LATINSKI-JEZIK

1

IVAN JUKI

(ZA OSOBNE POTREBE - PRIPREME ZA NASTAVU)SREDNJA MEDICINSKA KOLA

TUZLA

LATINSKI JEZIK 1. - UENICIPREMA UDBENIKU SABINE DEVI I BRANKE SAMOUKOVI JUSUFBEGOVI

(SA DODATNIM GRADIVOM PISANIM KURZIVOM)KOLSKA GODINA 2011./2012.SAT BROJ 1.:

POTREBNO JE NAUITI NAPAMET:GAUDEAMUS (STR. 104.)

Gaudeamus igitur,

Iuvenes dum sumus.

Post iucundam iuventutem,

Post molestam senectutem

Nos habebit humus.

Vita nostra brevis est,

Brevi finietur.

Venit mors velociter,

Rapit nos atrociter,

Nemini parcetur.

Vivat Academia,

Vivant professores!

Vivat membrum quodlibet,

Vivant membra quelibet,

Semper sint in flore.(Studentska pjesma Gaudeamus sastavljena je od sedam strofa. Prve dvije strofe nastale su u trinaestom stoljeu, ostale su iz osamnaestog stoljea. Prva, trea i etvrta strofa prihvaene su kao himna svih studenata svijeta).HIPOKRATOVA ZAKLETVA (STR. 6.)

U asu kada stupam u lanove ljekarske profesije sveano se obavezujem da u svoj ivot staviti u slubu humanosti.Prema svojim uiteljima sauvati u dunu zahvalnost i potovanje.

Svoj poziv u obavljati savjesno i dostojanstveno.

Najvea briga e mi biti zdravlje mog bolesnika.

Potivati u tajne onoga tko mi se povjeri

Odravati u svim svojim silama asti i plemenite tradicije ljekarskog zvanja.

Moje kolege e mi biti braa.

U vrenju dunosti prema bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri, vjera, nacionalnost, rasa, politika ili klasna pripadnost.

Apsolutno u potivati ljudski ivot od samog poetka i pod prijetnjom neu dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima.PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM:

ante, apud, ad, adversus,

circum, circa, citra, cis,

erga, contra, inter, extra,

infra, intra, iuxta, ob,

penes, pone, post (i) praeter,

prope, propter, per, secundum

supra, versus, ultra, trans

PRIJEDLOZI SA ABLATIVOM:

absque, abs, ab, a (i) de,

corma, clam, cum, ex (i) e;

sine, tenus, pro (i) prae

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM I ABLATIVOM:

in, sub, super, subter

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM (ne napamet):

Ante - pred (mj.); prije (vr.);

Apud kod, pred;

Ad k, kod (mj.); do (vr.); oko, za (pren. zna.);

Adversus nasuprot (mj.); protiv, prema (pr.);

Circum oko;

Circa oko;

Citra s ove strane (mj.); bez (pr.);

Cis s ove strane;

Erga prema (u prijateljskom smislu);

Contra nasuprot (mj.); protiv (pr.);

Inter izmeu (mj.); za (vr.);

Extra izvan;

Infra pod, ispod;

Intra u, meu (mj.); za (vr.);

Iuxta uz, kraj;

Ob pred (mj.); zbog (pr.);

Penes u vlasti;

Pone iza;

Post iza (mj.); poslije (vr.)

Praeter mimo (mj.); osim, protiv (pr.)

Prope blizu, kraj;

Propter zbog;

Per kroz (mj.); za (vr.); po (pr.);

Secundum du (mj.); odmah poslije (vr.); prema (pr.);

Supra iznad (mj.); preko (pren.);

Versus prema, put;

Ultra s one strane (mj.); preko (pr.);

Trans preko, s one strane;

PRIJEDLOZI SA ABLATIVOM (ne napamet):

Absque bez;

Abs od, sa , na;

Ab od, sa, na;

A od, sa, na;

De sa (mj.); o (vr., pr.);

Coram pred licem, pred;

Clam tajno, bez znanja;

Cum s, sa;

Ex iz (mj.); od (vr.); po (pr.);

E iz (mj.); od (vr.); po (pr.);

Sine bez;

Tenus do (mj.); po (pr.);

Pro pred (mj.); za (pr.);

Prae pred (mj.); zbog, od(pr.)

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM I ABLATIVOM (ne napamet):

In u, na (mj.) ; za (vr.); protiv (pr.);

Sub pod, pred;

Super nad, iznad, preko

Subter pod;KRATICE U RECEPTU (STR. 126. 128.)

UITI NAPAMET DRUGU I TREU KOLONU

KRATICE SE POLAU PISMENO U DRUGOM POLUGODITU I TO SVIH 67 KRATICA PREMA SISTEMU: 5 PITANJA SA LATINSKOG NA NA JEZIK I 5 PITANJA SA NEEG JEZIKA NA LATINSKI JEZIK!SAT BROJ 2.:

LATINSKI JEZIK KAO JEZIK MEDICINE, RECEPT

UVOD U LATINSKI JEZIK, KAO JEZIK MEDICINE (STR. 7. - 9.)

-Latinski i grki jezik spadaju meu stare jezike koji su se odrali sve do dananje ere

-Latinski jezik bio je jezik stare rimske drave, iji je centar u poetku bila malena pokrajina Lacij (Latium) u srednjem dijelu Apeninskog poluostrva

-Tu, na obalama rijeke Tiber, stanovnici te oblasti, pripadnici latinskog plemena, osnovali su 753. god. pr. n. e grad Rim-Rim je postao u poetku centar male rimske drave

-Tokom povijesti Rimljani su pokorili ne samo latisnka plemena, koja su ivjela na Apeninskom poluostrvu, ve su proirili svoju vlast nad narodima Europe, Azije i Afrike, koji su ivjeli na obalama Sredozemnog mora

-U vrijeme rimskog carstva slubeni (oficijelni) jezik ove svjetske drave postao je latinski jezik

RIMSKO CARSTVO-Medicinska znanost staroga svijeta, stvorena uglavnom radom grkih lijenika i znanstvenika (Hipokrat, Galen i drugi) prodrla je i u Rim

HIPOKRAT GALEN

-Kao jedan od najstarijih lijenika spominje se Asklepije, koji je ivio u prvoj polovini 12. stoljea prije nove ere, uven zbog svojih uspjeha u lijeenju-Aklepija su Grci proglasili bogom medicine

ASKLEPIJE, GRKI BOG MEDICINE

-Osniva znanstvene medicine je Hipokrat, koji je svojim suvremenicima i potomcima sluio a i danas slui, kao uzor uenog i visokom etikom obdarenog lijenika

-Poznata je takozvana Hipokratova zakletva, koju su mladi ljekari polagali prije nego to bi poeli obavjati ljeniki poziv

-Grka medicina prodrla je u Rim najprije preko grkih kolonija na jugu Italije, a naroito se rairila poslije osvajanja Grke od strane Rimljana-Prije ovog vremena nije bilo kolovanih ljekara

-Lijeenjem su se bavili robovi, brijai i razna nestruna lica

-Grki ljekari ubrzo su stekli veliki broj pacijenata ali i veliki ugled

-Grki ljekari su davali privatne sate medicine, a uenici bi im pomagali u vrenju privatne prakse

STARA GRKA

-Ljekari su obavljali privatnu praksu u svojim ambulantama (tabernae medicinae), u kojima su vrili operacije

-U doba rimskog cara Augusta oinski lijenici imali su dunost siromane graane lijeiti besplatno-Vojska je imala svoje bolnice (valetudinaria) i svoje kirurge

-Bilo je i ena lijenika

-Sva djela iz oblasti medicine u poetku su bila pisana na grkom jeziku

-Znanstvena djela iz oblasti medicine javljaju se na latinskom jeziku

-Prvo medicinsko djelo na latinskom jeziku, pod naslovom De re medica (O medicini) napisao je Rimljanin Celz (Aulus Cornelius Celsus)

AULUS CORNELIUS CELSUS-Najvei poslije Hipokrata i jedan od najslavnijih lijenika svih vremena bio je Galen (Galenus)

-U svojim spisima obradio je sve oblasti medicine

-Stvarao je latinske nazive za pojedine medicinske pojmove

-U Rimu je bilo razvijeno i zubno lijenitvo-Celz opisuje: vaenje zuba, zubarske instrumente, lijeenje prijeloma vilice, punjenje zuba olovom (plumbum, otuda naziv plombiranje)-Izraivali su se i vjetaki zubi od slonove kosti

-Znaajan uspjeh postigli su Rimljani na polju farmakologije-Najstariji lijekovi potekli su iz narodne medicine, koje su u poetku spravljali lijenici sami-Kasnije su se ovim poslom bavile odreene osobe tzv. farmakopole (pharmacopolae), koji su drali posebne radionice sa spravljanje i prodaju lijekova

-Kao i sva druga znanja i veterinu su Rimljani preuzeli od Grka

-Obrazovanje se sticalo praktino kao zanat

-Veterinar je primao po nekoliko uenika

-Obino je otac poduavao sina, tako da je veterinarski poziv bio nasljedan-Naziv za veterinare bio je mulomedicus (lijenik za mazge) ili veterinarius (od rijei veterinae,-arum,f.=domae ivotinje)-Mulomedicus je lijeio u poetku mazge ali i ostale ivotinje

GRKO-RIMSKO VETERINARSTVO

-Ne manji znaaj latinskog je u izuavanju anatomije domaih ivotinja, mikrobiologiji i biologiji-Za oznaavanje imena vrsta biljaka u upotrebi je dvojna nomenklatura

-Ime svake biljeke sastoji se od dvije latinske rijei, od kojih prva oznaava ime roda i pie se velikim poetnim slovom, a druga predstavlja ime vrste (esto oznaava neke njene osobitosti) i pie se malim slovom

-Primjeri: -Trifolium montanum = brdska djetelina

-Viola odorata = mirisna ljubiica

-Triticum durum = tvrda penica

-U srednjem vijeku poslije propasti Rima latisnki jezik je postao sveopi jezik u dravama Zapadne Europe kao: -jezik duhovne i svjetske literature

-kolski jezik

-jezik znanosti

-jezik obrazovanih ljudi

-meunarodni jezik, koji povezuje znanstvenike svih drava

-Ovim se nije zavrio utjecaj latinskog jezika na kulturu Zapada: iz latinskih rijei, upotrebljavanih u obinom govoru (vulgarni latinski lat. vulgus=narod, puk), i nekih primjesa jezika pojedinih naroda nastala je tzv. romanska grupa jezika-Na Apeninskom poluotoku nastao je talijanski jezik, koji je najsliniji latinskom, na Pirinejskom poluotoku nastali su panjolski jezik i portugalski jezik, u dananjoj Francuskoj francuski jezik, a u dananjoj Rumunjskoj rumunjski jezik-Mnogo je latinskog ulo u sastav engleskog a djelomino i njemakog jezika

-U epohi renesanse (preporoda od 14. do 15. st.) znanost novog vremena poela je se razvijeti koristei se nasljeem pisaca i uenjaka antikog svijeta

-U ovoj epohi stvara se nauna terminologija, iju osnovu u svim kulturnim zemljama ini latinski jezik i djelomino grki jezik

-Postepeno je latinski jezik, u literaturi i u koli ustupio mjesto nacionalnim jezicima

-Meutim latinski se ouvao kao jezik meunarodne terminologije u medicini i u nizu drugih znanosti

U OVIM ZEMLJAMA SVIJETA SE DANAS GOVORI ROMANSKIM JEZICIMA I JEZICIMA KOJI IMAJU DOSTA ZAJEDNIKOG SA LATINSKIM JEZIKOM

RECEPT (STR. 123. - 124.)-Recept (novo-lat. receptum) je pismeni propis lijenika ljekarniku (apotekaru) o pripremanju lijeka od odreenih koliina ljekovitih sredstava, o nainu izdavanja lijeka i o njegovoj upotrebi-Lijekovi (medicamenta) su tvari ili smjese, koje u odreenim koliinama i uz odreene uvjete slue za spreavanje, uklanjanje, ublaavanje i lijeenje bolesti u ovjeijem i ivotinskom tijelu

-Recept je isprava za koju odgovara lijenik ili veterinar, a ljekarnik (apotekar), koji je takoer odgovorno lice, brine se za njegovu izradu.

-Recept se ispisuje na duguljastom papiru standardnog oblika

RECEPTI OVAKVOG OBLIKA KORISTILI SU SE NEKAD A KORISTE SE I DANAS

ELEKTRONSKI OBLIK RECEPTA

-Recept se pie na latisnkom jeziku-Iako danas ni jedan narod ne govori vie latinski, taj se jezik ui u cijelome svijetu i neophodno je potreban nekim strukama, npr. medicini

-U toku svog postojanja latinski jezik se pretvorio u ivi medicinsko-farmaceutski jezik, koji danas sadri do 100 000 strunih naziva a pribrojiimo li tome i duge srodne nauke, tih naziva ima oko 200 000

-Pravilno napisan recept sastoji se iz vie djelova:

-inscriptio

-invocatio

-ordinatio

-subscriptio

-signatura

-nomen medici

-datum ordinacije

MODERNI GOTOVO SPRAVLJENI I DOZIRANI LIJEKOVINEKI SE DOBIJU NA RECEPT A NEKI BEZ RECEPTA, OVISNO OD PROCJENE LIJENIKA-Inscriptio (natpis): nalazi se na gornjem rubu papira i sadri podatke o onome tko izdaje recept, podatke o bolesniku i ifru pod kojom je bolesnik uveden u kartoteku ambulante, a za dijete su oznaene i godine starosti djeteta-Invocatio (prizivanje): ovaj dio recepta sadri samo kraticu Rp. od latinke rijei Recipe (uzmi); u stara vremena ovaj dio je sadravao molitvu-Ordinatio ili propisivanje lijeka: u ovom dijelu recepta redom su ispisani sastojci (ingredijencije) lijeka, a njihova koliina pie se arapskim brojkama

-Na prvom mjestu ispisuje se glavno sredstvo (remedium cardinale) ili tzv. osnovna ljekovita tvar

-Ispod glavnog sredstva ako je potrebno stavlja se pomono sredstvo (remedium adiuvans), koje e dopuniti djelovanje glavnog sredstva

-Ako je potrebno, ispisuje se zatim sredstvo za popravljanje okusa ili mirisa lijeka (remedium corrigens)-Napokon slijedi sredstvo, koje daje oblik lijeku (remedium constituens ili vehiculum)

-Subscriptio (potpis): kratka uputa ljekarniku za izradu i opremu lijeka

-Ako su propisana dva ljekovita sredstva ili vie, uputa redovito poinje slovom M. (Misce! = mjeaj)

-Ako je potrebno napie se f. ( fiat = neka bude ili fiant = neka budu) i tada sljedi opis radnje kojom se lijek izrauje

-Signatura (oznaka): upute ljekarniku zavravaju se oznakom S (signa = oznai ili signetur = neka se oznai)

-Ovim znakom poinje uputa bolesniku, koja se pie naim jezikom

-Ovu uputu ljekarnik (apotekar) prepisuje doslovce i tako ispisanu prilijepi za posudu ili kutiju na kojoj je lijek

-Signatura za lijekove koji se uzimaju na usta ispisuje se na bijelom papiru, za ostale lijekove na crvenom papiru.-Signatura za otrove ima naslikanu lobanju sa prekrienim kostima

-Nomen medici (ime lijenika): lijenik propisuje svaki recept, jer je to dokument i stavlja peat sa svojim punim imenom prezimenom i zvanjem

-Datum ordinacije: nalazi se u lijevom uglu papiraSAT BROJ 3.:HISTORIJA LATINSKOG PISMA I JEZIKA

LATINSKIM JEZIKOM POVJEST JE UKLESANA U KAMEN

INDOEUROPSKI JEZICI:

-Brojni jezici su vrlo slini

-Koji su nai jezici slini i kojoj grupi pripadaju?

-Latinski jezik pripada skupini indoeuropskih jezika-Zato se ovaj jezik naziva indoeuropski jezik?-Znanstvenici su usporeivanjem mnogih jezika doli do jednog indoeuropskog jezika

-Ovoj skupini pripadaju: italski, grki, keltski, slavenski, baltiki, germanski, neki azijski jezici, neu kojima je posebno staroperzijskiLATINSKI JEZIK:

-U najstarije vrijeme bio je govor grada Rima i njegove okolice-Dobio je ime po italskom plemenu Latini, koji su ivjeli u pokrajini Latium, gdje se nalazio grad Rim

-Kako se irila rimska drava tako se irilo i podruje latinskog jezika, pa je latinski vremenom istisnuo ostale italske jezike, od kojih su najpoznatiji bili: umbrijski jezik (pokrajina Umbrija) i oskiki jezik (juna Italija)-Neprestanim ratovima Rim je nametnuo svoju vlast i narodima na obalama Sredozemnog mora u Europi, Africi i Aziji, pa je tako latisnki jezik postao svjetskim jezikom

-Nakon propasti rimske drave latisnki jezik se ouvao kao jezik znanosti, knjievnosti, medicine, filozofije itd.

-Knjievni latinski jezik je ostao zarobljen u tekstovima, propisan je od gramatiara, zaustavljen je u razvitku eljom za oponaanjem velikih pisaca

-Latinski se ouvao i kroz srednji vijek i dijelom novog vijeka

-Nai stariji znanstvenici, povjesniari i pjesnici pisali su latinskim jezikom

-Latinskog podrijetla je i veliki broj meunarodnih rijei

-Sa latinskim jezikom je vrlo srodan grki jezikZATO DANAS UIMO LATINSKI JEZIK:

-Neki razozi za uenje:

-otvaranje nepreglednih vidika u prolost

-upoznavanje sa razvojem ljudske misli, povijesti, obiaja, koji ine temelj nae

civilizacije-Latinski jezik je riznica najrazliitijih znanja, koja su viestruko utkana u sva podruja ljudske djelatnosti kroz vie od dvije tisue godina

-Latinski jezik je spona izmeu dravnih kultura Grke i Rima i moderne Europe

-U naem jeziku ima mnogo rijei o kojima ne razmiljamo kao o tuicama:

-doktor

-medicina

-flora -fauna

-porta

-akvarij (lat. spremite za vodu)

-album (lat. bijelo; bijela knjiga u koju e se unijeti bijela boja ili fotografije) -alibi (lat. na drugom mjestu; drugdje; dokaz da je netko u vrijeme nekog dogaaja

bio na drugom mjestu) -deficit (lat. manjak, nedostatak neega) -suficit (viak neega)

-dupli ili duplex (lat. dvostruk)

-luksuz (lat. rasko, kienost)

-maksimum (lat. najvee, najvie)

-minimum (lat. najmanje)

-snob (lat. sine nobilitate = bez plemstva): u Engleskoj su neka sveuilita bila

dostupna samo aristokraciji, ali se dogaalo da neki nadareni student uz

preporuke bude primljen, pa se uz njegovo ime dodavalo S.NOB

-solarij ili solarium (prostor ispunjen suncem, sunani sat, sunalite) -villa (lat. kua izvan grada, seosko imanje; danas luksuzna kua)ZANIMLJIVOST:

-Izraz novinarska patka dolazi iz latinskog jezika

-Kad je poelo novinarstvo u Europi urednik jednog njemakog lista htio je odvojiti slubene vijesti od privatnih informacija

-On je stavljao ispred vijesti iz privatnih izvora N.T. (non testum) ili (nije provjereno), tj. bez jamstva

-Slova n i t itaju se u abecedi EN-TE to na njemakom znai patka-Tako je nastala uzreica novinarska ili novinska patka

LATINICA:

RIMSKA LATINICA (GRAFEMI F I K VEINOM SU GRKOG PODRIJETLA)

-Svoje najstarije podrijetlo vue od starog fenikog pisma sa podruja sredozemne obale dananjeg Libanona

RAZVOJ LATINSKOG PISMA IZ FENIKOG PISMA GRKI ALFABET-Latinica se razvila iz grkog alfabeta uz pomo Etruana

KARTA: ETRURSKA CIVILIZACIJA I JEZIK

-Prvi pisni latinski spomenici potjeu iz estog ili petog stoljea prije nove ere

-Latinica je u poetku imala 21 grafem (pisani znak za slovo), a kasnije 23 ili 24 grafema

-Latinica se u poetku pisala samo velikim slovima

-Latinske rijei sastavljene su od slova: slova su apstraktna, glasovi su izgovoreni

-Podjela glasova na pod-skupove naziva se glasovni sistem

-Apstraktne jedinice, koje sainjavaju glasovni sistem zovu se fonemi, a sistem fonemski sistem-U naem jeziku ima pet samoglasnika ili vokala: a,e,i,o,u, koji mogu biti dugi i kratki

-- ovaj znak iznad slova oznaava da je vokal dug-- ovaj znak iznad slova oznaava da je vokal kratak

-Latinski govorni jezik ima diftonge ili dvoglase

-To su iskljuivo kombinacije vokala, koje se mogu izgovarati zajedno i zajedno su nosioci sloga

-Najei diftonzi su: ai, au, oi

-I u naem jeziku ima diftonga: npr. auto

-Suglasnici u latinskom jeziku nazivaju se konsonanti

-Konsonantsko i (j) i konsonantsko u (v)

-Konsonante djelimo na:

-haknuti: h -tekui (liquidae): l,r

-strujni (spirantes): f,s

-nosni (nasales): m,n

-praskavi (explosivae): -usneni (labiales): b,p,ph

-zubni (dentales): d,t,th

-grleni (gutturales): g,c,q,ch

SAT BROJ 4.:

IZGOVOR I NAGLASAK

TEORIJA (STR. 57. 59.); VJEBA 1. (STR. 11.)

IZGOVOR (STR. 57.):-Dananji izgovor latinskog jezika znatno se razlikuje od izgovora Rimljana u klasino doba-Dananji tradicionalni izgovor nastao je poslije propadanja rimske kulture i tradicije i odrao se sve do danas

-Medicinska terminologija koristi tradicionalni izgovor

-Dvoglasnici ili diftonzi:

ae --------------- e anaemia (anemia) = malokrvnost

oe --------------- e foetor (fetor) = smrad, zadaha --------------- ae ar (aer) = zrako --------------- oe pota (poeta) = pjesnik

-Konsonanti: b,d,f,g,h,l,m,n,p,r,t,v izgovaraju se kao i u naem jeziku

b ------------- barba, bulbus (brada, jabuica)d ------------- digitus, decem (prst, deset)

f ------------- facies, folium (lice, list)

g ------------- gaster, glandula (eludac, lijezda)

h ------------- homo, hepar (ovjek, jetra)

l ------------- ligamentum, lumbus (veza, slabina)

m ------------- mater, mors (majka, smrt)

n ------------- natura, nervus (priroda, ivac)

p ------------- pneumonia, pulvis (upala plua, praak)

r ------------- ren, raptura (bubreg, rascjep)

t ------------- tumor, tela (otok, tkivo)

v ------------- vulnus, venenum (rana, otrov)

NEMA U KNJIZI, ZAPISATI!

I izgovaramo kao j kad stoji:

- pred samoglasnikom na poetku rijei (iam - jam)

-na poetku sloga (con-iu-ga-tio = sprezanje, itamo: kon-jugacio)

Y - izgovaramo kao i: (satyrus = satir; itamo: satir)X izgovaramo kao: - ks: (lux = svjetlost; itamo luks)

-gz: (exit = on izlazi; itamo egzit)Udvostrueni suglasnici (geminatae) itamo tako da se uju oba glasa:

-terra =zemlja; itamo terra

-stella =zvijezda; itamo stella

-mamma = dojka; itamo mamma

Glasovne skupine: Izgovor: Primjer: Izgovor:ngu ngv lingua lingva

qu kv aqua akva

su (pred samogl. nenagl.) sv suadeo svadeo (na poetku)ch h,k schola, Christus shola, Christus

ph f pharmacopola farmakopola

th t theatrum teatrum

rh r rheuma reuma

ae aetas tar

oe moenia mnia

c (ispred a,u,o) k causa kauza

c (isprede,i, y ) c cista cista

c (ispred ae,oe,eu) c Caesar Cezars (izmeu samoglasnika) z Caesar Cezar

ti (pred samoglasnicima) ci avaritia avaricia

ns (pred samoglasnicima) nz mensa menza

sm zm plasma plazma

ls lz excelsus excelzusDUINA (KVANTITETA) SLOGOVA (STR. 58.):-Duina ili kratkoa sloga zavisi od duine ili kratkoe vokala-Vokal je dug (pa prema tome i slog):

-po prirodi: pater (otac); vita (ivot)

-ako iza njega slijede dva ili vie konsonanta:

emplastrum (melem); gossypium (pamuk)

-ako se nae pred dvojnim konsonantima x i z: elixir (ljekovito pie); oryza (ria)

-ako se u slogu nalazi diftong:

althea (sljez); gangrana (odumiranje tkiva)

-U ostalim sluajevima vokali, pa prema tome i slogovi, su kratki: -qualitas (kakvoa)

-methodus (metoda)

NAGLASAK (STR. 58.):-Za latinski naglasak (akcent) vrijedi zakon pretposljednjeg sloga prema ovoj shemi

trei od kraja drugi od kraja prvi od kraja men- tumpa- la- tumpu- ri- tas-Dvoslone rijei imaju uvijek naglasak na pretposljednjem slogu

-Troslone i vieslone rijei imaju naglasak na pretposljednjem slogu ako je on dug

acetum (kiselina); diabetes (eerna bolest); intramuscularis (unutarmiini)

-Naglasak je na treem slogu od kraja kada je pretposljednji slog krataklacticus (mljeni); methodus (metoda); pancreas (guteraa);

-Izuzetak ine rijei povezane enklitikama (sufiksima) que, -ne, -ve-U ovom sluaju bez obzira na kvantitetu sloga, uvijek su naglaene na svom posljednjem slogu: mamaque ( i dojka); videsne (vidi li); peiusve (ili gore, loije)SAT BROJ 5.:

OSOBNE IMENSKE PROMJENE

TEORIJA (STR. 59. 61.);VRSTE RIJEI (STR. 59.):-U latinskom jeziku, kao i u naem jeziku, rijei dijelimo na promjenjive i nepromjenjive

PROMJENJIVE VRSTE RIJEIimenice (substantiva)

pridjevi (adiectiva)

zamjenice (pronomina)

brojevi (numeralia)

glagoli (verba)

NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEIprilozi (adverbia)

prijedlozi (praepositiones)

veznici (coniunctiones)

uzvici (interiectiones)

-Promjena po padeima naziva se sklanjanje ili deklinacija, a promjena po licima sprezanje ili kon-jugacijaDEKLINACIJA (STR. 59. 61.):-Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi mjenjaju se u rodu, broju i padeu kao i u naem jezikuRODOVI U LATINSKOM JEZIKU (STR. 60.)RODLATINSKI PREVODKRATICA NA LATINSKOM

muki rodgenus masculinumm.

enski rodgenus femininumf.

srednji rodgenus neutrumn.

BROJEVI U LATINSKOM JEZIKU (str. 60.)BROJLATINSKI PREVOD

jedninasingularis

mnoinapluralis

PADEI (STR. 60)-Latinski jezik ima est padea, koji odgovaraju naim padeima, samo je umjesto naeg lokativa i instrumentala jedan pade: ablativ-usPADELATINSKI PADEODGOVARA NA PITANJE

nominativnominativ-ustko, to

genitivgenitiv-uskoga, ega; iji, ija, ije;

dativdativ-uskome, emu;

akuzativaccusativ-uskoga, ega;

vokativvocativusslui za dozivanje: oj!

instrumental

lokativablativuss kim, s im;o kome o emu;

u kome u emu;

na kome, na emu; gdje;

SKLANJANJE DEKLINACIJA (DECLINATIO) (STR. 60.)-Imenice u latinskom jeziku podjeljene su u pet deklinacija-U svim deklinacijama razlikujemo:

-osnovu (stalni dio rijei)

-nastavak (dodaje se da oznai rod, broj i pade)

-Padeni oblici nastaju dodavanjem padenog nastavka na osnovu, koja se dobiva od genitiva plurala

BROJ DEKLINACIJEIME DEKLINACIJEGENITIV PLURALA DEKLINACIJE

I.A - deklinacijacosta-rum

II.O - deklinacijanervo-rum

III.

KONSONANTSKA

deklinacija (osnova)I deklinacija (osnova)dolor-umcivi-um

IV.U deklinacijafetu-um

V.E - deklinacijafacie-rum

-Deklinacije prepoznajemo prema zavretku genitiva singulara, zato se uz nominativ imenice uvijek ui i genitiv singulara, a ui se i rod imeniceBROJ DEKLINACIJEIME DEKLINACIJENASTAVAK GENITIVA SINGULARA

I.A - deklinacija-AE

II.O - deklinacija-I

III.

KONSONANTSKA

deklinacija (osnova)

I deklinacija (osnova)-IS

IV.U deklinacija-US

V.E - deklinacija-EI

-Svaka imenica bez obzira kojoj deklinaciji pripada pie se u rjeniku ovim redosjedom:

1. nominativ singulara punom rijeju 2. genitivni nastavak odreuje pripadnost deklinacij

(samo padeni nastavak)

3. rod imenice kraticom

OPA PRAVILA ZA DEKLINACIJU (STR. 61.)

-Vokativ singulara uvijek je jednak nominativu singulara, osim kod imenica i pridjeva II. deklinacije na us

-Vokativ plurala je uvijek jednak nominativu plurala

-Ablativ plurala uvijek je jednak dativu plurala

-Imenice srednjeg roda bez obzira koje su deklinacije imaju tri padea jednaka u singularu (nominativ, akuzativ i vokativ), a nastavak ovisi o pripadnosti deklinaciji

-Takoer, u pluralu imaju nominativ, akuzativ i vokativ jednak i uvijek se zavravaju na -a

SAT BROJ 6.:

OSOBNE GLAGOLSKE PROMJENE

TEORIJA (STR. 67. 68.);GLAGOLI (STR. 67.):-Ovisno o prezentskoj osnovi glagoli se dijele na etiri kon-jugacije, koje se razlikuju po infinitivu prezenta

-Svaki glagol u latinskom jeziku obino se pie u prvom licu singulara prezenta i u infinitivuKON-JUGACIJAPREZENTSKA OSNOVAPRVO

LICE PREZENTAINFINITIV PREZENTA

PRVA ILI Ana a: cura-curocurare (lijeiti)

DRUGA ILI Ena e: debe-debeodebere (morati)

TREAna konskonant: scrib-scribo

scribere (pisati)

TREAna u:

na i:dominuo

recipiodominuere (umanjiti)

recipere (uzeti)

ETVRTA ILI Ina i: aperi-aperioaperire (otvoriti)

-Glagoli u latinskom jeziku imaju:

*dva stanja (genera) : -aktiv (genus activum): radno stanje

-pasiv (genus pasivum): trpno stanje *est vremena (tempora): -plusquamperfekt

-perfekt

-imperfekt

-prezent

-futur 2. (egzaktni)

-futur 1. *tri naina (modi): -indikativ (pokazni): modus indicativus

-konjunktiv (savezni ili pogodbeni): modus coniunctivus

-imperativ (zapovjedni): modus imperativus *pet glagolskih imena (nomina verbalia):

-infinitiv (infinitivus)

-patricip (participium): -particip prezenta aktivnog (glagolski pridjev) -particip prezenta pasivnog (glagolski pridjev) -gerund

-gerundiv

-supin

*dva broja (numeri): -jednina ili singular numerus singularis

-mnoina ili plural numerus pluralis

* tri lica (personae): -tri lica u singularu

-tri lica u pluralu

OSOBNI (LINI) NASTAVCI (STR. 68.):-Glagoli u kon-jugaciji dobivaju ove nastavke u aktivu i pasivu-Oni su potpuno jednaki za sve etiri konjugacijeLICEAKTIVPASIVIMPERATIV

1.

2.

3.-o

-s

-t-r

-ris

-tur-

1.

2.

3.-mus

-tis

-nt-mur

-mini

-ntur-te

SAT BROJ 8.:

IMENICE I PRIDJEVI PRVE DEKLINACIJE

PREZENT GLAGOLA SUM, ESSE, FUI, -

TEORIJA (STR.: 61.; 65.); VJEBA 2. (STR.: 12.);IMENICE PRVE ILI A DEKLINACIJE (STR. 61.):-Imenice prve deklinacije preteno su enskog roda

-Sve one u nominativu singulara zavravaju na a

IMENICE, PRVA DEKLINACIJA: COSTA, -AE, F. = REBRO

PADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. cost-acost-ae

GenitivusGen.cost-aecost-arum

DativusDat.cost-aecost-is

AccusativusAcc.cost-amcost-as

Vocativus Voc.cost-acost-ae

Ablativ Abl.cost-acost-is

-Mali broj imenica prve deklinacije je mukog roda, najee kada oznaavaju muku glavu, zanimanje: -pharmaceuta,-ae,f.=apotekar;

-poeta,-ae,f.=pjesnik;

PRIDJEVI PRVE ILI A DEKLINACIJE (STR. 65.):-Pridjevi prve deklinacije dekliniraju se isto kao i imenice prve deklinacije, a uvijek u rodu, broju i padeu prate imenice enskoga roda, bez obzira koje su deklinacije imenicePRIDJEVI, PRVA DEKLINACIJA: BONA = DOBRA

PADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. bon-abon-ae

GenitivusGen.bon-aebon-arum

DativusDat.bon-aebon-is

AccusativusAcc.bon-ambon-as

Vocativus Voc.bon-abon-ae

Ablativ Abl.bon-abon-is

-Pridjeve i imenice moemo deklinirati zajedno, a moraju se slagati u rodu broju i padeu, ali ne uvijek i u deklinaciji (u ovom sluaju se slau i u deklinaciji):

Singularis:

Nom. bona costa

Gen. bonae costae

Dat. bonae costae

Acc. bonam costam

Voc. bona costa

Abl. bona costa

Pluralis:

Nom. bonae costae

Gen. bonarum costarum

Dat. bonis costis

Acc. bonas costas

Voc. bonae costae

Abl. bonis cosis

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

POMONOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI, - (BITI) (STR. 65.):POMONI GLAGOL SUM, ESSE, FUI, - (BITI) LICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.sum (jesam, sam)-

2.eses! (budi)

3.est-

1.sumus-

2.estiseste! (budite)

3.sunt-

SAT BROJ 9.:

GLAGOLI PRVE KONJUGACIJE:

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA I IMPERATIV

TEORIJA (STR.: 69.); VJEBA 3. (STR.: 13.);INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

GLAGOLA PRVE KONJUGACIJEGLAGOL PRVE KONJUGACIJE: CURO, 1. (CUR-A-RE) = LIJEITILICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.cur - o-

2.cura - scura (lijei)

3.cura- t-

1.cura- mus-

2.cura- tiscura- te! (lijeite)

3.cura- nt-

SAT BROJ 11.:

GLAGOLI DRUGE KONJUGACIJE:



GLAGOLA DRUGE KONJUGACIJEGLAGOL DRUGE KONJUGACIJE: DEBEO, 2. (DEB- -RE) = MORATI, TREBATILICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.debe - o-

2.debe - sdebe (mora)

3.debet- t-

1.debe- mus-

2.debe- tisdebe- te! (morate)

3.debe- nt-

SAT BROJ 12.:

IMENICE DRUGE DEKLINACIJE MUKOG RODA NA US I ER TEORIJA (STR.: 62.- 63.); VJEBA 5. (STR.: 16.);IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -US (STR. 62.):-Ove imenice su mukog roda-Imenice mukog roda zavravaju se u nominativu singulara na us ili er

-Imenice srednjeg roda ove deklinacije zavravaju se u nominativu singulara na um

(o ovome kasnije)-Izuzetak ine imenice enskog roda, koje se zavravaju u nominativu na usIMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -US: NERVUS, -I, M. = IVAC, NERVPADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. nerv-usnerv-i

GenitivusGen.nerv-inerv-orum

DativusDat.nerv-onerv-is

AccusativusAcc.nerv-umnerv-os

Vocativus Voc.nerv-enerv-i

Ablativ Abl.nerv-onerv-is

IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -ER (STR. 62. -63.):-Imenice mukog roda na er dijele se na dvije skupine:

-one imenice koje su sauvale vokal -e- kroz sve padee

-one imenice, koje su izgubile vokal -e- u svim padeima, osim u nominativu i vokativu-Najlake emo prepoznati imenicu, koja zadrava -e- kroz sve padee ili gube -e- po genitivu singulara

-Ako se -e- nalazi u genitivu singulara nai e se i u svim pareima

-Npr.: puer, pueri, m.-Ako se -e- ne nalazi u genitivu singulara, nee se nai ni u jednom padeu izuzev nominativa i vokativaIMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -ER: PUER, -I, M. = DJEAKPADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. pu-erpuer-i

GenitivusGen.puer-ipuer-orum

DativusDat.puer-opuer-is

AccusativusAcc.puer-umpuer-os

Vocativus Voc.pu-erpuer-i

Ablativ Abl.puer-opuer-is

IMENICE MUKOG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -ER: PEDIATER, -TRI, M. = PEDIJATARPADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. pediiat-erpediatr-i

GenitivusGen.pediatr-ipediatr-orum

DativusDat.pediatr-opediatr-is

AccusativusAcc.pediatr-umpediatr-os

Vocativus Voc.pediat-erpediatr-i

Ablativ Abl.pediatr-opediatr-is

SAT BROJ 13.:

GLAGOLI TREE KONJUGACIJE:



GLAGOLA TREE KONJUGACIJE - KONSONANTSKE OSNOVEGLAGOL TREE KONJUGACIJE: SCRIBO, 3. (SCRIB- -RE) = PISATILICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.scrib - o-

2.scribi - sscribe (pii)

3.scribi- t-

1.scribi- mus-

2.scribi- tisscribi- te! (piite)

3.scribu- nt-

INDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG I IMPERATIV

GLAGOLA TREE KONJUGACIJE I OSNOVEGLAGOL TREE KONJUGACIJE: CAPIO, 3. (CAP- -RE) = UZETILICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.capi - o-

2.capi - scape (uzmi)

3.capi- t-

1.capi- mus-

2.capi- tiscapi- te! (uzmite)

3.capi-u- nt-

SAT BROJ 15.:

IMENICE DRUGE DEKLINACIJE SREDNJEG RODA NA UMTEORIJA (STR.: 64.); VJEBA 7. (STR.: 19.);IMENICE DRUGE ILI O DEKLINACIJE NA -UM (STR. 64.):-Ove imenice su srednjeg roda-Imenice srednjeg roda druge deklinacije imaju tri padea jednaka:

-nominativ

-akuzativ

-vokativ -U mnoini se zavravaju na -aIMENICE SREDNJEG RODA DRUGE DEKLINACIJE NA -UM:

LIGAMENTUM, -I, N. = LIGAMENTPADEKRATICASINGULARISPLURALIS

NominativusNom. ligament-umligament-a

GenitivusGen.ligament-iligament-orum

DativusDat.ligament-oligament-is

AccusativusAcc.ligament-umligament-a

Vocativus Voc.ligament-umligament-a

Ablativ Abl.ligament-oligament-is

-I pridjevi srednjeg roda druge deklinacije se mijenjaju kao i imenice srednjeg roda druge deklinacije, npr. gorak lijek (medicamentum amarum)SAT BROJ 16.:

GLAGOLI ETVRTE KONJUGACIJE:



GLAGOLA ETVRTE ILI I KONJUGACIJE GLAGOL ETVRTE KONJUGACIJE: APERIO, 4. (APER- -RE) = OTVORITILICEINDIKATIV PREZENTA AKTIVNOG

IMPERATIV

1.aperi - o-

2.aperi - saperi (pii)

3.aperi- t-

1.aperi- mus-

2.aperi- tisaperi- te! (piite)

3.aperiu- nt-

SAT BROJ 18.:

PRIDJEVI PRVE (PONAVLJANJE) I DRUGE DEKLINACIJE

TEORIJA (STR.: 65. 67.); VJEBA 9. (STR.: 22.);PRIDJEVI PRVE I DRUGE DEKLINACIJE (STR. 65.-66.):-Veliki broj latinskih pridjeva pripada II. i I. deklinaciji.

-Kao atributi pridjevi se slau sa imenicama u:

-rodu

-broju

-padeu

-Pridjevi prve i druge deklinacije imaju u nominativu singulara tri nastavka:DEKLINACIJAII.I.II.

RODm.f.n.

NASTAVCI -US-us-a-um

NASTAVCI -ER-er-a-um

-Na primjer:m.f.n.

long-uslong-along-um

ten-ertener-atener-um

dext-erdextr-adextr-um

DEKLINACIJA PRIDJEVA NA -US, -A, -UM (STR. 66.):PRIDJEV: LONGUS, -A, -UM = DUG

PADE

MASCULINUM II.FEMININUM I.NEUTRUM II.

Nom.long uslong along um

Gen.long i long aelong i

Dat.long olong aelong o

Acc.long um long amlong um

Voc.long elong along um

Abl.long olong a long o

nom.long i long aelong a

gen.long orumlong arumlong orum

dat.long islong islong is

acc.long oslong aslong a

voc.long i long aelong a

abl.long is long is long is

Upamti!-Pridjev se u rijeniku moe pisati na dva naina:

-longus, -a, -um

-longus, 3

DEKLINACIJA PRIDJEVA NA -US, -A, -UM (STR. 66.):-Neki pridjevi na -er, -a, -um (kao i imenice -er II. deklinacije) zadravaju vokal -e u deklinaciji, a neki ga gube

-To se lako prepoznaje ve u nominativu enskoga roda pridjeva, npr.:

-tener, tenera, tenerum = njean

-dexter, dextra, dextrum = desniPRIDJEV NA -ER KOJI NE GUBI -E KROZ PADEE: TENER, -A, -UM = NJEANPADE

MASCULINUM

II.FEMININUM

I.NEUTRUM

II.

Nom.ten-ertener-atener-um

Gen.tener -itener-aetener-i

Dat.tener-otener-aetener-o

Acc.tener-umtener-amtener-um

Voc.tenertener-atener-um

Abl.tener-otener-atener-o

nom.tener -itener-aetener-a

gen.tener-orumtener-arumtener-orum

dat.tener-istener-istener-is

acc.tener-ostener-astener-a

voc.tener-itener-aetener-a

abl.tener-istener-istener-is

PRIDJEV NA -ER KOJI GUBI -E KROZ PADEE: DEXTER, -A, -UM = DESNIPADE

MASCULINUM

II.FEMININUM

I.NEUTRUM

II.

Nom.dext-erdextr-adextr-um

Gen.dextr -idextr-aedextr-i

Dat.dextr-odextr-aedextr-o

Acc.dextr-umdextr-amdextr -um

Voc.dexterdextr-adextr -um

Abl.dextr-odextr-adextr -o

nom.dextr -idextr-aedextr -a

gen.dextr-orumdextr-arumdextr -orum

dat.dextr-isdextr-isdextr -is

acc.dextr-osdextr-asdextr -a

voc.dextr-idextr-aedextr -a

abl.dextr-isdextr-isdextr -is

SAT BROJ 19.:

IZUZETCI IMENICA PRVE I DRUGE DEKLINACIJE

TEORIJA (STR.: 63. 64.); VJEBA 9. (STR.: 23.);PRIDJEVI PRVE I DRUGE DEKLINACIJE (STR. 63.-64.):Izuzetci u rodu su:1.)Imena stabala:

-malus (alta), -i, f. = (visoko) jabuno stablo

-ficus (lata), -i, f. = (iroka) smokva

-figus (magna), -i, f. = (velika) bukva

-Pridjevi alta, lata, magna su u enskom rodu,

jer se slau sa imenicama na koje se odnose.

-Imena plodova su srednjeg roda (malum maturum = zrela jabuka)

2.)Imenice uzete iz grkog jezika enskog su roda:

-christallus, -i, f. = kristal;

-methodus, -i, f. = metoda; -periodus, -i, f. = period; -atomus, -i, f. = atom; -paragraphus, -i, f. = paragraf;3.)Izuztak u rodu su i:

-bolus, -i, f. = vrsta gline za pravljenje pilula;

-alvus, -i, f. = trbuh, eludac;3.)Izuztak u rodu ine i:

-virus, -i, n. = virus, otrov;

-vulgus, -i, n. = svjetina;

-Ove se imenice upotrebljavaju samo u singularu.SAT BROJ 21. I 22.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE MUKOG RODA

SUGLASNIKA OSNOVA

TEORIJA (STR.: 70.- 71.); VJEBA 11. (STR.: 24.);IMENICE TREE DEKLINACIJE - UVOD (STR. 70.):-Po treoj deklinaciji mjenjaju se imenice sva tri roda, koje se u nominativu singulara zavravaju razliito, a u genitivu singulara imaju nastavak IS.-Imenice koje u genitivu singulara imaju jedan slog vie nego u nominativu zovu se nejednakoslone imenice (imparisyllaba): -tumor (otok), genitiv tumor-is

-Imenice koje u nominativu i genitivu singulara imaju jednak broj slogova zovu se jednakoslone imenice (parisyllaba):

-cutis (koa), genitiv cut-isIMENICE TREE DEKLINACIJE MUKOG RODAKONSONANTSKE OSNOVE (STR. 70.-71.):-Imenice mukog roda najee zavravaju na:NOM.-OR-O-O-ES-ES-ER-EX(-OS) ...

GEN.-ORIS-ONIS-INIS-ETIS-EDIS-ERIS-ICIS(-ORIS) ...

Na primjer:-tumor, -oris, m. = otok

-pulmo, -onis, m. = pluno krilo

-homo, hominis, m. = ovjek

-herpes, -etis, m. = liaj

-pes, pedis, m. =stopalo, noga-aether, -eris, m. = eter

-apex, apicis, m = vrh

-flos, -oris, m. = cvijet (nema u gramatici)

(Ovo su najbitniji zavretci mukih imenica tree deklinacije konsonantskih osnova,

ima ih jo i na njih emo naii ponekad).OVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

IMENICMA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. -(NITA)-ES

Gen.-IS-UM

Dat.-I-IBUS

Acc.-EM-ES

Voc.-(NITA)-ES

Abl.-E-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od genitiva singulara odbijemo nastavak ISIMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:

TUMOR, -ORIS, M. = OTOK;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. TUMORTUMOR-ES

Gen.TUMOR-ISTUMOR-UM

Dat.TUMOR-ITUMOR-IBUS

Acc.TUMOR-EMTUMOR-ES

Voc.TUMORTUMOR-ES

Abl.TUMOR-ETUMOR-IBUS

PAMTI MIIE!(MEMORIA TENE MUSCULOS!)

25. STRANAMUSCULUS FLEXORMII SAVIJA

MUSCULUS EXTENSORMII OPRUA

MUSCULUS ABDUCTORMII ODMICA

MUSCULUS TENSORMII NATEZA

MUSCULUS ADDUCTORMII PRIMICA

MUSCULUS DEPRESSORMII KOJI SPUTA PREMA DOLJE

MUSCULUS LEVATORMII PODIZA

MUSCULUS CORRUGATORMII NEBIRA - STEZA

SAT BROJ 25. I 26.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE ENSKOG RODA

SUGLASNIKA OSNOVA

TEORIJA (STR.: 71.- 72.); VJEBA 12. (STR.: 26.);IMENICE TREE DEKLINACIJE ENSKOG RODA

KONSONANTSKE OSNOVE (STR. 71.-72.):-Imenice enskog roda najee zavravaju na:

NOM.-AS-ITIS-US-IO-DO-GO-X-X

GEN.-ATIS-ITIDIS-UTIS-IONIS-DINIS-GINIS-GIS-CIS

Na primjer:

-extremitas, -atis, f. = ud-bronchitis, -itidis, f. = upala bronha

-senectus, -utis, f. = starost

-solutio, -ionis, f. = otopina

-valetudo, -dinis, f. = zdravlje

-mucilago, -inis, f. = sluz

-lex, legis, f. = zakon

-radix, -icis, f. = korijen

(Ovo su najbitniji zavretci mukih imenica tree deklinacije konsonantskih osnova,

ima ih jo i na njih emo naii ponekad).

Napomena:

-Sve rijei na itis u nominativu singulara su rijei sa grkim nastavkom koji oznaava upaluOVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

IMENICMA ENSKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. -(NITA)-ES

Gen.-IS-UM

Dat.-I-IBUS

Acc.-EM-ES

Voc.-(NITA)-ES

Abl.-E-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od genitiva singulara odbijemo nastavak IS-Moemo primjetiti da su nastavci koji se dodaju za muki i enski rod potpuno identini!

IMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:

TUMOR, -ORIS, M. = OTOK;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. SOLUTIOSOLUTION -ES

Gen.SOLUTION -ISSOLUTION -UM

Dat. SOLUTION-ISOLUTION -IBUS

Acc.SOLUTION -EMSOLUTION -ES

Voc.SOLUTIOSOLUTION -ES

Abl.SOLUTION -ESOLUTION -IBUS

SAT BROJ 28. I 29.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE SREDNJEG RODA

SUGLASNIKA OSNOVA

TEORIJA (STR.: 72.- 73.); VJEBA 13. (STR.: 27.);IMENICE TREE DEKLINACIJE SREDNJEG RODA

KONSONANTSKE OSNOVE (STR. 72.-73.):-Imenice srednjeg roda imaju isti oblik za: -nominativ

-akuzativ

-vokativ

-U ovim padeima, u singularu se zavravaju na nastavak ovisno o deklinaciji kojoj pripadaju, a u pluralu se zavravaju na a.

-Da bi se lake zapamtile pamtimo ih pomou rijei CELENTURUS.

-Ova rije nema nikakvo znaenje.

-Ona je skup nominativnih nastavaka srednjeg roda tree deklinacije, sa konsonantskom osnovom a to su: LAC

MEL

FORAMEN

CAPUT

IECUR

CORPUS

-Primjeri imenica tree deklinacije srednjeg roda, konsonantske osnove: NOMINATIV

GENITIVRODZNAENJE

LACLACT-ISN.MLIJEKO

MELMEL-ISN.MED

FORAMENFORAMIN-ISN.OTVOR

CAPUTCAPUT-ISN.GLAVA

IECURIECOR-ISN.JETRA

CORPUSCORPOR-ISN.TIJELO

-Napomena:

-Srednjeg roda su jo i imenice:

-vulnus, -eris, n. = rana;

-sulfur, -uris, n. = rana;

-femur, -oris, n. = bedrena kost;

-ulcus, -eris, n. = ir; (ova posebno interesantna, na us a srednjeg roda tree

deklinacije, isto kao corpus, -oris, n. = tijelo)OVO SU NASTAVCI KOJE DODAJEMO

IMENICMA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. -(NITA)-A

Gen.-IS-UM

Dat.-I-IBUS

Acc.-(NITA)-A

Voc.-(NITA)-A

Abl.-E-IBUS

-Nastavci se dodaju imeninoj osnovi, koju dobijemo kada od genitiva singulara odbijemo nastavak ISIMENICA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, KONSONANTSKIH OSNOVA:

CORPUS, -ORIS, N. = OTOK;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. CORPUS CORPOR -A

Gen. CORPOR-IS CORPOR -UM

Dat. CORPOR -I CORPOR -IBUS

Acc.CORPUS CORPOR -A

Voc.CORPUS CORPOR -A

Abl.CORPOR -E CORPOR -IBUS

SAT BROJ 30. I 31.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVA

PARISYLLABA JEDNAKOSLONE IMENICE

TEORIJA (STR.: 74. 75.); VJEBA 14.1. (STR.: 28.);IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVE (STR. 72.-73.):PARISYLLABA JEDNAKOSLONE IMENICE-U ovu skupinu spadaju spadaju jednakoslone imenice na IS i ES, imenice kojima se genitivna osnova zavrava na dva ili vie suglasnika i imenice srenjeg roda na: -AL, -AR i E-Osnova svih jednakoslonih imenica zavrava se na I, u genitivu pl. im je nastavak IUM-Te su imenice preteno enskog roda:

-auris, -is, f. = uho;

-fames, -is, f. =glad;

-Imenice ija se osnova zavrava na dva ili vie suglasnika takoer ima u genitivu plurala nastavak IUM, na primjer: -pars, partis, f. = dio; -partium

-dens, dentis, m. = zub; -dentium

-ars, artis, f. = umijee; - artium

-mors, mortis, f. = smrt; - mortium

-os, ossis, n. = kost; -ossium

-cor, cordis, n. = srce; - cordium

DEKLINACIJA IMENICAIMENICA MUKOG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE IMENICE:

DENS, DENTIS, M. = ZUB;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. DENSDENT-ES

Gen.DENT-ISDENT-IUM

Dat.DENT-IDENT-IBUS

Acc.DENT-EMDENT-ES

Voc.DENSDENT-ES

Abl.DENT-EDENT-IBUS

IMENICA ENSKOG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE IMENICE:

AURIS, -IS, F. = UHO;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. AURISAUR-ES

Gen.AUR-ISAUR-IUM

Dat.AUR-IAUR-IBUS

Acc.AUR-EMAUR-ES

Voc.AUR-ISAUR-ES

Abl.AUR-EAUR-IBUS

IMENICA SREDNJEG RODA TREE DEKLINACIJE, JEDNAKOSLONE IMENICE:

RETE, RETIS, N. = MREA;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. RETERET-IA

Gen.RET-ISRET-IUM

Dat.RET-IRET-IBUS

Acc.RET-ERET-IA

Voc.RET-ERET-IA

Abl.RET-IRET-IBUS

-sve jednakoslone imenice na -ES i IS bez obzira na rod dekliniraju se kao auris, -is, f.-kao dens, dentis, m. dekliniraju se imenice na -S i ER, kojima se osnova u genitivu zavrava na dva ili vie konsonanata:

-dens, dentis, m. (zub)

-gaster, gastris, f. (eludac)-imenice srednjeg roda na -al, -ar, -e dekliniraju se kao rete, retis, n.-manja skupina jednakoslonih imenica enskog roda i osnova ima u akuzativu singulara nastavak -im, a ablativ singulara nastavak -i

-imenice iz latinskog jezika: -febris, -is, f. (groznica)

-tussis, -is f. (kaalj)

-pertussis, -is, f. (hripavac)

-tuberculosis, -is, f. (tuberkuloza)

-sitis, -is, f. (e)

-imenice iz grkog jezika:

-basis, -is, f. (osnova)

-dosis, -is, f. (doza)

-diagnosis, -is, f. (dijagnoza)

-prognosis, -is, f. (prognoza)

-narcosis, -is, f. (narkoza)

-te se imenice dekliniraju, izuzev akuzativa i ablativa singulara kao auris, -is, f.IMENICA TREE DEKLINACIJE SA AKUZATIVOM JEDNINE NA IM:

FEBRIS, -IS, F. = GROZNICA;

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. FEBRISFEBR-ES

Gen.FEBR-ISFEBR-IUM

Dat.FEBR-IFEBR-IBUS

Acc.FEBR-IMFEBR-ES

Voc.FEBR-ISFEBR-ES

Abl.FEBR-IFEBR-IBUS

SAT BROJ 32. I 33.:

IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVA

IMENICE SREDNJEG RODA NA AL, -AR, -ETEORIJA (STR.: 74.); VJEBA 14.2. (STR.: 28.);IMENICE TREE DEKLINACIJE I OSNOVE (STR. 72.-73.):IMENICE SREDNJEG RODA NA AL, -AR, -E

-imenice srednjeg roda na -AL, -AR, -E imaju ablativ singulara nastavak I, a nominativ, akuzativ i vokativ plurala -IANastavci su:

PADESINGULARIS

PLURALIS

Nom. NITA (RAZLIITI)-IA

Gen.-IS-IUM

Dat.-I-IBUS

Acc.NITA (RAZLIITI)-IA

Voc.NITA (RAZLIITI)-IA

Abl.-I-IBUS

Documents

LATINSKI-JEZIK