ako ugostiti turistena v astitom imanju

P r i r u n i k : K a k o u g o s t i t i t u r i s t e n a v l a s t i t o m i m a n j u

Kako

Dr. sc. Eduard Kuen

Za izdavaa:Institut za turizamVrhovec 5, 10000 Zagrebwww.iztzg.hr

Ovaj se dokument u cijelosti ili u dijelovima smije koristiti za obrazovne i edukacijske potrebe uzobavezno navoenje izvornika. Komercijalna upotreba ili preprodaja ovog materijala nije dozvoljena.Umnoavanje i drugi naini upotrebe ovog dokumenta moraju biti u skladu s autorskim pravima te uzpisanu potvrdu Instituta za turizam.

ISBN978-953-6145-17-1

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem629621

Dr. sc. Eduard Kuen

Prirunik:

Zagreb, 2007.

Kako ugostiti turiste na vlastitom imanju

UVOD

RURALNI TURIZAMTurizamHrvatska i turizamRuralni prostorTurizam na seljakom gospodarstvuPerspektive razvoja ruralnog turizma u Hrvatskoj

ULOGA TRADICIJE U OBLIKOVANJU TURISTIKE PONUDE NA SELJAKOM IMANJUTradicijaRegionalne znaajke tradicijskog graditeljstvaTradicijsko opremanje unutarnjih prostoraTradicijski vrt i okoliOrgansko-bioloka (ekoloka) poljoprivreda temeljena na tradicijskoj poljoprivrednoj proizvodnjiRegionalna gastronomija i enogastronomijaTradicijsko zajednitvo u turistikom nastupu

KAKO ORGANIZIRATI 24 SATA BORAVKA GOSTIJU NA TURISTIKOM SELJAKOMGOSPODARSTVUOsnovne znaajke turistikog boravkaBoravak u kui, dvoritu i vrtuBoravak na poljoprivrednom zemljitu i u umiObilazak turistikih atrakcija u okoliciZajedniki programi i itinereri vie susjednih seljakih gospodarstava

PRIMJER VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJERuralni prostorTradicijska arhitekturaTuristika seljaka gospodarstva

Literatura

SADRAJS

1

334456

77

101520222324

252527293033

35353537

38

Interes pojedinaca, nekih segmenata dravne uprave i turistikog gospodarstva za razvoj turizma ururalnom prostoru, osobito na seljakim imanjima, javlja se u Hrvatskoj poetkom 90-ih godina prologstoljea. Niz je akcija na razvoju turizma na seljakim gospodarstvima odnosno "obiteljskimpoljoprivrednim gospodarstvima (OPG)", u organizaciji udruga seljaka, Hrvatskog farmera, Klubalanova Selo, Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, upanija,a u najnovije vrijeme i Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva. Meutim, uincitih akcija nisu uvijek bili sukladni uloenom trudu, emu je uzrok bilo naslijeeno okruenje.

Ovaj prirunik bi trebao biti skromni prilog naporu onih koji se odluuju pruati turistike usluge na svomimanju. Iako je nastao na 15-godinjim iskustvima autora iz njegova sudjelovanja u edukaciji kandidataza osnivanje turistikog seljakog gospodarstva, od prvog seminara i strune ekskurzije u Sloveniju iAustriju, koje je Savez seljaka Hrvatske organizirao poetkom 1991. godine, pa do seminara kojeHrvatski farmer sa upanijama organizira ovih dana, ova publikacija nudi tek dio odgovora na pitanja nakoje kandidati trae odgovor.

Publikacija je izraena u okviru projekta Austrijske razvojne agencije .Od velikog broja moguih tema ovdje su odabrane dvije jedna, vezana uz kompleksnost koritenjalokalne tradicije u ponudi turistikog seljakog gospodarstva, i druga, vezana uz potrebu organiziranjaosmiljenog boravka gostiju na takvom imanju sa vrsto zadanim ciljevima, rokovima i financijskimsredstvima. Unutar postavljene zadae tek je nekoliko rijei uvodno namijenjeno kljunim pojmovimaturizma.

Na kraju, prirunik sadri i nekoliko podataka i opservacija vezanih uz Vukovarsko-srijemsku upaniju,na koju se ovaj Projekt i odnosi.

ZagrebSijeanj, 2007.

Turistiki razvoj istone Slavonije

UVODU

1

2

Za razumijevanje biti ruralnog turizma od velike je vanosti upoznavanje poloaja ruralnog turizmaunutar cjelokupnog turistikog sustava, unutar hrvatskog turistikog gospodarstva i unutar politikecjelokupnog razvoja ruralnog prostora te osobitosti ponude na turistikim seljakim gospodarstvima.

Treba li danas uope nekome u Hrvatskoj objanjavati to je to turizam. Treba! Naime, jednom je u alireeno da se u Hrvatskoj svatko razumije u , to ni u jednom sluaju ne moebiti istina, osobito za onoga tko od turizma kani ivjeti. Stoga e u nastavku biti navedeno tek nekolikonajvanijih znaajki turizma:

turizam obuhvaa skup odnosa i pojava vezanih uz aktivnosti osoba koje putuju ili borave izvanuobiajene sredine do godinu dana, kao ili dnevni posjetitelji ( ),turisti su koji su izvan uobiajene sredine proveli vie od 24 sata tj. koji su tom prigodomnajmanje jednom noili, a izletnici su izvan uobiajene sredine proveli manje od 24 sata i nisu noili,odranje i razvoj turizma pokree zatvoreni (krug), kojeg ine (emitivnopodruje iz kojeg stiu turisti), (svladavanje udaljenosti izmeu emitivnog i receptivnogpodruja), (receptivno podruje u koje stiu turisti) i (smiljeniutjecaj turistike destinacije na emitivno podruje glede izbora turistike destinacije),turisti dolaze samo u podruja u kojima se nalaze turistike atrakcije. Osim turistikih atrakcija takvopodruje mora imati dobru prometnu vezu s emitivnim podrujima i mora imati ugostiteljske objekte.Meutim, podruje koje ima dobre prometne veze i ugostiteljske objekte za lokalno stanovnitvo, anema turistikih atrakcija, turisti nee posjeivati,atraktivno seljako gospodarstvo, ako je prometno pristupano i ako se u njemu organizira pruanjeturistikih i ugostiteljskih usluga, moe postati dio turistikog sustava i dio pripadajue turistikedestinacije.

U ruralnim prostorima odrivi razvoj turizma trebao bi imati uglavnompozitivne uinke:

vlasnicima turistikih seljakih gospodarstava turizam treba osigurati dodatne prihode i vratiti imnjihovo dostojanstvo jer su postali predmet zanimanja uglednih ljudi koji kod njih odsjedaju. Osimtoga, tim vlasnicima turizam omoguava da u "vlastitom dvoritu", pod znatno povoljnijim uvjetima,prodaju svoje poljoprivredne proizvode,dijelovima ruralnog prostora, u kojima se razvija, turizam treba donijeti blagostanje, osobito putemizgradnje kvalitetnije komunalne i drutvene infrastrukture te osiguranjem drugih uvjeta zapoboljanje kvalitete ivota lokalnog stanovnitva, a da se pri tome ne degradira prirodni okoli.

Turizamnogomet, politiku i turizam

turisti izletniciposjetitelji

turistiki sustav triteputovanje

turistika destinacija marketing

RURALNI TURIZAMR

3

Hrvatska i turizam

Ruralni prostor

Hrvatska je zemlja brojnih turistikih atraktivnosti: slikovita morska obala s "tisuu otoka", toplo more imediteranska klima uz njih; Dunav i druge rijeke, osobito Korana, Krka i Cetina; masiv Velebita; plodnaPanonska nizina - Slavonija, Posavina, Podravina, Baranja i Srijem; brdsko-planinska podruja - Gorskikotar, Lika, Kordun, Banovina, Hrvatsko zagorje, Meimurje i Moslavina; vinorodna podruja; povijesnigradovi na moru i na kontinentu - Dubrovnik, Split, ibenik, Zadar, Pula, Zagreb, Osijek i Varadin;dvorci Hrvatskog zagorja; hrvatska svetita, toplice i, na kraju, ogroman, slikovit, raznolik i turistikiprivlaan ruralni prostor koji zauzima vie od 90% teritorija Hrvatske.

Iako vjerojatno najvei hrvatski turistiki potencijal predstavljaju morska obala, toplo more,mediteranska klima i povijesni sustav naselja uz morsku obalu s bogatim kulturno-povijesnimnasljeem, s druge strane ruralni prostor, kao osnovni resurs za razvoj , ogroman jepotencijal u zadovoljavanju potreba gradskih stanovnika za mirom i prostorom za rekreaciju naotvorenom, to ne mora biti nuno vezano uz prirodu. Ruralni turizam ukljuuje posjet nacionalnimparkovima i parkovima prirode te ostaloj batini u ruralnom prostoru, zatim panoramske vonje,uivanje u ruralnom krajoliku i boravak na . Ruralni turizam jedodatni izvor prihoda, naroito za ene, i vaan je u smanjivanju stope ruralne depopulacije. Investicijeu turizam mogu u ruralnom prostoru ouvati povijesne graevine i tradicionalne aktivnosti. Seljaci mogumodernizirati neiskoritene zgrade za potrebe iznajmljivanja turistima ili odvojiti dio zemljita zapotrebe kampiranja ili za potrebe sportske rekreacije.

Osim toga, termin koristi se za sluajeve kada je ruralna kultura kljuna komponentaponuenog turistikog proizvoda. Specifino za turistiki proizvod ruralnog turizma je nastojanje da seposjetitelju osigura osobni kontakt, osjeaj za fiziko i ljudsko okruenje u ruralnom prostoru i, koliko jeto god mogue, da mu se prui prigoda sudjelovanja u aktivnostima, tradiciji i stilu ivota lokalnogstanovnitva.

Ruralni prostor predstavlja suprotnost gradskom prostoru. To je prostor koji je izvorno sluio kao ivotni iradni prostor poljoprivrednika, zapravo to je cjelokupni obradivi i naseljivi prostor izvan gradova. Unjemu su nastali: tradicijsko selo, ruralne cjeline, tradicijska ruralna arhitektura i tradicijski interijeri,tradicijski vrtovi te ekoloki, proizvodno i oblikovno uravnoteeni kulturni pejza. Na toj se materijalnojosnovici paralelno razvijala tradicijska kultura ivota i rada seljaka (tradicijska znanja i tehnologijepoljoprivredne proizvodnje i naina stanovanja, odijevanja, prehrane i zajednitva), koja je u konanicirezultirala i nematerijalnim dobrima, kao to su narodni plesovi, pjesme, legende i slino. Sve topredstavlja preteiti, prepoznatljivi i najvredniji dio ruralnog prostora.

Prema ruralnim prostorom se smatra cjelokupni prostor izvangradova koji je predmet zanimanja u sociolokom i gospodarskom pogledu kao prostor u kojem serasprostiru mala ruralna drutva ili ruralne zajednice usko povezane, ivotno i radno, s preteitoprirodnim okoliem. Na ruralni prostor otpada oko 93% kopnene povrine Hrvatske, gdje ivi oko 1/5njenog stanovnitva.

U Europi se ruralnom prostoru u posljednjih dvadesetak godina pridaje osobita pozornost. To potvrujesadraj Europskog vijea za sela i male gradove - ECOVAST (1994.).Strategija se temelji na konceptu kampanje europskih sela iz 1987. - 1988. pod vodstvom VijeaEurope, kao i na promiljanjima Europske komisije iz 1988. godine sabranim u publikaciji

. Izmeu ostalog, u ovoj stoji:.

ruralnog turizma

turistikim seljakim gospodarstvima

ruralni turizam

turistike atrakcijske osnove

Strategiji prostornog ureenja RH

Strategije za ruralnu Europu

Budunostruralnog drutva Strategiji Ruralni turizam treba biti unaprijeen nanain koji je sukladan s osobnou i kapacitetom podruja namijenjenog za prihvat gostiju

4

Turizam na seljakom gospodarstvuTurizam na dobro je definiran segment ruralnog turizma koji omoguavaseljacima proirenje njihovih gospodarskih djelatnosti te obogauje vrijednost njihovih proizvoda(dodatna vrijednost), a ini globalno mali dio ruralnog turizma i poljoprivrede. Ipak, u nekim europskimzemljama udio seljakih gospodarstava koja nude uistinu je znaajan.

Taj turistiki proizvod moe se prodavati pojedinano, a moe i organizirano, grupama, ovisno o lokaciji.Rekreacijske aktivnosti turista, kao to su i sl., mogu seorganizirati ovisno o turistiki dostupnim atrakcijama i drugim turistikim resursima. Na taj nain seljacimogu osigurati dodatni dohodak od turizma, a ako su u tome dovoljno uspjeni mogu ak i zamijenitidosadanju gospodarsku djelatnost.

Dakle, prema navedenim obrazloenjima i iskustvima, bez obzira na iznijansirane termine,obuhvaa sve vrste turistikih usluga koje seljako domainstvo moe pruiti

na svom gospodarstvu (imanju), kao cjelini ili na pojedinim njegovim dijelovima, koji mogu biti i fizikirazdvojeni.

Glavna i najvea prepreka razvoju turizma na seljakim gospodarstvima u Hrvatskoj bila je nedovoljnaveliina i rascjepkanost poljoprivrednog zemljita hrvatskih seljakih gospodarstva koja je 1991. godineu prosjeku iznosila na prosjeno 5 estica.

No, i kada je poljoprivredno zemljite seljakog gospodarstva dovoljno veliko, to ne znai da su ispunjenisvi uvjeti za njegovo ukljuivanje u turistiku ponudu. Ono, naime, mora biti smjeteno u turistikiprivlanom kraju. Da bi se u nekom kraju razvijao turizam na seljakom gospodarstvu, takav kraj morazadovoljavati odreene uvjete turistike atraktivnosti, a seljako gospodarstvo odreene uvjetepodobnosti za pruanje turistiko-ugostiteljskih usluga.

seljakim gospodarstvima

neku vrstu turistikog smjetaja

pjeaenje, ribolov, jahanje, skijanje, sanjkanje

turizam naseljakim gospodarstvima

2,8 ha

zdrava klimanezagaeni zrak, tlo i vodaodsutnost buke i vibracijaodsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda (eksplozija, poplava,poara, radijacije i sl.)ouvana prirodaouvano graditeljsko nasljeeouvane socio-kulturne znaajkeslikovit i ureen krajobrazmogunosti slobodnog kretanja turista po okoliciuvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostimaugostiteljski objekti, osobito s ponudom regionalnih jeladobra cestovna povezanost selatelefonska povezanost selaudaljenost seljakog gospodarstva do prve ambulante i pote ne vea od 15 kmudaljenost seljakog gospodarstva do prve trgovine i gostionice ne vea od 5 km

5

UVJETI TURISTIKE ATRAKTIVNOSTI KRAJA (EKSTERNI UVJETI)

UVJETI TURISTIKE PODOBNOSTI SELJAKOG GOSPODARSTVA(INTERNI UVJETI)

Perspektive razvoja ruralnog turizma uHrvatskojHrvatska ima znaajne izglede za razvoj ruralnog turizma. Po svojoj atrakcijskoj osnovi ona ne zaostaje uodnosu na druge europske zemlje koje su zavidno razvile svoj ruralni turizam, dapae, ona atrakcijskimbogatstvom svog ruralnog prostora nadilazi mnoge od njih. Hrvatski ruralni prostor je vrlo raznolik, odprimorskog zalea, planinskih podruja, brdskih podruja do velikih i plodnih ravnica. Unutar togprostora nalazi se bogata kulturna i prirodna batina, djelomino svjetskog i meunarodnog znaenja.

Dio zaostajanja razvoja hrvatskog ruralnog turizma vezan je za politiko i imovinsko-pravno agrarnonasljee i raniju nezainteresiranost poljoprivrednog sektora za razvoj ruralnog prostora i ovu vrstuturizma u njemu. Meutim, u pripremama za ulazak Hrvatske u EU, hrvatski ruralni prostor je doao usredite pozornosti, a zapoeo je i proces okrupnjavanja obiteljskih seljakih gospodarstava, to jeosnovni uvjet za razvoj ruralnog turizma te osobito turizma na seljakim gospodarstvima.

odgovarajue poljoprivredno zemljiteodgovarajua poljoprivredna proizvodnjastambeni objekt i gospodarske zgradestoka i druge domae ivotinjemogunost pruanja uvida u nain poljoprivredne proizvodnje (osobito djeci)lokacija kue na atraktivnommjestuosiguran pristup automobilom do kueu kui osigurana elektrina struja i tekua voda (vodovod, hidrofor ili sl.)u kui osiguran telefon ili da udaljenost do javne telefonske govornice nije vea od500 m, odnosno da je podruje turistikog seljakog gospodarstva pokrivenosignalommobilne telefonijemogunost preureenja seljakog gospodarstva (kua, gospodarske zgrade,dvorite i slino) u turistiko seljako gospodarstvo u okviru ekonomski prihvatljiveinvesticijebroj, dob, zdravstveno stanje i osobna sklonost lanova domainstva na seljakomgospodarstvu odgovara potrebama pruanja turistiko-ugostiteljskih usluga

6

ULOGA TRADICIJE U OBLIKOVANJUTURISTIKE PONUDENA SELJAKOM IMANJU

U

TradicijaUloga u oblikovanju turistike ponude na seljakom imanju predstavlja jednu od mnogihspecijalistikih tema koje su bitne kod osnivanja i rada svakog turistikog seljakog gospodarstva.Zato? Zbog na seljakom gospodarstvu i zbog da se tradicijskaobiljeja javljaju kako na seljakom gospodarstvu tako i u njegovom bliem i daljnjem okruenju.

Turistike posebnosti seljakih imanja, kao i cijelog ruralnog prostora u kojem se ona nalaze, utemeljenesu u vie ili manje ouvanoj tradiciji ivota i rada na selu. Rije je o tradiciji ouvanoj u fizikim oblicima,u izgledu krajolika, organizaciji naselja, ureenju okunice, vrta i dvorita, izgleda zgrada i njihoveunutranjosti, ali i u nematerijalnom smislu, u obiajima, legendama, pjesmama, zajednitvu i mnogimpraktinim znanjima.

Upravo ouvanost tradicijskih znaajki ruralnog prostora i seljakih gospodarstava u njemu odreujestupanj njihove turistike privlanosti. Turisti nee posjeivati ruralni prostor niti seljaka imanja nakojima se nije odralo nita od njihova tradicionalnog naina ivota i rada. Valja naglasiti da jenjegovanje prirodnih ljepota u ruralnom prostoru isto tako dio seoske tradicije.

Ruralni prostor upravo na sastavnicama tradicije nudi posebne i neuobiajene turistike doivljaje iiskustva. Iako je zanimanje za selo i slobodne prirodne prostore uroeno ovjeku, taj je interes za selokod modernog urbanog ovjeka dodatno osnaen tijekom njegova djetinjstva putem slikovnica,literature i filmova. Primjerice, elju za boravkom na selu mogu poticati knjige poput

ili Mate Lovraka ili Johanne Spyri te filmovi snimljeni na te teme. Dakako,na selu turisti mogu uivo doivjeti i druga iznimna iskustva, primjerice, upoznati sve "tajne" cjelokupneprirodne proizvodnje i suvremenog naina ivota seljaka.

tradicije

posebnosti turizma oekivanja turista

Druba PereKvrice Vlak u snijegu Heidi

7

Selo se u meuvremenu sve vie spontano transformira, emu poglavito pridonose promjene na svakompojedinom seljakom gospodarstvu. Te su promjene izazvane zbog uvoenja suvremenog nainapoljoprivredne proizvodnje, zbog poboljavanja kvalitete ivota na selu, ali esto i zbog nekritinogusvajanja selu neprimjerenih obiljeja, najee pod utjecajemmedija, poglavito reklama.

Stihijska transformacija je selo razbila namozaik od tri tipa seljakih gospodarstava, a to su:

Suvremena seljaka gospodarstva sa suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom, suvremenimgospodarskim zgradama i dvoritem. Stambeni objekti i njihov okoli u pravilu nalikuju na slineobjekte iz gradskih predgraa. Uobiajeno je sve to ujedno i znak vrlo uspjenog poslovanja vlasnika.Prijelazna seljaka gospodarstva daju dojam privremenosti i nedovrenosti, posjeduju novi stambenidio s tradicijskim gospodarskim dijelom, ili obrnuto.

Zamrznuti mlin u Hrvatskom zagorju

Rekonstruiran mlin u Tematskomparku prema romanu

M. Lovraka u GrevcuVlak u snijegu

Obnovljeni mlinovi

Foto: V. Rajkovi

Foto: E. Kuen

8

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka zapoelo je sustavno sufinanciratipojedinane projekte ouvanja tradicijske graditeljske batine putem

. Prirodni i kulturni krajolici s autentinim,raznolikim tradicijskim graditeljstvom tako postaju temeljni turistiki resursi.Dodjela potpora iz spomenutog programa provodi se od godine 2000. Izmeuostalog, na taj je nain sufinancirano ureenje Tematskog parka uGrevcu i tiskanje Prirunika za obnovu , koje je,sa svoje strane, takoer potpomoglo i Njemako drutvo za tehniku suradnju (GTZ).

Programapoticanja, zatite, obnove i ukljuivanja u turizam prirodne i kulturne batine uturistiki nerazvijenima podrujima

Vlak u snijeguPosavska tradicijska drvena kua

POTICAJI OUVANJU TRADICIJSKOG GRADITELJSTVA

Tradicijska seljaka gospodarstva koja su zadrala tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju, tradicijskegospodarske objekte, dvorite i okunicu te tradicijski stambeni objekt s okoliem. Ovaj tip seljakoggospodarstva u pravilu oznaava loe ekonomsko i demografsko stanje domainstva koje na njemuivi.

Turizam je prvi koji bi mogao ekonomskom logikom i raspoloivim instrumentima dokazati da seracionalno i kritiki ouvana tradicija isplati. Naime, turisti oekuju da se njeguje minimalni diotradicijskih znaajki na imanju, u selu i cjelokupnom ruralnom prostoru. Tako se, uostalom, postupalo usvim europskim zemljama s razvijenim ruralnim turizmom. Turisti pri tome ne misle na doslovnokonzerviranje tradicije (posebice ne u kontekstu siromatva) u izvornom obliku, ve na kreativnuprimjenu tradicije u granicama mogueg. Sudionici turizma na seljakim gospodarstvima, pa i sudionicicjelokupnog ruralnog turizma, oekuju da se tradicijske sastavnice sela njeguju u cijeloj ruralnojturistikoj destinaciji i to putem:

izrade i donoenja planova prostornog ureenja (prostorni i ruristiki planovi pri emu se potonjiodnose na urbanistike planove za sela),obnove ili rekonstrukcije objekata tradicijske arhitekture i tradicijskih ruralnih cjelina,ureenja vrta, okunice i dvorita uz objekte tradicijske arhitekture,ureenja interijera,rekonstrukcije novijih objekata na selu koji ne posjeduju tradicijske znaajke,izgradnje potpuno novih objekata ili dijelova sela iodluivanja o tipu poljoprivredne proizvodnje.

Usporedne fotografije primjeraposavske tradicijske drvene kueprije i poslije obnove,Lonjsko polje, igo

Izvor: Posavska tradicijska drvena kua -prirunik za obnovu (2006.) Ministarstvomora, turizma, prometa i razvitka iMinistarstvo kulture RH, Zagreb.

9

Regionalne znaajke tradicijskog graditeljstvaTradicijsko opremanje interijeraTradicijski vrt i okoliOrgansko-bioloka (ekoloka) poljoprivredna proizvodnja, temeljena natradicijskoj poljoprivrednoj proizvodnjiRegionalna gastronomska i enogastronomska ponuda jela i piaTradicijsko zajednitvo u turistikom nastupu

Regionalne znaajke tradicijskog graditeljstvaGradove, sela i krajeve turisti pamte poglavito po izgledu. U naseljenim dijelovima to su uvijek tamonjazdanja. U ruralnom prostoru to su uvijek prepoznatljive tradicijske graevine jasnih regionalnihznaajki.

Hrvatska ima bogatu i raznoliku, ali slabo uvanu tradicijsku graditeljsku batinu. Raznolikost hrvatsketradicijske ruralne arhitekture temelji se na posebnim znaajkama regije u kojoj su ta zdanja nastala,osobito na znaajkama:

klime imikroklime,reljefa,grae i svojstava terena,biljnog pokrova,vrste poljoprivredne proizvodnje,dostupnog graevnogmaterijala,gospodarske organizacije prostora,tipologije organizacije naselja, dvorita i okunice,kulturnih i povijesnih utjecaja,vaeih propisa idrugih uvjeta.

Arhitekt A. Freudenreich u svojoj knjizi jo je 1972 . godine regionalizirao cijelopodruje Hrvatske prema naelu da istovrsnim prirodnim karakteristikama podruja odgovarajuistovrsne karakteristike predajnog narodnog graditeljstva. Na karti, koja je priloena knjizi, oznaena supodruja s istovrsnim prirodnim znaajkama: kamenito podruje (ogoljeli kr), podruje etinjaa(umoviti kr), podruje hrasta i kestena, podruje mjeovitih vrsta drvea i podruje hrasta lunjaka. Usva navedena podruja s istovrsnim prirodnim znaajkama su ucrtane tradicijske kue pripadajuihoblikovnih znaajki.

Arhitekt D. Salopek prikazao je svoju klasifikaciju hrvatske tradicijske graditeljske batine, u sada velegendarnoj "tablici":

koja je prikazana u nastavku.

Kako narod gradi

Regionalna obiljeenost opih arhitektonskih vrijednosti u hrvatskom predajnomgraditeljstvu

TRADICIJSKE SASTAVNICE KOJE TURISTI OEKUJU NATURISTIKOM SELJAKOM GOSPODARSTVU

10

U tom smislu, turisti su osobito kritini prema zastupljenosti svih tradicijskih sastavnica na turistikomseljakom gospodarstvu.

D. Salopek: Prikaz bitnih znaajki hrvatske tradicijske ruralne arhitekture po regijama

Izvor: Hrvatski turizam - plavo, bijelo, zeleno (2006.) Institut za turizam, Zagreb.

11

Pri kraju Domovinskog rata Ministarstvo kulture RH objavilo je dragocjena tri sveska pod naslovom

. To je bila zbirka malih prirunika za poslijeratnu obnovu. Naalost, obnovahrvatske graditeljske batine poslije Domovinskog rata uglavnom se odvijala podalje od Ministarstvakulture i kulture openito. Meutim, spomenute publikacije, koje je pripremio arhitekt Z. ivkovi,itekakomogu posluiti zainteresiranima kod osnivanja turistikog seljakog gospodarstva.

Hrvatsko narodno graditeljstvo, I. Istona Hrvatska (Slavonija, Baranja i Srijem) - 1992.; II. JunaHrvatska (Dalmacija) - 1992.; III. Sredinja Hrvatska (Posavina, Pokuplje, Moslavina, Banija, Lika iGorski kotar) - 1993

Vana su i novija poetna iskustva u njegovanju tradicijske arhitekture za potrebe ruralnog turizma. Tuvalja izdvojiti istarski "agroturizam" i ostale pojedinane sluajeve s naglaskom na Lonjsko polje. Nasvim tim objektima je prepoznatljiv "rukopis" arhitekata specijalista za ruralnu arhitekturu.

Izvor: ivkovi, Z., Hrvatsko narodno graditeljstvo (1992.), Ministarstvo kulture RH, Zagreb.

Tradicijska kamena kua uunutranjosti Istre,Donii,obnovljena zapotrebe "agroturizma"

Naslovnice dvaju svezaka edicijeprikazuju posebnosti tradicijske arhitekture istone Hrvatske i june Hrvatske

Hrvatsko narodno graditeljstvo

Foto: Konzorcij Ruralis

12

"Jurlinovi dvori",obnovljeni skloptradicijskih kamenih kuaza potrebe turizma,Drage, Primoten Burnji,Dalmacija

Valja naglasiti da problem zadravanja i ugradnje tradicijskih sastavnica lokalnog graditeljstva ima dvijerazine, pri emu se prva odnosi na prepoznavanje tradicijskih graditeljskih konstrukcija, a druga nanain njihove suvremene primjene. Primjerice:

kako rijeiti suvremene potrebe stanovanja i turistikog koritenja -uvoenje vodovoda i kanalizacije, elektrine struje i plina,izbor i uvoenje sustava grijanja prostorija,osiguranje neizbjene termoizolacije,izvedba vodonepropusnih podova i stijena u sanitarnim prostorijama;

kako nabaviti izvornematerijale i majstore za njihovu ugradnju, a prije svega -drvo,slama za pokrov,indra - drvene kalane daice za pokrov,trstika za pokrov,gaeno vapno,poseban kamen;

kada i kako iznimno zamijeniti tradicijskematerijale i tradicijski nain izvoenja (graevni detalji).

Foto: E. Kuen

Stanje tradicijskog objekta prije i poslije obnove krova i pokrova

13

Foto: V. Rajkovi

Kandidat, koji svoje postojee seljako gospodarstvo eli obogatiti novom, turistikom djelatnou, a pritom eli optimalno koristiti regionalne znaajke tradicijske arhitekture, mora poduzeti odreenepredradnje:

procjenu naelne podobnosti svog seljakog gospodarstva za turistiko koritenje,"snimanje" postojeeg stanja seljakog gospodarstva u odnosu na graditeljske i hortikulturneznaajke graevina, dvorita i vrta,utvrivanje tradicijske komponente u postojeem stanju vlastitog gospodarstva,procjenu mogunosti za tradicijsko "obogaivanje" stambenih i gospodarskih objekata, te njihovaokolia tijekom njihove rekonstrukcije i ureenja iizradu idejnog arhitektonskog rjeenja i projekta.

Na kraju ovog dijela vano je upozoriti da se konane procjene o opsegu i nainu zastupljenostitradicijskih znaajki ruralne arhitekture moraju obaviti uz pomo strunjaka te uz njihovu pomoprimijeniti u programima i nacrtima za rekonstrukciju objekata i okolia. Tu se pomo, na prvom mjestu,oekuje od arhitekata, dakako u suradnji s etnolozima i strunjacima za turizam. Meutim, trebapodsjetiti, ne bilo kakvim arhitektima ve arhitektima specijalistima za tradicijsko narodnograditeljstvo. Njih u Hrvatskoj ima svega deset do petnaest. Podaci o arhitektima specijalistimamogu sedobiti u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (Resor turizma), u Ministarstvu poljoprivrede,umarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za odrivi razvitak seoskog prostora) i u nekim upanijama(npr. Istarska upanija).

Onima koji e biti u prigodi da sami biraju arhitekta, preporua se da prethodno zatrae na uvidreference, tj. da razgledaju objekte tradicijske arhitekture koji su rekonstruirani ili obnovljeni na osnoviprojekata dotine osobe.

Izvor: Posavska tradicijska drvena kua - prirunik za obnovu, op. cit.

Graevni detalji za obnovu posavske tradicijske drvene kue (a/. rodino gnijezdo i b/. stubite)

14

STRUNI IZVRITELJ: ODABRANI ARHITEKTspecijalist za ruralnu arhitekturureference u takvim poslovima

DOBRA ISKUSTVAIstra - 5 ovlatenih arhitekata je prolo provjeru i imenovanje za ovu vrstuprojekta na podruju upanijeSlovenija - bogata literatura i dosta specijalista

INVESTITORmora imati minimum znanja o ovoj tematicimora iz ekonomskih razloga inzistirati na primjeni naela o tradicijskojatraktivnosti turistikog seljakog gospodarstva.

Tradicijsko opremanje unutarnjih prostoraTradicijsko opremanje i ureenje unutarnjih prostora u dijelovima zgrade na seljakom imanju u kojimae boraviti i s kojima e u dodir dolaziti turisti iziskuje manje trokove nego li je to sluaj kada se moraosigurati suglasje s tradicijom cijele kue.Meutim, nijemanje zahtjevno niti je jednostavnije.

Pripadnici starijih ruralnih generacija su tradicijsko unutarnje ureenje seljakih kua poistovjeivali sasiromatvom i loim uvjetima stanovanja, pa su tradicijske sastavnice ivota nerijetko zamjenjivali snovim i "prikladnijim" namjetajem, opremom, ureajima te zavrnom obradom podova i zidova.Ouvani tradicijski interijer se moe jo nai uglavnom kod starakih domainstava koja si nisu moglapriutiti njegovu zamjenu i, iznimno, kod vrlo rijetkih pojedinaca, poklonika tradicije.

Mlade ruralne generacije nisu bile ni u prilici cjelovito upoznati i shvatiti kulturno-povijesne i turistiko-atrakcijske znaajke starih interijera svoga zaviaja pa o njima znajumalo ili gotovo nita.

U ruralnom prostoru je premalo zaviajnih muzeja i etnografskih zbirki, gotovo da ih i nema, koje bimlaim generacijama ponudile cjelovitu informaciju i inspiraciju za ureenje prostorija na tradicijskinain.

Treba ponoviti pravu istinu - da turisti na seljakom gospodarstvu ne oekuju doslovno i u cijelosti izvornitradicijski interijer, ali e biti vrlo kritini prema turistikoj ponudi koja nema tradicijski ureeneunutarnje prostore u mjeri koja je objektivno mogua za ove potrebe. Openito se pridaje velika vanostureenju interijera u ugostiteljsko-turistikim objektima pa tako treba biti i na turistikim seljakimgospodarstvima, jer:

gosti veliki dio svoga odmora provode u zatvorenim ugostiteljskim prostorijama za:spavanje,konzumiranje hrane,drutveni ivot,oputanje iu sluaju loeg vremena;

gosti se prilikom boravka u zatvorenim prostorijamamogu usredotoiti na pojedinosti:promatranje ifunkcionalno koritenje;

mogue promjene u interijeru su daleko jednostavnije, bre i jeftinije od onih na zgradi.

DOBAR NACRT JE POLA USPJEHA I KAKO DOI DO NJEGA

15

TRADICIJSKE SASTAVNICE URE ENJA RURALNIH INTERIJERA

Pokustvo za tradicijsko opremanje interijera izraivali su majstori stolari, s dananjeg gleditapripadnici jedne vrste starih zanata. Rije je o vrlo racionalnim i funkcionalnim drvenim proizvodimakoji su, ovisno o regionalnoj pripadnosti, mogli biti reljefno ili koloristiki dodatno ureeni.

Pokustvo se sastojalo od kreveta, ormara, stola i stolaca, kojima su bile ravnopravne klupe i krinje,police i "zdjeljnjaci" ( .Nerijetko je u seoski interijer "zalutao" i po koji komad graanskog namjetaja s odgovarajuimpovijesnim znaajkama. Posebnu skupinu namjetaja, uglavnom u sjevernom dijelu Hrvatske, u glavnojprostoriji inio je stol za blagovanje i druenje, uokviren kutnom klupom iznad koje se, u pravilu,postavljao niz "izloaka", esto nazivan "sveti kut".

Tradicijsko pokustvo bilo je strogo funkcionalno i ergometrijski oblikovano. Primjerice, kreveti su bilivisoki, upravo pomjeri i funkciji sjedanja i lijeganja u njih.

Pe i zidani tednjak su odavno iz kvalitetnog tradicijskog stanovanja otjerali otvoreno ognjite. Pe je uhladnijim, kontinentalnim podrujima Hrvatske bila sredinji ureaj i sadraj u kui. Kruna pe uzatvorenom prostoru (loite u kuhinji, a tijelo pei, obloeno lonarskim ili keramikim kaljevima -"kahlama", u glavnoj prostoriji) s drvenim klupama uokolo, bila je, uz "sveti kut", drugi tradicijski simbolglavne prostorije na seljakom gospodarstvu. U drugim, uglavnom primorskim dijelovima zemlje tu jefunkciju imao kamin.

rvanj je bio ureaj za mljevenje itarica, koji se takoer nalazio u stambenom dijelu gospodarstva, ali unekoj sporednoj prostoriji, primjerice u hodniku. Veliki tkalaki stan ili manji ureaji za proizvodnjutekstila, kao to su kolovrati, preslice ili mali tkalaki ureaji, isto su se mogli nalaziti na seljakomgospodarstvu jer je na selu bilo podosta poljoprivrednika koji su se dodatno bavili tkanjem platna od lanaili konoplje. U pravilu, takvi su se ureaji smjetali u glavnu stambenu prostoriju.

Posteljina je na neki nain bila simbolizirana kao dota, djevojaki miraz, koji se najee sastojao odplahta, jastunica, svadbenih runika i slino izraenih predmeta od obraenog platna. Prekrivai zakrevete, posebice ako se leaj nalazio u zajednikoj prostoriji, imao je posebnu reprezentativnu funkciju.U tom tekstilu se ne nalaze samo kupljene dekoracije, u njih je utkan i dio ivota i dio nadanja udavaekoja ga je vezla, plela ili kukiala. Navedeni interijerski tekstil zrai dvojbom izmeu svoje utilitarne idekorativne funkcije.

uokvirene plitke police ovjeene o zid u kojima su se uvale zdjele i drugo posue)

Pokustvo - primjereno regionalnim znaajkama kue i "tehnologiji" ivota tematerijalnog statusa seljake obiteljiUreaji - vezani uz posebne aktivnosti: peenje kruha (kruna pe), mljevenje ita(rvanj), obradu lana, vune (kolovrat, tkalaki stan) i slinoPosteljina i zavjese - naglasak na dekorativnom aspektuSvjetiljke i satoviSlike, skulpture i dekoracije

svete temeobiteljske temeneutralne dekorativne teme

Podne, zidne i stropne obloge (drvene i tekstilne) te premazi stolarije, zidova istropova.

16

SLIKE, SKULPTURE I DEKORACIJE

TEKSTIL - IZME U UTILITARNOSTI I DEKORATIVNOSTI

Stoljnjak je predmet s kojim se gosti prvo i najee susreu u posjeti rodbini iliprijateljima na selu. stoga se posebna pozornost poklanjala dekorativnim elementimastoljnjaka. stoljnjaci s crvenim arama na bijeloj lanenoj podlozi (vrlo esto sasimbolom srca) postali su jedan od najpoznatijih hrvatskih suvenira.Prekriva kreveta, s eventualnim jastuiem, sastavni je dio unutarnjeg ure enja teuvijek nastoji ispuniti i svoju dekorativnu funkciju (izbor materijala, izvedba aplikacija)to i danas sugerira veina proizvoaa posteljine.U tradicijskom stanovanju zavjese su imale naglaenu dekorativnu funkciju, koja senajee izraavala tekstilnim dekorativnim tehnikama poglavito putem ipaka.Zidne kuhinjske krpe i danas plijene naivnou svoga teksta i crtea te su u posljednjevrijeme predmet mnogobrojnih etnografskih izlobi.Komadi tekstila, s naglaskom na ipke, koriteni su kao podmetai posudama ili kaodekorativni zavreci na policama.Svadbeni runici, dio intimne povijesti naih baka, sve ee preuzimaju dekorativnufunkciju u tradicijskom interijeru.

Petrolejske svjetiljke s razliitim sjenilima, u sirotinjskoj i gospodskoj verziji, te razliiti svijenjaci iplinske lampe (karbid) i uljanice ve su odavno, uvoenjem elektrine struje u ruralna podruja, ostalibez stvarne uporabne vrijednosti, iako su se jo neko vrijeme zadravali kao dekorativni elementi starihruralnih interijera.

Razliiti zidni, preko sto godina stari, satovi s klatnom i utezima, s razliitim zvunim efektima, ponekadi s cijelom lutkarskom predstavom (npr. izlazak kukavice na puni sat) polako su zamjenjivani preciznijimelektrinim satovima. Stari satovi postali su ozbiljna kolekcionarska roba bez uporabne vrijednosti.Trite je preplavljeno njihovim imitacijama od plastike i jeftina metala s elektronikom umjestomehanizma.

Upravo se kod svjetiljki i satova susreemo s moguim uinkom kia, osobito ako se koriste njihoveimitacije.

Raspelo, jeftine reprodukcije, u pravilu bezvrjednih originala (srce isusovo, srcemarijino, drugi sveci, svetita), uokvirena osobna uvjerenja lanova obitelji o prvojsvetoj priesti, razliiti predmeti kupljeni na hodoaima i slino, ine osnovicusvetakih tema na zidovima glavne prostorije i spavae sobeFotografije, uglavnom preminulih predaka, s vjenanja, u vojnoj ili vatrogasnojuniformi te fotografije prijatelja obitelji i posjeivanih mjesta, predstavljaju druguskupinu izloenih vizualnih informacijaUokvirene ipke, gobleni ili drugi runi radovi

17

OBLOGE I NALII (BOJE I LAKOVI)

Zeleno obojena vrata i prozorznak su dalmatinske tradicije

U nekim hrvatskim krajevima se znaajniji dio slika, skulptura i dekoracija koncentrirao u glavnojstambenoj prostoriji, u kutu do stola za blagovanje pod nazivom "sveti kut". Sredinje mjesto (oltar) jeormari s relikvijama i dokumentima te raspelo sa svetim slikama, meu kojima su se obavezno nalazileslike "Srce Isusovo" i "Srce Marijino". U koncentrinim krugovima ovjeeni su, nadalje, ostali svetiizloci, fotografije i drugi predmeti.

Drvom su najee obloeni podovi, stropovi i pregradne stijeneTepisi na podovima odaju regionalnu prepoznatljivostOpekarski proizvodi, kamen i nabijena zemlja esto su bili zavrni sloj podova uprizemljuObukani zidovi i stropovi, izravnim nanoenjem buke na zid od kamena iliopeke, ili pak preko trstike i ljeskova prua privrenog na daanu podlogu, upravilu su bijeljeni vapnomPonekad su zidovi i stropovi zavrno koloristiki obraeniposebnu temu predstavlja boja (lia) kojom je liena gra evna stolarija,primjerice, zelena boja prozora i vrata u sjeveroistonim dijelovima hrvatske bilaje svojstvena pripadnicima maarske manjine, a u nasuprotnim dijelovimahrvatske, zelena boja prozora redovito je oznaavala pripadnost mediteranskompodnebljuU nekim dijelovima hrvatske na objektima tradicijske arhitekture nailazimo nabogato reljefno i koloristiko ureavanje prozora i vrata

Izbor materija za zavrnu obradu zidova, podova i stropova, te eventualno njihovo bojenje i lienje, bilisu dio tradicije koja je izvorno proizlazila iz regionalnih potreba stanovnitva ali isto tako i iz regionalnoraspoloivih materijala. Suvremena dostupnost (fizika i materijalna) velike palete razliitih materijala,a nepoznavanje tradicije, doveli su do toga da je u nekim sluajevima potpuno izmijenjen ugoaj itavih

18

Foto: E. Kuen

PROMAAJI

naselja. Primjerice, tradicija primorja da prozore i kure (kapke) boji u zeleno ili, u krajnjem sluaju, uboji kakvom su se liile brodice, prekinuta je u primorskim mjestima ugradnjom tipske stolarije izplaninskih prostora, zavrno obojene u smeem tonu, boji koje nikad nije bilo na prozorima na ovimprostorima.

, stara je narodna mudrost. Ni s tradicijom ne treba pretjerivati! Otome svjedoi sluaj koji se esto prepriava:

U ovom sluaju kota zaprenih kola jest dio ruralne tradicije, on je ak dio romske nomadske simbolike,meutim, u tradicionalnom koritenju taj kota je uvijek bio sastavni dio jednog prijevoznog sredstva inijemu bilomjesto u stambenim prostorima, osobito ne na zidu iznad leaja.

"to je previe, ni s kruhom ne valja"

Bio tako domain koji je dio svog imanja uredio za prijem turista. Kad su stigli prvi gosti i krenuliodloiti prtljagu u spavau sobu, donijeli su odluku da nee noiti u toj sobi i na tom imanju.Zaprepatenom su domainu objasnili da se u sobi ne osjeaju sigurno jer se boje kotaa odzaprenih kola objeenog iznad kreveta koji bi im iz bilo kojih razloga mogao pasti na glavu dokspavaju.

Jedno je spoznaja potrebe koritenja sastavnica tradicijskog interijera u turistikojponudi seljakog gospodarstva, a drugo su konkretna rjeenja i izborRealna je opasnost pretvaranja interijera u ki, pa ak i u odbojan prostor:

previe etnografskih predmeta u prostorji - prenatrpanostetnografska graa nepregledno poredana i neprimjereno odabrana,nefunkcionalnanasumce odabrani predmeti ometaju temeljnu namjenu prostorije

Ako na imanju postoji vei broj etnografski zanimljivih predmeta, koji ne mogu biti uklopljeni ufunkcionalnu i odgovarajue dekorativnu opremu kue, tada oni mogu biti posebno izloeni i obiljeenikao skromna etnografska zbirka u posebnoj prostoriji - etnosobi.

Kao i kod obnove ili rekonstrukcije tradicijske arhitekture, tako je i kod ureenja interijera turistikogseljakog gospodarstva potrebno konzultirati specijaliste koji mogu odgovoriti takvoj zadai:

etnolog - za prepoznavanje tradicijskih vrijednosti etnografskih predmeta i postupaka,arhitekt - za uvanje jedinstvenog koncepta funkcije objekta i svake prostorije posebno istrunjak za ruralni turizam - za informiranje o trendovima na turistikom tritu, osobito glederuralnog turizma.

19

Tradicijski vrt i okoliPojam "tradicijski vrt" odnosi se na tradicijski nain ureenja i koritenja eventualnog predvrta,stambenog dvorita, vrta i okunice. Tradicijski vrt, kao i ruralna arhitektura, reflektira sve prirodno-geografske i kulturno-povijesne znaajke nekog kraja, ali i najnovije promjene koje su se umeuvremenu dogodile u ruralnom prostoru zbog tehnolokog razvoja te naina i uvjeta ivotatamonjih itelja. Promjene u tradicijskom vrtu tekle su ak bre od promjena na tradicijskim zdanjimakoje on okruuje. Zapravo, tradicijski vrtovi su do danas u Hrvatskoj potpuno nestali. Posljedica toga jenestanak tradicijskih sorti voaka, povra i ukrasnog cvijea te unoenje alohtonih vrsta biljaka iiezavanja autohtonih.

Takav slijed nije sluajan. Sade se unesene sorte voa i povra koje daju najvee prinose, najmanje suosjetljive na nepovoljne utjecaje i trae najmanju njegu, one koje se uope mogu kupiti po trgovinama. Uokoli se unose jalova alohtona stabla koja ne trebaju posebnu njegu. Da "novo" voe i povre nemabogatstvo neponovljive arome, niti bogatstvo nutricionistikih vrijednosti tradicijskih sorti moda i nisusvjesni vlasnici seljakih imanja, ali sigurno jesu osvijeteni novi turisti koji to itekako znaju.

Umjesto tradicijskih visokih stabala raskonih voaka i pokoje miriljive lipe, uz seoske kue sve vienie jalovo crnogorino drvee, stabla tuje ili platane, kao u gradskim parkovima. Iezle su brajde(odrine), koje bi na imanju ljeti mogle turistima pruiti potreban hlad, a pred jesen i miris groa. "Novo"cvijee slabo mirie, odve je glomazno i nedovoljno intimno, ponekad napasno jer se iri kao korov.Gdje su nestale "zelene ograde" i ivice?

Na tom je tragu Marija Kruelj iz TZ Donja Stubica prije dvadesetak godina pokrenula akciju imanifestaciju pod nazivom i krenula u potragu za cvijeem i povrem, koje suuzgajale nae bake, te za starinskim sortama jabuka i drugog voa, koje su kalemili nai djedovi. To sutek sastavnice tradicijskog vrta. Meutim, on je imao posebne organizacijske oblike potpomognuteogradama od pletera, razliitim stazama, podzidima i suhozidom. U toj je akciji na vidno mjesto izbilaperunika kao osvjedoeni hrvatski tradicijski cvijet, ali ne i jedini.

Uoene su znaajne regionalne razlike unutar hrvatskog tradicijskog vrta, to mu, s turistikog gledita,daje jo veu vrijednost. U veini regija tek se oekuju istraivanja ovog tradicijskog fenomena emu biturizam samomogao pripomoi. Neto slino je ve zapoeto radom kolskih vrtova.

Hrvatski tradicijski vrt

20

Izvor: Posavska tradicijska drvena kua - prirunik zaobnovu, op. cit.

Etnosoba i prozor s ipkastom zavjesom

U uem smislu, vrt je ogra eni dio poljoprivrednog zemljita koji slui poglavitoza uzgoj povraU irem smislu, tradicijski vrt, osim vrta za povre, obuhvaa cjelokupni zeleniokoli oko stambenog dijela seljakog gospodarstva

predvrt - zelena povrina izmeu ceste i kue, uglavnom slui u dekorativnesvrhe s moguim utilitarnim elementima (izolacija kue od ceste - vizualna izvuna):

cvijeevokebrajde (loza)

zeleni dijelovi stambenog dvoritacvijeevokemaslinelozaeventualno lipa od ostalih stabala (zbog aja i hlada)

vonjak i pojedine vokelonanice na prozorima, stepenicama, balkonima i terasama.

TO JE TO TRADICIJSKI VRT?

Hrvatski tradicijski vrt: a. Kontinentalni (Donja Stubica) ib. Dalmatinski (Ivan Dolac, otok Hvar)

Vrt za uzgoj povra mora biti ograen. Oblikovanje ograde i gredica trebalo bi biti to blie tradicijskimoblicima. U vrtu valja saditi tradicijske vrste i sorte povra. Posebno valja naglasiti vanost dijela vrta ukojem e se saditi zainsko bilje.

Bilo bi logino da se pri oblikovanju tradicijskog vrta moe pozvati bilo koji agronom za strunu pomo.Meutim, s obzirom da se u proteklih petnaestak godina obrazovanje agronoma vezalo iskljuivo uzkonvencionalan nain poljoprivredne proizvodnje, u ovom je sluaju potreban agronom s osobnomorijentacijom na svojevrsnu poljoprivrednu "alternativu" kao to su to agronomi orijentirani na organsko-bioloku (ekoloku) proizvodnju.

Izvor: a. Hrvatski obiteljski tradicijski vrt (1999.), TZ grada DonjaStubica, b. Foto: E. Kuen

21

ORGANSKO-BIOLOKA (EKOLOKA) PROIZVODNJA ZA TURIZAMOrgansko-bioloki proizvedena hrana

osnovna prehrana turista na seljakom gospodarstvu (saznanja turista o prednostitakve hrane su rasprostranjena)tradicijski specijaliteti od takvih namirnica

Dokoliarska edukacija turistaupoznavanje s uzgojem organsko-bioloke hraneupoznavanja mjesta i uvjeta stvaranja tradicijskog gnojiva

stoarska proizvodnjagnojitekompostite

Organsko-bioloka (ekoloka) poljoprivredatemeljena na tradicijskoj poljoprivrednojproizvodnjiSuvremena organsko-bioloka (ekoloka) poljoprivreda ima sve znaajke tradicijske poljoprivrede:

potuje se zatvoreni krug kruenjamaterije odmjesta proizvodnje domjesta potronje i obrnutone koriste semineralna gnojiva ine koristi se kemijska zatita.

Shematski prikaz kruenja materije na primjeru naselja Saborsko

Organsko-bioloka proizvodnja, pa tako ni tradicijska poljoprivredna proizvodnja, nije isplativa ako seproizvodi za nadmetanje na tritu s konvencionalnom proizvodnjom. Stoga se ta proizvodnja isplatisamo ako je okrenuta zahtjevnijem potroau, kao to je, primjerice, osvijeteni novi turist, osobito akoje sudionik ruralnog turizma.

Osvijeteni novi turist trai ponudu , gospodarstva nakojem e mu biti servirana hrana od organsko-bioloki proizvedenih namirnica, na kojem e moi kupitinamirnice za ponijeti kui i na kojem e se sa lanovima obitelji moi upoznati sa svim postupcimaorgansko-bioloke proizvodnje.

ekolokog turistikog seljakog gospodarstva

UME ORANICE / VRTOVI LIVADE / PANJACI

RATARSKI PROIZVODI STOKA / PERAD

PLA

SM

AN

PRERADA

PRERADA

PRERADA

MESO

MLI

JEKO

VUNA

PLA

SM

AN

PIL

JEVIN

A

PRERADA

PRERADA

PRERADA

PLA

SM

AN HRANA

TOPLA

NA

PLA

SM

AN

GNOJLJEKOVITOBILJE

DIVLJADRVO

TURIS

TI

STA

NOVNIC

I

PLA

SM

AN

Izvor: ProjektSaborsko -planinsko mjestoruralnog turizma(1998.) Institutza turizam,Zagreb.

tijekprodukta

tijekotpada

plasmanizvanmjesta

lokalnaprerada

izvoriotpada -gnojiva

LEGENDA

22

Hrana za uitakposeban (lokalni) receptposebne (lokalne) namirniceposeban (lokalni) izgled, miris i okusposeban uitak i raspoloenjetrai osobni pristup konzumenta

Turisti oekuju jasnu poljoprivrednu orijentaciju seljakog imanja na kojem kane boraviti. Premainozemnim iskustvima zemalja Zapadne Europe sva su imanja gospodarski subjekti koji su izloeninemilosrdnoj trinoj utakmici. Stoga su ona jasno profilirana, kako u odnosu na sadraje proizvodnje,tako i s obzirom na ekoloku profilaciju:

Jasna proizvodna profilacija gospodarstva da je onoratarskovinogradarskovoarskomaslinarskopovrtlarskostoarskoperadarskodrugo

Jasna ekoloka profilacija jest da je onoekoloko gospodarstvo iliu grupi ostalih gospodarstava

Tradicija jela i pia odreenog kraja osnovica je regionalne gastronomije i enogastronomije. Ipak, upromiljanjima mjesta i uloge tradicijske prehrane u turizmu uvijek valja imati na umu istinu o strukturiprehrane turista, koja podjednako vrijedi i za turistika seljaka gospodarstva:

Hrana za osnovne (fizioloke) potrebe:u okviru pansionske prehrane iu vlastitoj pripremi;

Hrana i pie za uivanje -posebna jela,u posebnim obrocima,posebno servirana ina posebnimmjestima.

injenica je, meutim, da se posebnosti tradicijske kuhinje mogu uinkovito koristiti kako upripremanju svakodnevne hrane za osnovne potrebe turista tako i za pripremanje specijaliteta za njihovposebni uitak. Tako u Dalmaciji tradicijski nain pripremanja hrane, primjerice, i s

, moe biti primijenjen u pripremanju cjelokupne prehrane, dok e samo neki segmenti tradicijskeprehrane biti uklopljeni u lokalne specijalitete, u veoj ili manjoj gastronomskoj "obradi". No, treba bitivrlo oprezan pri uvoenju tradicijske prehrane u svakodnevnu prehranu gostiju, i to iskljuivo zbognjihovih prehrambenih navika. Uvoenje elemenata tradicijske prehrane u ponudu lokalnih(regionalnih) specijaliteta predstavlja jo veemajstorstvo.

Regionalna gastronomija i enogastronomija

na leo maslinovimuljem

HRANA I PIE ZA NEPCE I DUU

Vino (i druga posebna pia) za uitakgeografsko porijeklosortanjegovanjepakiranjeizgledmirisokusserviranje

Sljubljivanje jela i piaoptimalna kombinacija jela i piaoptimalna prezentacija i serviranje

23

Gostima s hedonistikim prohtjevima od regionalnih jela i pia valja ponuditi ono"pravo", a to ovisi o gastronomskom habitusu gosta

razvijenost kulture jela i pia kod gostiju - znatielja kuanja neobinogosnovna orijentacija prehrane kod gostastav o zdravoj prehraniosobni stav o uitku

Za zadovoljnog gosta valja takoer i u ovom podruju zatraiti pomo strunjakapoznavatelja regionalnih jela i pia

gastronomaenogastronoma

PRAVI IZBOR ZA GOSTA

Konano, nije svejedno niti kako se jelo usluuje, niti kako je ureen prostor u kojem se jede. Naelno bivaljalo i u nain usluivanja jela i pia i u ureivanje prostora za blagovanje maksimalno mogue uvestilokalne tradicijske sastavnice.

Od svih tradicijskih vrednota koje su resile selo, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, najtee jenastradalo meu seljanima. Zadruge, koje su u velikom dijelu zemlje, osobito uDalmaciji, omoguile stanovnicima sela da opstanu, danas su nestale.

Svako zajednitvo na selu, a ne samo tradicijske zadruge, moe biti od velike koristi za razvoj sela iosobito za razvoj ruralnog turizma. U razvijenim europskim zemljama turizam na seljakimgospodarstvima poiva na zajednitvu pet do deset turistikih seljakih gospodarstava u krugu oddesetak kilometara, zbog:

tiskanja zajednikih promidbenihmaterijala,primanja veih grupa turista, primjerice jedan ili dva autobusa,organiziranje zajednikih izleta za goste ili meusobna izletnika razmjena gostiju,zbog osnivanja i oblikovanja ruralne turistike destinacije,zbogmeusobnog razmjenjivanja znanja i informacija izbog zajednike nabavematerijala i usluga.

Tradicijsko zajednitvo u turistikom nastuputradicijsko zajednitvo

Tradicijska jela i pia u Hrvatskoj jo uvijek nisu cjelovito istraena. Ona su nastala pod razliitimutjecajima, s jedne strane prema raspoloivoj i uobiajenoj (regionalnoj) tradicijskoj poljoprivrednojproizvodnji, a s druge strane kao odraz cjelokupnog socio-kulturnog okruenja kraja, osobito stranihutjecaja. Uostalom, neka od tradicijskih jela nemoraju pruati uitak svim gostima ili ak ni jednom.

24

Nakon zadovoljenja svojih primarnihivotnih potreba turistima na seljakimgospodarstvima preostaje prosjenodeset sati slobodnog vremena zarazliite aktivnosti koje valja sva-kodnevno osmiljavati. U stvarnosti,raspoloivo slobodno vrijeme turista zatakve aktivnosti moe dosei i do 14sati na dan, o emu valja voditi rauna.

Za lake osmiljavanje cjelokupnog boravka gostiju na imanju domain treba poznavati okvir zaplaniranjemogueg provoenja njihovog slobodnog vremena.

Gosti svoje slobodno vrijememogu provesti na viemjesta i u razliitoj organizaciji:

Boravak na seljakom gospodarstvu -u zatvorenom prostoru (zajedniki dnevni boravak) iboravkom na otvorenom (dvorite, vrt, igralite);

Boravak izvan seljakog gospodarstva -itinereri koje organizira domain islobodan izbor i kretanje gostiju prema preporuci domaina.

DAN TRAJE 24 SATA

Osnovne znaajke turistikog boravkaIz sadraja programskih, projektnih i financijskih dokumenata koji se izrauju za potrebe osnivanjaturistikog seljakog gospodarstva moglo bi se zakljuiti da je na takvim gospodarstvima turistimadovoljno osigurati:

prostorije i uvjete za spavanje,prostorije za blagovanje s dnevnim boravkom,pripremljene i usluene obroke hrane iuvjete za boravak na otvorenom (dvorite, vrt, vonjak).

To, meutim, nije dovoljno. Turisti bez pomoi domaina ne mogu kvalitetno i odgovarajue provesti 24sata na turistikom seljakom gospodarstvu. Iznimku mogu predstavljati samo turisti koji imaju svojeosobne programe pa seljako gospodarstvo koriste tek za spavanje i eventualno za prehranu.

na spavanje 9 sati,na jelo do 3 satana osobnu higijenu do 2 sataukupno 14 sati dnevno

KAKO ORGANIZIRATI 24 SATABORAVKA GOSTIJU NATURISTIKOM SELJAKOMGOSPODARSTVU

K

Za zadovoljavanje svojih primarnih potreba turisti naseljakom imanju troe prosjeno:

25

AKTIVNOSTI TIJEKOM 24 SATAspavanje do 7 (8) satidoruak od 7 do 9 sati

ruak od 12 do 14 satialternativni podnevni odmor od 14 do 15 sati

veera 19 do 21 sat

spavanje od 22 (23) sataODNOSNO

jutarnje turistike aktivnosti od (8) 9 do 12 (13) sati

poslijepodnevne turistike aktivnosti od (14) 15 do 19 (20) sati

veernje turistike aktivnosti od 20 do 22 (23) sata

ukupno 9 do 14 sati tiristikih aktivnosti dnevno

OSNOVNI DNEVNI RASPORED

Za kreiranje dnevnih aktivnosti gostiju osobito su vani:Dobni profil gostiju -

mlai samostalni gosti,gosti srednje dobi smalom djecom igosti tree dobi (uglavnom umirovljenici);

Turistika atraktivnost seljakog imanja -zajednike prostorije namijenjene za dnevni boravak gostiju,vanjski prostor namijenjen boravku gostiju ivrsta i opseg poljoprivredne proizvodnje;

Turistika atraktivnost ue i ire okolice -pregled turistikih atrakcija iugostiteljski, trgovaki i slini objekti;

Neuobiajeno iskustvo koje prua seljako imanje -o biti poljoprivredne proizvodnje:

tehnoloki aspekt,gospodarski aspekt iekoloki aspekt;

o ivotu seljaka:radne obveze isocio-kulturno okruenje i nadgradnja.

Planiranje provoenja slobodnog vremena temelji se na pretpostavcida je rije o turistikom seljakom gospodarstvu koje prua usluge smjetaja ida gosti na njemu provode najmanje 3 dana.

Za vikend - goste (2dana) moe se po dogovoru organizirati poseban nain provoenja subote i nedjelje,u pravilu u skladu s naglaenim znaajkama imanja ili okolice.

U dane vikenda, za blagdane ili u dane posebnih dogaanja osnovni dnevni raspored se moedjelomino izmijeniti na dva naina:

da se ruak na gospodarstvu zamijeni rukom na drugoj lokaciji ili se ruak nosi sa sobom (npr.sendvii i sl.) ida se veera zamijeni s veerom na drugoj lokaciji.

26

FIZIKI OKVIR

OSNOVNI TJEDNI RASPORED

Od ponedjeljka do petka razliite kombinacijePo dobi dana

prijepodnevne aktivnostiposlijepodnevne aktivnostiveernje aktivnosti

Po lokacijiu kui, na dvoritu ili vrtuna ostalom dijelu imanjau okruenju seljakog gospodarstva

Vikendom i blagdanomPoseban program

Boravak u kui, dvoritu i vrtuZa potrebe turistikih aktivnosti koje bi turisti eljeli i mogli provoditi u zatvorenim prostorijama, udvoritu i vrtu seljakog gospodarstva treba osigurati neophodne uvjete putem odgovarajueg ureenjaovih prostorija i prostora, poglavito izborom potrebnog namjetaja, ureaja i opreme.

Nain ureenja prostorija i prostora na seljakom gospodarstvu, naelno, valja podrediti prosjenimpotrebama gostiju koji borave na takvim imanjima. Meutim, ako se seljako gospodarstvo ciljanoureuje za specifini profil gostiju, tada u tom smislu valja odabrati modificirani nain njihova ureenja.

Prostorija za blagovanje i slobodno vrijeme (zajednika prostorija)stolovi, stolci, foteljetelevizor, police s knjigama, novinama i drutvenim igramakutija s djejim igrakamatradicijski elementi folklora

Terasa, dvorite i vrtdjeje igraliteprostor za rekreaciju odraslih (boalite, visea kuglana, improvizirani ko,prostor za badminton)klupe i stolovi na otvorenomzasjenjeni dio (natkrita terasa)sunalitekuni ljubimcispremite opreme

27

Na seljakom gospodarstvu mogue je provoditi razliite turistike aktivnosti. Meutim, u ovom sluajuje bitna podjela na planirane i neplanirane turistike aktivnosti gostiju u kui, vrtu i dvoritu.

U dijelu dnevnog rasporeda koji predvia boravak na seljakom gospodarstvu preteiti dio aktivnostigostiju odvija se po njihovom vlastitom izboru:

Zajednika prostorija -gledanje televizije, itanje i pisanje,igra djece,drutvene igre (ah,mlin, "ovjee, ne ljuti se") isluanje glazbe, oputanje;

Otvoreni prostor -igra djece na djejem igralitu,igra s kunim ljubimcima,sportska rekreacija (badminton, visea kuglana, bacanje lopte u ko),oputanje,sunanje,itanje idrutvene igre.

Domain mora povremeno programirati turistike aktivnosti gostiju kada oni slobodno vrijeme provodena seljakom gospodarstvu. Poglavito se radi o razgovoru domaina s gostima ili na drugi nainiznoenju zanimljivih podataka o gospodarstvu i kraju u kojem se ono nalazi:

Zajednikoj prostoriji ili na natkrivenoj terasi -upoznavanje gostiju s osnovnim znaajkama kraja:

povijest,kultura,legende ifolklor;

upoznavanje gostiju sa znaajkama vlastitog imanja:rasprostranjenost i veliina iznaajke poljoprivredne proizvodnje;

izvoenje narodnih pjesama:sviranje na tamburi, violini, harmonici i sl. ipjevanje;

U dvoritu, gospodarskom dvoritu i u vrtu:upoznavanje s praktinom poljoprivrednomproizvodnjom ipomaganje gostiju u spremanju ljetine na gospodarstvu.

28

PRIPREMA I ODLAZAK

Osim spontanog doivljaja kultiviranog krajolika domain treba goste upoznati sa svim obiljejimaposjeenog dijela imanja koji se ne vide ili koji se nemogu dokuiti:

Vrsta zemljita -pedoloke znaajke - sastav tla

plodna zemlja,teka zemlja (primjerice ilovaa),pjeana zemlja,posebna zemlja;

zasaena kultura:oranica,vrt,vonjak,vinograd,livada,sjenokoa,ribnjak,uma;

Biljna proizvodnja:potrebni radovi,postupanje s urodom;

Radovi u tijeku:promatranje tekuih radova,sudjelovanje u odreenim radovima,teaka uina:

tradicijsko jelo i pie kod ove vrste poslova iprigodna prostirka (posebno usluivanje).

Izvriti pripremu gostiju za obilazak imanja (uglavnom prvi dan, u okviru boravkau zajednikoj prostoriji)

pokazati pisanu dokumenteciju (plan katastra zemljita)opisati imanje

Organizirati siguran dolazak na udaljena zemljitapjekebiciklomna konjuzaprenim kolima

Boravak na poljoprivrednom zemljitu i u umiOsim kue, gospodarskih zgrada, dvorita, vrta i ostalih dijelova okunice seljako se imanje uobiajenoprostire na poljoprivredna zemljita i ume na veoj ili manjoj udaljenosti. Tamo mogu biti i posebniobjekti poljoprivredne infrastrukture: stanovi (salai), klijeti, kauni, katuni, pojate i drugi objekti. Upravilu, to su udaljeniji predjeli, vrlo slikoviti i iznenaujui s naglaenijim prirodnim znaajkama. Zaobilazak ovih dijelova gospodarstva gosti se trebaju pripremiti, posebno u odnosu na odjeu i obuu.Ovisno o situaciji, o duljini puta i fizikoj spremnosti gostiju valja odabrati odgovarajua prijevoznasredstava.

PRIJE SAMOG RAZGLEDAVANJA POLJOPRIVREDNOG I UMSKOG ZEMLJITA DOMAIN TREBA

29

Obilazak turistikih atrakcija u okoliciValja se oprostiti od iluzije o turistikoj samodovoljnosti seljakog gospodarstva. Turistima se moraomoguiti razgledavanje i povremeni boravak u okolici gospodarstva. Ne postoji turistiko suparnitvoizmeu seljakog gospodarstva i kraja u kojem se ono nalazi. Moe postojati samo dobra nadopuna natoj relaciji, dakako pod uvjetom da to domain na seljakom gospodarstvu shvati te da tu nadopunudobro osmisli.

Ne postoji seljako gospodarstvo koje bi moglo biti turistiki toliko privlano, a da sedam dana zadrigosta unutar svojih granica. Gostima na seljakom gospodarstvu za njihovo puno zadovoljstvo ikvalitetan turistiki doivljaj valja osigurati osmiljeni obilazak ireg prostora:

zbog posjeivanja turistikih atrakcija:njihovo razgledavanje iaktivno koritenje - sportska rekreacija;

zbog posjeivanja ugostiteljskih, trgovaki i drugih objekata i sadraja.

Svako turistiko seljako gospodarstvo pripada nekoj osnovnoj turistikoj destinaciji i odreenomsustavu naselja. Osnovnu turistiku destinaciju ini turistiko mjesto i njegovo ire okruenje. Ako jetakvo seljako gospodarstvo blie i ako je to turistiko mjesto razvijenije, tada e to seljakogospodarstvo imati na raspolaganju vie podataka o oblinjim turistikim atrakcijama te ugostiteljskim idrugim uslunim sadrajima (turistika karta, vodi, prospekt). Meutim, ako se takvo imanje nalazi uizrazito turistiki nerazvijenom podruju i ako nema drugih turistikih seljakih gospodarstava u blizini,tada e domainmorati brinuti sam o pruanju informacija o turistiki atraktivnim sadrajima u okolici.

Za organizirano kretanje gostiju po okolici, a osobito za njihovo samostalno kretanje, presudno jeraspolaganje s odgovarajuim podacima o turistiki zanimljivim sadrajima u pripadajuoj turistikojdestinaciji. Stoga domain mora za goste, a i za sebe, prethodno osigurati takve podatke i to u dvaoblika:

tekst - popis i opis islika - topografska ili druga karta, skica.

Tekst moe biti tiskan, rukom pisan ili isprian, a slika kraja predstavljena kao topografska ili turistikakarta s unesenim podacima ili, pak, obina, rukom nacrtana skica na komadu ista papira.

Kuda uputiti goste? to predstavlja turistiku atrakciju? To su ponajprije lokaliteti zatiene prirodne ikulturne batine, ali i mnogo vei broj drugih vrsta turistiki privlanih sadraja (navedeni u klasifikacijituristikih atrakcija u nastavku). Posebno su zanimljive atrakcije koje moemo oznaiti sintagmom

(opisane u shemi u nastavku).kultura ivota i rada

30

Osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija

31

, Institut za turizam, ZagrebIzvor: Kuen, E. Turistika atrakcijska osnova (2002.)

BR. OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA

SPORTSKA REKREACIJADOKOLIARSKA EDUKACIJA**ZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVI***ODMOR I OPORAVAKSPORTSKA REKREACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVIODMOR I OPORAVAKSPORTSKA REKREACIJADOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVIODMOR I OPORAVAKDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVIDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVOSPORTSKA REKREACIJANEDOKOLIARSKI MOTIVIDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVOSPORTSKA REKREACIJANEDOKOLIARSKI MOTIVIDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVIDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVIDOKOLIARSKA EDUKACIJANEDOKOLIARSKI MOTIVIZADOVOLJSTVODOKOLIARSKA EDUKACIJANEDOKOLIARSKI MOTIVIZADOVOLJSTVODOKOLIARSKA EDUKACIJANEDOKOLIARSKI MOTIVIODMOR I OPORAVAKSPORTSKA REKREACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVISPORTSKA REKREACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVISPORTSKA REKREACIJAODMOR I OPORAVAKDOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVISPORTSKA REKREACIJADOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVO

16. TURISTIKE PARAATRAKCIJE NEDOKOLIARSKI MOTIVI

ND*

* NEDOKOLI ARSKE ATRAKCIJE (PARAATRAKCIJE)**Obrazovanje iskljuivo zbog osobnog zadovoljstva***Redovno obrazovanje, poslovna putovanja, lijeenje, tranzit i sl.

IZVORNE

PRETE

ITO

DOKOLI

ARSK

E

MATE

RIJALN

E

PRIPADAJUI MOTIV/AKTIVNOST

13.

14.

15.

4.

8.

7.

6.

5.

12.

11.

9.

10.

1.

2.

3.

SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAEVINE I TERENI

TURISTIKE STAZE, PUTOVI I CESTE

ATRAKCIJE ZBOG ATRAKCIJA

GRUPE ATRAKCIJA

KULTURNE I VJERSKE USTANOVE

PRIR

ODNE

STVOREN

E

DORAEN

E

MATE

RIJALN

E

ZNAMENITE OSOBE I POVIJESNI DOGAAJI

MANIFESTACIJE

PRIRODNA LJEILITA

IVOTINJSKI SVIJET

ZATIENA PRIRODNA BATINA

ZATIENA KULTURNO-POVIJESNA BATINA

KULTURA IVOTA I RADA

GEOLOKE ZNAAJKE PROSTORA

KLIMA

VODA

BILJNI SVIJET

MATE

RIJALN

ENE

Prilog detaljnoj turistikoj klasifikaciji atrakcija kulture ivota i rada

32

Izvor: Kuen, E. Turistika atrakcijska osnova (2002.), op. cit.

KULTURA IVOTA I RADA DOKOLIARSKA EDUKACIJAZADOVOLJSTVONEDOKOLIARSKI MOTIVI*

Folklor promatranjeNarodni melos sluanjeNarodni plesovi fotografiranjeObiaji struno-znanstvena edukacijaLegendeUrbane legende"UFO legende"

Rukotvorstvo promatranjeNarodne nonje fotografiranjeProizvodi od koe struno-znanstvena edukacijaObrada lana i konopljeObrada vuneLonarski proizvodiProizvodi od drvetaKoaraki proizvodiProizvodi od slame i rogozaOstali proizvodi

Tradicijsko graenje i ureenje vrtova promatranjeRuralna arhitektura fotografiranjeTradicijski vrtovi struno-znanstvena edukacija

Tradicijski obrti promatranjeMediari - licitari dokoliarska kupovinaZlatari struno-znanstvena edukacijaDraguljariKitniariKlobuariRemenariKiobranariUrariDrugi obrti

Vinarstvo i gastroenologija "hedonistiko" konzumiranje vinaVinogradarsko podruje promatranjeSortno vinoVinorodni kraj

Gastronomija "hedonistiko" konzumiranje jelaSpecijaliteti promatranjeRegionalna osnova

Ugostiteljska tradicija "hedonistiko" konzumiranjeTuristika destinacijaUgostiteljski objektiKuna radinost

Suvremena proizvodnja razgledavanjeKulturna produkcija struno-znanstvena edukacijaIndustrijska produkcijaOstala produkcija

Ostalo razgledavanjeFilatelijaNumizmatika

* struno-znanstvena edukacija i istraivanje

ATRAKCIJA MOTIV / AKTIVNOST

ZAJEDNITVO

Na osnovi prikupljenih podataka o turistikim atrakcijama, te ugostiteljskim i drugim zanimljivimsadrajima u okolici seljakog gospodarstva, gosti e se kretati po turistikoj destinaciji:

u pravilu, po itinererima koje su kreirali sami uz pomo domaina ilipovremeno, u posebnim sluajevima, u pratnji domaina.

Suradnja izmeu susjednih turistikih seljakih gospodarstava pri organiziranju kretanja gostiju poturistikoj destinaciji pridonosi kvaliteti boravka turista na seljakom gospodarstvu te smanjujevremenski i financijski angaman domaina. Stoga seljaka domainstva trebaju u svom radu nastojatiostvariti suradnju s turistikih seljakih domainstava u okolici kako bi se oveprednosti mogle ostvariti i na podruju kretanja gostiju po okolici.

Zajedniki programi i itinereri vie susjednihturistikih seljakih gospodarstava

kritinom masom

Suradnja meu turistikim seljakim gospodarstvima u kreiranju rasporeda provoenja slobodnogvremena svojih gostijumanifestira se osobito putem:

organiziranja posebnihmanifestacija,organiziranja zajednikih izleta imeusobnog posjeivanja.

Najvei uinak u suradnji meu turistikim seljakim gospodarstvima glede turistikih aktivnostinjihovih gostiju postie se organiziranjem razliitih manifestacija koje poprimaju znaajke turistikihatrakcija, kojima se moe pridruiti i lokalno stanovnitvo. Manifestacije mogu biti folklorne, vjerske,sportske, zabavne, kulturne i druge.

Gosti na turistikom seljakom gospodarstvu oekuju da jednom u toku sedmodnevnog boravkapoduzmu put (izlet) do neke znaajnije turistike atrakcije.

Zajednitvo je jedno od tradicijskih znaajki i vrednota sela i ivota na seluZajednitvo na selu je stoljeima bilo zalog njegova opstankaCijeli fiziki i duhovni okvir sela odie zajednitvomI danas je prisutna financijska, organizacijska i promotivna prednost turistikogseljakog gospodarstva ako ono nije usamljenoTuristi u ovoj vrsti ponude oekuju zajednitvo meu turistikim seljakimgospodarstvima kao to oekuju i druga tradicijska obiljejaPojavu samoivosti i jala koji pomalo zahvaa seljaka gospodarstva treba hitnoodbaciti

33

34

Ruralni prostor

Tradicijska arhitektura

S turistikog gledita, ruralni prostor Vukovarsko-srijemske upanije vrednovan je u okviru izrade(2001.). Tom je prigodom

ruralni prostor upanije podijeljen na tri dijela:

dunavski ruralni prostor,spavanski ruralni prostor (uz spavansku umu) iostali ruralni prostor.

Dunavski ruralni prostor protee se u pojasu to ga omeuju rijeka Dunav, s jedne strane, a s drugestrane infrastrukturni pojas uz eljezniku prugu na pravcu Osijek - Vinkovci - id, te je pod izrazitimutjecajemDunava.

Spavanski ruralni prostor razvio se uz rub spavanske ume, na jug do rijeke Save, a na sjever dospomenutog eljeznikog infrastrukturnog pojasa. Tu su planirana dva sredita ruralnog turizma, Otok iBabina Greda. Ovaj prostor je pod snanim utjecajem spavanske ume, a njegov juni dio i podutjecajem rijeke Save.

Ostali ruralni prostor smjestio se u jugoistonom kvadrantu upanije, juno od spomenutoginfrastrukturnog pojasa eljeznike pruge, a zapadno od trase planiranog kanala Dunav - Sava, te nijeposebno turistiki artikuliran.

Prema Freudenreicherovoj karti (u nastavku), podruje Vukovarsko-srijemske upanije, s gleditaznaajki tradicijske arhitekture, podijeljeno je u dvije morfoloke cjeline, ovisno o njihovim prirodnimkarakteristikama, i to na:

podruje hrasta lunjaka - preteu drvene kue ipodrujemjeovitih vrsta drvea preteu zidanice.

Uz ovu osnovnu podjelu postojemnogobrojne varijacije. Osim toga, to je podruje poznato po stanovima(salaima) sa zanimljivom tradicijskom arhitekturom. Stan je kua u polju blizu kakve ume. Osimdoma u selu, gdje se vie zadravalo zimi, svaka kuna zadruga imala je stan, koji je zapravo bio drugidom.

Razvojno-marketinkog plana turizma Vukovarsko-srijemske upanije

PRIMJERVUKOVARSKO-SRIJEMSKEUPANIJE

P

35

36

Primjer tlocrta stana Marka Didovia, Gradite

Izvor: Kneevi, A.,okaki stanovi (1990.),Hrvatska demokratskazajednica, upanja

A. Freudenreich:Dva osnovna tipa tradicijske arhitekturena podruju Vukovarsko-srijemske upanijeIzvor: Freudenreich,A., Kako narod gradi (1972.),Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, Zagreb.

Soljani, imanje Filipovi,dio stana koji se kani urediti

za turistike potrebe.Foto: N. Ivandi

Turistika seljaka gospodarstvaUsprkos velikim potencijalima, na podruju Vukovarsko-srijemske upanije nema niti jednog turistikogseljakog gospodarstva koje bi turistima nudilo uslugu smjetaja, a samo jedno nudi usluge jela i pia -to je gospodarstvo "Antin stan" u Ivankovu.

Foto: E. Kuen

37

"Antin stan", Ivankovo

38

Literatura

Freudenreich, A., , (1972.),Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, Zagreb

Kneevi, A., , (1990.),Hrvatska demokratska zajednica, upanja

Kruelj, M., , (1999.),TZ grada Donja Stubica, Donja Stubica

Kuen, E., , (2006.),Institut za turizam, Zagreb

Kuen, E., , (2002.),Institut za turizam, Zagreb

, (2006.),Ministarstvomora, turizma, prometa i razvitka RH iMinistarstvo kulture RH, Zagreb

, (1998.),Institut za turizam, Zagreb.

, (2001.),Institut za turizam, Zagreb

, (1997.),Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog ureenja, graditeljstva istanovanja RH, Zagreb

, (1994.),ECOVAST, London

ivkovi, Z., , (1992.)Ministarstvo kulture RH, Zagreb

Kako narod gradi

okaki stanovi

Hrvatski obiteljski tradicijski vrt

Ruralni turizam uHrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno

Turistika atrakcijska osnova

Posavska tradicijska drvena kua - prirunik za obnovu

Projekt Saborsko - planinskomjesto ruralnog turizma

Razvojno-marketinki plan turizma Vukovarsko-srijemske upanije

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske

Strategy for Rural Europe

Hrvatsko narodno graditeljstvo

Prirunik je financiran sredstvima Republike Austrije

Dr. sc. Eduard Kuen

Prirunik:

Zagreb, 2007.

Kako ugostiti turiste na vlastitom imanju