki dio moe biti element, podsustav ili sustav.

Sustav je skup ili niz meudjelujuih elemenata, koji djeluju sa zajednikim ciljem i samoregulirajuu funkciju.

Samoregulirajua funkcija korektira sustav ili neke njegove dijelove i vraa ih u funkciju cijla (popravlja ih).

Realni sustav je sve to ovjek percipira svojim osjetilima.

Sustav se sastoji od podsustava i elemenata.

Podsustav je manja organizirana cjelina odsustava i elemenata koja tvori vei sustav.

Analizom sustava se bavi teorija sustava ( utvruje elemente sustava, njegove funkcije i cijleve

( dijeli (razlae) ga do elementarne veliine (tvornica (

proizvodnja ( konfekcija ( stroj )

Element sustava opisujemo elementarnom funkcijom.

Elementarnu funkciju opisujemo podatkom.

Podatak je pojam kojim opisujemo (kvalificiramo) i kvantificiramo elementarnu funkciju realnog sustava u odreenom trenutku.

Element ima informacije o osnovnoj veliini ( tzv. talon ( zna to treba initi nekim podatkom t.j. informacijom.

Informaciji dodajemo atribute kako bi bila to tonija i razumljivija.

NPR: Kako objasniti Aboriiniju da je neki predmet klju nae kue? To je gotovo nemogue jer mu treba prvo objasniti da je to nae (oni nita ne posjeduju) , da imamo na posjed, da na tom posjedu imamo kuu, skrovite, da na kui imamo vrata, a na vratima bravu te da taj predmet zakljuava ta vrata!

Komunikacijska revolucija

ovjek jedini moe percipirati stanje objektivne stvarnosti te je komunikacijom prenjeti na druge.

Za to je trebalo izgraditi komunikacijski odnos ( morao se sve vie rezvijat zbog sloenosti sadraja i nunosti komunikacije ( od prvog kinetikog komuniciranja preko govora, prvih zapisa (slike po peinama, kasnije i po predmetima radi mogunosti prikazivanja i na drugim mjestima), prvog pisma, pote pa do poetka tehnologije telegrafa, telefona, radija, televizije. To je komunikacijska revolucija. Ove posljednje dvije su masovni. Dolo je do preplave informacija pa se stvorila nunost selekcije tih informacija. Zato se pojavilo raunalo za tu selekciju informacija.

( razvijaju se digitalni kodovi, digitalni zapisi radi drugaijeg naina zapisivanja (analogno ( digitalno)

Informacija je sadraj koji za prijatelja ima karakter novosti i potie ga na odreenu aktivnost. Nema informacije koja je nastala na temelju jednog podatka. nastaje to jest sainjena je meusobnim sueljavanjem dvaju ili vie podataka. To sueljavanje nazivamo algoritmom transformacije.

Algoritam je konani niz koraka ijim ponavljanjem u zadanom vremenu uvijek dolazimo do istoznanog cilja ili rjeenja problema.

to je nekome informacija nekom drugom moe biti podatak ovisno da li ga potie na rad i u kakovom je odnosu s njom.

Skoro sve oko nas su IS, a sloenije sustave prebacujemo u raunalo radi lake selekcije.

IS ne postoji sam po sebi ( on opisuje realni sustav to jest realnu organizaciju.

to je to informacijski sustav?

( element sustava je nedjeljiva cjelina sustava koja ima svoju funkciju i najmanje jednu vezu prema ostalim dijelovima sustava

( podsustav je skup elemenata kojima je zajedniki cilj i imaju vezu prema ostalim dijelovima sustava

( pojmom opisujemo funkciju (uporabnu vrijednost) odreenog sustava, podsustava ili elementa

( sustavska analiza prouava i opisuje budui da su vrlo sloeni i dislocirani

( informacijski sustav ( podatkovna slika objakta iz objektivne stvarnosti

( svi moraju biti u isto vrijeme, na istom mijestu

( mijesto (prostor)

( vrijeme

( kod

( volja, elja, interes

( simplex sustav ( omoguava samo jednosmjernu komunikaciju

( poluduplex ( omoguava raznomjernu komunikaciju u razliitim vremenskim odsjecima

( duplex sustav ( omoguava raznosmjernu komunikaciju u istim vremenskim odsjecima

( vrijeme eliminirano promijenom medija (peina) (povlai promijnu koda, primjeren za vrsu nositelja)

( prostor eliminiran novom promijenom medija (ploa)

( podatak je pojam kojim opisujemo i kvantificiramo elementarnu funkciju realnog sustava u odreenom trenutku

( informacija ( je sadraj koji za primatelja ima karakter novosti i potie ga na odreenu aktivnost

( da bi sadraj postao informacija moramo ga personificirati, to jest osobno se odrediti prema njemu

( isti sadraj za razliite korisnike nemora biti informacija

( ista podatkovna osnova u zavisnosti od razliitih algoritama transformacije moe rezultirati razliitim informacijama

( algoritam je konani niz koraka ije e ponavljanje u odreenom vremenu dovesti do jednakog cilja

( moramo izgraditi sustav gdje mi vie neemo mi morati spoznavati objektivnu stvarnost, nego e to netko redovito initi umijesto nas

( funkcije informacijskog sustava:

( prikupljanje podataka

( obrada podataka

( pohrana podataka i informacija

( distribucija podataka i informacija

( informacije se nalaze na kanalu

( informacijski sustav nepostoji sam za sebe ve kako bi opisivao neki realni sustav

( u realnom sustavu moramo uloiti materiju i energiju da bi ga odrali u funkciji cilja. ( Prirodno je svojstvo prirodnih sustava da tee svojoj entropiji

( entropija je mjera organiziranosti ili neorganiziranosti

( sustave moemo podijeliti;

( po veliini:

( po sloenosti( po determiniranosti

( veliki

( sloeni

( determinirani

( srednji

( jednostavni

( stohastiki (nejednoznani)

( mali

( cilj informacijskog sustava je u to manjem vremenu uz to manje trokova dovesti svakom korisniku njemu potrebni sadraj

ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

( hardware ( strojna podrka, sve materijalne komponente informacijskog sustava (raunalo danas)

( software ( sve nematrijalno

( aplikativni ( korisniki u kojem je zapisan sustav algoritama kojima emo obraivati podatke

( ope namijene

( posebne namijene

( sistemski ( omoguava rad raunala i kreiranje aplikativnog softwarea

( orgware ( organizacija poslovnog sustava ( moramo vrsto definirati vrste granice prije izgradnje sustava, dovoenje poslovnog sustava u takav sustav koji opisuje algoritam

( organizacija elemenata informacijskog sustava ( kako e se organizirati? to e se koristiti?

( lifeware

( korisnici

( obini

( napredni

( profesionalci

( netware ( mrea raunala ( nezaobilazan oblik sustava komunikacije meu raunalima u informacijskom sustava

( dataware ( podaci koji opisuju stanje objektivne stvarnosti u odreenom trenutku pohranjeni na nekom materijalnom mediju, a onda uvani u vremenu predstavljaju opis stanja i ponaanja realnog sustava u promatranom vremenu

( bez podataka nema samog informacijskog sustava

Osnovni dijelovi raunala

elementi raunalnog sustava

( jo uvijek postoje informacijski sustavi bez raunala no sve ih je manje

SABIRNICE ( su spojni vodovi koji povezuju dijelove raunala u jedinstvenu cijelinu i razlikujemo vanjske i unutranje

( unutranje su one koje povezuju dijelove procesora

( vanjske su one koje povezuju procesor sa ostalim dijelovima raunala

( prema sadraju sabirnice dijelimo na:

( podatkovne

( upravljake

( adresne (instrukcijske)

( irinu sabirnica to jest broj paralelnih vodia definira sadraj koji se sabirnicom kree

BIT ( najmanja memorijska veliina u koju se moe zabisati jedno od mogua dva stanja

DATOTEKA ( skup sadraja koji je pohranjen (pospremljen) na nekom vanjskom mediju i pridrueno mu je neko logiko ime kojim emo taj skup sadraja razlikovati od ostalog sadraja na mediju

INSTRUKCIJA ( je sadraj kojim raunalu ukamo to treba uiniti sa sadrajem neke memorijske lokacije

( sastoji se najee iz dvije logike cijeline

( operacijski kod (najee jedna strojna rije kojom kaemo raunalu to elimo uiniti

( adresa memorijske lokacije na kojoj se nalazi operand s kojim emo to to smo napisali uiniti

BYTE ( najmanja adresabilna veliina u raunalu u kojoj se moe zapisati jedan znak, a sastojise od 8 bita

REGISTAR ( je dio memorije koji se privremeno pohranjuje odreeni sadraj, napravljen je od brzih memorijskih elemenata (bistabila); samo u jednom registru se adresira bit po bit sadraja ( u registru STATUSA

( u zavisnosti o tome kako se registar ponaa prema sadraju dobiva i svoje ime:

( buffer registri

( stack registri

( shift registri

( programska brojila (counters)

TAKT RADA RAUNALA ( signal koji slui za sinkronizaciju rada svih dijelova raunala, izraava se u Hz (hercima)

( Hertz je jedinica za frekvenciju (broj impulsa u vremenu)

1000 Hz = 1 KHz

1000 KHz = 1 MHz

1000 MHz = 1 GHz

STROJNA RIJE ( logina cijelina sadraja koja se kree raunalom; moe biti 8, 9, 10, 11, 12 bita zavisno od konstrukcije samog raunala i utjee na irinu podatkovne sabirnice koja je uvijek viekratnik tog broja

MIPS ( Mega Instruction Per Second

( mjerna jedinica frekvencija instrukcija u vremenu

( utjee veliina sabirnice i frekvencija procesora kolika je

PODATAK ( svaki sadraj koji se kree unutar raunala

KODIRANJE ( promijena izraajne mogunosti jednod u drugi sustav zapisivanja sadraja

( s 4 bita moemo zapisati sve brojeve odnosno znamenke (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9)

24 = 16

( treba nam samo 12 (znamenke i + i -) pa imamo 4 neiskoritena mijesta ( ta mijesta su pseudo kod odnosno REDUNDANCA u kodu

REDUNDANCA ( mijera zalihnosti odnosno odnos izmeu broja mogueg stanja sustava te promatranog odnosno iskoritenog stanja sustava

U hrvatskom jeziku redundancija je 40 - 60% ( ...pol rei za badava, bogte!!!...

Znamenke od 0 do 9 ( multiplikatori vrijednosnih mijesta doprinosa

OPERACIJSKI KOD ( dio u instrukciji koji kae to elimo uiniti

( drugi dio je adresa fizike ili logike jedinice unutar raunalnog sustava

114 znakova (A, B, C0, 1, 2+, *, /)

+100 operacijskih kodova 214 ( tako da 27 odnosno 7 bitova nije dovoljno nego nam treba 8 pa zato BYTE ima 8 bitova (256 permutacija)

Ako na primjer imamo 1000 operacijskih kodova onda bi nam trebalo 1114 sa znakovima, odnosno 11 bitova (2048 permutacija) pa bi prvih 5 znakova skoro uvijek bilo prazno. To bi bilo izuzetno neracijonalno pa se zato prelazi na VIEKODNE SUSTAVE. (1000 10 bitova, 114 7 bitova)

EBCDI kod (kod 4 jedinice)

( skup instrukcija ( iz execute (.exe) datoteke

( na vanjskoj memoriji su podaci strukturiranog i nestrukturiranog oblika, te execute datoteke

(----( kad ide instrukcijska, kad se vraa adresna

( u grubim crtam princip rada naeg raunala

( malo preciznije:

( osmi bit e za kodiranje biti neiskoriten

( parity bit ( stvaranje mogunosti kontrole jednozannosti sadraja unutar raunala

1 ( parni brojevi

2 ( neparni brojevi

( taj zadnji bit je za pregled ( gleda se da li je prijenos bio toan (ako je bit isti onda je prijenos bio toan)

( ako doe do dvostruke greke (promijene se dva bita) nee se prepoznati, no razina vjerojatnosti da e doi do dvostruke greke je tako niska da je prihvatljiva

( logiki se moe pregledati kod textualnih datoteka (npr. Markus ( Mirkus)

( kod .exe (executable) datoteka je nemogua logika kontrola

( ako je nad slovom nai e se

( ako je nad instrukcijom raunalo e stati

( tako je mala vjerojatnost da je nad brojem

Aritmetika fixnog i aritmetika kliznog zareza kao nain zapisivanja brojeva u raunalo

Aritmetika fixnog zareza

( brojeve u dekatskom zapisu u raunalo (binarnim zapisom) zapisujemo u strojne rijei, a zapis moe biti:

( jednostruke preciznosti

( dvostruke preciznosti

( trostruke preciznosti ...

ovisno o broju strojnih rijei koje su upotrebljene pri zapisu

222120,2-12-22-3421

0,50,250,125

2,510 = 10,024,7510 = 100,112

5,310 = 101,01...2

( nemoemo neke brojeve tono zapisati moemo im se samo pribliiti

( pa tako ako je neki broj s puno decimalnih mijesta, a jo uz to se nemoe precozno zapisati u artitmetiki fixnog zareza neracijonalno emo koristi bitove (bit e velika redundanca, odnosno pseudo kod), odnosno mijesta u strojnim rijeima, npr. kod trostruke preciznosti ako elimo zapisati broj 5,3 u binarnom zapisu, prve dvije strojne rijei e biti prazne (osim prvog bita u prvoj rijei koja ukazuje na predznak broja)

Aritmetika kliznog (pominog) zareza

2774,5

2,7745 * 103

27745 * 10-1

mantisa exponent

+0,27745 * 10+4( normalizirani oblik

( 0,- se ne pie

( 10+4 ( govori o mijestu decimalnog zareza

Pri trostrukoj preciznosti broj bi izgledao ovako:

Exces tehnika

( najvei broj koji moemo zapisati sa 8 bita ja 255

255 : 2 = 127 i ostatak 1

( onda moemo 128 uzeti kao relativnu nulu;

128 = 0

129 = 1

126 = -2

( tako se isto moe zapisati exponent

ZBRAJANJE u binarnom obliku

1. pribrojnik2. pribrojnikSumabit preljeva

xySC

0000

1010

0110

1101

10011102 = 7810

1011012 = 4510

---------------------

11110112 = 12310

MNOENJE u binarom obliku

( mnoenje se svodi na zbrajanje

( kad je u drugom mnoitelju 1 prepisuje se prvi mnoitelj, kad je 0 premijeta se u lijevo

101101 * 101

-------------------

101101

000000

-------------------

1011010

101101

-------------------

10000111

ODUZIMANJE u binarnom obliku

( oduzimanje se se takoer moe svesti na zbrajanje i to tako da se prvo broja koji se oduzima svede na isti broj mijesta kao i prvi, te mu se izrauna komplement te mu se pribroji 1. Onda se tako dobiveni broj se pribroji prvom te se na kraju (ako postoji) ne pie bit preljevanja.

1111011 1111011

- 0101101+ 1010011

-------------------------

1010010 11001110

+ 1 odnosno:

------------ 1001110

1010011

( kod nekih procesora osnovne raunske (aritmetike) operacije prolaze samo kroz jedan sklop jer se sve moe svesti na zbrajanje

AZ

01

10

Osnovni logiki sklopovi

NE SKLOP (NOT)

( bit ( elektrikni sklop koji e ak mu ni ne delamo biti u stanju 0, a tek ako mu ponemo ne delat prei e u stanje 1

( ako dovedemo jedinicu (1) na logika vrata ona e se zatvoriti i sklop e poslati nulu (0), ako dovedemo nulu logika vrata e se otvoriti i poslati e jedinicu

I SKLOP (AND)

( esto se koristi

( moe bit dvojak, trojak, ... odnosno onolik koliko treba uvijeta da se neto dogodi

ABZ

000

100

010

111

ILI SKLOP (OR)

( ako je barem jedan uvijet ispunjen signal e se prenjeti

ABZ

000

101

011

111

ABCZ

1111

1101

1011

1001

0111

0101

0011

0000

SKLOP ILI S TRI ULAZA

NI LOGIKI SKLOP

( ako nije ispunjen niti jedan ili samo jedan uvijet doi e do prijenosa

ABY

001

101

011

110

NILI LOGIKI SKLOP

( do prijenosa signala dolazi samo ako nije zadovoljen niti jedan uvijet

ABY

001

100

010

110

EXKLUZIVNI ILI

ABZ

000

101

011

110

POLUSUMAR

xySC

0000

1010

0110

1101

POTPUNI SUMAR

( mora biti tri ulaza kako bi realizirali bit preljeva odnosno carry (kad ulazi i kad izlazi)

( buffer memorija ( samo za odlaganje

( cache memorija ( neto vea od buffer memorije

( moe biti i vea od 512 kb ovisno o veliini adrese

SERIJSKO ZBRAJANJE

( registri u kojima su pohranjeni pribrojnici su shift registri

( brojevi u registru pomiu se na stranu nakon svakog koraka (kruenjem)

( registar u kojem se pohranjuje suma takoer je shift registar

( brojevi se pomiu u suprotnu stranu (istiskivanjem)

( registar statusa ( registar u kojem je zapisano u svakom pojedinom bitu stanje procesora u raunala

( promjena stanja procesa oznaava se zastavicom

( jedan bit iz registra statusa moe biti onaj koji e osigurati istiskivanje (ali nemora)

( registar sume uvijek mora imati bit vie od registra pribrojnika (zbog mogunosti da se zadnji bit preljeva)

PARALELNO ZBRAJANJE

ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO JEDNOG BUSA (SABIRNICE)

ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO DVA BUSA (SABIRNICE)

ORGANIZACIJA MIKROPROCESORA OKO TRI BUSA (SABIRNICE)

INTEL 8080/8085 ili ZILOG Z8

( bufferi prema van su cache memorija

( Operativni sustav ( skup programa koji slui za koordinaciju svih logikih i fizikih dijelova raunala

( pronalazi lokaciju na koju e smjestiti datoteku. te propoznaje kasnije o kojoj se datoteci radi

( MUX ( multiplexor ( odreuje koji e se sadraj kretati kojim sabirnicama

multitasking ( istovremeno pokrenuti postupci, ne vre se u isto vrijeme

multiprocesing ( istovremeno izvoenje

Memorija

vodi ( materijal koji u veoj ili manjoj mjeri prua otpor kretanju struji

( struja ini rad

struja ( usmjereno kretanje elektrona

napon ( uvijet koji tjera struju kroz vodiizolator ( materijal koji na odreen nain ne doputa kretanje elektrona

poluvodi ( elektrini element koji proputa kretanje elektrona u jednom smjeru, a u drugom ne proputa

supravodi ( nema unutranji otpor

( to je neka vrsta PERPETUUM MOBILE

( jo uvijek u laboratorijskim uvijetima, ali bi uskoro mogao u iroku upotrebu

( naa (hrvatska) fizika je jako blizu najrazvijenijim svijetskim

poluvodi( vrsta memorijskog elementa

bit ( najmanja memorijska veliina u koju moemo zapisati jedno od logikih stanja

( ...ak mu se ni ne dala, bu v prirodnom stanju...

MOSS tehnologija

upravljaka katoda ( stvorit e magnetsko polje i tako e od izolatora napravit vodiN - tip ( negativno nabijeni elektroni u substraktu

( jako brz

( jako energetski zahtjevan

P - tip ( pozitivni elektroni

( energetski puno manje zahtjevan

( puno sporiji (treba mu due dok se ne vrati u revnoteu)

Najee se sloi kombinacija PN (tzv. C tip; C moss; C moss memorija) pa se moemo igrati ovisno o naim potrebama za brzinom ili energijom.

Dijelovi raunala sami po sebi neznaju svoje funkcije.

( software daje komponentama naputak te onda one tek dobivaju znamenitosti

BIOS

(Basis Input Output System)

( mora biti zapisan na dijelu diska koji se ne brie

( kondenzator ( pod naponom se elektronski nabije

( pranjenje elektrona e se dogaeti vrlo sporo

( nema mogunosti brisanja i mijenjanja

ROM ( Read Only Memory

( setup procedura (sadraj) ( unutra se upisuje princip rada raunala

Operativni Sustav (OS) ( dio u radnoj dio u vanjskoj memoriji

( baterijom je osiguran zapis sadraja nakon prestanka napajanja

ROM ( unutra su dijelovi operativnog sustava

( BIOS

( oni sadraji koji se u raunalnom sustavu nee mijenjati ve emo ih koristiti takve kakvi oni jesu

( smije to uiniti (izvedi to; prije tog impulsa unutra se

nee desiti nita

( takt rada raunala ( impuls koordinacije

( ako pustimo jau struju dogodit e se sve vee i vee grijanje

( ogranienje koritenja snage( ako dodamo preveliku struju (9V) element pregori i nemoemo vie nita mijenjati

( doemo u situaciju da elimo neto promijeniti (npr. na 286-icama nije bilo hrvatskih znakova \ niti na ekranu niti na printeru, pa se to trebalo izmijeniti)

( uzela bi se vedska stranica znakova (jer se u hrvatskoj rijetko koristi) pa se izmijenilo izgled bit mape slova:

( ( ( (

( ( ( ( ( \ ( \

( ako je kontakt pregorio nismo mogli to izmijeniti pa se pojavila serija ROM-ova ( PROM (Programmable Read Only Memory)

( imaju logika vrata

( moramo dovesti impuls da se ostvari drugi impuls

( taj impuls treba biti 7V da bi bilo dovoljno, no takvog nema na raunalu

( to se najee radi u posebnim ureajima

UV-PROM

( ima kvarcno staklo u sredini

( pod djelovanjem ultra-ljubiaste (UV) svijetlosti moemo poslati impuls i mijenjati ROM

( moemo govoriti o dvije vrste memorije

( STATIKA MEMORIJA

( bistabili ( veza tranzistora

( jednom postavljeno stanje se ne mijenja dok ne nestane napajanja, odnosno dok mi ne elimo promijeniti sadraj

( DINAMIKA MEMORIJA

( na principu kondenzatorskih elemenata koji otputaju, te dolazi do izboja, pa svakih nekoliko milisekundi treba obnoviti sadraj

( iso pri prestanku napajanja nestaje sadraj

BISTABILI

S ( set

R ( reset

Q ( postavljeno stanje

(Q ( komplement postavljenog stanja

SRQ(Q

00ZADRAVA SE PRIJANJE STANJE

1010

0101

11NEDOPUTENO STANJE

( spalili bismo element kad bi na oba ulaza (S,R) doveli jedinicu

( memorija moe biti:

( dvodimenzionalna

( trodimenzionalna

BYTE ( najmanja adresabilna veliina od 8 bita

( kod dvodimenzionalne memorije s adresom od 2 bytea memorija je sloena tako da je poredana po stupcima (svaki stupac strojna rije, svaki radak mijesto doprinosa adresa)

( adresa podijeljena na dva dijela

1. stupac

2. redak u memorijskoj ploi

( ploa ima toliko koliko bitova ima strojna rije( jedinica e se zapisati samo ako sa svih etri strana na memorijski element doe jedninica

Adresiranje memorije

Direktno adresiranje

adresa hexadecimalnosadrajprogramsko brojilo

0000 0010 1111 0001 (*)

02F1 (*)1010 0001operacijski kod naredbe

02F20000 0011byte manje teine

02F3byte vee teine

03A1adresa memorijske lokacije na kojoj se nalazi operand

( ima svoja ogranienja ( operand samo u 2 bytea

( relativno je brz nain adresiranja ( ima adresu operanda

( moe se koristiti cache onoliki koliki sadraj se moe direktno adresirati

Neposredno adresiranjeadresa hexadecimalnosadraj

1BF3operacijski kod naredbe

1BF4operand

1BF5

Indirektno adresiranje

adresa hexadecimalnosadraj

00C2operacijski kod naredbe

00C31100 0001byte manje teine

00C40001 1010byte vee teine

1AC10011 1101byte vee teine stvarne adrese

1AC21110 0000byte manje teine stvarne adrese

3DE0operand

Relativno s obzirom na programsko brojiloadresa hexadecimalnosadrajprogramsko brojilo

0000 0010 1111 0101

02F5operacijski kod

02F60011 1110pomak koji se dodaje sadraju programskog brojila

0333stvarna adresa operanda

( pomak govori o prostoru gdje se nalazi operand

0011 1110(2) = 3E(16) 02F5

+ 3E 0333

( pomak pri adresiranju 8-bitnom adresom moe biti od +128 do 127

Adresiranje registra i pomou registra

1) operand je zapisan u registru (ADD adresa procesorskog registra)

2) u registru se nalazi adresa operanda

3) relativna adresa memorije operanda

adresa hexadecimalnosadrajregistar

0000 1101 0011 1110

003Aoperacijski kod

003B1111 0001pomak koji se dodaje sadraju

registra u rasponu od 64 k

0E2Fstvarna adresa operanda

0000 1101 0011 1110(2) = 0D3B(16)1111 0001(2) = F1(16)

0D3B

+ F1 0E2F

Indexno adresiranjeadresa hexadecimalnosadraj

01EEoperacijski kod naredbe

01EF0100 0111pomak koji se dodaje adresi indexnog registra

index registar

0000 0010 1101 0000

0000 0010 1101 0001

02D0operand

02D1operand

02D2operand

02D3operand

Adresiranje po stranicama

0000-007F

NULTA STRANICA

0080-00FF

1. STRANICA

0100-017F

2. STRANICA

0180-01FF

3. STRANICA

0200-027F

4. STRANICA

0280-02FF

5. STRANICA

( na nultoj stranici zapisane su pozicije na kojim stranicama je koji sadraj

( INDIKATOR (donji desni kut 0 ili 1) ( kad je 1 zapisuj na sljedeu stranicu, kad je 0 skoi na nultu stranicu, proitaj gdje je adresa sljednika i otii na tu kodnu stranicu i uitaj sadraj sa te straniceVirtualna memorija( istovremeno koritenje brze unutranje memorije i sporije vanjske, funkcija je i opcija operativnog sustava

( koristi se u uvjetima kada je prijavljen vei broj procesa nego to je slobodnog prostora u radnoj memoriji ili je pojedini proces bitno vei nego to je prostor radne memorije

( da bi se mogla realizirati potreban je rad stack registra

( registar koi radi na principu LiFo (Last in First out)

( zadnji zapisani sadraj prvi e se itati

( promjenom indexa pokazivaa ili paralelnim spajanjem potrebnog broja shift registara

( promjenom pokazivaa ( ide prema dolje x, x - 1, x - 2....

( treba koristiti procesorsko vrijeme

( paralelni spoj shift registara ( bez koritenja procesorskog vremena

( na vrhu je uvijek zadnji zapisani sadraj

( memorijom upravlja operativni sustav

( upravljaka jedinica ( upravlja onim dijeovima raunala koji sudjeluju u programu/aplikaciji

Kad imamo procesor i dva procesa

( moramo to nekako uskladiti

1 jedan za drugim

prvo jedan onda drugi

"...strpi se tri vure dok ja svrim..."2 slijedna obrada s prioritetom

viu razinu dobivaju vanije aplikacije i one koje kratko traju

kad doe aplikacija vieg reda proces se prekida i poinje se izvoditi aplikacija vieg prioriteta

ukupnost obrade e se produiti, no kratke aplikacije e isto moi na red

system administrator ( isto moe odrediti prioritet

s vie upravljake razine isto ima prioritet

3 paralelno u podjeljenom vremenu (time-sharing)

svaki prijavljeni proces dobiva jednak vremenski odsjeak koritenja procesorskog vremena

prvi prijavljeni koristi sav kapacitet

drugi prijavljeni ( svaki 50%

trei prijavljeni ( svaki 33.33% itd.

stack registar pamti gdje je stao kod drugog procesa

svaki ima svoj vremenski odsjeak

4 multi programing

neki programi ne trebaju procesorsko vrijeme pa da programi ne ekaju dok se procesor ne koristi usklauje se paralelan rad programa

u istom vremenskom odsijeku koriste se razni dijelovi raunala

5 vei broj procesa ( multi processing

svaki proces koristi svoj procesor i resurse koji su dodjeljeni tom procesoru

kad su svi procesori popunjeni sljedei proces dovodi prve procesor u time-sharing ili multi-programing i tako redom

6 real time procesing

kombinirana obrada

bpr. na mrei radi nekoliko korisnika na svom raunalu izvodei svoj program, pojavi li se kratki prioritetni upit, zaustaviti e se svi procesi i obradit e se taj upit (rel-time u realnom vremenu)

( recimo da imamo 64 MB rama( kako emo instalirati program od 600 MB?

( OS podijeli aplikaciju u module

( aplikacija ima minimalnu veliinu modula pa ako nemamo dovoljno veliku radnu memoriju neemo je moi pokrenuti

( ako imamo veu memoriju nego to je potrebno spojit e se nekoliko modula u novi ovisno o veleini nae radne memorije

SWAP

STRANIENJEM

Materijalni nositelji podataka

Analognog zapisa papir

mikrofilm

magnetska vrpca (s analognim sadrajem)

slika

ploa

fotografija itd.

Digitalnog zapisa

( magnetski

( optiki

Magnetski

vrpca

disk (vrsti, fiksni, ugraeni, varijabilinim promijenjivi)

disketa (raznih formata)

magnetsko-optiki disk

VRPCA

( imaju podlogu ovisno o vrsti medija

C ( znak

N ( numerika

AN ( alfanumerika

L ( logiko polje

D ( datumsko polje

Doc ( nestrukturirano polje ( dokument polje

3 brzine( premotavanja

( itanja

( zaustavljanja

( prostor za promijenu brzine vrpce (1/2 inch 1,5 cm) IRG

blok ( definiran vrstom i kvalitetom ureaja (1 1,5 m)

( zapis fiksnom duinom bloka (sloga)

( promijenjiva duina bloka (sloga)

( danas se opet poinju koristiti za backup

( uvanje podataka promijenom medija (lokacije)

( mora biti fiziki odvojen od sustava pa ak i zgrade sustava (twingsi)

( jednoznana itljivost (oko 5 godina) traje pri korektnom uvanju

( koristi se za masovne medije (neto kao Juke-Box sa kazetama od po 2 m)

OKRUGLI MEDIJI

( omoguuju pristup podacima direktno, netreba posredno

( najmanja cjelina koja se moe zapisati je sektor (1 znak 1 sektor, 400 znakova takoer 1 sektor)

( ako je samo jedan znak u sektoru nemoemo ga pridruiti drugoj datoteci

( cluster ( dva ili vie susjednih sektora iji se sadraj prenosi u radnu memoriju prilikom itanja

Neracionalno ( moramo proitati cijeli cluster ako nam treba samo neki podatak

( slijedna organizacija

( kad briemo datoteku stavljamo upravljaki signal "prostor je raspoloiv"

( kad piemo nakon toga neku datoteku veu od slobodnog prostora doi e do rasipane organizacije

( neracionalno pri itanju ( npr moemo uitati samo po etri

defragmentacija ( smanjit e broj zahvata pri itanju

( posloit e se podaci

( particija diska je podjela diska na logike cjeline pri emu svaka cjelina ima fixni memorijski prostor diska (trebalo bi biti 5 particija)( folder je logiko ime pod kojim grupiramo datoteke po logikom sadraju

Sistemski software( je onaj software koji je u sistemu

( OS

( programski jezici i programski prevoditelji

( DBMS (Data Base Managing System) za upravljanje bazama podataka

( pomoni programi

Operativni sustav (OS)

sustav programa kojima je namjena koordinacija rada svih dijelova raunala

osnovne funkcije operativnog sustava su upravljanje ulazom, upravljanje izlazom, upravljanje memorijom, upravljenje podacima, upravljanje i nadzor vremenom koritenja sustava od strane pojedinakih procesa, zatita integriteta podataka i slino

Jednokorisniki operativni sustav

je takav koji e uperativni sustav koji e upravljati raunalom kojem su svi resursi stavljeni na raspolaganje jednom korisniku

nema mogunosti zatite podataka budui da u jednokorisnikom radu to nije smisleno rjeenje

jednozadanost znai da moemo imati u memoriji aktivno samo jednu aplikaciju, izvoenje neke druge pretpostavlja zatvaranje prethodne postavilo se password radi zatite podataka

viezadanost je samo mogunost istovremenog pokretanja veeg broja aplikacija sa slijednom organizacijom izvoenja, to jedt aplikacija na kojoj se trenutno radi ima sve resurse raunala

u napradnoj fazi razvoja viezadanosti ukljuuje se i neka od organizacija koritenja procesorskog vremena koja omoguava paralelnost u izvoenju procesa

Viekorisnii oparativni sustavi su zapravo mreni operativni sustavi i sloeni su od jezgrenog dijela i korisnikih ljuski to jest od administratora sustava, pridruenih hardverskih resursa, softverskih resursa te podataka i privilegija za rad s podacima

svaka korisnika ljuska titi se passwordom koji moe biti vierazinski to jest omoguava itanje sadraja, dopisivanje novog sadraja ili brisanje sadraja, pri emu svaka via razina u sebi ukljuuje privilegije nie razine

Mreni operativni sustavi

razlikuje se od viekorisnikog samo po tome da raunala u mrei imaju razliite operativne sustave

viezadanost je uvjet ( svako raunalo moe pokrenuti svoju operaciju, a unutar mree moe biti pokrenuto vie operacija

Komunikacijski kanali

Koakcioni kabel (TV kabel)

komunikacijski kabel meu raunalima:

telefonska parica

svijetlovod (optiko vlakno)

radio komunikacija

IC spektar (infra crveni)

Komunikacijski adapteri

MODEM (MODulator DEModulator)

ureaj koji digitalni signal (naponske vrijednosti od oko 3V) pretvara u analogni signal (od oko 40V) i obrnuto

on je modulator i demodulator

Komunikacijski adapter modem za svijetlovod

pretvara bljeskove svijetla u giditalne signale i obrnuto

Mjerna jedinica je bit u sekundi ili boud

56 Kbps

ISDN128 Kbps

veza ovisi o kvaliteti komunikacijskog kanala

kad "kriti" ( dogovaraju se oko jednoznanosti prijesnosa

temeljem protokola (sustav pravila, naina pakiranja sadraja i nain opisa paketa koji e se u sustavu razmijenjivati)

MreeMale ( lokalne (unutar zgrade ili jednog manjeg prostornog okruenja)

( LAN ( local area network

( najee privatne

Velike( WAN ( wide area network

( mree meu gradovima (dravama)

( WWAN ( world wide area network

( omoguava komunikaciju diljem cijeloga svijeta

Mrene strukture (topologija mree)

Linijska hijerarhijska mrea (gdje se komunikacija meu raunalima izvodi kroz aktivna raunala tog sustava

( npr. 1. raunalo mee komunicirati s treim samo uz uvijet da je drugo upaljeno

Sabirna mrea ( gdje sad svako raunalo sa svakim raunalom moe uspostaviti vezu zahvaljujui prikljuenim raunalima

( ovdje se javlja problem da ako istovremeno dva raunala ele uspostaviti vez sa istim (npr. 2 i 4 ele istovremeno uspostaviti vezu s 3) oboje e dobiti poruku da je raunalo zablokirano to jest da ga ve netko koristi

Prstenasta mrea ( promjena u protokolu

( "postoji zastavica koja neprekidno tri mreom" ( tko je prvi zgrabi ima pravo da uspostavi komunikaciju

Zvjezdasta struktura

sva komunikacija ostvaruje se preko servera (raunalo u sredini) korisniko raunalo moe biti neinteligentni (glupi) termninal (nema procesor za obradu ve samo monitor, tastaturu i pisa) danas to vie ne radi inteligentni terminal dio rada moe obaviti bez servera u svom procesoru

Puna struktura

svako sa svakim moe komunicirati

svako je sam sebi server

Hibridna struktura

mrea raunala kombiniranih topologija

svakoj takvoj organizaciji poslovnog sustava odgovara neka organizacija mree

( mrena komunikacija je budunost informatike

( informacijski sustav = komunikacijski sustav

DBMS niz datoteka strukturiranig sadraja zapisanih s najmanjom moguom redundancom

datoteke su meusobno prema potrebi povezane kljuem (radi smanjenja redundance)

Programski jezici

ivotni ciklus programskog proizvoda je period izmeu uoavanja problema i njegova rjeavanja informacijskom tehnologijom do povlaenja iz uporabe odreenog programskog rjeenja (zamjena drugom aplikacijom ili zahvat u aplikaciju takav da se promijeni njegova konceptualna bit)Koraci

uoavanje problema

utvrivanje i odluka mogunosti rjeenja problema informacijskom tehnologijom

analiza sustava

fiziki dizajn

logiki dizajn

odabir programskog okruja za izradu aplikacije

kodiranje, prevoenje i testiranje

implementacija i edukacija

exploatacija i istraivanje

metode izgradnje informacijskog sustava (ima oko 200 metoda, koje su podvarijante oko njih 20, a sve proizlaze iz 3 metodoloka pristupa)

1. metoda sustavske analize i sustavskog pristupa (vodopadna ili kaskadna metoda)

2. metoda prototipa ili metoda injinjeringa

3. metoda radne verzije (spiralna metoda)

model sustava

simuliran dio funkcija i osobina realnog sustava

reduciran opi prikaz reduciranog broja funkcija realnog sustava ili skupa realnih sustava

fizike matematike organizacijske

informacijske

( funkcije opisujemo atribucijama

( odnos meu elementima prikazujemo algoritmima

( elemente podacima

1. kraj svake prethodne kaskade uvjetuje izvravanje sljedee

RS ( realni sustav

SSOS ( slika stanja objektivne stvarnosti

problem:( preuzima se slika objektivne stvarnosti znai uz nju i sve probleme u organizaciji

( tako aplikacija simulira realni sustav ali nemoe dati rjeenja problema, samo ubrzava proces, olakava rad, ali ne daje rjeenje, daje jednoznanost, tonost i brzinu2.

utvrujemo granice slobode informacijskog sustava

sadrava bitna rjeenja i bitne organizacijske karakteristike

sloili smo optimalni oblik organizacije poslovnog sustava, pa aplikacija ima prepostavljeno optimalnu organizaciju pa poslovne sustave treba prilagoditi toj organizaciji

ova metoda zove se jo i business procesing engineering

3.

u vijetima kad radimo informacijski sustav poslovnog sustava, a korisnik nezna definirati svoju potrebu

ponudimo korisnicima neko rjeenje informacijskog sustava njihovog poslovnog sustvava koje je slino ili priblino onome to bi trebalo tamo funkcionirati

needucirani i nemotivirani korisnici tada e dobiti ideje za zahtjevima i potrebama njihovog radnog mjesta

Programiranje

( uz programiranje ide pratea dokumentacija

blok dijagram

grafiki prikaz logikog tijeka obavljanja programa za njegovo crtanje koristi se standardna simbolika i standardizirana metodika opisa

dijagram tijeka podataka

grafiki prikaz koritenja pojedinih podataka tijekom izvoenja programa te razmjetaja podataka po datotekama, bazama i medijima

nakon toga moemo napraviti pseudokod

manje ili vie formalizirani opis tjeka izvoenja naeg programa pri emu se najee koristi prirodni jezik

Odabir programskog jezika

sustav programskih instrukcija to jest njihovih imena (naziva) i pravila (sintaxe) kako ih pisati (odnosno uzrono posljedino nizati) u programu

programi prevoditelji koji prevode programski u strojni kod mogu biti kompilatori, interpreteri, emulatori, simulatori i generatori ("...mujlatori (")

Editori texta

( slue za unos teksta bez mogunosti ureivanja osim dijeljenja na pasuse (sadraje izmeu dva entera) i moda tabulatore (omoguava grafiki prikaz aplikacije)

Prvo se javilo ino programiranje no onda se javljaju prvi programski jezici:

I. generacija

strojni jezici bez operativnog sustava koji bi vodio rauna o memoriji i ostalim djelovima raunala, pa se moralo runo paziti na razmjetaj i redosljed kretanja sadraja u raunalu

II. generacija prvi programski jezici asambleri

operacijski kod nije u binarnom obliku ve ga zamjenjuje pojam, rije koja asocira na funkciju, najee iz engleskog jezika

da bi bio izvediv potrebno je prevoenje iz programskog u strojni jezik

jedna programska rezultira jednom strojnom linijom

III. generacija

proces programiranja se malo vie orjentira ka korisniku, pojednostavljuje se sintaxa i prevoenje se u pravilu prenosi 1 > vie

za jednu programsku liniju pozivaju se unapred odreeni potprogrami, procedure u strojnom jeziku

IV. generacija ide prema generatorima aplikacija, programskim jezicima za skrivanje koda odnosno expertnim sustavima

smanjuje potrebu poznavanja sintaxe programiranja, a naglasak je na poznavanju procesa realnog sustava

programiranje se izvodi koritenjem razliitih alata koji na razini grafike forme zahtijevaju opis ulaznih sadraja, izlaznih sadraja pa i datoteka (od tuda datoteka izgleda kao tablica)

algoritam se opisuje najee iz ponuenog seta relacija koje pojedini programski jezici te generacije znaju realizirati

tako grafiki i relacijski opisan proces pokretanjem funkcije programiranja biti e programiran i preveden u strojni oblik

Koraci u prevoenju

Interpretiranje

gotovo programsko rjeenje prevoditelj ita red po red, radi sintaktiku analizu, vri prevoenje i onda odmah izvodi set programskih instrukcija, pa sljedei red itd.

rezultat su obraeni podaci

programski kod napisan u interpreteru izvediv je unutar programskog okruja u kojem je napisan

Compilatori

1. ita gotovo programsko rjeenje, radi sintaktiku analizu i trai greku

ovisno o kvaliteti compilatora, error report je drugaije ustrojen

neki prou cijeli kod pa upozore na greke

neki stanu u kodu tamo gdje je greka

neki stanu na znaku iz kojeg neznaju dalje

neki sami ispravljaju greke

2. u sljedeem koraku trai logiku greku (krivo napisana varijabla, nezatvorena petlja, postavljen logiki neizvediv uvjet)

3. prevoenje ( zamjena instrukcija programskog jezika jednom ili itavim setom instrukcija strojnog jezika (nakon toga neki prevoditelji mogu napraviti optimiranje koda ovisno o kvaliteti prevoditelja)

4. linkanje, povezivanje podataka, datoteka i medija na kojem su smjetene datoteke

nakon toga smo dobili izvrni kod, exe datoteku koja je izvediva na raunalima kednakog procesora, odnosno jednakog operativnog sustava

kod prevoenja zamjenjuje se instrukcije programskog jezika danas sa setom unaprijed opisanih instrukcijaEmulator i Simulator su programi prevoditelji koji rade kompajliranjem meutim prevode u strojne instrukcije nekog drugog procesora odnosno neke druge platforme (execute datoteke nisu izvedive na raunalu na kojem su prevedene ve samo na operativnom sustavu za koji su prevedene)

Emulator ( glumi drugi operativni sustav (oponaa ga)

Simulator ( sam prevodi za drugi operativni sustav

Ulazno izlazne jedinice (I/O Units)

Monitor

razlika je u materijalizaciji toke, ali svi crtaju toke

binarni podatak dati e poetni impuls (3V) koji se pretvara u signal (od oko 37V) koji e inicirati bljesak)

ploice usmjeravaju snop (privlaenjem ili odbijanjem na ekran (s 4 ploice moemo pogoditi sve toke na ekranu)

kaskada ( uvjek generira jednaku razliku naponskih vrijednosti

broj toaka zavisi od kvalitete luminofora (njegove osjetljivosti na intenzitet snopa)

broj stupaca i broj redaka koliko moemo nacrtati na ekranu zovemo rezolucijom ekrana

sjecite retka i stupca je toka gdje e zraka pogoditi ekran zove se pixel

veliina ekrana mjeri se dijagonalom veliine slike na katodnoj cijevi

mjeri se u inchima (palcima, zoll)

nekorektnosti u nabavi i prodaji ekrana (prodaju ekran pod 17" a zapravo je to 15", mjere do plastike)

prije je standard bio oko 14"

danas na kasama 9"

danas se sve vie koriste 15" i 17"

u pripremi za tisak 19", 21", 23"...

zbog zooma ( na malom ekranu nebi se moglo nita proitati

vei ekran ( vea toka

( manja rezolucija

Driver ( kontrolno upravljaki program koji pretvara upravljake signale u signale koje razumije kaskada

font ime fonta definira njegov izgled

razlikujemo fontove sa ukrasima (serifima) i fontove bez ukrasa (normal fontovi)

svako ime fonta opisuje neki izgled seta znakova

Times New Roman ( po Timesu

proporcionalni i neproporcionalni fontovi (courier neproporcionalan)

( font je danas zabisan matricom (bitmapom)

( toliko su male te toke da mi ustvari vidimo analogni izgled znaka

( u jednom fontu imamo toliko matrica koliko imamo znakova puta broj veliina

( to memorijski nije prikladno pa se pokuava opisati vektorima

Vektor

( usmjerena veliina

( opisan ishoditem, veliinom i smjerom

( uzme se da je ishodite nepromijenjiva veliina

( iz tog vektorskog opisa moemo izvui sve vektorske veliine

RASTER IMAGE PROCESSOR (prije program)

prije je trebalo procesorsko vrijeme za izvoenje programa koji bi prevodio vektorske veliine u bitmapu

sad postoji procesor u samom ekranu koji to samostalno obavlja

svi izlazi ureaji crtaju samo toke (osim plotera koji zna crtati i vektore)

bitna obiljeja za odabir ekrana

rezolucija (ovisno o tome za to nam treba)

netreba to vea jer emo dobiti pre male objekte paih neemo moi ni vidjeti

refresh slike ( koliko puta u jedinici vremena se iscrtava naa slika (osvjeava)

barem 60 puta u sekundi

tromost oka ne doputa vie od 24 promjena u skundi

RGB (red-green-blue) CMY (cyan-magenta-yellow)

30-20-50

( 3 ekrana u jednom ( tri toke jedna ispod druge kombinacija triju osnovnih boja

Rezolucija pisaa

je broj toaka po inchu (dpi dot per inch) rezolucije danas 300x300, 600x600, 1200x1200

tiskanje u koloru (nijanse pojedinih boja) i u boji (koliina sive u orginalnoj boji)

rasterizacija ( je postupak dobivanja odabrane razine sivog materijalizacijom rasterske (tiskarske) toke (veliine zavisno od ureaja na kojem se realizira)

amlitudna (poveanjem ili smanjenjem rasterske toke) i frekventna (zgunjavanjem ili razrjeivanjem crnih polja u rasterskoj toki) rasterizacija

( rasterska toka moe biti 8x8 (8 bitna boja)

( vee bitna boja ( vea rasterska toka

Scanner

je ureaj kojim se moe digitalizirati analogni oblik (izgled) predloka kako bi se izgled predloka mogao zapisati u memoriji digitalnog raunalaIma vie vrsta runi scanner

skenira irinu od 105 mm softverski prilagoavajui veliinu najee do 300 mm

stolni ili korani scanner

mogu skenirati zasebne listove ili uvezane dokumente do formata A3 (najee A4, rijee A3)

protoni scanner

mogu skenirazi izdvojene, neuvezene listove do A0 formata duine ovisno od kapaciteta memorije

posebne (specijalne) vrste

ita BAR koda

runi

ugraeni

jedinstveni sustav za oznaavanje grupe proizvoda, tanjim ili irim, tamnijim ili svijetlijim crticama

olovka scanner

prevlaimo preko texta i zapisuje se direktno u memoriju

software za prepoznavanje objebata koji e grupu tpaka koje lie na odreeni analogni znak pretvoriti u njegov digitalni ekvivalent (OCR) trodimenzionalni scanneri

omoguuju kreiranje slike u prostoru

moemo skenirati do visoki rezolucija danas (no nema scannera koji moe skenirati vie od 1200 fizikih toaka po inchu)

to elimo veu koliinu sivog moramo poveati broj bitova

boja se isto realizira sa tri osnovne boje (prvo crveni, pa plavi, pa zeleni spektar)

Pisai i vrste pisaa

"...dijelimo ih na lake, teke i vrlo teke... ( "Podjela:

1. pisai s udarcem

2. pisai bez udarca

Pisai s udarcem

sa lepezom

sa kuglicom

sa bubnjem

sa lancem

iglini pisai (s iglicama)

Pisai bez udarca

termo pisai

tintni pisai

elektrostatski pisai

laserski

neki rade paljenjem

izmeu sredinje jedinice raunala i bilo koje izlazne jedinice nalazi se kontrolno-upravljaki sklop koji pretvara upravljaki signal u signal koji se moe realizirati eljeni znak na prikljuenoj jedinici

prilagodbu vrste signala za prikljueni ureaj stvara driver odnosno kontrolno-upravljaki program koji opi zahtjev (signal) iz raunala pretvara u sasvim konkretnu instrukciju prikljuenog ureeja

Pisai sa udarcem

Pisa s lepezom

driver iz memorijskog prostora raunala gdje je zapisan odreeni znak dobiva kodni podatak i pretvara ga u kut zaokreta i udari znak na papiruPisa s kuglicom

kuglica je eki driver izraunava rotaciju kuglice

kuglica e lupiti po ribonu i ostaviti znak na papiru

Pisa s bubnjem

koristi se za masovne ispise (ispisuje 400-600 stranica u minuti najee A4 formata) ispisuje itav red odjednom

slae red po red u memorijskom prostoru

ima 132 ekia koji rade istovremeno (prvi udarac svugdje gdje je slovo a u retku, drugi udarac gdje je slovo b, treu udarac gdje je slovo c itd.)

Pisa s lancem

na lancu su posloeni slovo po slovo isto spada u brze pisae

jedan okret lanca = jedan ispis retka

pozicionira se na poziciju prvog slova na papiru i ispituje da li je tu slovo a ili nije; ako je lupi i ostavi znak, pozicionira se na mijesto drugog slova ispituje da li je na tom mijestu slovo a i da li je na poziciji prvog slova slovo b, pri potvrdnom odgovoru lupi znakove na ona mijesta na koje treba, onda na tree pa pita za a, b i c i tako dalje

bri je samo jo COM ureaj koji ispisuje dirketno na mikrofilm

Iglini pisai

ne pie gotov izgled znaka

nema unaprijed odreeno znakovlje

crta matricu znaka

ispod ribona je guma

broj toaka po inchu (dpi)

prvo 6 iglini i 16 iglini

pa 9 i 20 iglini

ispisat e bitmapu stranice

povrinu ispod vektora pretvara u bitmapu

jo e se dugo koristiti ; u administraciji treba printati formulare u 3, 5, 7 primjeraka

iglini pisa radi od jednom (kao i svi pisai s udarcem, ali ima mogunost promjene fonta i izgleda za razliku od ostalih)

rezolucija oko 300 dpi (ustvari 270-280)

Pisai bez udarca

Termo pisa

radi na istom principu kao to se realizira ispis kod iglinog pisaa samo umjesto iglice ima grija

ispis se izvodi na termo papiru koji je prevuen kemikalijom koja djeluje na promjene temperature ; djelovanje grijaeg elementa pokree kemijski proces posljedica kojeg je promjena boje fax ureaji

naki rauni (na autoputu)

Tintni pisai

na mijesto iglice stavljena je kapilara (vrlo tanka cijevica) kroz koju na povrinu papira mehaniki, termiki, elektrostatski ispaljuje odreena koliina tinte

rezolucije tintnih pisaa jeftinijih modela je reda veliine 600 800 dpi, a kvalitetniji idu do 2400 dpi

velika prednost im je relativno mala cijena za ispis u boji

Elektrostatski

laserski ( reprezentant

radi tako da se materijalizira toka do rezolucije 1200 dpi prakastim tonerima, do 4000 dpi tekuim tonerima, a na fotoosjetljivom papiru i do 45000 dpi (fotoosvjetljivai piu direktno po filmu za izradu kvalitetnih matrica za tiskarsku industriju ( mogu napraviti velik broj razina sivog pa dobivamo kvalitetne boje)Vrste informacijskih sustava

Podatak ( pojam koji opisuje i kvantificira

Funkcije (Algoritam( programski jezik ( strojni kod ( aplikacija ili skup aplikacija koji pokriva neki poslovni proces

( ako pokriva veinu poslovnih procesa onda je to informacijski sustav

Transakcijski Informacijski Sustav (TPS, TIS) neposredno praenje poslovnog procesa

vrlo jednostavni algoritmi ulaz skoro jedna izlazu (raun)

Datoteka strukturiranog sadraja

( atribucije

( struktura atribucija

Baza podataka

( skup podataka smjetenih u razliitim datotekama, a odnose se na isti entitet i povezuju se kljuevima

Datoteka

fiziki zapis

skup podataka

logiki zapis struktura slogova

Baza podataka

fiziki zapis

skup datoteka

logiki zapis

klju (datoteka kljueva)

Upravljaki informacijski sustav (MIS) trend

opis ponaanja pojave u vremenu

algoritam pod pretpostavkom da se nita osobito nije mijenjalo u sustavu i u okolici, ukoliko je vremenski interval u prolost dui, a u budunost krai (onaj koji elimo predvidjeti) to e biti vea vjerojatnost da e biti toan

Sustav za potporu odluivanju (DSS) prije algoritmi realizira se modelima meuzavisnosti

utvruje se na elementarnoj razini uzrono posljedinih zakonitosti poslovnog sustava kakvo je ponaanje unutar odnosno izva informacijskog sustava

u Hrvatskoj se ne koristi ni to!

expertni sustavi (sada)

prvi korak prema umijetnoj inteligenciji

temelji se na bazi znanja i mehanizmu za zakljuivanje (posuen od vodeih strunjaka i najuspjenijih ljudi za odreeno podruje)

baza znanja ( gradi se na temelju expertnih znanja ali i sustavnog donoenja poslovne odluke u podruju visokog rizika

temelj joj je baza podataka

Multimedija

pojam multimedija je nesretno izabran pojam

medij = voda, zrak... Tehnoloko pojmanje pojma multimedija multimedijalno raunalo ima mogunost obuhvaanja i spremanja podataka na razliitim nosiocima zapisa

Komunikoloko pojmanje pojma multimedija oslikavanje razliitih oblika odailjanja

multimedijalno je i ono raunalo koje ima mogunost prikazivanja na razliitim komunikacijskim kanalima

potrebno je imati izlazne jedinice, meusklopovlje (npr. zvuna i grafika kartica kojima upravlja driver), osnovnu plou

meusklopovlje omoguava zapis u raunalo (mikrofon ( membrana ( analogni izgled amplitude titranja zraka uzrokovan titranjem glasnica ( zvuna kartica ( digitalni opis analognog signala ( raunalo ( zvuna kartica ( nazad u analogni signal ( zvunik koji je takoer mikrofon samo sa jaom membranom) pojam multimedijanastao je zapravo od komunikologije (razvijana najprije u vojne svrhe)

jumbo plakati ( vojna izmiljotina

( nemoe ih se ne proitati

najdue pamenje je kinetiko pamenje (vonja bicikla, plivanje...), a nakon toga su razne kombinacije prijenosa informacija

u komunikologii multimedija je uporaba vie medija

koritenje razliitih oblika prijenosa poruke od poiljatelja do primaoca

onda je proglaeno da su novine mediji, tv mediji pa radio itd.

tako ispada da je multimedija kombinacija novina i radija

to su ustvari multimedijalni oblici

za realizaciju potrebno je vie razliitih sredstava

potrebno je uskladiti rad ( ljudi neprikladni

pojavljuju se raunala s meusklopovljem kojima se moglo upravljati prikljuenim ureajima

prekretnica ( mogunost digitalizacije slike, zvuka, videosekvence itd.

sve se sada nalazi u raunalu pa dodatni ureaji nisu vie toliko potrebni

onaj koji slee scenarij je "najpametniji" i on odabire kronologiju prikazivanja informacija

korisnici imaju razliite potrebe pa se pojavljuje hypertext (pojam koji opisuje stanje objektivne stvarnosti, a pristup sadraju omoguen je preko samog pojma) do objanjenja pojma dolazi se preko texta

nelinearna navigacija sadraja ( moemo skoiti, ovisno o volji, na bilo koju stranicu

hypermedia

pretraivanje opisa se moe izvoditi i po pojmu ali i po slici, dijelu slike ili po zvuku

objanjenje pojma je opet napravljeno slikom, zvukom ili videosekvencom

Multimedija u informatici

polje diskova ( nekoliko diskova relativno jeftinih i relativno male memorije

( podaci se pohranjuju na vie diskova

( istovremeno moemo pristupiti vie podataka

multimedija u informatici je uporaba i slike i zvuka i videosekvence u poveavanju jednoznanosti opisa objetivne stvarnosto

multimedijalni zapis je di strukture zapisan u razliitim datotekama, a odnosu se na isti entitet u bazi

"Informatika je komunikacija, a komunikacija je kota napretka!" virtual reality prividna stvarnost elektronska slika prividne stvarnosti s pokuajemrealizacije doivaljaja prividne stvarnosti ljudskim osjetilima kao realna stvarnost prividna stvarnost temelji se na izmiljenim objektika u izmiljenim odnosima u izmiljenom prostoru (npr. Unreal, Quake, uka...) ili na stvarnim ili izmiljenim objektima u stvarnim ili izmiljenim odnosima u stvarnom ili izmiljenom prostoru (npr. virtualni shopping), ili na reduciranoj slici stvarnih elemenata, u stvarnom prostoru u stvarnim odnosima (vojni avioni pri letenju ispod radara...)

za koritenje VR potrebno je

multimedijalno raunalo dovoljnog kapaciteta

aplikacija

doivljaj biti e dvodimenzionalan i samo vizualan

da bi se pribliio ovjeku na poetku se koristila rukavica za komunikaciju s virtualnim objektima

kaciga daje osjeaj trodimenzionalnog prostora (razvila ju je vojska)

WORD ( moemo usmjeriti pogled npr. na izbornik File i rei"Otvori"!

vojska to koristi za usmjeravanje oruja pogledom

odijelom dobiva se podraaj ostalih osjetila

jo je samo potrebno pokretanje okruenja prostora (flight simulator)Sigurnost informacijskih sustava

skup mjera i aktivnosti koje se poduzimaju u cilju ostvarivanja funkcionalnosti informacijskog sustava u pretpostavljenim uvijetima djelovanja

uobiajeni uvijeti djelovanja su uvijeti u kojima mora funkcionirati informacijski sustav

zatita informacijskog sustava je niz poduzetih mjera i postupaka u cilju smanjenja rizika poretpostavljanog oblika prijetnji

dodatne mjere koje se poduzimaju u odnosu na moguu prijetnju podatkovnom sadraju ako je procijenjeno da je taj podatkovni sadraj od izrazite vanosti za poslovni sustav

procijena znaenja podatkovnog sadraja za funkcionalnost poslovnog sustava

procijenjuju se imbenici koji djeluju na sigurnost izvan i unutar poslovnog sustava

izvan: zakonski i podzakonski akti i norme, poslovni obiaji i poslovna praxa, meunarodne zakonske norme i standardi

unutar: normativni akti i organizacijska uputstva u poslovnom sustavu, odluke menadmenta o znaaju podatkovnog sadraja, poslovna praxa poslovnog sustava

procijena rizika pojedinih oblika prijetnji (visoki niski srednji)

titimo uvijek podatke i hardware (radi podataka)

Mjere zatite:

Materijalni nostitelji izabiremo one materijalne nositelje koji su otporniji i prikladniji za procijenjenu opasnost

Programske mjere

s razine operativnog sustava

aplikativni software

dupliciranjem sadraja, medija bekapiranje

kripto-zatita

izvori prijetnji informacijskom sustavu: priroda (elementarnom nepogodom i rizikom njezina nastanka zavisno od podneblja i podruja gdje se nalazi)

ovjek s ambicijom nemjernosti

nezadovoljstvo na poslu, nezadovoljstvo suradnikom ili rukovodiocem (efom), nekorektan odnos firme prema pojedincu, materijalna korist pojedinca ovjek s ambicijom nenamjernosti

daleko najvei broj prijetnji s tog podruja (vie od 80%) zbog neznanja, nepanje, nemara, neodgovornosti

tehnika pogreka gdje se procijenjuje kvaliteta opreme te deklarirano vrijeme sigurnog rada, prekidi napajanja ili neka druga akcidentna situacija koja utjee na funkcionalnost sustava

Operativni sustav

jednokorisniki OS nema zatite jer su na raspolaganju jednom korisniku

netko od drugih mogao je ui u sustav neautorizirano pa se prije operacijskog sustava na razini BiOS-a postavila lozinka

viekorisniki OS sistem injinjer svakom korisniku dodjeljuje dio hardverskih resursa, a to znai dostupnost odreenoj koliini radne memorije, procesorskog vremena odnosno prioritet koritenja procesora, koliinu vanjske memorije, ulaz u korisniko suelje na razini OS-a koji se takoer zatiuje lozinkom svaki korisnik dobiva svoje radno podruje na razini OS-a na razini aplikativnog softwarea takoer se ograniava koritenje ukupnosti softwarea, pa se tako otvara mogunost koritenja samo onih resursa (dijelova aplikativnog softwarea) koji su potrebni za obavljanje posla na radnome mijestu

razina korisnike aplikacije treba biti usuglaena sa dodjeljenim hardwareskim resursima, kako bi na dodjeljenim resursima software bio izvediv

ulazak u programsku potporu za pojedinog korisnika ponovo se osigurava lozinkom (drugom; na razini aplikativnog softwarea)

uporaba podataka ograniava se koritenjem opcija DBMS-a pa se za svakog pojedinog korisnika (radno okruenje) dodjeljuju privilegije to jest mogunost koritenja podataka odnosno grupe podataka za dodjeljene aplikacije u okviru radnog mjesta i izvritelja

pristup podacima ostvaruje se pomou passworda koji moe biti vieslojni, to znai korisniku moe biti dodjeljena privilegija itanja podataka ili itanja i dopisivanja podataka ili itanja, dopisivanja i brisanja podataka od korisnika oznaeni podaci za brisanje najee se ne briu sa diska, ve se ne prikazuju tom korisniku, ukoliko i ostali korisnici tih podataka s drugih dijelova te aplikacije oznae sadraj za brisanje tada sistem ininjer (administrator sustava) od vremena do vremena fiziki brie podatke s diska, ukoliko ne postoji organizacijsko uputstvo koje definira potrebu uvanja i zatite podataka dui vremenski interval

Kripto-sustavi

su sustavi kojim se mijenja protokoliran nain zapisa (opisa) sadraja mijenjajui ga u poznati samo grupi korisnika

kripto-sustavi se najee koriste prilikom prijenosa podataka u mrenoj komunikaciji, a primjenjuju se na vie naina

kripto-sustavom postie se autentifikacija sadraja i identifikacija subjekata u komunikaciji (poiljatelja i primatelja)

omoguujemo pregled jednozananosti sadraja

Mogu biti:

simetrini

algoritam kod kojeg promijena protokoliranog sustava zapisa ovisi o kljuu to jest nainu pod kojim e raditi algoritam da bi imao osobine jednog ili vie korisnika

danas se koriste kljuevi duljine iznad 512 znakova (bitova) simetrini algoritmi su brzi, sigurni meutim problem je distribucija kljueva meu subjektima komunikacije zato se mora koristiti zatieni kanal, to je u praxi osobna razmjena liste kljueva

budui da to usloava proces kriptiranja onda se ee u posljedne vrijeme koriste asimetrini kljuevi, a to su razvijeni algoritmi gdje se za kodiranje poruke generira par kljueva

jednim kljuem se poruka zakljua, a tim istim kljuem se nemoe otkljuati poruku

javni klju objavljeni, samo njegov korisnik ga moe otkljuati s parom kljueva problem: netko moe uhvatiti poruku prije nego stigne korisniku pa promijenjenu poruku kodirati javnim kljuem zato se koristi dvostruko kodiranje sadraja

Sigurnosno dupliciranje kopiranje sadraja s obaveznom promijenom materijalnih nositelja te njihovim sklanjanjem na lokaciju koja je fiziki odvojena od lokacije sustava

pri tome se ostvaruje neka od strategija bekapiranja najee strategija tri medija odnosno strategija djed otac sin 3 medija (diskete, magnetne vrpce u kazetama, cd ...)

kopira se podatkovni sadraj (ne OS, ne aplikacije)

1 petak u mjesecu

2 petak u mjesecu

do kraja mjeseca tako redom zadnja 3 mjeseca 3 medija, zadnja 3 petka 3 medija, zadnja tri dana 3 medija i na kraju slijedi godinji back-up

EMBED PBrush

EMBED PBrush

Operativni sustav

Jednokorisniki

Viekorisniki

Mreni

Jednozadani

Viezadani

Viezadani

Viezadani

PAGE 1