UPOZNAJMO SE I POTUJMO

RAZLIITOSTI

STAVOVI I PREDRASUDE Na pogled na svijet uvjetovan je naom osobnou, ivotnim iskustvom i ue-njem iz obitelji i okoline pod ijim utjecajem oblikujemo vlastite stavove i vrijed-nosti te uimo drutvene norme. Shodno tome, moe se rei da svatko od nas na osobit nain promatra svijet oko sebe te je bitno osvijestiti i istraiti razlii-tosti percepcije.

STAV je steena, relativno trajna i sta-bilna, organizacija pozitivnih ili negativ-nih emocija, vrednovanja ili reagiranja prema odreenim idejama, osobama, grupama, situacijama (stav prema vrsti odjee, vrsti glazbe, ratu, smrtnoj kazni, pobaaju). Stjeu se, oblikuju i mijenjaju uenjem. Naravno, bre se ue i pam-te oni sadraji koji su u skladu sa naim stavom. Stav utjee na ponaanje, ali to ne znai da se ovjek uvijek ponaa potpuno u skladu s njim (npr. zbog pri-tiska iz okoline pojedinac se pridruuje nekoj aktivnosti koju ne smatra oprav-danom). Teko ih je mijenjati, a pri njiho-voj promjeni bitan imbenik uspjenosti predstavlja i stupanj ekstremnosti istih.Uvjeravanje, nametanje i nerazumno usvajanje stavova s kojima se ne slaemo, ne vodi ka stvarnoj promjeni, promjene ovise o kvalitetnoj edukaciji.

Uloga roditelja i strunjaka jest poticati mlade na razmiljanje i formiranje vla-stitih stavova i sustava vrijednosti. Pritom je od iznimne vanosti da ne name-emo drugima vlastite stavove, ne procjenjujemo njihovu ispravnost ve da im pruamo to vie informacija i pronalazimo argumente za razliite stavove. Iz naeg ponaanja i djelovanja mora proizlaziti jasna poruka da razliitosti pred-stavljaju bogatstvo i da svatko ima pravo na vlastito vienje i nain ivota.

ivei u svijetu prepunom razliitosti ovjek se esto, kako bi se to bre sna-ao, oslanja na prve utiske, pa tako nakon kratkog poznanstva, na osnovi ma-lobrojnih podataka stvara dojam o osobi. Utisak se formira na osnovi opaanja fizikog izgleda, glasa, gesta, mimike ili nekih obrazaca ponaanja. Na taj nain, na osnovu vlastitog doivljaja, ljude grupiramo kao mlade ili stare, ljubazne ili neljubazne i sl. Srdana osoba se doivljava kao dobroduna i pristupana te se s njom lake i radije stupa u kontakt. Prvi dojam selektivno djeluje na nove informacije o osobi i oteava promjenu dojma pa ga tek ei susreti i dui kontakti mogu promijeniti. Doivljaj drugih ljudi esto se zasniva i na pogre-nim pretpostavkama da su neke osobine povezane (primjerice za tihu osobu se pretpostavlja da je dosadna). Tako je poznat i halo-efekt, uinak aureole kada povoljan utisak o nekoj osobi uvjetuje da se sve njene osobine procjenjuju kao dobre. Ljude ipak najee doivljavamo kao pripadnike odreene grupe, pod utjecajem stereotipa o toj skupini (vjerske i etnike skupine, pojedinci s potekoama, suprotni spol, starije osobe i slino).

STEREOTIP je jako pojednostavljena generalizacija o nekoj ljudskoj grupi, koja ne uoava individualne razlike. Stereotipi ne moraju biti samo negativni, ali uglavnom jesu. esto ak i pozitivni stereotipi, kao na primjer onaj da su sta-novnici Azije dobri u matematici i kompjuterima, imaju negativni utjecaj. Spo-menute osobine ili skup osobina koje pripisujemo odreenoj grupi tako moe postati polazite za razvijanje predrasuda i diskriminacije.

PREDRASUDA jest stvaranje suda unaprijed, donoenje odluke o nekoj osobi ili grupi ljudi bez odgovarajueg znanja o njima. Stereotipi i predrasude mogu imati svoju pozitivnu funkciju no najee su negativni. Problem nastaje kada ljudi ne prihvaaju nove ideje, odnose ili ljude to moe dovesti do negativnih stavova, misli, emocija ili ponaanja prema razliitom i nepoznatom. Takvi ne-gativni postupci mogu se oitovati u vidu diskriminacije, etnocentrizma, kse-nofobije, rasizma, seksizma, ovinizma i slino.

NAJEE PREDRASUDE SU? Tko sam ja? Tko su oni - drugi?O NARODIMA Primjerice Japanci su radini, koti krci, Talijani zavodnici, Cr-nogorci lijenine, Arapi teroristi i sl. Ukoliko procjenjujemo da sami nemamo predrasuda nije dovoljno samo promatrati to se zbiva oko nas. Potrebno je osvijestiti vlastite stavove, uoiti nepravdu, prepoznati drutvene procese koji podravaju tu nepravdu te poduzeti korake u sprjeavanju istog.

UTJECAJ PREDRASUDA Utjecaj na pojedinca koji ima predrasudePredrasude mijenjaju percepciju i onemoguuju da ovjek objektivno prosuuje. Primjerice, poslodavac koji ima predrasude prema enama kao radnicama oekivati e da su one loe radnice, te e prije zapaziti njihove pogreke u radu nego posti-gnua. Na taj nain se ve postojee predrasude samo potvruju.

Utjecaj na pojedince ili na po-jedince koji pripadaju skupini izloenoj predrasudamalanovi diskriminirane grupe prila-goavaju se diskriminaciji, prihva-aju je kao ivotnu injenicu, primjerice djevojke esto prihvaaju da odreena zvanja nisu za ene te se ni ne poinju baviti s istim. Nadalje, lanovi diskrimi-nirane grupe trpe psiholoku tetu (gube samopotovanje) i materijalnu tetu (npr. ene zbog diskriminacije imaju manju plau, ne mogu postii rukovodee poloaje).

MOGU LI SE PREDRASUDE MIJENJATI? Da bi se predrasude ublaile moraju se osigurati sljedei uvjeti:

lanovi skupina koji se drue moraju biti istog statusamoraju postojati drutvene norme koje potiu stvaranje meusobnih prijateljstava izmeu lanova skupinameusobni kontakti moraju biti odobreni od nekog autoritetalanovi skupina moraju imati zajednike ciljeve koje mogu postii zajednikim sredstvima.

RAZVOJ PREDRASUDA KOD DJECE /ULOGA OBITELJI Djeca ue ono to doivljavajuObitelj je jedan od najvanijih imbenika u procesu odrastanja. U obitelji od malih nogu uimo drutvene vrijednosti, norme, stavove o sebi i drugima te o drutvu openito pa shodno tome odgoj za nenasilje i toleranciju treba zapo-eti ve od prvog dana ivota. Ne/tolerantno ponaanje moe se podjednako lako i brzo usvojiti, pa su zato na prvom mjestu roditelji odgovorni za stupanj ne/tolerancije svoje djece. Djeca ve sa dvije i tri godine postavljaju roditeljima raznorazna pitanja. Ako su odgovori na ta pitanja odraz njihovih predrasuda, djeca e ve u predkolskoj fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. S polaskom u osnovnu kolu djeca e se poeti identificirati sa grupom kojoj su slina, a razviti e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju. Istovremeno e od roditelja, susjeda, s TV-a usvojiti daljnje predra-sude prema npr. lanovima druge vjerske ili nacionalne zajednice, spolne orijentacije i slino.

Predrasude su tetne za djecu jer stvaraju laan osjeaj premoi koji vodi ka neuspjehu i razoaranju u sebe, dovode do straha i izbjegavanja pripadnika drugih skupina..Kod diskriminirane dje-ce javlja se osjeaj manje vrijednosti i socijalne odbaenosti. Predrasude kod djece je teko mijenjati no postoje postupci koji mogu pomoi ka ostvarenju tog cilja:

1. Analiza i razumijevanje vlastitih stavova i predrasu-da nastavnika/uiteljaNastavnik/uitelj mora najprije analizirati vlastite stavove i odbaciti one koji su nastali pod utjecajem predrasuda. Oso-ba koja iskreno vjeruje u jednakost meu ljudima, predstav-lja dobar uzor djeci.

2.Razbijanje predrasuda u djeceUitelj/nastavnik treba stvoriti sigurno okruenje u razredu (bez osjeaja inferiornosti ili superiornosti kod djece). U ra-zredu treba poticati djecu da uu u kontakt s pripadnicima razliitih skupina i na taj nain razvijati svijest i emocije koje e im pomoi da prihvate razlike i prilagode im se, te da ih

razumiju i ponu cijeniti. Djeca imaju predodbu o tome kako bi htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje, ruganje, dominantno ponaanje i slino. Potrebno je nauiti ih da se stave u tuu poziciju i da vide da li se i sami ponaaju onako kako bi voljeli da se drugi ponaaju prema nji-ma.Treba nauiti djecu prepoznavati predrasude i razvijati njihove sposob-nosti da se suprotstave tim predrasu-dama i diskriminaciji.

3. Neposredno sueljavanje s izjavljenim predrasudamaVrlo esto ljudi uju neku predrasudu u vezi njih ili osobe koja nije prisutna, i tada se obino ne reenom e jer ne ele ui u sukob ili ne vjeruju da e svojim istupom ita promijeniti. Pravodobna reakcija bila bi blago ispravljanje predra-sude, objektivna i mirna analiza osobnih stavova koje nee stvoriti klimu odbi-janja i otpora.

NPR. Predrasuda prema djeci s potekoama u razvoju:

Nije u redu da zaostala djeca sjede u istom razredu s normalnom djecom. Ona samo ometaju nastavu i oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti posveeno nor-malnoj djeci.

1. korak (izdvojite dio koji ukazuje na predrasudu i na objektivan, miran nain ga ponovite). Mnogi smatraju da su djeca s potekoama u razvoju teret drutvu i da bi trebali pohaati specijalizirane kole.

2. korak (mirno, sigurno i jasno iznesi-te vlastiti stav o iznesenom miljenju). Moje me iskustvo ui da ako se na-stava dobro organizira, to moe biti pozitivno iskustvo za djecu s poteko-ama i uenike bez potekoa.

3.korak (iznesite neku pozitivnu osobi-nu grupe kojoj je predrasuda bila upu-ena). Dijete s potekoama stvara kod ostale djece primjer prijateljstva, zatite, odgovornosti i razvija mnoge vane ljudske kvalitete.

4. korak (blago skrenite razgovor u po-zitivan smjer, na novu temu).

4. Ukljuivanje obitelji djeteta

5. Planiranje i primjena programa prihvaanja razliitostiNajprije se provodi kritika stava, poja-ve i/ ili pojma, zatim grupna rasprava (trai se predrasuda, analizira se njezina netonost i nepravednost) te se trae ideje koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.

ULOGA VRNJAKASvakome od nas potrebno je drutvo drugih ljudi. Od najranije dobi gradimo brojne odnose i uimo kako ivjeti s drugim ljudima.Potreba za vrnjacima javlja se ve u najranijoj dobi, ali najjae je izraena u adolescenciji. Osjeaj pripad-nosti nekoj grupi od neizmjerne je vanosti za kvalitetan razvoj svake mlade osobe. Vrnjaka grupa prua mogunost uenja razliitih uloga te oznaava tenju ka samostalnosti i slabljenje obiteljskog utjecaja. Vrnjaki je utjecaj ra-zliito izraen u pojedinim ivot-nim podrujima, npr. vrlo je bitan pri odabiru aktivnosti slobodnog vremena, stilu odijevanja, izboru glazbe dok je utjecaj obitelj prisu-tan pri odabiru kole, zanimanja i slino.

Mlade se osobe povezuju po nae-lu meusobne privlanosti, odno-sno zajednikih interesa, stavova, vrijednosti, ali zbog zadovoljavanja pojedinih potreba. Neka od tih po-

treba su potreba za pripadnosti, bliskosti i druenjem. Utjecaj vrnjaka je izni-mno vaan, no bitno je prepoznati kad on prelazi u negativan pritisak. Strah od odbacivanja ponekad moe dovesti do poputanja pritisku i uputanja u nee-ljena ponaanja i situacije. Zbog toga je vano kroz razliite aktivnosti omoguiti mladima uenje socijalnih vjetina i pomo u gradnji samopotovanja.

Ima nekoliko kljunih podruja u kojima odnosi s vrnjacima imaju glavni utjecaj.

To su:

Razvoj socijalnih vrijednosti, stavova, pogleda na svijet i ope sposobnosti. 1. Predvianje i utjecaj na budue mentalno zdravlje djeteta. Djeca koja imaju 2. slabe odnose s vrnjacima i socijalno su izolirana, sklonija su psihikim pro-blemima kad odrastu. Poduavanje djece kako da ne budu socijalno izolirani. Grupa vrnjaka prua 3. okruenje u kojem se ue i vjebaju socijalne vjetine. Utjecaj na uputanje djeteta ili adolescenta u problematina ponaanja, kao 4. to je koritenje droge. Poduavanje djece kako da kontroliraju agresivno ponaanje. Nadvladavanje 5. agresije u drutvu sebi jednakih siguran je nain da se naue i vjebaju gra-nice do kojih se smije ii. Pomo pri razvijanju spolnog identiteta. Dok je obitelj ta koja prva sudjeluje u 6. tom procesu, vrnjaci ga proiruju i razvijaju. Pomo pri razvijanju irih pogleda na svijet i pomak od egocentrizma. 7. Utjecaj na obrazovno postignue djeteta i njegove ciljeve za budunost. 8.

PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA Kultura je skup znanja, pravila, tradicije, sta-vova i vrijednosti koji odreuje ponaanje lju-di koji su u nekoj skupini. Skupina moe biti odreena etnikom, vjerskom, spolnom, klasnom ili dobnom pripadnou. U vidlji-ve znakove kulture spada nain odijevanja, govora i izraavanja, a u nevidljive znako-ve shvaanje, vjerovanje, pravila ponaanja, moral, koji su razliiti od kulture do kulture (primjerice u nekim kulturama je pristojno gledati sugovornika u oi, a drugima to nije). Kulturni stereotipi proizlaze iz nepotivanja i nerazumijevanja druge kulture, iji se lanovi onda doimaju kao grubi ili nepristojni. Danas se misli da odgoj mora biti multi-kulturni odnosno da svaki uenik ima jednako pravo na prihvaanje u razredu i postizanje uspjeha. Prema tome zadatak kole je da uvaava razlike u kulturi i da prepozna razlike u vrijednostima, miljenju i nainu pristupanja radu kao izvor moguih nesporazuma koje moe imati pripadnik Prema tome zadatak kole je da uvaava razlike u kulturi i da prepozna razlike u vrijednostima, mi-ljenju i nainu pristupanja radu kao izvor moguih nesporazuma koje moe imati pripadnik manjinske kulture.

U veini kultura odrava se stereotip ene kao slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i nezavisnog. Ti spolni ste-reotipi proizlaze iz biolokih razlika. Spolna diskrimina-cija je prihvaanje tih razlika i stereotipa kao dokaza o manjoj vrijednosti ena, te se uzima kako da je ena manje sposobna za raci-onalno miljenje, misaone

aktivnosti, samostalnost i odluivanje. To dovodi do injenice da su ene na niim drutvenim poloajima, imaju manje moi i socijalne slobode te manju mogunosti napredovanja nego mukarci. No, ako se paljivo razmisli, svatko se moe sjetiti mnogo enstvenih ena koje su poslovne, praktine i ambiciozne ili muevnih mukaraca koji su ljubazni i osjeajni. Prihvaanje i irenje spolnih predrasuda nastaje u obitelji i koli. Djeca sama ograniavaju svoja iskustva u skladu sa normama ponaanja za muki ili enski spol. Djevojice su u prosjeku slabije u matematici, a djeaci u izraavanju. Takoer su razliita oekivanja od djevojica i djeaka, kao i vrijeme koje im uitelj/nastavnik posveuje.

DISKRIMINACIJA je skup negativ-nih postupaka koji onemoguavaju osobu ili grupu ljudi u ostvarivanju njihovih prava.

KSENOFOBIJA je iracionalan strah od stranaca i svega to je stra-no (Petz 1992.). Pojam se esto uopuje i upotrebljava kao mrnja prema strancima.

RASIZAM je skup negativnih misli ili postupaka kojima se vrednuju ljudi s obzirom na rasnu pripadnost.

SEKSIZAM je vrednovanje enskog spola kao manje vrijednog.

OVINIZAM je pojam koji se najee vezuje uz nie vrednovanje drugih nacija ali se ponekad i uopeno upotrebljava za vrednovanje naih razliitih karakteri-stika. Svi ovi oblici netrpeljivosti osim nieg vrednovanja esto za sobom povla-e i negativne postupke prema osobi ili grupi.

GOVOR MRNJE je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mrnje prema odreenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekog njezinog odreenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i na-silja i/ili raspaljivanje ve postojee mrnje s time to se ona kroz javni govor mrnje razvija, jaa i produbljuje.

Za razliku od negativnog vienja ili negativnog ponaanja prema nekoj osobi koja je razliita tu osobu moemo i tolerirati.

TOLERANCIJAToleranciju je danas prepoznata kao temeljna ljudska vrijednost kojoj tee mo-derna drutva. Inicijativom Vijea Europe dana 10.12.1994. zapoeta je europ-ska kampanja za borbu protiv rasizma i netolerancije, koja je poslala poruku Svi razliiti su jednaki dok je Generalna skuptina UN-a 1995. je godinu pro-glasila godinom tolerancije

Rije tolerancija vue korijene iz grke rijei tolerare to znai podnositi, tr-pjeti i uvaavati tue miljenje i uvjerenje. Danas se pod tim pojmom ozna-ava podnoenje i potivanje vrijednosti, stavova ili kultura koje se razliku-ju od naih vrijednosti, stavova i kulture. Tako toleriramo frustraciju, duevne bolesti, (politike) ideje, tue stavove, predrasude i stereotipe, i to je i naj-tee, druge ljude sa svojim karakteristikama. Kao odgovor na pitanje na koji je nain mogue osobu potaknuti na meusobno potivanje razliitosti i suradnju, esto se spominju odgoj i edukacija djece kojom e se razvija-ti vjetina tolerancije i stvarnog uvaavanja tuih miljenja i ponaanja. To znai da djeca prihvaanje razliitosti trebaju ugraditi u vlastiti sustav vri-jednosti kako bi kasnije mogli i uvaavati a ne samo podnositi druge ljude. Prvi uitelj tolerancije je obitelj. Budui da se tolerancija ui najee po modelu dakle gledajui nekog drugoga tko ima razvijene tolerantne oblike i obrasce ponaanja djece e ih usvojiti. No, obitelj nije jedini uitelj. Sve strukture drutva trebale bi se ukljuiti u odgoj oko tolerancije, kako se ukljuuju o ostala podruja odgoja. Ono to je prvi preduvjet uenju tolerancije je empatija kognitivna, razumska sposobnost razumijevanja tuih osjeaja, situacija ili problema.

Tolerancija i sklonost toleranciji ovisi o nekoliko faktora:

a) o odgoju pojedincab) o raspoloenju pojedincaUkoliko je neraspoloena general-no tolerantna osoba neraspoloe-na najee nee tolerirati pona-anja koja ga inae ne smetaju.

c) o drugim emocijama, pr-venstveno strahuUkoliko je osoba u strahu za sebe ili za blinje, smanjuje se sklonost ka toleriranju nekih stvari ili oso-ba npr. smanjena snoljivost na osobe Arapskog porijekla nakon napada na New York.

d) o drutvu u kojem se kreemoNajee smo tolerantni prema onima koji su nam slini, dok kod osoba koje su drugaije od nas dolazi do smanjene tolerancije to je povezano s stereotipima i predrasudama. Ljudi koji razmiljaju i ponaaju se drugaije od plae nas jer nismo u stanju predvidjeti njihove reakcije i ne znamo kako bi se prema njima ophodili. Strah raa odbojnost, netrpeljivost i neprijateljstvo.

Upoznajui druge ljude, razumijevajui drugaije vrednovanje stvarnosti posta-jemo bogatiji. Mi na taj nain bolje razumijemo do tada nam strana ponaanja no takoer bolje razumijemo i sebe. Prihvaanje i razumijevanje razliitosti te-melj je kvalitetnije komunikacije i ivota cijele drutvene zajednice. Bogatstvo ivota nalazi se u toj razliitosti.

CILJEVI TOLERANCIJE:promicati uzajamno potivanje, toleranciju i razumijevanje meu mladima razliitog spola, rase, nacionalnosti, socijalnog podrijetla, vjerske pripadno-sti, kulturnog opredjeljenja, politikog uvjerenja i ostalih posebnosti preventivnim programima, tretmanskim mjerama i dosljednom primjenom zakona sprjeavati sve oblike nasilja, huliganstva, netrpeljivosti, rasizma, ovinizma i ksenofobije kreirati drutvo jednakih mogunosti i socijalne solidarnosti odgovarajuim mjerama stimulirati mlade za aktivno sudjelovanje u rje-avanju vlastitih i drutvenih problema, kroz njihovo ukljuivanje u procese odluivanja na svim razinamapoticati obrazovanje i djelovanje koje gradi civilno drutvo, njeguje mirno ra-zrjeavanje drutvenih sukoba, te suradnju i uzajamno potovanje i razumi-jevanje meu razliitim narodima poticati solidarnost, potivanje prava i uvaavanje razliitosti, promovirati one drutvene vrijednosti koje mladima mogu posluiti u aktivnom promi-ljanju i postizanju sigurne i prosperitetne budunosti

Meunarodni dan tolerancije, 16. studeni (UNESCO) proglaen je 1995. godine od strane Ujedinjenih naroda kojim je pokrenuta velika kampanja s ciljem pro-pagiranja tolerancije.

UNESCO je dao definiciju za toleranciju.TOLERANCIJA je potovanje, prihvaanje i uvaavanje bogatstva razliitosti u naim svjetskim kulturama, naa forma izraavanja i nain da budemo lju-di. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi miljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u razliitostima. To nije samo mo-ralna dunost, to je takoer politiki i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir moe uiniti moguim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira. Tolerancija nije koncesija, dobrodunost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad svega aktivan stav potaknuti priznanjem univerzalnih ljudskih prava i funda-mentalna sloboda drugih. Nikako se ne moe koristiti kao opravdanje za krenje fundamentalnih vrijednosti. Tolerancija treba da je primjenjiva od pojedinaca, grupa i Drava.

Tolerancija ja odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (ukljuujui kul-turni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona ukljuuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvruje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih prava. Dosljedno potovanje ljudskih prava, biti tole-rantan, ne znai toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuih uvjerenja. To znai biti slobodan, vrsto se drati svojih uvjerenja i prihvaati da se i drugi dre svojih. To znai prihvaanje injenice da ljudska bia, prirodno ra-zliita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponaanju i vrijednostima ima-ju pravo da ive u miru i da budu kakvi jesu. Takoer znai da se neija vienja ne nametnu.

Mrnji i predrasudama na kraj moemo stati, mi obini ljudi koji ele promicati tolerantnost i slaviti razliitost. Ovdje vam iznosimo neke ideje i naine kako to moete napraviti, a vi naravno takoer moete smisliti i sami naine koje su primjenjive u vaoj obitelji, koli, poslu ili gradu.

IDEJE ZA VA IVOT Pogledajte predstavu i film, proitajte knjigu, posluajte glazbu ili otiite na 1. plesnu izvedbu koju izvode umjetnici drukijeg porijekla i razliite dobi.Posjetite dom za stare i nemone u vaoj blizini i razgovarajte sa tieni-2. cima.Zamolite pripadnika druge kulture da vam pokae kako se kuha neko njiho-3. vo tradicionalno jelo ili da vam pria o svojoj zemlji.Volontirajte.4. Kad ujete klevetu, opovrgnite je. Neka ljudi znaju da je irenje predrasuda 5. uvijek neprihvatljivo.Pokuajte zamisliti kako bi izgledao va ivot da ste drugog spola, vjere, 6. rase ili druge seksualne orijentace. Razmislite kakav dojam ostavljate na druge te napravite opis svojih osobina 7. koje se mogu nazvati tolerantnim (npr. otvorenost, empatija) i netoleran-tnim (npr.perfekcionizam ljubomora). Imate li o stereotipe o odreenim skupinama. Odraavaju li se ti stereotipi 8. u vaim postupcima?Otkrte svoje skrivene predrasude i nauite to poduzeti kako ih ne biste 9. imali.Sudjelujte zajedno djecom nekom projektu koji slavi razliitost.10. Djeci itajte knjige koje sadre tolerantnu i multikulturnu tematiku.11. Promotrite imate li u svome domu umjetnine iz drugih kultura. Nabavite 12. neto novo i neobino. S djecom porazgovarajte o njihovim omiljenim junacima. Pomognite im da 13. uvide kako se osobine heroja kru i u obinim ljudima (medicinske sestre, veterinari, volonteri).Sa svojom obitelji odaberite odjeu, obuu i stvari koje biste mogli dati u 14. humanitarne svrhe.Pripazite na ton i rjenik kad ste ljuti.15. Nemojte kupovati stvari ili glazbu kojima se promovira nasilje i mrnja.16. Odvedite obitelj u etniki restoran. Nauite o neemu vie umjesto da samo 17. objedujete.Potiite znatielju djece, pribliite im razliite rase i nacije, predloite im da 18. proire krug prijatelja.Nauite kako o svemu razgovarati otvoreno, neka znaju da nijedna tema 19. ne tabu.Ukljuite se u rad roditeljskih vijea kole.20. Potiite kole da imaju jednake portske programe za djevojke i za deke.21. Provjerite kakva je kolska politika prema uenicima uenicima manjinskih 22. nacionalnih/rodnih grupacija (homoseksualci, Romi i pripadnici drugih ma-njina ). Ponudite se pribaviti dodatne materale ako je to potrebno.Provjerite mogu li kolu vaeg djeteta pohaati djeca s posebnim potreba-23. ma? Ukoliko isto nije mogue provjerite to je potrebno poduzeti da im se to omogui.Pljeite na utakmici i dobrim potezima suparnike ekipe. Kanjavajte na-24. silno navijanje i promovirajte fair play.

LITERATURA: Horvat M., Lui G., Ratkajac G., apina M. (2008.) : Krenimo zajedno do 1. uvaavanja razliitosti, Udruga Plavi telefon Ajdukovi M., Penik N.(1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, Zagreb, Alinea 2. www.lgbtig.net3. www.sigmacentar.hr4. www.rtvtk.ba5. www.bd2.net6. www.sdfih@bih.net.ba7. www.girija.info8.

Mrene administratore potaknite na kanjavanje vrijeanja te irenja mr-25. nje putem interneta.Potiite uenike da prave zlostavljanje i bullying, nudei im potpunu 26. diskrecu.Zamolite upravu kole da ne odrava ispite ili blagdana bilo koje vjerske 27. skupine.

Na kraju...

Nakon to ste proitali naih nekoliko ideja pridruite nam se da zajedno gradimo svijet u kojem e biti mjesta za svakoga.

VRIJEME JE!!!

Kreimirova 12, 51000 RijekaTel: 051/338-526, Fax: 051/311-107

www.oc-pgz.hr