NASTAVNI PLAN I PROGRAM

ZA OSNOVNU WALDORFSKU KOLU

2

NASTAVNI PLAN ZA OSNOVNU WALDORFSKU KOLU

Redni broj NASTAVNI PREDMETI GODINJI PLAN NASTAVNIH SATI IZRAEN PO NASTAVNIM PREDMETIMA I RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

GLAVNA NASTAVA 1. HRVATSKI JEZIK 207 207 207 207 177 177 177 177 2. MATEMATIKA 120 120 120 120 100 135 150 150 3. PRIRODA I DRUTVO 40 40 70 40 - - - - 4. POVIJEST - - - - 60 40 40 40 5. ZEMLJOPIS - - - - 40 40 40 40 6. BIOLOGIJA - - - 40 60 40 30 30/65 7. FIZIKA - - - - - 40 30 30 8. KEMIJA - - - - - - 40 40 9. RELIGIJSKA KULTURA 35 35 35 35 35 35 35 35

UKUPNO: Glavna nastava 402 402 432 442 472 507 542 542/577 PREDMETNA NASTAVA

10. ENGLESKI JEZIK 70 70 70 105 105 105 105 105 11. NJEMAKI JEZIK 70 70 70 105 105 105 105 105 12. TJELESNA I

ZDRAVSTVENA KULTURA

35 35 35 70 70 70 70 70

13. EURITMIJA 35 35 35 35 70 70 70 70 14. LIKOVNA KULTURA 105 105 75 65 35 35 35 35 15. GLAZBENA KULTURA 35 35 35 70 70 70 70 70

UKUPNO: Predmetna nastava 350 350 320 450 455 455 455 455 PRAKTINA NASTAVA

16. RUNI RAD 70 70 70 70 70 70 70 70 17. OBRTI - - - - 70 70 70 70 18. VRTLARSTVO - - - - - 70 70 70

UKUPNO: Praktina nastava 70 70 70 70 140 210 210 210 UKUPNO: REDOVNA NASTAVA 822 822 822 962 1067 1172 1207 1207/1242

IZBORNA NASTAVA 19. VJERONAUK 70 70 70 70 70 70 70 70 20. OSTALI IZBORNI

PREDMETI *1 - - - - - 140 140 140

UKUPNO: IZBORNA NASTAVA 70 70 70 70 70 210 210 210

21. DOPUNSKA NASTAVA 35+35 35+35 35+35 35+35 35+35 35+35 35+35 35+35 22. IZVANNASTAVNE

AKTIVNOSTI 70 70 70 70 70 70 70 70

23. SAT RAZREDNIKA 35 35 35 35 35 35 35 35

Napomena:

*1) Od VI razreda uenici mogu birati po dva izborna predmeta iz okvira glavne nastave, kojim se produbljuju sadraji glavne nastave prema interesima uenika.

3

Godinji plan nastave po epohama (izraeno u tjednima - broj tjedana)

I. Razred

II. Razred

III. Razred

IV. Razred

V. Razred

VI. Razred

VII. Razred

VIII. Razred

Hrvatski jezik 12 12 12 12 9 9 9 9

Matematika 12 12 12 12 10 10+1* 8+2* 8+2*

Likovna kultura 7 7 4 3

Priroda i drutvo 4 4 7 4

Biologija 4 6 4 3 3+1*

Zemljopis 4 4 4 4

Povijest 6 4 4 4

Fizika 4 3 3

Kemija 4 4

* Tjedno 1 ili 2 dodatna sata vjebanja

Klju za izraunavanje fonda nastavnih sati: 1. Glavna nastava = 110 minuta = 2,5 sati

2 kolska sata se raunaju za sve predmete glavne nastave + 0,5 kolskog sata koji pripada nastavi hrvatskog jezika (ritmiki dio + pripovijedanje prie). Samo za hrvatski jezik 110 minuta se rauna u nastavu hrvatskog jezika. 12 tjedana nastave hrvatskog jezika + ritmiki i pripovijedni dio sata svih sadraja glavne nastave = (1). 12 tjedana nastave hrvatskog jezika + ritm. + pripovijedni dio u glavnoj nastavi

= 23x(0,5x5) = 150+57=207 (2). 9 tjedana nastave hrvatskog jezika + ritmiki i pripovijedni dio u glavnoj nastavi

= 26x (0,5x5)= 112+55=177

4

I

OPE PEDAGOKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA

1. ODGOJNI ZADACI I OBRAZOVNI CILJEVI

Obrazovni ciljevi i odgojni zadaci uvaavaju, s jedne strane, razvoj osobnosti (kognitivno, emocionalno i konativno obrazovanje), a s druge, zahtjeve vremena i temeljna obiljeja kulture i drutva s kojima se mladi ovjek treba nauiti odgovorno i stvaralaki ophoditi. Temeljna odgojna intencija je razvijanje sposobnosti i spremnosti za stvaralaki i odgovorni odnos spram svijeta, a ne na puku prilagodbu odreenim drutvenim odnosima, vrijednostima i normama. Sve vea specijalizacija, ekoloka kriza, dominacija materijalistikog pogleda na svijet, kao i preplavljenost medijima svih ivotnih podruja ine nedvojbenim da ovjek sve vie nestaje iz kulture kao subjekt i stvaralac, a ustupa mjesto konzumentu i objektu kulturne ponude. Waldorfska pedagogija u svojoj temeljnoj intenciji nastoji ponovno osvojiti podruje ljudskog (koje je izgubljeno i sve vie se gubi) i aktivno pridonijeti njegovu njegovanju. I zato je temeljna zadaa kole: osposobiti mlade ljude za aktivno sueljavanje sa suvremenim drutvom, kulturom i tehnikom. To je svijet u kojemu mladi ovjek ivi i upravo za taj svijet treba biti pripremljen. Meutim, on ne treba biti tom svijetu podreen i neupitno ga prihvatiti, nego treba biti sposoban prema njemu se aktivno, kritiki odnositi, stvoriti viziju boljeg i ljudskijeg svijeta i u skladu s njom postojei svijet odgovorno kreirati. Kako bi mladi ovjek mogao rasti bez straha od budunosti, s pozitivnom okrenutou prema svijetu on treba jedan prostor koji mu to omoguuje. Time se dobiva iri odgojni zadatak: tjelesno, duevno i duhovno zdravlje mladog ovjeka. U skladu s tim waldorfska osnovna kola postavlja sebi slijedee ope i posebne ciljeve.

Opi ciljevi waldorfske osnovne kole:

1. Pruiti svakom ueniku ope osnovno obrazovanje 2. Razvijanje pismenosti, sposobnosti izraavanja i stvaranja na hrvatskom jeziku 3. Potpora razvoju identiteta uenika (osobnog, socijalnog), te razvijanje svijesti o kulturnom i nacionalnom identitetu, uz istovremeno razvijanje svijesti o pripadanju svjetskoj zajednici i humanistikoj kulturnoj tradiciji 4. Upoznavanje s hrvatskom, europskom i svjetskom kulturnom tradicijom 6. Upoznavanje drugih kultura i uenje stranih jezika 7. Poticanje i potpora skladnog tjelesnog, duevnog i duhovnog razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i zakonitostima razvoja (na koje sposobnosti i dimenzije osobnog razvoja se stavlja teite formulirano je posebnim ciljevima).

5

Posebni odgojno-obrazovni ciljevi:

1. Poticati i razvijati otvorenost za promjene i sposobnost rjeavanja problema

Zahtjev pripremanja za ivot i za samostalno kreiranje svoga mjesta u svijetu polazi od temeljnog obiljeja suvremenog svijeta, a to je promjena. Stoga se mladi ovjek ne moe zavrno pripremiti za ivot u doba odraslosti, nego se treba pripremiti da stalno prati promjene (cjeloivotno ui), da bude osjetljiv na svijet oko sebe, da promjene kritiki prihvaa i zna se s njima ophoditi. Pretpostavka za to je osjetljivost za pojave oko sebe, sposobnost postavljanja problema i ivo, pokretljivo miljenje koje treba razvijati od ikonikog miljenja, preko razumijevanja do sposobnosti samostalnog uoavanja, formuliranja i rjeavanja problema.

2. Stvarati uvjete razvoja sposobnosti i spremnosti za komunikaciju

Suvremeni nain ivota i upuenost na obnaanje niza ivotnih uloga, aktivna obiteljska, pozivna i drutveno-politika uloga ovjeka u svijetu zahtjeva razvijene komunikacijske sposobnosti koje ne obuhvaaju vie samo sposobnost uporabe (situaciji primjerenih formi) govora, nego puno vie sposobnost iznoenja vlastitog miljenja, sposobnost dijalogiziranja, argumentiranja vlastitog miljenja i spremnost (volju) za komunikaciju. Zato se razvoj opih komunikacijskih sposobnosti smatra znaajnim obrazovnim ciljem koji se postupno i u svim nastavnim sadrajima ostvaruje, a posebno se potie umjetnikom nastavom koja njeguje slobodu svih oblika izraavanja. Nauiti izraziti svoje miljenje, osjeaje i htijenja na kulturi prihvatljivi, ali kreativan nain - znai stvoriti osnovu za daljnji razvoj komunikacijske kompetencije, odn. demokratske kulture.

3. Poticati i razvijati povjerenje u vlastite sposobnosti/ (samopouzdanje): slobodno i odgovorno postaviti se prema ivotu moe samo pojedinac koji je razvio samopotovanje i realnu sliku o sebi. A kola tome moe pridonijeti poticanjem iskustva isprobavanja i upoznavanja vlastitih mogunosti, iskustva uspjeha i povjerenja u sebe (u svezi s tim ciljem vidi: vrednovanje uenikih postignua).

4. Stjecanje i vjebanje unutarnje kontrole (samodisciplina, miljenje i djelovanje prema vlastitim vrijednosnim mjerilima).

Ovaj se cilj ostvaruje postupno i opravdava se zahtjevom da uenik treba ivjeti u zajednici i doivljavati sebe uvijek kao dio jedne cjeline, ali da on nije onaj koji se toj cjelini samo prilagoava, nego je ponajprije onaj koji u njoj stoji odgovorno i aktivno. To znai da o njegovu ponaanju ovisi kako e ta cjelina izgledati. Za to je potrebno kolu uspostaviti kao cjeloviti socijalni organizam, u kojemu se uenik osjea sigurnim i jednakopravnim, omoguiti mu iskustvo pravednosti, snoljivosti, slobode miljenja i ponaanja, injenja za svoju dobrobit i za dobrobit drugoga, donoenja moralnih prosudbi i odluka. Ovaj se obrazovni cilj razvija postupno: od izvana voenog ponaanja (preko oponaanja uzora) preko postavljanja u upit svih autoriteta i prosudbe njihove autentinosti do

6

sposobnosti samostalne prosudbe i djelovanja prema vlastitim vrijednosnim mjerilima (to esto ima za posljedicu razgradnju stereotipa, mitova i sposobnost da se socijalne uloge promiljaju na nov nain).

5. Stjecanje i razvijanje socijalnih sposobnosti.

Suvremeno obrazovanje ne moe ostati samo na individualnoj i predmetnoj kompetenciji, nego ukljuuje i socijalnu kompetenciju koja se razvija putem nehomogenih razreda po sposobnostima, nacionalnosti, spolu, religiji, zanimanju i imovnom stanju roditelja , kao i putem zajednikog oblikovanja kolskog ivota. Procesima se uenja socijalnih vjetina pridaje se pozornost u svim nastavnim fazama i aspektima, usmjeravajui se na slijedee ciljeve: upoznati i postupno osvjeivati odnose: 1. JA i SVIJET (tj. :a) JA -DRUGI; odgovornost za dobrobit drugoga.- odgovornost prema/za zajednici(u) (obiteljsku, kolsku, nacionalnu i/ili svjetsku); b) odgovornost za prirodnu okolinu;) 2. razvijati i vjebati prosocijalno ponaanje: altruizam, empatiju, sposobnost i voljnost sluati drugoga, snoljivost i potivanje razliitog miljenja, potivanje osobnosti drugoga, potivanje razliitosti drugoga (glede rase, etnike i kulturne pripadnosti, svjetonazora, kulture i sl, - sposobnost suradnje i spremnost za suradnju, sposobnost i spremnost nenasilnog rjeavanja sukoba, itd.).

6. Stjecanje znanja i razvijanje spoznajnih sposobnosti i vjetina. Predmetna kompetentnost u osnovnoj koli ne treba biti ostvarena u zavrnoj formi (kao

osposobljenost za odreeno zanimanje u drutvu) i ne pretpostavlja "koliinu za ivot potrebnih znanja", nego se kulturni sadraji uzimaju kao sredstvo kojim treba doprinijeti razvoju sposobnosti za uenje i za samoobrazovanje ( znanje kako uiti), zatim razvoju mnogostrukih interesa i spremnosti na stalno uenje (voljni moment) i doivljavanju znanja kao vrijednosti (signifikantnost uenja). U fazi temeljnog obrazovanja (koje obuhvaa predkolsko obrazovanje i osnovno obrazovanje) razvija se odnos prema uenju koje bi se nastavilo cijeli ivot, i u njoj "stvaralaka iskra ili plane ili zgasne, a pristup znanju ili postane ili ne postane stvarnost. To je doba kad mi svi usvajamo instrumente za budui razvitak naih sposobnosti razmiljanja i imaginacije, prosudbe i osjeaja odgovornosti, kad uimo biti radoznali glede svijeta oko nas." (iz Izvjea UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21, stoljee, 1996, hrv. izd. 1998.) - to je ideja voditelja waldorfskog kurikuluma.

2. ANTROPOLOGIJSKO-PSIHOLOGIJSKE OSNOVE NASTAVNOG PROGRAMA

Waldorfska je pedagogija usmjerena na dijete i njegov cjeloviti razvoj, te su didaktika i metodike uspostavljene kao didaktika i metodike pojedinih razvojnih faza. To je u skladu

7

saorijentacijom na odgajanje djeteta primjereno njegovoj ivotnoj odn. razvojnoj dobi: dakle, ni prerano ni prekasno, ve u pravo vrijeme.

1. U prvih est odnosno sedam godina ivota dijete je otvoreno prema svijetu i reagira u cjelosti kao osjetilno i kao voljno bie; svi osjetilni utisci koji dolaze iz neposredne djetetove okoline duboko se odraavaju na njegov razvoj; dijete ivi cjelokupno u osjetilima i na taj nain doivljava svijet. U tom razdoblju ono se prema svijetu odnosi oponaajui ga i u tom oponaanju njegovi se organi razvijaju i formiraju. Ti utjecaji nisu samo emocionalni, nego i duhovni i tjelesni i o njihovoj kvaliteti ovisi kako e tei djetetov razvoj. A okolinu ne ini samo fiziko okruenje, nego i odrasli, moralni i/ili nemoralni dogaaji, sve to dijete moe zapaziti. Zdravi ili oteani rast i proces formiranja i razvoja organa stoje u svakom sluaju u povezanosti s ovim. Iz toga se izvodi zakljuak o nunosti didaktike i metodike za odgoj u predkolskom dobu.

2. S polaskom u kolu i promjenom zuba nastupa razdoblje najintenzivnije spremnosti za uenje i formiranja sposobnosti kao to su pamenje, stvaranje predodbi, mata, ikoniko miljenje. kolsko dijete se spram svijeta odraslih i dalje odnosi s povjerenjem, ali to se vie ne ostvaruje samo osjetilima i oponaanjem. To znai da pored jakog utjecaja oponaanja i voljne aktivnosti na scenu stupaju i kognitivni procesi, ali kognitivni procesi ne smiju biti pretpostavljeni socijalnim, emotivnim i konativnim. Dijete jo uvijek nema sposobnost prosudbe, jer to pretpostavlja decidirano zauzimanje stajalita to ono nije u stanju; ono se spram svijeta jo uvijek jasno ne diferencira; ne doivljava potrebu odvajanja "Ja" i "svijeta". Na ovom uzrastu se najbolje moe utjecati putem umjetnikih sadraja: slika, rijei, glazbe, pokreta, slikarstva, pjesnitva, plastine umjetnosti, igre - pod uvjetom da se ovi araniraju sa pedagokom, a ne estetskom svrhom. Dijete ivi u umjetnikom elementu i u njemu izraava svoje misli, osjeaje i volju. Pri tom se umjetniki element u nastavi i umjetnika nastava ne promatraju sa stajalita estetskog, nego kao pedagoko sredstvo koje najprimjerenije odgovara na djetetovu potrebu za aktivnim susretom sa svijetom. A najvanija zadaa odgoja u tom razdoblju i jeste pomoi djetetu u susretu sa svijetom. Ukoliko je dijete doivjelo da se njegov unutarnji doivljaj svijeta podudara sa vanjskim pojavnim formama onda je ostvarena pretpostavka za ispravni meuodnos vanjskog aktivnog ivota i unutarnjeg promatranja. Rjeju, temeljna zadaa odgoja u ovom razvojnom razdoblju je nauiti dijete "pravilno disati".

3. Oko 9. godine ivota moe se konstatirati jasna promjena djeteta u njegovom odnosu prema svijetu. Izmeu svijeta odraslih i njegovog vlastitog, kao i izmeu vanjskog i njegovog unutarnjeg svijeta dijete zamjeuje jasnu granicu i poinje provjeravati je li adekvatno odgovoreno na njegov pozitivni odnos prema svijetu. Glede toga nastava mora reagirati didaktiki i metodiki. Uiteljev autoritet koji je do tada bio gotovo prirodna injenica sada se poinje (neosvjeteno i jasno neizgovoreno) stavljati u pitanje. Dijete se eli uvjeriti i saznati postupa li i govori li uitelj iz

8

sveobuhvatnosti znanja o svijetu, koja mu je do tada pripisivana kao samorazumljiva. Onog kojeg je do sada samo voljelo dijete sada eli cijeniti (razdvajanje vs. jedinstvo). Izmeu 10. i 12. godine ivota poinje novo razdoblje djejeg razvoja: graa tijela gubi harmoniju, poinje prednjaiti vrlo intenzivan rast udova, nagli razvoj ruku i nogu signalizira da "samostalno" moe stajati u svijetu. Na psihikom planu nastupa spremnost na kritiku i sposobnost zauzimanja stajalita, dakle, sposobnost kauzalnog miljenja. Kauzalitet je u ovom razdoblju sutinska kategorija miljenja. Uitelj ima zadau odgovoriti na ovu potrebu odgovarajuim sadrajem i oblicima uenja odn. pouavanja. U ovom razdoblju kada dolazi do distanciranja od okoline iznimno je vano da ne doe do pucanja veza izmeu djeteta i svijeta, ve da se ista kroz dublje i diferenciranije razumijevanje i doivljavanje ojaa ili ak iznova razvije. Istraivaki i ispitujui pogled uenika treba se sve vie usmjeravati na neivu prirodu i njezine prirodne zakone. Pri tom se u poetku naglaava perspektiva subjekta (ovjeka) koji ispituje, istrauje i otkriva, sa postepenim prijelazom na zakonitosti koje postoje izvan ovjeka i neovisno o njemu imaju svoje vaenje.Uitelj preusmjerava orijentiranost na sebe ("kakav sam ja?") na funkcioniranje vanjskog svijeta. Tehnika, rad i interesi postaju pedagoki relevantne teme. Ljudski odnosi, a s njima i tema moralnosti dolazi do izraaja. Uenik treba stei i poeti razvijati socijalnu kompetenciju. Pogodno pedagoko sredstvo usmjeravanja uenika prema vanjskom svijetu (prirodnom i drutvenom) i stjecanja i razvijanja socijalnih sposobnosti predstavlja zanatsko-praktina nastava, kao i razliti oblici kooperativnih (umjetnikih) aktivnosti. To razdoblje bi trebalo pripremiti susret sa razdobljem adolescencije koja se mnogostruko doivljava kao kriza. Druga znaajna tjelesna promjena korespondira sa naglaenim kritikim odnosom prema svijetu odraslih, prema svemu to predstavlja tradiciju. ali jo uvijek bez snage da se nove vrijednosti opiu i oblikuju. Mladi su u tom vremenu upueni na pozitivnu utopiju. Zato im moraju biti ponuene mogunosti za kasniju aktivnu realizaciju iste. U tom nastojanju (stvaranja i otvaranja perspektiva, nade) valja oblikovati nastavni plan i program. Potrebno je da nastavni program omogui uvid ne samo da neto moe i treba biti drugaije i bolje (znanje), nego i da se neto moe promijeniti ili poboljati (moi). Jednom rjeju zadaa waldorfske kolske pedagogije je da na razvojne potrebe djeteta od sedme do etrnaeste godine odgovori pedagokim aranmanom koji e omoguiti da dijete dovede u ispravnu vezu svoje osjeaje, miljenje i volju.

3. OPE DIDAKTIKO-METODIKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA

Odgovornost za ostvarivanje odgojnih zadaa i obrazovnih ciljeva je podijeljena na uitelje i roditelje, pri emu oni zajedniki trebaju osigurati: 1. Bioloko- ivotne uvjete: Hrana .- Voda.- Kretanje. Zrak. -Zatita od nesree/povreda.-Praenje radnog ritma uenika.- Zatita od velike buke i tetnih utjecaja zagadjene okoline. - Sprijeavanje

9

jednostranog tjelesnog optereivanja .-Primjereni higijenski uvjeti.- Primjereno intelektualno optereivanje.-Zdravstvena zatita, itd. 2. Psihosocijalne uvjete: Prihvaanje. -Razumijevanje. -Savjetovanje. -Mogunost napredovanja .- Jednakopravnost .-Pravo na slobodno izraavanje miljenja .-Mogunost samoodreenja.- Mogunost za afirmaciju.-Potivanje osobnosti.- Dobra kolska I razredna klima , itd. 3. Uvjete za intelektualni razvoj i razvoj kreativnosti: Raznolika obrazovna ponuda .- Individualizacija procesa uenja (sadraja, metoda, vremena).- Poticanje divergentnog miljenja.- Ponude slobodnog vremena (kulturna ponuda).- Knjinica.- Materijali za uenje, itd. ... U skladu sa ovim odrednicama organiziraju se procesi uenja i pouavanja u waldorfskoj osnovnoj koli .

Procesi uenja i poduavanja

Uenje i poduavanje se poimaju kao cjelovita i konkretna djelatnost, u kojoj nastavnik stoji u ulozi onoga koji cijelim svojim biem (znanje, pedagoki takt, pedagoka etika) sudjeluje u pedagokom inu i koji zajedno s uenikom uvijek iznova stvara situaciju dijaloga izmeu uenika i svijeta (iji dio predstavlja i on sam). Mnogobrojni nastavni sadraji imaju instrumentalni karakter, tj. ne poimaju se kao cilj po sebi nego kao pedagoko sredstvo. Oblikovanje nastavnog plana od strane pojedinog uitelja, izbor tema i oblikovanje rasporeda orijentira se primarno na razvojnu situaciju odreenog razvojnog stupnja (dobi, uzrasta), ali uzima se u obzir i ritmiki tijek kolske godine, kolskog tjedna i kolskog dana. Teoretski, praktini i umjetniki nastavni predmeti strukturirani su tako da (prema mogunostima) odgovaraju djetetovoj spremnosti za uenjem i fizikom aktivnou. Didaktika (metodike) uenja i pouavanja od 1. do 8. razreda, temelji se na ritmikoj izmjeni tri faze svakog samostalnog procesa u upoznavanju, razumijevanju i savladavanju gradiva: od 1. do 3. razreda: doivljavanje, promatranje, eksperimentiranje 4 i 5. razred : prisjeanje, opisivanje, karakteriziranje i zapoinjanje djaloga od 6. do 8. razreda: obrazovanje sposobnosti prosudbe (kauzalno miljenje) Pojedini postupci iz navedene tri faze uenja i pouavanja rasporeeni su tijekom dva dana: nakon doivljavanja, promatranja, eksperimentiranja (1) dolazi opisivanje temeljnih znaajki i nastaje ueniko pitanje tj. poinje dijalog (2), a potom se napravi pauza, u kojoj se ueniku daje mogunost da i tijekom spavanja napravi odmak od gradiva. Tek slijedeeg dana se realizira trea faza u procesu uenja. Na taj nain se nastoji uvaiti polaritet sna i budnosti, budui da sam razvoj ne samo kognitivnih nego i emocionalno-konativnih sposobnosti pretpostavlja interakciju pamenja i zaboravljanja, svjesnog i nesvjesnog, spavanja i budnog stanja. Drugo znaajno naelo kojim se rukovodi uitelj u kreiranju procesa pouavanja i uenja je naelo egzemplarnosti - obvezuje na promatranje i spoznaju pojedinanog u okviru cjeline (sintetiki proces); na toj osnovi se razrauje "platforma" za uenje u koncentrinim krugovima. Konzekventno

10

tomu naglasak ne moe biti na koliini pozitivnog znanja, nego na izboru sadraja koji e biti dostatna osnova za stjecanje i usavravanje sposobnosti samostalnog uenja. Navedeni didaktiki principi mogu se optimalno realizirati samo u didaktikom obliku

nastave po epohama, koji uenicima i uiteljima omoguuje da odreene sadraje iz prirodne ili drutvene sredine prouavaju kontinuirano tri do etiri tjedna svaki dan u jednom blok-satu koji traje 110 minuta.Taj blok-sat za teorijsku nastavu redovito predstavlja poetak radnog dana, a za praktine i umjetnike aktivnosti ostavljaju se zadnja dva sata dnevnog rasporeda. Nastava po epohama omoguuje da uenici odreenu temu proue temeljito i iz razliitih perspektiva, a da se tijekom toga rada ne izgubi jednom potaknuti interes i koncentracija. Tipini predmeti nastave po epohama su: hrvatski jezik, matematika-geometrija, zemljopis-gospodarstvo, povijest, poznavanje drutva, biologija, fizika, kemija i umjetnost (ukljuujui njihove posebne oblike u niim razredima). Za one nastavne predmete koji potrebuju kontinuirano vjebanje prikladnom se dri predmetno-satna forma nastave (jedan predmet-jedan sat). Tipian predmet za ovaj oblik nastave je nastava stranih jezika (njemaki i engleski). Kako u matematici dolazi do izraaja i kontinuirana vjeba, to se matematika organizira i kao nastavni predmet u modelu predmetne nastave.

Budui da je nastavni plan izveden iz generalne situacije razvojnog stupnja (uzrasta) on je za sve uenike obvezatan.Fakultativno uenici moguimati teajeve, radionice iz razliitih podruja i tema, a ovisno o interesu: runi rad, obrti, glazba, drama, sport, folklor i druge aktivnosti prema

mogunostima i potrebama. Potencijalno svaki sadraj primjeren razvojnim potrebama uenika moe biti osmiljen i ponuen kao fakultativni (izborni) program. Tako se potreba uenika za intenzivnijim bavljenjem odreenim podrujima zadovoljava onda kada je ta potreba izraena i/ili prepoznata, a ne kao "ponuda" obvezatnog izbora.

Niti jedan nastavni sadraj se ne strukturira po logici znanstvene discipline, odnosno njezine preradbe u nastavni predmet. Od uitelja se zahtjeva da za svaki uzrast pronae egzemplarni sadraj koji je tom uzrastu primjeren. Kako je poznavanje razvojnih potreba uenika i interesa uenika pretpostavka za izbor sadraja (ali i naina uenja i pouavanja) uitelj treba biti stalno u neposrednom kontaktu s uenicima i nastojati ostvariti to neposredniji "susret" uenika i nastavnog sadraja. To je i razlogom naputanja rairene uporabe "pasivnih" nastavnih sredstava ( (udbenika, sekundarni izvori, audiovizualna nastavna sredstva), jer oni oslabljuju kontakt uitelja i uenika i "zbiljnost" donose u ve transformiranom obliku (po mjeri strunog odn. znanstvenog autoriteta). Njihova navlastitost je da posreduju ve gotovu, unaprijed pripremljenu i esto anonimnu sliku svijeta. Uenik ui saimati gradivo, izdvajati bitno, sistematizirati, praviti protokole u skraenom obliku, opisivati procese, opisivati promatrane pojave, koristiti dokumente, sluiti se literaturom. U rezultatu nastaju biljenice pojedinih epoha. Odgojna vrijednost ovog pristupa je u jaanju pedagokog odnosa uitelj-uenik, razvijanju povjerenja u uitelja, razvoja samosvjesti uenika i povjerenja u vlastitu sposobnost konstruiranja znanja (J. Piaget).

11

Orijentacija na signifikatno uenje tj. na uenje koje je relevantno za ivot i koje uvaava stvarna iskustva uenika zahtjeva i takav pedagoki aranman koji nudi mogunosti sudjelovanja u svim ivotnim podrujima i stjecanja iskustva iz raznih podruja. Mnogostruka razliitost omoguuje raznolike procese uenja i zahtjeva razliite oblike diferencijacije. Diferencijacija nastave ili didaktiko-metodika diferencijacija obuhvaa nastavne postupke koji se uspostavljaju u skladu s naelom uvaavanja individualnih razlika medju uenicima glede njihovih mogunosti za uenje. U waldorfskoj se koli (u naelu) provodi samo didaktiko-metodika diferencijacija i to (primarno) glede razlike u sposobnostima ( intelektualnim, uvstvenim, voljnim), temperamentima, interesu za odreene zadatke, tempu uenja, raznim vrstama nadarenosti odn. potekoa u razvoju. Moe se provoditi u odnosu na jedan kriterij ili tako da se kombinira vie kriterija pa se dobiva kompleksna i fleksibilna diferencijacija. Mogunosti unutranje diferencijacije su sadrajne i organizacijske. Prve obuhvaaju podjelu nastavnog sadraja na temeljni (obvezni) i dodatni dio i to prema kvantitativnoj (opseg sadraja) i kvalitativnoj (dubina, intenzitet) strani, s naglaskom na teorijskim sadrajima ili na praktinim radovima. Vea didaktika flekisbilnost nastave se postie izmjenom nastavnih metoda i/ili njihovim kombiniranjem, kombiniranjem individualnog, sa frontalnim i/ili grupnim radom i radom u parovima. Posebnost pristupa diferencijaciji u waldorfskoj pedagogiji, koja kao i "zvanina" pedagogija uvaava i njeguje razliitost u sposobnostima, je u tome to ona polazi od zahtjeva za difrencijacijom (individualizacijom) odgojnog postupka i glede razlike u temperamentima, po spolu, i socijalnom razvoju uenika.

4. NASTAVA I OSTALI ODGOJNO OBRAZOVNI OBLICI RADA

a) S obzirom na obvezatnost nastava se dijeli na REDOVITU NASTAVU I IZBORNU, a glede naina organizizanja nastave na : 1.GLAVNA NASTAVA

2. PREDMETNA NASTAVA

3. PRAKTINA NASTAVA

GLAVNA NASTAVA obuhvata: - hrvatski (I-VIII raz.), matematika(I-VIII raz), priroda i drutvo ( I-IV raz.), povijest ( V-VIII raz.), fizka (VI-VIII raz.), kemija (VII-VIII raz.), zemljopis (V-VIII raz.), biologija (IV-VIII raz.) i religijska kultura (I-VIII raz.). Predmeti glavne nastave mogu se ponuditi i kao izborni tj. razlikovni program od VI-VIII razreda u svrhu pripreme uenika za srednju kolu i produbljivanja sadraja glavne nastave.

PREDMETNA NASTAVA se izvodi od I-VIII razreda i to: - glazbena kultura, likovna kultura, tjelesna kultura, euritmija, engleski jezik, njemaki jezik.

12

PRAKTINA NASTAVA obuhvata slijedee predmete: - obrti ( V-VIII raz.), vrltarstvo (VI-VIII raz.) i runi rad (I-VIII raz.).

b) Horizontalna i vertikalna organizacija nastavnih sadraja

Kada se kurikulum ita horizontalno onda se uoavaju u temama razliitih nastavnih podruja uporine toke jedne kolske godine. Te uporine toke su izvedene iz razvojnih potreba odreenog uzrasta i glede tema i opsega uvaava se cjelokupni razvoj djeteta. Iz tog nastaje jedinstvo i koncentarcija u didaktikom nastojanju. Logina posljedica koncentracije i koordinacije nastavnih sadraja je organizacijski oblik nastave po epohama, u kombinaciji sa predmetnom nastavom i zanatsko-umjetnikim aktivnostima (miljenje, osjeanje i djelovanje/izraavanje). Kroz meusobne odnose nastaje pokretljivost i ivost u miljenju djeteta, koje potiu i "zahtjevaju" samim pedagokim aranmanom i zajednikim nastojanjima svi waldorfski uitelji. U kronolokom slijedu jednog predmeta tijekom svih razreda dobiva se jedna slika razvoja djetetovih spsoobnosti, mogunosti, znanja. Pri tom se nastavni sadraj moe kretati ne samo od pojedinanog prema cjelini, nego puno vie od cjeline prema pojedinanom. Iz univerzalnog susreta sa svijetom zgunjava i specijalizira se tema. Put ide od opeg prema konkretnom, od mitologije do racionalnog naina miljenja, a ne od jednostavnog do teeg. Pri tom se ne tei postii mirnoa i privid statinog kretanja, nego, naprotiv prikazati sva oprenost, dinaminost pa i dramatinost dogaanja u prirodi i u drutvu. Uenika se ne eli izdvojiti iz procesa opeg kretanja, tako da on promatra svijet oko sebe kao objektivni "mali znanstvenik", nego da duboko uroni u svijet i doivi, pojmi i razumije svoj poloaj u sveopem procesu promjena. To se postie, jednim dijelom, metodama rada, adekvatnim izborom sadraja ali i jezikom opisa prirode i drutva koji se intencionalno odrie strogog znanstvenog govora i preferira vie umjetniki nain izraavanja,(slike, metafore, zorni primjer itd.). U tom procesu posredovanja u susretu dijeteta sa svijetom uitelj moe svoju pedagoku ulogu ostvariti samo onda ako omogui da dijete - primjereno svome nainu miljenja i izraavanja - ostvari dijalog sa svijetom. Pri tom uitelj niti u jednom momentu ne smije biti degradiran na istog izvritelja kurikuluma, nego orijentacijski kurikulum na temelju njegova horizontalnog i vertikalnog isitavanja treba osmisliti u skladu s zahtjevom cjelovitog razvoja njegovih uenika. A razvojna situacija uenika treba uvijek iznova biti istraivana, i u sasvim konkretnim socijalnim i kulturnim uvjetima treba ispitati koji oblici uenja i pouavanja su prikladni za ostvarenje pedagokih zadaa. Tu uitelj stupa u dijalog sa znanosti o odgoju.

13

II SUSTAV PRAENJA POSTIGNUA UENIKA I ZAKLJUNO

OCJENJIVANJE

Pojmovi "postignue / uspjeh" i "natjecanje" imaju u waldorfskoj koli pedagoki smisao koji se promatra kao ogledanje uenika sa samim sobom (sa svojim mogunostima i htijenjima) te kao usporedba s drugima iste dobi i u priblino istim okolnostima uenja (objektivno postignue). Procjenjivanje uspjeha (ocjenjivanje) kao procjena osobnog postignua uenika u manjoj mjeri se izvodi iz zahtjevanja sposobnosti, a u puno veoj iz njihove primjene. kolski uspjeh se procjenjuje kao cjelovit uspjeh mladog ovjeka , u ijoj osnovi je doseg razvoja cjeline njegovih sposobnosti,voljnih dosega i vrlina u radu i ophoenju. Ovakvom nainu procjene postignua uenika primjereno je opisno ocjenjivanje, a ne normirana skala ocjena. Isto tako pokuava se postii da uenik, osobito u viim razredima doivi i prihvati uspjeh "po sebi", kao i da stekne objektivnu sposobnost samoocjenjivanja vlastitih dosega .

Osnovni elementi opisne prosudbe uenikova razvoja su: poznavanje i razumijevanje sadraja, sposobnosti pismenog i usmenog izraavanja, praktina i kreativna primjena steenih znanja, razvijenost radnih vjetina i umjetniko praktinih umijea, odnos prema radu, istraivaki odnos prema prirodi i i primjena prirodno-znanstvanih principa u praksi, odnos prema lanovima razreda i ire socijalne zajednice, ukljuenost i sudjelovanje u socijalnoj zajednici, samostalnost u prosuivanju, donoenju odluka i njihovoj primjeni, kooperativnost i sposobnost timskog rada. Uenikovo vladanje integralna je sastavnica vrednovanja uenikova kolskog postignua, a procjenjuje se na temelju njegova odnosa prema sebi, prema radu, prema drugim uenicma, prema uiteljima i drugim djelatnicima u koli, te prema kolskoj imovini, kolskom i irem prirodnom i socijalnom okruju.Na kraju kolske godine brojane ocjene upisuju se u matinu knjigu .

Uenikovo se kolsko postignue izraava:

a) izvjeem na kraju svake epohe b) opisnom svjedodbom na kraju nastavne godine c) propisanom uenikom knjiicom i svjedodbom

14

III DODIPLOMSKO OBRAZOVANJE I TRAJNO USAVRAVANJE WALDORFSKIH UITELJA

1. SRUNA SPREMA WALDORFSKIH UITELJA

S obzirom da je rije o koli sa zamjenskim, odnosno alternativnim programom , ije ostvarenje podrazumijeva specifinu sloenost diferenciranih uloga i poslova koji zahtjevaju i razliite strune i pedagoke kompetencije i nadlenosti, vrsta strune spreme nije istovjetna onoj u standardnoj osnovnoj koli.

Nastava se realizira kao glavna nastava, predmetna nastava i praktina nastava, a glede

obvezatnosti kao redovita i izborna. Za djecu s posebnim potrebama organizira se dodatna i dopunska nastava.

S obzirom na vrste nastave razlikuju se tri skupine uitelja: uitelji glavne nastave, uitelji predmetne nastave i uitelji praktine nastave.

Uitelji glavne nastave ili razredni uitelj (UGN): UGN vodi razred od prvog do osmog razreda i realizira nastavni program sljedeih nastavnih predmeta: matematika, hrvatski jezik, poznavanje prirode i drutva, religijska kultura, zemljopis, povijest, fizika, kemija, biologija. Ovi nastavni predmeti su ralanjeni po nastavnim cjelinama (epohama). Jedna epoha traje 3-4 tjedna i realizira se kao "glavna nastava" (prva dva sata u nastavi od 8 do 10 sati ujutro ) .

Uitelj predmetne nastave (UPN) poduava u sljedeim nastavnim predmetima (koji se ve od prvog razreda nadovezuju na glavnu nastavu): glazbena kultura, euritmija, tjelesna i zdravstvena kultura, strani jezici, vjeronauk, umjetnika nastava (slikanje, crtanje, kiparstvo, modeliranje).

Uitelji praktine nastave (UPRN) se angairaju za podruja radnog odgoja, uenja elemenata pojedinih obrta i openito za podruja stjecanja specijaliziranih znanja: runi rad, vrtlarstvo, razliiti obrti . Oni moraju imati struna znanja iz odreenog podruja i pedagoku osposobljenost za rad u waldorfskoj koli.

15

DODIPLOMSKA IZOBRAZBA - uvjeti zapoljavanja u svojstvu uitelja u osnovnoj waldorfskoj koli

Uitelj glavne nastave-razredni uitelj mora : 1. imati zavrenu visokokolsku naobrazbu ( VSS ) i 2. zavrenu (najmanje) dvogodinju naobrazbu za waldorfskog uitelja na instituciji priznatoj od

meunarodne waldorfske asocijacije; Uitelj predmetne nastave (osim euritmije i Bothmer gimnastike) mora : 1. imati zavrenu visokokolsku naobrazbu odgovarajueg smjera ( prema Pravilniku o strunoj

spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 47/96) i 2. zavrenu (najmanje) dvogodinju naobrazbu za waldorfskog uitelja na instituciji priznatoj od meunarodne waldorfske asocijacije ;

2. uitelj euritmije i Bothmer gimnastike mora imati zavrenu (najmanje) dvogodinju naobrazbu za waldorfskog uitelje (smjer: euritmija i Bothmer gimnastika) na instituciji priznatoj od meunarodne waldorfske asocijacije.

Uitelj praktine nastave mora i: 1. imati zavreno visokokolsku naobrazbu (VSS). 2. zavreno (najmanje) dvogodinju naobrazbu za waldorfskog uitelje na instituciji priznatoj od meunarodne waldorfske asocijacije.

TRAJNO USAVRAVANJE UITELJA U WALDORFSKOJ KOLI

Pored propisanih vrsta strune spreme, uitelji na waldorfskoj koli obvezni su stalno se struno-pedagoki usavravati.

U waldorfskim kolama primjenjuju se sljedei obvezni oblici trajne izobrazbe uitelja: a) izobrazba uitelja na redovnim tjednim konferencijama Pedagokog vija b) struni seminari iz pojedinih predmeta (struno znanje) c) ljetni seminari (metodika i didaktika, priprema kolske godine) d) hospitiranje i praktikumi na drugim waldorfskim kolama e) mentorstvo

16

Nain strunog usavravanja i napredovanja uitelja na waldorfskojn koli propisan je posebnim Pravilnikom o strunom usavravanju i napredovanju uitelja na waldorfskoj koli, iji su elementi gore navedeni.

Rad i napredovanje uitelja prati mentor imenovan od IAO ( Internationale Assoziation fuer Waldorfpaedagogik in Mittel- und Osteuropa und weiter oestlichen Laendern e.V.) ).

Mentorstvo kao oblik praenja i trajnog usavravanja uitelja

U waldorfskoj koli mentor radi , kako s pripravnicima , tako i s uiteljima koji imaju dui sta u koli. Mentorstvo obuhvaa splet meusobno povezanih oblika i metoda rada sa svrhom pruanja stalne i povremene struno-pedagoke pomoi uiteljima u procesu njihova pripremanja, izvoenja i vrednovanja nastave i cjelokupnog odgojnog-obrazovnog rada. Njegova uloga obuhvata tri sastavnice: savjetodavnu pomo, instruktivnu pomo i vrednovanje (prosudba) kvalitete nastavnog rada uitelja. a) Praenje nastavnog rada uitelja - Hospitiranje u nastavi - Savjetovanje uitelja u procesu nastavnog rada b) Konzultacije u pitanjima vezanim za probleme sazrijevanja i ponaanja uenika c) Sudjelovanje u radu Pedagokog vijea d) Izrada plana i programa strunog usavravanja uitelja, njegova primjena te praenje

napredovanja uitelja. e) Vrednovanje kvalitete rada uitelja Mentor ima savjetodavnu ulogu i u podruju izvananstavnog rada, koja se ostvaruje kroz sljedee zadae:

- Savjetovanje u pitanjima organizacije rada kole - Savjetovanje u pitanjima suradnje s roditeljima

Uvjeti za mentorstvo: Mentor moe biti uitelj koji posjeduje viegodinje iskustvo u praksi waldorfske pedagogije.

Poeljno je iskustvo u obrazovanju odraslih (rad s roditeljima i izobrazba waldorfskih uitelja). Obzirom na prirodu uloge , mentor pored strune kvalifikacije (struno-pedagoka osposobljenost) treba posjedovati i priznate osobne kvalitete: otvorenost, fleksibilnost, sluateljsku sposobnost, tolerantnost i altruizam, kao izraze uzorne slike uitelja .

PEDAGOKA DOKUMENTACIJA koja se primjenjuje u ostvarivanju waldorfskog nastavnog plana i programa:

I PROPISANI OBLICI DOKUMENTACIJE

17

1. Matina knjiga uenika 2. Dnevnik rada

3. Registar uenika

4. Svjedodba

II SPECIFINI OBLICI DOKUMENTACIJE

1. Ueniki spisi - posebni imeniki obrazac, primjeren elementima praenja i ocjenjivanja temeljenog na waldorfskom planu i programu

2. Opisna svjedodba - sukladno Pravilniku o nainima praenja i ocjenjivanja uspjeha uenika na waldorfskim kolama

NASTAVNI PROGRAMI

S a d r a j:

1. HRVATSKI JEZIK 18-26

2. STRANI JEZICI (ENGLESKI I NJEMAKI) 27-33 3. POZNAVANJE PRIRODE I DRUTVA 34-36 4. MATEMATIKA 37-41

5. ZEMLJOPIS 42-45

6. POVIJEST 45-48

7. BIOLOGIJA 48-51

8. FIZIKA 51-54

9. KEMIJA 54-55

10. LIKOVNA KULTURA 56-63

11. GLAZBENA KULTURA 63-66

12. EURITMIJA 67-69

13. TJELESNA KULTURA 70-72

14. RUNI RAD 73-75

15. OBRTI 76-77

16. VRTLARSTVO 78-79

17. RELIGIJSKA KULTURA 79-80

18. VJERONAUK 80-80

18

1. HRVATSKI JEZIK

SVRHA Nastavi hrvatskog jezika (materinjeg jezika) pripada posebno mjesto u odgoju. ovjek je

preko jezika istovremeno socijalno i stvaralako bie. U jeziku uvijek susreemo dva pola: element kretanja - ritam - (iz kojeg je jezik nastao) i intonacijski element, zatim, oblikovni - konsonanti - i melodiozni element- vokali - te govorenje i sluanje, poetika i gramatika, itd. Nastava hrvatskog jezika treba ueniku omoguiti da doivi jezik u njegovim (gore navedenim) polaritetima. Izmeu njih se nalazi jedan "meuprostor", koji poziva dijete i mladog ovjeka da se u njemu pronae, udomai i da se u njemu suvereno kree. Nastava hrvatskog jezika treba uenika pripremiti za kretanje u tom "meuprostoru", za njegovo dalje razvijanje, a s druge strane stalno samoosvjetavati uenika (osobni identitet). Ta zadaa (posebno od treeg razreda) pripada nastavi gramatike, koja treba pomoi uenikovu postupnom osvjetavanju. Nastava hrvatskog jezika i knjievnosti promauje svrhu ako se degradira na mrtvu formu ili tehniko vjebanje. Uitelj treba stalno biti svjestan odgovornosti jezine nastave, a to znai, osvjestiti njezinu povezanost s jezgrom individualiteta koji se izraava u i putem jezika. Opi odgojno-obrazovni ciljevi od 1. do 4. razreda - razvijanje sposobnosti miljenja i samopotvrivanja u jeziku kao najljudskijem mediju samorazvoja - razvijanje, njegovanje i vjebanje osjeaja za umjetnike dimenzije jezika - razvijanje sposobnosti, odnosno vjetine pripovijedanja, prepriavanja i izvjetavanja te vjetine dramatiziranja - obogaivanje rjenika, razvijanje vjetine itanja (logike i brzine itanja), vjebanje izraajnog itanja - stjecanje sigurnosti u pravilnom pismenom izraavanju; uvoenje u gramatiku, koritenje pravopisa

19

Opi odgojno-obrazovni ciljevi od 5.- 8. razreda - s pojavom kauzalnog miljenja kod uenika treba pojaati prouavanje jezika s gledita gramatike strukture (aktiv-pasiv, upravni-neupravni govor, elje promatrati kao izraz uzrono-posljedinog miljenja), - upoznavanje mogunosti jezinih izraza u odnosu spram poetike i metrike te uenje o jezinim stilovima,

- oblikovanje vlastitog stila - jezina individualizacija Nastavni predmet Hrvatski jezik obuhvaa tri nastavna podruja: 1. Knjievnost; 2. Jezino izraavanje; 3. Gramatika i pravopis Nastava materinjeg jezika realizira se u tri oblika: (1) nastava po epohama; (2) predmetna nastava od 7. razreda i (3) u svim nastavnim predmetima glavne nastave u ritmikom i pripovijednom dijelu nastavnog sata. Tako se ukupni godinji fond sati hrvatskog jezika dobiva zbrajanjem nastavnih sati i aktivnosti iz navedena tri podruja i iznosi godinje od 140 do 195 (vidi Nastavni plan).

OKVIRNI SADRAJI STRUKTURIRANI OD 1.-8. RAZREDA

Prvi razred Od prvog razreda poinje intenzivno njegovanje jezika putem zajednikog recitiranje u ritmikom dijelu na poetku nastave1 i na kraju sata u pripovijednom dijelu sata. Cilj je obrazovanje umjetnikog jezinog izraza. Jo uvijek nema gramatike, a osnovu za to predstavljaju sadraji i jezino oblikovanje nastave od strane uitelja. Posebna pozornost biva usmjerena na zajedniku povezanost sluanja i pisanja u poetku nastave, iz koje se razvija itanje. Oblici kretanja (forme kretanja), geste, crtei i slike pomau ueniku da otkrije posebnost jednog glasa. 1. Poetno itanje i pisanje Pripremno razdoblje - provjeravanje stupnja poznavanja slova kojima uenik vlada, sposobnost za razgovor, sloboda govora sa i pred drugima, rjenik uenika, naini na koje uenik oblikuje reenice. - vjebe: risanje ravnih i zakrivljenih crta (vidi: risanje formi)..- jezine igre. - ritmike igre (slova u prostoru, kreativne igre sa slovima) Poetno pisanje latininog pisma i itanje - glasovi i slova. - velika tiskana slova. - analitiko-sintetiko itanje rijei, skupova rijei, kraih reenica. - pisanje slova, rijei, kraih reenica 2. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj

1 Glavna nastava poinje ritmikim dijelom (recitiranje) i zavrava se jednim pripovijednim dijelom (teme vidi

sadraj). Time se jezini odgoj ostvaruje svakog dana i u svakom predmetu glavne nastave.

20

Knjievnost - uvoenje uenika u svijet bajki s naglaskom na doivljaje cjeline, na ikonikom miljenju - uvoenje uenika u postupak prepriavanja (analitiki pristup) glede uporinih toaka: (1) fabula (mjesto, vrijeme i tijek dogaaja-na razini prepoznavanja); (2) likovi: tko su likovi, kratki opis (bez vrednovanja i moralnih prosudbi o likovima) 3. Pismeno i usmeno izraavanja (jezino izraavanje) Govorenje a) razgovor: razgovor o djejoj svakodnevnici. - osnovna pravila uljudnog razgovora. - postavljanje pitanja-odgovaranje na pitanja b) pripovijedanje: vjebanje prepriavanja (saeto). - opisivanje (elementi: boje i forme u govoru) c) itanje: vjebanje pravilnog itanja. - vjebanje razumijevanja proitanog (logika itanja) d) pisanje: usvajanje latininog pisma (velika tiskana slova). - prepisivanje slova, rjei, kraih reenica. - koritenje biljenice: koritenje prostora u biljenicama bez crte

Socijalne i komunikacijske sposobnosti i vjetine - vjebati sluati drugoga. - vjebati otvorenost i budnost za okolinu.- vjebati utivo razgovarati.- vjebati zajedniki oblikovati misao.- prianje osobnih doivljaja .- uivljenje u doivljaje drugoga. - izraavanje osjeaja, zamolbe, elje, suglasnosti i protivljenja Teme: obitelj (blia i daljnja), susjedi, prijatelji, blagdani i svetkovine, godinja doba (ritam i obiljeja), dan i no, ljudski osjeaji (radost, tuga) Literatura: 1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke 2. J. Vrki: Hrvatske bajke i predaje 3. Hrvatska poetnica 1

4. Po izboru uitelja prie i recitacije o godinjim i vjerskim svetkovinama, te prie o prirodi

Drugi razred U drugom razredu se usavrava pisanje i itanje, prepoznavanje napisane rijei, analiza rijei, samostalno pisanje kraih rijei na kolsku plou.U dijelu prianja dolaze basne i legende, kod itanja i pisanja treba dijete nauiti pisati jednu reenicu (sintetiki) isto tako kao i jednu reenicu analizirati, u pisanju se pored velikih uvode i mala slova.

1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost - basne, legende i zagonetke: sluanje, oponaanje i izraavanje stilova koji se znatno razlikuju od jezika bajki. - jezgrovitost i jasnoa, potreba promiljanja-basne i zagonetke. - protutea u osjeajnom prikazu ivota i djela svetaca (npr. sv. Martin, sv. Nikola, sv. Kristofor, sv. Roko, sv. Juraj, sv. Franjo

21

Asiki). - jezine i ritmike igre. - pojava prve itanke za uenike. - deklamiranje i recitiranje pjesama u svezi sa svetkovinama, godinjim dobima (dio tekstova su uenicima ve usmeno poznate recitacije iz ritmikog dijela nastave), epohalnim temama, basnama i legendama 2. Pismeno i usmeno izraavanje (jezino izraavanje) a) razgovor: razgovor o djejoj svakodnevnici. - pravila utivog ophoenja. - vjebanje sluanja, postavljanja pitanja i odgovaranja na postavljena pitanja b) pripovijedanje: vjebanje pripovijedanja i prepriavanja (saetost i bogastvo izraza). - vjebanje u opisivanju uporinih toaka u pripovijedanju c) itanje: glasno itanje s naglascima i intonacijom, stankom i brzinom d) pisanje: utvrivanje i proirivanje sadraja prvog razreda. - usvajanje i provjeravanje sposobnosti pisanja. - ovladavanje prostorom za pisanje. - prepisivanje rijei i reenica (velika i mala tiskana slova , velika i mala pisana slova). - ovladavanje prostorom za pisanje. - prepisivanje rijei i reenica (velika i mala tiskana slova, velika i mala pisana slova). - stvaranje samostalnih reenica prema slici, predmetu, rijei mirisu i opipu. - prepoznaanje radnih rijei, opisnih rijei i onih kojima se neto imenuje. - razlikovanje samoglasnika i suglasnika. - pisanje brojeva rijeima Teme: izgled ivotinja i pojedinosti njihova izgleda, izgled cvijea i drvea, izgled osoba, blagdani i svetkovine, godinja doba Literatura: 1. J. Streit: Hou biti tvoj brat - pripovijesti o svecima 2. J. Streit: Prie o ivotinjama 3. V. Nazor: Legenda o sv. Kristoferu

4. J. Antolovi: S duhovnim velikanima

5. T. elanski: ivotopis sv. Franje Asikog 6. E. Klein: Prie

7. Antologija hrvatske djeje poezije 8. S. Femeni: Pu na ljetovanju 9. Basne: Ezop, La Fontaine, Leonardo, Goethe, Lessing

10. Hrvatska itanka 2 (izbor) 11. Moj Hrvatski 2 (izbor)

Trei razred U osmoj godini najvanije je da dijete doivi distancu u odnosu na svoju okolinu. S tim osjeajem distance uenik se mora aktivno susresti. Stoga je opa tema za tu kolsku godinu - gradnja, stvaranje, oblikovanje ( vidi: poznavanje prirode i drutva). To mora biti prisutno u temama za recitiranje i u temama za prianje ( stvaranje svijeta). U treem razredu ueniku treba pruiti mogunost da doivi (iskusi) jezik kao jezino stvaranje i zato se uvodi gramatika (naelo:od cijelne prema dijelovima, od reenice do tri glavne

22

vrste rijei: glagol, imenica, pridjev). Nastava gramatike pridonosi osvjetavanju, postajanju svjesnijim jezika i posredstvom jezika vlastitog identiteta. 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost - tekstovi iz sadraja epoha: gradnja kua, straih zanata, poljodjelstva. - pripovijesti iz Starog zavjeta. - usmjeravanje pozornosti na stvorenost prirode i postignua ljudskog rada. - oblikovanje govora pomou govornih vjebi i igara, recitiranjem i dramatizacijom tekstova. - scensko uprizorenje pojedinih tema. - prie iz hrvatske narodne predaje u svezi s upoznavanjem narjeja te poezije na kajkavskom i akavskom narjeju. - posjet knjinici, daljnja njega kulture itanja 2. Pismeno i usmeno izraavanje (jezino izraavanje) - pripovijedanje, prepriavanje: detaljni opisi, suodnosi radnje, likova, situacija i znaenja. - prepisivanje i pisanje (gujim perom, perom i dralom, naliv-perom), upoznavanje krasopisa.- glagoljica. - samostalni radovi na teme iz Starog zavjeta, hrvatske itanke, tekstova o ratarstvu, starim zanatima, gradnji, tijeku godine, prirodnim zbivanjima i svetkovinama 3.Gramatika i pravopis - stjecanje znanja o vrstama reenica (iz umjetnikog podruja), pri emu intonacija, naglasak i reenina melodija upuuju na gramatiki oblik. - dijelovi reenice. - upoznavanje znaenja imenica, pridjeva i glagola. - promatranje promjene oblika imenica (deklinacije), i pridjeva (komparacija), uoavanje pravilnosti. - pojam knjievnog jezika, upoznavanje narjeja. - upoznavanje zamjenica, veznika, usklika. - i , ije i je, interpunkcija, veliko slovo Literatura: 1. Stari zavjet 2. Biblijske prie 3. idovske sage i legende 4. J. Streit: Neka bude svjetlo 5. I. Kuni: Kultura djejeg govorenja i scenskog stvaralatva 6. Hrvatska itanka 3 (izbor) 7. Moj hrvatski 3 (izbor) 8. Antologija hrvatske djeje poezije 9. Razliite prie o starim obrtima, povijesti poljodijelstva i gradnje u naim krajevima

etvrti razred Nakon to je uenik u treem razredu uveden prije svega u jezini prostor i jezino stvaranje u etvrtom razredu se moe tome prikljuiti element jezine dinamike i to kako vremenski tako i prostorno. Vremenska dinamika se ostvaruje putem recitacija aliterativnih stihova, tema pripovijedanja i gramatike: vremenske forme glagola. Prostorna dinamika se upoznaje preko uenja prijedloga i u svakom sluaju preko tema pripovijedanja.

23

Na taj nain se uenik putem jezika biva "udomljuje" u vremenu i prostoru. 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost: - poznavanje zaviaja i knjievnosti vezane uz krajolik zaviaja (prie o postanku Zagreba) - sluanje i izgoravanje aliterativnih stihova (nordijski ep. Edda, finski ep Kalewala) - prozni i poetski sadraji iz staroslavenske mitologije, koji prate sdraje sve do dolaska Hrvata na obale Jadrana. - u izraajno itanje i recitiranje uvode se pojmovi stiha i proze 2.Pismeno i usmeno izraavanje (jezino izraavanje) - itanje, pripovijedanje, opisivanje zahtijevaju preciznost ali i razumijevanje cjeline - prepisivanje i samostalno zapisivanje.- pisanje sastavaka zadobiva novu dimenziju: odnos spram ivotne praktinosti i jasniju prostornu i vremensku dimenziju. - zapaanja i misli jasno izloiti u pravilno oblikovanim reenicama i pregledno povezanim sadrajnim cjelinama 3. Gramatika i pravopis a) Gramatika : sredinja tema su glagolska vremena. - prilozi. - razlikovanje pridjeva i priloga. - tvorba rijei b) Pravopis: uporaba velikog slova. - i . - sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei. - pravopisne vjebe i diktati postaju dulji i sloeniji Literatura: 1. Moj Hrvatski 4 2. Hrvatska itanka 4

3. Teak, Babi: Gramatika hrvatskog jezika 4. Babi, Finka, Mogu: Hrvatski pravopis

5. Hrvatske usmene pjesme 6. Hrvatske usmene prie

7. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine 8.A. Zaninovi: Pero u jantaru 9. Prie o postanku Zagreba

10. Prie iz slavenske mitologije 11. Edda

12. Kalewala

Peti razred Uenik petog razreda stoji u stadiju pretpuberteta i ima jo uvijek uvstvu primjereno

razumijevanje za lijepo (muzikalitet, intonacija, ritam) jezika. Tomu uvstvenom razumijevanje odgovara izbor tema za recitacije i za pripovijedanje. I u gramatici je naglasak na unutarnjem diferenciranju jezika: deklinacija, aktiv i pasiv, direktni i indirektni govor. 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj

24

Knjievnost - dijelovi tekstova ranih visokih kultura: Bhagavatgite, Mahabharete, Veda, ep o Gilgemeu, iz Aveste, egipatskih himni. - osobit naglasak na grkom heksametru (Ilijada, Odiseja). - hrvatske junake prie, epopeje i sage iz najranijih razdoblja hrvatske povijesti i knjievnosti. - klasine prie grke starine

2. Pismeno i usmeno izraavanje (jezino izraavanje) - pisanje sastavka u svezi s ostalim predmetima (prirodopis, zemljopis, itd.). - razliite ivotne situacije (potraga za informacijama i znanjima, dogovori) koriste se za uenje pisanja poslovnih pisama .- sve je usmjereno na jasnou i saetost izricanja namjere ili zamolbe, ime se poveava spremnost i vjetina tonog razumijevanja i uvjebava budno promatranje, prepoznavanje ispravnih namjera te postupci na putu do ostvarenja neke namjere. - razluivanje objektivnog oblikovanja nekog prikaza, bez namjernih dodataka iz uenikove mate.- uenici prema sklonostima i preporuci uitelja itaju iroki izbor lektire, samostalno prepriavajui , opisujui i meusobno se potiui u sve probuenijem interesu za izgovorenu i pisanu rije 3. Gramatika i pravopis a) Gramatika: ponavljanje sadraja etvrtog razreda: glagolska vremena, prilozi, prijedlozi, imenice po rodu, broju i padeu. - deklinacija imenica. - glasovne promjene. - pridjevi: neodreeni i odreeni vid, komparacija. - zamjenica, zamjenike enklitike. - prilozi (pojam, tvorba, komparacija). - razlikovanje pridjeva i priloga. - upravni i neupravni govor . - tvorbe rijei:osnova, prefiks, sufiks. - tvorbe opisnih i posvojnih pridjeva. - reenica kao jedinica poruke:poiljatelj, primatelj, namjera. - reenica sa skrivenim subjektom, besubjektivna reenica. - atribut. - sronost (slaganje atributa s imenicom, subjekta s predikatom) b) Pravopis: veliko i malo slovo. - pisanje rijei s glasovnim promjenama. - pisanje i u vokativu i lokativu jednine. - izgovor i pisanje izgovornih (naglasnih cjelina), sastavljeno i rastavljeno pisanje Literatura:

1. Pripovijesti iz kultura starog vijeka 2. Prie o grkim bogovima i junacima 3. Legende o Hrvatima

4. S. Teak: Jezik i izraavanje 5 5. Been, Jamberec: Hrvatska itanka 5

esti razred S obzirom na razvojnu situaciju uenika u ovom uzrastu i nastavom jezika i knjievnosti treba pridonijeti razvoju kauzalnog miljenja. Ueniku treba pruiti mogunost da doivi jezik kao djelovanje (mo jezika). To se odnosi naravno na sva podruja: od recitacije, preko pripovijedanja,

25

sve do ortografije i gramatike. Upravo u tome njeguje uvstvo na temi kondicionala (forme: elja, nadanje i namjera) u odnosu na poziciju prije ili nakon jedne akcije. 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost - Balade: jezik balada (s prvim odjecima dramatike. - iroki izbor iz svjetskih knjievnosti, a od hrvatskih autora obvezno:Nazor, Kranjevi, enoa, Maurani, Krlea;. - uz jezik balada i dalje se recitiraju pjesme s temom prirode, u skladu s izmjenom godinjih doba,a osobito lirika, od srednjeg vijeka sve do moderne 2.Pismeno i usmeno izraavanje (jezino izraavanje) - bogatstvo tema (od srednjovjekovnih do novije povijesti knjievnosti), kratkoa i zaokruenost potiu uenike na samostalnije pripovijedanje, referiranje i zapisivanje. - uz mnotvo metodikih pristupa, presudno je ovdje uvjebavanje diferencirane spoznaje i osjeaja za jezik, uz njegovo plastino razlaganje i muzikalni element reenice. - povijesni razvoj hrvatskog jezika od njegovih poetaka do suvremenog hrvatskog jezika 3. Gramatika i pravopis a) Gramatika: glagolski naini: imperativ, kondicional I , kondicional II . - neodreene zamjenice. - glagolski oblici (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I i I). - glagolski pridjev radni i trpni. - reenini djelovi glagolski i imenski predikat, objekt, apozicija. - vezne rijei: veznici, zamjenice, skupovi rijei. - sloene reenice. - veznike i neveznike reenice: reeniki niz b) Pravogovor i pravopis: izgovor i pisanje glagolskih oblika. - pisanje glagolskog pridjeva radnog. - pisanje nagacija uz glagol. - zarez uz apoziciju i uz vie atributa. - toka, zarez Literatura: 1. Been, Dikli, Skok: Hrvatska itanka 6 2. Dikli, Teak: Hrvatski jezik 6 3. Lektira po izboru uenika i uitelja ; litararni sadraji se povezuju s nastavom po epohama i usklauju s interesima uenika

Sedmi razred U sedmom razredu treba u nastavi knjievnosti i jezika uvaiti interes uenika za istraivanje svog vlastitog jezika. To najee poinje "zauivanjem" i redukcijom sposobnosti usmenog izraavanja. Tomu ususret treba ii nastava jezika u kojoj je uenik potaknut na pronalaenje primjerenih mogunosti izraavanja npr. za elje, za uvstva i za uenje. Predmetnost i konkretnost jezika uenik vjeba putem pokuaja egzaktnog opisivanja. 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost - irenje spoznaja o stranim narodima diljem svijeta, njihov nastanak, obiaji, umjetnost i nain ivota, kao doprinos opeljudskom karakteru kulture ovjeanstva

26

2. Pismeno i usmeno izraavanje - vjebanje pomnog pronalaenja injenica i jasno razmiljanje koje se odnosi na meusobne povezanosti, uzroke i posljedice. - egzaktni opis procesa o onome to je vieno i doivljeno u postupku uenja 3. Gramatika i pravopis a) Gramatika: interjekcije. - forme izraavanja iznenaenja, uenja . - potpune i nepotpune reenice .- nezavisno i zavisno sloene reenice. - raslanjavanje: od dugih reeninih struktura do saetosti u izraz. - tvorba i uporaba glagolskih oblika (modalni i pomoni glagoli). - glagolske imenice. - glagolski prilog. - radne imenice

b) Pravogovor i pravopis: uporaba zareza u jednostavnoj i sloenoj reenici. - pisanje i izgovor glasa u imenicama na -e, -oe, pridjevima na -oi, -ei i u glagolskom prilogu na -i

Lektira: po popisu standardnog nastavnog plana za VII razred osnovnih kola u RH

Osmi razred Usmjerenosti uenika na sebe i na traenje vlastitog identiteta u podruju jezika izraava se interesom za istraivanjem vlastitog glasa i jezika. Nastava jezika i knjievnosti na tu razvojnu potrebu uenika treba odgovoriti tako da uenik moe pronai ne samo nove literarne teme, nego i iste

izraziti novim formama, a u pisanju treba imati mogunost pronai vlastiti stil. Osnova za to su istraivanja stila u literaturi, kao i prvo uvoenje u metriku i poetiku. Unutarnjoj dramatici puberteta (suoavanja sa sobom u tom razdoblju) ususret ide drama kao knjievna forma u literaturi. Pri tom drama treba biti na sve naine doivljena: itanjem, izgovaranjem i izvoenjem ( projekt nastava). 1. Upoznavanje jezinih pravilnosti i jezini odgoj Knjievnost - misaona lirika. - biografije znaajnih osoba, biografske skice ivotnih situacija u kojima se subjektivnost, nadahnue, inicijativa, hrabrost, elja za pomoi drugima (otkria, pronalasci) te odgovornost za svijet, prirodu i sebe oituju kao kreativni potencijali.- doivljaj drame i njezina literarna obrada.- izvedba jednog veeg dramskog djela 2. Pismeno i usmeneo izraavanje (jezino izraavanje) - vjebanje izricanja osobnog stava, spremnost na pozorno sluanje, razvoj odgovornosti za vlastiti govor.- referati: pojedinani i grupni (kooperativno i individualno uenje).- samostalni zavrni pismeni rad

3. Gramatika i pravopis

a) Gramatika: glasovi i glasovne promjene, alteracija i odstupanja od pravila. - akcentuacija. - prilone oznake.- adverbne reenice. - viestruko sloene reenice. - mjesne i mislene imenice. - sistematizacija znanja o tvorbi glagola. - glasovne promjene u tvorbi rijei. - naglasci

27

b) Pravogovor i pravopis: interpunkcija, pravopisni znakovi. - forme izraavanja potovanja prema drugim osobama . - pisanje tuica

Lektira: program lektire identian programu za VIII razred osnovnih kola u Republici Hrvatskoj

2. STRANI JEZICI (1. do 8. razreda)

SVRHA Dva strana jezika ue se obvezno od 1. do 8. razreda osnovne kole. Temeljna svrha nastave stranih jezika nije instrumentalna - stoga u sreditu nastavne aktivnosti nije treniranje jezinih vjetina u smislu praktine i aktualne uporabe jezika - nego se strani jezik promatra kao pedagoko sredstvo za razvijanje fleksibilnog miljenja kroz doivljavanje mogunosti da se ista misao moe izraziti (oblikovatI) razliitim i zvunim i stilistikim sredstvima. Zadaa nastave stranog jezika je da uenik iskusi i upozna fonetike i stilistike kvalitete stranih jezika. Ueniku treba omoguiti da doivi i iskusi strani jezik - koji se konfrontira skoro nesvjesno usvojenom maternjem jeziku - kao samosvojni i drugaiji medij u kojem i kojim se moe izraavati. Uenjem stranih jezika se istovremeno proiruje i obogauje emocionalni i misaonii svijet stvoren u maternjem jeziku. To se ostvaruje konkretnim iskustvom jezinih fenomena na svim razinama: oblikovanje glasova, rjenik, metafore, frazeologija, morfologija, sintaksa, stil. Mogunost da se na razliite naine (razliitim jezinim sredstvima i jezinim pravilima oblikuje miljenje) i mogunost da se doivi razliitost miljenja (kulturelni aspekt) - prema kojemu uenik moe

28

uspostaviti distancu (objektivni odnos), za razliku od maternjeg jezika kao djela osobnog identiteta - podupire proces osvjetavanja pojedinca i proces formiranja osobnog identiteta u kojemu stav i osjeaj pripadnosti svijetu i mogunosti kretanja u svijetu igraju znaajnu ulogu. Upravo je nastava stranih jezika temeljno pedagoko sredstvo za razvijanje komunikabilnosti i osjeaja pripadnosti svjetskoj zajednici, ali i mogunosti sudjelovanja ne samo u svojoj nego i u nekoj drugoj i drugaijoj kulturi.

Strani jezici: ENGLESKI JEZIK I NJEMAKI JEZIK (Ciljevi i zadaci oba strana jezika su isti, a izbor sadraja u okvirima naznaenih zadaa preputa se individualnom izboru uitelja, te su i programi napisani usporedno)

Prvi razred Ciljevi Cilj nastave engleskog/njemakog jezika je da uenici doive fonetske i stilistike kvalitete stranog jezika, da doive njegovu melodiju, ugoaj, drugaiji izgovor i glasove te da ga intuitivno osjete tj. direktno, bez prevoenja i uplitanja materinjeg jezika. Uei tako potpuno novo, eli se pobuditi interes i simpatija, veselje i naklonost kao temelj za daljnje uenje. Cilj je doivjeti jednstvenost svijeta. Jezik se ui iz elementa iz kojeg potjee - iz osjeaja - oponaanjem, neposredno sluajui i govorei.

Nastavni sadraji (1) Usvajanje frazema, vokabulara i doivljaj situacijske uporabe jezika u svezi sa slijedeim temama:

- osnovni pojmovi o sebi i najbliima (ime i prezime, predstaviljanje sebe i lanova obitelji, rodbina, dom, razred, itd.). - pozdravljanje, forme pozdravljanja . - osnovne boje. - brojevi do 20. - ovjeije tijelo i nazivi za dijelove tijela. - tijek godine: dani, mjeseci i godinja doba ; orijentacija u vremenu (juer, danas, sutra, ); svetkovine, praznici tijekom godine .- imenovanje ivotinja, nazivi nekih biljaka, itd. Nain rada: oponaanje, zborno recitiranje, pjevanje, didaktike igre, kazalite lutaka, prianje kratkih pria s puno elemenata neverbalne komunikacije. Pri tom e uitelj korstiti ivu rije, pentatonsku flautu, pentatonski ksilofon, udaraljke, predmete iz svakodnevnog ivota.

Drugi razred Ciljevi Jezik se na ovom razvojnom stupnju i dalje ui neposredno iz sluanja i ivog govora te je cilj nastave stranog jezika potaknuti na aktivno sluanje i na elju da se pjeva, igra i govori na

29

engleskom/njemakom jeziku. Osim toga uenik treba stei sigurnost u izgovoru glasova kojih nema u materinjem jeziku te upoznati se s dvojnostima i kontrastima. Koristei elemente neverbalne komunikacije (geste, pokrete, pjesmice uz igre prstima, pjesmice uz pokrete ili igre s pjevanjem) ueniku treba olakati usvajanje pravilnije artikulacije i boljeg pamenja, Kroz prie, rime i igre djeca, putem stranog jezika, na novi nain upoznaju svijet oko sebe.

Nastava treba nuditi mogunost i ohrabrivati uenika u samostalnom izraavanju na engleskom/njemakom. Stjecanju sigurnosti u sebe pomae zborno govorenje i recitiranje, kao i rad s lutkama. Komunikacijske igre i igre u krugu pruaju jo i dodatni odgojno-socijalni element. Kroz umjetniko, bajke i pjesme gradi se, u najirem smislu, svijet djetetovih uvstava i volje. Nastavni sadraj -nadopuna sadraja glavne nastave (matematika i tablica mnoenja), engleskim/njemakim brojalicama i igrama, - sukladno ritmu godine i godinjih sveanosti, igranje tradicionalnih engleskih igara, - pjesmice i kratke prie tipine za neku svetkovinu ili godinje doba (kulturni kontekst jezika) - uvodi se i sve vie dobiva na znaenju prianje/razgovor na stranom jeziku: - predstavljanje i upoznavanje, pozdravi, - izraavanje osjeaja (uenje, iznenaenje, itd.) - izraavanje radnje (sadanje, prole) ; dalje orijentacija u vremenu i vokabular iz te tematike - brojeve do 100 - kazivanje vremena (koliko je sati? ) - uenikov dom i obitelj, dogaaji u obitelji; razred, dogaaji u razredu (kratke samostalne reenice) - prianje kratkih pria (vezanih za kulturu, za ivot vrnjaka u stranoj zemlji i slino)

Trei razred Ciljevi Cilj nastave stranih jezika je i dalje da uenik doivi fonetike i stilistike kvaliteta stranog jezika. Uz naglasak na pravilnom govoru, eli se poticati djeju intuiciju i kreativnost, proiriti i obogatiti osjeajno-misaoni prostor novim jezikom i omoguiti djetetu da drugi jezik usvoji u njegovim jezinim, socijalnim, kulturolokim i drugim osobitostima. Najvei dio godine jo se ui neposredno sluanjem i govorenjem. Svijet oko sebe se upoznaje u situacijama u kojima se komunikacija odvija samo na stranom jeziku (npr. vrtlarenje, kupovina, ruak). Mali dijalozi, razraeni iz pjesmica ili pria, te komunikacija na engleskom jeziku u razliitim ivotnim situacijama (npr u razredu, na hodniku, u vrtu) pomau uenicima da i pojedinano aktivno

30

koriste steeni rijenik. Dijete se ohrabruje u samostalnom izraavanju. Umjetnikim pristupom u nastavi u najirem smislu gradi se zdravi svijet djetetovih uvstava i usmjerenog voljnog izraavanja. Nastavni sadraj - nastava stranih jezika prati sredinju temu glavne nastave: stvaranje svijeta (prie Starog Zavjeta), zemljoradnja, zanimanja (stari obrti, suvremena zanimanja, alati) i graditeljstvo (vidi :poznavanje prirode i drutva) - uz godinja doba i svetkovine koje uenici prate i proslavljaju upoznaju se i tradicionalni engelski i njemaki blagdani, prie i pjesme vezane za godinja doba, za blagdane i svetkovine, te za neke tipine obiaje, - pogaalice i kratki dijalozi - pisanje na stranom jeziku - (dotadanje uenje sluhom i pokretom je zapravo priprema uenika za kasnije dobro pisanje) - zapoinje upoznavanjem abecede, a zavrava pisanjem kratkih reenica. - rijenik: pogaalice, brojeve od 1-100, radnje, dijelove tijela, uvstva, boje, dani u tjednu i orijentaciju u vremenu (godinja doba, mjeseci, danas, sutra, juer, kazivanje sati), dom i obitelj, razred, atmosferske prilike, odjea, ivotinje i ivot na selu, osnove aritmetike, mjerenje, ljude i njihova zanimanja, hrana, kupovina (uenje u situacijama), - igrokaz na engleskom i/ili na njemakom jeziku

etvrti razred Ciljevi Cilj nastave stranih jezika u 4. razredu dobiva novu kvalitetu - osvijestiti do tada nesvjesno usvajane sadraje. Tomu slui nastava gramatike i pravopisa. Stoga vjebe izgovora moraju biti povezane s vjebama pravopisa. Razrauju se razlike izmeu izgovora i pisanja, izmeu imenica (pridjeva) i glagola, jednako kao i reenina melodija i intonacija rijei, ve prema njihovom mjestu u reenici. Uenike treba postupno uvesti u razumijevanje gramatikih formi i mogunosti njihove uporabe.

Proirenje rjenika ostvaruje se itanjem i sluanjem pria, razvijanjem orijentacije u prostoru, igrom, zbornim recitiranjem i govorenjem, igranjem uloga u realnim ivotnim kontekstima (kulturni aspekt i primjena gramatikih struktura i rjenika). Nastavni sadraji - herojske prie, epovi, drevni mitovi, razlomci i gramatika iz glavne nastave biti e reflektirani i u stranom jeziku: - itanje tekstova na stranom jeziku (proznih i u stihovima); - brojevi do milijun, redni brojevi, datumi; pisanje brojeva, pisanje datuma, - nazivi i opis nekih zanimanja - tradicionalnih i suvremenih (kroja,modni kreator, slikar, i sl.) - dijalozi u ivotnim sitaucijama (u knjiniic, u muzeju, u restoranu, ...) - poetak pisanja samostalnih kratkih sastavaka

31

Gramatika: - lan (odreeni/neodreeni). - pomoni glagoli biti i imati. - prezent pravilnih glagola; upitni i nijeni oblik prezenta. - mnoina imenica. - upitne rijei. - zamjenice. - neki nepravilni glagoli, Rjenik: proirivati i utvrivati sadraje iz prva tri razreda: glavni i redni brojevi, radnje, dijelovi tijela, uvstva, boje, dani u tjednu i orijentacija u vremenu (godinja doba, mjeseci, danas, sutra, juer, kazivanje sati i datuma), osnove aritmetike, razlomci, opis osoba, opis pejzaa, dom i obitelj, kola, atmosferske prilike, odjea, ivotinje, zanimanja, hrana, i druge teme prema pokazanom interesu uenika.

Peti razred Ciljevi U tom uzrastu je vano njegovati estetiki element jezika, a takoe i u odnosu na neposredni doivljaj ivotnog uenikova okruenja iz kojeg se uzimaju teme, dijalozi i prie . Orijentacija na civilizacijski odnosno kulturelni aspekt jezine nastave ostvaruje se preko sadraja nastave geografije (uvodi se upoznavanje krajolika onih zemalja u kojima se govore njemaki i engleski jezik), nastave povijesti i narodnih kao i umjetnikih pria. Nastavni sadraj (a) Engleski /njemaki jezik Sadraji iz glavne nastave (zemljopis, matematika, mitologija) su sredinja tema i u engleskom/njemakom jeziku: - ritmike pjesmice, komunikacijske igre i gramatike igre, recitacije, pjesme i prie. (fonoloko-morfoloki i stilistiki aspekt) - izmjena godinjih doba i svetkovine kao tema preko koje uenici upoznaju neke engleske/njemake obiaje i tradicionalne engleske/njemake prie (kulturni aspekt) - predstava na engleskom i/ili njemakom jeziku Rijenik se proiruje i utvruju sadraji iz prva etiri razreda: brojevi, radnje, dijelovi tijela, osjeaji, boje, dani u tjednu i orijentacija u vremenu (godinja doba, mjeseci, danas, sutra, juer, kazivanje sati i datuma), osnove aritmetike, zemljopisa, pripovjedni i razgovorni materijal, kao i dijalozi i sadraji iz neposrednog ivota uenika, te brzalice (tongue twisters). itanje i pisanje: vjebanje pisanja prepisivanjem, diktatima, pisanjem estitki, kratkih pisama, te itanje slikovnica. (b) Gramatika Gramatika (engleski jezik) : tvorba mnoine imenice, prve nepravilnosti, possesive case, odreeni i neodreeni lan, razliite vrste zamjenica, glavni i redni brojevi, prijedlozi i veznici, pomoni glagol: Present, Future + Past Tense, razliiti nepravilni glagoli, Present + Past Tense od glagola be, have, do.

Obrauju se i pitanja, negacija, zapovjed, zabrana, te jednostavni red rijei.

32

Gramatika (njemaki jezik): glagolska vremena: prezent i preterit.- deklinacija odreenog lana.- komparacija pridjeva.- parovi suprotnih pridjeva.- mnoina imenica,

esti razred Ciljevi Karakteristino za razvojnu situaciju uenika u estom razredu je da logiko miljenje nastupa u prvi plan, a to se moe promatrati kao redukcija u odnosu na cjelovito poimanje i doivljavanje koje je karakteriziralo dijete do tog razdoblja. Stoga u nastavi jezika treba ne samo vjebati gramatiku u pojaanoj mjeri, nego i socijalne aspekte jezika kroz komunikaciju. Uenika treba potaknuti na razgovor, opisivanje i prepriavanju poznatih sadraja, te dalje razvijati jezine vjetine u govornom i pismenom obliku. Posebno treba razvijati osjeaj za ispravno u jeziku. Nastavni sadraj (a) Engleski/ njemaki jezik - vokabular, fraze i vjebe govora oblikuju se prema rastuim sposobnostima i znanjima djeteta i s razvojem njegove svijesti o okolini. Sadraji iz glavne nastave (npr. zemljopis, povijest, fizika, dendrologija) ukljuuju se u sadraje nastave stranog jezika.. Teme e obuhvaati ivot u gradu i na selu, praznike, kuanstvo, kupovinu, godinja doba i svetkovine, vrijeme, bolest, port i igre. Osim recitacija i pjevanih pjesama, koristit e se anegdote i prie, te lektira itavih lakih tiva. itanje i pisanje:itanje kraih tekstova na stranom jezku; - prepisivanje tekstova,.- diktati, pisanje estitki, kratkih pisama.

(b)Gramatika: Gramatika (engleski jezik): nepravilna mnoina imenica; pridjev i pravilno, odn. nepravilno stupnjevanje, zamjenica one, nepravilni glagoli, Aktiv: Present Perfect, Past Perfect, Conditional (mogue i u 7. razredu), upitni i nijeni oblik istih, Pasiv: Present + Past Tense, prilozi, prijedlozi. Gramatika (njemaki jezik): izraavanje prolosti: pravilni i nepravilni glagoli.- preterit (pravilnih i nepravilnih gl.) .- perfekt (pravilnih glagola).- mnoina imenica.- deklinacija imenica.- komparacija pridjeva.- prijedlozi s dativom i akuzativom.

Sedmi razred Ciljevi Novi vijek, vrijeme otkria i osvajanja su sredinje teme iz glavne nastave (nastave po epohama) u sedmom razredu. One trebaju i mogu biti obuhvaene u nastavi stranih jezika. Cilj je uenja stranog jezika u 7. razredu upoznati i proiriti horizonte uenika ka upoznavanju situacija iz ivota stranih vrnjaka, kroz slinosti i razlike obiteljskog, kolskog i javnog ivota. Potaknuti to samostalnije izraavanje i prenoenje zapovijedi, zabrana i savjeta te osobito kroz zemljopisna zamiljena putovanja uvjebati traenje podataka i uputa, sporazumijevanje u novim situacijama,

33

planiranje putovanja - snalaenje u ivotnim situacijama u engleskom/njemakom govornom podruju. (a) Engleski/ njemaki jezik - komunikacija u zamiljenim i konkretnim situacijama: traenje i davanje informacija.- izraavanje zapovijedi i zabrana.- opisivanje ljudi, opisivanje krajolika .- klima (vokabular vezan za poznavanje vremena).- prepriavanje prie.- pisanje kratkog izvjea s putovanja.- (izbor tekstova i vokabulara je povezan s nastavom zemljopisa, knjievnosti, povijesti i umjetnosti; naglasak je na konverzaciji u situacijama i na pripovijedanju). Konkretan izbor nastavnih tema i materijala nastavnik ostvaruje u dogovoru s uenicima.

Gramatika Gramatika (engleski jezik) Vjeba se primjereno sposobnosti razreda, na proznim tekstovima; na kraju se ustanove pravila na materinjem jeziku i pismeno formuliraju: Past Tense - Past Perfect.- Present Tense - present Perfect.- Future Tense - Future Perfect.- modalni glagoli: can - could, may - might, must - ought to.- Red rijei u reenici S-V-O Gramatika (njemaki jezik) - reenica (red rijei u njemakoj reeniic), nezavisne i zavisne reenice. - uvjebavanje infinitiva, prezenta, preterita, perfekta i futura. - deklinacija imenica,.- deklinacija pridjeva. - prepozicije s dativom i akuzativom.- konjunktiv I. - glagoli s prepozicijama.- refleksivni glagoli.- modalni glagoli (duerfen, koennen, moegen, muessen, wollen; znaenje modalnih gl., oblici i uporaba).

Osmi razred Ciljevi Nastava stranog jezika na kraju osnovne kole treba ostvariti cilj da se uenik moe samostalno usmeno i pismeno izraavati u stranom jeziku. Vodei motiv nastave je: doivjeti sadanjost. Na taj zahtjev treba uitelj odgovoriti adekvatnim izborom nastavnih tema, materijala, pria (od industrijske revolucije do suvremenog doba) .Osuvremenjivanje jezika se postie kroz dramsku literaturu ( praktine vjebe glume /igranje kazalinih uloga). Posebnu pozornost treba obratiti na osposobljavanje uenika za govornu i pismenu komunikaciju sa stranim govornikom, razvijanje prihvatljivog izgovora i intonacije u spontanom govornom izraavanju, te prepoznavanje i imenovanje osnovnih gramatikih sadraja i sposobnosti njihove pravilne uporabe u usmenom i pismenom izraavanju. S kulturelnog aspekta cilj je proiriti uenikove uvide u druge i drugaije kulture, uz istovremeni doivljaj univerzalnosti kulture i doprinosa svake pojedinane, kulture zajednikoj, opeljudskoj kulturi. a) Engleski/njemaki jezik

34

- dalje razvijati komunikacijske vjetine (tradicionalne pjesme i balade, recitacije, pjesme i prie; - detaljna izrada zemljovida, npr. SAD-a i Australije, te ivi prikaz tih kultura i tradicija; teme iz poslovnog ivota, iz povijesti, putopisi, biografske teme): (1) igranjem uloga (likovi iz drama), dramskim scenama, recitacijama, baladama i pjesmama, Rijenik: povijesni i zemljopisni termini (+ ponavljanje dotada usvojenog vokabulara) (b) Gramatika: Gramatika (engleski jezik ) - zavisne reenice. - indirektni govor i pitanja. - obuhvatni pregled gramatike i konverzacijske vjebe Gramatika (njemaki jezik) - modalni glagoli (modalni glagoli s dva infinitiva). -pasiv (konjugacija, uporaba, pasiv s modalnim glagolima). - reenica: zavisne i nezavisne, vrste zavisnih reenica.- red rijei u zavisnoj i u nezavisnoj reenici.-* Naglasak je na komunikaciji u konkretnim situacijama: putovanje u zemlju njemakog govornog podruja (Austrija ili Njemaka/razmjena uenika ili ekskurzija); - igrokaz na njemakom (B. Brecht: Der Jasager und Der Neinsager i po izboru). - njemaki humor, poslovice, vicevi, skeevi i sl.

3. POZNAVANJE PRIRODE I DRUTVA ( 1. do 4. razreda)

SVRHA

35

Temeljna svrha nastave poznavanja prirode i drutva je usmjeravanje uenika prema budnijem zamjeivanju svijeta koji ga okruuje, pri emu je vano da se ne narui povezanost koju dijete posjeduje spram prirode, ivotinja i ljudi, te da se ona oblikuje i njeguje. Ta svrha se ostvaruje preko niza zadataka:

- omoguiti djeci partnerstvo s prirodom od emocionalnog doivljavanja, preko intelektualnog razumijevanja do odgovornog odnosa prema prirodi - razumijevanje za prirodu, ivotinje, ljude, rad i tehniku - kolovanje inteligencije putem konkretnih djelatnosti - pomo djetetu da iz razdoblja jednote sa svijetom razvije aktivan i budan odnos prema svijetu i to tako da se povezanost sa svijetom ne razbije posredstvom racionalne apstrakcije, ve da se odvija putem vlastitog rada kojim se omoguuju i trae obuhvatnije veze s okolinom. Cilj je upoznati okolni svijet i razviti osjeaj povezanosti s okolinom i sa ovjekovim radom.

Prvi razred Ciljevi Razvijati kod uenika sposobnost da promatra pojave u prirodi diferencirano, ali istovremeno da razvije osjeaj zajednikog pripadnitva. Iz doivljaja uenik treba biti potaknut na razmiljanje i spoznatio da u prirodi ne postoji nita to je bez znaaja za cjelinu. Sadraji nastave: !. nastavna epoha: ZEMLJA I NEBO - znaenje stijena (kamenja). - biljni svijet : drvee, cvijee, trava, grmlje i drugo bilje . - povezanost ivotinjskog carstva s biljnim svijetom. - ovjek i njegov odnos prema prirodi. - zemlja, voda, zrak i vatra (toplina) i njima pripadajua elementarna bia ( vile, vilenjaci, patuljci, elfi i salamandri - kako su u brojnim narodnim priama i bajkama predstavljeni (pjesme i prie na tu temu);. - upoznavanje 4 prirodna elemnta kroz govor prirode, godinja doba, klimatske promjene, vrijeme . - biljke, ivotinje i ovjek doivljavaju godinji ritam . - godinja doba i odnos prema elementima. - klijanje, rastenje, zrenje, venenje biljaka. - buenje, rad , spavanje. - tijek dana za ovjeka, ivotinje i biljke. - oblikovanje stola za godinja doba zajedno sa djecom (praenje za pojedino godinje dobakarakteristinih prirodnih promjena i pojava). -- pjesme, igre i prie na tu temu

Drugi razred Ciljevi:

36

Na putu od opeg prema posebnom ovjek stoji sve vie i vie u svome odnosu prema prirodnim carstvima, elementima i godinjem ritmu u centru nastave: uenik treba doivjeti/ iskusiti.kako ovjek njeguje prirodu - kakav je godinji ovjekov ritam. Sadraji nastave Nastavna epoha: ODNOS OVJEKA PREMA ZEMLJI I PREMA VREMENU - voke. - cvijee. - povre. - trava, zelenilo. - ptice, leptiri, pele. - kompost kao oivljena zemlja. - kia i zalijevanje . - sunce i sijene. - etiri vjetra (strane svijeta). - prie, pjesme, igre na tu temu. - 12 mjeseci tijekom godine; sunce i mjesec u bajkama, priama i pripovijestima. - tjedan: dani u tjednu; radni tjedan. - Dan: tijek dana i sati; prie, pjesmice i igre na tu temu Napomena: kao dodatak epohi predmetne anastve trebala bi svaka glavna nastava poeti sa tim da

djeca ispriaju to im se na putu do kole, u kolskom vrtu itd. desilo i to su susreli i to se u prirodi desilo. U svijetu se udomaiti je jedna dnevna tema i zahtjev koji se ne moe ograniiti samo na nastavom ogranieno vrijeme ( na vrijeme u nastavi).

Trei razred Ciljevi: Razvojnopsiholoki napredak (stupanj razvoja) od stanja "stajati u svijetu" do "promatrati svijet" mora se tematski pratiti i podravati. Povezanost ovjeka s njegovim svijetom stvara se kroz rad., te je otuda glavni cilj nastave - viestruko upoznavanje rada i praktino djelanje (gdje god je to mogue) . Nastavni sadraji !. nastavna epoha: VRTLARSTVO

- seljak i njegove djelatnosti. - etiri elementa ( zemlja, voda, zrak, svjetlost) znaajni za seljaka. -razliite vrste tla. - itarice. - od zrna do kruha (ovaj proces mora praktino biti proveden i uenik se uvodi u proces neposrednog promatranja i praenja rastabiljke: oranje u kolskom vrtu, brananje, sijanje, koenje, vridba, sjetva, mljevenje i peenje kruha). - domae ivotinj. - stoarstvo i mljekrastvo. - pjesme, prie i igre vezane za tijek godinjih djelatnosti na selu

2. nastavna epoha: OSNOVNA ZANIMANJA I GRADNJA

Uenici e upoznati znaenje rada ljudskih ruku za izgled svijeta oko nas. Upoznavanje karaktera osnovnih zanimanja; : izbor zanimanja ovisi o geografskom i etnografskom poloaju kole. Mogue je upoznati slijedea zanimanja: pastir, prelja, ribar, drvosjea, ugljar, kova, brodograditelj, lonar, obuar, kroja, pekar, postolar i stolar. -praktino upoznati djelatnosti koje tomu pripadaju; pjesme, prie i igre vezane za obrtniku tradiciju. Egzemplarno : GRADNJA

- prve ljudske nastambe (vrste). - ovjek kao "gospodar elemenata". - prozvodnja cigle (oblikovanje, suenje, peenje). - postvlajnje buke/bukanje (gaenje krea). - zidanje, tesarski radovi, postavljanje

37

krova. - koordinacija s nastavom obrta; obrti koji su u svezi s graditeljstvom . - povezano s nastavom matematike: mjere (mjere za duinu ). - praktine djelatnosti: gore navedeno treba prema mogunostima kole praktino izvoditi ;. - izrijeke , prie, igre i pjesme koje su us vezi s tim;

etvrti razred POZNAVANJE ZAVIAJA

Ciljevi Nastava poznavanja zaviaja treba pridonijeti da se uenik bolje snalazi u prostoru i vremenu i da ih u i preko vlastite aktivnosti upozna i doivi. "Udomaiti se" u zaviaju predstavlja intencionalnu, ane vie funkcionalnu povezanost ,iz koje nastaje odgovornost. Oblinja okolina u kojoj je kola stoji ueniku na raspolaganju za doivljavanje, zemljopisno-prostorno i povijesno-vremenski sve do suvremenog doba. Promatranje onog to tomu pripada predstavlja prvi korak za socijalnu sposobnost i socijalnu kompetentnost. Nastavni sadraji nastavna epoha: ZAVIAJ I DOMOVINA - promatranje suneve putanje i osvjetavanje nebeskih smjerova; Suneva putanja i strane svijeta. - odnos zenit, obzor, mjesec. - putanja zvijezda i zodijak. - poloaj kole, grada (mjesta) iz ptiije

perspektive. - put od kue do kole i obratno . - reljef mjesta. - jednostavna prometna karta (karta ulica) i karta krajolika. - povjesni dogaaji i pripovijesti o zaviaju. - nastajanje i razvoj zaviajne kulture. - proizvodnja i prometni uvjeti - povijesna dimenzija . - zaviaj u pjesmama, priama i igrama.

Napomena: Nastava poznavanja prirode i drutva predstavlja temelj na koji se od 5. odnosno od 6. razreda nadograuju teme iz povijesti, geografije, nastave prirodnih znanosti te teme u nastavi hrvatskog jezika kao i u tekstualnim zadacima iz matematike (trgovina, ekonomija).

4. MATEMATIKA (1.- 8- razred)

38

SVRHA Koncipiranje nastave matematike se utemeljuje na razvojno-psiholokom objanjenju procesa

usvajanja matematikih pojmova. Brojanje je prije svega kretanje i zato ga treba tijekom prvog razreda razvijati preko pokreta djeteta. Brojanje je pounutreno kretanje; dijete ui matematike pojmove na konkretnim a ne na apstraktnim situacijama. Stoga su opi nastavni ciljevi ne astrahiranje i generaliziranje nego konkretiziranje i promatranje pojednanog sluaja. Pretpostavka za razvoj faze "formalnih operacija" (6.- 8- razreda) je upravo usvajanje pojmova preko pokreta (Piaget) i zato vai pravilo: od ruku - preko srca - do glave. Brojevi imaju za ovjeka i kvalitativno-moralnu dimenziju i u nastavi matematike se upravo preko upoznavanja i uvaavanja kvalitete brojeva moe njegovati doivljaj da broj, ovjek i svijet pripadaju zajedno. Ako je do etvrtog razreda nastava matematike dostatno vjebana na temelju konkretnih operacija, onda u uzrastu uenika od 6. do 8. razreda dobiva praktino brojanje/raunanje svoju kvalitativnu obojenost. Uenik treba upoznati kako kvantitativna, tako i kvalitetativna svojstva brojeva i matematikih operacija. Ne smije se izgubiti iz vida da je nastava matematike putem redovitih vjebanja izvrsno sredstvo kolovanja volje. Kroz nastavu matematike uenik ui oslobaati se nekritike vezanosti za autoritete.

Geometrija kao dio nastave matematike poinje od 5. razreda i izdvojena je u posebnu nastavnu epohu. Vodea ideja tog nastavnog podruja je razvoj i poticanje sposobnosti konkretnog prostornog predoavanja. Uvaavajui gore navedeno nastava matematike treba pridonijeti da uenik razvije, stekne ili usvoji sposobnost: - uoavanje logikih veza i odnosa izmeu matematikih veliina - razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja, te matematikog naina miljenja - uoavanje zakonitosti, uzroka i posljedica - razvijanje pojmovnog i predodbenog miljenja - usvajanje spoznaja o koliinskim i prostornim odnosima - usvajanje matematikih pojmova i simbola - razvijanje vjetine usmenog i pismenog raunanja - razvijanje moralnih kvaliteta osobnosti i drugih osobina: pozornost, marljivost, tonost, preciznost, urednost, koncentracija, strpljivost, ljubav prema istini, stvaralako miljenje i djelovanje, matovitost - stvaranje ravnotee izmeu sintetikog i analitikog naina miljenja

Prvi razred

39

Ciljevi - sauvati i razvijati prirodnu potrebu za uenjem, istraivaki duh i ljubav prema matematici - upoznavanje osobitosti etiriju osnovnih raunskih operacija i pripadnih simbola - usvajanje pojmova vee, manje, jednako, krae, due, usporeivanje - izgovaranje brojeva do 100 - upoznavanje prvih dvadeset brojeva - vjebe zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja u brojevnom prostoru do dvadeset Nastavni sadraji 1. nastavna epoha: UPOZNAVANJE KVALITETE PRVIH DVADESET BROJEVA

- brojanje i prebrojavanje . - zapisivanje brojeva.- vee, manje, due, krae, jednako 2. nastavna epoha: UPOZNAVANJE KVALITETE OSNOVNIH RAUNSKIH OPERACIJA

- vjebanje raunanja do 10 3. nastavna epoha: : UPOZNAVANJE KVALITETE OSNOVNIH RAUNSKIH OPERACIJA

- vjebanja raunanja do 20

Drugi razred Ciljevi: - vjebe raunanja u brojevnom prostoru do 100 - usvajanje tablice mnoenja - usvajanje pojmova desetice i jedinice - poticanje na matovitost u rjeavanju zadataka - poticanje urednosti, tonosti i preciznosti u pisanju i govoru Nastavni sadraji 1.nastavna epoha: RAUNANJE U BROJEVNOM PROSTORU DO 50

- vjebe zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja - tablica mnoenja do 5x5 2.nastavna epoha: RAUNANJE U BROJEVNOM PROSTORU DO 100

- vjebanje zbrajanja, mnoenja, oduzimanja i dijeljenja - usporeivanje brojeva, predhodnik, sljedbenik - tablica mnoenja do 10x10 3.nastavna epoha: VJEBANJE Vjebanje, ponavljanje i produbljivanje nastavnih sadraja - usvajanje pojma dekadskog mjesta (jedinice, desetice)

40

Trei razred

Ciljevi - jasnoa i preciznost u raunanju u svezi s epohom gradnje i obrade zemlje - upoznati zakonitosti meu brojevima i njihovim odnosima, zakonitosti raunskih operacija - razvijati i jaati istraivaki duh - oblikovanje matematikog miljenja i zakljuivanja - vjebanje pismenog i usmenog raunanja - upoznavanje s mjerama i njihovo praktino koritenje - jaanje panje, koncentracije, pamenja i volje Nastavni sadraji 1. nastavna epoha: MJESNE VRIJEDNOSTI - KUA BROJEVA

- pismeno zbrajanje i oduzimanje do 1000 - Rimske brojke 2. i 3. nastavna epoha : PISMENO MNOENJE I DJELJENJE - mjere za duinu, obujam, masu i vrijeme - pismeno mnoenje jedno i dvoznamenkastim brojevima - dijeljenje s jednoznamenkastim brojem

etvrti razred Ciljevi - poticanje inicijative i kreativnosti - pismeno raunanje do 1.000.000 - uvoenje pojma razlomaka, etiri osnovne raunske operacije s razlomcima s istim i razliitim

nazivnicima (jednostavniji primjeri) - vjebe usmenog raunanja - dijeljenje s vieznamenkastim brojevima - razvijanje sposobnosti brzog i racionalnog raunanja Nastavni sadraji 1. nastavna epoha: PISMENO I USMENO RAUNANJE DO 1.000.000

- osnovne raunske operacije do 1.000.000 - viekratnici

2. nastavna epoha RAZLOMCI 1.

- zbrajanje i oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika. - mjeoviti brojevi. - proirivanje i skraivanje razlomaka

41

3. nastavna epoha: RAZLOMCI 2.

- svo|enje razlomaka na zajedniki nazivnik. - zbrajanje i oduzimanje razlomaka razloitih nazivnika (jednostavniji primjeri). - mnoenje i dijeljenje razlomaka. - svojstva raunskih operacija (asocijativnost, komutativnost.)

Peti razred Ciljevi

- uoavanje pravilnosti geometrijskih oblika - vjebanje sigurnosti pokreta u crtanju bez geometrijskog pribora - razvoj sposobnosti predoavanja prostornih odnosa - produbiti i uvrstiti raunanje s prirodnim brojevima, decimalnim brojevima i razlomcima - njegovanje estetskih i moralnih vrijednosti, tonosti, preciznosti i urednosti Nastavni sadraji : 1. nastavna epoha: SKUP PRIROD