LabVIEW 5 Driveri 1dio

5/21/2018 LabVIEW 5 Driveri 1dio

1/11

5 Driveri

Ovo poglavlje govori o LabVIEW-ovim driverima. Driver je donja razina u trorazinskom pristupurazvoja softvera; meutim, to je moda i najvanija razina. Ako se driveri koriste i napisani su

ispravno, korisnik e imati korist kroz itljivost, mogunost ponovnog koritenja koda i brzinu

primjene.

LabVIEW driveri su dizajnirani da programeru omogue upravljanje instrumentima, procesima ili

kontrolama. Glavna svrha drivera je da stvori apstrakciju nad temeljnim kodom nie razine. To

omoguuje nekome da naredi instrumentu da obavi zadatak bez znanja stvarne naredbe ili naina na

koji instrument komunicira. Krajnji korisnik piui testni VI ne mora znati sintaksu za komunicirat i s

instrumentom, ve samo mora biti u stanju spojiti odgovarajue ulaze na driver instrumenta.

U ovome dijelu e se raspravljati o nekim od uobiajenih komunikacijskih metoda koje LabVIEWpodrava za pristup instrumentima i kontrolama. Nakon komunikacijskiih standarda, govoriti emo o

klasifikacijama, ulazima i izlazima, otkrivanju pogreaka, prijedlozima za razvoj i, konano, o

ponovnom koritenju koda.

Prvo e se raspravljati o standarnom LabVIEW driveru. Ovaj standardi driver je temelj za veinu

aktualnih LabVIEW aplikacija. U nastojanju da se pobolja uinkovitost i fleksibilnost aplikacija,

stvoreni su Interchangeable Virtual Instrument (IVI) driveri. IVI driveri e bitidublje opisani kasnije u

ovom poglavlju.

5.1 KOMUNIKACIJSKI STANDARDI

Postoje mnogi naini na koje se komunikacija izvodi svaki dan. Komunikacija je metoda dijeljenja

informacija. Ljudi mogu meusobno djeliti informacije govorom, pisanjem poruka, znakovnim

jezikom, itd .... Ba kao to ljudi imaju mnogo razliitih naina meusobnog komuniciranja, softverske

aplikacije imaju mnogo naina komuniciranja s vanjskim subjektima. Programi mogu razgovarati

jedni s drugima, s instrumentima, ili s drugim raunalima. Sljedei komunikacijski standardi su samo

neke od metoda koje LabVIEW koristi za komunikaciju s vanjskim svijetom.

5.1.1 GPIB

General Purpose Interface Bus (GPIB) je standardna metoda komunikacije izmeu raunala/kontrolera

i ispititne opreme. GPIB se sastoji od 16 signalnih linija i 8 povratnih linija zemlje. 16 signalnih linija

sastavljene su od 8 podatkovnih linija, 5 upravljakih vodova, te 3 sinkronizacijske linije. GPIB

suelje usvojeno je kao standard (IEEE 488). Maksimalna brzina prijenosa podataka GPIB -a je oko

1Mbyte/sekundi. Kasnija verzija standarda s dodatnim mogunostima definirana je 1987. Ovaj

standard je ANSI/IEEE 488.2. Ovo poboljanje standarda definira kako kontroler treba upravljati

sabirnicom. Novi standard ukljuuje definicije standardnih poruka za sve usklaene instrumente,


2/11

LabVIEW: Tehnike naprednog programiranja Poglavlje 5: Driveri

2

metodu za izvjeivanje pogreaka i drugih statusnih informacija, te protokole koji se koriste za

otkrivanje i konfiguriranje GBIP 488.2 instrumenata spojenih na sabirnicu.

HS488 je standard kojeg je stvorio NI. Ovaj standard je dopuna IEEE 488 standarda i poveava stopu

prijenosa podataka GBIP-a. Koritenjem HS488 kontrolera i kompatibilnih instrumenata, brzina

prijenosa podataka moe se poveati do 8 Mbyte/sekundi. Najvea korist vee brzine prijenosapodataka je uporaba instrumenata koji vraaju velike skupove podataka. Instrumenti kao to su

osciloskopi i spektralni analizatori alju velike koliine podataka kontrolnom raunalu. HS488

standardni vam omoguuje da poveate svoju testnu propusnost.

Postoje dvije vrste GPIB naredbi. Postoje poruke ovisne o ureaju i poruke suelja. Poruke ovisneo

ureaju sadre programske naredbe, podatke mjerenja i status ureaja. Poruke suelja izvravaju

sljedee operacije: inicijalizacija sabirnice, konfiguriranje udaljenih ili lokalnih postavki ureaja i

adresiranje ureaja.

Mnogi sadanji proizvoai instrumenta imaju standardizirane udaljene naredbe. To omoguuje

korisniku nekog instrumenta da naui programirati instrument u kratkom vremenskom razdoblju i iniinstrumente izmjenjivijima. Kako bi se pokualo napraviti programiranje instrumenata lake, razvijen

je skup naredbi SCPI (Standard Commands for Programmable Instrumentation). SCPI naredbe

standardizirane su za osnovne funkcije koje gotovo svi instrumenti podravaju. Postoje neki

instrumenti na tritu koji nisu SCPI usklaeni. Ovi instrumenti imaju vlastite setove naredbi i

formate. To moe uiniti pisanje softvera za automatizaciju tekim. Jedan primjer je T -BERD PCM

analizator. Ovaj instrument nije SCPI usklaen. Ako ste htjeli resetirati instrument, morati traiti

naredbu u referentnom priruniku. U ovom sluaju, za resetiranje instrumenta, morali ste upisati

"FIRST POWER UP" u instrument. Ne samo da je naredba nejasna, ve e to zahtijevati od

developera da provede vrijeme traei naredbe. Slika 5.1 prikazuje GPIB driver.

Slika 5. 1

U I/O dijelu izbornika funkcija instrumenta postoji podizbornik koji sadri GPIB drivere. GPIB

izbornik sadri tradicionalne GPIB 488 naredbe. Na GPIB izborniku postoji podizbornik, GPIB 488.2,

koji sadri GPIB 488.2 naredbe. VIiz ovih podizbornika mogu se koristiti u kombinaciji s GPIB 488.2

instrumentima. Ako instrument koji koristite nije GPIB 488.2 usklaen, moete koristiti samo VI iz

tradicionalnog GPIB izbornika.

Primarni VI u GPIB izborniku su GPIB Read (itaj) i GPIB Write (pii). Ta dva VI su osnova za bilo

koji program koji koristi GPIB instrumente. Tu su i VI koji se koriste za ekanje zahtjeva usluge iz


3/11


3

instrumenta (Wait for GPIB RQS), pribavljanje statusa GPIB sabirnicom (GPIB status), i za

inicijalizaciju odreene GPIB sabirnice (GPIB Initialization). Meu preostalim GPIB VI, postoji i

GPIB Miscellaneous VI. Taj VI omoguuje izvravanje low-level GPIB naredbe. GPIB izbornik je

prikazan na slici 5.2.

Slika 5. 2

GPIB 488.2 izbornik sadri dodatne funkcije. GPIB funkcije podjeljene su u pet kategorija: funkcije za

jedan ureaj, funkcije za vie ureaja, low-level I/O funkcije, funkcije upravljanja sabirnicom i opefunkcije. Funkcije za jedan ureaja su VI koji komuniciraju sa odreenim instrumentom ili ureajem.

Neke funkcije ukljuuju Device Clear (obrii ureaj), Read Status (oitaj stanje) i Trigger (okida).

Funkcije vie ureaja komuniciraju s vie ureaja istovremeno. VI definiraju s kojim ureajima e

komunicirati kroz niz adresa koje su uneene. Ova kategorija VI ukljuuje VI za brisanje popisa

ureaja, omoguivanje daljinskog upravljanja, okidanje (Trigger) popisa VI i VI obavljanje serijskie ili

paralelne komunikacije s ureajima.

Low-level I/O VI omoguuju veu kontrolu nad komunikacijama. VI u ovoj kategoriji ukljuuju

funkcije za itanje i pisanje bajta sa ureaja, slanje GPIB naredbenih bajtova, i konfiguraciju ureaja u

pripremi za primanje bajtova. Funkcije upravljanja sabirnicom su VI koji se koriste bilo za itanje

statusa sabirnice ili obavljanje funkcije nad cijelim GPIB-om. VI u ovoj kategoriji ukljuuju VI za

pronalazak svih sluatelja na GPIB-u, za resetiranje sustava, za utvrivanje stanje SRQ linije, i za

ekanje dok se SRQ javi. Konano, ope funkcije se koriste za kreiranje adrese ili za postavljanje

timeout perioda GPIB ureaja. GPIB 488.2 izbornik prikazan je na slici 5.3.

Slika 5. 3


4/11


4

5.1.2 SERIJSKA KOMUNIKACIJA

Komunikacija putem serijskog porta danas je u irokoj uporabi. Jedna od prednosti serijske

komunikacije u odnosu na druge standarde poput GPIB-a je dostupnost: svako raunalo ima serijski

port. Jo jedna prednost serijske komunikacije u odnosu na GPIB je sposobnost kontrolne

instrumenata na veoj udaljenosti. Serijski standardni omoguuje veu duljinu kabela.

Najei serijski standard je RS-232C. Ovaj protokol zahtijeva spojeve prenoenja, primanja i

uzemljenja. Postoje i druge linije na raspolaganju za handshaking funkcije, ali one nisu potrebne za

sve primjene. Macintosh serijski portovi koriste RS-422A protokole. Ovaj protokol koristi dodatni par

podatkovnih linija. Zbog dodatnih podatkovnih linija, standard je sposoban za pouzdan prijenos na

vee udaljenosti i vee brzine. Dostupni su i drugi serijski protokoli , ali ovi su najee koriteni u

ovom trenutku.

VI serijskog porta nalaze se u izborniku funkcija u dijelu I/O instrumenta. Ovaj podizbornik sadri VI

koji se koriste za itanje podataka iz serijskog porta, pisanje podataka u serijski port, inicijalizaciju

serijskog porta, vraanje broj bajtova dostupnih na serijskom portu i postavljanje prekida (break)

serijskog porta. Serial Port Initialize VI omoguuje podeavanje postavki serijskog porta. Kako bi

imali uspjenu komunikaciju izmeu serijskog porta i ureaja, postavke porta trebaju odgovarati

postavkama ureaja. Dostupne postavke su veliina buffera, broj porta, brzina prijenosa, broj

podatkovnih bitova, broj stop bitova, paritet podataka i cluster za kontrolu toka. Cluster za kontrolu

toka objedinjuje niz parametara, ukljuujui i brojne handshake postavke. Izbornik serijskog VI

prikazan je na slici 5.4.

Slika 5. 4

Kada programer koristi serijski standard mora osigurati da serijsko pisanje ne ide u pretek zbog

veliine buffera. Drugi uvjet je da osigura da se svi podaci oitaju sa serijskog porta. Postoje brojne

LabVIEW ugraene funkcije dizajnirane za konfiguriranje veliine buffera i za pridobivanjeinformacije o broju bajtova dostupnih na serijskom portu. Slika 5.5 pokazuje VI napisan da ita

podatke iz serijskog porta. VI obavlja itanje dok se svi eljeni podaci ne oitaju.

Od LabVIEW verzije 7 dolo je do promjene u LabVIEW serijskoj komunikaciji. Dok starija verzija

VI serijskog porta i dalje radi, a moe se nai u C: \Program Files\National Instruments\LabVIEW 8.0

\vi.lib\Instr\serial.llb, glavni VI serijskog porta u Serial izborniku su pretvoreni u VISA. Osim VISA

serijski VI, ostavtina VI serijskog porta takoer su ugraeni u VISA komunikaciju. Ova promjena

zahtijeva instalaciju VISA s LabVIEW, ak i ako aplikacija rabi samo serijsku komunikaciju.


5/11


5

Slika 5. 5

Postoje dodatni standardi za serijski port, koji bi zahtijevali posebnu raspravu. Ti standardi su

Universal Serial Bus (USB) i FireWire (IEEE 1394). USB omoguuje spajanje ureaja na zajedniki

port, i daje mogunost "hot swap"(brze izmjene) instrumenata. Postoji niz hardverskih ureaja koji

koriste USB na raspolaganju. Osim toga, National Instruments radi ureaje koji koriste ovutehnologiju, ukljuujui GPIB-to-USB kontroler. Ova vanjska kutija spaja se na raunalo putem USB

prikljuka i omoguuje korisniku spajanje do 14 GPIB instrumenata bez potrebe za GPIB portom na

PC-u. To je posebno korisno kada koristite prijenosno raunalo bez I/O utora; kontroler se moe

prikljuiti na USB port. Takoer su dostupne kutije za dodavanje serijskih portova na vaem raunalu

putem USB konvertera. Novi serijski portovi izgledaju kao standardni serijski portovi na vaem

raunalu. USB podrava brzine prijenosa od 1,5 do 12Mbps.

FireWire je zapravo Macintosh-ova implementacija standarda IEEE 1394. FireWire je brand name

poput Coca-Cole ili Kleenex-a. FireWire omoguuje brzu izmjenu ureaja i moe povezati do 16

ureaja u lanac (daisy-chain). Glavna prednost FireWire je brzina. 1394a FireWire standard ima brzinu

od 100, 200 i 400 Mbit/sec. Izmjene standarda IEEE 1394 (1394b) omoguuju brzine od 800Mbps, 1.6

Gbps i 3.2 Gbps. Trenutno, postoje samo 800Mbps ureaji komercijalno dostupni. 1394b standard

takoer poveava doputenu duinu kabela od 4.5m na 100m.

5.1.3 VXI

VME ekstenzije za instrumentaciju (VXI) su standardi dizajnirani za podrku implementacije

instrumenata na kartici. VME je popularna arhitektura sabirnice sposobna prenositi podatke brzinom

od 40MB/s. VXI kombinira brzinu VME sabirnice s jednostavnim za koritenje setom naredb odGPIB instrumenta. Cilj VXI instrumentacije je proizvesti Cilj VXI instrumentacije je proizvesti mali,

trokovno smanjeni hardverski sustav sa standardiziranom konfiguracijom i programiranjem. VXI

Plug&Play standardi promiu multi-vendor izmjenjivost standardiziranjem naredbi instrumenta za sve

VXI instrumente. Uvoenjem instrumenata na karticama, veliina potrebna za implementaciju probne

stanice moe biti znatno smanjena. Sposobnost implementacije niza instrumenata u malom okviru

omoguuju test programeru izradu ispitnog mjesta na mjestima koja nisu bila praktina prije,

oslobaajui resurse za druge aplikacije. VXI standard takoer daje korisniku fleksibilnost

prilagoenih rjeenja. Kartice se mogu napraviti i koristiti za implementaciju rjeenja koja nisu

dostupna s police. VXI VI se nalaze u podizborniku Instrument I/O izbornika.


6/11


6

NI ne preporua koritenje VXI za nove aplikacije. Dostupnost VXI koda je samo za odravanje

kompatibilnosti s postojeim aplikacijama. Potie se koritenje VISA funkcija za komunikaciju s

instrumentima.

5.1.4 LXI

Zbog elje korisnika da budu u mogunosti postaviti postojee i nove ureaje bez potrebe za

koritenjem posebnih kabela ili kontrolera, kao i da bi mogli smanjiti trokove (specijalizirani VXI

moduli povevaju trokove zbog manjeg broja jedinica), razvija se novi standard. LXI standard koristi

LAN (Ethernet) kao okosnicu sustava. To ima nekoliko prednosti, ukljuujui smanjenje trokova

(nema card cages ili interface kartica), brzina i dostupnost (svako raunalo ima LAN port i mnogi

noviji instrumenti ve imaju LAN podrku). Ovaj standard je jo uvijek u fazi razvoja, ali ima podrku

tvrtki velikih proizvoaa instrumenata. Mislim da ese o LXI uti vie u budunosti.

5.1.5 VISA DEFINICIJA

Virtual Instrument Software Architecture (VISA) je standardni Application Programming Interface

(API) za I/O komunikaciju instrumenata. VISA je sredstvo za komunikaciju GPIB, VXI, ili serijskih

instrumenata. VISA nije LabVIEW specifian, ali je standard dostupan na mnogo jezika. Kad

LabVIEW instrument driver koristi VISA Write (pisanje), poziva se odgovarajui driver za tu vrstu

komunikacije koja se koristi. To omoguuje istom API kontrolu niza instrumenata razliitih vrsta. VI

napisan za obavljanje pisanja na instrument nee se morati mijenjati ako se korisnik prebacuje sa

GPIB na serijski ureaj. Samo se mora mijenjati ime resursa kada se koristi instrument za Open

(otvaranje).

Jo jedna korist od koritenja VISA je neovisnost platforme. Razliite platforme imaju razliito

definirane predmete, kao to je veliina integer varijable. Programer se nee morati brinuti o takvim

problemima; VISA e obaviti potrebne konverzije. Slika 5.6 prikazuje usporedbu GPIB i VISA

drivera.

Kao to se vidi na slici 5.6, glavni posao kod primjene VISA je inicijalizacija. GPIB komunikacija

zahtijeva da se niz adresa prenosi posvuda gdje se driver poziva. Ako bi dolo do promjene u

instrumentu, kao koritenje serijskog umjesto GPIB instrumenta, veliki broj aplikacija bi zahtijevao

znatne promjene. Svi driveri bi morali biti promijenjeni. Aplikacija koja koristi VISA bi zahtijevalasamo promjenu ulaza na VISA Open VI. Rezultirajua referenca instrumenta bi i dalje vrijedi la za

VISA drivera, bez potrebe za promjenom. VISA driveri nude fleksibilnost.


7/11


7

Slika 5. 6

VISA driver VI se nalaze u Instrument I/O dijelu Functions izbornika. Podizbornik VISA sadri irok

spektar programskih funkcija. U glavnom izborniku su standardni VISA driveri VI. Ti VI omoguuju

vam da otvorite komunikaciju sesiju, itate i piete podatke, dodjelite trigger, i zatvorite komunikaciju.

Osim standardnih VISA VI, postoji veliki broj naprednih VISA funkcija. One se nalaze u

podizborniku VISA Advanced i tri podizbornika u Advanced izborniku.

Prvi podizbornik na VISA Advanced izborniku je Bus/Interface. Sadri VI koji se koriste za suelje -

specifine potrebe. Postoje VI za postavljanje serijske veliine buffera, pranjenje serijskog buffera i

slanje serijske pauze. VISA GPIB Control REN (Remote Enable) VI omoguuje kontrolu linije REN

suelja temeljem odreenog moda. VISA VXI CMD or Querry VI omoguava slanje naredbe ili upita,

ili primanje odgovora na prethodno poslan upit na temelju naina unosa.

Sljedei podizborniik je Event Handling. VI u ovom izborniku djeluju na odreene dogaaje. Primjeri

dogaaja su triggeri, VXI signali, ili zahtjevi za uslugom. Konano, podizbornik Register Access

omoguuje itanje, pisanje, i premjetanje odreenih dugih rijei podataka iz odreene adrese.

Podizbornik Low-Level Register Access omoguuje peek and poke odreenih vrijednosti duljine bita

kod odreenih adresa registra. VISA izbornik je prikazan na slici 5.7.


8/11


8

Slika 5. 7

5.1.6 DDE

Dynamic Data Exchange (DDE) je nain komunikacije izmeu Windows aplikacija. Ovaj

komunikacijski standard vie nije podran u trenutnoj verziji LabVIEW-a. Sljedei tekst govori o

podrci za starije verzije LabVIEW-a.

U DDE komunikaciji, postoji aplikacija posluitelja i klijenta. DDE klijent je program koji trai

podatke ili alje naredbe na DDE posluitelj. Pod pretpostavkom da su obje aplikacije otvorene, klijent

prvi uspostavlja komunikaciju s posluiteljem. Veze se nazivaju "razgovori". Klijent tada moe

zatraiti od posluitelja da poalje ili izmjeni bilo koji prozvani podatak. Klijent takoer moe slati

naredbe ili podatke na posluitelj. Klijent moe zatraiti podatke ili zahtjev da se obavijesti o promjeni

podataka za potrebe praenja stanja. Kao i drugi oblici komunikacije, kada su svi zadaci zavreni,

klijent mora zatvoriti komunikaciju s posluiteljem.

LabVIEW moe djelovati kao posluitelj ili klijent. Jedan primjer djelovanja LabVIEW-a kao klijenta

bio bi VI koji dobiva podatke iz Excel tablice ili pie podatke u tablicu. Ako LabVIEW djeluje kao

posluitelj, drugi Windows program bi mogao otvoriti i pokrenuti VI, uzimajui dobivene podatke za

obavljanje zadatka.

DDE VI su u izborniku Communications. Postoje VI za otvaranje i zatvaranje razgovora i obavljanje

zadanih funkcija, zahtjeva i izvravanja. Osim DDE funkcijskih drivera, postoji podizbornik u DDE

izborniku. Ovaj izbornik sadri funkcije DDE servera. Ove funkcije se koriste za registrirati i odjaviti

DDE usluge i stavke. Tu su i VI koji se koriste za postavljanje i provjeru stavki.

5.1.7 OLE

OLE, kao DDE, vie nije podran u trenutnim verzijama LabVIEW -a. Sljedei tekst govori o podrci

za starije verzije LabVIEW-a.

Object Linking and Embedding (OLE), ili automatizacija, je sposobnost stavljanja objekata iz drugih

softverskih programa u drugu aplikaciju. Ova sposobnost omoguuje i irenje sposobnosti programa i

manipulaciju podacima u drugoj aplikaciji. Primjer za to bilo bi snimanje filmskog zapisa (AVI file) i

usaivanja u Word datoteku. Iako Word nema pojma to je snimka, moe je prikazati u okolini obrade

teksta. OLE je nain na koji se objekti mogu prenositi izmeu aplikacija.


9/11


9

OLE radi s objektima koristei standard poznat kao Component Object Model (COM). COM standard

definira zajednike naine pristupa objektima aplikacije da bi se utvrdilo je li objekt u uporabi,

izvjeuje li o pogreci, postoji li razmjena podataka izmeu aplikacija, i nain da se identificiraju

objekte kako bi ih se povezalo s odreenim aplikacijama. OLE je nadskup ActiveX standarda i koristi

iste VI. Dublja rasprava o ActiveX s primjerima nalazi se u poglavlju 8.

5.1.8 TCP/IP

Postoje tri glavna protokola za komunikaciju preko mree: Transmission Control Protocol (TCP),

Internet Protocol (IP) i User Datagram Protocol (UDP). TCP je izgraen povrh IP -a. TCP razbija

podatke u pakete da bi ih IP sloj poslao. TCP takoer obavlja provjeru podataka kako bi se osiguralo

da podaci stignu na odredite u jedinstvenom potpunom obliku. TCP/IP podatak se sastoji od 20 bajta

IP informacija, koje slijedi 20 bajta TCP informacija, a potom i podatak koji se alje. TCP/IP protokol

moe se koristiti na svim LabVIEW i BridgeVIEW platformama.

Svako raunalo na IP mrei ima jedinstvenu internetsku adresu. Ova adresa je 32-bitni cijeli broj,

najee prikazan u IP tokasto-decimalnom zapisu. Adresa je podijeljena u 8-bitne brojeve odvojene

decimalnim toakam. Domain Name Service (DNS) sistem je baza podataka IP adresa povezanih s

jedinstvenim imenima. Na primjer, ako korisnik trai National Instruments web stranice

(www.ni.com) biti e preusmjeren na odgovarajuu IP adresu koja odgovara imenu. Taj proces je

poznat kao "hostname resolution".

Postoji niz standarda koji koriste TCP/IP te se mogu implementirati pomou LabVIEW-a. Telnet,

SMTP i POP3 su neke od aplikacija izgraene pomou TCP/IP protokola. Telnet se moe koristiti za

pruanje dvosmjerne komunikacije izmeu lokalnog i udaljenog raunala. POP3 i SMTP koriste se za

provedbu mail aplikacije.

S TCP/IP, konfiguracija vaeg raunala ovisi o sustavu u kojem radite. Uz Windows, UNIX i

Macintosh verzije 7.5 i kasnije verzije, TCP/IP je ugraen. Za starije verzije Macintosh operativnih

sustava, treba biti instaliran MacTCP driver.

TCP izbornik se nalazi u Communication dijelu Function izbornika. VI u TCP izborniku omoguuju

otvaranje i zatvaranje veza. Jednom kada je veza otvorena, moete itati i pisati podatke preko VI u

TCP izborniku. Tu su i VI za stvaranje sluatelja i ekanje na sluatelja. IP to string funkcija

omoguuje vam pretvaranje IP adrese u niz. Tu je ulaz za ovu funkcijugdje treba odrediti ako adresa

koristi dot zapis. Funkcija za pretvaranje niza u IP adresu je takoer dostupna. VI u ovom izbornikuprikazani su na slici 5.8.

Slika 5. 8


10/11


10

5.1.9 DATA SOCKET

DataSocket je programska tehnologija koja omoguuje razmjenu podataka izmeu aplikacije i

raunala. Podaci se lako mogu prenositi izmeu aplikacija preko Internet prikljuka. DataSocket je

izgraen koritenjem TCP/IP i ActiveX/COM tehnologija. DataSocket posluitelj se moe nalaziti na

lokalnom raunalu ili na drugom raunalu u mrei. Moete itati podatke pomou DataSocket HTTP,FTP i lokalnih datoteka. DataSocket takoer moe itati uivo podatke putem dstp (DataSocket

transfer protocol) veze. Takoer imate mogunost kontrole svoje LabVIEW aplikacije putem web

suelja pomou DataSocket CGI funkcija. Shared Variable u LabVIEW 8 zamjenjuje DataSocket

funkcionalnost. Podrka za DataSocket e ostati, ali nove aplikacije bi trebalepoeti prelaziti na novu

varijablu. Shared Variable je detaljno opisana u drugim poglavljima.

DataSocket VI nalaze se u podizborniku Communication dijelu Function izbornika. DataSocket VI

rade na isti nain kao i VISA VI ili neki drugi LabVIEW standard. Postoje VI za otvaranje i zatvaranje

veze. Open funkcija e otvoriti komunikaciju na temelju ulaznog URL-a i pristupnog naina. URL

ulaz mora biti jedan od gore spomenutih protokola. Izlaz Open funkcije je DataSocket referenca. Ovareferenca se koristi na isti nain kao kod tipine veze. Preostali VI koristite referencu za obavljanje

radnjo na eljenim informacijama. Nakon toga moete itati ili pisati niz, Boolean, cijeli broj ili

dvostruku vrijednost. Ako elite itati ili pisati array od tih podataka, potrebni VI su dostupni u

DataSocket Write i DataSocket Read podizbornicima.

Slika 5. 9

Podizbornik Advanced vam daje mogunost za itanje i pisanje varijabli. Osim varijabli funkcija, tu su

i funkcije niske razine za obavljanje DataSocket komunikacije. Ove funkcije ukljuuju VI za

povezivanje i auriranje podataka. Konano, postoji VI za programsku kontrolu DataSocket

posluitelja. Takoer bi trebali biti u mogunosti pristupiti DataSocket posluitelju putem svoga Start

izbornika pod imenom National Instruments DataSocket. DataSocket izbornik funcija prikazan je na

slici 5.9.

Ako elite izvesti live auriranja podataka, najprije je potrebno utvrditi je li DataSocket posluitelj

pokrenut na lokalnom raunalu. Tipian format za lokalno pisanje podataka na DataSocket posluitelj

je dstp://localhost/test. Uz pretpostavku da je "test" naljepnica (label) za podatke koje piete na

posluitelj. Ako koristite lokalnog posluitelja, DataSocket posluitelj treba biti pokrenut pomou

funkcije u DataSocket Advanced podizborniku. Zatim, trebati ete otvoriti DataSocket vezu s

oznaenim Write Attribute. Nakon toga moete upisati podatke koje elite podijeliti na DataSocket

posluitelju. Ako koristite DataSocket posluitelj na drugom raunalu, adresa raunala treba biti u

DSTP adresi.

Za itanje podataka s posluitelja, ponovno trebate utvrditi je li posluitelj je lokalno ili udaljenoraunalu. Nakon to rijeite ime posluitelja i imate otvorenu vezu na posluitelju s ukljuenim read


11/11


11

atributom, moete koristiti Read DataSocket VI za itanje podataka.Morati ete koristiti Update data

VI ako elite proitati nove podatke nakon to su upisani na posluitelj.

Slika 5. 10

Za itanje i pisanje statikih podataka, postupak je isti. Jedina razlika je URL koji se koristi za

spajanje na DataSocket. Primjeri VI koji se koriste za generiranje Live podataka na DataSocket

posluitelja i VI za itanje podataka iz DataSocketposluitelja, prikazani su na slici 5.10. Ovaj primjer

ukljuuje dodatne atribute. To omoguuje stavkama kao to su vrijeme i datum da prate podatke koji

se prenose. DataSocket posluitelj je pokrenut na istom raunalu kao i Data Write VI. Postoje i

dodatni primjeri on-line.

Documents

LabVIEW 5 Driveri 1dio