KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „EN TEN TINI“ ZA PEDAGOŠKU … · organizaciju rada predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe, preferencije, potencijale i prava

Dječji vrtić „En ten tini“

Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8

Zagreb, Sesvete

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „EN TEN TINI“

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018

Rujan 2017.

1

Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i članka 42. Statuta

Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „En ten tini“ je na 46. sjednici

održanoj 27.09.2017. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića

„En ten tini“ za pedagošku godinu 2017./2018.

KLASA: 601-02/17-04/01

UR. BROJ: 251-607-01-17-1

Zagreb, Sesvete 22.09.2017.

2

SADRŽAJ:

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA ................................................................................................................... 3

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA ............................................................................................................ 4

3. PROGRAMI ....................................................................................................................................... 6

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM ......................................................................................... 6

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE ............................................................................................................ 15

3.3. POSEBNI PROGRAMI ............................................................................................................... 18

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI.................................................................................. 18

3.3.1.1. CJELODNEVNI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA..................................18

3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO 3 GODINE I

DJECU OD 3 DO 7 GODINA...........................................................................................21

3.3.2. KRAĆI PROGRAMI ............................................................................................................ 27

3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM METODIKA OBUKE NEPLIVAČA.........................................................27

3.3.2.2. KRAĆI SPORTSKI PROGRAM..........................................................................................29

3.3.2.3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA................................................30

3.3.2.4. KRAĆI PROGRAM DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA PRIMJENA

3.3.2.5. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE DOBI..............35

3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULURE...........................................................................38

3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM .............................. 41

3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ ................................. 41

3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM DJECA U PRIRODI U GRADU MLADIH-GRANEŠINA .................... 46

3.4.3. PROGRAM PATHS-RASTEM ............................................................................................... 48

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA ZLOSTAVLJANJA DJECE) .... 52

3. 4. 5. PROGRAM RASTIMO ZAJEDNO ....................................................................................... 55

3. 4. 6. PROGRAM SIGURNOST I ZAŠTITA ................................................................................... 59

4. OSIGURANJE KVALITETE ................................................................................................................. 61

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA .............................................................. 62

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................................................... 65

3

1. OSOBNA KARTA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ je javna ustanova predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja

osnovana 2009. godine. Odgojno - obrazovni proces Dječjeg vrtića „En ten tini“ održava se u

centralnom objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8) koji ima kapacitet 20 odgojnih

skupina: 6 jasličkih i 14 vrtićkih skupina, te u područnom objektu (Ulica 144. Brigade

Hrvatske vojske 2) s kapacitetom od 9 odgojnih skupina: 4 jasličke i 5 vrtićkih. Oba objekta

suvremeno su arhitektonski dizajnirana i opremljena. Matični objekt ima dvije polivalentne

dvorane - jednu za djecu od 1.- 3. godine starosti, a drugu za djecu od 3.-7. godine starosti;

bazen, igralište, likovni atelje, istraživački atelje, dva prostora za istraživanje svjetla i sjene,

sportsku terasu, terasu za istraživanja i stvaranje, eko terasu dok područni objekt ima

dvoranu za motoričke aktivnosti, igralište, prostor za aktivnosti stvaranja i izražavanja te, od

pretprošle pedagoške godine, informatičku igraonicu. U Dječji vrtić „En ten tini“ u

pedagoškoj godini 2017./2018. upisano je 620 djece. Ukupan broj radnika je 108 što

uključuje 58+6 odgojitelja, administrativno, tehničko i pomoćno osoblje i kompletnu stručno

razvojnu službu (pedagoga, psihologa, logopeda, rehabilitatora, višu medicinsku sestru te

kineziologa).

Predškolski odgoj i obrazovanje čini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga

kurikuluma. Dječji vrtić „En ten tini“ provodi djelatnost ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja u dva ciklusa:

a) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života (podrazumijeva

uključenost djece u mlađe, starije i mješovite jasličke skupine)

b) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu

(podrazumijeva uključenost djece u mlađe, srednje, starije i mješovite vrtićke

skupine)

U vrtiću se provode programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i

socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni interesima, pravima, razvojnim

potrebama djece, te njihovim mogućnostima.

4

2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA

Dječji vrtić „En ten tini“ u tekućoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni

rad s djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić

kroz planirane programe ostvaruje djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene

zaštite, pravilne prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni

razvojnim i aktualnim potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno se

održava visoki standard poštivanja prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića.

Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa.

Želimo postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne

prakse. Naša želja da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići

autentičnost u pristupu odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o

svim dimenzijama stvaranja organizacije koja uči.

Naša vizija razvoja kurikuluma temeljno se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog

oblikovanja i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i

razvoja k zajednici koja uči.

U tom kontekstu, jedna od bitnih zadaća i dalje će biti jačanje kulture ustanove kroz

primjenu razvojnog plana temeljenog na Samovrednovanju i vrednovanju svih struktura

vrtića (NCVVO).

Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini je stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za

življenje, razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu

organizaciju rada predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe,

preferencije, potencijale i prava djeteta.

Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u

smislu stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.

Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini planiramo

organizirati i provoditi sljedeće programe koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat

djece.

5

Posebni programi:

1. Cjelodnevni programi:

1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg. skupina)

1.2. Cjelodnevni programi Montessori koncepcije:

za djecu od 1 do 3 godine života

za djecu od 3 do 7 godine života

2. Kraći programi – izvan redovitog programa:

2.1. Kraći program Metodika obuke neplivača

2.2. Kraći Sportski program

2.3. Kraći program ranog učenja engleskog jezika

2.4. Kraći program Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena

2.5. Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi

2.6. Kraći program glazbene kulture

Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na

promišljanje, obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:

Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš u suradnji s Udrugom

Lijepa naša

Program Djeca u prirodi u Gradu mladih Granešina

Program Paths – Rastem u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

CAP program - Program Prevencija zlostavljanja djece u suradnji s Udrugom

roditelja Korak po korak

Rastimo zajedno - UNICEF-ov program za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

Program Samoprocjena ustanova za rani i predškolski odgoj u suradnji s

Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje

Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece

6

3. PROGRAMI

3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno - primjerenom kurikulumu

usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači: osigurati

pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu sredinu koja doprinosi razvoju

dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu, poštivati zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s

čim stručni djelatnici planiraju svoj rad, omogućiti učenje kao interaktivan proces koji uključuje

djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje, poticati partnerske odnose s roditeljima kao

najviši oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta, poticanja

tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju

djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove), kontinuirano stručno usavršavanje kao

potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti

potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada s djecom predškolske dobi.

Specifičnost primarnog desetsatnog programa DV „En ten tini“ jest i provođenje integriranog

kurikuluma otvorenih vrata, čije je provođenje zamišljeno i omogućeno samom arhitekturom i

opremljenošću prostora pomičnim pregradnim stijenama. Koncepcija se temelji na poticanju

suvremenih procesa učenja djece, poticanju suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim

razinama te adekvatnog prostornog, materijalnog i vremenskog okruženja koje zadovoljava

potrebe i interese djece te potiče djecu na suradnju, igru i učenje. Koncepcija integriranog

kurikuluma otvorenih vrata predstavlja djetetovo prirodno okruženje za rast, razvoj i odgoj.

Otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali su kao produkt

zajedničkog planiranja i omogućavaju slobodno kretanje djece i biranje prostora za igru te potiču

suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Postizanje kvalitete

zajedničkog življenja djece i odgajatelja smatramo našom osnovnom zadaćom. Nastojimo to

ostvariti živeći integrirani kurikulum otvorenih vrata. To je termin koji govori o načinu rada koji

podrazumijeva višestruku mogućnost izbora za svako dijete i poštivanje interesa i potreba svakog

djeteta: organizacija prostornog, materijalnog i vremenskog konteksta u našem vrtiću, te naša

promišljanja o ulozi odraslih u odgojno - obrazovnom radu polaze upravo od ovih postavki.

7

CILJEVI PROGRAMA

Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova

odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji

jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran,

nedirektivni stav odgojitelja

• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

NAMJENA PROGRAMA

Primarni desetsatni program provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu.

Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i

vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine).

NOSITELJI

U realizaciju odgojno - obrazovnog dijela programa uključeno je 40 odgojitelja u centralnom i 18

odgojitelja u područnom objektu te šest odgojitelja „pomagača“.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Primarni program Vrtića provodi se u vremenu od (5:30) 6 – 17,30 sati. Provođenje aktivnosti u

vrtiću vremenski je usklađeno s zadovoljavanjem osnovnih dječjih potreba za jelom i

popodnevnim odmorom te je u službi djeteta, njegovih potreba i preferencija. Glavni sudionici

provođenja programa su dijete, odgojitelj i roditelj te u odnosu na njihove potrebe planiramo

realizaciju programa, inovacije i promjene u provođenju programa.

Provođenje redovitog programa realizira se kroz:

individualizirani pristup

rad s djecom u manjim grupama

rad s cijelom skupnom jedinicom

8

situacijski rad s djecom

različite oblike suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije, radionice, priredbe i različita događanja)

različite oblike rada s odgajateljima (stručna usavršavanja, rad u timu, radni sastanci)

suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom

VREMENIK

VRIJEME (H) AKTIVNOST

5:30 / 06: 00- 06:30 Ranojutarnje okupljanje: prostor mlađe skupine

06:45-07:00 Zajutrak

07:00-08:00 Aktivnosti okupljanja, individualne aktivnosti odgojitelja s

djecom u sobama dnevnog boravka

07:00-08:30 Doručak (sve dobne skupine)

09:30-10:30 Voćna užina (sve dobne skupine)

09:00 – 10:00 10:30 / 11:45 Provedba različitih aktivnosti

11:00 - 12:00 Ručak (intervali od 15 minuta); prema dobnim skupinama -

od najmlađih ka najstarijima)

12:00-14:00 Popodnevni odmor

12:00-14:00 Mirne aktivnosti u vrtićkim skupinama, za djecu koja

nemaju potrebu za popodnevnim odmorom

14:00-15:30 Popodnevna užina (sve dobne skupine)

15:30 / 16:00 – 17:30 Poslijepodnevno okupljanje (odlazak djece kući)

9

NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA

dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i

uspješnost svakog djeteta (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci

djeteta i sl.).

instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada: protokoli za

samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog

kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja

djeteta

upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili

odgojne skupine; procjena kvalitete programa, procjena zadovoljstva programom /

vrtićem

Zajedničke analize kvalitete različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada odgajatelja i

stručno razvojne službe

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

Kontinuirano nastojanje stručno razvojne službe dječjeg vrtića jest uključivanje što većeg broja

djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje

kvaliteti samog procesu inkluzije/integracije. Sama priprema konteksta za navedene procese

započinje mnogo prije nego li se dijete uključi u proces, a s daljnjih tijekom procesa još se

intenzivnije nastavlja. Integracijom i inkluzijom djece s posebnim potrebama i teškoćama u

razvoju djeci bez teškoća omogućava se rast u okolini u kojoj je različitost norma, a ne iznimka.

Elementi uključivanja, koji se mogu koristiti kako bi prepoznali visoko kvalitetni program i usluge

za rano djetinjstvo, su pristup širokom spektru prilika za učenje, sudjelovanje i potpora.

Inkluzija/integracija daje djeci priliku da razvijaju socijalne i komunikacijske vještine,

osamostaljuju se, nauče prihvaćati sebe i svoje posebnosti. Ostala djeca uključena u program uče

nove socijalne vještine interakcije s djecom različitih sposobnosti, čime postaju osjetljivija prema

potrebama drugih općenito, bolje razumiju različitosti i prema njima postanu tolerantnija.

Ovogodišnja zadaća u tom smislu jest sustavno, kroz odgojno - obrazovne sadržaje i opću

informiranost, djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s

teškoćama u razvoju i posebnih potreba, kako bi se zadovoljila prava i mogućnosti svakog djeteta.

Misija odgojnih radnika i članova stručnog tima je omogućiti svoj djeci, a naročito djetetu s

10

teškoćama u razvoju, kroz svakodnevne situacije i planirane situacije, učenje i razvoj osobnih

kompetencija.

Za djecu s određenim posebnim potrebama organizira se individualizirani rad u skupini i/ili

individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja

njihova optimalnog razvoja. Djeca s posebnim potrebama također su kao i drugi polaznici

vrtića uključeni u cjelodnevne i kraće posebne programe.

OPĆI CILJ

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju/

posebnim potrebama i njihovih roditelja u sve aspekte odgojno – obrazovnog rada.

SPECIFIČNI CILJEVI, NAČIN OSTVARIVANJA, VREMENIK I NOSITELJI

SPECIFIČNI CILJEVI AKTIVNOSTI PLANIRANO VRIJEME

NOSITELJI

DIJETE

Promicanje inkluzije djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, osiguravanje njihovih prava na prihvaćanje, razumijevanje. Stvaranje pozitivnog ozračja i uvažavanje različitosti dobro osmišljenim radom u skupini, s odgojiteljima i roditeljima.

Poticanje cjelovitog razvoj djetetove osobnosti, očuvanjem stečenih sposobnosti i sprečavanjem nastanka novih poteškoća pravodobnim

izrada programa opservacije za djecu s teškoćama u razvoju

praćenje tijeka opservacije

praćenje tijeka prilagodbe djece na vrtić

prikupljanje podataka u svrhu izrade anamneze

odabiranje instrumentarija za identifikaciju po odgojnim skupinama

izrada individualiziranog programa rada za djecu s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

rujan, listopad, studeni, prosinac

logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, odgojitelji

prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom

poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s djecom s teškoćama u razvoju

prikupljanje i obrada podataka o djetetu na opservaciji

utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta i izrada nalaza i mišljenja

tijekom cijele pedagoške godine

logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj

11

rehabilitacijskim radom i praćenjem razvoja djece.

Rad na području pripreme i poboljšanja spremnosti djece za polazak u školu

(posebno djeca s faktorom rizika, djeca s teškoćama i posebnim potrebama)

upućivanje djeteta na dodatnu dijagnostičku obradu u specijalizirane ustanove

izrada individualnog programa rada za dijete s teškoćama u razvoju

sudjelovanje u procjeni razvojnog statusa i potreba djeteta, izrada mišljenja o razvojnim osobitostima djece

vođenje dosjea o djeci (individualizirani odgojno-obrazovni plan, procjena i bilježenje razvojnog potencijala)

otkrivanje i praćenje djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

neposredan rad s djecom s teškoćama u razvoju - sistematsko praćenje razvoja djeteta s teškoćom i utvrđivanje statusa pojedinog područja razvoja

sudjelovanje u pripremama djece za polazak u školu

sudjelovanje u izradi mišljenja o psihofizičkom statusu djeteta

tijekom cijele pedagoške godine


12


NOSITELJI

ODGOJITELJI

Priprema odgojitelja i odgojitelja pomagača za kvalitetan prihvat sve djece

Senzibilizacija odgojitelja prema djeci s posebnim potrebama

Upoznavanje odgojitelja s ulogom trećeg odgojitelja i njegovim sudjelovanjem u odgojno obrazovnom radu u skupini

Upoznavanje pomagača i trećeg odgojitelja s planom i programom rada pomagača

Suradnja kod izrade i realizacije individualiziranih programa za djecu s PP

Informiranje odgojitelja o karakteristikama novoupisanog djeteta

Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka u procesu prilagodbe djeteta na vrtić

Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju posebnih potreba djeteta

rujan,

listopad


Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i potrebama djeteta s teškoćama u razvoju

Upoznavanje s posebnim oblicima rada, metodama rada i specifičnim pomagalima (po potrebi)

Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta s teškoćom

rujan

listopad

studeni

logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj

Sudjelovanje u planiranju i programiranju njege, odgoja i obrazovanja djece s TUR-om i PP-om

Dogovori o suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama

Razmjena informacija o razvojnim osobitostima tijekom valorizacije odgojno-obrazovnog rada

Izrada sistema evidencije i vođenja dokumentacije o praćenju razvoja djece s TUR-om

Individualni stručni dogovori i konzultacije

Stručno usavršavanje djelatnika (radionice, radni dogovori, vijeća)

Praćenje stručne literature vezane uz sve aspekte djelovanja

Sudjelovanje u provođenju internih oblika stručnog usavršavanja

tijekom

godine


13


NOSITELJI

RODITELJI

Suradnja, zajedničko djelovanje u svrhu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta, aktivnim sudjelovanjem u procesu inkluzije

Podrška roditeljima tijekom prilagodbe djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama

Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta.

Aktivno sudjelovanje roditelja u skupini u vremenu prilagodbe i poslije (po dogovoru).

Stalni kontakt s roditeljima tijekom prilagodbe djeteta u ustanovi

Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za nove roditelje.

rujan

ravnatelj, logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr.voditelj, odgojitelji

Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta

svibanj

logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj

Savjetodavni rad s roditeljima

Informiranje roditelja o specifičnostima razvojnih potreba djeteta

Sudjelovanje roditelja u izradi individualiziranog programa za dijete

Sudjelovanje i upućivanje roditelja na stručnu literaturu

Upućivanje na dodatne specijalističke preglede, dijagnostike i tretmane u specijalizirane ustanove

Kontinuirana suradnja i obostrano informiranje o teškoćama i postignućima djeteta

Sudjelovanje na skupnim roditeljskim sastancima

tijekom

godine

logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj, odgojitelji

14


NOSITELJI

SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM

Kvalitetniji prijenos informacija relevantnih za integracijski proces djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama u vrtićke skupine

Suradnja sa specijaliziranim ustanovama i Udrugama

Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb sa ciljem uključivanja djeteta u kategorizaciju prema vrsti teškoće

Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike i tretmana djeteta

Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja edukacijsko – rehabilitacijskih znanosti

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja

Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima i sekcijama

Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, te Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport

Suradnja sa stručnim suradnicima drugih vrtića, stručnjacima drugih profila, školom i kulturnim i sportsko rekreativnim ustanovama

TIJEKOM

GODINE

Ravnatelj, logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, odgojitelji

NAČIN VREDNOVANJA

Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama

zapažanje odgajatelja o dječjim reakcijama, mišljenju

Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad

Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika

Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i indfividualnim razgovorima

Praćenje djetetova psihofizičkog razvoja

Razvojne i druge liste praćenja

Ispitivanje spremnosti za školu

utvrđivanje inicijalnog stanja u skupinama procjenama,anketama

Procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća

15

3.2. PROGRAM PREDŠKOLE

Program predškole je obavezni program odgojno-obrazovnoga rada za svu djecu u

godini prije polaska u školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska

u školu. Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se

svakodnevno u okviru odgojno – obrazovnog rada. S obzirom na to da broj djece koja

nisu uključena u redoviti 10-satni program bilo vrlo malen, program predškole za njih se

organizirao u koordinaciji s drugim vrtićima u lokalnoj zajednici. Program predškole

počiva načelu poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece. Odgojno-obrazovni

proces ostvaruje se kroz individualizirani pristup svakom djetetu te se učenju pristupa

kao nestandardiziranom procesu koji se događa u svrhovitome kontekstu. Stoga je

naglasak stavljen na stvaranje primjerenog konteksta za spontano bogaćenje rječnika,

kvalitetnu komunikaciju, razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina, za uočavanje

odnosa među predmetima i pojavama, poticanje istraživačkih interesa djece za

matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti. Pri tome se polazi od samog interesa

djeteta i potiče se samoinicirano učenje djece kako bi se stvorili preduvjeti za

upravljanje vlastitim procesom učenja. Djecu se potiče na razvoj kritičkog mišljenja,

kreativnog izražavanja u raznim umjetničkim područjima te poštovanja vlastite kulturne

i povijesne baštine. Posebna pozornost pridaje se razvoju socijalnih kompetencija,

odnosa s vršnjacima, suradničkog učenja, nenasilnog rješavanje sukoba, timskog rada...

CILJEVI PROGRAMA

S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane,

humanističke i sukonstruktivistički orijentirane značajke programa, cilj je stvoriti takve

kontekstualne uvjete za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje

raznovrsnih iskustava djece u svrhu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih,

socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za

nove oblike učenja.

16

NAMJENA PROGRAMA

Program predškole u okviru redovnog programa namijenjen je za djecu u godini pred polazak

u osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Odvijat

će se u odgojnim skupinama: Zečići, Vjeverice, Ježići, Zebrice, Medvjedići, Patkice, Dupini,

Mravi, Vučići, Ivančice i Suncokreti za djecu uključenu u redovni program, te u dvije skupine

u područnom objektu za djecu koja nisu obuhvaćena redovnim programom vrtića.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojitelji starijih i mješovitih vrtićkih skupina koji rade u

neposrednom radu s djecom koji su u godini pred polazak u osnovnu školu: Ž. Juranović, M.

Frančić, A. Novak, N. Arambašić, J. Korbar, N. Brkić, I. Kolak, P. Zubak, A. Ančić, A. Ćarapin, A.

Ivkovič, M. Barić, M. Kuprešak, I. Hajtek Legin, M. Slipac, D. Kelčec, P. Sever, N. Večerin, N.

Hrgetić, I. Hlebec, I. Kušenić i R. Guja. Nositeljica programa za dvije skupine predškole za

djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom bit će D. Barać.

Odgojitelji će program održavati u suradnji s djelatnicima stručne službe vrtića:

psihologinjom Sanjom Bartaković, logopedinjom Marijom Birer Perlić, pedagoginjom Miom

Bolf, rehabilitatoricom Teom Celić i zdravstvenom voditeljicom J. Dabro Ključević.


Organizacija programa predškole je fleksibilna i prilagođava se potrebama djece i roditelja. U

neposrednom radu s djecom kombinirat ćemo i primjenjivati različite metode i oblike rada,

bazirane na humanističko – razvojnoj koncepciji našega programa odgoja i obrazovanja

predškolske djece: verbalne metode, metode otkrivanja, metode istraživanja, problemske

metode, metode promatranja, metoda demonstracije, igra, metode pokazivanja kroz

zajednički rad u skupini, rad u manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad. Rad

ćemo organizirati tako da se izmjenjuju dinamične i statične aktivnosti djeteta, vodeći brigu,

prije svega, o zadovoljavanju općih i posebnih potreba djeteta. U svrhu realizacije

postavljenih ciljeva sadržaji i aktivnosti će se provoditi tako da se ono što se uči prilagođava

djetetovim interesima, da se uvode raznolikosti i inovacije u igru, učenje i rad, da dijete

aktivno sudjeluje u programu i dolazi do brze povratne informacije, da se kod djeteta njeguje

17

njegova prirodna radoznalost i da se sadržaji i aktivnosti povezuju sa stvarnim životom.

VREMENIK

Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se svakodnevno u okviru

odgojno – obrazovnog rada. Program za djecu koja nisu obuhvaćena redovnim programom

vrtića odvijat će se tri puta tjedno od 1. listopada 2017. godine do 31. svibnja 2018. godine,

u vremenu od 13 – 19 sati (dvije skupine predškole).


Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja programa predškole. Stoga će se tijekom provedbe programa koristiti uobičajeni

oblici dokumentiranja i vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video dokumentacija,

izjave djece, dječji uratci...), samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se

osigurao kontinuitet vrednovanja tijekom provedbe programa.

Osim toga, koristit će se skale, upitnici i protokoli kao što su: protokol za samoprocjenu

postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli

za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece, skale i protokoli za procjenu

dobrobiti i aktiviteta djeteta. Psihologijski instrumenti i tehnike koristit će se za evaluaciju

ishoda, odnosno učinkovitosti programa u užem smislu- u odnosu na postavljene ciljeve za

skupinu djece i za svako dijete ponaosob (npr. sociometrijsko ispitivanje za utvrđivanje

socijalnog statusa djece u odgojnoj skupini, skale procjene općeg psihomotornog razvoja

djeteta, Test spremnosti za školu, Upitnik fonološke svjesnosti i ostali testovi i upitnicu u

skladu s razvojnim ciljevima pojedinog djeteta). Koristit ćemo i upitnike za roditelje za

procjenu kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili odgojne skupine, za

procjenu kvalitete Programa i ostalo – prema potrebama i razvojnom tijeku programa)

18

3.3. POSEBNI PROGRAMI

3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI

3.3.1.1. CJELODNEVNI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se

tako javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na

materinskom jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete

za usvajanje stranog jezika.

Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na

jezično - govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobI

može biti dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog

obogaćivanja djeteta.

Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove

navršene treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste

najpovoljnije razdoblje za usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju

svjesna postojanja jezika kao fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer

poznaju kulturu i običaje drugog naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti

lošiji).

Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog

jezika pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav

prema stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba

biti u funkciji razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje

drugih stranih jezika.

CILJEVI PROGRAMA

Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i

približavanje engleske kulture i običaja

Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne

osjetljivosti, stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti

oponašanje zvukova i tonova glasa

19

Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije

putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu

Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije

Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju

engleskim jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama

Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti

vizualnog i situacionog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku

Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,

sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije,

aktivno sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj

skupini u koju je upisano 21 dijete.

NOSITELJI PROGRAMA

SKUPINA NOSITELJI

MEDVJEDIĆI Ćapin, Ančić


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih

i aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnosti

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i

uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

20

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje

uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.09.2017. do 30.06.2018.

Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina,

ateljeima (istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati


dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci djeteta i sl.)

instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli za samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece

indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor, bogatstvo rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta komunikacije na engleskom jeziku),

skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja djeteta

upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili odgojne skupine; procjena kvalitete programa

vrednovanje i interpretacija rezultata

21

3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO 3

GODINE ŽIVOTA I OD 3 DO 7 GODINA ŽIVOTA

Polazeći od značaja obitelji, a samim time i obiteljskog odgoja, uvažavajući prava i slobodu

roditelja na izbor vrste, sadržaja i oblika programa za dijete i njihovo djelotvomo

sudjelovanje u njima, izradili smo Montessori program, koji je već afirmiran kao humana

tradicija u nas i u svijetu, te postao potreba velikog broja djece i roditelja.

Pridržavajući se cjelovite koncepcije Montessori programa, želimo poticati cjeloviti razvoj

djeteta u ostvarivanju njegova cilja, prenošenjem primjerenih znanja, vještina i navika,

omogućavanjem djetetu razvijanja individualnih snaga i sposobnosti u skladu s njegovim

interesom.

Utemeljenost programa nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima

predškolskog odgoja, u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br.

10/97), Zakonu o izmjenama i dopuni zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

(“Narodne novine”, br. 107/07,94/13), Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja

predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH 7-8/1991) i Državni pedagoški

standard predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine”, br. 63/08).

Ovim programom želimo da dijete stekne iskustva kao temelje budućeg razvoja: usklađenost

pokreta - spretnost, koncentraciju, sposobnost slobodnog izbora, volju, ustrajnost u radu,

red i unutrašnju motivaciju, govorne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, pozitivne

osobine ličnosti, volje i karaktera.

CILJEVI PROGRAMA

Osnovni cilj Montessori pedagogije je osposobiti dijete da bude samostalna, samosvjesna,

socijalno kompetentna i kreativna osoba jer se samo takva osoba može razviti u korisnoga i

vrijednoga člana svoje sredine i društva u cijelosti.

Montessori pedagogija razvija kod djeteta samostalnost, moralne osobine ličnosti, estetski

ukus za uočavanje, doživljavanje i ostvarivanje lijepog u životu, okolini i prirodi, razvija

sigurnost i samopouzdanje, pozitivnu sliku o sebi, odgovornost prema sebi i drugima,

poštivanje ljudskih prava, tako da svako dijete može zadovoljiti svoje opće i posebne

22

potrebe, ne ometajući druge, potiče cjeloviti razvoj djeteta (tjelesni i psihomotorni razvoj,

socio-emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i

stvaralaštvo), poštuje djetetovu osobnost, a osobito individualnu snagu i sposobnost.

lntegracijom djece s posebnim potrebama i s teškoćama u razvoju, pažljivom opservacijom

i praćenjem njihovih potreba maksimalno potiče cjeloviti razvoj njihove osobnosti.

NAMJENA PROGRAMA

• Neposredni korisnici programa su djeca od 1-3 godine života i od 3 do 7 godina života

• Posredni korisnici su roditelji te ostali djelatnici vrtića

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su 4 odgojitelja:

Za djecu od 1 do 3 godine života:

• Iva Račić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori

pedagogije za djecu rane dobi (0-3), u sklopu Stručno-razvojnog centra Montessori DV

Srčeko u Zagrebu, polaznica edukacije iz područja Montessori pedagogije za djecu od 3.-

7. godine života.

• Ana Topić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja

Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3), u sklopu Stručno-razvojnog centra

Montessori DV Srčeko u Zagrebu, polaznica edukacije iz područja Montessori pedagogije

za djecu od 3.-7. godine života.

Za djecu od 3 do 7 godina života:

• Mirela Mesić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori

pedagogije za djecu od 3.-7. godine života.

• Ivana Novina, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori

pedagogije za djecu od 3.-7. godine života.

23


Montessori program ove pedagoške godine provoditi ćemo s 18 djece u jednoj mješovitoj

skupini u dobi od 1-3 godine života uz uključivanje djece s posebnim potrebama i teškoćama

u razvoju, prema osobnom interesu djece i roditelja, a u skladu s individualnim potrebama i

interesom djeteta.

Prostor

Montessori određuje vrlo stroge norme ponašanja u strukturiranju i oblikovanju

materijalne sredine i ponašanje odraslih.

U uređenoj okolini, ključnu ulogu za nesmetani razvoj djeteta imaju: igračke, sredstva,

pomagala i ostali pribor koji je potrebno strukturirati i objediniti za poticanje cjelovitog

razvoja djeteta. Pravilnim korištenjem tih pribora dijete pamti, produbljuje i usavršava svoja

znanja za budući život.

Pribor mora biti postavljen tako da vodi dijete od jedne lakše do sve težih vježbi, od

konkretnog ka apstraktnom, od jedne lakše prema zahtjevnoj razini. Da bi se osigurala

sloboda izbora i vremenska neograničenost korištenja pribora, sve mora biti postavljeno na

dohvat ruku djetetu u uređenoj okolini i to tako da ga potiče na korištenje, istraživanje i

kombiniranje.

Sav pribor izrađen je prema strogim pravilima, tako da potiče cjelokupni razvoj djeteta.

Pripremljena okolina utječe i na socijalne odnose, mora odgovarati određenoj kulturi i

običajima i unositi osjećaj ljepote i sklada. U tako uređenoj okolini odgojitelj ima uvjete za

individualni rad, rad u manjim grupicama.

U pripremanju okoline potrebno je poštivati slijedeće zahtjeve:

• Ljepota i atmosfera - prostor mora biti čist i uredan, ispunjen umjetničkim slikama,

biljkama i životinjama (ribice,ptice, hrčak) koje djeca njeguju

• Prostor, namještaj i veličina - prostor mora biti uredan i ugodan za boravak, ne prevelik, s

dovoljno mjesta za kretanje, zidovi svjetlo obojeni s puno prirodnog svjetla, pod drven,

namještaj prilagođen visini djeteta (stolovi i stolice) svijetlih boja, police niske, pregledne

24

i otvorene, kako bi djeca sve mogla koristiti bez pomoći odraslih.

• Mješovite dobne skupine - potiču socijalni razvoj, djeca si međusobno pomažu (stariji

mlađoj, mlađa uče promatrajući stariju, a starija uče podučavajući mlađu)

• Red - svaki predmet u sobi ima svoje mjesto, odgojitelj je uzor djetetu i podučava ga

kako treba održati red

Namještaj i oprema trebaju biti primjereni dobi djece, a osobito stolice istolovi. U prostoru je

potrebno postaviti biljke, o kojima brinu i djeca, a po mogućnosti i kućni ljubimci o kojima

djeca brinu.

Pribor

Pribor je strogo složen i mora se održavati njegova urednost. U Montessori prostoru nalazi

se uvijek samo jedan primjerak pribora za vježbanje, pa se dijete, koje želi upravo taj isti

materijal suočava s rješavanjem problema. Tako razvija svoju toleranciju, strpljivost, jača

volju, čekajući i odlažući želju za rad s tim materijalom.

Montessori prostor uključuje i biološki pojam razdoblja posebne osjetljivosti koja tijekom

razvoja periodično nadolaze:

• Razdoblje posebne osjetljivosti za govor

• Razdoblje posebne osjetljivosti za red

• Razdoblje posebne osjetljivosti za uočavanje manjih dijelova cjeline

• Razdoblje posebne osjetljivosti za poboljšanje osjetilnih sposobnosti

• Razdoblje posebne osjetljivosti za spretnost u kretanju

• Razdoblje posebne osjetljivosti za društveno ponašanje

Pribor koji Montessori priprema za djecu ima važnu ulogu, a strukturiran je tako da

zadovoljava pet osnovnih zahtjeva:

25

1. ako dijete naiđe na teškoće u rukovanju priborom ili napravi pogrešku, treba je svesti

na jednu njegovu osobinu. Na taj način se problem brzo sagledava i rješava, a pojam o

toj osobini lakše oblikuje, (npr. ako slažu kockice u boji traže samo jednu osobinu, npr.

veličinu, ali ne boju i oblik).

2. pribor svojim izgledom i načinom korištenja treba slijediti jednu progresiju - od

jednostavnog ka složenom.

3. pribor treba indirektno pripremati dijete za učenje koje mu predstoji, (npr. izbočine na

priboru ga pripremaju za motoričku radnju potrebnu za pisanje).

4. pribor koji se daje djetetu treba u početku imati konkretan izraz neke ideje, a zatim se

koristi predstavljen na sve apstraktniji način.

5. pribor koji se daje djetetu treba biti ,,autokorektivan", što znači da kontrola grešaka

leži u njemu samom, a ne da bude jedan od poslova odgojitelja . Pribor je podešen tako

da omogućava djetetu da otkrije svoje pogreške i ispravlja ih ukoliko je dostiglo

potreban stupanj razvoja.

Maria Montessori je svoj didaktički pribor razvrstala u pet skupina, prema različitim

područjima:

1. pribor s kojim se provode vježbe za praktičan život

2. osjetilni pribor

3. pribor za matematiku

4. pribor za jezik

5. pribor za svemirski odgoj

Korištenje ovih pribora višestruko je korisno za dijete: preko manualnog rada, ponavljanja i

osjetilnog iskustva djeluje na njegov duhovni razvoj. Tijekom aktivnosti, kontrolom

pogrešaka, dijete može samo sebe kontrolirati, pa prema Montessori predstavlja “ključ koji

otvara vrata u svijet”.

26

Odgojno obrazovni rad

Montessori program odgojno-obrazovnog rada usmjeren je na individualne sposobnosti i

interes djeteta, ali i na uređenu okolinu, a osobito na pribor.

Montessori odgojno obrazovni rad organizira se kroz pet vrsta vježbi:

• vježbe praktičnog života

• vježbe za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila

• vježbe govora

• vježbe matematike

• vježbe kozmičkog odgoja

Svako odgojno-obrazovno područje ima definirane ciljeve i zadaće, tako se ciljanim radom u

dobro pripremljenoj okolini potiče cjeloviti razvoj djeteta uvažavajući njegove razvojne

potrebe i mogućnosti. To podrazumijeva poticanje tjelesnog i psihomotornog razvoja

djeteta, socio-emocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja, govora, komunikacije,

izražavanja i stvaralaštva. Najvažniji razvojni aspekt je njegovanje onoga što dijete nosi u

sebi, njegovih unutarnjih potencijala koji će se razvijati samo u povoljnim uvjetima.

U pripremljenoj okolini pribor je izložen tako da je pripremljen za izvođenje određenih

vježbi, koje se provode temeljnim pedagoškim principima pa je prema tome određen i slijed

aktivnosti:

• Od lakšeg ka težem

• Od jednostavnog ka složenom

• Od konkretnog ka apstraktnom

• Od cjelovitog ka pojedinačnom


Vrednovanje ovog programa evidentirati će se u obrascima koji su propisani Zakonom o

predškolskom odgoju i naobrazbi i Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške

dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN83/01).

27

Odgojitelji-provoditelji programa ostvarivat će procjenu Montessori programa u kontekstu

odgojne skupine koristeći različitu dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu

odgojno-obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi, foto i video zapisi,

uradci djece i sl.)

Prema načelima Nacionalnog kurikuluma provodit će se unutarnje i vanjsko vrednovanje.

Vanjsko vrednovanje provodit će se u suradnji s nadležnim institucijama, a procesom

samovrednovanja uvažiti će se područja kvalitete identificirana od strane Nacionalnog

centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Projektu samovrednovanja u koji je vrtić

uključen

(prostorno-materijalni i tehnički uvjeti rada, zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost,

suradnja s užom i širom društvenom zajednicom, proces praćenja i vrednovanja itd.).

Vrednovanje programa provodit će i pedagoški savjetnici i nadzornici Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, savjetnici za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje te

stručne osobe s licencom za nadzor Montessori programa- Sandra Pokos.

3.3.2. KRAĆI PROGRAMI

3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM METODIKA OBUKE NEPLIVAČA

Program obuke plivanja provodi se u našem vrtiću 7 godina.

OPĆI CILJ

Cilj programa obuke neplivača je navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu.

SPECIFIČNI CILJEVI

• Usvajanje bazične plivačke motorike

• upoznavanje sa tehnikama plivanja i osposobljavanje za samostalan boravak u vodi

NAMJENA PROGRAMA

Program je namjenjen djeci predškolske dobi, od 5 do 7 godina koji su polaznici našeg vrtića.

28

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića.


Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od

2 ciklusa. U programu će, ove pedagoške godine, sudjelovati 64 djece.

Poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće

motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja

funkcionalnih sposobnosti organizma ( krvožilnog, koštanog i plućnog aparata ).Kompleksnim

pokretima velikih mišićnih skupina osnažiti organizam bez velikog napora i mogućnosti

povrede.

Zadaće

Očuvati i unaprijediti zdravlje, razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu

sliku o sebi, ojačati samopouzdanje te razviti ostale osobine ličnosti.

Metode rada

Program je podijeljen u 11 programskih cjelina:

1.Vježbe navikavanja na vodu

2. Vježbe disanja

3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi

4. Vježbe plutanja

5. Vježbe klizanja

6. Vježbe kretanja u vodi

7. Plivanje svojom tehnikom

8. Vježbe za skokove u vodu

9 . Vježbe sigurnosti

10. Vježbe na suhom

11. Provjera usvojenog znanja

29

U programu se koristi frontalni oblik rada s manjim skupinama djece (6 - 8). Rad s malim

brojem djece omogućava individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme

obuke plivanja omogućava kvalitetniji rad ,a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno,

uspjeh u usvajanju bazične plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.

VREMENIK

Program se provodi u 2 ciklusa – 1. ciklus od listopada 2017. god. do veljače 2018. god. te

drugi ciklus od veljače do lipnja 2018. god.


Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom

prezentacijom prema modelu usvajanja znanja plivanja.

Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na slijedeći način:

praćenjem toka procesa obuke u inicijalnom, tranzitivnom i finalnom dijelu

vrednovanjem procesa u cjelini

Dokumentacija i praćenje vrši se pismenim putem, fotografijom, videozapisom itd.

3. 3. 2. 2. KRAĆI SPORTSKI PROGRAM ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI

Predškolsko doba je bitan period u kojem se izgrađuje ljubav prema kretanju i sportu,

a stvaraju se i zdrave prehrambene navike.

OPĆI CILJ

Poticanje optimalnog rasta i razvoja s unapređenjem tjelesnih, motoričkih i funkcionalnih

obilježja.

SPECIFIČNI CILJEVI

• Razvoj svijesti o ulozi i značaju tjelesnog vježbanja u toku razvoja a i kasnije

u životu

• Usavršavanje motoričkih znanja i vještina presudnih za početak školovanja.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namjenjen djeci u dobi od 3,5 do 7 godina.

30

NOSITELJ PROGRAMA

Kineziolog vrtića.


Program se provodi 2x tjedno u trajanju od 60 min. U program će ove pedagoške godine biti

uključeno 44 djece u dvije skupine.

• Razvoj koordinacije i preciznosti u ophođenju s opremom i rekvizitima

• Razvoj pokretljivosti i spretnosti kroz razne zadatke i poligone

• Razvoj psihomotornih sposobnosti

Zadaće

Pozitivan razvoj svih kinantropoloških obilježja djece.

Poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja.

Pozitivno djelovanje na emocionalni razvoj djece.

Poticanje socijalnog ponašanja.

Metode rada

Frontalni oblik rada s manjom skupinom djece, individualizirani pristup.

VREMENIK

Program se provodi od listopada 2017. god. do lipnja 2018 .god., dva puta tjedno po 60

minuta.


Provjeru programa kao i redovito praćenje i evaluaciju rada vršit će kineziolog vrtića.

Način praćenja obuke biti će prikazan u inicijalnom i finalnom dijelu te vrednovanjem

procesa u cjelini. Dokumentacija i praćenje vršiti će se pismenim putem, fotografijom i

videozapisima.

31

3. 3. 2. 3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se

potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i

dobi djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže

i bolje usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.

Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog

naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i

praksi predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003.). Razvijanjem senzibilnosti za

strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na jezično - govorne

sposobnosti i percepciju.

CILJEVI PROGRAMA

Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja

kompetentnosti

Podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u

izražavanju

Razvijanje slušne osjetljivosti

Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu

predškolskog djeteta

osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i

stvaranja na stranom jeziku

Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih

Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta

Upoznavanje kulture drugog naroda

Omogućavanje doživljaja uspjeha

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godina. Ove pedagoške godine u program će

biti uključeno 17 djece u područnom objektu i 44 djece u centralnom objektu.

32


Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih

i aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,

emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.

Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:

grupne aktivnost

manje grupe

individualno

situacijski

U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i

uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.

Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:

vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje

slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje

situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području ranog učenja engleskog jezika: Ž. Juranović, M. Frančić i A. Laušin.

VREMENIK

Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2017. do 30.06.2018.

Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.


procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

33

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)

procjena rada odgajatelja

3. 3. 2. 4. KRAĆI PROGRAM DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA

PRIMJENA

„ KAK' SU ŽIVJELI NAŠI STARI“

Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,

mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo

glazbu, pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje

sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih

običaja razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.

Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja

pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima

Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i

individualnost te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je

upoznati i približiti glazbu djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete

pokazuje interes

CILJEVI PROGRAMA

doprinijeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i

tradiciju identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.

bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i

pozitivne stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih

običaja

otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem

živimo, obilježja drugih kultura

istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura

34

razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini

osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja

netrpeljivosti ili neprimjerenih reagiranja

koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i

plesnih potencijala i poticati kreativno izražavanje

stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja kod djece

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i

roditelja.

NOSITELJI PROGRAMA

Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad

na području folklornog stvaralaštva.


Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u

potrebama svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba

djeteta. Ovisno od psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera

aktivnosti, sadržaja rada, program će se ostvarivati :

• u malim skupinama

• u individualnim aktivnostima

• u zajedničkim aktivnostima

VREMENIK

Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2017. do 30.06.2018.

i odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za

vježbanje.

35


procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti

procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu

procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu

dokumentiranje djetetovog stvaralaštva

stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja

samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost...) procjena rada odgajatelja

3. 3. 2. 5. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE

DOBI

Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi odvija se kao posebni

program s visokim stupnjem poštivanja načela individualizacije i diferencijacije. S obzirom na

posebne potrebe darovite djece (akceleriran spoznajni razvoj, potreba za kreativnošću,

specifičan emocionalni razvoj sa znakovima preosjetljivosti) u ovom programu naglasak će se

stavljati na rad vlastitim tempom, obogaćivanje informacijama, većem osjećaju

prilagođenosti djeteta u homogenoj grupi, radu na razini prilagođenoj znanju i sposobnosti

darovitih, partnerstvu i dijalogu s vršnjacima na istoj mentalnoj i kronološkoj dobi. Posebna

će se pažnja posvetiti osjećaju sigurnosti, prihvaćenosti i ugode u igri i učenju unutar vrtića.

S obzirom na to da je nadarenima potreban bogat, sadržajan i metodički raznolik program

učenja, koji bi poticao razvoj nadarenosti nastojat ćemo osigurati program koji bi bio

fleksibilan i individualan, osnovan na višim misaonim procesima kao što su divergentno

mišljenje i zaključivanje, usmjeren na razvijanje kreativnosti, ali i kreativan u isto vrijeme, te

orijentiran prema budućnosti.

CILJEVI PROGRAMA

Cilj programa jest poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece posebno

organiziranim i osmišljenim programom koji kroz individualiziran pristup zadovoljava njihove

posebne odgojno – obrazovne potrebe i potiče razvoj njihovih potencijala. Osnovne zadaće

36

su: razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj socio- emocionalnih kompetencija, razvoj osnovnih i

viših razina misaonih procesa te povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja

svijeta i pojava u njemu.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen identificiranoj darovitoj djece od 4. do 7. godine. U obzir će biti uzeta

šira definicija potencijalne darovitosti koja uključuje gornjih 5-10% populacije i koristi blaži

„cut off“ skor na testovima, s mogućnošću uključivanja pojedinog darovitog djeteta u

program i tijekom godine slijedeći načelo kontinuiranog prijema.

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojiteljica Jelena Korbar i i Ana Palaić Hadžija koje su prošli stručnu

edukaciju za rad s darovitom djecom u organizaciji Centra za poticaje darovitosti djeteta

„Bistrić“ iz Zagreba pod stručnim vodstvom Jasne Cvetković Lay, savjetnice i specijalistice za

obrazovanje darovitih uz podršku psihologinje Sanje Bartaković.


Program za potencijalno darovitu djecu ostvarivat će se kroz aktivnosti koje potiču aktivno

učenje, kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa kroz rad u malim grupama,

individualno i situacijski. Posebna pozornost će se posvetiti tome da se aktivnosti odvijaju u

poticajnom i kvalitetno strukturiranom prostoru. Naglasak će biti na sljedećim metodama i

aktivnostima:

logičko-kombinatoričke aktivnosti („mozgalice“, pitalice, povezivanje,

kategorizacije), istraživačke igre i pokusi,

igre i vježbe za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju, raznovrsne

stvaralačke igre

edukativne igre na računalu

igre za poticanje pred-čitalačkih i matematičkih vještina zahtjevne stolne didaktičke

igre i perceptivne igre

projektni rad koji počiva na specifičnim interesima darovitog djeteta i iste

produbljuje te omogućuje širenje znanja i stjecanje novih spoznaja

37

VREMENIK

AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE

NOSITELJI

Prepoznavanje darovite djece kroz

popunjavanje lista za opažanje ponašanja

svojstvenih bistrom djetetu od strane

odgojitelja svih skupina djece u dobi od 4- 7

godina

rujan, listopad odgojitelji srednjih i starijih

vrtićkih skupina

Psihološka procjena intelektualnih sposobnosti

djece od strane psihologa

rujan, listopad psihologinja S. Bartaković

Primjena upitnika za roditelje listopad psihologinja S. Bartaković

Radionica za roditelje listopad odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković

Timski rad na planiranju diferenciranog

programa koji sadrži obogaćene aktivnosti i

projekte

rujan, listopad i tijekom pedagoške godine

odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković

Obogaćivanje okruženja i aktivnosti u svim

odgojnim skupinama u cilju zadovoljavanja

aktualnih i specifičnih potreba potencijalno

darovitog djeteta

tijekom pedagoške godine

odgojitelji vrtićkih skupina u suradnji sa stručnim timom

Provedba diferenciranog programa u igraonici za identificiranu darovitu djecu

od listopada 2017. do svibnja 2018. godine

Odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković

Provjera ranije ostvarene dijagnostike tijekom edukativnih postupaka


Psiholog, odgojitelji

Kontinuirano procjenjivanje potencijalno darovite djece tijekom provedbe obogaćenog programa

od listopada 2017. do svibnja 2018. godine

odgojitelji potencijalno darovite djece i stručni suradnici

38

Timsko vrednovanje pojedinih etapa provedbe programa


odgojitelji potencijalno darovite djece i stručni suradnici

Povezivanje sa značajnim čimbenicima izvan ustanove (Centar za poticanje darovitosti djece „Bistrić“, Dječji vrtić „Mali Princ“, Dječji vrtić „Vjeverica“)


odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković

NAČIN VRENOVANJA PROGRAMA

Provoditelji programa ostvarivat će procjenu u kontekstu skupine koristeći različitu

dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojni- obrazovnog rada i razvoj svakog

djeteta ponaosob (pisani zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.).

Isto tako, koristit će se različiti instrumenti za za procjenu različitih segmenata odgojno-

obrazovnog rada, npr. protokoli za samoprocjenu voditelja programa, ispitivanje

samopoimanja djeteta, upitnici i ankete za roditelje...

Kontinuirano će se timski vrednovati realizirani sadržaj te planirati i prilagođavati razvojne

zadaće djetetovom napredovanju u čemu će sudjelovati svi članovi stručnog tima, ali

prvenstveno psiholog, koji je jedan od konstruktora i provoditelja programa. U procjeni

kvalitete postignuća sudjelovat će svi sukonstruktori ovog Programa – dijete, odgojitelji,

roditelji i stručni suradnici vrtića.

3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULTURE

Dijete uživa u ritmu i glazbi. Rano uvođenje glazbe i glazbenih igara za djecu ima pozitivne

posljedice na kasnije djetetovo opće učenje jer glazba pogoduje razvoju centara u mozgu

koji su zaduženi za uspješnost u učenju. Glazbena iskustva povećavaju buduću sposobnost

apstraktnog mišljenja, posebice u području prostornosti. Osim toga, pjesme, pokret i

glazbene igre u ranom djetinstvu predstavljaju neurološke vježbe koje pomažu djetetu da

nauči obrasce govora i da razvije motoričke vještine.Osobito dobro na djecu utječe klasična

glazba. Slušanjem klasične glazbe jačaju se moždane veze koje se koriste za matematiku.

Glazba ima daleko veći značaj u razvoju djeteta nego što smo ponekad svjesni i ne smijemo

dopustiti njezino marginaliziranje. Pjevanje primjerenih pjesmica, sviranje - improviziranjem

39

ili sviranjem poznatih sadržaja, ritmičke igre, igre prepoznavanja zvuka - ili igre zvukovima

općenito, izrađivanje različitih glazbala od pedagoški neoblikovanih materijala, brojalice,

igre s pjevanjem, slušanje glazbe - sve su to sadržaji kroz koje razvijamo glazbenu kulturu

djeteta, potičemo njegovu kreativnost, senzibilitet za umjetnički izričaj, ali i puno više od

toga. Baš kao što zdrava i uravnotežena prehrana uvjetuje pravilan rast, razvoj i zdravlje

organizma, tako i određeni elementi glazbe blagotvorno utječu na ljudski mozak i cijeli

živčani sustav. Važnost kvalitetnih ranih iskustava naglašava se u svim razvojnim područjima

- tjelesnom i psihomotornom, socio-emocionalnom, intelektualnom, razvoju govora.

Upoznavanjem djece s glazbom od najranije dobi postavljamo čvrste temelje za kasnije

učenje, razvoj jezika i muzičkih sposobnosti koje će mu pomoći da ostvare svoje iznimne i

jedinstvene potencijale.

OPĆI CILJ

Cilj rada u glazbenom programu je osigurati poticajno okruženje koje će pobuditi kod djece

zanimanje za različite glazbene sadržaje, želju za pjevanjem, slušanjem kvalitetnih djela

glazbene umjetnosti, izvođenjem pokreta uz glazbu te eksperimentiranjem zvukovima na

ritamskim i melodijskim udaraljkama.

SPECIFIČNI CILJEVI

• Pridonositi kvaliteti cjelovitog razvoja djeteta

• Voditi stalnu brigu o zadovoljavanju potreba djeteta

• Razvijati djetetovu glazbenu sposobnost kroz četiri osnovna elementa

o ritmiziranja

o pjevanja

o slušanja glazbe

o Pokreta uz glazbu

• Slušanjem glazbe i pjevanjem razviti kod djece osjećaj i smisao za glazbu te na taj nač in

utjecati na cjelokupan razvoj djeteta

• Osigurati optimalne uvjete, kreirati povoljne mogućnosti za asimiliranje određenih

40

iskustava kroz djetetovu vlastitu aktivnost u njoj, da se u svakom trenutku izraze

glazbom, da ju osjete, čuju i na taj način obogate dječje iskustvo

• Glazbenom kulisom uticati na ozračje u skupini

• Osposobiti dijete rane dobi za izražavanje glazbom i pokretom.

NOSITELJI PROGRAMA

Danijela Barać- Glazbena škola “Ivan Zajc”, Zagreb (harmonika,klavir)

Maja Firšt – Osnovna glazbena škola

Sanja Hajsek – Osnovna glazbena škola


GLAZBENO

PODRUČJE

SADRŽAJ

RAZVOJ SLUHA A)Igre tišine - osluškivanje i prepoznavanje zvukova iz okoline

B)Igre opažanja osobina tona

RAZVOJ OSJEĆAJA

ZA RITAM

A)Igre govorom

B)Sviranje na udaraljkama

PJEVANJE

A)Igre za pravilno disanje

B)Vježbe za zagrijavanje glasa:

C)Postava glasa

D)Vježbe za pravilan izgovor riječi ( dikcija )

E)Pjevanje pjesama

F)Igre s pjevanjem - igre u kojima djeca uz pjevanje usvajaju i

pravila igre

SLUŠANJE GLAZBE

A) Kratke vokalne skladbe u izvedbi odgojitelja

B) Vokalno – instrumentalne izvedbe pjesama za djecu

C) Kratke instrumentalne skladbe ( solističke, orkestralne )

41

DJEČJE

STVARALŠATVO

A) U području pjevanja

B) U području slušanja glazbe

C) U području slobodnih pokreta djece

VREMENIK

Program će se provoditi sa skupinama od 20 djece. Program će se održavati tempom od dva

puta tjedno po sat vremena.


Redovito praćenje i evaluacija rada na Programu provodit ćemo na slijedeći način:

Uvidom u proces prema indikatorima kvalitete

Uvidom u rad odgojitelja prema indikatorima kvalitete

Praćenje same evaluacije

Praćenjem i procjenjivanjem kontekstualnih uvjeta

3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI

PROGRAM

3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ

Djetetova ekološka svijest razvijena je onoliko koliko i u odraslih osoba koje ga okružuju jer

ono uči po modelu - ako vidi odrasloga kako poštuje prirodu i ono će se željeti tako ponašati.

CILJ PROGRAMA

Osnovni cilj programa je razvoj osjetljivosti i razumijevanja djece ( i odraslih) za prirodne

procese i njihovu uzajamnu ovisnost, izgradnja pozitivnih stavova i pozitivnog odnosa prema

okolišu u praksi, akciji i življenju.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen svoj djeci i radnicima DV „En ten tini“.

42

NOSITELJI PROGRAMA

Konstantno zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način na nivou ustanove provodit će

sve skupine i pojedinci. Ciljani rad na projektu na temu otpada provodit će se u starijim

jasličkim skupinama. Cjeline „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“ i „Kulturna baština i

tradicija“ birat će vrtićke skupine prema interesima i preferencijama djece i odgojitelja.


Ekologija je način života i trudimo se da u našem vrtiću kroz svakodnevne aktivnosti i rad s

djecom stalno bude prisutna svijest o tome što možemo učiniti za našu planetu i živi svijet

oko nas. Prihvatili smo sugestije UNESCO-a koje govore o tome da djeca moraju doći u

neposredan i osoban dodir s ljepotom i raznolikošću prirode te da je ljubav prema prirodi

ono što će od djece učiniti odgovorne građane. Nastojimo osvijestiti kod djece i odraslih da

«otpad nije smeće» i da ga možemo i dalje koristiti reciklirajući ga, da se stvarima koje b ismo

možda bacili u smeće možemo igrati i iskoristiti ih na razne kreativne načine, pa tako

konstantno zbrinjavamo otpad na ekološki prihvatljiv način na razini ustanove, skupina i

pojedinaca. Također na sličan način pristupamo problematici iskorištavanja vodnih

bogatstava i energije. Smatramo važnim i sudjelovanje u promicanju naše kulturne baštine i

stjecanja znanja o tome kako su živjeli naši stari. Tematske cjeline kojima ćemo se baviti ove

pedagoške godine su:

Otpad

Voda

Energija

Zdrav život

Kulturna baština

Promet

Program ćemo realizirati kroz projektnu metodu rada s djecom. Projektni pristup oblikovanja

odgojno-obrazovnog procesa, u literaturi je relativno često opisivan. Iako postoje različita

određenja i tumačenja tog koncepta, pod radom na projektu uobičajeno se podrazumijeva

sklop aktivnosti u kojima jedno ili više djece proučava neku temu ili problem, uz primjerenu

43

podršku odgajatelja. Jedan od oblika integriranog kurikuluma u kojem djeca, uz primjerenu

podršku odgajatelja, prema vlastitim interesima i mogućnostima, poduzimaju različite

istraživačke i druge aktivnosti u kojima aktivno stječu iskustva i znanja, te “primjenjuju svoje

vještine, donose odluke i uče preuzimati odgovornost”. Kako je priroda učenja djece rane

dobi integrirana, projektni pristup u oblikovanju kurikuluma ranog odgoja smatra se

posebno vrijednim.

Projektni pristup, doprinosi ostvarivanju većine odgojnih ciljeva u procesu odgoja i

obrazovanja: stjecanja i primjene praktično-upotrebljivih znanja djece; razvoja šireg okvira

njihovih intelektualnih, akademskih, motoričkih i socijalnih vještina, osnaživanju

organizacijskih sposobnosti djece te pomaže djeci da sama sebe doživljavaju kao uspješne

učenike koji doprinose zajedničkim nastojanjima. Radeći na projektima djeca imaju priliku

postavljati pitanja, imaju pravo na izbor, generirati vlastite teorije i pretpostavke u svezi

mogućih odgovora, tražiti odgovore na svoja pitanja, razgovarati s osobama relevantnim za

saznavanje o problemu kojim se bave i kojeg istražuju te sudjelovati u ostalim aktivnostima

koje će doprinositi razvoju njihovih intelektualnih, ali i socijalnih, emocionalnih, kreativnih i

drugih potencijala.

VREMENIK

U jasličkim skupinama tijekom cijele pedagoške godine cjelina je „Otpad“. Cilj nam je djeci

jasličke dobi osvijestiti važnost, razloge i mogućnosti sakupljanja, selektiranja, zbrinjavanja i

smanjivanja količine otpada.

Vrtićke skupine – djeca od 3 do 7 godina

Planom djelovanja bit će obuhvaćena slijedeća područja interesa kroz primjerene aktivnosti:

r. br. PODRUČJE INTERESA NOSITELJI VRIJEME

1. Svaka kap jedan cvijet – važnost vode

za život

Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Lavići

Tijekom

godine

2. Svojstava vode Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Ružice

Tijekom

godine

44

3. Voda nije sve, ali bez nje se ne može Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Potočnice

Tijekom

godine

4. Otkrivanje mogućnosti štednje vode Svi Tijekom

godine

5. Svijet životinja Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Vrapčići

Tijekom

godine

6. Od otpada do igračke Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Leptirići

Tijekom

godine

7. Recikliramo i stvaramo Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Ivančice

Tijekom

godine

8. Čuvajmo naše zdravlje Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Medvjedići

Tijekom

godine

9. Poštujte naše znakove Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Vučići

Tijekom

godine

10. Ponašanje u prometu Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Zečići

Tijekom

godine

11. Sigurno do vrtića Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Maslačak

Tijekom

godine

12. Pošta nekad i sad Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Patkice

Tijekom

godine

13. Energija Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Zebrice

Tijekom

godine

14. I drvo ima srce Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Mravi

Tijekom

godine

45

15. Šumski svijet Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Slonići

Tijekom

godine

16. Računanje vremena kroz povijest Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Suncokreti

Tijekom

godine

17. Stari tradicijski zanati Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Vjeverice

Tijekom

godine

18. Djetinjstvo baka i djedova Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Bubamare

Tijekom

godine

19.. Upoznajmo Hrvatsku Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Dupini

Tijekom

godine

20. Stari zanati koji nestaju Odgojitelji, djeca i roditelji

skupine Ježići

Tijekom

godine


protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim

faktorima etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju

projekta

dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i

preferencija

rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim

skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine

analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje

problema, refleksivni praktičar, uloga i educiranje roditelja o samom provođenju

projekta i njihova participacija u životu i radu vrtića)

46

evaluacija rada : procjena uspješnosti provođenja projekta

3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM DJECA U PRIRODI U GRADU MLADIH-

GRANEŠINA

Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama koje

se odnose na područje zdravog odrastanja djeteta. Pri tome mislimo na:

nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku

skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom,

nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece

previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo,

skromno bavljenje djeteta športsko-rekreativnim aktivnostima i sl.

Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se

stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za

cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema

okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu. Grad mladih u Granešini

pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom,

zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u

neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom

djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i

stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.

CILJEVI PROGRAMA

Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao

osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u

sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno

učenje i stjecanje pozitivnih iskustava.

Jačanje i unapređenje zdravlja djece kroz boravak i kretanje u prirodi i izloženost

utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca.

Razvoj psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke

spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja kroz šetnje, igre u šumi,

47

aktivnosti na otvorenim športskim terenima i u dvorani.

Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi

zalaganje za sebe i druge

Razvoju emocionalne inteligencije - razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija

drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije –

vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja.

NAMJENA PROGRAMA

Program je namijenjen svoj djeci školskim obveznicima u datoj pedagoškoj godini.

NOSITELJI PROGRAMA

Odgojitelji skupina koji idu u Grad mladih.


Program „Djeca u prirodi“ realizira se u petodnevnim vremenskim intervalima (od

ponedjeljka do petka) u unaprijed dogovorenim terminima s Gradskim uredom za

obrazovanje, kulturu i šport, a uz suglasnost roditelja s organiziranim prijevozom iz Dječjeg

vrtića „En ten tini“ i povratkom u Dječji vrtić „En ten tini“. Dnevni ritam uključuje

zadovoljavanje djetetovih bazičnih potreba za jelom, odmorom, higijenom, spontanu igru,

ciljane aktivnosti istraživanja u okviru odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, športsko

- rekreativne i društveno - zabavne aktivnosti.

Boravak djece i odgojitelja organiziran je u paviljonima, koji uz prostore za boravak djece

imaju i sobu za odgojitelje.

Aktivnosti i sadržaji su u okviru odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj a

konkretiziraju se i prilagođavaju potrebama i interesima djece, uvažavajući spontane

situacijske poticaje djece, interese djece, kalendar događanja i godišnje doba.

48

VREMENIK

DATUM POLASKA BROJ PAVILJONA BROJ DJECE

18.12. – 22.12.2017. 3 59

28.05.– 02.06.2017 2 80


analiza boravka Gradu mladih u smislu zajedničke refleksije odgajatelja I pedagoga s

ciljem boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika

i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i

zajedničko učenje.

evaluacijski listić procjene kvalitete uvjeta programa u svim aspektima za odgojitelje

koji se provodi u Gradu mladih

liste pitanja za djecu

raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih

projekata, foto i video - zapisi, dnevnici boravka djece, poruke u sobi uspomena i dr.)

3.4.3. PROGRAM PATHS-RASTEM

PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na

Razvijanje Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih

godina 20. stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim

kurikulumom univerzalne prevencije koji će pomoći u preveniranju ponašajnih i

emocionalnih problema djece. Iako je namijenjen provedbi u predškolskom i školskom

okruženju, naše iskustvo u provedbi ovog programa nam govori da je program moguće i

korisno provoditi i s djecom nešto mlađe dobi (od 3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe

sadržaja programa.

Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već

naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a

specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim

emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje

49

problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje

djece među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na

razrednu klimu te tako olakšavaju procese učenja.

CILJEVI PROGRAMA

povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog

postupka; posebno kada je dijete uznemireno,

razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o

emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje

drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u

našoj okolini

poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu

primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja

u akademskom okruženju

promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u

razredu i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni

stavovi prema školi, zajednici i životu općenito.

NAMJENA PROGRAMA

Iako je program namijenjen djeci predškolskog uzrasta, naše iskustvo tijekom tri godine

provođenja programa govori da se vrlo uspješno može primijeniti i na nešto mlađu djecu u

dobi od 3,5 godine do polaska u školu. Ove pedagoške godine nastavljamo rad programa

Paths - Rastem te ćemo uključiti odgajatelje s licencom za provođenje programa: Ivanu

Kušenić, Petru Koledić, Martinu Barić kao nositeljice programa i djecu skupina: : Bubamare,

Vučići, Mravi, Ježići i Ružice. Suradnice u provođenju programa biti će pedagoginja Mia Bolf i

psihologinja Sanja Bartaković.

50

NOSITELJI PROGRAMA

Odgajatelji s licencom za provođenje programa: Ivana Kušenić, Petra Koledić, Martina Barić

kao nositeljice programa te pedagoginja Mia Bolf i psihologinja Sanja Bartaković kao

suradnice u provođenju programa.


Program provode prethodno educirane odgojiteljice kao redovni program u odgojnim

skupinama jedan puta tjedno po 30 minuta. Provođenje programa određeno je lekcijama

unutar kojih su glavni likovi životinje, u provedbi lutke – kornjača Grga, jež Helena, pas Duje i

patka Dora, s kojima se djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu. Integracija Paths

programa kroz cjelodnevni život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu i kreiranje

materijalnog okruženja koje podržava program i omogućuje stalnu povezanost djece i likova i

stalno podsjeća na ono što su djeca čula, doživjela i naučila kroz lekcije. Time potiče da se

naučeno i primjeni u situacijama sukoba ili neslaganja među djecom i to na način da se

razgovara o osjećajima – svojim i tuđim, prepoznaju vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju

osjećaji drugih i stvara svijest da su i negativni osjećaji OK i da se oni mogu kontrolirati.

Važnost uključivanja odraslih tijekom provođenja programa je također vrlo velika jer time

djeca dobivaju dodatnu potvrdu i podršku osvještavajući pritom da je njihovo znanje a time i

ponašanje vrijedno, dobro i značajno.

PATHS - RASTEM program se u cijelosti bavi pitanjima prijateljstva i odnosa među

vršnjacima kroz razumijevanje osjećaja (npr. ljutnje, straha itd.) i kroz igranje uloga te

razmišljanje o načinima rješavanja problema s kojima se djeca suočavaju u odnosima s

prijateljima.

Za uspješnost provođenja programa (u smislu konkretne upotrebe i primjene naučenog) od

velike važnosti tri faktora:

Integracija PATHS – programa u svakodnevni život i učenje djece u vrtiću kroz cijeli

dan, a ne samo tijekom provođenja lekcija

Uključivanje svih odraslih ljudi koji žive i rade u vrtiću a svakodnevno se susreću s

djecom (stručna služba, spremačice, kuhinja), kao i obitelji

51

Konstanta u radu na programu – i kada su lekcije završene, i iduće godine, a idealna

bi bila poveznica sa školom u koju će djeca krenuti

VREMENIK

AKTIVNOSTI VRIJEME

REALIZACIJE

NOSITELJI

Radni sastanak za odgojitelje-priprema

programskih sadržaja i dogovor oko

načina provedbe programa.

listopad Odgojiteljice Ivana Kušenić, Petra

Koledić i Martina Barić i odgojitelji

skupina Bubamare, Vučići, Mravi,

Ježići, Ružice, odgojiteljice

pedagoginja i psihologinja

Roditeljski sastanak-upoznavanje

roditelja s programom

listopad Pedagog i psiholog

Primjena upitnika za procjenu početnog

stanja

listopad odgojitelji skupina Bubamare,

Vučići, Mravi, Ježići, Ružice

Primjena upitnika za odgojitelje i

roditelje o uspješnosti provođenja

programa u odnosu na ciljeve

programa

svibanj Pedagog i psiholog

Analiza upitnika za roditelje i

odgojitelje

svibanj Psiholog i pedagog

Radni sastanak za odgojitelje -

evaluacija provođenja programa

(rezultati analize upitnika za roditelje i

odgojitelje, etnografski prikazi)

lipanj Pedagog, psiholog i odgajatelji

skupina Bubamare, Vučići, Mravi,

Ježići, Ružice


protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima

etnografska analiza – kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta

dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije

projekta – kvalitetna implementacija

zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji

52

boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i preferencija

analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i

materijalnog okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno

konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,

uloga i educiranje roditelja o samom provođenju programa i njihova participacija u

životu i radu vrtića)

evaluacija i interpretacija rezultata rada

3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA

ZLOSTAVLJANJA DJECE)

CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.

Istraživanja i literatura o zlostavljanju i zanemarivanju djece u Hrvatskoj i u svijetu

konzistentno pokazuju visoke postotke izloženosti djece zlostavljanju. Tako podaci

istraživanja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba iz 2006. godine pod nazivom

„Prevalencija zlostavljanja i zanemarivanja djece u Hrvatskoj“ pokazuju da je 15,9% djece

bilo je izloženo tjelesnom zlostavljanju, 16,5% emocionalnom te 13,7% spolnom

zlostavljanju..

OPĆI CILJ

Cilj CAP programa je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima

zlostavljanja kroz: pružanje kvalitetnih informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim

strategijama te osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže

kvalitetniju podršku.

SPECIFIČNI CILJEVI

1. CILJ: Poboljšati kvalitetu pripremnih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

odgojnim skupinama

2. CILJ: Poboljšati kvalitetu podržavajućih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim

skupinama

3. CILJ: Animirati roditelje na veći odaziv roditeljskom sastanku

4. CILJ: Ostvariti cjelokupni obuhvat djece u godini pred polazak u školu

53

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programskih aktivnosti su posebno educirani odgojitelji i stručni suradnici koji su

završili edukaciju za provedbu CAP programa. Ove pedagoške godine u vrtiću će biti

formirana tri CAP tima te će program provoditi rehabilitatorica Tea Celić, logopedinja Marija

Birer Perlić, psihologinja Sanja Bartaković i odgojitelji: Nikolina Brkić, Iva Kolak, Anita Ivković,

Janja Harmicar, Iva Pavić i Adam Bilal.


SPECIFIČNE ZADAĆE

U ODNOSU DIJETE:

jačanje osjećaja samoefikasnosti i samopouzdanja te smanjivanje osjećaja

bespomoćnosti i straha

informiranje djece o potencijalno opasnim situacijama

jačanje pozitivnih strategija kod djece za sprečavanje vlastite viktimizacije

učenje djece o njihovim pravima te načinima kako mogu zaštiti svoja prava

usmjeravanje djece na socijalnu mrežu i povećavanje vjerojatnosti traženja pomoći u

situacijama nasilja, zlostavljanja i slično

poboljšati komunikaciju između djece i odraslih sudionika odgojno - obrazovnog

procesa

U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

osnažiti odgojitelje i ostale sudionike procesa te im pružiti informaciju o tome kako

mogu zaštiti dijete

educirati odgojitelje o identifikaciji djece koja su možda bila zlostavljana

educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

razvoj vještina komunikacije u slučajevima ako se dijete povjeri odrasloj osobi

54

U ODNOSU NA RODITELJE I LOKALNU ZAJEDNICU:

pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove

osnažiti roditelje te im pružiti informaciju o tome kako mogu zaštiti svoje i tuđe dijete

educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći

jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija

ojačavanja djece

osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz znanja o pravima djece

VREMENIK


NOSITELJI

Priprema tima, koordinacija

voditelja i Udruge roditelja Korak

po korak

studeni,

veljača

CAP tim 1: psihologinja Sanja

Bartaković i odgojitelji N. Brkić i I.

Kolak, CAP tim 2: rehabilitatorica Tea

Celić i odgojitelji A. Bilal i I. Pavić, CAP

tim 3: logopedinja M. Birer Perlić i

odgojitelji J. Harmicar i A. Ivković

Radionica za matične odgojitelje o

provedbi pripremnih i

podržavajućih aktivnosti:

„Prevencija zlostavljanja-življenje i

učenje prava u svakodnevnom

radu“

siječanj psihologinja S. Bartaković

Pripremne aktivnosti za

provođenje CAP programa

siječanj-

ožujak

odgojnih skupina: Zečići, Vjeverice,

Ježići, Zebrice, Medvjedići, Patkice,

Dupini, Vučići, Ivančice i Suncokreti

Roditeljski sastanak za roditelje

djece odgojnih skupina: Zečići,

Vjeverice, Ježići, Zebrice,

Medvjedići, Patkice, Dupini, Vučići,

Ivančice i Suncokreti

veljača Psihologinja S. Bartaković,

rehabilitatorica T. Celić., Anita Ivković,

Janja Harmicar, Iva Pavić i Adam Bilal

Provođenje trodnevnih radionica u

odgojnim skupinama: Zečići,

Vjeverice, Ježići, Zebrice,

ožujak CAP tim 1: psihologinja S. Bartaković i

odgojitelji A. Bilal i I. Pavić, CAP tim 2:

rehabilitatorica T. Celić i odgojitelji N.

55



Brkić i I. Kolak, CAP tim 3: logopedinja

M. Birer Perlić i odgojitelji J. Harmicar i

A. Ivković

Provođenje podržavajućih

aktivnosti u odgojnim skupinama:

Zečići, Vjeverice, Ježići, Zebrice,



ožujak 2017.-

lipanj 2018.

odgojitelji odgojnih skupina: Zečići,

Vjeverice, Ježići, Zebrice, Medvjedići,

Patkice, Dupini, Vučići, Ivančice i

Suncokreti

Predavanje za sve odgojitelje travanj psihologinja S. Bartaković

Diseminacijske aktivnosti i

suradnja s Udrugom roditelja

Korak po korak

tijekom

godine te po

potrebi

svibanj i

lipanj

psihologinja S. Bartaković,

rehabilitatorica T. Celić. i logopedinja

M. Birer Perlić


prisutnost roditelja predavanjima za roditelje

evaluacijski upitnici za predavanja za roditelje i odgajatelje

evaluacije od strane odgojitelja nakon provedenih radionica za djecu

etnografski prikazi (fotografska i video- dokumentacija, izjave djece, dječji crteži)

3. 4. 5. PROGRAM RASTIMO ZAJEDNO

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za rani razvoj

djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj

započeo 2006. godine, a dalje je Program razvijen je uz potporu Agencije za odgoj i

obrazovanje Republike Hrvatske. Program je utemeljen i na najnovijim znanstvenim i

stručnim spoznajama koje govore o roditeljstvu koje poštuje i promiče prava djeteta u

obitelji te relacijskom shvaćanju socijalizacije, te na postavkama o optimalnome

roditeljskom kontekstu koje nudi teorija samoodređenja te postavke o poželjnim obilježjima

odnosa roditelja prema djetetu. Svrha programa radionica s roditeljima “Rastimo zajedno”

jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u

ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja, tako i

56

djeteta. Tako jača odnos roditelja i djeteta koji podržava razvoj djeteta, a i slabe čimbenici

koji mogu voditi u zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta. Na radionicama se preispituju

vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva, uči se o potrebama djece i roditelja te o načinima

njihova zadovoljavanja, vježbaju se komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za

koja roditelji izraze interes.

CILJEVI PROGRAMA

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s

voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje

roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao

roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se

upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o

roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).

NAMJENA PROGRAMA

Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" namijenjen je roditeljima najmlađe djece

u dobi od prve do četvrte godine života koji se uključuju u program dobrovoljno. U Program

se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En ten

tini“. Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja

jer takva veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog

pojedinog roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova...

NOSITELJI PROGRAMA

Nositelji programa su odgojiteljice Ana Kuljak i Jelena Korbar koje su završile edukacijski

seminar i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno“. Navedeni nositelji Program

ostvaruju u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom

UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.


Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest

radionica. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju

57

te slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se održati samostalno. Stoga je

preporuka da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama ciklusa.

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Četiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kao ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi početak

Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.

Metode rada s roditeljima su sljedeće:

a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog

okruženja,

b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz

prikazivanje edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama,

razmjena iskustva kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka,

četvorka...)

c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za

završavanje i opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom

susreta, a koje potiču zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s

djetetom

d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj

obitelji te isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.

58

VREMENIK


NOSITELJI

Koordinacija voditelja programa mrežom

voditeljica „Rastimo zajedno“, suradnja s

Agencijom za odgoj i obrazovanje

Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u

Hrvatskoj i Centrom za podršku

roditeljstvu „Rastimo zajedno“

kontinuirano

tijekom

pedagoške

godine

psiholog S. Bartaković,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar

Radni dogovor za animiranje roditelja na

radionice „Rastimo zajedno“

siječanj psiholog S. Bartaković,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s

odgojiteljima jasličkih skupina

Obavještavanje roditelja o početku

provedbe ciklusa radionica „Rastimo

zajedno“ na internet stranici, kutićima za

roditelje i ulaznim vratima

siječanj psiholog S. Bartaković,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s

odgojiteljima jasličkih skupina

Provedba ciklusa od 11 radionica

„Rastimo zajedno“

siječanj,veljača,

ožujak, travanj

Psiholog S. Bartaković,

odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar

Diseminacijske aktivnosti u vrtiću i izvan

vrtića

Kontinuirano

tijekom

ped.godine

Psiholog S. Bartaković,

odgojiteljice A., Kuljak i J. Korbar


Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces

provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na

određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se evaluacija

se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na prvoj i zadnjoj

radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak programa usporedbom

početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni podaci nadopunjuju se

kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti radionica koji se prikupljaju

Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju

Programa.

59

Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se

voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše

usporedne analize na evaluacijskim seminarima.

Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i

vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),

samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao

kontinuitet vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica

3. 4. 6. PROGRAM SIGURNOST I ZAŠTITA

Kako bi djeci u vrtiću pružili potpunu sigurnost u vanjskom i unutarnjem dijelu objekta

izradili smo protokole za sigurnost koje svi djelatnici našeg vrtića provode.

CILJEVI PROGRAMA

Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i

svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje

Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i

humane vrijednosti

NAMJENA PROGRAMA

Program je namjenjen svoj djeci koja pohađaju dječji vrtić En ten tini.

NOSITELJI PROGRAMA

Zdravstvena voditeljica,odgojitelji, članovi stručno razvojne službe


ZADAĆE U ODNOSU NA DJECU

Kroz odgojno – obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i

samozaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih

vještina u smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o

dječjim pravima, odgoj za zdrave stilove života itd.)

ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću,

utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika

Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompentencije u području odgoja i poticanja

dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja ( uključivanje roditelj u neke

60

odgojno-obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima – tematske

radionice o predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE

Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti

postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću

U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja prednost dati temama koje su

usklađene s ciljevima ovog Programa

Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama ( uvažiti

njihovo iskustvo, stavove, prijedloge)

VREMENIK

Tijekom cijele pedagoške godine


Utvrđivanje i pridržavanje jasnih pravila u vezi dovođenja djeteta u vrtić i dolaska po

dijete ( utvrđeno Ugovorom)

Kod boravka djece u vrtiću ( u sobi dnevnog boravka i ostalim prostorijama vrtića)

Kod boravka djece izvan vrtića ( šetnje, posjete, izleti, boravak u Gradu mladih itd.) s

aspekta fizičke sigurnosti: broj odraslih osoba u pratnji, izbor prijevoznika, suglasnost

roditelja

Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece

Odgojitelj treba biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca

Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta prostoriju dnevnog boravka treba

odgovorno procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno osigurati

prisutnost druge odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan

U periodima preklapanja odgojitelja, obveza je i jednog i drugog odgojitelj provoditi

odgojno-obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini

Odgojitelji tijekom rada s djecom trebaju odgovorno koristiti telefone, ne smiju

napuštati sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad

djecom u tom periodu

Djecu koja su upisana u kraće speijalizirane programe, voditelj istih treba djecu pratiti

do sobe u kojoj se program održava

61

4. OSIGURANJE KVALITETE

Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast, pa u DV „En ten tini“ stalno

promišljamo, diskutiramo i evaluiramo kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelujemo u

smjeru njezina stalnog unapređivanja.

U našemu Vrtiću kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa sustavno unapređujemo

unutarnjom i vanjskom procjenom kvalitete.

a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE

ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE

ODGOJITELJI

STRUČNO RAZVOJNA SLUŽBA

Refleksije i samorefleksije

analize postignuća i zajedničke rasprave i disusije

informacije s individualnih savjetodavnih sastanaka s

roditeljima i s odgojiteljima

diskusije i zapisnici s radnih dogovora

razmjena informacija i zapisnici s odgojiteljskih vijeća

analize čestine održavanja roditeljskih sastanaka,

odaziva roditelja, raznolikosti ponuđenih tema...

analize i zapisi sa sastanaka stručnog tima

DJECA

etnografski prikazi (različiti dječji uradci , izjave djece,

fotografije i video zapisi)

praćenje i procjena razvoja djece

RODITELJI

zapisi s individualnih savjetodavnih sastanaka

s odgojiteljima i članovima stručno razvojne

službe

dokumentiranje roditeljskih sastanaka i

radionica za roditelje

evaluacije odgojno-obrazovnog procesa od

strane roditelja putem anketa

62

b) VANJSKA PROCJENA KVALITETE

5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA

Kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika našeg vrtića

nezaobilazna je pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete našeg odgojno-

obrazovnog procesa. Profesionalni razvoj odgojitelja treba rezultirati ne samo pomacima u

znanju, nego i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. Praksa je pokazala da je u

radu s odgojiteljima primjereniji onaj oblik profesionalnog usavršavanja koji ima

transformacijski potencijal, odnosno istraživačko obilježje te mogućnost propitivanja

uvjerenja, iskustava i svakodnevne prakse. Razlog je tome što uvjerenja filtriraju znanje i

upravljaju ponašanjem odgojitelja, pa se unapređenje prakse neće dogoditi ako nije

povezano s propitivanjem i mijenjanjem tih uvjerenja i cjelokupne odgojne filozofije

odgojitelja.

Kako bi se mogla ostvarivati i razvijati kvalitetna praksa vrtića, odgojiteljima i drugim

stručnim djelatnicima potrebno je osigurati primjereno kontinuirano profesionalno učenje i

razvoj. U DV „En ten tini“ tu misiju ispunjavamo stručnim usavršavanjem djelatnika u dva

aspekta : stručno usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove.

ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE

Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja

Rezultati anketa, Povratne informacije na Izvješće o

samovrednovanju i razvojni plan i ostali dokumenti proizašli

iz Procesa samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

Unaprijed određeni kriteriji

Agencija za odgoj i

obrazovanje


Gradski ured za obrazovanje,

kulturu i sport grada Zagreba


63

a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi

1. RADNI DOGOVORI I RAD U TIMU KOJI OMOGUĆUJE KONTINUIRANE

REFLEKSIJE I SAMOREFLEKSIJE, DISKUSIJE

2. STRUČNE RADIONICE ZA ODGOJITELJE

3. AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA I PROGRAMI ZA UNAPREĐIVANJE

ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA

4. ODGOJITELJSKA VIJEĆA

b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove

1. KONGRESI

2. PREDAVANJA

3. SEMINARI I RADIONICE

4. PROJEKTNI DANI / DANI OTVORENIH VRATA DRUGIH VRTIĆA

DV „En ten tini“ svake pedagoške godine, ovisno o prepoznatim potrebama procesa iz

proteklih godina i uočenim slabostima u odgojno-obrazovnom procesu kreiramo akcijska

istraživanja i stručne radionice. Teme akcijskih istraživanja uvijek povezujemo s temama

individualnog i kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja. Na taj način osiguravamo

kontinuirani rast kvalitete odgojno-obrazovnog rada propitujući i analizirajući promjene u

uvjerenjima i stavovima odgojitelja, te konačno u samoj praksi. Odgojitelj tada zaista postaje

refleksivni praktičar, odnosno prepoznaje samoga sebe kao krucijalnu kariku u unapređenju

odgojno-obrazovne prakse.

Ove pedagoške godine centar interesa akcijskih istraživanja jest rani razvoj djece. Provodit

ćemo četiri akcijska istraživanja, pod nazivima : 1. “Poticanje razvoja potencijalno darovite

djece kroz akcijsko istraživanje“; 2. „Stvaranje poticajnog inkluzivnog okruženja u dječjem

vrtiću suradnjom odgojitelja i pomagača za djecu s teškoćama u razvoju“; 3. „Unaprjeđenje

odgojno-obrazovnog rada kroz partnerstvo s roditeljima u odgojnim skupinama“ i 4. „Govor

usmjeren djetetu i verbalna odgovorljivost odgojitelja u svrhu poticanja ranog jezičnog

64

razvoja“, a teme kolektivnih stručnih usavršavanja povezanih s njima su : 1. „Poticanje

komunikacijskih vještina kod djece s razvojnim odstupanjima“ 2. „Od prazne ploče do

filozofa: Jezični razvoj djece predškolske dobi“, 3. „Rad na projektu – Reggio pedagogija“ 4.

„Razvoj komunikacijskih vještina u odnosu s djecom“ 5. „Znakovni jezik za bebe“ 6.

„Kompetencije odgojitelja u poticanju govorno-jezičnog razvoja djece i radu s djecom s

govorno-jezičnim poremećajima“, 7. „Razvoj komunikacijskih vještina u odnosu s

roditeljima“, 8. „Dijete sa Prader Willievim sindromom“, 9. „Prostorno-materijalno okruženje

u radu na projektu“, 10. „Igrajmo se jezika – pregled igara za poticanje jezičnog razvoja

predškolske djece“, 11. „Roditelji djece s teškoćama u razvoju“, 12. „Praćenje i

dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa u radu na projektu“, 13. „Evaluacija rada na

poticanju jezično-govornog razvoja djece, te rada s djecom s govorno-jezičnim

poremećajima“, 14. „Evaluacija odgojno-obrazovnog procesa u radu na projektu“

Osim nevedenog, provodimo programe za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada, poput:

CAP programa i program PATHS – RASTEM u okviru kojih kontinuirano osiguravamo

prisustvovanje odgojitelja i stručnih suradnika edukacijama u svrhu dobivanja licence

za provođenje ovih programa.

u sklopu provođenja programa za roditelje „Rastimo zajedno“ odgojitelji i stručni

suradnici prolaze edukacije i superviziju u suradnji sa Centrom Rastimo zajedno.

Odgojiteljska vijeća također predstavljaju platformu za kontinuirano stručno

usavršavanje svih pedagoških djelatnika vrtića. U suradnji s vanjskim suradnicima

koncipiraju se teme u skladu s potrebama procesa, a pojedine stručne teme

prezentiraju i članovi stručnoga tima vrtića.

Sustavnim poticanjem i informiranjem odgojitelja i stručnih suradnika o održavanju

edukacija i radionica za individualno stručno usavršavanje dodatno i se potiče na

aktivitet i rad na osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.

65

6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Na temelju članka 39. Stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne

novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 42. Statuta Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno

vijeće je na 46. sjednici održanoj 27.09.2017. raspravljalo i utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića

„En ten tini“ za pedagošku godinu 2017./2018.

Sesvete, 22.09.2017.

Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća

_________________________ ___________________________

/Mirjana Čuljak,dipl. pedagog/ / Jelena Korbar odg.pred. djece/

Documents

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „EN TEN TINI“ ZA PEDAGOŠKU … · organizaciju rada predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe, preferencije, potencijale i prava