LATINSKI JEZIK

1-2

!MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

UDBENICI SVEU!ILITA U ZAGREBU

MANUALIA (mreno izdanje)

Sv. 13 Pavao Knezovi, 2014. ime Demo, 2014. Nakladnik: Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu Borongajska cesta 83d, Zagreb Za nakladnika: Prof. dr. sc. Josip Talanga Izvrni urednik: Branko Ivanda Recenzenti: Izv. prof. dr. sc. Vladimir Rezar Doc. dr. sc. Gorana Stepani Izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtkovi ISBN 9789537823306

Temeljem odluke Povjerenstva za izdavaku djelatnost Hrvatskih studija objavljivanje djela odobrilo je Znanstveno-nastavno vijee Hrvatskih studija 4. listopada 2011. U skladu s lankom 22. Pravilnika o izdavakoj djelatnosti Hrvatskih studija pribavljene su pozitivne recenzije. Koritenje naziva sveuilini udbenik (Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu Odlukom od 21. rujna 2012. (Klasa: 032-01/12-01-1, Urbroj: 380-061-117-12-2).

prof.!dr.!sc.!Pavao!Knezovi#!

doc.!dr.!sc.!ime!Demo!

LATINSKI!JEZIK!1"2!

Udbenik Sveu!ilita u Zagrebu

HRVATSKI STUDIJI SVEU!ILITA U ZAGREBU

Zagreb, 2014.

V

Sadraj

Sadraj III Predgovor VII Popis kratica XI

LATINSKI JEZIK 1

Gradivo tiva

INITIA

Latinski italski jezik 1 Latinski jezik pobjednik 1 Najstariji spomenici latinskog jezika 2 Razvoj latinskog jezika 2 Latinski jezik i Hrvati 3 Latinsko pismo 3 Pisma koja su prethodila alfabetu 3

Alfabetsko pismo 4 Razvoj znakova latinske abecede 4

Smjer pisanja 5

IRES DIVINA

Izgovor latinskoga 7 Glasovi i grafemi 7

Naglasak 10

De Musis (P. ANNI FLORI

Epigramma IV) 7

IIRES RVSTICA

Vrste rijei 13 Navoenje imenica i pridjev u rjeniku 14 Deklinacija imenica 16 Navoenje glagol u rjeniku 17 Prva glagolska osnova (prezentska) 18

De re rustica (L. IUNI MODERATI

COLUMELLAE De re rustica I.,

Praefatio 13) 13

IIIVILLARVSTICA

Prva ili a-deklinacija 21 Osobitosti u oblicima imenica prve deklinacije 22

Prezent (sadanje vrijeme) aktivni 23 Infinitiv istovremenosti (infinitiv prezenta) aktivni

24 Imperativ I. aktivni 25 Re!enica osnovna jedinica teksta 26

De vila rustica 21

Quid agere debet vilicus (M. PORCI

CATONIS De agricultura 1.3.1.) 27

IVSCHOLA

Druga ili o-deklinacija 29 Stezanja 30

Pridjevi prve klase 31 Zamjeni!ki pridjevi 33

Prezent pasivni 34 Transformacija iz aktiva u pasiv 34 Infinitiv istovremenosti pasivni. Imperativ I. pasivni

36

Litterati et litteratores (C. SUETONI

TRANQUILLI De grammaticis 4)

29 In schola 38

De magistro et discipulis 39

VRES MILITARIS

Trea deklinacija konsonantske osnove 41 Imperfekt (prolo nesvreno vrijeme) aktivni 44 Imperfekt pasivni 45 Prijedlozi uvod 45

Prijedlozi s akuzativom (I) 45

Temeljne sastavnice re!enice 46 Redoslijed rije!i u latinskoj re!enici 47

Quintili Vare, legiones redde! 41

De milite Romano 48

Initia Romae 48

VIVRBS

Trea deklinacija i-osnove 51 Imperativ II. 54 Pridjevi druge klase 54 Osobitosti u oblicima pridjev druge klase 56

Osobitosti u oblicima imenica tre"e deklinacije

Mane in civitate nostra 51

Urbs temporibus antiquis 53

Gens togata 62

VI

57

Prijedlozi s akuzativom (II) 59

Re!eni!na jezgra 61

VIIDOMVS

etvrta ili u-deklinacija 65 Futur I. (budue vrijeme) aktivni 68 Peta ili e-deklinacija 69 Futur I. pasivni 70 Prijedlozi s akuzativom (III) 71

Valentnost glagola 72

Villae rusticae Plinianae situs (C.

PLINI CAECILI SECUNDI

MINORIS Epistulae V.6.14-17)

65

Ingressus in domum 68

Ab ovo usque ad mala 74

Villae rusticae Plinianae cubicula

(C. PLINI CAECILI SECUNDI

MINORIS Epistulae II.17.6-8) 75

VIII MAGISTRATVS

Particip istovremenosti (particip prezenta) 77 Osobitosti u tvorbi glagolskih oblika prve osnove

81 Prijedlozi s ablativom 84

Re!eni!na periferija 85 Konektori 86

M. Catonis vita (CORNELI NEPOTIS

Vita Catonis 1-2) 77

De consule ex bello triumphanti

80

Lictor et fasces 86

IX MALEFACTA

Line, povratna, posvojne i povratnoposvojna zamjenica 89

Li!ne zamjenice. Povratna zamjenica 90

Izricanje posvojnosti zamjenicama 91

Druga glagolska osnova (perfektna) 93Perfekt (prolo svreno vrijeme) aktivni 95 Pluskvamperfekt (pretprolo vrijeme) aktivni i futur

II. (predbudue vrijeme) aktivni 98 Infinitiv prijevremenosti (infinitiv perfekta) aktivni

98 Glagoli bez prve osnove 99

Prijedlozi s akuzativom i ablativom 101

Prijedlozi s genitivom 101 Glagoli sudbenog postupka 102

Duae facies urbis 89

Bellum Ponticum 100

Marcus Coriolanus 102

Suspicio amantis (P. OVIDI

NASONIS Amores II.7.1) 103

LATINSKI JEZIK 2

Gradivo tiva

IX MALEFACTA

Line, povratna, posvojne i povratnoposvojna zamjenica 89

Li!ne zamjenice. Povratna

zamjenica 90

Izricanje posvojnosti zamjenicama 91

Druga glagolska osnova (perfektna) 93

Perfekt (prolo svreno vrijeme) aktivni 95

Pluskvamperfekt (pretprolo vrijeme) aktivni i futur II. (predbudue vrijeme) aktivni 98

Infinitiv prijevremenosti (infinitiv perfekta) aktivni 98

Glagoli bez prve osnove 99

Duae facies urbis 89

Bellum Ponticum 100

Marcus Coriolanus 102

Suspicio amantis (P. OVIDI NASONIS Amores II.7.1)

103

VII

Prijedlozi s akuzativom i

ablativom 101 Prijedlozi s genitivom 101

Glagoli sudbenog postupka 102

XGRAECIA CAPTA...

Komparacija pridjev 105 Tzv. pravilna komparacija 106

Grki alfabet 109 Deklinacija gr!kih rije!i

preuzetih u latinski 109

Sintaksa komparativa i superlativa 111

Elativna poraba superlativa i komparativa 112

Nepotpuni glagoli 115

De scholis notissimis ad philosophiae disciplinam

in Graecia 105

Bubulcus 107

De Niobe 110

De Europa 112

Po!sis 113

Viri fortissimi apud Homerum 113

Litterae Philippi Magni ad Aristotelem

philosophum (A. GELLI Noctes Atticae IX.3) 114

De Mida et Platone 116

Quid geometrae dicant !"#"$%&', quid ()*+$&', quid

,-.&', quid /+0112'; quibusque ista omnia

Latinis vocabulis appellentur (A. GELLI Noctes

Atticae I.20) 116

XI ARS LITTERARIA

Komparacija s razli!itim

osnovama ("nepravilna" komparacija) 119

Opisna komparacija 120

Nepotpuna komparacija 122 Izricanje krajnjega stupnja 124

Izricanje niskoga stupnja 124

Izricanje jednakoga stupnja 124

Pokazne zamjenice (I) 125 Prilozi 127 Tvorba prilog od pridjev 127

Komparacija prilog 129 Osobitosti u komparaciji

prilog 131

Cicero orator 119

Italia antiqua 123

De partibus rhetoricae (FLAVI MAGNI AURELI

CASSIODORI Institutiones II.2.2.) 129

De Attico (M.VALERI MARTIALIS Epigrammata II.7)

129

Bella civilia 131

Cervus ad fontem 132

Amicitia inter poetam Horatium et Maecenatem (Q.HORATI FLACCI Carmina II.17.1-17) 133

XII VESTIMENTA

Particip prijevremenosti (particip perfekta). Trea glagolska osnova (participska) 135

Perfekt, pluskvamperfekt i futur II. pasivni 139

Glavni brojevi do 20 141 Redni brojevi do 20 142 Slaganje subjekta i predikata

143

De vestimentis Romanorum 135

Secessio plebis (T. LIVI Ab Urbe condita II.32.2-8)

138

Plebs reconciliata cum patriciis (T. LIVI Ab Urbe

condita II.32.8-12) 140

Corpus humanum per numeros descriptum 142

De Catone (Q. ASCONI PEDIANI Orationum Ciceronis

enarratio, Pro M. Scauro 29) 144

Feminae pauperis rationes inventae Pompeiis in

muro (Notizie degli scavi [di Pompei], p. 306)

144

Dentes Aeliae (M.VALERI MARTIALIS Epigrammata

I.19) 145

De citharoedo (RHETORICAE AD HERENNIUM IV.47.7-

17) 145

VIII

XIII CHRISTIANI

Pokazne zamjenice (II) 147 Odnosne zamjenice 150 Deponentni glagoli 151 Semideponentni glagoli 153 Konjunktiv 155 Semanti!ki konjunktiv 157

Praefatio ad Donatum confessorem (L. CAECILI

FIRMIANI LACTANTI De mortibus persecutorum

1, Praefatio) 147

Confiteor (INNOCENTII III ROMANI PONTIFICIS

MYSTERIORUM EVANGELICAE LEGIS ET

SACRAMENTI EUCHARISTIAE LIBRI SEX 0765B) 153

Pater noster (Evangelium secundum Matthaeum 6.9-

13) 156

Initium epistulae s. Hieronymi ad amicum

Nepotianum (SOPHRONI EUSEBI HIERONYMI

Epistulae 52.1-2) 158

Laus caritati (Sancti Pauli apostoli ad Corinthios

epistula I 12.31-13.10) 158

Allelluia! (Psalmi 112 (111)) 159

XIV PROVINCIAE

Glavni i redni brojevi od 21 do 1000 163

Ope odnosne zamjenice 167 Glagol fio 168Upitne zamjenice 170 Neodreene zamjenice 171 Mjesni zamjeni!ki prilozi 174

Hispania citerior (C. PLINI CAECILI SECUNDI

MAIORIS Naturalis historia III.3) 163

De imperio C. Iulii Caesaris (C. SUETONI

TRANQUILLI C. Iulius Caesar 25) 165

Cognati 165

Inscriptio in via (Corpus inscriptionum Latinarum

I.551) 166

Antoninus Pius imperator (SCRIPTORES HISTORIAE

AUGUSTAE, Iulii Capitolini Antoninus Pius 1)

166

Descriptio Peloponnesi (C. PLINI CAECILI SECUNDI

MAIORIS Naturalis historia IV.5-7) 169

De nihilo crevit (C. PETRONI ARBITRI Satyricon 38.7-

10) 174

De epigrammatibus suis (M. VALERI MARTIALIS

Epigrammata I.113) 175

Caseus fumosus (M. VALERI MARTIALIS

Epigrammata XIII.32) 175

Prima provincia Romana in Asia (Liviani operis

periochae, ex libris XCIII-CII; C. PLINI CAECILI SECUNDI MAIORIS Naturalis historia V.67) 176

XV ILLYRICVM

Bezli!ni glagoli 179 Dijelni brojevi 183 Priloni brojevi 185

Konjunktiv glagol s osobitim

oblicima u prvoj osnovi 186

Brojevi vei od 1000 187 Umnoni brojevi 188 Izricanje poloaj i kretnji 188

Rimski kalendar 190

Diocletianus imperium renuntians 179

De Nostradamo 182

De Pannonia (C. PLINI CAECILI SECUNDI MAIORIS

Naturalis historia III.28) 183

Diocletiani vita 184

Zidine Dioklecijanove pala!e 184

IX

Epistula!Valeriani!imperatoris!ad!Mulvium!

Gallicanum,!praefectum!praetorium!

(SCRIPTORES HISTORIAE AUGUSTAE, Flavi

Vopisci Syracusii Probus 4) 189

Epistola Valeriani imperatoris ad Zosimionem,

procuratorem Syriae (SCRIPTORES HISTORIAE

AUGUSTAE, Trebelli Pollionis Divus Claudius

14) 189

Reformatio imperii 192

De deis agri culturae (M. TERENTI VARRONIS Res

rustica I.4-6) 192

Christianorum persecutio et divisio imperii (PAULI

OROSI Historiae VII.25.13-16) 193

Mihi est propositum (Carmina Burana 172.12-17)

193

Dodatci

Morfoloke tablice 197 Sastavni dijelovi reenice 205 Prijedlozi 205 Kazalo pojmova 206 Kazalo leksikih cjelina 207Izvori za tiva 209 Literatura 211 Popis ilustracija 213

Rje!nikLatinsko-hrvatski 215 Hrvatsko-latinski 279

X

XI

Predgovor

Ovaj je udbenik izrastao iz potreba izvoenja kolegija Latinski jezik 1 i Latinski jezik 2 na

preddiplomskom studiju latinskoga jezika na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu.

Meutim, moe se rabiti na bilo kojem uilitu gdje se odrava nastava poetnoga uenja

latinskoga jezika za odrasle polaznike, kao i za samostalno uenje.

Temeljno jezino gradivo koje je obuhvaeno sastoji se od fonologije, veega dijela

morfologije i manjega dijela sintakse klasinoga latinskog. Sintaksno je gradivo u izlaganju

isprepleteno s morfolokim: u poglavljima 39 vee cjeline objanjavaju strukturu latinske

reenice, a u veini se ostalih poglavlja javljaju manje sintaksne napomene s tumaenjem

gramatike podloge pojedinih mjesta koja se u tekstu javljaju. Zbog toga ukljuivanja

sintaksnoga gradiva u prvu godinu uenja neki su dijelovi morfologije (particip

poslijevremenosti, gerund, gerundiv, supin) ostavljeni za drugu godinu uenja.

Premda redoslijed izlaganja uglavnom prati postojee standardne udbenike, uvedene su i

neke (terminoloke i metodoloke) inovacije usklaene sa suvremenom jezikoslovnom

teorijom. Jedna je od njih koncept valentnosti, ukljuen u teorijsku obradu i u zavrni rjenik

(gdje su svi glagoli saeto valencijski opisani, s time da su izostavljeni objekti kod glagol

kojima se konstrukcija ne razlikuje od one u hrvatskom).

Udbenik sadri oko 450 zadataka, koji se izmjenjuju s izlaganjem novoga gradiva, a na kraju

svakoga poglavlja nalazi se blok obuhvatnijih zadataka koji rekapituliraju cijelo poglavlje. Za

sve je zadatke, osim usmenih i prijevoda tiva, predvieno rjeavanje u samoj knjizi.

Sredite su udbenika tiva. Ona otvaraju gramatike probleme, donose vokabular i uvode u

civilizacijski sadraj. U poetku su tiva konstruirana prema didaktikoj primjerenosti i

potrebama gradiva, a kasnije se progresivno uvode izvorni tekstovi latinskih autora iz

razdoblja od 2. st. pr. Kr. do 16. st.

Najvei je broj tiva i ostalih vjebi pisan na klasinom latinitetu 1. st. pr. Kr. i 1. st. Znatnija

su iznimka rani kranski tekstovi, koji pokrivaju veinu 13. poglavlja i koji su uvrteni zbog

obiljeenosti svega kasnijega latiniteta kranskim elementom, a i radi ilustracije utjecaja

hebrejske i (drugoga vala) grke kulture na latinitet carskoga razdoblja. Nekoliko je tekstova

iz poslijeantikog latiniteta.

XII

Svako je poglavlje (nakon uvodnoga, koje daje kratku povijest latinskoga jezika te njegove

upotrebe i pisma) izborom tiva i ostalih vjebi usmjereno na jedno podruje antike

civilizacije. No, budui da se civilizacijski kontekst tekstova obrauje na drugim predmetima

predvienima u studijskom programu, u ovom se udbeniku on u pravilu nije proirivao povrh

onoga to donose sami tekstovi i najnuniji komentari.

U svako su poglavlje uvrtena po dva popisa rijei koje studenti trebaju nauiti. Prvi popis

obuhvaa rijei vezane za civilizacijsku cjelinu pojedinoga poglavlja, a drugi sadri opi

vokabular. Broj tako izdvojenih rijei linearno raste, a ukupno ih ima oko 1500. Ti su popisi

nainjeni na temelju frekvencije tih rijei u rimskoj knjievnosti, kao i njihove kulturne

relevantnosti. U svakom poglavlju postoji i trei, kratki popis bliskoznanica i tematskih

skupina rijei, koji ukazuje na srodne, ali razliite koncepte koje dananjem itatelju

latinskoga teksta nije uvijek lako na prvi pogled razlikovati (npr. hostis adversarius

inimicus). Osim toga, sve latinske rijei koritene u tivima i ostalim vjebama dane su u

rjenicima na kraju udbenika.

U poglavljima 18, u popisima rijei uz pojedina poglavlja i u hrvatsko-latinskom rjeniku

kvantitet je vokala oznaavan na pretposljednjem slogu u svim sluajevima kada se po

poloaju on ne moe odrediti. U poglavljima 915 kvantitet nije oznaavan. U latinsko-

hrvatskom rjeniku kvantitet je oznaavan i na slogovima ispred pretposljednjega kada se po

poloaju on ne moe odrediti.

XIII

Popis kratica

A. akuzativ

Ab. ablativ

adi. pridjev ([nomen] adiect#vum)

adv. prilog (adverbium)

akt. aktiv

bud. budui

comp. komparativ ([gradus]

comparat#vus)

conict. veznik (coniunctio)

D. dativ

defect. defektivan (defect#vus)

f. enski ([genus] femin#num)

fut. futur

G. genitiv

g. godina

gr. grki

imper. imperativ

impf. imperfekt

ind. indikativ

inf. infinitiv

interi. uzvik (interiectio)

istovr. istovremenost

jed. jednina

kon. konjunktiv

konjug. konjugacija

lat. latinski

pr. Kr. prije Krista

l. lice

m. muki rod ([genus]

mascul#num)

mn. mnoina

N. nominativ

n. srednji rod ([genus] neutrum)

nesvr. nesvren

num. broj ([nomen] numer$le)

osn. osnova

part. particip

pas. pasiv

perf. perfekt

plpf. pluskvamperfekt

prez. prezent

praep. prijedlog (praepositio)

postp. umetnut nakon (postpos%tus)

predbud. predbudui

pretpr. pretproli

prijevr. prijevremenost

pron. zamjenica (pron&men)

pro. proli

refl. refleksivno (reflex#ve)

sad. sadanji

s. srednji

sc. naime, razumije se (scil%cet)

st. stoljee

str. stranica

subst. imenica ([nomen] substant#vum)

sup. superlativ ([gradus] superlat#vus)

svr. svren

tzv. takozvani

V. vokativ

v. vidi

vb. glagol (verbum)

vr. vrijeme . enski

U Rjeniku su oznake za padee sljedee: Nom., Voc., Acc., Dat., Abl., Gen.

1

Latinski spada u skupinu italskih jezika,koji ine granu indoeuropske porodice jezika. To znai da su se ti jezici razvili iz jedinstvenog, praindoeuropskog jezika,koji se s vremenom podijelio na razliite jezike. Jedan je od njih bio praitalski, kojim su govorili Italci, skupina koja je najvjerojatnije krajem 2. tisuljea pr. Kr.naselila Apeninski poluotok. Iz praitalskog su nastali italski jezici.Uz latinski, od italskih jezika najbolje se ouvao umbrijski, koji je s oskikim tvorio oskiko-umbrijsku skupinu italskih jezika, dok je latinskome najblii bio faliskiki, s kojim je sainjavao latinsko-faliskiku skupinu. Svi su italski jezici osim latinskoga izumrli do razdoblja ranoga Carstva (tj. poetka kranske ere).

LATINSKI - ITALSKI JEZIK

INITIA

0.1. Mjesto latinskoga meu indoeuropskim jezicima

praindoeuropski

pragermanski praitalski praslavenskipraindoiranski. . .

. . .

. . . . . .umb.

. . . . . .

. . . . . .

LATINSKI - JEZIK POBJEDNIKU poetku se latinski jezik (lingua Latna, lingua Romna) govorio samo u srednjoitalskoj pokrajini Laciju (Latium), ije je sjedite Rim (Roma). Rimljani su izmeu 8. i 2. st. pr. Kr. neprekidno irili svoju vlast prvo na Italiju, a zatim i na vei dio Europe i na obalni pojas Sjeverne Afrike i Male Azije istovremeno nameui s vlau i latinski kao jezik uprave i meunarodne komunikacije.

0.2. Rasprostranjenost intenzivne porabe latinskog jezika u doba Rimskog Carstva

Britanija

Italija

Galija

Grka

Ilirik

Mala Azija

Palestina

Egipat

Hispanija

Numidija

Germanija

2

RAZVOJ LATINSKOG JEZIKA

Duenosov (Bonusov) natpis, urezan na posudi za pie, iz 7. ili 6. st. pr. Kr., pronaen je 1880. na Kvirinalu. Tekst natpisa glasi: IOVESAT|DEIVOS|QOI|MED|MITAT|NEI|TED|ENDO|COSMIS|VIRCO|SIEDAS(t)|TED|NOISI|OP(p)ETOIT|ESIAI|PACA|RIVOISDVENOS|MED|FECED|EN|MANOM|ENOM|DVENOI|NE|MED|MALO(s)|STATOD

Tzv. Lapis niger (crni kamen) ili natpis s Foruma, iskopan 1899. na rimskom Foru-mu, nastao je vjerojatno sredinom 6. st. pr. Kr. Taj natpis, pisan bustrofedonom (v. str. 5), samo je djelomino itljiv.

NAJSTARIJI SPOMENICI LATINSKOG JEZIKA

0.4. Lapis niger

0.3. Duenosov natpis

Danas romanskim jezicima govori oko 400 milijuna ljudi. Budui da latinski spada u skupinu italskih jezika, moemo rei da njegovi jezici-keri ine tu drevnu skupinu i danas ivom. Kao slubeni se jezik latinski rabi u Rimokatolikoj crkvi i dravi Vatikanu, a irom svijeta postoje institucije i udruenja koja se bave prouavanjem latinskoga jezika i svih razdoblja knjievnostipisane na njemu. Osim toga, i danas postoje knjievnici i znanstvenici koji piu na latinskom i njegovatelji latinskoga kao govornoga jezika.

Rimska Republika

6. st. pr. Kr.

1. st. pr. Kr.

Rimsko Carstvo1-5. st.

Srednji vijek (5-15. st.)

Humanizam i renesansa (15-16. st.)

Novi vijek (16-19. st.)

Poinje rimska pismenost i knjievnost (prvi su poznati autori Livije Andronik i Gnej Nevije).

Latinski je jezik potpuno standardiziran; nastaje jezina forma-varijetet (klasini latinski,Latintas) koji postaje uzor svim kasnijim razdobljima (zlatni vijek: Ciceron, Cezar, Vergilije, Horacije...).

Dok se klasini latinski pouava u nastavi i autori piu na njemu, govorni latinski (sermo cotidinus) nastavlja se razvijati i raslojavati, pa se sve vie razlikuje od klasinoga jezika. U razliitim dijelovima Rimskoga Carstva nastaju razliiti dijalekti (pod utjecajem jezik starosjedilaca ili kasnije pridolih naroda i ovisno o obrazovanosti i drutvenom statusu govornika).

U ranom srednjem vijeku iz narodnih dijalekata nastaju romanski jezici (francuski, katalonski, portugalski, retoromanski, rumunjski, panjolski, talijanski, na naem podruju dalmatski, te drugi).

Klasini latinski nastavlja se upotrebljavati u Crkvi (obredi, slubeni spisi), u politici, znanosti i knjievnosti.

Humanisti otkrivaju zagubljene rukopise mnogih antikih djela, pa ih zahvaljujui pronalasku tiska izdaju, te nastoje svoj jezik uiniti to slinijim jeziku autora zlatnoga vijeka. Takav obnovljeni klasini latinski ostat e u intenzivnoj upotrebi u znanosti, knjievnosti i diplomaciji do 18. st. U tom je razdoblju kod nekih europskih naroda stvaralatvo na latinskome bilo plodonosnije nego ono na njihovim narodnim jezicima. Latinski se obogauje novim rijeima, ali mu je gramatika struktura okamenjena u obliku u kakvom je bila za vrijeme klasinoga latinskoga.

Dananje vrijeme

(20-21. st.)

3

LATINSKI JEZIK I HRVATIHrvati su, doavi u 7. stoljeu na podruje rimskih provincija, zatekli vrlo razvijenu i bogatu civilizaciju, koja se sluila latinskim jezikom. Zavladavi s vremenom tim podrujem, prihvatili su od starosjedilaca mnoge kulturne vrijednosti, a u stanovitom smislu i jezik. Hrvati su kroz prolost upotrebljavali latinski jezik:- u liturgiji i crkvenoj administraciji (do 2. pol. 20. st., a dijelom i danas);- u diplomaciji (do 1848. latinski je bio slubeni jezik Hrvatskoga sabora i diplomacije);- u obrazovanju (do kraja 19. st. latinski je zauzimao kudikamo vie mjesta u kolskoj satnici od bilo kojeg predmeta, u

veini srednjih kola do k.1849./50. g. bio je nastavni jezik, a na studijima filozofije i teologije nastava se do sredine 20. st. odravala iskljuivo na latinskom;

- u knjievnosti i znanosti (od srednjeg vijeka do danas, a osobito intenzivno od 15. do 19. st., Hrvati imaju konstantnu produkciju djela na latinskom u svim knjievnim anrovima i znanstvenim disciplinama);

Hrvatima je tijekom stoljea latinski bio i sredstvo obrane od dominacije jezika vlasti (njemake, ugarske, mletake), jer njega kao opu nadnacionalnu batinu nije mogao svojatati nijedan narod. Iz tih je razloga hrvatski narod jedan od onih u ijoj je kulturi latinski jezik ostavio tako snaan trag, da bez dobroga poznavanja latinskoga jezika nije mogue valjano prouavati njegovu kulturnu povijest ni razumjeti mu sadanjost.

LATINSKO PISMO

Pismo kojim su se sluili stari Rimljani, kao i sva pisma koja su se iz njega razvila, nazivaju se latinicom. Na svijetu je to danas najrairenije pismo, ponajvie zahvaljujui utjecaju rimske civilizacije i latinskog jezika. Latinica ima zaetke u sumerskom piktografskom pismu, koje je nastajalo polovicom 4. tisuljea pr. Kr. u junoj Mezopotamiji. Iz piktograf-skih se znakova razvilo ideografsko ili pojmovno pismo, a iz njega klinasto pismo.

0.5. Piktografsko i ideografsko pismo.

U piktografskom pismu, primjerice, alica

znai samo alica, dok u ideografskom

sustavu moe znaiti i toplo pie ili

ugostiteljski objekt.

Pisma koja su prethodila alfabetu

Piktogram je slikovni prikaz predmeta ili dogaaja.Ideogram nije kao piktogram samo slika pred-meta, ve predstavlja njegovu ideju ili pojam, ili ak simbol. Tu se slika poinje odjeljivati od predmeta i oznaavati apstraktne pojmove.

U slogovnom se sustavu ista glasovna skupina uvijek biljei istim znakom u svim rijeima koje ju imaju.

Iz ideografskog se pisma razvilo i silabiko ili slogovno pismo.

4

U daljnjem razvoju znakovi koji su ranije bili slike poeli su oznaavati foneme, ime je nastalo fonemsko, tj. alfabetsko pismo. Znakovi alfabeta samo izdaleka podsjeaju na piktograme i ideograme iz kojih su nastali. Alfabetsko pismo nastalo je na istonom Sredozemlju, i to na podruju semitskih jezika. Prema tradiciji i nekim suvremenim teorijama, alfabet su iznali Feniani prije 13. st. pr. Kr., dok drugi smatraju da su Feniani samo zasluni za njegovo irenje. Alfabetsko pismo kojim su se sluili semitski narodi imalo je znakove samo za konso-nante.

Jednostavnost toga sustava, koji je mogao zabiljeiti sve rijei jezika rabei samo 22 grafema, bila je uzrok njegova naglog irenja na istok i zapad. Na zapadu je izmeu 10. i 8. st. pr. Kr. nastalo grko pismo. Grci su svoje pismo nazivali phoinikia grmmata feniko pismo, a semitsko podrijetlo tih znakova sauvalo se u nazivima grkih grafema. Grci su alfabetu dodali vokale tako to su ih oznaili nekim fenikim grafemima za konsonante. Za one foneme koje je grki imao, a feniki nije, Grci su prema istom naelu u svoj alfabet unijeli grafeme - ph, - khi, - ps i - mga. Time su s pisma skinuli svu njegovu drevnu tajanstvenost. Alfabetski se sustav u cijeloj Grkoj ujednaio i standardizirao tek 403. g. pr. Kr., kada je jonski alfabet prevladao u Ateni, a ubrzo potom i u itavoj Grkoj.

Alfabetsko pismo

0.6. Primjeri fenikog,

ranog grkog i kasnog

grkog alfabeta

U Italiju su svoj alfabet tijekom 8. st. pr. Kr. donijeli Grci s Halkidike, koji su osnovali koloniju u Kumi (nedaleko dananjeg Napulja). Od njih su ga preuzeli Etruani,prilagodivi halkidiki grki alfabet svojem fonetskom sustavu. Od Etruana i zapadnih Grka pismo su preuzeli Rimljani i takoer ga prilagodili sebi.

Krajem razdoblja Republike latinska abeceda imala je 23 grafema.

Dananji latinski alfabet (rimska abeceda)

A, B, C, D, E, F, G, H,

I, K, L, M, N, O, P, Q,

R, S, T, u, V, X, Y, Z Budui da Etruani nisu razlikovali zvuno G od bezvunoga K, Rimljani su grko gammaprimili kao grafem C. Grko zeta iezlo je u latinskome, jer se u 4. st. pr. Kr. fonem [z] pretvorio u [r], a njegovo mjesto polovicom 3. st. pr. Kr. zauzeo je novi grafem G.U 1. st. pr. Kr. dodaju se grafemi Y i Z u rijeima grkog podrijetla.Grafem V rabio se za [v] i [u], a U se pojavljuje kasnije. Glas koji danas ponekad zapisujemo kao V Rimljani su zapravo izgovarali kao dvousneni poluvokal (kao w u engleskoj rijei wife). Od 16. do 19. st. bila je esta upotreba grafema J za konsonantski i [j], koji se inae biljeio kao I.U ovom se udbeniku za glasove [i] i [j] rabi grafem I, a za [u] i [v] rabe se U i V. Pisanje glasova [i], [j], [u] i [v] do danas nije svugdje ujednaeno.

Razvoj znakova latinske abecede

- gr. alpha, od aleph, to u zapadnosemitskim jezicima znai bik- gr. bta, od bet, to znai kua. gr. delta od dalet, to znai vrata, itd.Grci su uveli i samoglasnike:- aleph > - bth > - gmel > - dleth > - he > , itd.

5

Tako se dogodilo da su neki znakovi, kada su se ploice prestale okretati pri pisanju, zadrali oblik razliit od svoga izvornoga oblika (npr. znak alef, koji je predstavljao glavu bika s naglaenim rogovima, izokrenuo se, pa umjesto da rogovi budu okrenuti prema gore: v , oni su zavrili okrenuti prema dolje: A). Grci su od Feniana preuzeli taj novoustaljeni izgled grafema (ak su kroz neko vrijeme i oni pisali bustrofedonom). I na najstarijim rimskim, odnosno latininim natpisima nalazimo bustrofedon. S vremenom se ustalilo pisanje slijeva na desno.

Valja napomenuti da i na naem prostoru ima natpisa pisanih bustrofedonom, npr. Humaka ploa, pronaena kod Ljubukog i nastala vjerojatno krajem 10. ili poetkom 11. st.

Rimljani nisu oduvijek pisali slijeva nadesno jer ni narodi od kojih su prihva-tili pismo nisu pisali na taj nain. Svi su Semiti isprva pisali zdesna nalijevo, sve dok Feniani nisu promijenili praksu: oni su prvi redak pisali zdesna nalijevo, a kad bi se dolo na kraj retka, predmet na kojem se pisalo okretao se te se nastavljalo s pisanjem, tako da je napis iao u obliku zmije. Takav se nain pisanja zove bustrofedon (gr. bos govedo i strph okreem), a naziv je nastao po tome to je smjer pisanja analogan putanji po kojoj se na njivi kreu volovi (ili danas strojevi) prilikom oranja: prvo jednom brazdom do kraja, pa nakon okreta drugom brazdom do poetka prve kruei od ruba do sredita.

0.7. Primjeri fenikog i grkog

bustrofedona

0.8. Primjer etruanskog

bustrofedona

0.9. Humaka ploa

Smjer pisanja

VJEBE

1. Sluimo li se danas piktogramima i ideogramima? Navedite primjere.

2. Koja je civilizacija (narod) imala slogovno/silabiko pismo?

6

7

RES DIVINAI

De Musis

Clio saecla retro memorat sermone

soluto.

Euterpae gemnis loqutur cava tibia

ventis.

Voce Thala cluens soccis dea comca

gaudet.

Melpomne reboans tragcis fervescit

iambis.

Aurea Terpsichrae totam lyra persnat

aethram.

Fila premens digto Erto modulamna

fingit.

Flecttur in facles variosque Polymnia

motus.

Uranie numris scruttur sidra mundi,

Callipe doctis dat laurea serta potis.

(P. Annius Florus)

O Muzama

Klio u prozi pripovijeda o prolim

vjekovima.

Euterpina uplja frula govori na dvije

cijevi.

Komika boica Talija, poznata po sandalama, raduje se zvonkim glasom.

Melpomena plamti odjekujui tragikim jambima.

Zlatna se Terpsihorina lira ori po itavu eteru.

Erato pritiui prstima ice stvara melodije.

Polihimnija se daje na lake i raznolike napjeve.

Uranija brojei istrauje zvijezde svijeta.Kaliopa daje lovor-vijence uenim

pjesnicima.

VJEBE

1. Proitajte paljivo tekst na hrvatskom. Pokuajte ga proitati i na latinskom. (Za sada nemojte obraati panju na znakove iznad pojedinih grafema, tj. slova.) Dok itate, oznaavajte u tekstu ili pored njega sva mjesta gdje se javljaju greke i nedoumice.

2. Pokuajte uoiti: Koji vam grafemi predstavljaju probleme? Kojih grafema nema u hrvatskom pismu? Kakav bi mogao biti njihov izgovor? Upotrijebite znanje modernih stranih jezika! Usporedite hrvatski izgovor imen Muza s latinskim. U emu se razlikuju?

IZGOVOR LATINSKOGA

Glasovi i grafemi

Navedite glasove hrvatskoga jezika. Na koje ih skupine dijelimo?

Veina latinskih glasova poklapa se s hrvatskima, a ovo su razlike:

Hrvatski ima, a latinski nema Latinski ima, a hrvatski nema

palatale [], [], [d], [], [lj], [nj], [], [](klasini latinski nema ni dental [c])

diftonge [ae], [oe], [ei], [ui]

Apollo, -nis, m.Apolon, bog proricanja, pjesnitva i glazbe, sunca

ra, -ae, f. oltar, rtvenikBacchus, -i, m. Bakho,

naziv za Dionizacaelestis, -e nebeski,,

boanskianskianskidea, -ae, f. boicadeus, -i, m. bog; dii

infri podzemni bogovi; dii supri nebeski bogovi

Dina, -ae, f. Dijana, boica uma i lova

Dinsus, -i, m. Dioniz, bog proljea i vina

fides, -ei, f. vjera, pouzdanje, dana rije, jamstvo

Inus, -i, m. Jan, bog poetka i kraja

immlo, 1. rtvovatiinstttio, -inis, f.

uredba, naredba; obiaj; ustanova

invco, 1. prizivati, zazivati, zvati u pomo

Ino, -nis, f. Junona, boica braka, Jupiterova sestra i ena

Iuppter, Ivis, m.Jupiter, vrhovni bog kod Rimljana, bog neba

Mars, Martis, m. Mars, bog rata

Mercrius, -ii, m.Merkurije, bog trgovine i lukavosti; zatitnik glasnika

Mnerva, -ae, f.Minerva, boica mudrosti, znanosti, umjetnosti i obrta

Msa, -ae, f. muza, jedna od devet boic zatitnic umije i vjetin

rclum, -i, n.proroite, proroanstvo

8

Nain na koji danas izgovaramo latinski razvio se u doba propadanja klasine rimske kulture kod narod koji su doli u Velikoj seobi poetkom srednjega vijeka. (Kod Hrvata su tijekom proteklih stoljea bili uobiajeni razni izgovori, ovisno o tome iji je kulturni utjecaj pretezao. Dananji je tradicionalni izgovor u Hrvatskoj posljedica germanskoga, maarskoga i talijanskoga utjecaja) On se razvijao tijekom stoljea kroz tradiciju uporabe latinskoga i prilagoavao se fonetskim sustavima pojedinih europskih jezika zato ga zovemo tradicionalnim izgovorom.

Razliiti narodi imaju razliit nain tradicionalnog izgovaranja latinskoga jezika. Talijani latinski izgovaraju neto drugaije od Hrvata, Francuzi takoer, a izgovor govornika engleskog jezika jo je udaljeniji. Premda neki od naina izgovora mogu pripadnicima druge tradicije izgledati neobinima i ak nepravilnima, oni su ipak pravilni jer pripadaju tradiciji upotrebe latinskoga jezika kod tih naroda.

Latinski ima neke grafeme koje hrvatski nema. Oni se izgovaraju na sljedei nain:

Grafem Izgovor Primjeri

y [i] gymnasium [gimnzium] vjebalite, Poly(hy)mnia[poli(h)mnia] Polihimnija

qu [kv] aqua [akva] voda, quindecimvir [kvindecmvir] kvindeci-mvir, coquo [kokvo] kuhati, quam [kvam] nego

x [ks] supplex [supleks] ponizan, textus [tekstus] tekst

ch, ph, th, rh [h], [f], [t], [r] Terpsichre [terpshore] Terpsihora, Philippus [filpus] Filip, Thala [tala] Talija, Rhodus [rodus] Rod

VJEBE

3. Usporedite hrvatski izgovor sljedeih rijei, koje su u na jezik dole iz ili preko latinskog, i njihovo pisanje u izvorniku: index, rhetrca, thermae, pprus, aequilbrium. Upravo onako kako se izgovaraju u hrvatskom, izgovaraju se i u latinskom, ali se drugaije piu.

4. Paljivo proitajte: Tygtus, pntfex, zothcla, Archlchus, rhthmcuscuscus.

Neki se grafemi i skupovi grafema obino izgovaraju jednako kao u hrvatskome, dok se u nekim kontekstima izgovaraju drugaije:

Grafem Izgovor Kontekst Primjeri

i [i] Vestlis [vestlis] vestalka, hc [hik] ovdje

[j] na poetku rijei ispred vokala i u sredini rijei izmeu vokala (osim ponekad u rijeima iz grkoga)

Ianus [janus] Jan, Iuppter [jpiter] Jupiter, aio [ajo] kaemiambus [imbus] jamb

u [u] anglus [ngulus] kut, nunc [nunk] sad, paulum [pu-lum] malo, suo [suo] ivati

[v] ng + u + vokals + u + vokal (kad je u nenaglaeno)

lingua [lingva] jezik, sanguis [sangvis] krvsuadeo [svdeo] savjetovati, Suetonius [svetnius] Svetonije

s [s] (ss se izgovara kao intenzivnije [s]) Vesta [vesta] Vesta, Perseus [prseus] Perzej, Saturnus[satrnus] Saturn, dissertatio [disertcio] rasprava

[z] izmeu vokala te vokala i diftonga Dionsus [dionzus] Dioniz, illusio [ilzio] izrugivan-je, rosae [roze] rue

ro, 1. moliti se, moliti; govoriti, razlagati

pntes, -ium, m.penati, rimski kuni bogovi

Phoebus, -i, m. Feb, Apolonov nadimak

pius, 3 poboan, blaen, svet, vjeran

prdgium, -ii, n. udo, neobian dogaaj; nakaza

rlgio, -inis, f.potovanje; vjerski obredi

rtus, -s, m. vjerski propis; vjerski obred

scerdos, -dtis, m./f.sveenik, sveenica

sacrfcium, -ii, n. rtva, rtvovanje

sacrfco, 1. rtvovatisacrum, -i, n. svetinja,

sveti obred, mn. sveti obred, svetkovina

Sturnus, -i, m. Saturn, bog usjeva i vremena

supplctio, -inis, f.molitva zahvalnica; dan pokore

Vnus, -ris, f. Venera, boica ljubavi

Vesta, -ae, f. Vesta, boica domaeg ognjita

victma, -ae, f. rtvaVulcnus, -i, m. Vulkan,

bog vatre; zatitnik kovaa

9

Udvojeni konsonanti (ll, mm, rr itd.) ne izgovaraju se kao dva zasebna konsonanta, ve kao jedan, izgovoren neto inten-zivnije, otprilike kao dva stopljena m u izrazu volim majku: immo [imo], Apollo [aplo], curro [kuro].

VJEBE

5. Usporedite navedene rijei, koje su u hrvatski dole iz ili preko latinskoga: oeconomia pota, Italia institutio, Mercurius caeremonia linguistica, secunda Musa emissio missa, rhythmus. Uoite kako su razliitosti u latinskom izgovoru utjecale i na izgovor posuenica u hrvatskom.

6. Proitajte: ara, oro, rogo, gesticultio, Zacnthus, perexclsus, Typheus, Maecnas, erum.

Tradicionalni izgovor nije nain na koji su Latini izgovarali svoj jezik. Premda nam zvuk tadanjega izgovora nije izravno dostupan,

znanstvenici su pretpostavili kakav je on mogao biti: taj rekonstruirani nain izgovora latinskoga naziva se klasinim izgovorom (pronuntiatio restitta). Tekstovi nastali u antiko doba (do 524. g.) obino se izgovaraju klasino.

Moemo rei da je klasini izgovor jednostavniji od tradicionalnoga. U njemu, naime, nema veine dvostrukih mogunosti izgovora

koje su gore navedene:

t [t] templum [templum] hram, victima [vktima] rtva

[c] t + + vokal actio [kcio] radnja, supplicatio [suplikcio] molitva, Croatia [krocia] Hrvatska

[t] t + + vokal, ako slijede iza s, x ili t, te esto u rijeima iz grkog jezika

mixtio [mikstio] mijeanje, bestia [bestia] zvijer, Vet-tius [vetius] Vetije, Lartius [lartius] Laertije

ae, oe [] Phoebus [fbus] Feb (Apolon), aedes [des] hram

[ae], [oe]

kada ne ine diftong, nego dva vokala, prepoznaju se po znaku dijereze () ili znaku kvantitete (, ) iznad drugog vokala

ar [er] zrak, pota [pota] pjesnikcomo [kemo] pokupovati

Grafem c moe se realizirati na tri naina, ovisno o glasovima koji se nalaze u susjedstvu:

Grafem Izgovor Kontekst Primjeri

c [k] sacrificium [sakrifcium] rtvovanje, scribo [skribo] pisati, oraclum [orkulum] proroite, doctus [doktus] uen, nunc [nunk] sad

[c] ispred glasa [e] ili [i], tj. grafem i, e, y; ae, oe, eu, ei

preces [preces] molitva, sacerdos [sacrdos] sveenik, supplicium [suplcium] molitva, ecce [ekce] eto, coepi[cepi] poeo sam, caeruleus [cerleus] modar, cyclcus[cklikus] kruan

[g] kod imen oznaenih kraticama C. i Cn. C. [gajus] Gaj, Cn. [gnejus] Gnej

u se uvijek izgovaralo [u] (zapravo, kao polukonsonant [w]): lingua [lingwa]

s se uvijek izgovaralo [s]: rosa [rosa], illusio [ilsio], praesens [prajsens]c se uvijek izgovaralo [k] (osim u kraticama): Cicro [kkero], scelus [skelus], coepi [kojpi],

cura [kura], declro [deklro], scribo [skribo], ecce [eke]t se uvijek izgovaralo [t]: natio [ntio], amicitia [amiktia], bestia [bstia], restituo [resttuo],

ostiarius [ostirius]

diftonzi ae i oe izgovarali su se [aj] i [oj]: poenae [pjnaj], saeculum [sjkulum], a skupovi

o+e i a+e itali su se kao i u tradicionalnom izgovoru: pota [pota], ar [er]

Uz te razlike, drugaije su se

izgovarale i grke rijei:

ch, ph, th izgovaralo se

kao u grkom, tako da se

ula i aspiracija, odnosno

[kh], [ph], [th]: Terpsichre

[terpskhore], Phoebus

[phojbus], Thalia [thala].

10

Naglasak

U hrvatskom jeziku vieslone rijei mogu biti naglaene na raznim slogovima (prdsjednik, poltika, kroasn). esto se mjesto naglaska razlikuje od govornika do govornika ili od regije do regije. Prisjetite se rijei koje se u razliitim krajevima Hrvatske naglaavaju razliito. Kao izvornim govornicima hrvatskoga nije nam problem snai se u naglascima materinskog jezika. Meutim, oko naglasaka u stranom jeziku moramo se potruditi. Sreom, latinski ima svega nekoliko jednostavnih pravila za naglaavanje, ponajvie vezanih za kvantitet slogova:

U svakom je slogu po jedan vokal ili diftong.Kod podjele na slogove redovito vrijede sljedea pravila:- konsonant izmeu dva vokala pripada sljedeem slogu (vo-lat)- konsonantski skup pripada sljedeem slogu ako njime moe poinjati rije (pa-tri-us; ali an-gor, mis-sus)

Naglasak je na pretposljednjem slogu, npr. libo, pius, fides.

a) Ako je pretposljednji slog dug, naglasak je na njemu, npr. divnus, simulacrum, inductus.b) Ako je pretposljednji slog kratak, naglasak je na treem slogu od kraja rijei, npr. sacrifco, religo, vovo, prodigum, genus.

DVOSLONE RIJEI RIJEI S VIE OD 2 SLOGA

Za naglasak vrijede PRAVILA PRETPOSLJEDNJEG SLOGA

Ako iza kratkog vokala slijede dva konsonanta, od kojih je prvi p, t, c, b, d ili g, a drugi l ili r (muta cum lquida) takav je slog u prozi kratak, npr. tnbrae, dplex, dok u poeziji moe biti i dug.

Po prirodi (natur) Po poloaju (positine)

Slog je dug ako je u njemu diftong ili dugi vokal, npr. natra, fnum, divnus, dco, lber

ako je u njemu kratki vokal iza kojega dolaze dva ili vie konsonanata, udvojeni konsonant, x (=ks) ili z (=zd), npr. hstia, libamntum, fingo, solvo.

Slog je kratak ako je u njemu kratki vokal, npr. nmrus, dco, lber

ako je u njemu vokal koji se nalazi ispred drugog vokala, npr. libto, stdum, dus, da

Za odreivanje mjesta naglaska valja znati odrediti je li pretposljednji slog u rijei dug ili kratak. Slog moe biti dug po prirodi (natur) ili po poloaju (positine):

OzOzOzOzOzOzOzOzOzOzOzOzOznanakekekekeke::

zazazazazaza duljinu:

zazazazazazazazazaza k krainu:

7. Podijelite sljedee rijei na slogove: fides, invco, Bacchus, libmen, sacrum.

8. Proitajte rijei iz prethodnih vjebi klasinim izgovorom. Uoite razlike imeu tradicionalnog i klasinog izgovora u svakom pojedinom sluaju. Ima li rijei u kojima se tradicionalni i klasini izgovor nimalo ne razlikuju? Slijede li posuenice latinskoga podrijetla koje su dole u hrvatski jezik klasini ili tradicionalni izgovor? Zato?

VJEBE

11

VJEBE

9. Proitajte i oznaite naglasak na sljedeim rijeima:sacer, sacerdos, sacrificium, sacrifco, religio, victma, supplco, supplicter, prodigium, placo, hc,

oraclum, sanctus, immoltor.

10. Za svaku rije iz prethodnog zadatka objasnite kako ste doli do zakljuka o mjestu naglaska.

a) EnklitikeU latinskom postoje tri enklitike, tj. elementi koje se izgovaraju i piu zajedno s rijeima na koje se odnose, a imaju nezavisno znaenje. To su: -que i, -ve ili i -ne li. Kad se one spoje s rijeju, nova

rije uvijek ima naglasak na pretposljednjem slogu (pisque i poboan, sacerdsve ili sveenik,

rogsne moli li).

Iznimke su tque stoga, tque svakako, jer je tu -que izgubilo znaenje enklitike.

Dva su odstupanja od pravila pretposljednjeg sloga:

Diftong se broji kao nositelj jednog slo-ga: npr. aurum je dvoslona rije [au-rum].

b) Naglasak na posljednjem sloguNeke dvoslone i vieslone rijei imaju naglasak na posljednjem slogu, npr. zamjeniki prilozi na

-c (illc ondje, istc tamo), sloenice glagol dico i duco u imperativu, (redc dovedi natrag,

praedc proreci), te jo neke.

Te su rijei neko glasile illce, istce, redce, praedce, dok se zavrno -e nije zbog apokope izgub-ilo, a naglasak ostao na starom mjestu.

ch, th, rh i qu vrijede kao jedan glas.

VJEBE11. Proitajte rijei, fonetski ih transkribirajte i oznaite mjesto naglaska:

biljeenje fon. transkripcija biljeenje fon. transkripcija

Vulcnus vulknus Myrmidnes

Charybdis Quirtes

Scylla caelestes

Bacchus Pyriphlegthon

Proserpna Aelus

12. Podijelite rijei iz prethodnoga zadatka na slogove: npr. Vul|ca|nus.

13. Proitajte tradicionalnim i klasinim izgovorom, tivo De Musis.

14. Koji je bog voditelj Muza? _____________

15. Proitajte imena svih Muza i podijelite ih na slogove.

16. Gdje su Muze ivjele i na kojem su se izvoru rado zadravale? __________

17. Tko su miljenici Muza? ______________

Svetitefcus, -i, m. ognjite,

obiteljska kuatemplum, -i, n. hram,

svetite (svako sveto ili posveeno mjesto)

fnum, -i, n. svetite, posveeno mjesto (izabrano za podizanje hrama)

dlbrum, -i, n.svetite, hram (kao mjesto za oienje)

lcus, -i, m. gaj, lug, dubrava (posveena nekom boanstvu), svetite

12

18. Proitajte imena nekih od glavnih rimskih bogova i nekoliko pojmova iz rimske religije: Iuppter, Dina, Iuno, Mars, Minerva, Venus

numen, pontfex maxmus, ritus, flamen, genius, pentes, fides, religio.

19. Iz stihova na poetku poglavlja pokuajte zakljuiti koja je Muza zatitnica kojega umijea. Poveite svaku Muzu s njezinim umijeem.Clo komedijaMelpomne astronomijaTerpsichre tragedijaThala lirska poezijaEuterpe ljubavna poezijaErto povijestUrania epska poezijaPoyhymnia glazbaCallipe ples

20. Museion (Muzej) ili Hram Muza utemeljio je u Aleksandriji 308. g. pr. Kr. egipatski kralj Ptolemej I. Soter. U njemu se uvalo sve blago grkog pjesnitva. Kasnije je Museion postao najvee umjetniko i znanstveno sredite itavog antikog svijeta. U kojoj je rijei preivjelo ime te institucije?

21. Jesu li vam osim Muza poznate jo neke boice iz antikoga svijeta?

22. Gdje se danas, osim u muzejima, najee mogu vidjeti kipovi rimskih bogova?

Imena Muza (Musa) mogu se zapamtiti pomou akro-nimaTUM PECCET:

Thala

Urania

Melpomne

Poly(hy)mnia

Erto

Callipe

Clio

Euterpe

Terpsichre

mctiamctiactiactiatiatia, -ae, f. prijateljstvocum Ab. s, sa, sasacra, -ae, ff. briga, skrb, skrbskrbde Ab. s, sa, iz, oddco, 3. dixi, dictum govoriti,

kazivati, reiecce evo, gle, etoevo, gle, eto, gle, etogle, eto, etoetohc ovdjeillc ondjein Ab. AccAcc. u, na, nana

Itlia, -ae, f. Italijaitque i tako (et ita)itque stogaLtnusnusnus, 3 latinskilingua, -ae, ff. jezikjezikntratratrarara, -ae, ff. priroda, narav, ud,priroda, narav, ud,, narav, ud,narav, ud,, ud,ud,,

svijetnmrusmrusmrusrusrus, -i, mm. brojbrojpota, -ae, m. pjesnikpplus, -i, m. narod

prmo, 3. pressi, pressumpokrivati, pritiskati, stiskati

rgo, 1. pitati, molitisaeclum, -i, n. vijekscrbo, 3. psi, ptum pisatisnenene Abl. bezbezsolvo, 3. solvi, sltum rjeavati,

razvezivati, plaativentus, -i, m. vjetar

13

RES RVSTICAII

De re rustca

Verum cum conplurmis monumentis scriptrum admonear apud antiquos nostros fuisse

gloriae curam rusticatinis, ex qua Quinctius Cincinntus, obsessi conslis et exerctus

libertor, ab artro voctus ad dictatram venrit ac rursus fascbus depostis, quos

festinantius victor reddidrat quam sumpsrat impertor, ad eosdem iuvencos et qua0uor

iugrum avtum heredilum redirit; itemque C. Fabricius et Curius Denttus, alter Pyrrho

finbus Italiae pulso, domtis alter Sabnis, accepta, quae virtim dividebantur, captvi agri

septem iugra non minus industrie colurit, quam fortter armis quaesirat, et ne singlos

intempestve nunc persquar, cum tot alios Romni genris intuear memorables duces hoc

semper duplci studio floruisse vel defendendi vel colendi patrios quaesitosve finis, intellgo

luxuriae et deliciis nostris pristnum morem virilemque vitam displicuisse. (Columella)

VJEBE

1. Proitajte tivo De re rustca i oznaite mjesta naglasaka u svim rijeima.

2. Potraite podatke o Cincinatu (Lucius Quinctius Cincinntus), Fabriciju (Gaius Fabritius Luscinius) i Kuriju Dentatu (Manius Curius Denttus). Po emu vam je osobito poznat epirski kralj Pir? Tko su Sabinjani? Je li vam poznata neka legenda o njima?

VRSTE RIJEIKoliko je vrsta rijei u hrvatskom jeziku? U koje ih skupine dijelimo?Kako biste definirali pojedine vrste rijei?

Latinski jezik ima 9 vrsta rijei: imenica (substantvum), glagol (verbum), pridjev (adiectvum), prilog (adverbium), prijedlog (praepositio), veznik (coniunctio), broj (numerle), zamjenica(pronmen) i uzvik (interiectio). Imenice, pridjevi, zamjenice i neki brojevi dekliniraju se, pridjevi i prilozi se kompariraju, a glagoli se konjugiraju. Ostale su vrste rijei nepromjenjive.Rijei koje se dekliniraju (sklanjaju) zovu se zajednikim nazivom imena (nomna).

aestas, -tis, f. ljetoger, gri, m. njiva,

poljeagrestis, -e poljski,

seoski, seljaki; divljiagrcla, -ae, m. ratar,

teakrtor, -ris, m. oraarbor, -ris, f. drvo,

stabloro, 1. oratiauctumnus, -i, m. jesenclo, 3. clui, cultum

obraivati (zemlju), gojiti, njegovati; tovati, astiti

clnus, -i, m. tk, seljak, zakupnik; naseljenik

cresco, 3. crvi,crtum rasti, izrasti; poveavati se, mnoiti se

fructus, -s, m. plod, ljetina, rod; dobitak

fundus, -i, m. dno, pod; zemlja, imanje

gallus, -i, m. pijetaogrex, grgis, m. stado,

krdo; etahiems, -mis, f. zimaigum, -i, n. jaramlna, -ae, f. vunamlum, -i, n. jabuka

(plod)vis, -is, f. ovcapgus, -i, m. selopastor, -ris, m. pastirpiscis, -is, m. ribars, rris, n. selosl, slis, m. solsmen, -mnis, n. sjemestblum, -i, n. stajastercus, -ris, n. gnojivoss, sis, m./f. svinjataurus, -i, m. bikvr, vris, n. proljeevlcus/villcus, -i, m.

upravitelj imanja

14

3. Usporedite podjele hrvatskih i latinskih rijei na vrste. U emu su razlike?Usporedite podjele hrvatskih i latinskih rijei na vrste. U emu su razlike?

4. Prisjetite se naziv za vrste rijei iz modernih stranih jezika (engleski, njemaki, talijanski, francuski). IzPrisjetite se naziv za vrste rijei iz modernih stranih jezika (engleski, njemaki, talijanski, francuski). Iz kojeg jezika oni dolaze? Rijei koje su primljene (iz latinskog ili kojeg drugog jezika) u velik broj svjetskih jezika zovu se internacionalizmi. Takvi su npr. i latinski nazivi za mjesece (Ianuarius, Februarius itd.). Navedite desetak internacionalizama za koje moete potvrditi da su potekli iz latinskoga.

5. Svaku od sljedeih rijei proitajte, zapiite fonetski, navedite je li promjenjiva i kako se mijenja:Svaku od sljedeih rijei proitajte, zapiite fonetski, navedite je li promjenjiva i kako se mijenja: seges (usjev) ________ septem (sedam) __________messis (etva) ________ humus (zemlja) __________rursus (natrag) ________ quae (koja) __________semno (sijati) ________ aut (ili) __________

6. Upiite latinski naziv za vrste rijei (prema prijevodu zakljuite o kojoj se vrsti radi):Upiite latinski naziv za vrste rijei (prema prijevodu zakljuite o kojoj se vrsti radi): ager substantivum (njiva) arvum __________ (oranica)agrestis __________ (seljaki) aro __________ (orati)agrrius __________ (poljski) agellus __________ (njivica)agricla __________ (ratar) agricultor __________ (poljodjelac)

7. Koje vrste rijei nalazimo u u sljedeim izrazima?Koje vrste rijei nalazimo u u sljedeim izrazima?ad absurdum (do besmislenosti) _________________________________________ante festum (prije sveanosti; prerano) _________________________________________ sub galli cantum (za pijetlova pjeva, u cik zore) _________________________________________prae iocum (iz ale) _________________________________________

NAVOENJE IMENICA I PRIDJEV U RJENIKUU hrvatskom jeziku imena mogu imati gramatike kategorije roda, broja i padea. Dva su broja: koji su? Roda su tri: koji su? Padea ima sedam: koji su?

Latinski i hrvatski imaju iste rodove i brojeve:

kratica rod (genus) kratica broj (numrus)

m. muki (masculnum) jed. jednina (singulris)

f. enski (feminnum) mn. mnoina (plurlis)

n. srednji (neutrum)

VJEBE

No, latinski ima jedan pade (casus) manje od hrvatskoga, zato to nema instrumentala i lokativa, ali ima ablativ, koji

hrvatski ne poznaje. Ovo su padei u latinskom:1

kratica pade (casus) kratica pade (casus)N. nominativ (nominatvus) D. dativ (datvus)

V. vokativ (vocatvus) Ab. ablativ (ablatvus)A. akuzativ (accusatvus) G. genitiv (genitvus)

1 U ovom je udbeniku poredak padea drugaiji nego u veini udbenika hrvatskoga i latinskoga. Ovaj poredak bolje odraava formalnu slinost meu padeima i olakava njihovo uenje.

15

U velikom broju sluajeva latinske padee nije mogue prevoditi hrvatskim padeima istoga imnena, a ponekad niti hrvatskim

imenicama.

U latinskom rjeniku obino se za imenice navode sljedei podatci:- nominativ jednine kao osnovna natuknica (npr. tectum, miles)- zavretak genitiva jednine (esto je to padeni morfem) (npr. -i, -itis)- oznaka roda (npr. n., m.)Nakon toga slijedi hrvatsko znaenje rijei (npr. krov, vojnik).Iz tih podataka moemo pomou padenih morfema izvesti sve ostale oblike imenice.

Kod jednoslonih imenica obino se pie cijeli genitiv (mus, muris, m. mi).

Pri usmenomnavoenju rjenike natuknice svi se dijelovi izgovaraju cjelovito, na sljedei nain: ver, veris, n. [ver, veris, nutrum] proljeeaestas, -tis, f. [estas, esttis, feminnum] ljetoauctumnus, -i, m. [auktmnus, auktmni, maskulnum] jesenhiems, -mis, f. [hiems, hemis, feminnum] zima

Premda su neive stvari esto srednjega roda, openito se moe rei da su vlastita imena mukaraca i nazivi mukih zanimanja i vritelja radnje, rijeka, vjetrova i mjeseci mukoga roda (nauta, -ae, m. mornar, Padus, -i, m. Pad, Eurus, -i, m. jugoistonjak, Aprlis, -is, m. travanj), imena biljaka, zemalja, otoka i gradova enskoga roda (malus, -i, f. jabuka [kao stablo], Aegyptus, -i, f. Egipat, Rhodus, -i, f. Rod, Corinthus, -i, f. Korint), a imena plodova i kovina srednjega roda (malum, -i, n. jabuka [kao plod], aurum, -i, n. zlato).

SvSvSvSvSvSvSvSvSvSvSvSvSvSvakakakakakakaki i i i i i prprprprididididididjejejejejejev v v v imimimimimima a a a trtrtrtrtri i i i i i rorororodadadadadada. AkAkAkAkAkAko o o o u u u u rjrjrjrjrjrjeeeeeeninininininikukukukukuku u u u uz z z z prprprprididididididjejejejejejev v v v pipipipipipieeeeee b b b b b brorororoj j j j j j 3,3,3,3,3,3, t t t t to o o o znznznznaaaaaai i i i i i dadadadadada t t t t tajajajajajaj p p p priririririridjdjdjdjdjdjevevevev u u u u n n n nomomomomininininininatatatatativivivivivivu u u u imimimimimima a a a trtrtrtrtri i i i i i oboboboboboblilililililikakakakakaka, popopopopopopopopopopopopo

jejejejejejejejejejejejejejejejejejejejejejedadadadadadadadan n n n n n zazazazazaza s s s s s svavavavavavakikikikikiki r r r r r rodododododod. . . ZaZaZaZaZaZatotototototo s s s s s se e e e e e zazazazazazapipipipipipipipipipipis:s:s:s:s:s: aeaeaeaeaeaeststststststvvvvvvusususususus, , , , , , , 333333 itititititita a a a a a [[[[[[[[[[esesesesesesttttttvvvvvvusususususususvvvvvvvvvvvvvv ,,,,,usususususus esesesesesesttttttvvvvvvaaaaaaavvvvvvvvvvvvvv , , , , , , esesesesesesttttttvvvvvvumumumumumumumvvvvvvvvvvvvvv ].].].].].].].].].]. T T T T T Takakakakakako o o o o o sesesesesese b b b b b bililililililjejejejejejejejejejejeeeeeee p p p p p p p p p p priririririridjdjdjdjdjdjdjdjdjdjdjevevevevevevi i i i i i prprprprprprprprprprprveveveveveve k k k k k klalalalalalasesesesesese n n n n n na a a a a a umumumumumumumumumumumumumum -u-u-u-u-u-u-usssssss....

VJEBE8. Iz fonetskog zapisa izvedite rjeniki zapis imenica (npr. [apis, apis, feminnum] > apis, -is, f.]):

[greks, gregis, maskulnum] > ______________________________________________

[kolna, kolne, feminnum] > ______________________________________________

[lepus, lporis, maskulnum] > ______________________________________________

[ovis, ovis, feminnum] > ______________________________________________

[pekus, pkoris, nutrum] > ______________________________________________

9. Uz svaku od rijei iz prethodnoga zadatka usmeno dodajte jedan od pridjeva (Uz svaku od rijei iz prethodnoga zadatka usmeno dodajte jedan od pridjeva (domestcus, domestca, domestcum domai; silvnus, silvna, silvnum umski; pastus, pasta, pastum nahranjen) u odgovarajuem rodu (npr. od pridjeva magnus, 3 velik: magna pala velika lopata, ali magnus taurus veliki bik).

10. Proitajte i fonetski zapiite rjenike zapise sljedeih imenica (npr.Proitajte i fonetski zapiite rjenike zapise sljedeih imenica (npr. agricla, -ae, m. [agrkola, agrkole, maskulnum]):iuvencus, -i, m. ______________________ artor, -ris, m. ___________________________apis, -is, f. ______________________ semen, -mnis, n. ___________________________pastor,- ris, m. ______________________ falx, falcis, f. ___________________________gramen , -mnis, n. ______________________ salix, -cis, f. ___________________________cicer, -ris, n. ______________________ glans, -ndis, f. ___________________________

16

Rjeniki zapis Genitivni zavretak Naziv deklinacije

1annna,-ae, f. ljetinaagricla,-ae, m. ratar

-ae prva ili a-deklinacija

2taurus, -i, m. bikstablum, -i, n. staja

-i druga ili o-deklinacija

3

arbor, -ris, f. stablostercus, -ris, n. gnoj piscis, -is, m. riba

-istrea deklinacija (obuhvaa konsonantsku i i-deklinaciju)

4motus, -s, m. kretanjeveru, -us, n. raanj

-us etvrta ili u-deklinacija

5 facies, -i, f. lice -ei peta ili e-deklinacija

Sve se imenice, kao i pridjevi, mogu s obzirom na oblik padenih morfema svesti na nekoliko klasa zvanih deklinacije. U latinskom ih razlikujemo pet, a najlake se mogu raspoznati po genitivnom morfemu ili zavretku.

DEKLINACIJA IMENICA

VJEBE

11. Kakav broj imaju sljedee imenice, navedene u nominativu?Kakav broj imaju sljedee imenice, navedene u nominativu?lea : laa ___________ vrat : vrata ___________kri : kria ___________ prsa : prst ___________

12. Proitajte navedene rjenike zapise. Uz pomo rjenika recite koja plurlia tantum od navedenih imaju znaenjsku vezu s pojedinim imenicama u jednini. deliciae, -rum, f. Athnae, -rum, f.

auxilia, -rum, n. Brutus, -i, m.

nuptiae, -rum, f. Brutti, -rum, m.

Roma, -ae, f. libri, -rum, m.

13. Proitajte navedeni rjeniki zapis. Jesu li pluralia tantum i s kojim ih rijeima moemo povezati?pauci, paucae, pauca infri, -rum, m.

feriae, -rum, f. gemni, -rum, m.

cetri, cetrae, cetra exta, -rum, n.

Postoje i imenice kojima je znaenje u mnoini razliito od znaenja u jednini, ali je ipak s njime povezano, npr. aquavoda, mn. aquae toplice; fortna sudbina, srea, mn. fortnae imutak; aedes hram, mn. aedes kua; finis svretak, mn. fines zemlja, drava; pars dio, mn. partes uloga, stranka.

Neke imenice (vlastita imena, apstraktni pojmovi) imaju samo jedninu. Zovemo ih singularia tantum (jednina: singulre tantum): Romlus, -i, m. Romul; Croatia, -ae, f. Hrvatska; Roma,-ae, f. Rim, fides, -ei, f. vjera itd. Neke imenice i neki pridjevi imaju samo mnoinu i zovemo ih pluralia tantum (jednina: plurle tantum). Budui da nemaju jedninu, u rjeniku se navode u N. i G. mnoine, npr. arma, -rum, n. oruje; Salnae, -rum, f. Solin, pauci, -ae, -a malo njih, cetri, -ae, -a ostali itd.

17

VJEBE

14. Po kojoj se deklinaciji sklanja svaka od navedenih rijei?Po kojoj se deklinaciji sklanja svaka od navedenih rijei? sus, suis, m./f. ___________ sal, salis, m. ___________res, -rei, f. ___________ cornu, -us, n. ___________armentum, -i, n. ___________ agricultra, -ae, f. ___________bubla, -ae, f. ___________ colnus, -i, m. ___________iugum, -i, n. ___________ rus, ruris, n. ___________

15. U sljedeem nizu rijei su napisane u nominativu jednine bez bjelina izmeu njih. Pronaite ih u rjeniku iU sljedeem nizu rijei su napisane u nominativu jednine bez bjelina izmeu njih. Pronaite ih u rjeniku i okomitim crtama oznaite granice izmeu rijei. terrasolumrastrumrapaquercusgranumgranariumcepaavenapapaver

16. Proitajte navedene izraze, oznaite naglaske i pomou rjenika pronaite imenice te odredite po kojim seProitajte navedene izraze, oznaite naglaske i pomou rjenika pronaite imenice te odredite po kojim se deklinacijama sklanjaju. Koje se vrste rijei osim imenica rabe?In spe. U nadi.Ad usum. Za uporabu. Nomen et omen. Ime i znamenje.

NAVOENJE GLAGOL U RJENIKU

Do obrade konjunktiva (13.

poglavlje) za svaki emo

oblik uz koji glagolski

nain nije naznaen

podrazumijevati da je u

indikativu.

Rjenik latinskoga u natuknicama za glagole redovito navodi tri oblika koje nazivamo njihovim osnovnim oblicima.

ago, 3. egi, actumprezent. - akt., 1. lice jed., popraeno brojem konjugacije kojoj pripada prva osnova

perfekt - akt., 1. lice jed.

particip prijevremenosti.,

N. jed. srednjeg roda

Svi oblici jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz tri oblici jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz trioblici jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz tri jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz trijednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz tri glagola mogu se izvesti iz triglagola mogu se izvesti iz tri mogu se izvesti iz trimogu se izvesti iz tri se izvesti iz trise izvesti iz tri izvesti iz triizvesti iz tri iz tritri osnove dometanjem odreenih morfema ili pomou oblikaodreenih morfema ili pomou oblikaenih morfema ili pomou oblikaenih morfema ili pomou oblika morfema ili pomou oblikamorfema ili pomou oblika ili pomou oblikaili pomou oblika pomou oblikapomou oblikau oblikau oblika oblikaoblikapomonog glagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi senog glagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi senog glagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi se glagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi seglagola biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi se biti. Iz prvog osnovnog oblika izvodi se prva (prezentska) osnovaprezentska) osnova, iz drugoga druga (perfektna), a izperfektna), a iz treega trea (participska).participska).).

VJEBE

17. Upiite osnovne glagolske oblike prema osnovama kojima pripadaju:Upiite osnovne glagolske oblike prema osnovama kojima pripadaju: sentio, 4. sensi, sensum

do, 1. dedi, datum

rideo, 2. risi, risum

collgo, 3. collgi, collectum

Prva osnova: sentio, 4. , _________, __________, __________

Trea osnova: _________, _________, __________, __________

Druga osnova: _________, _________, __________, __________

18

Kako kod pojedinih glagola navedenih u vjebi 17 zavrava prvi osnovni oblik? Koji se brojevi pojavljuju uz taj oblik? to oni oznaavaju?

PRVA GLAGOLSKA OSNOVA (PREZENTSKA)

Prva osnova dobiva se od infinitiva istovremenosti u aktivu odbijanjem infinitivnog morfema -re (u 3. konjug. i veznog vokala -e-).

Rjeniki zapis Prvi osnovni oblik i infinitiv Prva osnova

amo, 1.

video, 2.

cresco, 3.

venio, 4.

mo (*ama-o)

vdeo

crsco

vnio

am-revid-recrsc-e-reven-re

am- vid-cresc-ven-

Iz tablice je vidljivo da prva osnova glagola prve konjugacije zavrava na --, druge na --,tree na neki konsonant, a etvrte na --.Trea konjugacija izmeu osnove i infinitivnog morfema -re ima vezni vokal --.

Osnove na -u- spadaju u 3. konjug. jer je -u- u njima poluvokal (npr. ruo, 3. - osnova: ru-).

Vezni vokal naziva se i tematskim vokalom. On je uvijek kratak.

Pogledajmo prvi osnovni oblik, popraen brojem konjugacije (tj. tipa promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgleda (tj. tipa promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgledatipa promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgleda promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgledapromjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgleda glagola). Taj broj pokazuje kako izgledaglagola). Taj broj pokazuje kako izgleda infinitiv istovremenosti (prezenta) aktiva, koji se dobiva od prvog osnovnog oblika zamjenom linog morfema -o infintivnim -re. U 3. konjugaciji ispred infinitivnog morfema umee se vezni vokal -e-. U 1. konjugaciji lini morfem -o zamjenjuje se zavretkom -a-re.

Valja zapamtiti:1. Kod navoenja glagola umjesto broja konjugacije izgovara se infinitiv istovremenosti aktiva. ZapisKod navoenja glagola umjesto broja konjugacije izgovara se infinitiv istovremenosti aktiva. Zapis amo, 1. nikad se ne

ita *[amo, jedan], ve uvijek [amo, amre]! 2. Glagoli 2. konjugacije imaju u infinitivu naglasak na pretposljednjem slogu (Glagoli 2. konjugacije imaju u infinitivu naglasak na pretposljednjem slogu (iacre leati) jer je -- iz osnove dugo, a

glagoli 3. konjugacije na treem od kraja (icere baciti) jer je vezni vokal kratak.

Neki se glagoli kolebaju izmeu 3. i 4. konjugacije: oni neke oblike tvore kao glagoli etvrte (npr. 1. l. jed. i 3. l. mn. prezenta - cupio), neke kao glagoli tree konjugacije (npr. infinitiv istovremenosti - cuprerere), a zovemo ih glagolima tree konjugacije na -io.

VJEBE

18. Navedite inf. istovr. glagola i oznaite mjesto naglaska jednom i drugom obliku:Navedite inf. istovr. glagola i oznaite mjesto naglaska jednom i drugom obliku:cieo, 2. (poticati) ________ nuntio,1. (javljati) ________ruo, 3. (nasrtati) ________ sto, 1. (stajati) ________operio, 4. (pokrivati) ________ depasco, 3. (ppsti) ________moneo, 2. (opominjati) ________ molo, 3. (mljeti) ________

19. Izdvojite prve osnove navedenih glagola: prve osnove navedenih glagola:prve osnove navedenih glagola: osnove navedenih glagola:osnove navedenih glagola: navedenih glagola:navedenih glagola: glagola:glagola:: audio, 4. (uti) _________ fugio, 3. (bjeati) _________sileo, 2. (utjeti) _________ stercro, 1. (gnojiti) _________suspicio, 3. (potovati) _________ teneo, 2. (drati) _________

19

Glagolu biti 1. l. jed. prezenta glasi sum, a infinitiv istovremenosti esse. Tom se glagolu prva osnova javlja u dvije forme (s- / es-).(s- / es-).

VJEBE20. Upiite traene oblike i oznaite mjesto naglaska:

Prezent - 1. l. jed. Inf. istovr. - akt. 1. osnova

do dare

edre

finio finre

peto pet-

21. Prisjetite se neke izreke na latinskom koju znate otprije.Prisjetite se neke izreke na latinskom koju znate otprije.

22. Dopunite rjenike zapise imenica i fonetski zapiite njihov nominativ:Dopunite rjenike zapise imenica i fonetski zapiite njihov nominativ: amygdlum,__, n. _________ arbustum,__, _. _________

cistern__,-ae, f. _________ foen__,-i, n. _________

furca,__, _. _________ horde__, -i, n. _________

lana, __, _. _________ pag__,-i, m. _________

23. Pronaite rjenike zapise navedenih imenica i recite po kojoj se deklinacijiPronaite rjenike zapise navedenih imenica i recite po kojoj se deklinaciji sklanjaju: nux pascua pistrnum pomarium fructus fundus

perdix ramus saepes sus vilcus mora

24. Proitajte jo jednom tekst s poetka poglavlja i za navedene rijei pokuajteProitajte jo jednom tekst s poetka poglavlja i za navedene rijei pokuajte odrediti kojoj vrsti rijei pripadaju. apud (kod): _______________nostros (nae): _______________ac (i, pa): _______________colurit (bude obraivao): _______________duplci (s dvostrukim): _______________quae (koje): _______________

25. Zato se samo 2. konjugacija moe prepoznati ve po 1. l. jed. prezenta, a ostale konjugacije ne mogu? Koje se konjugacije mogu prepoznati samo po infinitivu istovremenosti?

___________________________________________________________________________________

26. Koji glagol u prvom osnovnom obliku nema lini morfem -o? Kako glasi njegov inf. istovremenosti? to je razliito kod njegova rjenikog navoenja u odnosu na druge glagole? Koji od osnovnih oblika tom glagolu nedostaje? to je osobito kod njegove prve osnove?

___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________

27. Rastavite sljedee rijei na morfeme:kua, brata, imam, najboljih, najbolje, zbog, pregledano, ispred, ej, sedmoj.

28. Kako biste opisali znaenje svake od gornjih rijei bez upadanja u krunu definiciju i nabrajanja sinonima? Provjerite u Rjeniku hrvatskoga jezika kako su znaenja tih rijei opisana.

Radlborborbor, -risris, m.

rad, trud, muka, trud, mukatrud, muka, mukamuka(naglaeno je ulaganje napora)napora))

pus, -ris, n.radnja, rad, posao (posljedica prakse, vjetine, obrtnikog i knjievnog umijea)

pra, -ae, f. rad, posao, trud (obavlja se svojevoljno i usmjeren je na proizvodnju djela)

offcium, -ii, n.sluba, (moralna) dunost, posao(uslijed obveze koja nastaje zbog odnosa prema drugima)

mnus, -ris,n.(slubena)dunost (ukupnost slubenih zadataka)

20

ad k, ka, prema; do, pred, zago, 3. gi, actum raditi, poslovati;

tjerati, goniti mo, 1. ljubiti, voljetiante Acc. pred, ispred; prije pred, ispred; prijepred, ispred; prije, ispred; prijeprijeaudio, 4. uti, sluatiuti, sluati, sluatisluatiatiatiaurum, -i, n. zlatoaut ilicantus, -us, m. pjevanje,

popijevka; pjesmactri, -ae, -a drugi, ostalidlciae, -rum, f. radost, naslada;

rasko, slastdo, 1. ddi, dtum davatido, 3. di, sum jestifestum, -i, n. svetkovina

fnio, 4. zavravati, dovravati; ograniavati, ureivati

fgio, 3. fgi, (fgtrus) bjeati od nekoga: Acc.

hmus, -i, f. zemlja, tlomagnus, 3 velikmneo, 2. ui, tum opominjatinmen, -mnis, n. ime; naslovnuntio, 1. navijestiti; javljatipauci, -ae, -a malo njih, nekolikopto, 3. ptvi/ptii, pttum ii;

gaati; teiti; eljeti; molitiprae Abl. pred, od, zbogpred, od, zbog, od, zbogod, zbog, zbogzbogqu, quae, qud koji, koja, kojerdeo, 2. rsi, rsum smijati se,

podrugivati se

Rma, -ae, f. Rimruo, 3. rui, rtum ruiti se,

nasrtatisentio, 4. sensi, sensum utjeti,

osjeatisto, 1. stti, sttum stajatisuspcio, 3. pexi, pectum gledati

odozdo; sumnjatitneo, 2. nui, ntum drati, imatisus, -s, m. uporaba; praktino

iskustvo, vjetina steena praksom

vnio, 4. vni, ventum dolaziti, vraati se

vdeo, 2. vdi, vsum vidjeti, gledati, opaziti; razumjeti

21

VILLA RVSTICAIII

De villa rustca

Areas spatisas villa rustca habet. Cunctae areae variis plantis atque herbis herbescunt.

Area ante villam rosis violisque plena est. Iulia cum magna cura rosas et vilas colit. Longas

enim arelas varirum herbrum, praesertim betrum et brassicrum et cucurbitrum, in

satis ampla area post villam vidre potes. Huc et illuc sunt plantae pomifrae, sub Pomnae

tutla. Bene mane surgit et servis mandat vilca: Caute rosas sarte et irrigte!. Postea

Liviam domna vocat ancillam et dicit: Rosas violasque flordas carpe et aram Maiae deae

orna! Tunc colnas interrgat: Quid operrum hodie agtis? Statim respondent: Hodie

insermus mentas odorifras inter rosas. Vetusta serva flammam renvat et cucmam cum

aqua praeprat. In cucma enim brasscam et betam cum faba et pisa coquit. Ita quotidie ad

servas ancillasque cunctas escam parat.

PRVA ILI A-DEKLINACIJAPo koliko se deklinacija mogu sklanjati latinske imenice? Kako ih raspoznajemo? Koji je pade jednak osnovi imenica prve ili a-deklinacije? Koji su zavretci za nominativ i genitiv jednine u prvoj deklinaciji? Proitajte naglas rjeniki zapis imenice silva, -ae, f.to su pluralia tantum? Navedite hrvatski i latinski primjer.

U prolom smo poglavlju vidjeli kako izgledaju nominativ i genitiv jednine imenica prve ili a-deklinacije. Ona se zove a-deklinacijom jer joj osnova zavrava na -a-. Zbog glasovnih promjena koje su se dogodile u povijesti nastanka oblika, u nekim padeima to -a- iz osnove nije vidljivo.

Deklinacija:

Jednina Mnoina

N. V. ros rosae

A. rosam rosas

D. rosaerosis

Ab. ros

G. rosae rosrum

- N. i V. jed. i mn. meusobno su jednaki kod svih imenica, osim kod imenica na -usdruge deklinacije.

- D. i Ab. mn. jednaki su kod svih imenica.- Ab. jed. u prvoj deklinaciji razlikuje se od N. samo po duljini zavrnog vokala -a.

ancilla, -ae, f. slukinjacapra, -ae, f. kozacarpo, 3. psi, ptum

psti, brstiti; brati, trgati

cella, -ae, f. sobica; klijetdmnanana, -ae, f.

gospodarica, gospoaesca, -ae, f. jeloherba, -ae, f. trava; zeljeirrgo, 1. zalijevati,

natapatinutrio, 4. hraniti;

odgajati; dojiti, pazitiorno, 1. kititi, krasiti;

oprematirustcus, 3 seoski,

poljski, seljakirsa, -ae, f. ruaserva, -ae, f. robinjaservus, -i, m. robsilva, -ae, f. umasptisus, 3 prostran,

velik, irokterra, -ae, f. zemlja;

svijetvilla rustca, -ae, f.

seoska kuavnea, -ae, f. vinogradrea, -ae, f. dvorite;

ravninalea/lva, -ae, f.

maslina (stablo i plod)

va, -ae, f. grozd, groe

22

Imenice prve deklinacije veinom su enskoga roda, ali manji broj ih je mukoga roda, npr. nauta, -ae, m. mornar; pota,-ae, m. pjesnik; Catilna, -ae, m. Katilina; Sequna, -ae, m. Sekvana (Seina); Arsia, -ae, m. Arsia (Raa) itd. Neke su imenice ove deklinacije pluralia tantum, npr. Salnae, -rum, f. Salona (Solin); feriae, -rum, f. praznici; reliquiae,-rum, f. ostatci; nuptiae, -rum, f. svadba itd.

VJEBE

1. Deklinirajte sljedee imenice na latinskom i hrvatskom: serva, -ae, f. sluavka olla, -ae, f. lonacaqua, -ae, f. voda convva, -ae, m. gost, uzvanik

2. Popunite tablicu:

N. jed.. jed.jed.. A. mn.. mn.mn.. Ab. jed. N. mn. A. jed. G. mn.

farnnn

divitiae

mensrumrumrum

vineas

Croatia

3. S obzirom na prijevod, ispravite greke u latinskim rijeima, tj. upiite na crtu kako bi one trebale glasiti: npr. gospodarici: domna domnaeropkinja: servam ___________grozdu: uvrum ___________pjesnicima: potae ___________pomoraca: nautas ___________kruno: corn ___________bogatstvom: fortna ___________otoci: inslis ___________odvanost: audaciae ___________

4. Spojite imenicu i pridjev u sintagmu, deklinirajte ih i recite prijevod svakoga od pade (pazite koja se imenica po smislu slae s kojim pridjevom):

Imenice: aqua,-ae, f. voda; amca, -ae, f.ca, -ae, f. prijateljica; corna,-ae, f. vijenac;herba,-ae, f. trava; ora,-ae, f. obala; silva,-ae, f. uma Pridjevi:antqua stara, drevna; densa gusta; frigda hladna;laurea od lovora; maritma morska; bona dobra.

Osobitosti u oblicima imenica prve deklinacije

A. Kad se zajedno nau substantva mobilia razliitih rodova i kad se eli naglasiti da se radi o enskom rodu, tada enske imenice, da bi se razlikovale od mukih, u

D. i Ab. mn. zavravaju na -bus; npr.: de filiis et filibus o sinovima i kerima;

Magistris et magistrbus credmus. Uiteljima i uiteljicama vjerujemo.

Substantva mobilia su parovi imenica

koje imaju iste korijenske morfeme, a

razliite zavretke za muki i enski

rod, npr. filius sin : filia ki; disciplus

uenik : discipla uenica; magister

uitelj : magistra uiteljica.

Pridjevima prve klase (npr. bonus, 3) enski se rod deklinira jednako kao imenicama prve deklinacije (bona dobra, bonam dobru, bonae dobroj itd.).

Poloaj pridjevaPridjevi koji imaju vie slogova od imenice uz koju stoje kao atribut, kao i pridjevi nastali od vlastitih imena, obino stoje iza imenice (ora maritima morska obala, insla Tiberna Tiberski otok). Ovi se posljednji piu velikim poetnim slovom (Roma > Romnus, 3).

23

B. Stari G. jed. na -as sauvao se u izrazima: pater familias ( = pater familiae) glava obitelji, domain; mater familias domaica.C. Imenice koje oznaavaju novane jedinice (npr. drachma, -ae, f. drahma) i mjere (npr. amphra, -ae, f. vr) imaju u G. mn. ee skraeni zavretak -um mjesto -rum (amphrum, drachmum).

VJEBE

5. Dopunite prijevode: bez uitelj i uiteljic sine magistris et ____________s robovima i robinjama cum servis et ________________o zarunicama i zarunicima de sponsis et ________________meu golubovima i golubicama in columbis et________________

6. Dopunite prijevode: cijena amfor __________________ pretiumbroj drahmi numrus __________________dobra domaica bona _____________________

7. Proitajte sljedei tekst. Podcrtajte imenice prve deklinacije i zaokruite glagole.Proitajte sljedei tekst. Podcrtajte imenice prve deklinacije i zaokruite glagole. Dina

Dina Latnae filia est. Silvrum dea est regna; phartram gestat et necat sagittis feras in silvis. Dina est

etiam virum dea fugatque umbras per silvam; ita vias collustrat ac agriclis nautisque monstrat.

8. Rjenik je polazite za odreivanje oblika i znaenja rijei. Zato za svaku rije treba znati njezin rjeniki zapis. Isto tako, valja znati i koji je oblik rijei upotrijebljen u tekstu, da bismo znali njezinu funkciju i doli do najboljeg prijevoda. Npr. u tekstu je rijeNpr. u tekstu je rijepr. u tekstu je rije. u tekstu je rije virumrumrum treba znati da je to G. mn. odG. mn. od. mn. odmn. od. odod via, -ae, f, -ae, fae, f, ff. = putov.putov.. Analizirajte na jednak nain sljedee imenice iz gornjega teksta:silvrum ________________________________________________

regna ________________________________________________

phartram ________________________________________________

sagittis ________________________________________________

feras ________________________________________________

silvis ________________________________________________

PREZENT (SADANJE VRIJEME) AKTIVNI

U aktivu svih vremena (uz neke razlike u perfektu) rabe se sljedei lini morfemi::

lice morfem lice morfem1.2.3.

-/-m/-i

-s

-t

1.2.3.

-ms

-ts

-nt

Kad god budemo navodili glagolske paradigme, lijevo e se nalaziti tri lica jednine, a desno tri lica mnoine, ili e se gore nalaziti tri lica jednine, a dolje tri lica mnoine.

Prezent dobivamo sprezanjem tih morfema i prve glagolske osnove.

konjugacijalice 1. 2. 3. 3. -io 4.12.3.1.2.3.

narr-onarra-snarra-tnarr-musnarr-tisnarra-nt

vide-ovide-svide-tvid-musvid-tisvide-nt

coqu-ocoqu|i-scoqu|i-tcoqu|-muscoqu|-tiscoqu|u-nt

cupi-ocup|i-scup|i-tcup|-muscup|-tiscupi|u-nt

veni-oveni-sveni-tven-musven-tisveni|u-nt

24

Lini se morfemi nikad ne mijenjaju, ali na granici njih i osnove dogaaju se neke promjene:1) U 1. licu jed. 1. konjug. U 1. licu jed. 1. konjug. -- iz osnove stapa se s linim morfemom (narr- > narro).2) U 3. konjug. javlja se tzv.) U 3. konjug. javlja se tzv.tzv. vezni vokal -- u 2. i 3. l. jed. i u 1. i 2. l. mn..3) Vezni vokal -- imaju 3. i 4. konjug. u 3. l. mn.4) Glagoli 3. -io imaju -i- u svim licima.

PrPrPrPripipipipipipipipazazazazitititite e e e nananana r r r razazazazlilililikukukuku u u u u n n n nagagagagagagagaglalalalasksksksku u u u izizizizmemememeuuuu 3 3 3 3. . . i i i i 4.4.4.4. k k k kononononjujujujujujujujujug.g.g.g.g.g.g.g.g. u u u u 1 1 1 1. . . i i i i 2.2.2.2. l l l l. . . mnmnmnmn...

Glagol sum ima osobite oblike:

1. 2. 3. 1. 2. 3.

s|u-m e-s es-t s|u-mus es-tis s|u-nt

VJEBE9. Dopiite oblike prezenta navedenih glagola.Dopiite oblike prezenta navedenih glagola.

2. jed. 1. jed. 1. mn. 3. jed. 3. mn. 2. mn.

legis

placent

damus

est

puntististis

10. Izdvojite osnovu svakoga od glagola iz prethodnog zadatka i odredite im konjugaciju.Izdvojite osnovu svakoga od glagola iz prethodnog zadatka i odredite im konjugaciju. _______ __ _______ __ _______ __ _______ __ _______ __

11. Dopunite i prevedite reenice dopunjavajui oblike prezenta aktivnoga:Dopunite i prevedite reenice dopunjavajui oblike prezenta aktivnoga: Caprae herbam carp___ . _______________________________

Servae, cur non in aream venti__ ? _______________________________

Domna, ancillis lanam dona____. _______________________________

Ancillae per silvam cum colnis curr____. _______________________________

Infinitiv istovremenosti aktivni dobiva se, kako je ve spomenuto, dodavanjem morfema -re prvoj osnovi.

1. 2. 3. 3. -io 4.

narr-re vid-re coqu|-re cup|-re ven-re

U nekim sluajevima funkcionira kao na infinitiv ili glagolska imenica (Difficle est satram non scribre. Teko je ne pisati satiru. | Errre humnum est. Grijeiti je ljudski. | Cupio venre. elim doi. | Discre bonum est. Dobro je uiti. Uenje je dobro.).

INFINITIV ISTOVREMENOSTI (INFINITIV PREZENTA) AKTIVNI

2. l. jed. nastalo je od osnove es- stapanjem dva [s] u jedan:*es-s > es

Glagoli 3. konjugacije imaju vezni vokal -e-.

25

VJEBE

12. Dopunite prijevode:Dopunite prijevode: Korisno je zakljuavati vrata. Utle est portam _____________.elim kupiti kamenice. Cupio ostreas _______________.Ne mogu brati rue. Non possum rosas _____________.

13. Navedite infinitive istovremenosti u aktivu navedenih glagola:Navedite infinitive istovremenosti u aktivu navedenih glagola:nuntimus ________; estis ________; ruunt ________;

dormis ________; iacio ________; parent ________.

14. Proitajte sljedee izreke i oznaite mjesto naglaska u rijeima. Zatim ih staviteProitajte sljedee izreke i oznaite mjesto naglaska u rijeima. Zatim ih stavite u mnoinu.Certas virilter, sustnes patienter. virilter, sustnes patienter.irilter, sustnes patienter.ilter, sustnes patienter.lter, sustnes patienter.ter, sustnes patienter.ter, sustnes patienter., sustnes patienter.sustnes patienter.nes patienter.nes patienter. patienter.patienter.atienter.tienter.ienter.enter.. Bori se muevno, podnosi strpljivo. se muevno, podnosi strpljivo.se muevno, podnosi strpljivo. muevno, podnosi strpljivo.muevno, podnosi strpljivo.evno, podnosi strpljivo.evno, podnosi strpljivo., podnosi strpljivo.podnosi strpljivo. strpljivo.strpljivo.._____________________________Charta non erubescit. non erubescit.non erubescit. erubescit.erubescit.. Papir ne porumeni (od stida). ne porumeni (od stida).ne porumeni (od stida). porumeni (od stida).porumeni (od stida). (od stida).od stida). stida).stida)._____________________________ Fortnae rota. Kolo sree._____________________________

IMPERATIV I. AKTIVNIto je imperativ? Kakvo znaenje ima? Prisjetite se nekih hrvatskih primjera.Koja sve lica ima hrvatski imperativ? Kako hrvatski izrie naredbu 3. licu jednine i mnoine?

Latinski ima dva imperativa (prvi i drugi), koji se tvore od prve glagolske osnove.tvore od prve glagolske osnove.. Imperativ I. I. ili imperativ prezenta (imperatvus praesentis), kao i na imperativ, izrieizrieee zapovijed iliili poticanje; npr.npr.. Disce!! Ui!Ui!i!i!! Boni este! este!este!! Budite dobri!Budite dobri! dobri!dobri!! Imperativ I. aktivni ima oblike samo za 2. l. jed. i mn.:

1. U jednini je morfem za lice -, a glagoli 3. konjugacijea glagoli 3. konjugacijeglagoli 3. konjugacije 3. konjugacijekonjugacijeimaju vezni vokal vezni vokalvezni vokal vokalvokal -.2. U mnoini je morfemU mnoini je morfem za lice -te, a glagoli 3. konjugacije imaju vezni vokal --.

konjug. 2. jed. 2. mn.1.2.3.3.-io4.sum

narrviddisc|cap|venes

narr-tevid-tedisc|-tecap|-teven-tees-te

Glagoli dico, 3., 3. rei, kazati;rei, kazati;i, kazati;i, kazati;, kazati;kazati; duco, 3., 3. voditi;voditi; facio, 3., 3. initi, raditi iiniti, raditi i, raditi iraditi i fero, ferre nositi, u 2. licu jed. imperativa nemaju vezniu 2. licu jed. imperativa nemaju vezni nemaju vezni vokal, a glase:glase:: dic! reci!! duc! vodi!! fac! ini!ini!! fer! nosi!

Sloenice glagola dico, duco i fero takoer nemaju vezni vokal (praedc, redc, rfer), dok ga sloenice glagola facio imaju (cnfce).

Imperativom I. ne izrie se zabrana! Za to se moe rabiti perifraza koja se sastoji od oblika noli (za jedninu) / nolte (za mnoinu) i infinitiva istovremenosti glavnog glagola: Noli tangre! Ne diraj! Nolte tangre! Ne dirajte!

Osobite su upotrebe prezenta:- gnomski prezent,koji se javlja u izrekama to vrijede za sva vremena. Inter arma silent

Musae. U vrijeme rata Muze ute.Divitiae pariunt

curas. Bogatstvo raa brige.- historijskiprezent, koji se javlja u ivahnom pripovijedanju prolih dogaaja. Tum nautae remgant

et terram vident. Tadamornari zaveslae i ugledae kopno.

26

VJEBE

15. Popunite:

1. osnova 2. jed. imper. 2. mn. imper. inf. istov. - akt.amo, 1.

err

fodio, 3.

pun-

incp-

aperre

dicre

ducte

moveo, 2.

sta-

Reenica - osnovna jedinica teksta

Osnovna znaenjski zaokruena jedinica svakoga teksta jest reenica.1 Ona daje zaokruenu informaciju

o pojedinom dijelu stvarnosti. Nadovezivanjem reenica jednih na druge nastaje tekst.

Reenice se sastoje od fraza, tj. skupina koje kao cjelina vre odreenu funkciju, a mogu se sastojati

od jedne ili vie rijei, koje takoer imaju svoju funkciju (npr. areas spatisas, ante villam, cum magna cura,

betam coquit).

S obzirom na njihove funkcije, rijei dijelimo na dvije skupine:

1. leksike (imenice, pridjevi, glagoli i prilozi): one nose glavni sadraj reenice. Veina ih se sastoji

od dva dijela:

a. leksikoga: njega tvori leksiki morfem (leksem) nepromjenjivi element, koji nosi leksiki

sadraj (u rijei piscis to je pisc- sa znaenjem riba, u rijei dare to je da- sa znaenjem

davanje)

b. gramatikoga: on moe imati jedan ili vie gramatikih morfema (gramatema) promjenjivih

elemenata koji uspostavljaju gramatike funkcije (u rijei piscis to je -s sa znaenjima: nominativ,

jednina, u rijei dare to je -re sa znaenjima: infinitiv, istovremenost, aktiv).2

2. funkcionalne ili gramatike (prijedlozi, veznici, zamjenice, pomoni glagoli): one slue za

uspostavljajnje gramatikih odnosa.

1 Toniji bi naziv bioToniji bi naziv bio iskaz. Meutim, budui da je u tradiciji uobiajen naziv reenica (a on zapravo oznaava apstraktnu jedinicu kojoj je iskaz konkretni ostvaraj), ovdje emo koristiti taj naziv.

2 Morfemi se esto stapaju sa zavrnim glasovima osnove i veznim vokalima, uslijed ega ponekad padeni morfem vieMorfemi se esto stapaju sa zavrnim glasovima osnove i veznim vokalima, uslijed ega ponekad padeni morfem vie nije vidljiv. Zato se za zavrni dio rijei, kad ne govorimo o morfemu od kojega je nastao, moe rabiti naziv zavretak.Morfeme nazivamo prema gramatikim kategorijama koje ti morfemi oznaavaju (lini morfemi oznaavaju kategoriju lica, padeni morfemi kategoriju padea itd. Primijetimo da lini i padeni morfem oznaavaju i kategoriju broja, a padeni esto i kategoriju roda).

Tekst

Reenica 1 Reenica 2 Reenica 3 Reenica 4

Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3

27

16. Stavite latinske stihove u mnoinu: Semper dic verum, vacuam duc crimne vitam,

Fac sapienter opus, fer patienter onus. Uvijek govri istinu, provedi ivot bez grijeha, Mudro obavljaj posao, podnsi strpljivo teret. _____________________________________ ________________________________________

17. Dopunite reenice imperativom i zatim im promijenite broj:Dopunite reenice imperativom i zatim im promijenite broj: Poetae, agricolrum opras ______________. (laudo, 1.)rum opras ______________. (laudo, 1.)rum opras ______________. (laudo, 1.)

_______________________________________________.Magistra, disciplis fablas _______________. (lego, 3.)lis fablas _______________. (lego, 3.)lis fablas _______________. (lego, 3.)las _______________. (lego, 3.)las _______________. (lego, 3.)

_______________________________________________.Ancilla, ante Dinae aram ________________. (salio, 4.)nae aram ________________. (salio, 4.)nae aram ________________. (salio, 4.)

_______________________________________________.Domna, gallnis escam ______________. (do, 1.)

_______________________________________________.

18. Dopunite.Dopunite.Ne __________ ! - ________ punre!Ne vite ________________! - Inhonestam vitam __________agre!Ne ____________ kou mrtvom lavu! - __________ pellem vellre mortuo leoni!

Ne bacajte ____________ pred svinje! - __________ proicre ________ ante porcos!

19. Analizirajte pojedine oblike i prevedite reenice:Analizirajte pojedine oblike i prevedite reenice:Mater familias filirum nuptias parat. ___________________________

Domnae amphrum copiam habent. ___________________________

Divitiae superbiae causa sunt. ___________________________

Legmus etiam multas littras potrum. ___________________________

In thermas saepe puellae veniunt. ___________________________

20. Prevedite na latinski: na latinski:na latinski: latinski:latinski::Mornari pramcima sijeku talase. ___________________________Muzo, pomae li pjesnicima? ___________________________Djevojke, pripovijedajte prijateljicama prie. ____________________________________________________________

21. Proitajte sljedei tekst i analizirajte oblike oznaenih imenica, glagola i pridjevaProitajte sljedei tekst i analizirajte oblike oznaenih imenica, glagola i pridjeva enskoga roda. Oznaite mjesto naglaska u svim rijeima.

22. Iz tivaIz tiva Quid agre debet vilcus popiite sve imenice 1. deklinacije i pridjeve prve klase u enskom rodu, te glagole u prezentu aktiva. Analizirajte ih.

____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________

Savomnis, -e svaki, sav

(dijelovi koji ine cjelinu, cjelina koja je razdvojena od ostalih cjelina: omnis arbor svako drvo, Gallia omniscijela Galija)

ttus, 3 itav, potpun, cjelovit, sav (cjelina koja nije razd