Svila, ta čudesna sirovina

Učenički dom Podmurvice Rijeka

I. i XI. odgojna skupina

Mentorice:

Jelena Krpan. prof.

Barbara Maras, prof.

Sadržaj

1. Uvod

2. Što znamo o svili?

3. Kako zapravo nastaje svila?

4. Dudov svilac

5. Jeste li znali…

6. Povijest svile

7. Domaća tradicija: Svilarstvo u Konavlima

8. Tradicijski uzgoj dudova svilca

9. Za što se sve koristi svila?

10. Zašto je svila dobra za zdravlje i ljepotu?

11. Poruka za kraj

12. Literatura i izvori

Uvod

Ova digitalna brošura nastala je u sklopu projekta

EKOmurvoLOGIJA Učeničkog doma Podmurvice Rijeka, a

rezultat je istraživačkog rada učenica I. i XI. odgojne skupine

pod mentorstvom odgajateljica, profesorice Barbare Maras i

Jelene Krpan.

Proučavajući teme „Izrada svile” i „Svila i zdravlje”, koje

su učenice I. i XI. odgojne skupine preuzele kao istraživački

zadatak, uočili smo potrebu da ujedinimo snage i da rezultate

istraživanja naših učenica uobličimo u ovu digitalnu brošuru.

Proučavajući dobivenu temu, naše su učenice, zajedno sa

svojim mentoricama, proširile svoje postojeće znanje o svili i

obogatile ga mnogim novim spoznajama koje smo, povodom

Projektnih dana Učeničkog doma Podmurvice, odlučile

podijeliti sa širom javnosti.

Živimo i radimo u Učeničkom domu koji nosi naziv

„Podmurvice”, a nismo ni bile svjesne činjenice da jedna

murva, odnosno njezin list, čini važan dio procesa nastanka

svile i drago nam je da smo dovele u vezu stablo, koje raste u

našem Multisenzoričkom vrtu, sa svakodnevnim životom.

Bez lista murve nema mnogih stvari iz naše svakodnevnice,

pogotovo iz svakodnevnice nas žena, a o čemu se radi, otkrit

ćemo vam na stranicama koje slijede.

Pozivamo vas da zajedno s nama krenete na put

otkrivanja svile kao čudesne sirovine!

Što znamo o svili?

Kada smo započele s proučavanjem teme, nismo bile

upoznate sa čudesnim svojstvima svile koja smo otkrile

proučavajući temu. Svilu smo poznavale najviše kao luksuznu

tkaninu, skupocjeni materijal ugodan za nošenje i spavanje i u

prvi mah nam se činilo da nećemo imati puno informacija na

temelju kojih bismo ispričale priču o svili, a pogotovo kada

govorimo o vezi između svile i zdravlja. No detaljnim

proučavanjem povijesti svile, njezina nastanka, proizvodnje i

upotrebe, saznale smo mnogo zanimljivih informacija koje

ćemo podijeliti s vama kroz ovu kratku brošuru.

Za početak ćemo navesti jednu definiciju svile:

„Svila je tanko prirodno proteinsko vlakno koje

proizvode gusjenice nekih leptira (svilci) pri izradbi

čahure (kokon) na prijelazu iz razvojnoga stadija ličinke

u stadij mirujuće lutke ili kukuljice, a prije preobrazbe u

leptira. Dobiva se odmatanjem niti s čahure i jedino je

prirodno filamentno vlakno, tj. vlakno velike duljine

(više stotina metara). Najznačajnija je i najkvalitetnija

svila od dudova svilca, koji se jedini od svilaca uzgaja

radi dobivanja svile”

(Svila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021.

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59076)

Kako zapravo nastaje svila?

Nastanak svile je osjetljiv, dugotrajan i zahtjevan proces

koji se provodi u kontroliranim uvjetima ako želimo proizvesti

kvalitetnu svilu. Kao što smo već spomenuli, svila je vlakno

koje proizvodi dudov svilac čiji životni vijek traje dva

mjeseca, a u tom razdoblju prolazi kroz četiri stupnja

razvoja: jajašca, crva/gusjenice, čahure/kokona i noćnog

leptira. Kratki prikaz procesa nastanka svile ilustrirala je naša

učenica Martina Jakovac.

Iz jajašaca, kojima je potrebna točno određena

temperatura, izlegu se crvi koji se hrane velikim količinama

lišća murve/duda. Crvi se potom presvuku četiri puta dok ne

dosegnu punu veličinu i zatim se zakače za suhu

grančicu/slamu i počnu presti čahuru. Gusjenica dudovog

svilca tada gradi čahuru stvarajući dugo neprekinuto vlakno

koje se sastoji od dva glavna proteina koje dudov svilac

izlučuje kroz svoje žlijezde: fibroin, tvar od koje je izgrađena

svila i sericin, ljepljiva tvar koja je povezuje. Završetkom

gradnje čahure započinje stadij koji se naziva lutka tijekom

kojeg se gusjenica preobrazi u leptira. Kada leptir izađe iz

čahure, spreman je za oplodnju i tu završava njegov životni

vijek, a polaganjem jajašaca započinje novi ciklus.

.

KAKO IZGLEDA TRADICIJSKI UZGOJ SVILE?

„Proces počinje s jajašcima veličine zrna maka koja treba ugrijati da bi

se gusjenice "ispilile". Kad izađu, jedu i rastu oko mjesec dana dok se ne

povećaju tisuću puta, odnosno dođu na veličinu palca ruke. Za vrijeme

hranjenja, četiri puta spavaju, odnosno mijenjaju kožu. Držimo ih na

čistim "lincunima", sušimo im lišće fenom ako je mokro, pazimo ih i

mazimo koliko god možemo jer su jako osjetljive.

Posljednji dan, nakon što su se dobro najele, odlaze na grane koje

postavimo za njihovo kukuljenje. Kukuljeći se, nestaju unutar svilene

"punćele" i počinje preobrazba u leptira. Nakon 15 dana izlazi leptir, traži

družicu koja nakon par dana položi jajašca za novi ciklus i onda idemo iz

početka sve dok ima murve… I tako od ožujka do studenog, devet ciklusa.

Svila se vadi iz "punćela" iz kojih su leptiri izašli i iz onih iz kojih se nisu

razvili i odletjeli. Ova druga je svakako finija za sitni svilovez, premda su

nama obje drage.” https://slobodnadalmacija.hr/kultura/dudovi-svilci-su-nam-kucni-ljubimci-u-njedrima-ih-cuvamo-dok-

rastu-467352

Kao što vidimo, da bi se iz jajašaca dudovog svilca

dobila svila, a posebno kvalitetna svila, potrebno je puno

znanja i vještine, a ako govorimo o tradicijskom uzgoju, onda

je potrebno i puno brige i ljubavi. O kompleksnosti

tradicijskog uzgoju svile više ćemo pisati nešto kasnije, a sada

bismo istaknule nekoliko razlika između industrijskog i

tradicijskoga uzgoja. U uvjetima industrijske proizvodnje,

dudovom svilcu treba trostruko više vremena da bi se iz

jajašaca izlegle gusjenice (10-15 dana), dok se tradicijskim

uzgojem to postiže za svega 2 do 5 dana (u čemu je tajna

otkrit ćemo vam kasnije). Također, prilikom industrijskog

uzgoja svile, dok je svilac još uvijek u čahuri na stupnju

ličinke, ubija ga se pomoću pare ili vrućeg zraka zbog toga što

bi tijekom izlijetanja vlakno čahure bilo slomljeno, a jedino se

iz neprobušenih čahura mogu namatati duga, tanka vlakna.

Tek mali broj dudovih svilaca poživi do kraja životnog vijeka i

to samo zato da bi se osigurao daljnji rasplod.

Leptir dudova svilca. Ilustracija naše učenice Marte Faflja

Dudov svilac

Već smo istaknuli da je dudov svilac (odnosno dudov

prelac, svilena buba ili lat. Bombyx mori) ključan za

proizvodnju svile pa stoga prenosimo nekoliko informacija

o dudovom svilcu koje smo pronašli u literaturi.

„Postoje dvije vrste svilca: divlji i kultivirani. Vlakna divljeg svilca imaju

grubu tvrdu strukturu i smeđe su boje, za razliku od žutih do sivih vlakana

kod kultiviranog svilca. Divlji svilac obitava i hrani se na drvetu hrasta, a

njegova prirodna staništa nalaze se u Indiji, Kini i Japanu. Stoga se njegova

vlakna ponekad nazivaju i hrastovom svilom, a u Japanu ih zovu divljom

svilom. Kultivirani dudov svilac zahtijeva puno brige. Neophodni su mu

tišina i dobri higijenski uvjeti. Oko uzgajanja dudova, čije će lišće biti hrana

svilcima, nastala je cijela znanstvena studija. Najbolje lišće duda dolazi od

biljaka koje su nastale kombiniranjem visokog i patuljastog stabla duda”

(Izvor: Drvo znanja : enciklopedijski časopis za mladež., Sysprint, Zagreb, 2005, broj 90, str. 14.)

„Dudov svilac je bjelkasti leptir iz por.odice pravih prelaca ili

svilaca (Bombycidae). Gole gusjenice blijedožute boje, duge do 8 cm, hrane se

lišćem bijeloga duda i nakon četvrtog presvlačenja ispredaju svilenu čahuru u

koju se zakukulje. Pradomovine svilca su Kina i Japan, odakle je u IV. st.

uvezen u Europu. Dudov svilac uzgaja se u kulturama za dobivanje svile”

(Izvor: Dudov svilac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16478)

DUDOV SVILAC, Bombyx mori, gusjenica u čahuri (preuzeto sa: Dudov svilac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021.

<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16478> )

DUDOV SVILAC, Bombyx mori, leptir nakon izlaska iz čahure (preuzeto sa: Dudov svilac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021.

<http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16478> )

Jeste li znali…

• da se iz jedne čahure dobiva oko kilometar vlakna svile? To znači da bi deset razmršenih čahura moglo doseći visinu Mont Everesta

• da se svake godine proizvede najmanje 35 tisuća tona sirove svile? Za to je potrebno 20 milijuna tona dudova lišća

• da pola kilograma svile sadrži oko 1600 kilometara vlakna?

• da godišnja proizvodnja dužinski iznosi 110 milijardi kilometara svilenog vlakna?

• da je drugi svjetski rat prekinuo trgovinu svilom iz Japana? Cijena svile tada je jako porasla, pa je američka industrija počela tragati za zamjenom. To je dovelo do sve veće upotrebe sintetike (npr. najlona).

• da je svila nedavno došla i pod udar boraca za prava životinja? Oni su osudili praksu ubijanja svilaca u čahurama tvrdeći da je proces proizvodnje svile vrlo okrutan.

(preuzeto iz: Drvo znanja: enciklopedijski časopis za mladež, Sysprint, Zagreb, 2005, broj 90, str. 15.)

Povijest svile

Suvremeni izraz „Made in China” ima prilično negativnu

konotaciju, no kada govorimo o svili, mogli bismo tu sintagmu

vezati uz svilu u pozitivnom smislu. Naime, Kinezi su prvi

narod koji je poznavao umijeće uzgoja svilaca i proizvodnje

svile, a prema nekim izvorima, kultura obrade svile u Kini

započela je oko 2600. godine pr. Kr.

„Domovina je svile Kina, gdje se dudov svilac uzgaja već punih pet tisućljeća, a

umijeće dobivanja svile razvijalo se i njegovalo na carskim dvorovima i držalo u

strogoj tajnosti; zbog toga je Kina imala monopol u proizvodnji svile više od dva

tisućljeća. Odatle se njome trgovalo diljem svijeta (poznat je Put svile, kopneni

prometni smjer kojim je ona stizala u Europu), a svila je postala pojam ekskluzivnog

i skupocjenoga materijala u koji su se odijevali carevi, kraljevi i plemstvo. Ipak, oko

300. pr. Kr. dudov je svilac dospio u Japan, oko 200. pr. Kr. u Koreju, a odatle u

Indiju i Perziju. Prema povijesnim izvorima, u Europu (Bizant) su jajašca dudova

svilca i sjeme duda bili prokrijumčareni 552. te je Bizant ubrzo postao europsko

središte za proizvodnju svile i taj je monopol držao od VII. do XI. st. Ipak, Arapi su

nakon zauzeća Perzije u VII. st. umijeće uzgoja svile prenijeli na Siciliju i u

Španjolsku, a odatle se proizvodnja svile postupno širila u unutrašnjost Europe. I u

nekim hrvatskim krajevima, npr. u zaleđu Dubrovnika, na otocima Krku, Cresu, Pagu

i Rabu svila se proizvodila u srednjem vijeku, a u XIX. st., nakon poticaja carice

Marije Terezije, osobito se proširila sjeverozapadnom Hrvatskom i Slavonijom, no

zbog pošasti koja je zahvatila dudova svilca, proizvodnja svile u tim se krajevima

nakon nekog vremena ugasila.” (Izvor: Svila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.

Pristupljeno 13. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59076>.)

Izazovi u industriji svile

Kada govorimo o povijesti svile, važno je spomenuti 1854.

godinu jer se tada pojavila nepoznata bolest koja je napravila

pomor među svilcima. Srećom, Louis Pasteur je uspio otkriti

uzročnika bolesti i razvio sredstva kontrole, no to je bitno utjecalo

na industriju svile, a neke zemlje koje su prethodno bile vodeće po

proizvodnji svile, kao npr. Francuska, nisu se uspjele oporaviti od

ovog udarca.

Također, industrija svile doživjela je veliki udarac poslije

Drugog svjetskog rata pojavom umjetnih vlakana poput najlona.

Strogo čuvana tajna svile

Tajna uzgoja dudovog svilca, kao i tajna proizvodnje tkanine

iz njegovih vlakana, brižno je čuvana 2000 godina. Razlog

uspješnosti Kine u očuvanju ove tajne je u tome što je iznošenje

gusjenice ili jaja dudovog svilca iz Kine predstavljalo najveći

zločin - naime prijetila im je smrtna kazna.

Oko 200-te godine kineski imigranti su tajnu prenijeli u

Koreju, a kasnije se proširila u Indiju te u Perziju.

Dugo vremena obrada svile bila je tajna Azije, sve dok nije

stigla na Mediteran u 6. stoljeću, a to se dogodilo tako što je

bizantski car Justinijan I nagovorio dva perzijska redovnika koji

su neko vrijeme živjeli u Kini da se vrate u Kinu i prokrijumčare

svilce u Carigrad. Oni su to izveli na način da su svilce skrili u

šupljinama svojih bambusovih štapova.

(Izvor: Drvo znanja: enciklopedijski časopis za mladež, Sysprint, Zagreb,

2005, broj 90, str. 12-17)

Domaća tradicija:

Svilarstvo u Konavlima

Konavle su područje poznato po svilarstvu i svili koja

obilježava njihovu tradicionalnu nošnju kao najpoznatiji

simbol materijalne kulture. Šezdesetih godina 20. stoljeća, pod

utjecajem naglog razvoja turizma, svilarstvo se zapostavilo i

tada počinje period napuštanja tradicijskog uzgoja dudovog

svilca. Unatoč smanjenom interesu za tradicijsko svilarstvo,

sve do Domovinskog rata svilene niti mogle su se pronaći u

mnogim kućama na području Konavala.

Tijekom ratnih pustošenja, uz domaćinstva, ruralnu

arhitekturu i druge stoljećima skupljane dragocjenosti,

uništena su i osobna blaga Konavoskih žena – skupocjene

tradicionalne svilene nošnje. Konavoske narodne nošnje bile

su simbol konavoskog dostojanstva, dio identiteta

tradicionalnih svilarica, simbol odanosti tradiciji predaka.

Obnova svilarstva, u kojoj važnu ulogu ima udruga „Deša”

(Deša – Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i

razvoj civilnog društva), Konavoskim ženama je vratila osjećaj

samopouzdanja i ponosa, a sve je započelo rečenicom jedne

postarije žene, obučene u konavosku nošnju, koja je upitala:

„Sinko, a bi li ti mogla meni dobaviti bubicu?”. To

pitanje potaknulo je potragu za dudovim svilcem koja je

trajala punih godinu dana. Prvih 11 grama jajašaca svilca

prokrijumčareno je preko granice na Uskrs 1994. u

njedrima jedne gospođe, a prvi dudov svilac te 1994. godine

„odgojen” je u prognaničkoj sobi hotela Plakir. I ovoga puta

„bubica” ili dudov svilac stigao je tajanstvenim putevima,

kao što je davno ranije u Europu stigao skriven u

bambusovu štapu misionara. Time je započeo proces obnove

svilarstva u Konavlima, kojim se danas bavi desetak obitelji

od Vitaljine do Cavtata. Važno je istaknuti da se svilarstvom

bave isključivo žene koje to rade iz želje da poštuju tradiciju,

a istovremeno su stvorile i atraktivan seoski turizam.

(Izvori: Web stranica https://desa-dubrovnik.hr/projekti/razvojni-projekti/put-

do-svile-bi-li-ti-sinko-meni-mogla-dobaviti-bubicu/,

Članak Zrinke Režić Tolj „Svilarstvo u Konavlima: Oživljavanje jedne tradicije”

https://hrcak.srce.hr/22907)

Tradicijski uzgoj

dudova svilca

Shvatili smo da su nam potrebne fotografije kako bismo

barem donekle uspješno predočili kompleksnost nastanka svile

te smo odlučili kontaktirati Udrugu Deša – Dubrovnik

(Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog

društva). Na njihovim web stranicama objavljen je zanimljiv

članak pod nazivom „Put do svile” koji je obogaćen brojnim

fotografijama dudova svilca ili „bubice”, kako ga lokalno

nazivaju. Uz njihovu dozvolu, uz fotografije ćemo vas provesti

kroz sve faze procesa nastanka svile, a istaknut ćemo i sve

izazove uzgoja dudova svilca s kojima smo se upoznali kroz

članak Zrinke Režić Tolj „Svilarstvo u Konavlima:

Oživljavanje jedne tradicije”.

Dakle, sve kreće od jajašaca dudovog svilca. Da bi se iz

njih razvile gusjenice, potrebni su posebni uvjeti, puno pažnje,

brige i nadasve ljubavi. Kako ljubavi prema očuvanju domaće

tradicije svilarstva, tako i ljubavi prema „bubici” – dudovom

svilcu.

Odnos uzgajivača prema dudovom svilcu je poseban

(naravno kada govorimo o tradicijskom uzgoju kakav je

prisutan u Konavlima). O njima se uzgajivači brinu kao da su

im kućni ljubimci ili djeca, uzgaja ih se uz puno ljubavi,

poštovanja i pažnje koja je specifična u svakom dijelu procesa

uzgoja svilca. Količinu pažnje ilustrira i činjenica da se jajašca

prije uzgoja nose na blagoslov.

„Rimski Obrednik Blagoslova: Blagoslov Svilenih Buba

(str.509, br.63)

S(većenik) Pomoć je naša u imenu Gospodina

O(dgovor) Koji stvori nebo i zemlju

S. Gospodin s Vama

O. I s duhom tvojim

S. Pomolimo se

Molitva

Bože stvoritelju i upravitelju svih stvari, koji si životinjama stvarajući ih podao

snagu, da se svaka rasplođuje prema svojoj vrsti, molimo te, dostoj se ovo sjeme

svilenih buba svojom dobrostivošću blago+sloviti, njegovati i množiti, da sveti oltari

tvoji, nakićeni njihovom pređom, i vjernici tvoji, sjajući se u njoj, svim srcem slave

tebe kao djelitelja sviju dobara. Koji s Jednorođenim svojim i Duhom Svetim živiš i

kraljuješ, u vjeke vjekova.

(I neka se poškrope blagoslovljenom vodom)

O(dgovor) Amen.” Izvor: Zrinka Režić Tolj, „Svilarstvo u Konavlima:Oživljavanje jedne tradicije”

<https://hrcak.srce.hr/22907>

Leptir dudova svilca je bijele boje, dlakavog i

zdepastog tijela s nekoliko perastih pipaca na glavi i slab je

letač iako mu je raspon krila oko 5 centimetara. Danas ga više

nema u prirodi već ga se uzgaja (u umjetnim uvjetima). Pari

se odmah poslije izlijetanja iz čahure, a mužjaci ugibaju čim

oplode ženku, dok ženke požive nešto duže, odnosno dok ne

snesu jajašca.

Briga oko uzgoja svilene bube traje cijelu godinu, a

započinje višemjesečnim čuvanjem sitnih jajašca dudova

svilca. Ona se preko godine spremaju u bijelu platnenu vreću

i drže u zamrzivaču (dok je prije tome služila hladna

prostorija), a to se radi kako bi se spriječilo neželjeno i

prerano izlaganje gusjenica.

Svilarenje u Konavlima počinje u proljeće, onda kada

je lišće murve „veličine mišjeg uha”, jer tada bubica može

sisati, tj. jesti tako mlado lišće, uz napomenu da je važno da

to bude list bijele murve. Prema tradicionalnim običajima,

vrijeme uzgoja započinje za Uskrs kada se dugo čuvana jaja

dudova svilca (zajedno s uskršnjim jajima i ostalom hranom)

nose u crkvu na blagoslov.

Nakon crkvenog blagoslova, „šjeme”/jajašca trebaju

određenu temperaturu od oko 36,5 stupnjeva kako bi se iz

njih izlegle gusjenice. Konavoske žene i danas koriste

tradicijsku metodu zagrijavanja jajašaca koja podrazumijeva

da se jajašca drže u maloj platnenoj vrećici u njedrima žene

(tako je bubica najbliže srcu i ima osiguranu savršenu

temperaturu).

Inkubacija u industrijskim uvjetima, pod

temperaturom od 15-20 stupnjeva, traje 10-15 dana, a

tradicionalnom konavoskom metodom to je svedeno na 2 do

5 dana. Zanimljivo je napomenuti da se žene, koje nose sjeme

svilca u njedrima, kreću pažljivo i najčešće se zadržavaju kod

kuće kako radom na polju ili nekim drugim aktivnostima ne

bi ozlijedile sjeme ili mlade gusjenice.

Neposredno nakon što se izlegu, gusjenice su velike

tek 2 -3 milimetra.

Gusjenice dudova svilca

Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvojni-

projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-meni-

mogla-dobaviti-bubicu/print/

Veličina gusjenice nakon izleganja Fotografija iz domske arhive

Jajašca dudova svilca veličine

su makova zrna Fotografija iz domske arhive

Gusjenice se smještaju u male drvene ili kartonske

kutije na mjesto zaštićeno od vlage i vjetra kako bi im se

osigurali potrebni uvjeti. Bubice su osjetljive i po pitanju

hrane: ne smiju jesti ni mokro ni rosno lišće, a smeta im i

murvin plod zbog svoje slatkoće, pa je važno da se počne

čahuriti prije nego murva sazrije.

Konavoske svilarice ističu da bubicama posebno

odgovara miris tamjana, ruža i dimljene pancete, dok im šteti

miris ribe i perunika. Lijek za bolesne ili oslabljene bubice

je crno vino kojim se bubice poškrope, dok su mravi i mačke

smrtonosni za bubice. Da bi se bubica začahurila, odnosno

zavila u svilu, ona mora biti zdrava i čvrsta i zbog toga se s

bubicom mora pažljivo postupati i voditi brigu o njoj, a ako

to izostane, dogodi se da iz bubice iscuri tekućina i tada se

njezin životni ciklus prekida prije vremena.

Važno je i da joj temperatura ne varira, odnosno da

bude u rasponu od 20-23 stupnja, kako se bubica ne bi

prehladila. Iz svega navedenoga, vidljivo je da je potrebno

puno znanja i vještine za brigu o dudovom svilcu, a važno je

napomenuti da o kvaliteti brige, kao i prehrani, ovisi kvaliteta

svile, veličina čahure, a samim time i dužina svilene niti.

Životni ciklus gusjenice dudova svilca u prosjeku

traje oko 40 dana, a za to vrijeme gusjenica prolazi kroz pet

faza koje se sastoje od hranjenja (lišćem bijele murve) i

spavanja, s time da nakon 8 dana hranjenja gusjenice obično 3

dana ne jedu jer tada spavaju i presvlače se. Tijekom hranjenja

bubice prave mnogo izmeta koje je potrebno svakodnevno

čistiti. Zanimljivo je da gusjenica najviše raste dok spava -

svoju početnu težinu poveća čak za 30000 puta, a dužinu za

10 puta.

U trenutku kada se potpuno razviju, tada prestanu jesti i

to je znak da su spremne za zapredanje gusjenice u čahuru.

Tijekom posljednjeg presvlačenja, gusjenice postaju nemirne,

a tijela su im prozirna i kada im zadnji dio tijela zadeblja i

zažuti (budući da je pun svile, tj. smole), gusjenica se popne

na grančicu i započinje zapredanje.

Kad zapredanje prestane, tada počinje stadij pupe ili

lutke na kraju kojega se dovršava preobrazba gusjenice u

leptira, a sam proces traje oko 15 dana. Životni ciklus dudova

prelca završava leptirom koji izlazi iz čahure da bi se oplodio i

kao što smo na početku napomenuli, muške bubice umiru

neposredno nakon što oplode ženke koje požive nešto više

kako bi snijele jajašca.

Leptir dudova svilca.

Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvojni-projekti/put-do-

svile-bi-li-ti-sinko-meni-mogla-dobaviti-

bubicu/print/

Leptir nakon izlaska iz

čahure Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvojni-

projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-

meni-mogla-dobaviti-bubicu/print/

Svilene čahure ili „kokoni” u

kutiji Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvojni-

projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-

meni-mogla-dobaviti-bubicu/print/

Svilarica u ruci drži

„kokone” Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvojni-

projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-

meni-mogla-dobaviti-bubicu/print/

Spomenuli smo već da se u industrijskoj proizvodnji

svile dudov svilac usmrćuje prije nego se preobrazi u leptira

dok je još u fazi kukuljice ili lutke. U članku objavljenom na

portalu Slobodnadalmacija.hr, pod nazivom „Dudovi svilci

su nam kućni ljubimci, u njedrima ih čuvamo dok rastu”,

naišli smo na informaciju da su, u tradicionalnoj konavoskoj

proizvodnji, obje vrste čahura dobre (i one iz kojih je leptir

izašao i one u kojima se nije preobrazio) te smo na temelju

toga zaključili da se u tradicionalnom pristupu lutke ne

usmrćuju.

Teško nam je prihvatiti činjenicu da se nakon toliko

brige i razvijanja posebnog odnosa prema bubici (pogotovo

nakon što je svilarica nosila jajašca bubice u vlastitim

njedrima i na neki način ih je pazila kao da su joj vlastita

djeca) može usmrtiti bubica kako bi se dobila kvalitetnija

svila. Mi ostajemo pri svom „romantičarskom” tumačenju

tradicijskog pristupa u kojem se to ne događa, no kako

bismo ipak iznijeli činjenice, navest ćemo da se u članku

Zrinke Režić Tolj, „Svilarstvo u Konavlima: Oživljavanje

jedne tradicije” ipak spominje da se u svilarstvu pazi da se

izlazak leptira ne dogodi neželjeno, tj. da leptir izlazeći iz

čahure ne prekine svilenu nit. U tom smislu, Režić Tolj

navodi da izvijanje svile počinje pravodobno (desetak dana

nakon što su se gusjenice začahurile) ili se „nekako usmrćuje

lutka u čahuri i tako sprječava posljednja faza u životu dudova

svilca - faza leptira. Čahure se s takvom namjerom stave na

sunce ili u zagrijanu vodu u krušnu peć, a danas se, kao što

navode konavoske svilarice, pohranjuju i u zamrzivač”.

Posljednja faza nastanka svile je izvijanje svile, a

napomenimo da cijeli ciklus - od oplodnje do nastanka

čahure koja je spremna za izvlačenje svile - traje oko osam

tjedana. Izvlačenje niti iz čahure također je složen i osjetljiv

posao za koji je potrebno puno strpljenja, znanja i umijeća.

Čahure se stavljaju u mlako zagrijanu vodu da omekšaju, a

voda može biti od 80 do 90 stupnjeva, ali ne smije proključati

kako se svilene niti ne bi uništile.

Tijekom kuhanja svile, svilena se nit izvlači bez prekida

pod uvjetom da se „pravodobno započelo s izvijanjem (prije

nego je leptir sazrio i oslobodio se iz čahure), odnosno ako se

prethodno usmrtila lutka u čahuri (te tako spriječila

metamorfoza u leptira)”, a zanimljivo je da se iz jedne čahure

može izvući od 1500 do 2000 metara svilene niti.

Kuhanje svile Preuzeto sa https://desa-

dubrovnik.hr/projekti/razvoj

ni-projekti/put-do-svile-bi-li-

ti-sinko-meni-mogla-

dobaviti-bubicu/print

U ovom poglavlju korišteni su sljedeći izvori:

1. https://desa-dubrovnik.hr/projekti/razvojni-projekti/put-do-svile-bi-li-ti-

sinko-meni-mogla-dobaviti-bubicu/print

2. Zrinka Režić Tolj: Svilarstvo u Konavlima: Oživljavanje jedne tradicije

https://hrcak.srce.hr/22907)

3. https://slobodnadalmacija.hr/kultura/dudovi-svilci-su-nam-kucni-ljubimci-

u-njedrima-ih-cuvamo-dok-rastu-467352

4. http://www.ethnodalmatia.com/hr/blog/item/dudov-svilac-bubica-koja-

daje-svilu

Vlakna iz čahura koja se kuhaju u zagrijanoj vodi

namataju se i ponovno namaču u vodi kako bi se omekšala

svilena smola da bi se pripremila svile za tkanje. Prirodna

smola se potpuno uklanja tako da se svila kuha u otopini

sapuna, a na taj način se izgubi oko 30% prirodne težine.

Za što se sve koristi svila?

„Osim za proizvodnju odjeće, svila se koristi za izradu

padobrana, gume za bicikle i torbi za topovski barut.

Stari neprobojni prsluci su također bili izrađeni od svile.

Nakon posebne prerade, koristi se i za izradu kirurškog

konca. Kineski liječnici koristili su je za izradu umjetnih

krvnih žila”.

(Izvor: Drvo znanja: enciklopedijski časopis za mladež, Sysprint, Zagreb.

2005, broj 90, str. 15.)

„Znanstvenici sve ozbiljnije pokušavaju od svile stvoriti

materijale koji bi nas mogli liječiti. Genetskim inženjeringom

stvaraju materijal koji bi liječio rane, držao kosti i postao,

zapravo dio našeg tijela”.

(Izvor: https://www.telegram.hr/zivot/znanstvenici-sve-ozbiljnije-

pokusavaju-od-svile-stvoriti-materijale-koji-bi-nas-mogli-lijeciti/)

Zašto je svila dobra za

zdravlje i ljepotu?

Svila, kao tekstilno vlakno, povijesno je promatrana kao fini,

vrhunski materijal, a u povijesti mode predstavljala je luksuz i

eleganciju, no danas njezine dobrobiti nadilaze funkciju trgovačkog

dobra ili materijala u svijetu mode. U suvremeno doba, svila je preuzela

značajnu ulogu u području ljepote i zdravlja. Tijekom našeg

istraživanja, pretražujući između ostaloga i internet, pronašli smo

različite primjere koji nude odgovor na pitanje koje smo postavili u

naslovu, a u nastavku ćemo vam prenijeti neke od njih.

SVILA JE ORGANSKI MATERIJAL NETRETIRAN

KEMIKALIJAMA

„Ovaj benefit svile vežemo uz samu proizvodnju. Svilena vlakna proizvode

dudovi svilci. Dudov svilac hrani se lišćem dudova drveća. Oni su danas

izumrli u divljini, ali se uzgajaju u velikim brojevima za svilarstvo. Nisu

izloženi predatorima i čuvaju se u idealnim uvjetima. Samim time izloženost

štetnim kemikalijama je nulta. Mnogobrojne tkanine u nastajanju tretirane su

pesticidima, herbicidima i slično.

Svakako je primamljivije spavati u posteljini kvalitetne tkanine kojoj se

zna porijeklo, a ovome bi se mogli obradovati svi oni s izrazito osjetljivom

kožom, kao i oni koji jednostavno nisu ljubitelji sintetičkih materijala „ (Izvor: https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu)

SVILA IMA ANTIALERGIJSKA SVOJSTVA

SVILA ODRŽAVA PH VRIJEDNOST KOŽE

„

SVILA ČUVA KOSU OD VEĆIH OŠTEĆENJA

„U vremenu pandemije, maske su obavezne. Proteklih su se mjeseci gotovo

svi susreli s nekim novim nepravilnostima na licu, a neki su upali i u borbu s

teškim aknama. Razmislite o tome da medicinske i pamučne maske

zamijenite za one svilene. Pitate se je li vrijedno? Svila posjeduje prirodna

vlakna koja su antialergijska. Time je otpornija na grinje, prljavštinu i druge

alergene koji mogu igrati veliku ulogu stvaranju problema na vašoj koži.

Neka svilena maska bude vaš pomagač, uz pravilnu rutinu njege lica.” (Izvor: https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu)

„Ovaj benefit svile također je vezan za kožu lica. Svila pomaže pri

održavanju prirodne vlažnosti lica. Odnosno, svila bolje čuva

hidratiziranost kože time što ne upija vlagu kao pamuk. Svi znamo da je

održavanje pravilne pH vrijednosti kože jedan od ključnih koraka u

dnevnoj rutini njege lice pa je lijepo znati da odabir pravih materijala

pomaže upravo pri tome.” (Izvor: https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu )

„Ako imate kovrče, sigurno ste do sada čuli kako svila dobro djeluje na

definiciju i volumen vaših uvojaka. U biti, svila je pogodna za sve tipove

kose. Ako želite sačuvati frizuru koju ste stilizirali dan prije, dovoljna bi bila

svilena jastučnica ili svilena kapa, turban ili marama s kojom ćete prespavati

noć. Uz pomoć ovog trika ćete se ujutro probuditi sa svježom frizurom i

spremni za novi dan. Glatka površina svile smanjuje trenje i tako pogoduje

kosi čime ne dolazi do velikih oštećenja.” (Izvor: https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu )

SVILA IMA SVOJSTVO DUGOTRAJNOSTI MATERIJALA I

LAKOĆE ODRŽAVANJA

SVILA JE DOBRA ZA OSJETLJIVU KOŽU

„ Tekstura svile utječe na njezinu trajnost. Ukoliko pratite upute za pravilno

pranje svilenih jastučnica, posteljine, maski i ostalog, njihova trajnost je duža

od, primjerice, onih pamučnih. Trajnost tkanina je važna, kako odjeće koju

nosimo – tako i svega što nas okružuje u domovima. Jednako tako ostajemo

nježni prema prirodi brinući se o trajnosti prirodnih materijala.” (Izvor: https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu )

„Zbog prirodnih svojstava reguliranja temperature svila će spriječiti

preznojavanje ili pothlađivanje. Sadrži i prirodne aminokiseline koje su

ugodne za našu kožu te pomažu da vlaga prodire u kožu. Neki ističu da

potiče zacjeljivanje kože. Svila je nježna, otporna i lagana te na indirektan

način usporava starenje kože.

Zbog svih navedenih svojstava smatra se prikladnom za one koje muče:

• ekcem

• osjetljiva koža

• alergični osip

• upalna stanja kože (psorijaza)

• herpes zoster

• osjetljiva koža nakon kemoterapije

• osjetljiva koža nakon kirurškog zahvata”

(Izvor: https://net.hr/magazin/zdravlje/tkanina-zbog-koje-cete-ozdraviti/)

ČUDESNA SVOJSTVA SVILE

„O svili najčešće mislimo kao o skupoj tkanini koja predstavlja

krajnju mekoću i luksuz. Međutim, često se zaboravljaju

zdravstvene koristi nošenja svilene odjeće. Aminokiseline od

kojih je načinjena svila ne iritiraju kožu. Smatra se da štiti kožu

i od raznih oboljenja, a neki kozmetički preparati načinjeni su

od svilenog praha. Sintetički materijali se kraj svile mogu samo

sakriti od srama.

Znali ste da svila štiti kožu i tako što upija ultraljubičaste

zrake?

Zanimljivo da, neovisno o vanjskoj temperaturi, bilo toplo

ili hladno, svila pruža odličnu izolaciju. U svili je toplo zimi, a

ugodno hladno ljeti. Paradoksalno ali svila i hladi, i grije.

Aminokiseline i sitne šupljine u vlaknima svile dobro upijaju i

ispuštaju vlagu. Time ugodno hlade kožu za ljetnih vrućina i

omogućavaju joj da bude suha.

Svila je 100 posto prirodna tkanina, a zbog svoje posebne

strukture proteina, svila je najbolji izbor za alergične. Naime,

ispod nje koža i dalje ‘diše’. Odlično upija tekućinu – može

upiti do 30 posto vlastite težine bez da se osjeća vlažnost.”

https://net.hr/magazin/zdravlje/tkanina-zbog-koje-cete-ozdraviti/

PROTEINI SVILE VAŽAN SU SASTOJAK

PROIZVODA ZA NJEGU I ZAŠTITU KOŽE

„Svila više nije rezervirana samo za ormar. Korištena od davnina za

najljepše haljine, bluze i šalove, na mala vrata ulazi u beauty proizvode.

Točnije, protein svile dobiven iz čahura dudovog svilca koju ova

životinja odbaci, korišten je kako bi se proizvela tekuća svila.

Dva su glava proteina svile koja imaju nevjerojatne učinke na kožu

– sericin i fibroin. Sericin pomaže u hidrataciji i stvaranju jače barijere

kože dok fibroin pomaže u obnovi stanica kože i balansiranju stupnja

hidratacije.

Par zanimljivih činjenica o svili:

• Svila ima nevjerojatno veliku sposobnost hidratacije – protein svile

je porozan te može apsorbirati do 50 puta više vode od svoje vlastite

težine, čime sprječava isušivanje kože i klizanje šminke s lica.

• Prirodno djeluje protiv stvaranja bora jer potiče stvaranje kolagena.

Kako je molekularna struktura proteina svile slična vlaknima

kolagena, prirodno povećava elastičnost kože, ubrzava metabolizam

kože i djeluje preventivno protiv bora čineći kožu čvršćom.

• Protein svile može se vrlo efektivno nastaniti na formaciju enzima

koji oksidacijom stvara melanin i time održava kožu bjelijom,

svjetlijom i delikatnijom.

• Svilin protein ima mogućnost apsorpcije UV svjetla dok mu je

potencijal odolijevanja UVA svjetlu veći od 50%.

• Ima odlična protuupalna i obnavljajuća svojstva, može smanjiti

upalu u vrlo kratkom vremenu te pomoći koži da brže zacijeli.”

(Izvor: https://magme.hr/svilu-cemo-uskoro-nanositi-na-lice/)

Poruka za kraj

Nadamo se da smo uspješno proširile znanje svih vas koji

ste, zajedno s nama, krenuli na put otkrivanja svile kao

čudesne sirovine. Putem ove brošure upoznale smo vas s

nekim zanimljivostima vezanim uz svilu koje smo otkrile kroz

naše istraživanje. Ako smo uspješno potaknule vaš interes za

daljnjim proučavanjem svile, ili možda sami provodite slično

istraživanje, pozivamo vas da proučite naslove koje navodimo

u popisu korištene literature.

Za kraj vas potičemo da promislite o svemu što ste

pročitali i da se, sljedeći put kada dođete u kontakt sa svilom

(svilena odjeća, svilena posteljina ili pak svila kao sastojak

kozmetike), sjetite koliko truda i strpljivog rada stoji iza njena

nastanka i da cijenite, barem malo više nego do sada, sve

blagodati koje nam nudi ta čudesna sirovina.

Literatura i izvori

• Svila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59076

• Dudov svilac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16478

• Drvo znanja : enciklopedijski časopis za mladež / [glavni i odgovorni urednik Davor Uskoković]., Sysprint, Zagreb, 2005, broj 90, str. 12-17

• Zrinka Režić Tolj: Svilarstvo u Konavlima: Oživljavanje jedne tradicije https://hrcak.srce.hr/22907)

• https://sh.wikipedia.org/wiki/Fibroin

• https://desa-dubrovnik.hr/projekti/razvojni-projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-meni-mogla-dobaviti-bubicu/print/

• https://hr.wikipedia.org/wiki/Dudov_svilac

• https://mashala.eu/branding/pomaze-li-doista-svila-poboljsanju-izgleda-nase-koze-i-kose/

• https://hrv.healthyliving-healthnetwork.com/4300964-silk-protein-description-cosmetic-properties-and-customer-reviews

• https://magme.hr/5-razloga-zasto-je-svila-dobra-za-zdravlje-i-ljepotu

• https://slobodnadalmacija.hr/kultura/dudovi-svilci-su-nam-kucni-ljubimci-u-njedrima-ih-cuvamo-dok-rastu-467352

• https://www.telegram.hr/zivot/znanstvenici-sve-ozbiljnije-pokusavaju-od-svile-stvoriti-materijale-koji-bi-nas-mogli-lijeciti/

• http://www.ethnodalmatia.com/hr/blog/item/dudov-svilac-bubica-koja-daje-svilu

• Ilustracije čije autorstvo nije navedeno preuzete su sa servisa Pixabay, slobodne su za upotrebu bez navođenja autorskih prava