ISPUNJAVA LI OLIMPIJSKI POKRET SVE SVOJE POTENCIJALE · Sportska muzeologija ISPUNJAVA LI OLIMPIJSKI POKRET SVE SVOJE POTENCIJALE OLIMP-prelom 19/2006 6/8/06 12:45 Page 1. OLIMP-prelom

BROJ 19 • LIPANJ 2006.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

TragiËan æivotGeorgea -Jure Chuvala

Poznati svjetski sportaπi porijeklom Hrvati

Nogomet, ali koji?Sportska terminologija

Draæenu napokon mjestokoje zasluæuje

Sportska muzeologija

IISSPPUUNNJJAAVVAA LLII OOLLIIMMPPIIJJSSKKII PPOOKKRREETT SSVVEE SSVVOOJJEE PPOOTTEENNCCIIJJAALLEE

OLIMP-prelom 19/2006 6/8/06 12:45 Page 1


5 Kalendar natjecanja 2006. SRPANJ-KOLOVOZ-RUJAN

6 Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa HOO-a

Dræava mora osmisliti strategiju razvoja hrvatskog sporta

8 Sportske nade: Uspjeh viπe nije san

10 Olimpijske legende: NIkola PleÊaπ

12 Olimpizam

14 Religija i sport

16 Etika i sport

18 Sport i druπtvo

20 Sport i novinarstvo

22 Novi sportovi u Hrvatskoj

24 Sportska arhirektura

26 Sportska fotografija

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Terminologija sporta

46 Filatelija i sport

48 NatjeËaj

54 Publicistika

Od Olimpa do Olimpa

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,

Nada SenËar,Damir SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Damir SenËar

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

u vaπim je rukama drugi ovogodiπnji broj Ëasopisa "Olimp" u kojem smo,odabirom i obradom tema, nastojali zadræati image jedinstvenog

sportsko-kulturoloπkog magazina u naπoj zemlji. O tome koliko smo utim nastojanjima uspjeli prosudit Êete vi, a ja bih vam æelio skrenuti

pozornost na samo dvije od dvadesetak naπih stalnih rubrika.

U rubrici "Etika i sport" mr. sc. Saπa Ceraj piπe o filozofiji uvaæavanja,odnosno fair playu u sportu, obrazlaæuÊi maksimu Pierrea de Coubertinada "bez fair playa nema ni sporta". Kao bivπi vrhunski sportaπ znam da

je fair play daleko viπe od igre prema pravilima. To je i "filozofija kojanam ukazuje na nuænost uvaæavanja svih sudionika u sportu i naputak o

vrijednostima kojima nas sport uËi".

U rubrici "Sport i druπtvo" naπ stalni suradnik mr. sc. Goran VojkoviÊ,analizirajuÊi πto nam donosi novi Zakon o sportu, piπe o dvjema vaænim

novostima - nacionalnom programu i Nacionalnom vijeÊu sporta, aliiznosi i podatak da se sportsko-rekreativnim programima u Hrvatskojbavi samo oko 10 posto graana, πto pobija tvrdnju da smo sportska

nacija i potvruje da smo samo nacija talentiranih pojedinaca.

Naravno da se u ovom broju "moralo" naÊi mjesta i za nagraene radovesa svjetskog natjeËaja Meunarodnog olimpijskog odbora na temu

"Olimpijski sport i knjiæevnost", koji je za Hrvatsku organizirao i proveoHOO. Kako djeca od 12 do 18 godina gledaju i doæivljavaju sport moæe

biti pouËno za sve nas, a za Uredniπtvo Ëasopisa "Olimp" znaËi i obvezuda u iduÊim brojevima pronae suradnike koji Êe na struËan, ali izanimljiv naËin obraivati teme iz uËeniËkog i studentskog sporta.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora



5

KALENDAR NATJECANJA 2006.SRPANJBiciklizamTour de France,Francuska1.- 23. srpnja

TaekwondoEuropski kup,Trelleborg1. - 2. srpnja

Formula 1Velika nagrada SAD-aIndianapolis, SAD2. srpnja

Velika nagradaFrancuskeMagny Cours,Francuska16. srpnja

Velika nagradaNjemaËkeHockenheim,NjemaËka30. srpnja

AtletikaZlatna liga, Pariz, Francuska7. srpnja

Zlatna ligaRim, Italija14. srpnja

BoksEuropsko prvenstvo,PlovdivPlovdiv, Bugarska13. - 24. srpnja

TenisFed Cup, polufinale15.-16. srpnja

Umag, Hrvatska24.- 30. srpnja

HrvanjeEuropsko prvenstvoza junioreSzombathely,Maarska4. - 9. srpnja

PlivanjeEuropsko prvenstvo(50 m)Budimpeπta,Maarska26. srpnja- 6. kolovoza

StreljaπtvoSvjetsko prvenstvo,ZagrebHrvatska21. srpnja - 5. kolovoza

KOLOVOZFormula 1Velika nagradaMaarskeHungaroring,Maarska6. kolovoza

Velika nagradaTurskeIstanbul, Turska27. kolovoza

AtletikaEuropsko prvenstvoGoeteborg, ©vedska7.-13. kolovoza

Zlatna ligaZuerich, ©vicarska18. kolovoza

Zlatna ligaBruxelles, Belgija25. kolovoza

Grand Prix ZagrebZagreb, Hrvatska31. kolovoza

KoπarkaSvjetsko prvenstvo(æene)Brazil12. - 23. kolovoza

Svjetsko prvenstvo(muπki)Japan19. kolovoza

KonjiËki sportSvjetsko prvenstvo(sve discipline)

Aachen, NjemaËka20. kolovoza - 4. rujna

BiciklizamVuelta a Espana©panjolska26. kolovoza - 17. rujna

HrvanjeSvjetsko prvenstvo zajunioreGuatemala, Ciudad Gvatemala29. kolovoza -3. rujna

TenisUS OpenNew York, SAD28. kolovoza -10. rujna

RUJANAtletikaZlatna liga BerlinBerlin, NjemaËka3. rujna

Svjetsko finaleStuttgart, NjemaËka9. - 10. rujna

BoksSvjetsko prvenstvo,junioriCasablanca, Maroko4. - 17.rujna

VaterpoloEuropsko prvenstvoBeograd, SiCG1. - 10. rujna

Formula 1Velika NagradaItalijeMonza, Italija10. rujna

Velika nagradaBelgijeSpa-Francorchamps17. rujna

Tenis Fed Cup, finaleBali, Indija16. - 17. rujna

Davis Cup, polufinale22. - 24. rujna

HrvanjeSvjetsko prvenstvo zasenioreGuangzhou, Kina26. rujna - 1. listopada

Priredila Milena DragiπiÊ SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN

Vedran –ipalo

Karolina ©prem iJelena KostaniÊ


Nada SenËar je u rad VijeÊaHrvatskog olimpijskog odboraukljuËena 2002. godine, nakon

dolaska Zlatka Mateπe napredsjedniËku funkciju. U krovnuudrugu hrvatskog sporta doπla je kaopredsjednica Hrvatskog savezasinkroniziranog plivanja, a za poËetakje htjela razjasniti neke zablude vezaneupravo uz sport koji predstavlja.

- Neki sinkronizirano plivanjenazivaju baletom na vodi, aplivaËicama dodjeljuju imena poput''sirena'', no istinski poznavateljisinkroniziranog plivanja te nazivenimalo ne vole. Sinkro-plivaËice nisunikakve vodene balerine, negovrhunske sportaπice, kao i sve druge.Nastupi izgledaju idiliËno, bajkovito,no malo tko razumije taj fiziËki naporpod vodom, ronjenje i do dvije minute.To je jak, æestok sport.

Gdje je danas hrvatsko

sinkronizirano plivanje? Moæe li se

uskoro oËekivati uspon prema

europskom ili svjetskom vrhu?

- Sinkronizirano plivanje u Hrvatskojjoπ nije na mjestu na kojem bi trebalobiti. Do 1996. djelovalo je u sklopuHrvatskog plivaËkog saveza, a onda jeuslijedila samostalna putanja premagore. Istina, ne dovoljno visoko, ali bezmedijske popraÊenosti, bez sponzora inovËane potpore, u danaπnjem svijetusporta malo tko bi dosegao vrh. Naπe jesinkronizirano plivanje u srednjemdijelu europskog sinkroniziranogplivanja. ©to se tiËe svjetskogprvenstva, zadovoljstvo mi je istaknuti

da je naπa plivaËica Margareta Jakovacnastupala u solu i zauzela sasvimneoËekivano 20. mjesto. Rezultati su ustalnoj uzlaznoj liniji.

Kako danas uopÊe

''preæivljavaju'' sportovi poput

sinkroniziranog plivanja, kad u

veÊini medija prostor dobivaju samo

''komercijalno isplativi'' sportovi?

- Kod novih sportova, koji nemajuveliku tradiciju, proboj je mukotrpan,upravo kao i rad ljudi koji s nevienimentuzijazmom krËe put da dou dokomercijalnog sporta. Naπa sportskajavnost priznaje samo medalje s velikihsportskih dogaaja. Put je teæak i mi seborimo za opstanak i razvoj. Ovajsavez je prije 10 godina krenuo odnule. Hrvatski olimpijski odbor je imao''dobro oko''. Prije pet godina krenulismo sa 31.000 kuna. Naravno, to jemala svota za posao koji smo trebalinapraviti, ali nismo posustajali.Kvalitetnim projektima, upornoπÊusportaπica, njihovih roditelja, trenera,volontera doπli smo do danaπnjesituacije. Sada imamo klubove svelikom perspektivom, imamo trireprezentativna uzrasta. Toga ne bi bilobez pomoÊi HOO-a.

Zbog problema financiranja i

nedostatka sponzora Hrvatska je

umalo ostala bez Duje Draganje.

Moæe li se sprijeËiti ponavljanje

takvih sluËajeva i eventualni stvarni

odlazak nekog vrhunskog sportaπa

pod tuu zastavu?

- Velik je to problem, no identiËno jei s naπim struËnjacima, znanstvenicima.

INTERVIEWNada SenËar, Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica

Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja

6

Bez medijske popraÊenosti,bez sponzora i novËanepotpore, u danaπnjem

svijetu sporta malo tko bidosegao vrh

Piπe Vedran BoæiÊeviÊ

Dræava mora osmislitistrategiju

razvoja hrvatskog sporta


Nikoga se ne moæe sprijeËiti da ode, nostrategija i interes bi nam morao biti dasvi oni ostanu u Hrvatskoj. Naπolimpijski odbor Ëini sve u tom pravcu,a tako i dræava. Nije zadaÊa dræavesamo dati novac, nego i osmislitistrategiju razvoja sporta. Zato je dobroda se osniva Nacionalno sportskovijeÊe.

U VijeÊu HOO-a ste od dolaska

Zlatka Mateπe na Ëelo krovne

hrvatske sportske udruge. Tada je

HOO bio u viπemilijunskim

dugovima, dok je proπlu godinu

zavrπio sa 17 milijuna kuna plusa.

Kako je u tako kratkom razdoblju

doπlo do tako velike promjene

financijske slike HOO-a?

- VijeÊe HOO-a je veÊ na poËetkumandata bilo svjesno teπkoÊa u kojimase HOO nalazi. Slijedom toga donijelismo program restrukturiranja ifinancijskog oporavka HOO-a, a vaænoje spomenuti da smo se opredijelili i zaracionalizaciju troπkova i smanjenjematerijalnih izdataka. Uza to, do 2002.godine HOO se financirao i iz dobitiHrvatske lutrije, a 2003. je donesenZakon o prireivanju igara na sreÊu inagradnih igara i Uredba Vlade kojom

se za Programe HOO-a izdvaja dioprihoda od igara na sreÊu. U brojkamase vidi razlika, krajem 2002. taj jeiznos bio oko devet milijuna kuna, akrajem 2005. oko 45 milijuna kuna.Marketing HOO-a je takoer vlastitimpothvatima poboljπao cjelokupnifinancijski krvotok, a ne smijemozaboraviti ni sponzore okupljene uPOOL-u.

Jedno od zaduæenja u VijeÊuvam je i koordinacija aktivnostivezanih za program borbe protiv

koriπtenja nedopuπtenih sredstava. UPrijedlogu novog zakona o sportupredvieno je osnivanje Hrvatskeagencije za borbu protiv dopinga.Kakva Êe biti uloga HOO-a unjezinu pokretanju?

- Joπ nemamo podlogu jer zakon joπnije ugledao svjetlo dana, a njime jepredvien pravni okvir osnivanjaAgencije. Odluku o osnivanju donijetÊe Vlada, a HOO Êe kao najviπanevladina udruga za sport imatipartnerski status. No, bez obzira naosnivanje Agencije, HOO veÊ imaprotudopinπki program, jer je svjestansvoje uloge kao Ëlan MOO-a ipotpisnik Olimpijske povelje, i uËinioje sve da zakonodavac shvati ozbiljnosttog zadatka. Jasno nam je da svakinacionalni olimpijski odbor traæi svojnaËin borbe protiv dopinga kaomoralnu i etiËku obvezu, sukladnopravilima olimpijskog pokreta. Ratprotiv dopinga zahtijeva sustavne izajedniËke metode. Hrvatski olimpijskiodbor toj borbi daje apsolutnu potporu.

7

LIJEVO:Nada SenËar sasinom Markom (21),studentom II. godineekonomije isuprugom Æelimiromdiplomiranimekonomistomsnimljena na“Velikom danuhrvatskog sporta”ove godine

DOLJE:Nada u druπtvuMilana BandiÊa iDubravka ©imencasnimljena napovratku olimpijacaiz Atene

Æivotopis

Nada SenËar je roena 5. studenoga 1950. u Zagrebu. Diplomirala je naEkonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vanjska trgovina, a na istom je fakulte-tu i magistrirala u podruËju hipotekarnog træiπta. Radila je u Kreditnoj banci, po-tom u ZagrebaËkoj banci kao savjetnica u Sektoru investicija. Od 1996. je bilasavjetnica Uprave Hrvatske poπtanske banke, a 1997. je doπla u Hrvatskugospodarsku komoru, prvo na mjesto pomoÊnice direktora Sektora za bankarst-vo i druge financijske institucije, a danas je savjetnica u istom sektoru. Od 1998.je predsjednica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja, koji je programskim ifinancijskim restrukturiranjem izvukla iz teπkog financijskog stanja. Od 2002. jeËlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora.


8

SPORTSKE NADE: FILIP UDE, gimnastiËar

Hrvatska je zemlja koja nema nijednu gimnastiËku dvoranu,zemlja bez ijedne podloge za

vjeæbanje na tlu (partera) - onu kojuima Hrvatski gimnastiËki savez stalnoje postrance, jer sluæi samonatjecanjima - nema ni gimnastiËkujamu za vjeæbanje najteæih elemenata,ali ima naraπtaj koji je hrvatskugimnastiku vratio na svjetsku kartu.Apsurdno je da se svi pozivaju na tokako je gimnastika, uz takoerzanemarenu atletiku i plivanje,temeljni sport i da Hrvatska nerijetkodobro organizira velika natjecanja, ane dogodi se gotovo niπta bitno.Osim πto sama gimnastika vuËe sebena svjetlo dana.

Mladi »akovËanin Filip Ude (roen3. lipnja 1986.) je prije dvije godinena juniorskom EP u Ljubljaniosvojio srebrnu medalju u vjeæbi natlu, prvu hrvatsku od poodavnesrebrne Ivana »akleca na preËi, naEP-u 1957. godine, a bio je inevjerojatan peti u viπeboju.Dvadesetogodiπnjak, koji se veÊ 13godina bavi gimnastikom i pred kojimje velika buduÊnost, vrlo je brzopretoËio juniorsku vrijednost useniorsku kvalitetu. UËenik IgoraKriæimskog i Marija Vukoje nemagdje vjeæbati u »akovcu, i da bi radioprema visokim standardimagimnastike prisiljen je na treningestalno iÊi u Bratislavu.

To nije nimalo lako pa se i takomlad sportaπ od toga zamori.

Viπebojac u duπiZastoja u Udeovu razvoju nije bilo

(u ostvarenju kakvih-takvih uvjeta,da). Na lanjskom natjecanjuSvjetskoga kupa u Mariboru bio jesedmi na tlu i osmi u preskoku,navijestivπi da se, unatoË svemu,razvija u klasnog vjeæbaËa, iako sumu godinu obiljeæile muke sozljedom. Na EP-u 2006. u VolosuUde je doπao nekako tiho, kao da jeæelio biti u sjeni. S njega je otiπao svelikim uspjehom no ne bismo rekli i

posve neoËekivanim. Filip je mladiÊkoji zna πto hoÊe i kako to postiÊi -tvrdim i upornim radom, unatoËvelikim preprekama. Moæda se neizdvaja naglaπenom ambicioznoπÊu,no to ne znaËi manjak æelje.Osvajanjem Ëetvrtoga mjesta uviπeboju (!) na EP-u Ude je sigurnimkorakom zakoraËio na najveÊu scenu,ne skrivajuÊi sreÊu zbog uspjeha: "Ciljmi je bio uÊi meu 12 najboljih, a nakraju sam bio Ëetvrti u viπeboju. Velikje to uspjeh. Kad sam nakonnatjecanja poËeo shvaÊati πto se zbilo,nisam odmah mogao povjerovati uto".

Filip Ude je i svoja prva seniorskafinala po spravama obiljeæiouspjehom. U vjeæbama na tlu i nakonju s hvataljkama bio je πesti.Uspjeh je potvrdio veÊ tjedan danaposlije na Svjetskom kupu u Gentu. Ufinalu vjeæbe na tlu osvojio jebronËanu medalju, a na konju shvataljkama je bio peti. Prva medaljau SK-u je arhivirana...

No, Filip je veÊ prije pokazao da usvojoj gimnastici nosi neπto viπe. Ipopeo se viπe na natjecanju SK-a uMoskvi, pozlativπi vjeæbu na tlu. S

krajem proljetne sezone mladi je»akovËanin donio najsjajniju medaljuza zemlju koja nijedan parter nema!Dvije godine nakon zavrπetkajuniorskoga staæa, πtiÊenik ruskogstruËnjaka Igora Kriæimskog i MarijaVukoje i Ëlan GimnastiËke zadrugeZadravec Marijan Macan, ima realneizglede za nastup na OI u Pekingu2008. Na sljedeÊa dva svjetskaprvenstva (Aarhus ove godine iStuttgart sljedeÊe) mora biti meu 40viπebojaca - viπeboj je uopÊe uvjet zaolimpijski nastup. "Svjetsko jeprvenstvo velik izazov za mene. Idempo rezultat meu 24 najboljih ivjerujem da toliko vrijedim. Vjeæbe suteπke i dobro sloæene pa ih samo trebaizbrusiti, prije svega skokove isaskoke", kaæe. No, prije toga Êe svioni iz kluba familijarno na more, naodmor.

Od naπih je gimnastiËara Filip Udejedini viπebojac, a to nije nimalo lako.Stoga su njegovi viπebojski rezultatimnogo veÊi uspjeh od bilo kojemedalje. Viπeboj traæi svestranost,ujednaËenost i veliku ustrajnost, teneprestano vjeæbanje na svih πestsprava.

"Treniram πest, sedam sati dnevno.To je gotovo puno radno vrijeme! Napripremama to znaËi tri treningadnevno, a doma dva. U duπi samviπebojac, pa iako je to vrlozahtjevno, nije mi preteπko. SreÊom,doba ozljeda je za mnom, ne trebamse zato Ëuvati nego dizati razinuvjeæbanja," gotovo djeËaËkomrazigranoπÊu objaπnjava Filip,dodajuÊi: "Moj najveÊi san suOlimpijske igre u Pekingu i nesporedna uloga u viπeboju".

GimnastiËki centar u »akovcu

»akovec nema nikakvih uvjeta zarad, iako ima gimnastiËara igimnastiËarke cijelu su godinuzapravo na gostovanju u Bratislavi.UnatoË svemu, nazire se rjeπenje

UspjehPiπe LiljanaJazbinπek viπe viπe


9

Dvadesetogodiπnjak iz»akovca, koji se veÊ

13 godina bavigimnastikom i pred kojimje velika buduÊnost, vrloje brzo pretoËio juniorsku

vrijednost u seniorskukvalitetu

nije san

nezavidne situacije. To su joπ planovi,ali s poËetkom ljeta poËeo bi rad naprojektnoj dokumentaciji za dvoranu.

"Umori se Ëovjek i zasiti kad stalnomora nekuda iÊi na pripreme. U planuje gradnja, s mnogo ozbiljnijimrazgovorima, gimnastiËkoga centra u»akovcu. Sluæio bi nama, ali iplaniranoj rekreaciji. Osim toga,program tjelesne aktivnosti ukljuËio bii plivanje pa bismo imali πiri programorganiziranoga bavljenja sportom",kaæe Mario Vukoja, dodajuÊi koliko jeu tome vaæan i Igor Kriæimski: "Igorje sada naπ domaÊi. Za nas je takavstruËnjak velika dobit, i ja sam uvijekuz njega uËio. Kad smo ga zvali dadoe iz Moskve, svakako nije znao danemamo nikakve uvjete za rad igotovo da je zbog toga otiπao.

Filip Ude, nadareni 20-godiπnjak,

miran je, skroman i dobro odgojensportaπ, pred kojime su oËito danipotvrde gimnastiËke vrijednosti nanajveÊoj sceni. Trener Mario Vukoja,osim na zapaæene rezultate svogauËenika, ponosan je i na njegovoponaπanje: "Uvijek sam mu pokazivaoslovenske gimnastiËare, svjetske ieuropske prvake, starijega AljaæaPegana i mlaega Mitju Petkovπeka, skojima smo u jako dobrim odnosima.Njih dvojica nikad ne zaborave doÊido nas, pozdraviti i popriËati. Tako seponaπaju ugledni sportaπi i ljudi".

»akovËanin studira prvu godinuKinezioloπkoga fakulteta u Zagrebu ito objaπnjava kao i veÊina onih koji suvrhunski u onome Ëime se bave: "Nijelako nimalo, ali se uz dobru suradnjuna fakultetu i dobrom raspodjelomvremena moæe uskladiti".

nije san


10

Ostao je brk, znakprepoznatljivosti, ostala je i vitkalinija. Korak isti. Tek, kosu su

proπarale sijede, brk osobito. NikolaPleÊaπ o svojim danima slave idanaπnjem æivotu u sjeni govori mirno.O detaljima koji su sprijeËili da muionako sjajna karijera bude joπ sjajnijane æeli puno. Neki su ga ocrtavali kaobuntovnika, on Êe samo reÊi da nikadnije imao dlake na jeziku.

Sjajna koπarkaπka karijera u zenitumu je prekinuta zbog obiËnog Ëaja.Zapravo zbog spota za Franckov Ëaj,koji je snimio zajedno s klupskim ireprezentativnim suigraËem AndromKnegom. Franck je, naime, bio jedan odLokomotivinih kljuËnih sponzora. Spotje reæirao Antun Vrdoljak, kasnijepredsjednik Hrvatskog olimpijskogodbora i Ëlan Meunarodnogolimpijskog odbora, prikazan je nateleviziji uoËi montrealskih Igara.Sekvence s Knegom nisu se pojavile natv-zaslonima, s Nikolom PleÊaπom jesu.I u Koπarkaπkom savezu JugoslavijeodluËili su ne povesti ga na Igre,opravdavajuÊi to strahom od

diskvalifikacije momËadi, premda jepredsjednik MOO-a Avery BrundageveÊ ukinuo Ëlanak o "Ëistom

amaterizmu", dopustivπi da sportaπibudu i "manekeni" u spotovima zapotrebe svojih klubova i reprezentacija.

Najpopularniji sportaπ u Zagrebu

- Nekima je odgovaralo da bude takokako je bilo - reÊi Êe danas PleÊaπ.

ZagrebaËka publika ludovala je zanjim, imati njegov autogram u danimaigraËke slave bila je stvar prestiæa.Tribine su ga voljele, bio je njihov -Sveti Nikola. I danas Êe poznati sportskinovinar, nekad i PleÊaπev suparnik nahaklovima, rado ispriËati kako suzajedno tamanili orehnjaËu, makovnjaËui sarmu, kako je u druπtvu uvijek bioiznimno galantan. Mnogi Êe reÊi da jebio najpopularniji sportaπ u Zagrebu.

Naslovnice su bile rezervirane zanjega. I zbog igre i zbog svega πto ga jepratilo. Ne, ne samo priËa s Ëajem. I kadje prelazio iz Mladosti u Lokomotivubila je priËa. Kako Mladost nije htjelaizdati ispisnicu morao je Ëekati devetmjeseci, trakavicu su presjekli tekkoπarkaπki forumi. OdluËio jesekretarijat Koπarkaπkog savezaHrvatske 11. srpnja 1967., dan kasnijeujutro ga je registrirao Odbor zakoπarku Zagreba, a naveËer je s 26koπeva odveo Lokomotivu u 106-96pobjedu u derbiju protiv Crvene zvezde.Cijelo se to vrijeme priËalo da je mladireprezentativac dobio za prijelaz "dobrulovu", a tadaπnji Lokomotivinpredsjednik Branko LentiÊ u knjizi"Vukovi s Tuπkanca" reÊi Êe da "novacza prijelaz ni tada, ni bilo kad kasnijenije ni spomenut, PleÊaπ nije ni traæio,niti dobio dinara". ReÊi Êe LentiÊ i da je"Nikola u suπtini dobar Ëovjek, igraËkoji je iz basketa izvukao daleko manjekoristi od mnogih, jedva dostojnih damu ponesu papuËe i torbu".

OLIMPIJSKE LEGENDE:Nikola PleÊaπ, koπarkaπ

Dva kupa i 14 medaljaNikola PleÊaπ roen je 10. sijeËnja 1948. u liËkom selu Bruvnu. U Zagreb se preselio kaoπestogodiπnji djeËarac, kad je imao osam sprijateljio se s koπarkaπkom loptom. PoËeo jeu Mladosti, u iznimno nadarenoj generaciji koju je predvodio zajedno s Damirom ©ol-manom. Nakon πest godina provedenih uza Savu, nakon devetomjeseËne stanke jer gaklub nije æelio pustiti, preπao je u Lokomotivu Ëije je boje branio 10 godina. Nastavio je uKvarneru i Industromontaæi, karijeru je zavrπio u Rijeci. S Lokomotivom je osvojio 1969. Kup Jugoslavije i 1972. Kup Radivoja KoraÊa. IgrajuÊi zalokose postigao je 5404 ligaπka koπa, sedam je sezona bio najefikasniji igraË kluba, dva-put je bio najbolji strijelac lige, a jednom je izabran za najboljeg igraËa.Za reprezentaciju Jugoslavije debitirao je 27. kolovoza 1967. u Messini u dvoboju sBugarskom. Odigrao je 215 utakmica, postigao 1354 koπa i osvojio 14 medalja. PleÊaπ imazlata sa SP-a 1970., EP-a 1973. i 1975., Mediteranskih igara 1967. i 1975. , pet s Balkan-skih prvenstava, te srebra s OI 1968., SP-a 1974. i EP-a 1969. i 1971. Nastupio je i naOlimpijskim igrama 1972. Sedam puta igrao je za selekciju Europe. Na OI 1976. nije otiπaozbog "afere Ëaj".Kao trener nije dobio πansu u jaËem klubu. Radio je u Sloveniji i Luksemburgu, vodiokoπarkaπe Mladosti i MedveπËakove koπarkaπice te koπarkaπe kvartovskog kluba Zaprue.

Sjajnu karijeru ureprezentacijiprekinuo je - Ëaj,zapravo spot zbogkojega nije otiπao uMontreal

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Zlata i srebra Svetog Nikole


11

U Lokomotivi je bio juriπnik, dodavaËi strijelac. Njen najbolji strijelac. A ureprezentaciji - graditelj, voa dobreobrane i mudrog napada. ReÊi Êe da munikad nije bilo teπko podrediti semomËadi, da je bilo vaæno pobjeivati,a ne koliko Êe koπeva postiÊi.

Krasio ga je nepredvidiv dribling,fenomenalan ulaz pod koπ, imao jesportsku drskost i lukavstvo, imao jesjajan πut. Bio je pravi voa i mogao jesam odluËiti o pobjedniku. »esto jeigrao koπarkaπke simultanke. U Zagrebusu ga oboæavali, na drugim su gaterenima - uvaæavali.

Uvaæavali su ga i suci.

Odlazak sa samo 28 ljeta

- Bio je uvijek korektan. NakonsuËeve pogreπke znao bi samo pristojnopriÊi i potiho upozoriti 'majstore,pogrijeπio si' - reÊi Êe Eduard Tartaglia,bivπi sudac i "tata" danaπnje generacijehrvatskih koπarkaπkih djelitelja pravde.

Prisjetit Êe se PleÊaπ lijepih dana uzaSavu gdje su se druæili sportaπi, prisjetitÊe se i dana kada se uz teren na

Tuπkancuznalo natiskatii 3000 ljubiteljakoπarke. I ljuti ga πto jedanas tamo parkiraliπte, a igraliπte ucentru grada bila je posebnost Zagreba.Sjetit Êe se i dobre volje vatrogasaca daih udome kada se basket morao preselitiu dvorane, Ivana ArapoviÊa koji je zboggradnje Kutije πibica morao i na sud, ne

zaboravlja ni prepuni Sportski dom upobjedi Europe protiv SAD-a. Ostaju iuspomene na brojna nadmetanja saSovjetskim Savezom, ostali nisu biliravnopravni suparnici.

- Da bismo im mogli parirati radilismo jako puno, uoËi Svjetskogprvenstva u Ljubljani pripreme su namtrajale viπe od 100 dana!

Prije Ljubljane, na Olimpijskimigrama u Meksiku srebro.

- Prekrasan je to bio osjeÊaj, osvojitimedalju. FantastiËno! - uz osmijeh ÊeNikola.

U Ljubljani prvo svjetsko koπarkaπkozlato za Jugoslaviju. Kasnije i dvaeuropska zlata, onim prvim iz Barcelone1973. prekinuta je dominacija SSSR-aduga punih 18 godina.

Nikola Êe potvrditi da je petorkaTvrdiÊ, PleÊaπ, ©olman, Skansi i ∆osiÊbila najjaËa u kojoj je igrao.

- Skansi je bio veliki centar, a ∆osiÊvirtuoz i inovator koπarkaπke igre.Nama nije bilo teπko razigravati - otkritÊe Nikola razlog posebnosti te postave.

I zaæaliti πto je godinu dana ranije uprometnoj nesreÊi poginuo RadivojKoraÊ.

- Bio je sjajan igraË, mnogo jepomogao nama mladim igraËima kadsmo ulazili u reprezentaciju. Da je ostaoæiv, i naπa petorka u Ljubljani bila bidrukËija.

Zbog KoraÊa je i silno zapeo ufinalnom nadmetanju sa

ÆuÊkovim bivπim klubomOKK Beograd da

Lokomotiva osvojiprvi Kup njemu u

spomen. Gosti suu Kutiju doπli splus 12 iz prveutakmice, ali jepokal ostao uZagrebu.PleÊaπ jepostigao 40koπeva (!),odigravπidrugo

poluvrijeme sËetiri osobne

pogreπke.S Mirkom

Novoselom nije serastao u ljubavi.

- Valja mu priznati da jebio sjajan menadæer. ©to

mislim kakav je bio trener, nekaostane za mene. A o onome πto je meninapravio, neka ostane izmeu njega imene.

GorËina je ostala. Nikole PleÊaπanema u vrhunskoj koπarci veÊgodinama, u legendu je otiπao sa samo28 ljeta.


12

Naglaπavati ulogu, znaËenje i utjecajolimpijskog pokreta u danaπnjemglobalnom druπtvu i posebice svijetu

sporta Ëini se suviπnim. Gotovo da nemadijela svijeta u kojem nije poznat koncept iideja olimpijskih igara. O olimpijskimigrama danas se govori i piπe viπe negoikad. One zaokupljaju paænju najπirihmasa. Gotovo svatko moæe, bez veÊihproblema, nabrojati nekoliko velikiholimpijskih pobjednika i legendarnihsportaπa koji su pisali olimpijsku povijest.Pozicija olimpijskog pokreta u svjetskimdruπtveno-sportskim razmjerima je priliËnojasno odreena i on djeluje u okvirimazadanim Olimpijskom poveljom ipozitivnom tradicijom duljom od jednogstoljeÊa.

Argumenti za prethodne tvrdnje, ako ihje uopÊe potrebno argumentirati, mogli bibiti sljedeÊi. Prihodi Meunarodnogolimpijskog odbora tijekom 28. olimpijade(Ëetverogodiπnje razdoblje od 2001. do2004. godine) su se gotovo udvostruËili uusporedbi s 26. olimpijadom (1993. -1996.). Za Olimpijske igre u Sydneyu

2000. prodano je dvostruko viπe ulaznicanego za Olimpijske igre u Barceloni 1992.godine, a prihodi od prodaje ulaznica supoveÊani devet puta. Prihodi od sponzoraza Olimpijske igre u Pekingu 2008. godinebit Êe viπe od Ëetiri puta veÊi nego zaOlimpijske igre u Barceloni. Olimpijskeigre u Ateni prenoπene su u 220 zemalja ipromatralo ih je 3,9 milijardi ljudi.Televizijska prava za njih su prodana zadva i pol puta veÊu svotu novca nego zaOlimpijske igre 1992. godine (sluæbenipodaci Meunarodnog olimpijskog odbora;www.olympic.org).

Ideologija olimpijskogpokreta

Pod ideologijom olimpijskog pokretasmatramo ideje, razmiπljanja i stavove kojiobjedinjuju i objaπnjavaju vaænost i uloguolimpijskog pokreta za svaku individuu idruπtvo u cjelini. “Ali, gospodo, periodiËnaorganizacija velikog meunarodnognatjecanja, ma koliko ona teπka ikomplicirana bila, ne predstavlja, u naπimoËima, dovoljno… Nakon πto okupimo

OLIMPIZAM

Ispunjava li olimpijski pokretsve svoje potencijale

Je li pogreπno zakljuËitida se odgoju mladih usportu i kroz sportpristupa povrπno i da jevrlo malo ljudi u stanjushvatiti i prihvatitisljedeÊi koncept: nesport kao postizanjerezultata izabrane elitesposobnih, nego sportkoji postiæe rezultate uuzviπenim odgojnim iæivotnim idealimavelikog broja mladih

Piπe Zrinko »ustonja


13

mlade ljude ne bi li se meusobno natjecaliu snazi i spretnosti i uæivali u blagodatimazajedniπtva i druæenja, dræimo prikladnimtakoer okupiti i ljude s idejama…”,govorio je Pierre de Coubertin 1897.godine. Olimpijske su igre, prema Pierreude Coubertinu, samo sredstvo zaostvarivanje viπih ciljeva. Olimpijskipokret, koji je tek zaæivio, bez ambicije daostvaruje visoke moralne, intelektualne,odgojne i opÊe druπtvene ciljeve, nikad nebi ispunio sve svoje potencijale kojih jePierre de Coubertin vjerojatno bio svjestanili ih je, u najmanju ruku, nasluÊivao.Meutim, bilo ih je potrebno definirati idruge pripadnike olimpijskog pokretauvjeriti u to da olimpijske igre nisu samesebi svrha. S tim ciljem je organizirao I.olimpijski kongres u Le Havreu(Francuska), koji je odræan od 23. srpnjado 1. kolovoza 1897. godine.

Kongres Le Havre 1897. godine

Na Olimpijskom kongresu u Le Havreusudjelovalo je oko 60 izaslanika iz 10zemalja. Za glavnu temu Coubertinodreuje “moralni utjecaj sporta namladeæ”, a kao glavni cilj Kongresaproklamira ideju o potrebi “obnovejedinstva tijela, volje i uma”. Tema je biladovoljno πiroka da omoguÊi Coubertinuusmjeravanje Kongresa æeljenom pravcu.Najbolji suradnik u tome bio mu jefrancuski opat Henry Didon. On jestrastvenim govorom oduπevio sudionikeKongresa, a govor su u cijelosti prenijelimnogi tadaπnji mediji. Govorio je opovezanosti tjelesne i intelektualne snage,o tome kako sport pozitivno utjeËe namlade ljude kao ni jedno drugo sredstvo,razvijajuÊi moralne i odgojne vrijednosti.Prema njemu, sport razvijasamopoπtovanje, svijest o nacionalnojpripadnosti, te ponos i borbeni duh, ali istrpljivost koja je mladima toliko potrebnamladima. Mlade ljude treba odgajati, sportje idealno sredstvo za to i olimpijske igreÊe svoje potencijale i svrhu ispuniti tekkada svu svoju paænju posvete mladeæisvijeta, jer, nije vaæno pobijediti, vaæno jesudjelovati.

Olimpijski kongres u Le Havreu oznaËioje poËetak Coubertinovog snaænogdjelovanja na svijest svojih suradnika idruπtva u cjelini o moralnim i odgojnimvrijednostima sporta. Gotovo jedinu opÊedruπtvenu korist sporta, a time i svrhuolimpijskog pokreta, Coubertin je vidio uodgojnim potencijalima olimpijske ideje iolimpijskih igara. Je li pogreπno zakljuËitida se veÊ tada, a danas je to naroËitoizraæeno, odgoju mladih u sportu i krozsport pristupa povrπno i da je vrlo maloljudi u stanju shvatiti i prihvatiti takavkoncept sport - ne sport kao postizanje

rezultata izabrane elite sposobnih, negosport koji postiæe rezultate u uzviπenimodgojnim i æivotnim idealima velikog brojamladih.

Ideologija i praksaolimpijskog pokreta

Odnos ideologije i prakse olimpijskogpokreta moæda je najbolje tumaËitigovoreÊi o raskoraku izmeu ideologijeolimpijskog pokreta koju je postavio barunPierre de Coubertin i onoga πto olimpijskipokret danas jest, dakle njegove prakse.

Teπko se oteti dojmu da je odgojni dosegdanaπnjeg sporta i olimpizma sadræan udvije poruke: sportom protiv droge i fairplay. I jedno i drugo je, u odgojnomsmislu, postavljeno na klimavim nogama idebelo zasjenjeno prioritetima promotivnei prihodovne prirode. Olimpijski odbor nepokazuje i ne predstavlja podatke o tomekoliko je krilatica sportom protiv drogedala rezultata. To, naime, nije sluËajno, jervjerojatno niti znaju te podatke, niti uopÊevode raËuna o stvarnim uËincima takvih isliËnih krilatica. Oni ne govori o tome dokoliko se djece olimpijskim idealima

dosegnulo i njima 'zarazilo', o tome kolikose djece i zaπto poËelo baviti sportom,kako na njih sport utjeËe, ne samo ufizioloπkom smislu, a koliko se njihprestaje baviti sportom i zaπto. Ambicijada se postignu ideali olimpijskog pokretadanas je svedena na πest temeljnih naËelasadræanih u Olimpijskoj povelji od kojihprvo, i najvaænije, glasi:

Olimpizam je æivotna filozofija kojom seslave i sjedinjuju u uravnoteæenu cjelinukvalitete tijela, volje i uma. SpajajuÊi sports kulturom i obrazovanjem, olimpizam teæistvaranju takvog naËina æivota koji setemelji na radosti koja proizlazi iz napora,obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera ipoπtivanju univerzalnih temeljnih etiËkihnaËela.

Pokuπajmo odgovoriti na pitanje kolikose Ëesto o vrijednostima navedenima uprvom, temeljnom naËelu olimpizmagovori, i joπ vaænije, kako se ono provodi upraksi? U inzistiranju na uzviπenimidealima olimpijskog pokreta i ambiciji dase oni i provode u praksi Pierre deCoubertin je, Ëini se, ostao gotovousamljen do danaπnjih dana.

Pierre de Coubertin


RELIGIJA I SPORT

Mnogi pitaju kamo idu naπi mladi, ukojem pravcu i kojim putem. Pro-matrajuÊi danaπnje mlade, jasno je

da proæivljavaju svoj æivot veoma konfu-zno, stresno i neprofilirano. U sebi su ranje-ni, nestabilni, Ëesto i poradi obiteljskogokruæenja. Svakodnevno se suoËavaju s ra-zliËitim konfuzijama, jer druπtvo u kojemæive glorificira osobe Ëudnih moralnih i eti-Ëkih vrijednosti, a πkola im ne daje dovolj-no Ëvrstine i sigurnosti. Njima je teπko sna-Êi se u takvoj zbrci, trpe i pate i takvi idu uæivot, naprijed. Mladi danaπnjice nisu kriviπto su roeni u vremenu naglog tehniËkognapretka, tako da se od malena bave televi-zijom, internetom, mobitelima itd. RijeË jeo golemoj ponudi bez nadzora i odgovorno-sti. Nudi im se mnogo vremena i slobode, asve zbog materijalnih interesa. Meutim,mlade se ne upozorava na posljedice s koji-ma se u æivotu moraju suoËiti. ©port imaveliku ulogu da privuËe mlade. Svako po-druËje u πportu vrlo je izazovno za mlade.

Don Boscov pristup πportu

ZadaÊa je svih nas ponuditi plan za mla-de da bi se kroz πport mogli ostvariti. Jedanod onih koji je mladima ponudio igru da biih privukao pravim vrednotama bio je donBosco. On je otvorio prvi oratorij kao mje-sto prijateljstva i zajedniπtva meu mladi-ma u igri i zabavi. Cilj mu nije bio πport ne-go preko πporta doÊi do mladih te ih evan-gelizirati. Don Ivan MarijanoviÊ je, pred-stavljajuÊi projekt 17. olimpijade salezijan-ske mladeæi (odræane od 30. travnja do 5.svibnja u Zagrebu), izjavio: “Svrha 17. me-unarodnih igara salezijanske πportskemladeæi je ponuditi mladima moguÊnostiπportskog natjecanja i po πportu izgradnjunovih odnosa utemeljenih na humanosti ipoπtovanju osobe, promiËuÊi temeljne vri-

jednosti kao πto su mir, prijateljstvo, soli-darnost, dostojanstvo osobe, pravednost ifair play“. (Promotivni letak, 17. olimpija-da salezijanske mladeæi, Svrha Igara, Sa-lom, Zagreb 2006.). Don Bosco je uspio π-irom otvoriti vrata crkvenih ustanova,ukljuËujuÊi πport kao novu druπtvenu poja-vu, novi pristup Ëovjeku, novu vrijednostljudskog tijela, Ëovjeka kao kompletnogstvora Boæjeg. Igra nije bila cilj nego sred-stvo don Boscova sustava. Crkva danassport smatra prirodnim saveznikom u odgo-ju mladih svih æivotnih dobi.

Vrijednosti bavljenja πportom

©port nije odgojan sam po sebi, nego usklopu sustavnih ljudskih vrijednosti i poposebnom odgojnom djelovanju, ukljuËuju-Êi trenere kao odgojitelje, razliËite struËnja-ke, popratno osoblje itd. Svakom mladomËovjeku treba ponuditi da se bavi πportom,da bi na taj naËin mogao izgraditi svojuosobnost na temeljnim æivotnim vrijedno-stima, prijateljstvu, toleranciji i zaje-dniπtvu. Od poËetka æivota djetetu trebaomoguÊiti bavljenje sportskim aktivnosti-ma. Jer kroz πport se, kroz poraze i pobjedeu igri, mladi uËe toleranciji, poπtovanjudruge osobe, izgrauju se. »ovjek je oduvi-jek teæio igrama, zabavama i natjecanjima,da bi razvijao duh i tijelo. Danas kada veÊi-nu vremena provodimo pasivno, sjedeÊi zastolom na radnom mjestu ili kod kuÊe, πportje vaæan za naπe zdravlje, kako za tjelesno,tako i za duπevno i duhovno.

Duhovne vrijednosti

©port se danas nametnuo kao kulturni, tu-ristiËki i marketinπki fenomen. Kad se go-vori o rijeËi πport, koja dolazi od engleskerijeËi sport, a oznaËava igru, πalu i zabavu,

tu se prije svega u πirem smislu misli na fi-ziËke aktivnosti, vjeæbe, igre i natjecanja ukojima Ëovjek razvija i jaËa svoju tjele-snost. ©port ponajprije oznaËava igru i vje-æbe pojedinaca i grupa koji iskazuju natje-cateljski duh i razvijaju snagu tijela. U na-ravi Ëovjekovoj je da bude kreativan i da seæeli igrati. U svijetu πporta otkrivamo Ëo-vjeka koji voli igru i postaje “homo lu-dens”, “Ëovjek igraË”. Kroz igru on se vra-Êa duhovnim vrijednostima i osobnosti, aprije svega otkriva Onoga koji ga je stvorio- Bog je stvorio Ëovjeka iz ljubavi, radi nje-ga samoga, poradi radosti. »ovjekova Ëe-ænja za igrom postaje izraæaj Ëovjeka slikeBoæje, s nakanom da nastavi Boæju igrustvaranja u svijetu u kojem je stvoren, kojimu je darovan.

ShvaÊanje πportaSvjesni smo koliko svijet bruji o glavnoj

sporednoj stvari na svijetu, o nogometu.UoËi Svjetskog prvenstva u NjemaËkoj, go-vorilo se o milijardama eura koje su po-troπene za domaÊinstvo. Mnogo se ulaæe uπport i πportaπe. Ljudi danima i godinamasluπaju, gledaju i raspravljaju o raznim na-tjecanjima i igrama. ©port nas je sve okupi-rao, i one koji se ne bave πportom. ©port jevaæna toËka pojedine osobe i druπtva. U se-

ZadaÊa je svih nas ponuditi plan za mlade da bi se krozsport mogli ostvariti. Jedan od onih koji je mladimaponudio igru da bi ih privukao pravim vrednotama bio jedon Bosco. Igra nije bila cilj nego sredstvo njegovasustava. Crkva danas sport smatra prirodnimsaveznikom u odgoju mladih svih æivotnih dobi

Odgajati mlade

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ

14


bi ima vrijednosti, kako na osobnom tako ina druπtvenom planu. ©port Ëovjeka odgajaza vrijednosti, zdravlje, oblikuje karakter ipaænju prema drugom natjecatelju. Ali, π-port u sebi moæe nositi i drugo shvaÊanje:nasilje, agresivnost, fiziËki izgled, trgova-nje ljudi, uzdizanje zvijezda kao boæanstvaitd.

Treba reÊi i to da nije lako baviti se πpor-tom, jer se tu podrazumijeva mnogo ærtve,ustrajnost i vjeæbe. Zato Ëovjeka proæimaradost kad pobijedi i osvoji prvo mjesto.Osim toga, πportaπ razvija i sposobnosti zaorganizaciju, pun je entuzijazma, precizno-sti, toËnosti i poπtivanju drugih. OsjeÊajdruπtvenosti budi se kod πportaπa koji igra-ju u jednom klubu. I zbog toga πport odga-ja πportaπa da ima smisao za druπtvenost.

Pri profesionalnom bavljenju πportompostoji opasnost za zdrav duh i zdravo tije-lo. Tu se ide na postizavanje rezultata i Ëo-vjek se iscrpljuje, umara, izlaæe psihi-Ëkoj napetosti, dopingu i ozljedama.©portaπ se podredi novcu i posta-ne rob πporta, a to nije smisaoπporta. Smisao je u tome da onu Ëovjeku budi fiziËke i psihi-Ëke izriËaje u smislu poπto-vanja, hrabrosti, zabave,iskrenosti i osobne stabilno-

sti. Mnogi govore da obitelj treba usmjeritimladog Ëovjeka na bavljenje πportom. Dje-ca mnogo sati provedu sjedeÊi pred televi-zorom, raËunalom, u πkoli, a malo se ra-zmiπlja o tome kako Êe kanalizirati viπakenergije. I mediji Ëesto imaju negativnuulogu kad je rijeË o odgoju i ponaπanju dje-ce. GledajuÊi i sluπajuÊi, djeca nekritiËkiprihvaÊaju nasilje iz medija. I zbog toga jevrlo vaæno baviti se πportom, da bi se znaokanalizirati viπak energije. Rijetko Êe se vi-djeti agresivno dijete koje se bavi πportom.Stoga, roditelji, potiËite djecu da se ukljuËeu πportske aktivnosti, jer kroz πport Êe mla-di moÊi izgraditi zdravu osobnost.

Salezijanci i πportSalezijanci su odgojitelji koji prema pri-

mjeru svoga osnivaËadon Bosca

njeguju

πportskiduh u svojim

zajednicama, centri-ma, πkolama i æupama. Velik doprinos sale-zijanci su dali hrvatskom πportu, odgajajuÊimnoge mlade koje su u salezijanskimodgojnim ustanovama i æupama usmjerava-li da postanu poπteni graani i dobri krπÊa-ni. Salezijanci su 1936. osnovali Akadem-sko πportsko druπtvo Mladost iz kojeg suponikli veliki πportaπi kao πto su Æarko Do-linar, »ajkovski, Stjepan Bobek, BrankoZebec i mnogi drugi. Dolaskom slobode idemokracije 1990. salezijanci nastavljajusvoj izvorni, silom prekinuti rad s mladima,ali viπe ne baπtine oduzeto ime Mladost.Salezijanska πportska mladeæ (Polisportivegiovanili salesiane = PGS) je πportska aso-cijacija koja je iznikla iz salezijanskog

odgojno-pastoralnog rada s mladima, a gla-vni joj je cilj odgajati πportom, tj. kroz igrui πport promicati cjelovit razvoj osobnosti iodgovorne druπtvene odnose. Samo dan na-kon proglaπenja hrvatske neovisnosti, uBarceloni 1991. Salezijanska πportska mla-deæ osvojila je prvu medalju za Hrvatsku.Dakle povijesnu! Svojim sudjelovanjem irezultatima hrvatska Salezijanska πportskamladeæ dala je svoj doprinos promicanju iprihvaÊanju Hrvatske u suvremene druπtve-ne i kulturne procese u Europi. Danas sale-zijanci u svojim centrima i æupama imajuklubove u razliËitim πportovima: mali no-gomet, odbojka, koπarka, stolni tenis itaekwondo. Salezijanci su organizirali iokrugli stol na temu “Odgajati πportom”,na kojem su sudjelovali predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, tajnik Josip »op, StojkoVrankoviÊ, Bruno KovaËeviÊ, GiuseppeBracco, Ivan MarijanoviÊ, prof. dr. DraganMilanoviÊ, prof. dr. Vladimir Findak, Dra-æen Harasin i ministar Dragan Primorac.Kako kaæu sudionici okruglog stola, bio jeto prvi skup u posljednjih 50 godina na te-mu πport, mladi i odgoj.

Ministar Dragan Primorac je u svom pi-smu natjecateljima 17. olimpijade salezi-janske mladeæi rekao: “Ova XVII. olim-pijada dokaz je salezijanske predanostiπportu i vrijednostima koje πportske igrepredstavljaju. ©portske igre su aktivnostkroz koju stvaramo nova prijateljstva, ra-zvijamo osjeÊaje zajedniπtva i natjecatelj-

stva. Kroz poraze uËimo i, jednako kao i upobjedi, nalazimo motivaciju za dalje….”(VodiË, 17. olimpijada salezijanske mlade-æi, Poruka ministra znanosti, obrazovanja iπporta Republike Hrvatske).

Literatura:

Don Bosco danas (2003.) broj 1., Odga-jati mlade πportom, str. 11-13

Vjesnik –akovaËke i Srijemske biskupi-je, br. 6 ( 2002.), Vladimir DugaliÊ, ©port ukrπÊanskom æivotu, Marin SvrakiÊ biskup,©port, snaæni faktor moralnog i druπtvenogodgoja, str. 333-334

VodiË, 17. olimpijada salezijanske mla-deæi, Salom, Zagreb 2006.

Nikola PaviÊiÊ, Æariπta πtovanja MarijePomoÊnice u Hrvata: ©to kaæe o πportu sv.Ivan Bosco, Æupa Marije PomoÊnice, Za-greb 1999.

Promotivni letak, 17. olimpijada salezi-janske mladeæi, Svrha Igara, Salom, Za-greb 2006.

u sportu

15


Piπe Saπa Ceraj

Usvakom su druπtvu na snazi normepo kojima se to druπtvo i pojedinciponaπaju i rukovode. Jedna od ta-

kvih kategorija je moral koji ima povijesnudimenziju i kao takav je duboko ukorije-njen u Ëovjeku i njegovom odnosu premadrugim ljudima, svijetu oko sebe i, napo-kon, prema sebi samome. Ukupnost prou-Ëavanja smisla i ciljeva moralnih htijenja,temeljne kriterije za moralno vrednovanje izasnovanost izvora morala, nazivamo eti-kom. Dio etike odnosi se i na sport, pa takoprepoznajemo sportsku etiku koja obraujeproblematiku sportskog morala. U sport-skoj etici promatramo moralne manifestaci-je i vrijednosno procjenjujemo ljudske po-stupke u sportu i oko njega. Slijedom reËe-nog u sportskoj sredini je nastao kodeksmoralnih normi ponaπanja sportaπa pod en-gleskim nazivom fair play ili gentlemanskapravila. Jedno od mnogobrojnih tumaËenjadefinira ferplej kao besprijekoran, otvoren,velikoduπan postupak poπtivanja pravila,tuih interesa i ravnopravnosti, skup nepi-

ETIKA I SPORT

Jedno od mnogobrojnih tumaËenja definira ferplej kao besprijekoran, otvoren, velikoduπan postupak poπtivanja pravila, tuih interesa iravnopravnosti, skup nepisanih etiËkih normi sportaπa, sposobnost samosvladavanja, razvijanje korektnih iprijateljskih odnosa izmeu suparnika,pridræavanje sportskih pravila i odluka sudaca

Filozofija uvaæavanja

Meunarodni trofej Ferplej“Pierre de Coubertin”

16


sanih etiËkih normi sportaπa, sposobnostsamosvladavanja, razvijanje korektnih iprijateljskih odnosa izmeu suparnika, pri-dræavanje sportskih pravila i odluka sudacai dr.

Filozofija ferplejaFerplej je daleko viπe od igre po pravili-

ma. On je takoer i filozofija koja nam uka-zuje na nuænost uvaæavanja svih sudionikaukljuËenih u sport i naputak o vrijednosti-ma kojima nas sport uËi. Ferplej nisu krutapravila, on iskazuje ispravan stav sportaπaputem kojeg se iskazuje poπtovanje premadrugom sportaπu i ostalim sudionicima na-tjecanja. IgrajuÊi prema pravilima i poπtu-juÊi ferplej, sportaπ je u situaciji u kojojmora donijeti dobro, a izbjeÊi loπe rjeπenje.Ferplej je jedno od temeljnih pitanja budu-Ênosti sporta, etiËkih principa u samomesportu te osobna zadaÊa svakog sportaπa.On je takoer i kljuË za rjeπavanje proble-ma nasilja na sportskim boriliπtima. Akoæelimo promovirati ferplej, moramo prepo-znati razliËitosti koje postoje izmeu sport-skih grana, razinu izvedbe i kulturnu poza-dinu svake sportske priredbe.

Edukacija ferplejaFerplej je zadaÊa svih sudionika u sportu:

sportaπa, sportskih duænosnika, sportskihsaveza, tijela lokalne uprave i medija.Sportska tijela pridonose ferpleju sastavlja-njem adekvatnih sportskih pravila, edukaci-jom trenera, sudaca, medicinskog osoblja isportskih duænosnika. Najviπe dræavnoπportsko tijelo je odgovorno za prenoπenjeporuke ferpleja putem edukacije, ponajviπeonih najmlaih. Proces edukacije ne smijebiti usmjeren iskljuËivo na sportaπe, nego ina gledatelje. U promicanju ciljeva ferplejaodgovorno mjesto imaju i mediji. »ak i uzasve pokrenute akcije, promocija ferpleja jeteπka zadaÊa. Zato je potrebno stalno pro-nalaziti nove naËine edukacije da bi se osi-gurali ispravni stavovi sportaπa i ostalih su-dionika u sportu.

Ferplej nije samo izostanak nasilja

Nuæno je viπe paænje usmjeriti prema ra-znim aspektima ove moralne kategorije usportu, dakle ne samo onom koji vodi doizostanka nasilja na sportskim terenima, ne-go i pojedinostima koje su manje primijeÊe-ne, kao πto su osiguranje opreme jednakekvalitete za sve sudionike te moguÊnost na-tjecanja protiv sportaπa jednakih sposobno-sti, veliËine i snage. Provedbu ferpleja mo-æemo svrstati u dvije kategorije: individual-nu i organizacijsku. GledajuÊi s individual-ne strane, zadatak svakoga sportaπa je pri-hvatiti pravila te igrati i ponaπati se premanjima, paziti na sportaπa do sebe, ostvaritiπto bolji rezultat ("ne puπtati"), nadigrati

protivnika boljim sposobnostima, a neagresijom, brzo reagirati i prihvatiti odlukesuca, kontrolirati se prilikom pobjede i po-raza, odnosno skromno prihvatiti pobjedu iostati dostojanstven u porazu. S organiza-cijske strane zadaÊe sportskih saveza su:postaviti pravila koja Ëine sportsko natjeca-nje dinamiËnim, uzbudljivim i atraktivnim,organizirati natjecanja takvog ranga u koji-ma Êe svi natjecatelji imati jednake πanse,kontrolirati uvjete da bi se osigurala sigur-nost za sve natjecatelje, osmisliti programetreninga koji odgovaraju dobi natjecatelja,a pritom zadræavaju visoku razinu njihovemotivacije te kontrolirati utjecaj komercija-lizacije i politike na sport.

Ferplej u 10 toËakaFerplej moæemo saæeti u 10 toËaka koje bi

glasile otprilike ovako: 1. Igraj na pobjedu,2. Igraj fer, 3. Poπtuj pravila igre, 4. Poπtujprotivnike, suigraËe, suce, sportske sluæbe-nike i gledatelje, 5. Dostojanstveno prihvatiporaz, 6. Promoviraj poruke sporta, 7. Odba-ci korupciju, doping, rasizam, nasilje i osta-le opasnosti koje prijete sportu i ËovjeËan-stvu, 8. Pomozi i drugima reÊi "ne" negati-vnostima koje su pod toËkom 7., 9. Ne pri-klanjaj se onima koji æele diskreditiratisport, 10. Poπtuj i prikloni se onima koji pro-nose istinske poruke sporta. Ljudsko dosto-janstvo, kako je istaknuto u Povelji Ujedi-njenih naroda, mora uvijek biti na prvommjestu, kako u æivotu tako i u sportu.

Bez ferpleja sport je nezamisliv

Maksima "Bez ferpleja nema ni spor-ta" bila je osnovna ideja vodilja Pierreade Coubertina, pokretaËa modernogolimpijskog pokreta. On je upozorio i naopasnost aplauza koji je okarakteriziraokao "zavodnika i korupcionaπa prvog re-da". U duhu olimpijskih igara i mota ko-je glasi "Vaæno je sudjelovati, a ne pobi-jediti", moæemo citirati i ovaj stari engle-ski spjev: "For when that one Great Sco-rer comes, To mark against your name,Hell mark not that you won or lost, Buthow you played the game". Ferplej je kaonepisano, ali u sportu uvijek prisutnopravilo, nailazilo na brojne prepreke. Pri-je svega, ugroæavale su ga agresivnekomponente sportaπa. Obuzdavanje te usportu nuæne, a sve prisutnije pojave,moguÊe je postiÊi istinskim prihvaÊa-njem ferpleja, koji ne postaje samo te-meljna potreba u suvremenom sportu ne-go i pojava koja predstavlja kulturno do-stignuÊe ËovjeËanstva. Stoga, odbacimo imi Lombardijev moto: "Pobjeda nije sve,ali je jedina stvar" i priklonimo se, poputpravih sportaπa, olimpijskoj maksimi"Vaæno je sudjelovati, a ne pobijediti"koju je u propovijedi na misi za sudioni-ke Olimpijskih igara u Londonu 1908.godine izrekao pensilvanijski biskup Et-helbert Talbot.

Goran IvaniπeviÊ iAustralac Lleyton Hewitt na

oproπtajnom susretuIvaniπeviÊa 2004. u

Wimblendonu.

17


Napokon

program

SPORT I DRU©TVO: Iz novog zakona o sportu

Prijedlog novog zakona o πportu prih-vaÊen je u prvom saborskom Ëitanju10. oæujka 2006. Iz zapisnika

Hrvatskog sabora se iπËitava da je prih-vaÊen s 93 glasa "za" i Ëetiri "protiv", πtoznaËi da je veÊina saborskih klubova po-dræala Prijedlog novog zakona. KonaËnitekst naÊi Êe se pred saborskim zastup-nicima poËetkom lipnja, tako da je dopoËetka kalendarskog ljeta realno oËeki-vati njegovo stupanje na snagu.

Zanimljivo je spomenuti da je ovo veÊËetvrti zakon o πportu koji Hrvatski sabordonosi od 1990. godine; prethodni sudoneseni u prosincu 1990., rujnu 1992. ilistopadu 1997. Tako dinamiËna promjenaosnovnih zakona πto reguliraju neku dje-latnost nije baπ Ëesta i lako je zakljuËiti dapostojeÊi propisi nisu ponudili dobrarjeπenja problema koji u hrvatskom πportupostoje. U proπlom broju Olimpa pisalismo o jednoj od novosti novog zakona -πportskim dioniËkim druπtvima, no Zakono πportu donosi joπ novosti, od kojih Êemoneke prikazati u ovom Ëlanku.

©port kao dio πiregstrateπkog programa

Napokon se odreuje kako Êe se zaπport, kao πto se to Ëini i za mnoge drugedjelatnosti, donijeti nacionalni program.Nacionalni je program u pravilu strateπkidokument dræave u razvoju neke djelat-nosti, a mi ga za πport jednostavno nismoimali. Nacionalni bi program πporta trebaoutvrivati ciljeve i zadaÊe razvoja πporta,aktivnosti potrebne za realizaciju tih cilje-va i zadataka te odrediti nositelje razvoja imjere kontrole. Nacionalni program πportaÊe (sliËno kao i druge nacionalne pro-

grame) donijeti Hrvatski sabor na prijed-log Vlade i to za razdoblje od najmanjeosam godina. Treba se nadati da Êe u nje-govu pripremu biti ukljuËeni i struËnjaciizvan sluæbenih tijela, te da Êe se provestii primjerena javna rasprava. Zasigurnoimamo mnogo ljudi koji na ovu temu ima-

nacionalni

18

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ


rati" na rubove godiπnjih proraËuna javnihtijela. Nemati viπegodiπnji program djelo-vanja, danas znaËi nemati stabilnoproraËunsko financiranje.

Novi zakon o πportu predvia i osnivan-je Nacionalnog vijeÊa za πport, krovnogstruËnog tijela za pitanja πporta kakvo veÊima veÊina europskih dræava. U pitanju jejoπ jedan od poteza koje treba pozdraviti,jer je praksa (ne samo u πportu, nego idrugim djelatnostima) pokazala da posto-janje veÊeg broja nadleænih tijela zaodreenu djelatnost, bez odgovarajuÊekrovne organizacije, zna generirati razmi-moilaæenja, nesporazume i druge prob-leme.

Ne treba nam umjetnostradi umjetnosti

ZadaÊa Nacionalnog vijeÊa za πport Za-konom je iznimno πiroko definirana, paovdje navodimo samo najvaænije: onoraspravlja pitanja vaæna za πport te pred-laæe i potiËe donoπenje mjera zaunaprjeenje πporta; daje miπljenje VladiRepublike Hrvatske; utvruje prioritetneprojekte, elaborate i studije i raspisuje nat-jeËaj za njihovo financiranje u sustavujavnih potreba u πportu; utvruje smjer-nice za kategorizaciju πportaπa; dajemiπljenje na programe osposobljavanja zastruËni rad u πportu; utvruje smjernicevezane uz izgradnju i kategorizaciju πport-skih graevina; daje miπljenja i preporukena nove zakonske prijedloge i na izmjenei dopune vaæeÊe zakonske regulative uπportu.

Nacionalno vijeÊe za πport imat Êepredsjednika i 12 Ëlanova koje imenuje irazrjeπava Hrvatski sabor. Zakon predviai strukturu Ëlanstva, tako da predsjednika iπest Ëlanova Sabor imenuje na prijedlogministra nadleænog za πport, tri Ëlana naprijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora,jednog Ëlana na prijedlog Hrvatskogparaolimpijskog odbora, jednog Ëlana naprijedlog Hrvatskog olimpijskog odboragluhih i jednog Ëlana na prijedlog Kinezi-oloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu.Nacionalno vijeÊe za πport imat Êe pravoosnovati radna tijela u Ëijem radu mogusudjelovati i osobe koje nisu Ëlanovi Na-cionalnog vijeÊa.

Treba se nadati da se postupak predla-ganja i imenovanja kandidata za Na-cionalno vijeÊe za πport neÊe pretvoriti ulov na politiËke sinekure, nego da Êe sezaista poraditi na tome da se u to tijeloimenuju kvalitetni struËnjaci. Jer, joπ jed-no tijelo kojemu Êe glavni moto biti "l'artpour l'art" (umjetnost radi umjetnosti) netreba ni hrvatskom πportu ni HrvatskojuopÊe.

Autori Zakona supravilno odvojiliproblematiku vrhunskihsportaπa od pitanjarekreativnog sporta, kojase i u nacionalnomprogramu morapromatrati izdvojeno.Dok u natjecateljskomsportu Hrvatska postiæezavidne rezultate,poraznim djeluje podatakda se sportsko-rekreativnim programimau Hrvatskoj bavi samooko 10 posto graana, au zapadnoj Europi od 40do 70 posto

ju mnogo toga vrijednoga reÊi i to im tre-ba omoguÊiti.

Nacionalni program πporta Êe sadræa-vati programe stvaranja uvjeta za posti-zanje vrhunskih rezultata hrvatskih πpor-taπa na meunarodnim natjecanjima, kaoi programe stvaranja uvjeta za rekreativnobavljenje πportom radi zaπtite i poboljπan-ja zdravlja hrvatskih graana.

Autori Zakona su tu pravilno odvojiliproblematiku vrhunskih πportaπa od pi-tanja rekreativnog πporta, koja se i u na-cionalnom programu mora promatrati izd-vojeno. Jer, dok u natjecateljskom πportuHrvatska postiæe zavidne rezultate, po-raznim djeluje podatak da se πportsko-rekreativnim programima u Hrvatskojbavi samo oko 10 posto graana, a u za-padnoj Europi od 40 do 70 posto!

Nacionalnim programom πporta utvrditÊe se obveze dræavnih tijela i tijela jedini-ca lokalne i podruËne (regionalne)samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskogolimpijskog odbora, Hrvatskogparaolimpijskog odbora, Hrvatskogolimpijskog odbora gluhih, nacionalnihπportskih saveza i πportskih zajednica uprovedbi programskih zadaÊa. Ovo je izn-imno bitno i za financiranje πporta; ako jedio πireg strateπkog programa, potrebe zanjegovim financiranjem bit Êe teæe "izgu-

19


Piπe Æarko SusiÊ

bez novinara ne bi opstala

Pokret olimpijskih igara i novinarineraskidivo su vezani od samogpoËetka prije 112 godina. Da

novinari nisu uoËili dalekovidnostPierrea de Coubetina u godinamanajveÊeg razvoja svjetskogimperijalizma s, tada gotovoneshvatljivim, naËelom: "Naolimpijskim igrama nema mjestarasnim, vjerskim, nacionalistiËkim imaterijalnim diskriminacijama", ideja -ni tada ni kasnije - ne bi opstala.

Da malobrojni novinari na I.olimpijskim igrama u Ateni 1896., apogotovo 10 stranaca meu tridesetaktada prisutnih novinara, nisu uoËilidalekoseænost i æivotnost zamisliolimpijskih igara, one ne bi preæivjele,kao πto nije preæivio niz tada veomazapaæenih ideja. U uvjetima radaneshvatljivim danaπnjim generacijamanovinara (olovka ili pero i tinta,brzojav s morseovim znakovima ilipokoji primitivni i nepouzdani telefon),oni su uspjeli pravilno obavijestitisportsku javnost o veoma skromnimpoËecima tog neobiËnog dogaaja -olimpijskih igara i od njih uËinitiopÊeprihvaÊenu i poæeljnu svjetskupriredbu.

U Ateni 30 novinara Tadaπnji novinari pisane rijeËi, a

danaπnji poslenici tzv. medija,uspostavili su takvo poimanje iprihvaÊanje olimpijskih igara da je, odtadaπnjih vjerojatno tridesetak novinarau Ateni ,108 godina kasnije, opet uAteni, broj narastao na 10.500. I svi subili privilegirani i sretni πto su izabraniiz deseterostruko veÊeg broja onih kojisu æeljeli dobiti pravo izvjeπtavanja otom dogaaju. Sve se to ima zahvalitionim malobrojnim, ali dalekovidnim napoËetku olimpijske ideje. PoËelo je stridesetak (10 stranih) novinara i 10fotografa (dva stranca). Od toga broja,Ëetvero su bili aktivni sportaπi.

O II. i III. igrama, nesretno spojenimsa svjetskim izloæbama 1900. i 1904. uParizu i St. Louisu, nema podataka onovinarima i njihovom radu. Zna se daje 1908. u Londonu bilo stotinjaknovinara, ali se o njihovom radu ne znaniπta pobliæe. Tek se neπto viπe zna oIgrama kod sistematiËnih ©veda uStockholmu 1912. Oni su registrirali260 novinara i 11 fotoreportera, odËega su samo tri bili stranci, jer suorganizatori pravo snimanja (prvo na

OI) povjerili "Hasselbladu", tvrtcipoznatih fotoaparata.

Kao, uostalom, i sve nakon I.svjetskog rata, naglo se unaprijedioolimpijski pokret i olimpijske igre unjemu. VeÊ je u Parizu 1924.zabiljeæeno 724 novinara pisane rijeËi iËak 120 fotoreportera. Od Evropedaleki Los Angeles 1932. biljeæi 788novinara i pet sluæbenih fotoreportera,uz neodreeni broj Ëlanova sindikatanovinara i fotoreportera. U LosAngelesu se zbio dogaaj posebnovaæan za olimpijske igre. Na inicijativupress-odjela organizacijskog odbora,1500 radijskih amatera, tada vrlomnogobrojnih i popularnih u svijetu,obavjeπtavalo je dan i noÊ o zbivanjimau Los Angelesu.

Bitan napredak u obavjeπtavanju solimpijskih igara zbio se u Berlinu1936. Tadaπnji je nacistiËki reæim uNjemaËkoj najprije odbio prirediti igre,jer je Hitler bio protiv te "oligarhijske

20

U uvjetima rada neshvatljivim danaπnjim generacijama,novinari su s I. OI u Ateni uspjeli obavijestiti sportskujavnost o veoma skromnim poËecima tog neobiËnogdogaaja - olimpijskih igara i od njih uËinitiopÊeprihvaÊenu i poæeljnu svjetsku priredbu

SPORT I NOVINARSTVO

Olimpijska ideja


Od Rima ograniËenje brojaakreditiranih

U Londonu 1948. joπ su se osjeÊaleposljedice II. svjetskog rata, ali veÊ serazmahala televizija, pa je BBCprenosio Igre za 80.000 pretplatnika64,27 sati, uz pomoÊ 10 TV-reportera.

Podaci iz Helsinkija 1952. su finskitoËni pa se zna da se za 1848 novinara(od toga 939 pisane rijeËi) iz 64 zemljebrinuo prvi press-centar πefa SuleKolkka. U Helsinkiju se prvi putpojavljuju novinske agencije iameriËki NBC.

Daljina Melbournea 1958. bitno jesmanjila broj novinara na 589 stranih i100 fotoreportera.

Od Rima 1960. naglo rastezanimanje za olimpijske igre paMeunarodni olimpijski odbor uvodiograniËenje broja akreditiranihnovinara. Bilo ih je 2194, od Ëega 946pisanih medija, iz 64 zemlje. Televizija

veÊ prenosi u 38 zemalja, meu njimai Jugoslaviju.

Nakon dalekih igara u Tokiju 1964.naglo raste broj novinara i uMuenchenu 1972. godine na 4578, odtoga 1696 pisanih novinara, 358fotoreportera, 504 za agencije i 182RTV-komentatora.

Od tada, broj novinara postajeMOO-u i organizatorima jednakproblem kao i broj sportaπa. Montreal1976. godine 8733, Moskva 1980.godine 7629, Los Angeles 1984.godine 8700, da bi u Barceloni 1992.broj novinara premaπio 12.000, a uAtlanti 20.000 (20.420). To je prisililoMOO da rigoroznije ograniËava brojakreditiranih novinara. Istina,organizatori to ponekad krπe, ali seviπe nikada neÊe premaπiti broj izAtlante. Ne zato πto nema zanimanjaza olimpijske igre, nego jednostavnostoga πto je to organizacijskineprovedivo.

21

priredbe", no na nagovor ministrapropagande Josefa Goeblesa ipak ih jeprihvatio iz propagandnih razloga.NjemaËka je upregnula cijeli dræavni,partijski, pa i vojni aparat uorganizaciju i, prezentirajuÊiorganizacijske sposobnosti i preciznostizvedbe - naæalost - sjajno uspjela.Tada su postavljene norme za buduÊeorganizacije sportskih priredbi.

U Berlinu je organiziran golemipress-centar za 1800 novinara (od toga700 stranih) i 114 fotoreportera iz 58zemalja. Centar je opskrbljen pisaÊimstrojevima s raznim abecedama,telefonskim i teleprinterskim vezama scijelim svijetom, Ëak i telefotoureajima. Prvi su put olimpijske igretelevizijski prenoπene, doduπeeksperimentalno samo na 18 javnihmjesta. Sluæbeni film znamenite LeniRiefenstahl "SveËanost ljepote inaroda" joπ nije nadmaπen.


PoËeci ove igre, pod nazivomEisstockschiessen iliEisschiessen, zabiljeæeni su uselima Tirola i Gornje Bavarskeu XVI. stoljeÊu. Kuglanje naledu u nas je poËelo 1995.kada je osnovan Klub kuglanjana ledu Mladost

22

NOVI SPORTOVI U HRVATSKOJ

Kuglanje

Udvorani Doma sportova u Zagrebuu oæujku 2006. odræano je 52. muπko i 38. æensko otvoreno

prvenstvo Europe u kuglanju na ledu.Sudjelovalo je 20 reprezentacija u Ëijimje redovima bilo 500 πportaπa. Osimnajboljih selekcija europskih zemaljanastupile su i reprezentacije Brazila,Kanade, Gvatemale i Kenije. Osim naledu, ovaj se πport moæe igrati i naasfaltu, pa se sve viπe πiri i u zemljamagdje su ledene plohe rijetkost.

Stari europski sportPoËeci ove igre, pod nazivom

Eisstockschiessen ili Eisschiessen,zabiljeæeni su u selima Tirola i GornjeBavarske u XVI. stoljeÊu. Krajem XIX.stoljeÊa kuglanje na ledu poËelo se igratii na Bledskom jezeru u Sloveniji. Prvapravila potjeËu iz 1920. godine, a 1926.organizirano je prvo natjecanje uNjemaËkoj. U Innsbrucku je 1948.osnovan Meunarodni savez za kuglanjena ledu (Internationale Föderation fürEisstockschiessen). Prvo prvenstvoEurope odræano je u GarmischPartenkirchenu 1951. godine. Ovaj jesport danas najpopularniji u Austriji,NjemaËkoj, Italiji, »eπkoj i Sloveniji.

Pravila igreIgraliπte je glatka ledena ploha veliËine

42x4 metra. Srediπnje polje je dugo 21 m, a na oba kraja je po jedno startnoodnosno ciljno polje, duljine 8 metara na

na leduPiπe Colette Hruπkar

Snimio Verdran KrËeliÊ


koje se nadovezuje polje za bacanje,duljine 2,5m. Nakon svakog zavrπenogkruga mijenja se smjer bacanja i ciljnopolje postaje startno i obratno.Osnovni rekvizit je drveni Ëunj sdrπkom, visok 38 cm, promjera 25-27cm, a teæak 4-6 kg. Dno Ëunja je poliranadrvena ploËa koja klizi po ledu. NatjeËuse muπkarci i æene. Igra se pojedinaËno

ili ekipno, s po Ëetiri igraËa iliigraËice. Svrha igre ja da

se vlastiti Ëunjevidobace πto bliæe

cilju, plastiËnomprstenu, pri

Ëemu jedopuπtenoizbiti Ëunjprotivnikai udaljitiga od cilja.UdaljenostËunjeva od

ciljnogprstena

mjeri sepomoÊu 3 m

duge letve scentimetarskom

podjelom. Rezultat seraËuna po posebnom kljuËu

nakon svakog kruga bacanja i nakraju zbraja. Postoji i pojedinaËnonatjecanje muπkaraca u bacanju udaljinu, kod kojeg je igraliπte dugo 300m, pa se nalazi na zaleenim jezerima.

Staza je na poËetku πiroka 4 m, a nakraju 16. Kroz sredinu je povuËenauzduæna srediπnja linija kao orijentir zabacanje.

Kuglanje na ledu u Hrvatskoj

Kuglanje na ledu u nas je poËelo 1995.godine kada je osnovan Klub kuglanja naledu Mladost. »lanovi kluba treniraju naklizaliπtu na Velesajmu, a ljeti na asfaltuu Sveticama. Djevojke su zapoËele sradom 1997. godine. Za hrvatskureprezentaciju na ovom vrlo dobroorganiziranom prvenstvu nastupile su:Brigitte Æaja (kapetanica), Fedora Ostler,Waltraud Haselwanter, Annemarie Glatzi Boæena BrkljaËiÊ. »lanovi muπke ekipebili su Siniπa Dominik Milin (kapetan),Miroslav ©uper, Karlo Kodrnja, DeanZanoπki, Vedran KrËeliÊ i Josef Ostler,koji je trener muπke i æenske ekipe.Predsjednica i jedna od osnivaËica klubaje Karmen Juratek, a predsjednicaOrganizacijskog odbora izuzetno dobroorganiziranog Otvorenog europskogprvenstva bila je Mirjana PaokoviÊ.

23


ProljeÊe je stiglo, sunËani dani mameljude na zrak, iz podruma se vadebicikli, role, skateboardi, reketi za

badminton i pingiÊ i sva ostala Ëuda ko-jima, oni æeljni rekreacije, vrludaju pocestama i ostalim tvrdim, mekim i vode-nim povrπinama - predvienim ili ne zabavljenje πportom. Jarun opet postajekoπnica.

Paralelni svijetU sezoni kiπa i poplava, koje su nas

nedavno pratile, jedna mi se scena s beo-gradskih ulica duboko urezala u memori-ju: nekakav dobar dæip-amfibija, jureÊikroz pedesetak centimetara poplavljenuulicu, meu autima koji se jedva probija-ju, vuËe za sobom Ëovjeka na boardu!Pomislih: Ëemu se sve naπi susjedi neÊedosjetiti! Znatiæelja mi nije dala mira, pasam lutajuÊi internetom otkrila da to''boardanje'' po cesti nije niπta neobiËno.

Vjerujem kako je veÊ mnogima pozna-to da danas postoje svakakvi πportovi,

klasificirani u razne kategorije, ali menije zaista fascinantna Ëinjenica da postoji,zapravo, jedan paralelni πportski svijet sorganiziranim sustavima natjecanja! Ka-æem paralelni, jer veÊina tih πportova ni-je, zasad, u olimpijskoj obitelji, niti ima-ju internacionalne asocijacije, iako veÊpostoje mnogi klubovi, forumi i ostalamjesta okupljanja. Dakle, pitanje je danakad Êe taj ostatak, tzv. malih ili treÊihπportova dobiti svoje mjesto u priznatimmeunarodnim vodama, kao πto neki veÊjesu.

A πto je sastarim svijetom?

Ne znam, ali moæda treba, s razlogom,postaviti pitanje: kad Êe nogomet, ruko-met, koπarka, odbojka, vaterpolo, atleti-ka, gimnastika, klasiËno klizanje i skija-nje ustupiti mjesto raznim pustolovnimutrkama, triatlonu, ironmanima, trekkin-gu, mtb-orijentaciji, rolerskiju, base jum-pingu, cliff divingu, wake boardingu, ki-tesurfingu, sportskom penjanju… popisje dug (moæete ga provjeriti nawww.adventure-sport.net ).

Zaπto spominjem sve to ako je ova ru-brika namijenjena πportskoj arhitekturi?Zato πto, ako niste primijetili, ni za jedanod ovih πportova nije potrebno gotovoniπta od πportske infrastrukture. Kad bi-smo sad i uspjeli pobrojati sve te ''male''ili ''treÊe'' πportove, moæda ih jedan postokoristi dio neke postojeÊe πportske gra-evine (eventualno da s nje skoËe kao ubase jumpingu ili cliff divingu). »injeni-ca je da su ti πportovi viπe-manje sezon-ski, ali neki traju cijele godine. I trajat Êe,vjerojatno sve dulje i dulje. Jer skupa jedruπtvena investicija u πportsku graevi-nu i njenu opremu zamijenjena skupom,

SPORTSKA ARHITEKTURA

U razvijenim zemljama, gdjeje veÊ dugo prisutanprofiterski profesionalizamu sportu i gdje sumarketing i prodaja vaæniji iod sporta samog, stavkazvana sportskainfrastruktura je prepoznatakao jednakovrijedanËimbenik. Zato trebamo iklasiËnu sportskuinfrastrukturu

Piπe Gordana GreguriÊ, dia

UVJETI ZA BAVLJENJE SPORTOM

Kome trebasportskainfrastruktura

24


ali individualnom πportskom opremomza svaki od ovih avanturistiËkih πporto-va. Baπ kao i u svim segmentima svako-dnevnog æivota, investicije se prebacujuna pojedinca: ako æeliπ, kupi si i pribavisam. Pogotovo ako si nestrpljiv, æeljanavanture i adrenalina.

OpstanakIako je paralelni svijet u svakodnevnoj

ekspanziji, u Hrvatskoj se, joπ uvijek,viπe ljudi bavi malo proπirenom klasi-Ënom rekreacijom i imamo viπe registri-ranih πportaπa u klasiËnim πportovima(vjerojatno zbog slabije kupovne moÊi iusaenih tradicionalnih vrijednosti). Askrb o πportskim objektima provodi sepo sistemu ''brigo moja prijei nadrugoga''.

S druge strane, u razvijenim zapadnimzemljama, gdje je veÊ dugo prisutan pro-fiterski profesionalizam u πportu i gdjesu marketing i prodaja vaæniji i od πpor-

ta samog, stavka zvana πportska infra-struktura je prepoznata kao jednakovrije-dan Ëimbenik. Zato trebamo i klasiËnuπportsku infrastrukturu. Prema njoj se,kao i prema razvoju πporta, trebamo po-staviti kao dobri menadæeri, ali i kao do-bri gospodari i vizionari, ujedinjujuÊi pritom (ili razluËujuÊi) πport kao posao i π-port kao ljubav, hobi i rekreaciju.

»injenica da optimalni uvjeti za ba-vljenje πportom u pravilu ne uspiju zako-

Ëiti razvoj neke πportske veliËine neumanjuje potrebu za njihovim postoja-njem i razvojem. I dalje Êe biti veliËinakoje nastaju gaajuÊi koπ u neËijem dvo-riπtu, trËeÊi za loptom na leπnatom igra-liπtu, plivajuÊi kilometrima uz obalu ilikampirajuÊi u πatoru na surovim planin-skim padinama - ali sve manje. Ako opti-malni uvjeti za bavljenje dobrim starimklasiËnim (i tradicionalnim) πportovimapostanu privilegij vrhunskih πportaπa,nestat Êe i moguÊnost da se postane vr-hunski. A onda Êemo imati globalne''olimpijade starih πportova''. Novitetidolaze (i to, uglavnom, s individualnimπportovima) i treba ih prihvaÊati ne uma-njujuÊi postojeÊe, πireÊi pritom velikuπportsku obitelj.

Razdoblje inkubacije bolesti zvane''kapitalizam u razvoju'' polako bi veÊtrebao proÊi. Uskoro Êemo znati hoÊemoli biti bolesni ili smo se uspjeli othrvatinemaru, neplanskoj i loπoj gradnji i po-gubnim osobnim interesima.

Sva struËna i druga pitanja molim upu-titi na:

HOO - Odjel πportske infrastruktureKriæaniÊeva 5, 10000 ZagrebTel.: 4610-117, 4622-633Fax.: 4622-635e-mail: [email protected]

25


26

TraæeÊi nekolicinu fotografski zanimljivihsnimaka πporta odabrali smo ovu fotografiju

koja prikazuje igraliπte u Wimbledonu 1894.godine, a koju bismo mogli nazvati i ritam.ZaËudno je kako je autor u pravom trenutkuzabiljeæio dobar raspored likova po cijelojfotografiji, po cijelom prostoru, πto stvara ritmiËkiraspored. Treba istaknuti i znaËenje bijelih linija imreæe u gornjoj treÊini, Ëime je ostvaren dobarkompozicijski sklad. Pred nama je zanimljivafotografska priËa koja zapoËinje æenskom osobom uprednjem planu i onda se nastavlja preko ostalihlikova-igraËa i zavrπava s drveÊem u desnomgornjem dijelu slike…

SljedeÊa fotografija prikazuje Dinamov stadion.Snimanje iz neobiËnih kutova (gornjeg ili donjeg

rakursa) uvijek za promatraËa slike otkriva neπtonovo, drugaËije, nego πto on inaËe vidi u svomæivotu. Naime, mi rijetko gledamo iz nekog rakursa,pa su nam tako snimljene fotografije uvijekzanimljive, na stanovit naËin neobiËne. Gornjirakurs osim toga je znatno sveobuhvatniji, a tovidimo i na ovoj fotografiji.

SPORTSKA FOTOGRAFIJA

1

1

3

2

Piπe Kreπimir MikiÊ

Fotografije iz zbirkeHrvatskog πportskog muzeja

5


27

Fotografija koja prikazuje nastupMarka Spitza na OI 1972. godine,

naπla se u naπem izboru iz dva razloga.Prvi razlog je odabir krupnog planaplivaËa, Ëime je maksimalno doπao doizraæaja njegov napor, zatim dijagonalnipoloæaj, Ëime je istaknuta brzina idinamika. Slici se meutim moæe uputiti imanja zamjerka, neovisno o tome kolikoje snimanje πportskih natjecanja zbogbrzine sloæeno, a ona se odnosi na poloæajruke koja je odrezana rubom kadra (slike),πto uvijek smeta.

Snimak odbojkaπa na igraliπtu HA©K-a u Maksimiru 1927. godine

uspio je iako je pri snimanju oËito bilo nizproblema. Fotograf ne moæe baπ slobodnoπetati igraliπtem, tu su brojne prepreke,najËeπÊe je to publika. Koliko, meutim,moæe biti snaæan sadræaj slike, najboljevidimo na ovom primjeru. Zbog igre uprvom planu gledatelji u drugom ipaktoliko ne smetaju, kao ni stup na desnojstrani. I lopta koja se nalazi na dobrommjestu unutar slike (nije bila odrezanarubom fotografije) zadræava pozornostgledatelja na bitnom.

BirajuÊi fotografije za ovu rubriku oko se mora zaustaviti na ovoj izvrsnoj

fotografiji Centralnog gimnastiËkogzavoda iz Stockholma. Teπko jepovjerovati da ovo πto vidimo nijenacrtano ili da to nije prizor iz nekogfilma. Rekli bismo, vrsna inscenacija,fotografija koja sadræi viπe radnji,dogaanja u prostoru, uz izraæajnosvjetlo. Danas bismo odmah posumnjalina raËunalne intervencije, no ovdje ihzaista nema. Obratite pozornost napojedine grupe likova, gimnastiËar uprednjem planu, Ëovjek i dijete, masaæa,Ëovjek na ljestvama i tako dalje…

U»IMO FOTOGRAFIRATI:

Pred nama je ljeto, pa i viπe snimanja.Stoga ova fotografija Pierrea deCoubertina, koja je znaËajna za povijestπporta, moæe nam posluæiti i kao primjerza uËenje. Naime, na njoj se javlja Ëestapogreπka, a to je nagnuti horizont.Zamislite da snimate more, a da ono visi ujednu stranu. To je nedopustivo. Razlogtoj omaπci je Ëinjenica da se snimateljimaksimalno koncentriraju na dogaanjaneposredno ispred fotografskog aparata,pri Ëemu manje paze na pozadinu. Nonemojte zaboraviti: prednji plan ipozadina jednako su vaæni u slici i na njihpri snimanju treba uvijek jednako obratitipozornost.

5

3

4

6

2

4

6



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Polaznici i nastavnici TeËaja za uËitelje gimnastike u Zagrebu, 1894.- 1896.

GODINA 37 • BROJ 137 • LIPANJ 2006.


U prvim godinama djelovanja u Zagrebu nije postojalo veÊe zanimanje za πah.U izvjeπtaju Gradskog poglavarstva iz 1887. godine moæemo proËitati daZagrebaËki πahovski klub ima πest Ëlanova i 53 forinte imovine. Godine 1889.broj Ëlanova je pao sa πest na tri, a imovina je iznosila samo jednu forintu

OBLJETNICE: 120 godina πaha u Hrvatskoj

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Nekoliko ljubitelja πaha uZagrebu sastalo se u ruj-nu 1885. godine radi

osnivanja privremenog odbora"u svrhu ustrojenja πahovskogkluba". Taj su poziv objavileNarodne novine u broju 202.od 5. rujna 1885. pod naslo-vom "Priposlano: Pozivlju sesva gospoda ljubitelji πaha uZagrebu i okolici, da izvole unedjelju 6. rujna u 3 sata popodne doÊi u dvorsku sobu ve-like kavane na dogovor u svrhuustrojenja πahovskog kluba."

Dogovor u svrhu ustrojenja

πahovskog kluba

Dva dana nakon toga dogo-vora, Narodne novine su izvi-jestile svoje Ëitatelje: "Ustroje-nje πahovskog kluba u Zagre-bu. U skupπtinu, koja je bilasazvana za juËer u 3 sata posli-je podne, da se ustroji πahovskiklub, doπlo je 30 pozvanih licah. Skupπtinu otvorio jegosp. profesor dr. Pilar liepim govorom, u kojem je ista-kao potrebu, da se takvo druætvo ustroji u Zagrebu teobrazloæio kulturnu i druætvenu vaænost plemenite πahov-ske igre. Govor dra Pilara primljen je æivim odobrava-njem. Na to proËita predsjednik pravila druætva, koja suusvojena s nekimi promjenami, te Êe se visokoj kr. zem.Vladi podnieti na odobrenje. U privremeni odbor izabra-ni su gg. dr. Pilar, odvjetniËki perovoa Wolf i kand. prof.©ram, te je ovim ostavljeno, da uËine, πto je dalje potre-bito. »im budu pravila potvrena, sazvati Êe privremeniodbor glavnu skupπtinu, da se imenuje stalni odbor".

Privremeni odbor predao je vladi pravila, a Odjel zaunutarnje poslove potvrdio ih je 22. oæujka 1886. podbrojem 12838. U njima se navodi da je svrha kluba:"Osnovati za ljubitelje πaha steciπte i pruæiti im priliku dase teoretiËno i praktiËno u πahu usavrπe".

OsnivaËka skupπtina ZagrebaËkog πahovskog kluba

Glavna skupπtina je sazvana za 30. prosinca 1886. go-

dine. O tome izvjeπtavaju Naro-dne novine od 27. prosinca1886: "U Zagrebu ustrojava se'©ahovsko druætvo', te privreme-ni odbor poziva u prvu glavnuskupπtinu, koja Êe se odræati dne30. o. mj. u 3 sata po podne uNarodnoj kavani (dvoranska so-ba). Na dnevnom je redu izborodbora, koji se po Ël. 5. druætve-nih, po vis. vladi potvrenihpravilah, ima birati koncemprosinca svake godine, a svojeuredovanje poËima prvoga sie-Ënja nove godine". SliËan tekstnajave skupπtine donijeli su idrugi tadaπnji zagrebaËki dne-vnici, na primjer Obzor i Hrvat-ska, ali o samoj skupπtini nisuizvijestili. U izvjeπtajima grad-skoga poglavarstva za 1886. go-dinu, u poglavlju Druætva u Za-grebu, nalazimo na 53. mjestu"©ahovski klub, za teoretiËko ipraktiËno usavrπavanje u πahu".

Klub je dakle sigurno osnovan 30. prosinca 1886., kada jepo pravilima odobrenima 22. oæujka 1886. odræana gla-vna skupπtina. –uro Pilar je vjerojatno izabran za prvogpredsjednika kluba, ali ostali Ëlanovi odbora nisu nam po-znati. ©ahovski djelatnici, najzasluæniji za osnivanje pr-voga πahovskog kluba u nas, bili su geolog prof. dr. –u-ro Pilar, matematiËar i fiziËar Dragutin ©ram i pravnikSlavko Wolf.

Prva πahovska rubrika

U novopokrenutom listu Dom i svijet u broju 23, prvaπahovska rubrika u Hrvatskoj objavljena je 1888. godine, aurednik je bio Viktor Richtmann. U prvim godinama dje-lovanja u Zagrebu oËito nije postojalo veÊe zanimanje zaπahovsku igru. Tako u izvjeπtaju Gradskog poglavarstva iz1887. godine moæemo proËitati da ZagrebaËki πahovskiklub ima πest Ëlanova i 53 forinte imovine. SljedeÊe godi-ne klub je takoer imao πest Ëlanova, dok se o imovini negovori. U godini 1889. broj Ëlanova je pao sa πest na samotri, a imovina je iznosila samo jednu forintu.

2

Prof. dr. –uro Pilar

Osnivanje zagrebaËkogπahovskog kluba


3

Prva pravila ZagrebaËkog πahovskog kluba

1. Naslov i svrha klubaNaslov kluba jest ZagrebaËki πahovski klub.

Klubu je svrha osnovati za ljubitelje πaha stjeciπtei pruæiti im prilike, da se teoretiËno i praktiËno uπahu usavrπe. Sve su druge igre izkljuËene. Poslo-vni jezik kluba jest hrvatski jezik.

2. »lanstvo i prava Ëlanova»lanstvo se stiËe primanjem, a gubi se ili iz-

stupom, koji valja najkaπnje 14 dana prije izmi-nuÊa svakoga Ëetverogodiπta prijaviti, ili se gu-bi izkljuËenjem. »lanovi su bud pravi, bud za-Ëastni. Svaki Ëlan ima pravo glasa. Mogu bitiizabrani u odbor i suvlastnici su druætvenogimetka samo pravi Ëlanovi.

3. Uvjeti primanja u klubPrijavu za pristup u klub prima svaki Ëlan

odbora ustmeno. Ako nakon osam dana, πtoprijavljeni u klubske prostorije dolazi i πto jenjegovo ime na crnoj ploËi zabiljeæeno, nei-ma nikakova prigovora sa strane Ëlanova, tada odborprijavljenoga formalno primi, saobÊiv mu to ustmeno ilipismeno (glede moguÊega prosvjeda).

4. Imovina i sredstva kluba.Svaki Ëlan plaÊa upisninu od 50 novËiÊa i godiπnji pri-

nos od 4 forinta u Ëetvrtgodiπnjih predplatnih obrocih.Pet po sto od toga prihoda ulaæe se koristnosno u svrhuuztemeljenja druætvene glavnice. Klub je vlastan primatidarove za druætvene svrhe.

…10. O razrieπenju kluba.O razrieπenju kluba moæe valjano odluËiti samo veÊina

od Ëetiri petine Ëlanova…Na Ëelu kluba bio je odbor koji se sastoji od predsjedni-

ka, potpredsjednika, blagajnika, tajnika i jednog odborni-ka. Iz pravila razabiremo da je za rad kluba dosta vaæanbio odbornik "koji vodi naπastar" jer nadzire igraÊi mate-

rijal, knjiænicu, a vodi i druπtveni album. Naπastar je na-ziv za inventar, a to su bile πahovske ploËe i figure -πahovskih satova tada u Zagrebu nije bilo. Nije nam po-znato Ëemu je sluæio druπtveni album.

Zastoj u radu i ponovno osnivanje

Godine 1893. ZagrebaËki πahovski klub prestao je po-stojati. U izvjeπtaju Gradskog poglavarstva, u statisticidruπtava, klub je na 56. mjestu, ali nema nikakvih poda-taka o broju Ëlanova i o imovini. Godine 1904. u Zagre-bu je organiziran veliki turnir na kojem su igrali NikolaKonjoviÊ, ©olc, KostiÊ, Kosta RoæiÊ, Josip PoiÊ, VukeliÊ,RijeËanin LiniÊ i drugi. Prvo mjesto osvojio je zasluæniNikola KonjoviÊ. Nakon toga turnira zapoËeli su pripre-mni radovi za obnavljanje rada kluba, πto je i uËinjeno trigodine kasnije. Predsjednik kluba bio je zagrebaËki gra-donaËelnik Milan Amruπ. UoËi I. svjetskog rata, zagreba-Ëki je klub najjaËi πahovski klub u Hrvatskoj. Prireuju seturniri, meËevi, simultanke, gostuju strani majstori itd.

Osnivanje Hrvatskog πahovskog saveza

Ta je aktivnost okrunjena osnivanjem Hrvatskogπahovskog saveza. Do konkretnih akcija vezanih uz osni-vanje Saveza doπlo je na poticaj ZagrebaËkog πahovskogkluba. U zapisniku toga kluba od 30. kolovoza 1911.

piπe: Odbor zakljuËuje da se u tu svrhu piπesvim poznatim klubovima ida se ujedno dade proglasu novine kao poziv na osni-vanje saveza. Na taj se na-Ëin kani postiÊi, da se pozo-vu i nepozvani πahovski klu-bovi iz raznih mjesta. Savezbi u poËetku zauzeo teritorijHrvatske, Slavonije, Dalma-cije, Istre, Bosne i Hercego-vine. Na poziv ZagrebaËkogπahovskog kluba imao bi seustrojiti πahovski Savez. HoÊeli ta akcija uspjeti, ne moæemoznati, ali da se lijepe posljedi-ce toga pokazuju, vidimo naj-bolje po tom, πto se u Istri budiπahovski æivot. Osnutkomπahovskog kluba u Pulju, kojikani po Ëitavoj Istri, a zatim i poDalmaciji pokrenuti πahovskuakciju, podiÊi Êe se jamaËno i utim zemljama smisao za naπuigru, pa Êe πahovski savez dosko-

ra moÊi veÊe nade gojiti.OsnivaËka skupπtina Hrvatskog πahovskog saveza odr-

æana je 12. svibnja 1912. u prostorijama Graanske stre-ljane. Poslije 17 sati skupπtinu je otvorio predsjednik Za-grebaËkog πahovskog kluba Milan Amruπ, pozdravivπiprisutne i istaknuvπi vaænost ovoga zajedniËkog sastankaza ustrojenja Saveza.

Literatura:

1. 50 - Spomenica ©ahovskog druπtva Zagreb (1954.), Zagreb2. Gross, I. (1912.). Povijest πaha, Karlovac3. PaviÊ, K. (1974.). ZagrebaËki πahovski klub 1886. - 1893.

Povijest sporta 5 (19), 1727. - 1842.4. KovaËeviÊ, V. (1997.). Povijest hrvatskog πaha, Zagreb: Hr-

vatski πahovski savez

ZagrebaËki gradonaËelnik Milan Amruπ


Piπe Goran BobiÊ

Horvat se nikad nije zadovoljavao prosjeËnoπÊu. Provodio je individualnetreninge, pripremajuÊi se prije svih drugih Ëak i za manje vaæne turnire ireprezentativne akcije. Bio je samokritiËan teæeÊi uvijek boljemu, æeleÊi stalnonapredovati i razviti potencijal do krajnjih granica

BIOGRAFIJE: 60. godiπnjica roenja Hrvoja Horvata

Rukomet kao æivot

4

Rukometaπ Hrvoje Horvat rodio se u Bjelovaru 25.svibnja 1946. godine. Njegova obitelj je u to vrijemeæivjela u Ivanskoj, mjestu pokraj Bjelovara, gdje je

njegov otac radio kao sluæbenik. Dvije godine kasnije pre-selili su se u Bjelovar. Nakon zavrπetka osnovnog i sre-dnjoπkolskog obrazovanja Horvat je upisao Pravni fakultetu Zagrebu na kojem je diplomirao 1972. godine. Bio je ru-kometni reprezentativac bivπe dræave u neprekinutom nizu14 godina. Za reprezentaciju je nastupio 231 put i postigao621 zgoditak. Bio je Ëlan Omladinskog rukometnog klubaPartizan (Bjelovar) za koji je igrao 18 sezona, sve do 1979.

godine, kada jeotiπao u Njema-Ëku, gdje je zamünchenske ru-kometne kluboveTSV Milbertsho-fen igrao jednu, aza MTSV Schwa-bing tri sezone.Triput je nastupioza reprezentacijusvijeta. Godine1968. u Karvini u»eπkoj u susretu s»ehoslovaËkom,1974. godine uLjubljani s Jugo-slavijom, a 1975.

godine u Dortmundu u susretu sa SR NjemaËkom. U po-sljednja dva susreta reprezentacije nosio je kapetansku vr-pcu.

Jedan od najboljih

Horvat je bio prvi rukometaπ bivπe dræave koji je do1971. godine imao 100 nastupa za reprezentaciju. Na SP-u 1970. i 1974. godine osvojio je bronËanu medalju, a na-stupio je i na Svjetskom prvenstvu 1967. godine (7. mje-sto). Na Olimpijskim igrama 1972. godine, na kojima je pr-vi put na programu bio rukomet, osvojio je zlatnu medalju.Na OI 1976. nastupio je u momËadi koja je osvojila petomjesto. Na tim mu je Igrama pripala Ëast da na sveËanostiotvaranja nosi zastavu svoje zemlje. I upravo taj trenutak,to priznanje, uz nezaboravan doËek πto su ga rukometaπimaORK Partizan priredili njihovi sugraani nakon osvajanjanaslova klupskog prvaka Europe, bez obzira na sve rezul-tatske uspjehe i dostignuÊa, Horvat smatra vrhuncima svo-je sportske karijere. »lan je i reprezentacije koja je na Me-diteranskim igrama 1967. bila prva. Pobjednik je mnogihturnira, “trofeja”, Ëetveroboja i raznih pripremnih natjeca-nja. S klubom je 1972. godine osvojio Kup europskih prva-ka. U finalu tog natjecanja u Dortmundu, ORK Partizan jepobijedio Vfl Gummersbach (19-14). Sedam je puta osvo-jio dræavno prvenstvo: 1967., 1968., 1970., 1971., 1972.,1977. i 1979., a Kup Jugoslavije 1968. i 1976. godine. Usezoni 1975./1976. proglaπen je za najboljeg igraËa, a bioje i najbolji strijelac s prosjekom od 12,2 gola po utakmici.Nakon zavrπetka igraËke karijere, u rukometu je ostao an-

HrvojeHorvat,

drugi goreslijeva, u

ekipi ORKPartizana

1974.


5

gaæiran kao trener. I tu je duænost obavljao iznimnouspjeπno. Za svoja dostignuÊa i uspjehe dobio je brojne na-grade i priznanja. Meu ostalim je proglaπen zasluænimsportaπem, a dobitnik je i Zlatne znaËke Saveza za fiziËkukulturu Jugoslavije.

Zlatno doba bjelovarskog rukometa

Horvat je bio jedan od najistaknutijih pripadnika bjelo-varske πkole rukometa koja je pod vodstvom trenera ÆeljkaSeleπa ostvarila iznimne klupske rezultate. Pojavom ORKPartizan iz Bjelovara na europskoj rukometnoj sceni poja-vila se nova rukometna πkola koja je osvajala maπtovitoπÊui individualnim vrijednostima pojedinaca uklopljenih u ko-lektiv. U njoj se posebno isticao Hrvoje Horvat. Na ruko-metno igraliπte iza bjelovarske sokolane Horvat je poËeodolaziti prateÊi brata Zdravka, koji je tada igrao za druguekipu ORK Partizan. S navrπenih 15 godina poËeo je na-stupati za prvu ekipu u sluæbenim ligaπkim natjecanjima.Sve do kraja karijere Horvat je æivio rukomet i rukomet jebio njegov æivot. IgrajuÊi na vanjskim pozicijama u napa-du, kao srednji vanjski i lijevi vanjski napadaË, oduπevlja-vao je upravo Ëinjenicom πto je volio “igrati” rukomet, pro-

igravati se i kombinirati. Horvat je bio kompletan igraË,izvanredan strijelac, ali i pouzdani obrambeni igraË.

Stalna teænja za usavrπavanjem

Oduπevljava Ëinjenica da je Horvat, kao vrhunski sportaπ,u vrijeme aktivne igraËke karijere diplomirao pravo. Bezobzira na sve igraËke predispozicije, talent, sportsku inteli-genciju, iznimnu podrπku i razumijevanje obitelji, jedna jeËinjenica koja Horvata uzdiæe iznad drugih i primjer je svi-ma: bio je “radnik”, u potpunosti posveÊen sportu kojeg jeiznimno volio i cijenio. Nikad se nije zadovoljavao prosje-ËnoπÊu. Provodio je individualne treninge, pripremajuÊi seprije svih drugih Ëak i za manje vaæne turnire i reprezenta-tivne akcije. Bio je samokritiËan teæeÊi uvijek boljemu, æe-leÊi stalno napredovati i razviti potencijal do krajnjih gra-nica. U vrijeme Horvatova igranja treninzi rukometaπa senisu temeljili na individualnom radu, no ne æeleÊi se utopi-ti u moru prosjeËnosti i shvativπi da neÊe postiÊi æeljeni na-predak, samostalno trenira s bratom Zdravkom, a kasnije satletskim reprezentativcem Zvonkom IvekoviÊem. Zahva-ljujuÊi takvom radu poËeo je nagli uspon Hrvoja Horvatana klupskom i reprezentativnom planu, a sve je na kraju re-

zultiralo iznimnom sportskomkarijerom koju Êe biti teπkoponoviti, a Ëijim se dostignuÊi-ma treba diviti i slijediti ih kaoprimjer.

Literatura:

1. Horvat, H. (1988.). Ruko-met - moj æivot. Bjelovar:Novinsko - nakladniËka ra-dna organizacija.

2. Flander, M. (1986.). Razvojrukometa u Hrvatskoj odprvih poËetaka do 1985. go-dine. Zagreb: Rukometnisavez Hrvatske.

3. ParipoviÊ, J. (1982.). ORKPartizan Bjelovar 1955 -1981. Bjelovar: NI©ROProsvjeta.

Finale KEP-a uDortmundu 1972.izmeu Partizana i Gummersbacha

Hrvoje Horvat na dodjeli Trofeja SFK-e Hrvatske 1985. godine


6

Primjer mnogim gradovimaU Zajednici πportskih udruga grada Ogulina je 31 organizacija. U relativnomalenom gradu postoji velik broj raznovrsnih sportskih organizacija

SPORTSKI GRAD: OGULIN

Radi uËinkovitijeg odupiranja najezdama Turaka, ple-miÊ Bernardin Frankopan je krajem XV. stoljeÊaizgradio stari grad Ogulin. Grad leæi u podnoæju Kle-

ka (1181 m), na obali rijeke Dobre uz æeljezniËku pruguZagreb - Rijeka, izgraenu 1873. godine. Uz brojne kultur-no-umjetniËke spomenike, organiziranu prosvjetnu djela-tnost i aktivnost nekoliko kulturnih druπtava, moæe se po-hvaliti i intenzivnim tjelovjeæbeno-πportskim æivotom, kojiima dugu i bogatu tradiciju.

Prvo planinarsko druπtvo

Posjetivπi Klek, prof. dr. Johannes Frischauf iz Grazaupoznao se u travnju 1874. u Ogulinu s hrvatskim knjiæe-vnikom Budom BudisavljeviÊem. Tom mu je prigodomobrazloæio potrebu osnivanja planinarskog druπtva u Hrvat-skoj. Oduπevljen prijedlogom Frischaufa, BudisavljeviÊ jeideju prenio –uri Pilaru, koji ju je realizirao nekoliko mje-seci kasnije. Godine 1900. hrvatska vlada je dodijelila Hr-vatskom planinarskom druπtvu 160 kruna potpore za uree-nje staze na vrh Kleka. Uz pomoÊ svojih povjerenika uOgulinu, Finka i Baldaufa, HPD je to ostvario uz troπak od344 kruna. Podruænica HPD-a Klek u Ogulinu osnovana je2. prosinca 1920. godine. Hrvatski sokol, prva tjelovjeæbe-na organizacija u Ogulinu, osnovana je 1906. godine.

NajveÊi ogulinski πportaπ

Najuspjeπniji ogulinski sportaπ, Bogdan Æagar, roen je uPlaπkom 11. studenoga 1893. godine. ©kolovao se na Trgo-vaËkoj akademiji u Pra-gu, gdje je bio Ëlan SKSlavia. Pod vodstvomengleskog trenera Ling-bodyja, Æagar je 1909.postao plivaËki prvak»eπke u disciplinamaslobodnog stila (100 m,500 m i 4600 m). Na-kon povratka u Zagrebuje postao Ëlan plivaËkesekciju u HA©K-a, gdjeje bio i trener. Prvi je uHrvatskoj demonstriraoslobodni naËin plivanja,a pobjeivao je prakti-Ëno na svim plivaËkimnatjecanjima na kojimaje nastupio. Prvi je unas poËeo odijevati ku-paÊe gaÊice umjesto dotada uobiËajenog jedno-dijelnog kostima. Na

Prvom prvenstvo Hrvatske i Slavonije u plivanju odræanom27. kolovoza 1911. godine na Korani u Karlovcu, Æagar jepobijedio u svim disciplinama slobodnog stila. Umro je uOgulinu 10. listopada 1969. godine.

Najviπe interesa za nogomet

Nakon I. svjetskog rata, Mato PorubiÊ, Mijo HaËko, Ru-dolf SuπiÊ i Oskar ViËeviÊ poveli su akciju za obnovu radaHrvatskog sokola u Ogulinu, ali su vlasti 1920. dopustilerad druπtva iskljuËivo pod nazivom Jugoslavenski sokol.To je druπtvo 1938. godine izgradilo dom, koji je i danasu funkciji. U organizaciji Jugoslavenskog sokola1930./1931. godine odræan je u Ogulinu prvi skijaπki teËaj,a popularizaciji zimskih sportova pridonio je i drugi planin-ski puk iz Suπaka, koji je u Ogulinu odræao nekoliko teËa-jeva. U meuratnom razdoblju najpopularniji πport bio jenogomet. H©K GraniËar osnovan je 1922., a H©K Viktori-ja 1925. godine. Ogulinski πportski klub osnovan je 1928.,ali su pravila kluba odobrena tek 4. oæujka 1933. kod Kra-ljevske banske uprave i Savske banovine u Zagrebu. Posto-janje ovih klubova omoguÊilo je povremena gostovanja I.hrvatskog graanskog πportskog kluba i H©K Concordia izZagreba u Ogulinu. Ribolovno druπtvo djeluje od 1921. go-dine. U tom razdoblju u Ogulinu postoji i teniski i kuglaËkiklub. Betonsko tenisko igraliπte izgraeno je 1925. godine,a 1940. ureeno je privatno tenisko igraliπte pokraj kuÊeobitelji Rendeli.

Sportski centar u Ogulinu

Piπe Lovorko MagdiÊ


Masovnost nakon II. svjetskog rata

Na skupπtini 4. lipnja 1945. godine osnovano je Fi-skulturno druπtvo Jedinstvo s nogometnom, skijaπkom,odbojkaπkom, stolnoteniskom i πahovskom sekcijom. Prvifiskulturni slet Gorskog kotara odræan je 29. srpnja 1945. uOgulinu. Nastupilo je stotinu natjecatelja u 15 disciplina.Pobjednici u pojedinaËnoj i ekipnoj konkurenciji su kaoËlanovi fiskulturne reprezentacije Gorskog kotara nastupilina Prvom fiskulturnom sletu Zemaljskog fiskulturnogodbora Hrvatske na stadionu u KranjËeviÊevoj ulici, 15.kolovoza 1945. godine. Bivπi Ëlanovi sokolske organizaci-je osnovali su Druπtvo za tjelesni odgoj pa se obnavlja gi-mnastika, a osnivaju se i sekcije koπarke, skijanja, rukome-ta, stolnog tenisa, tenisa i atletike. Na poticaj TomislavaZrnca 1955. godine osnovan je Rukometni klub Ekonomist,a godinu dana kasnije poËinje s radom i RK Graevinar.OsnivaËka skupπtina Rukometni podsaveza Ogulin odræanaje 6. veljaËe 1957. Rukometaπi kasnije djeluju i u RK Je-dinstvo i DTO Partizan. U poratnom razdoblju djeluje i©portsko-ribolovno udruæenje Ogulin, AMD Klek, Kugla-Ëki klub ÆeljezniËar, Ogulinski πahovski klub, Koπarkaπkiklub Jedinstvo i Teniski klub Jedinstvo. Kod bivπe pilaneizgraena je dvostazna, a 1979. Ëetverostazna kuglana.

Izgradnja sportskih objekata

Nogometni stadion izgraen je 1945., a drvene tribine za300 gledatelja podignute su 1954. godine. PomoÊno nogo-metno igraliπte izgraeno je 1999. godine. Koπarkaπki sta-dion izgraen je 1965. godine. Gradnja planinarskog domana Kleku poËela je 1956., a objekt je otvoren 15. listopada1958. godine. I gradska πportska dvorana s 450 mjestaotvorena je 15. listopada 1958. VeslaËki klub Sabljaci dje-luje na akumulacijskom jezeru hidroelektrane Gojak. Godi-ne 1962. izgraeno je tenisko igraliπte, a 1989. teniski cen-tar s Ëetiri igraliπta pod rasvjetom. Skijaπki klub u Ogulinu

djeluje od 1965. godine, a kao skijaπki uËitelji u njemu sudjelovali Urπan, CereviÊ, CindriÊ, VuËiÊ, MihelËiÊ i drugi.Izgradnjom Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, ovojklub ima odliËne uvjete za djelovanje. Na poticaj MilanaMlinca u Ogulinskom muzeju otvorena je 12. svibnja 1983.alpinistiËka zbirka.

Dolazak novih πportova

Krajem XX. stoljeÊa Ogulin su poËeli osvajati novi πpor-tovi i klubovi: Taekwondo klub Ogulin, StreliËarski klubFrankopanski streliËari, Klek PIN Bowling club, Badmin-tonski klub Ogulin, GimnastiËki klub Ogulinski sokol i dr.U izgradnji je teniska dvorana s dva igraliπta. U Zajedniciπportskih udruga grada Ogulina je 31 organizacija. Valjaistaknuti da u relativno malenom Ogulinu postoji velik brojraznovrsnih πportskih organizacija.

Literatura:

1. »ulig, M. (1974.). Prvi fiskulturni slet Gorskog kotara 1945.godine. Povijest sporta (17), 1587-1589.

2. Dvoræak, S. (1985.). Sport u Ogulinu 1945. godine. Povijestsporta 16 (66), 624-626.

3. Poljak, Æ. (2004.). Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva. Za-greb: Hrvatski planinarski savez.

7

ZnaËkaHrvatskog

sokola uOgulinu

OsnivaËi Hrvatskog sokola u Ogulinu 1906. godine


8

TragiËan æivot Georgea - Jure Chuvala Chuvalo je bio jedan od najboljih boksaËa teπke skupine na svijetu. Kao profesionalacboksao je od 1967. do 1978. Bio je beskompromisni borac, jaka udarca i neobiËnoizdræljiv. Jedan od rijetkih boksaËa kojeg se nije moglo sruπiti i koji ni jednom nijeizgubio nokautom, πto je rijetkost u profesionalnom boksu

POZNATI SVJETSKI SPORTA©I PORIJEKLOM HRVATI

Piπe Zvonimir BuπiÊ

Kanadski dræavljanin hrvatskog porijekla George - JureChuvalo bio je jedan od najuspjeπniji boksaËa teπke sku-pine u povijesti svjetskog profesionalnog boksa. Punih

13 godina bio je u vrhu rang-liste najboljih svjetskih teπkaπa. Roen je u predgrau Toronta 12. rujna 1937. godine. Otac

Stipan iz Proboja i majka Kata vjenËali su se 1926. godine uHercegovini. PoËetkom 1927. Stipan se odselio u Kanadu, gdjeje radio u klaonici. Njegova æena Kata doπla je za njim 10 go-dina kasnije. Jure se veÊ s 11 godina upisao u amaterski boksa-Ëki klub, gdje je poËeo sustavno trenirati. Tada je veÊ imao 60kilograma, a samo tri godine kasnije bio je visok 1,85 m i imao100 kg. U prvo vrijeme otac se protivio æelji sina da se bavi bo-ksom. Sve do 1956. godine Jure je nastupao kao amater. Neko-liko je puta osvojio prvenstvo Kanade i Toronta, a nastupao jei kao reprezentativac. Brzo je napredovao i u razdoblju od1948. do 1956. godine razvio se u najboljeg kanadskog boksa-Ëa teπke skupine.

Odlazak u profesionalce

Profesionalnu karijeru zapoËeo je 1957. godine kao 20-godiπ-njak. Iste je godine prvi put nastupio na sluæbenom natjecanju

MeË izmeu J. Chuvala i M. Alija u Torontu 23. rujna 1966.


9

profesionalaca. Bilo je to u Torontu na priredbi mlaih profesi-onalnih boksaËa koja je nosila naziv "MeË mladih nada". Natom turniru Chuvalo je svladao Ëetiri suparnika i osvojio prvomjesto. Na priredbi je bio i nekadaπnji profesionalni prvak svi-jeta Jack Dempsey koji je rekao Chuvalu: MladiÊu, pred vamaje lijepa profesionalna karijera. Samo treba sve maksimalnoozbiljno shvatiti i mnogo, mnogo trenirati, jer je boksaËki kruhtvrd. Chuvalo je upamtio rijeËi legendarnog Dempsya. Redovi-to je trenirao, æivio je πportski i pobijedio mnoge istaknute bo-ksaËe teπke skupine tog vremena.

Borba za naslov prvaka svijeta

George - Jure Chuvalo je imao dvije prilike za osvajanje na-slova profesionalnog prvaka svijeta u teπkoj skupini, ali ni je-dnu nije iskoristio. Prvo je 1. studenoga 1965. godine u Toron-tu izgubio borbu od sluæbenog prvaka svijeta Ernija Terrella nabodove u 15 rundi. OdliËno se borio, ali je meË ipak izgubio sminimalnom razlikom bodova. Drugu πansu za osvajanje naslo-va prvaka svijeta imao je godinu dana kasnije, 23. rujna 1966.godine. Tada se u Totontu borio s legendarnim MuhammadomAlijem. Chuvalo je pruæio snaæan otpor i to je bilo sve. Bila jeto sjajna borba koja je pobudila velik interes u cijelom svijetu.Chuvalo se joπ jednom borio s Muhammadom Alijem u prija-teljskom meËu 1. svibnja 1972. godine u Vancouveru. I drugi jeput izgubio na bodove u 12 rundi.

Vaæne pobjedeU svojoj dugogodiπnjoj boksaËkoj karijeri George - Jure

Chuvalo je zabiljeæio i nekoliko vrlo vrijednih pobjeda protivsjajnih boksaËa sa svjetske rang liste. U New Yorku je 2. listo-pada 1964. pobijedio Douga Jonesa tehniËkim nokautom u 11.rundi. Istu sudbinu doæivio je i Manuel Ramos, 19. srpnja 1967.

u New Yorku. I odliËan boksaË Gerry Quary poraæen je nokau-tom u sedmoj rundi. I ta je borba odræana u New Yorku 12. pro-sinca 1969. godine. Chuvalo je pobjeivao i mnoge druge ista-knute boksaËe, veÊinom nokautom. Ukupno je zabiljeæio 73 po-bjeda. Chuvalo se borio i sa sedam aktualnih svjetskih prvaka,ukljuËujuÊi Terrella i Alija od kojih je izgubio u vrlo izjedna-Ëenim borbama. Pobijedili su ga Floyd Patterson 1. veljaËe1966., Oskar Bonavena 23. lipnja 1966., Joe Frazier 19. srpnja1967. i Jimmy Ellis 10. svibnja 1971. U svim tim susretima po-raæen je na bodove.

Beskompromisni borac

Chuvalo je bio jedan od najboljih boksaËa teπke skupine nasvijetu. Kao profesionalac boksao je od 1967. do 1978. Bio jebeskompromisni borac, jaka udarca i neobiËno izdræljiv. Jedanod rijetkih boksaËa kojeg se nije moglo sruπiti i koji ni jednomnije izgubio nokautom, πto je rijetkost u profesionalnom boksu.

Chuvalo u Hrvatskoj

PoËetkom travnja 1969. godine Chuvalo je doputovao u Hr-vatsku. Doπao je obiÊi stari kraj svojih roditelja u Hercegovini.U Zagrebu se sastao s Ivanom Prebegom, europskim profesio-nalnim prvakom poluteπke skupine i predstavnicima HrvatskogboksaËkog saveza. Kasnije je razmatrana moguÊnost dvobojaizmeu Prebega i Chuvala, no do realizacije nije doπlo. U ma-lom hercegovaËkom selu Proboju, nedaleko od Ljubuπkog, gdjese Chuvalo zadræao 10 dana, æivi veÊi broj mjeπtana s njegovimprezimenom. Chuvalo priliËno dobro govori hrvatski.

Kraj karijere

BoksaËka karijera Georgea - Jure Chuvala trajala je sve do11. prosinca 1978. godine, kada je u svojoj posljednjoj borbi, u93. profesionalnom meËu pobijedio Georgea Jeroma nokautomu treÊoj rundi. Ta zadnja borba naπega zemljaka odræana je uTorontu. U 21 godinu bavljenja profesionalnim boksom ubilje-æio je 73 pobjede, 18 poraza i dva neodluËena rezultata. Na lii-sti boksaËa s kojima se sastao istinske su legende svjetskog bo-ksa, a rezimirajuÊi njegovu karijeru, moæemo konstatirati da jei sam to postao.

Obiteljska tragedija

Ovaj veliki πportaπ hrvatskog porijekla osamdesetih godinaproπlog stoljeÊa doæivio je veliku obiteljsku tragediju. Chuvaloje imao petero djece, a novac koji je zaradio priliËno je uspjeπnoulagao u nove poslove. Meutim njegov sin Jasse je 1985. po-Ëinio samoubojstvo, a njegov drugi sin Lee umro je od predozi-ranja. Njegova æena Lynne oduzela si je æivot prevelikom do-zom droge, a bratu Stevenu sueno je zbog pljaËke. Chuvalo jenakon tih dogaaja izjavio: Joπ se æalostim, ali u dijelovima. Nemogu progutati sve to odjednom. PlaËem svaki dan. To je takojako, tako veliko da ne mogu vjerovati πto mi se dogaa. To jepoput vala plime, previπe da bi se moglo podnijeti. Probudim sesvako jutro i ne mogu vjerovati πto se zbilo, ne znam πto Êe bi-ti sutra. Chuvalo je kasnije osnovao zakladu koja mlade nasto-ji upoznati na opasnosti koje prijete od uæivanja droga.

Literatura:

1. BuπiÊ, Z. (1998.). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Za-greb, str. 306-309.

2. Fleischer, N. (1998.). A pictorial history of boxing. London:Hamlyn, str. 162.-166.

3. Arnold, P. (1988.). The pictorial history of boxing. London:Magna books, str. 130- 131.


10

Projekt Centra je u graevinsko-arhitektonskom smislu osebujnodjelo i prvijenac u naËinupredstavljanja odreene liËnosti iznovije povijesti. Nije nam poznato daje neki drugi sportaπ u svijetupredstavljen na sliËan naËin

SPORTSKA MUZEOLOGIJA

MUZEJSKO-MEMORIJALNI CENTAR "DRAÆEN PETROVI∆"

Piπe Saπa Segedi

Uz nemale napore osnivaËa, nakon gotovo 10 godina na-stojanja, projekt Muzejsko-memorijalnog centra "Dra-æen PetroviÊ" je realiziran. Projekt je zanimljiv iz aspe-

kta opÊe i πportske muzeoloπke djelatnosti, povijesti πporta,koπarkaπke struke, edukacije, odgoja, kulture i turistiËke ponu-de. Projekt Centra je u graevinsko-arhitektonskom smisluosebujno djelo i prvijenac u naËinu predstavljanja odreene li-Ënosti iz novije povijesti. Tjelovjeæbeno-πportska muzeoloπkadjelatnost moæe sa zadovoljstvom istaknuti da je takav projektostvaren upravo u njezinoj domeni. Nije nam poznato da je ne-ki drugi πportaπ u svijetu predstavljen na sliËan naËin.

Iznimna πportska veliËina

Æivotopis Draæena PetroviÊa otkriva iznimnuπportsku karijeru, rijetko vienu u povijesti hr-vatskog πporta. Roen je u ©ibeniku 22. listopa-da 1964. Kao 15-godiπnjak, u jesen 1980. godi-ne poËeo je nastupati za prvu ekipu KK ©ibenka.S tim je klubom dva puta igrao u finala KupaRadivoja KoraÊa, 1982. i 1983. Od 1984. igraoje u KK Cibona s kojom je osvojio dræavno pr-venstvo (1985.) i Kup (1985., 1986. i 1988.), advaput je osvojio Kup prvaka (1985. i 1986.) iKup pobjednika kupova (1987.). U koπarkaπkiklub Real Madrid preπao je 1988. godine i osvo-jio πpanjolski kup i Kup pobjednika kupova. Pr-vi je hrvatski igraË koji je zaigrao u NBA ligi.Od 1989. nastupao je za Portland Trail Blazers,a od 1991. godine za New Jersey Nets. Prvi jekapetan hrvatske koπarkaπke reprezentacije. Po-ginuo je u prometnoj nesreÊi 7. lipnja 1993. go-dine, samo dan nakon zadnjeg nastupa u dresuhrvatske koπarkaπke reprezentacije u Wroclawu.Na olimpijskim igrama nastupio je 1984. (III.),1988. (II.) i 1992. (II.), a na svjetskim prvenstvi-ma 1986. (III.) i 1990. (I.). Medalje je osvajao ina europskim prvenstvima 1987. (III.) i 1989 (I.)i na univerzijadama 1983. (II.) i 1987. (I.). Pre-ma anketi talijanskog lista La Gazzeta delloSport, najboljim koπarkaπem Europe proglaπenje 1986., 1989., 1992. i 1993. godine. Za svoja jedostignuÊa dobio najviπa olimpijska priznanja

od kojih su Centenary Medal i The Olimpic OrderuruËeni posthumno. Odlikovan je i najviπim hrvat-skim ordenima: Danica Hrvatske, Red Danice Hr-vatske s likom Franje BuËara i Spomenica Domo-vinskog rata. Godine 1995. izraen je srebrnjak snjegovim likom. Na otvaranju svjetskih student-skih πportskih igara, Univerzijade u Zagrebu 1987.godine, upalio je plamen. Na poticaj predsjednikaMeunarodnog olimpijskog odbora Juana AntoniaSamarancha, zbog iznimnih zasluga u svjetskojkoπarci i πportu uopÊe, u parku Olimpijskog muze-ja u Lausannei otkriven mu je 29. travnja 1995.spomenik koji je izradio akademski kipar VaskoLipovac. U koπarkaπku KuÊu slavnih u Springfiel-du u SAD-u primljen je 27. rujna 2002. godine.

Draæenu napokon mjestokoje zasluæuje

Draæen PetroviÊ i Clyde Drexler u finalu koπarkaπkogturnira na olimpijskim igrama u Barceloni 1992.


11

Karakteristike prostora

U cilju ureenja Muzejsko-memorijalnog centra "DraæenPetroviÊ", Grad Zagreb je Zakladi Draæen PetroviÊ dodijelioposlovni prostor veliËine 288,61 m2 u juænom lokalu u meza-ninu poslovnog Tornja Cibona. Odmah nakon ulaza u Centarprolazi se kroz kolonadu i dolazi u srediπnji prostor, povrπine121 m2. Ravno naprijed je polukruæni zid dug 14 metara, a vi-sok sve do stropa dvorane (4,65 m). Na njemu su tri plazmazaslona, za paralelno pregledavanje filmova. U tom se dijeluCentra, kao πto i sam naziv ukazuje, zbiva komunikacija iodræavaju glavni dogaaji. Nakon razgledavanja izloæbenogpostava u prizemlju i na galeriji, posjetiteljima Êe biti prika-

zana projekcija velikog formata. Uz srediπnji prostor predvi-en za predavanja, projekcije i izlaganja, Centar ima i pro-dajni dio. Desno od ulaza je suvenirnica (47,42 m2) u koju jepristup posve otvoren iz srediπnjeg prostora. Na vanjskomdijelu suvenirnice, izmeu stupova, postavljena su dva info-pulta. Oni omoguÊuju pristup u bazu podataka o πportskojkarijeri Draæena PetroviÊa, hrvatskoj i svjetskoj koπarci uo-pÊe. Izmeu potpornih stupova u srediπnjem prostoru je petvelikih vitrina, dimenzija (2 x 1,07 x 0,8 m), za izlaganje stal-nog postava. U prvoj vitrina izloæeni su predmeti koji prika-zuju Draæenov æivot u rodnom ©ibeniku. U drugoj i treÊoj vi-trini prikazan je boravak u Zagrebu. Postav u Ëetvrtoj vitriniposveÊen je Madridu, a u vitrini pet æivotu u Americi. Ekspo-nati su osvijetljeni optiËkim vlaknima koja se provlaËe krozpolice i preko leÊa usmjeravaju na pojedini izloæeni predmet.Na kraju reda vitrina dolazi se do sjevernog zida uz koji vo-de stube na kat. Na katu je πetnica s galerijom i ured s prate-Êim sadræajima. ©etnica omoguÊava praÊenje projekcija navelikom zidu te razgledavanje eksponata izloæenih u vitrina-ma. Na zapadnom dijelu galerijskog prostora, u zoni izmeustupova, takoer je stalni postav. U njemu Êe se redom izlo-æiti predmeti vezani uz Draæenove nastupe u koπarkaπkim re-prezentacijama (vitrina 5. i 6.), svjetska priznanja (vitrina 7.i 8.) i predmeti iz Hrvatske (vitrina 9. i 10.).

Stalni postav

Tijekom proljeÊa 1996. godine u Hrvatskom πportskommuzeju je inventirana ostavπtina Draæena PetroviÊa. Graaje svrstana u 12 odjela: akreditacije (26); medalje darovaneposthumno (5); dokumenti (79); medalje (30); odlikovanja(6); plakati (9); spomen-medalje, plakete i priznanja (112);pokali (68); publikacije (13); oprema i rekviziti (21); slike iuramljene fotografije (38) i zastavice (35). Ukupno je inven-tirano 460 predmeta. Kasnije je skupljeno joπ stotinjak pre-dmeta. U struËnom pogledu, o predmetima, od kojih je for-miran stalni postav, moæemo iznijeti najviπe ocjene. Trofejnipredmeti su osvojeni u najviπoj svjetskoj konkurenciji. U po-stavu su sustavom selekcije odabrani predmeti prema vaæno-sti, ali da ne bi prevladali samo predmeti koji svjedoËe o vr-hunskim πportskim dometima, izloæeni su i predmeti svako-dnevne uporabe, koji svjedoËe o Draæenovom javnom i pri-vatnom æivotu.

Smisao i znaËenje Centra

Osnovni cilj Muzejsko-memorijalnog centra "Draæen Pe-troviÊ" je upoznavanje πto veÊeg broja ljudi sa æivotom i dje-lom jednog iznimnog πportaπa iz galerije mnogobrojnih hr-vatskih koπarkaπkih velikana. Muzeoloπka koncepcija Centrane omoguÊava samo upoznavanje nego i proæivljavanje æivo-ta istinske πportske zvijezde. Interaktivni koncept stalnogizloæbenog postava, projekcije i moguÊnost pretraæivanja naraËunalu, stavlja svakog posjetitelja u ulogu neposrednog su-dionika. U modernom, informativnom i tehniËki sofisticira-nom ambijentu, svaki Êe se ljubitelj koπarke i πporta osjeÊatikao kod kuÊe. Otvaranje Centra je pravo osvjeæenje u kultu-roloπkoj i turistiËkoj ponudi grada Zagreba i dræave. DraæenPetroviÊ je planetarno poznata πportska veliËina pa valja oËe-kivati da Êe posjetitelji iz inozemstva biti Ëesti. Tako Êe, uznatjecanje, πportaπi doæivjeti i povijesno-kulturoloπku dimen-ziju πporta. S obzirom na brojne negativne tendencije u naπemdruπtvu, naroËito izraæene kod djece i mladeæi u formi raznihovisnosti i stvaranja predodæbe o smisla æivota kroz razneoblike zabave, Muzejsko-memorijalni centar "Draæen Petro-viÊ" nudi, predstavljajuÊi njegovu liËnost, ideal samoprijegor-nog, zdravog, poπtenog i πportskog æivota.


12

Na poticaj predstojnikaodjela za bogoπtovlje inastavu Izidora Krπnja-

vija, Franjo BuËar je od 1892.do 1894. godine polazio Cen-tralni kraljevski gimnastiËkizavod u Stockholmu, najboljueuropsku visokoπkolsku insti-tuciju za πkolovanje uËiteljatjelesnog odgoja. Nakon togaBuËar je organizirao dvogo-diπnji TeËaj za uËitelje gimna-stike (1894. - 1896.).

TeËaj za uËitelje gimnastike

Bila je to prva viπa πkola zauËitelje tjelesnog odgoja, kojuje zavrπilo 30 polaznika i je-dna polaznica iz raznih hrvat-skih mjesta. TeËaj je trajao trisemestra. BuËar je sastavioplan i program teËaja. Bio jekoncipiran poput teËajeva udrugim europskim zemljama. Predavala se gimnastika(tjedno πest sati praktiËno i dva sata teorijski, 6+2), sablja-nje (5+1), floretovanje (3+1), povijest gimnastike (1), gi-mnastiËki seminar (1), praksa u gimnastici na srednjimπkolama (3), vojniËka gimnastika (2), anatomija i fiziolo-gija (3), prva pomoÊ (1), πkolska higijena (1), igre (2), ski-janje i sklizanje (2), vatrogastvo (2), plivanje, izleti i ples.Svaki polaznik imao je moguÊnost da se, prema vlastituizboru, osposobi za joπ jedan predmet, koji bi predavaoako ne bi imao dovoljno sati tjelovjeæbe. Izvanredniuspjesi koje je Krπnjavi postigao u razvoju prosvjete i kul-ture nisu iπli u prilog maarskim vlastodrπcima i on je mo-rao odstupiti s ministarskoga poloæaja. Zbog toga je pre-kinut niz vrijednih akcija koje je Krπnjavi pokrenuo. Skra-Êen je i teËaj, pa je umjesto u lipnju, zavrπen 25. oæujka1896. godine. Svi polaznici poloæili su zavrπni ispit.

Aktivnosti druπtva uËitelja gimnastike

Prva staleπka organizacija tjelesnog odgoja u Hrvatskojutemeljena je u Zagrebu 4. srpnja 1896. godine. DruπtvouËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije osnovano je radizaπtite interesa uËitelja tjelesnog odgoja. Za predsjednikaupravnog odbora izabran je Franjo BuËar. Vlastima je

upuÊena predstavka u kojoj se traæe imenovanja joπ nei-menovanih uËitelja tjelesnog odgoja, te izgradnja i uree-nje dvorana i igraliπta. Vlasti, meutim, nisu reagirale nate zahtjeve. Dvije godine kasnije, 28. svibnja 1898., osno-vano je i Druπtvo za tjelesni uzgoj. Ali u praksi se malo to-ga promijenilo. Jedino je BuËar mukotrpnim radom ostva-rivao male pomake naprijed. Tako je 1904. godine, uokviru Hrvatskoga druπtva za unapreenje uzgoja, osno-vao Sekciju za promicanje tjelesnog uzgoja. Sekcija jeuputila predstavku gradskom poglavarstvu u kojoj se za-traæilo da se u Zagrebu otvori niz igraliπta za πkolski iizvanπkolski rad. Godine 1907., unutar Druπtva hrvatskihsrednjoπkolskih profesora, osnovan je Odbor za tjelesniodgoj i πkolsku higijenu. Iza svih tih akcija uvijek je sta-jao Franjo BuËar. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske iSlavonije predloæilo je i novu znanstvenu osnovu za tje-lesni odgoj na srednjim πkolama te uvoenje obveznih a-Ëkih izleta. U slobodno izvanπkolsko vrijeme acima valjaosigurati sustavno vjeæbanje i bavljenje πportom. Zahtije-va se i imenovanje stalnoga πkolskog lijeËnika te komisi-je za ispitivanje i osposobljavanje uËitelja gimnastike, kaoi uvoenje srednjoπkolske gimnastiËke sveËanosti za cije-lu Hrvatsku. VeÊinu tih prijedloga vlada je prihvatila do1914. godine na uporno inzistiranje Franje BuËara.

Druπtvo uËitelja gimnastikeHrvatske i SlavonijeDruπtvo je utemeljeno u Zagrebu 4. srpnja 1896. godine radi zaπtite interesa uËiteljatjelesnog odgoja. Za predsjednika upravnog odbora izabran je Franjo BuËar

PRIJE 110. GODINA OSNOVANO JE PRVO STALE©KO DRU©TVO NASTAVNIKA TJELOVJEÆBE

Piπe Zdenko JajËeviÊPolaznici teËaja za uËitelje gimnastike udvoriπtu πkole u Varπavskoj ulici 1895. godine



TERMINOLOGIJA SPORTA

Nogomet, ali koji?Kada se kaæe najvaænija sporedna stvar na svijetu, onda se misli na

nogomet koji se u ameriËkom engleskom naziva soccer, a u britanskomengleskom football i koji se igra u sklopu FIFA-e

Prva najvaænija sporedna stvarna svijetu, nogomet, i dogaa-nja koja su s njim povezana

izazivaju paænju diljem svijeta - biloda je rijeË o transferima nogometaπaiz jednoga kluba u drugi (redovitopopraÊenim velikim novËanim izno-sima i medijskom pozornoπÊu), ovaænim utakmicama ili velikim na-tjecanjima poput svjetskih nogo-metnih prvenstava. Meu-tim, veÊini je ljudi ma-nje poznato da nogo-met kakav je poznatnama u Hrvatskojnije i jedina vrstanogometa u svije-tu. U engleskomejeziku, iako ne uvi-jek samo u engle-skome, postoje naziviza viπe πportova koji usvome nazivu sadræe rijeËfootball. Primjerice, puni nazivragbija u engleskome jeziku glasirugby football (Hornby, 2002.,1119). Ali, poËnimo od naziva no-gometa na engleskome jeziku, a tajglasi football. RijeË se sastoji oddvije rijeËi, foot πto je stopalo i ballπto je lopta, dakle, rijeË je o πportu ukojemu se lopta udara stopalom,odnosno nogom. Hrvatski naziv no-gomet nastaje od rijeËi noga i odpraslavenske rijeËi metäti koja jeznaËila metati, bacati, hitati (Glu-hak, 1993., 407).

Povijest nogometaPovijest modernog nogometa seæe

unatrag neπto viπe od stotinu godinakada su se rugby football, dakle ra-gbi, i association football, kako se idanas naziva u engleskome jeziku

(to je jedan od tri naziva za nogo-met, kakav mi poznajemo, u engle-skom jeziku) razdvojili i kada je go-

dine 1863. u En-gleskoj

osnovanaprva no-gometna(associ-ation fo-otball)udruga

pod nazi-vom The

Football As-

Piπe Darija OmrËensociation. I ragbi, dakle, na engle-skome jeziku rugby football, i nogo-met, odnosno association football,imaju zajedniËki korijen u smislusvog podrijetla, a pogled u njihovupovijest otkriva nekoliko razliËitihigara koje se smatraju njihovim pre-teËama. Primjerice, najstariji dokazo igri loptom (Tsu'Chu) koja se sa-stojala u udaranju koænate lopteispunjene perjem i dlakom u malenumreæu priËvrπÊenu na dugaËke sta-bljike bambusa moguÊe je pronaÊi uKini u 3. i 2. stoljeÊu prije Krista(Gerhardt, 2005.). U staroj se Gr-Ëkoj igrala igra episkyros, a u staro-me Rimu igra pod nazivom harpa-stum. Potonju su igrale dvije ekipe, a

42

Japanska igra nogom Kemari


cilj je bio prebaciti loptu preko pro-tivniËke crte.

Nogomet u moderno dobaU Parizu je, u svibnju godine

1904., sedam Ëlanica - Francuska,Belgija, Danska, Nizozemska, ©pa-njolska, ©vedska i ©vicarska - ute-meljilo Fédération Internationalede Football Association (FIFA),udrugu u koju je 1912. godine bio

ukljuËen 21 nacionalni

nogometni savez. Uz FIFA-u, nazivimnogih πportskih udruga i saveza nasvjetskoj razini su na francuskomejeziku. Na primjer, FIS, odnosnoMeunarodna skijaπka federacija,punim se nazivom zove FédérationInternationale de Ski, MeunarodnagimnastiËka federacija (FIG), punimse nazivom zove Fédération Inter-nationale de Gymnastique, Meuna-rodna hrvaËka federacija, odnosnoFILA, Fédération Internationale deLutte Amateur, a Meunarodnakoπarkaπka federacija, tj. FIBA,Fédération Internationale de Ba-sketball. Naime, do globalnog πire-nja engleskog jezika kao jezika ko-munikacije, francuski je bio sluæbe-ni jezik na πportskim priredbama inazivi svjetskih πportskih udruga bi-li su iskljuËivo na francuskom.

Sluæbeni jezici πportaKasnih osamdesetih godina 19.

stoljeÊa francuska je vlada od Pier-rea de Coubertina naruËila osnivanjeuniverzalne πportske asocijacije te jenjegova vizija amaterskog prvenstvaza πportaπe u cijelome svijetu poËe-la poprimati svoj oblik (Microsoft®Encarta® Encyclopedia 2000,1993.- 1999.), πto je godine 1986.rezultiralo obnavljanjem odræavanjaolimpijskih igara nakon πto ih jerimski imperator Theodosius I. uki-nuo 393. godine. Coubertin je bio ipredsjednik Meunarodnog olimpij-

skog odbora, a s toga se mjesta po-vukao nakon uspjeπno odræanihOlimpijskih igara u Parizu 1924. go-dine. To je i godina I. zimskih olim-pijskih igara, odræanih u Cha-monixu. S vremenom, kako engleskijezik postaje lingua franca, uz fran-cuski postaje sluæbenim jezikom po-jedinih πportskih priredba. Tako su,primjerice, francuski i engleski bilisluæbeni jezici Univerzijade odræaneu Zagrebu 1987. godine. Naravno,kao posljedica πirenja engleskog je-zika neke meunarodne federacijeimaju izvorno engleske nazive po-put Meunarodne teniske federacije- The International Tennis Federati-on (ITTF). Godine 1930. odræano jei prvo svjetsko nogometno prven-stvo, a godine 2000. FIFA ima 204Ëlanice.

Kako se nogomet naziva naengleskome jeziku - footballili soccer?

Vratimo se nazivu nogometa u en-gleskome jeziku. Dakle, u britan-skom engleskom rabi se naziv foot-ball. Meutim, kao πto je veÊ reËe-no, ragbi se punim imenom na en-gleskome jeziku naziva rugby foot-ball, te se stoga, kako u britanskoj,tako i u ameriËkoj standardnoj vari-janti engleskoga jezika, kao naziv zanogomet rabi naziv association foot-ball pri Ëemu rijeË association uka-

43

‹

Prizor igranja nogometa 1555. godine u Veneciji iz knjige Antonia da Salóa “Trattato del giuoco della palla”


44

zuje na to da je rijeË o nogometu ko-ji se igra u sklopu FIFA-e (rijeË as-sociation je meunarodnica i rabi sei u engleskom i u francuskome jezi-ku, ali je za ovo pojaπnjenje vaænoda je to zadnja rijeË u punom nazivuFIFA-e - Fédération Internationalede Football Association). K tomu, sobzirom na to da u ameriËkom en-gleskom koji je jedna od dvije stan-dardne varijante engleskoga jezikanaziv football oznaËava ameriËkinogomet, Amerikanci su autori nazi-va koji se danas u svijetu sve ËeπÊekoristi u engleskome jeziku kako bise izbjegla zbrka zbog naziva foot-ball koji se, dakle, moæe odnositi ina nogomet πto se igra u sklopu FI-FA-e, ali i na ameriËki nogomet. Ri-jeË je o nazivu soccer. Taj naziv na-staje na sljedeÊi naËin. Korijen rijeËiassociation, dakle rijeËi koja se unazivu association footballrabi kako bi se nazna-Ëilo Ëinjenicu dase radi o nogo-metu koji seigra u sklopuFIFA-e, jestsoc - na fran-cuskome je-ziku in socznaËi u sura-dnji s, a πtona englesko-me glasi in as-sociation with.Dakle, tim sekorijenom uka-zuje na rijeË asso-ciation, te stoga iopet na FIFA-u. Tomeje korijenu dodan jedan od nastava-ka za tvorbu imenica u engleskomejeziku, a to je nastavak -er, poslje-dnji se suglasnik u korijenu soc, tj.c, udvostruËava i nastaje rijeË soc-cer.

Ostale vrste nogometa

Meutim, osim ragbija (rugby fo-otball), ameriËkog nogometa (Ame-rican football) i nogometa koji seigra u sklopu FIFA-e (football,odnosno soccer), postoje i druge vr-ste πportova koje u svome nazivuimaju rijeË nogomet, odnosno u en-gleskome jeziku rijeË football. Pri-mjerice, irski nogomet (Gaelic foot-

ball)je igra

dvaju ti-mova, a sva-

ki se sastoji od 15igraËa i svaki moæe imati dva rezer-vna igraËa. Utakmica obiËno traje70 minuta (dva poluvremena po 35minuta), dok u All Ireland zavrπnicii poluzavrπnici za seniore utakmicatraje 80 minuta. IgraËi loptu smijuuhvatiti, udariti je stisnutom πakom,nogom, prebacivati loptu iz ruke uruku, udariti loptu rukom (πakom) ikada nije na zemlji, odbiti loptu odzemlje s jednom ili obje ruke, a ciljje, naravno, postiÊi pogodak (pogo-tkom se smatra kada lopta proeizmeu dvije vratnice i ispod grede).Lopta je okrugla i opsega je izmeu69 i 74 centimetra (Rules of the Ga-me, 1991., 138).

Australski nogometAustralski se nogomet (Australian

rules football) igra na velikom oval-nom igraliπtu dugaËkom izmeu 135i 185 metara i πirokom izmeu 110 i155 metara. Igraju dva tima, a u sva-kome je 18 igraËa. Timovi nastojepostiÊi pogodak koji vrijedi 6 bodo-va ako lopta proe izmeu dvije sre-diπnje vratnice ili 1 bod ako loptaproe izmeu vanjskih vratnica. Lo-pta je ovalna i srediπnji joj opseg

Australski nogomet

‹ Ekipanogometnereprezentacije©kotske iz1896. godine


45

iznosi 57 centimetara, a duæinski 74centimetra (Rules of the Game,1991., 140).

AmeriËki nogometO ameriËkome je nogometu (Ame-

rican football) veÊ bilo rijeËi. Mo-æda bi bilo vaæno napomenuti daameriËki nogomet i ragbi nisu jedante isti πport, iako ih mnogi poistovje-Êuju. Ragbi je nastao prvi, a ameri-Ëki se nogomet razvio iz ragbija.

Pravila su igre drugaËija - jedan odprimjera je sljedeÊi: u ragbiju, kadaje tim u napadu i jedan od igraËa to-ga tima nosi (jajoliku) loptu, ako jeæeli dodati suigraËu to moæe uËinitidodajuÊi loptu samo suigraËu koji jeiza njega, dakle, loptu dodaje una-trag, dok takvo pravilo ne postoji uameriËkome nogometu. AmeriËkinogomet igraju dva tima s po 11igraËa, a pogodak se postiæe ili pro-laskom lopte izmeu dvije vratniceili postavljanjem lopte iza protivni-Ëke popreËne linije i to ne bilo kako,nego samo na naËin koji je do-puπten. Lopta je ovalna (kao i kodragbija i australskog nogometa) idugaËka je izmeu 28 i 28,6 centi-metara. (Rules of the Game, 1991.,144).

Kanadski nogometKanadski je nogomet (Canadian

football) sliËan ameriËkom, ali seigra na veÊem igraliπtu, tim ima 12igraËa, a postoje razlike i u pravili-ma igre. Ovdje popis razliËitih vr-sta nogometa ne zavrπava, ali su inavedeni primjeri dostatni za ilu-straciju. Naravno, kada se kaæenajvaænija sporedna stvar na svi-jetu, onda se misli na nogometkoji se u ameriËkom engleskomnaziva soccer, a u britanskom en-gleskom football i koji se igra u

sklopu FIFA-e. Stoga se i svjetskoprvenstvo u toj vrsti nogometa naengleskome jeziku naziva FIFAWorld Cup.

Literatura:

Gerhardt, W. (2005). Thecolourful history of a fascinatinggame.http://www.fifa.com/en/history/history/0,1283,100.html, skinuto s mreæe:14. 6. 2005.

Gluhak, A. (1993). Hrvatskietimoloπki rjeËnik. (str. 407).Zagreb: August Cesarec

Hornby, A. S. (2002). Oxfordadvanced learner's dictionary ofcurrent English. Sixth edition. Osmiotisak. (str. 1119). Oxford, OxfordUniversity Press

Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000. (1993-1999).Baron Pierre de Coubertin.Microsoft Corporation. Version:9.0.0.0702

Rules of the game (1991). (str.138, 140, 144). London: CollinsWillow

Kanadski nogomet Irski nogomet


46

FILATELIJA I SPORT

PouËan hobikoji povezuje ljudeDanas gotovo ne postoji sportska disciplinakoja nije zastupljena na poπtanskimmarkama. U svijetu je tiskano viπe tisuÊamaraka na kojima su sportski motivi. Todovoljno pokazuje u kojoj je mjeri sportzastupljen na poπtanskim markama i omiljenmeu filatelistima, osobito mlaima

Uliteraturi se nastanak poπtanske markenajËeπÊe veæe uz Engleza RowlandaHilla i njegovu poπtansku reformu

koju je napisao i objavio u broπurici"Poπtanska reforma, njena uloga i znaËenje"1837. godine. U njoj je, meu ostalim,predloæio uvoenje poπtanske marke kaonaËina naplate poπtarine. Nakon trogodiπnjerasprave u engleskom parlamentu o primjenireforme izmeu Generalne direkcije poπta ijavnosti reforma je prihvaÊena 1840. Takosu 6. svibnja te godine puπtene u prometprve poπtanske marke Penny Black i PennyBlue (vrijednosti jednog, odnosno dvapenija), nakon Ëega su i ostale dræavesvijeta slijedile britanski primjer. Otkako je1840. izdana prva poπtanska marka, veÊ je1841. u oglasu u londonskom Timesuobjavljena i prva vijest o skupljanju maraka.ProuËavanje povijesti maraka i pojedinosti onjima poËinje oko 1860. Prvi filatelistiËkikatalozi pojavljuju se 1861., a prvi album1862. objavljen je u Francuskoj. PrvifilatelistiËki Ëasopis izaπao je 1861. uEngleskoj.

RijeË filatelija je francuska kovanica(philos+atelia) koja je nastala iz francuskogi grËkog jezika, a stvorio ju je FrancuzGeorges Herpin 1864. Na grËkom filosznaËi prijatelj, a ateleia na francuskomfrankiranje. Filatelija je sustavno skupljanjeu povezanu cjelinu (zbirku) poπtanskihmaraka i drugih oznaka o naplati usluga zapoπtanske poπiljke, te materijala koji seodnosi na njihovu povijest i upotrebu. Podtime se podrazumijeva skupljanje,prouËavanje, obrada i katalogizacija,

Ëuvanje, izlaganje, razmjena i drugumanipulaciju poπtanskim markama,æigovima, vrijednosnicama i drugimcjelinama vezanim za poπtanski promet.

Viπe od razonodePrvi filatelisti teæili su skupiti πto veÊi

broj razliËitih maraka svih izdanja koja suizlazila u svijetu, bilo æigosanih biloneæigosanih. Meutim, pojavom sve veÊegbroja poπtanskih maraka diljem svijetaubrzo se razvilo tzv. tematsko skupljanjeprema motivima koji su prikazani napoπtanskim markama (cvijeÊe, æivotinje,sport, umjetniËka djela, turizam,arheologija, sakralni motivi, heraldika,folklor itd.). U tematske zbirke obiËno sesvrstavaju neæigosane marke. Danas, kadamnoga izdanja, osobito prigodna, ne sluæesamo frankiranju poπtanskih maraka, negosu postala i sredstvo promidæbe, dnevno sepronalaze i nova podruËja sabiranja.Filatelija nije samo razonoda nego imagospodarsko i kulturno znaËenje.Skupljanje maraka omoguÊuje stjecanjemnogih informacija o zemljopisu, povijesti,gospodarstvu, kulturi, sportu, prirodnimljepotama… neke zemlje, a razvija i nekepozitivne navike (preciznost, sustavnost,estetski ukus). Danas se filatelija u nekimzemljama predaje kao pomoÊni nastavnipredmet.

Sportska filatelijaIgra, njegovanje i provjera tjelesnih

sposobnosti imalo je veliku vaænost odsamog poËetka ljudske povijesti. Sportom

su se bavili joπ stari EgipÊani, Perzijanci,Rimljani, a pravi je procvat sport doæiviokod Grka, koji su voljeli natjecanja, te suih uvrstili u sastavni dio plemenskih ivjerskih sveËanosti. Prve povijesnoutvrene Olimpijske igre koje suorganizirali stari Grci zabiljeæene su 776.godine prije Krista, a posljednje su odræane393. godine, kada ih je rimski carTeodozije ukinuo. Suvremeni sport serazvija u razdoblju od 17. do 19. stoljeÊa,a posebice veliku ekspanziju doæivljava u20. stoljeÊu. U sadaπnjim druπtveno-politiËkim odnosima sport je prerastaosvoje granice, te je tako postao moÊandruπtveno-politiËki Ëimbenik u promocijisuverenih zemalja, ali i etniËkih skupinakoje se bore za samoodreenje i pravo navlastitu dræavu. S druge strane, sportskiporazi se ponekad doæivljavaju kaonacionalne tragedije, a pobjede sepretvaraju u nacionalne euforije.

Danas gotovo ne postoji neka sportskadisciplina koja nije zastupljena napoπtanskim markama. U svijetu je tiskanoviπe tisuÊa maraka na kojima su sportskimotivi. To dovoljno pokazuje u kojoj jemjeri sport zastupljen na poπtanskimmarkama i u kojoj je mjeri omiljen meufilatelistima, osobito mlaima. Poπtanskese marke mogu naËelno skupljati premasportskim disciplinama ili prema vrstamanatjecanja. Tako se mogu skupljatipoπtanske marke prema sljedeÊim temama:olimpijske igre, svjetska prvenstva,europska prvenstva, meunarodnaregionalna natjecanja, nacionalna

PRVE GR»KE MARKE IZ 1896.Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ


47

natjecanja, sportovi, sportske obljetnice,znameniti sportaπi, sportske organizacije iznamenja, sportski objekti itd. Tematskazbirka moæe sadræavati samo nekolikoizdanja poπtanskih maraka jedne zemlje ilipak sliËna izdanja poπtanskih marakaraznih zemalja. Jednako moæe biti lijepa izanimljiva zbirka neke sportske teme kojaima samo nekoliko nizova maraka i zbirkas istim motivima koja sadræi stotine nizovamaraka i drugih poπtanskih izdanja.

Prve poπtanske marke sasportskim motivom

Nema ni jedne zemlje koja nije izdalabarem jednu poπtansku marku sa sportskimmotivom, kao πto nema vaænijeg sportskognatjecanja ili dogaaja koji ne bi bio nafilatelistiËki naËin obiljeæen. Meutim,trebalo je proÊi 56. godina od pojave prvepoπtanske marke da bi se na njoj pojaviosportski motiv. Tako su filatelija i sportpovezani viπe od 100 godina, jer su se prvepoπtanske marke sa sportskom tematikompojavile u povodu odræavanja prvihmodernih olimpijskih igara. To se dogodilo1896. kada su odræane Olimpijske igre uAteni - grËka je poπta tiskala prigodnuseriju od 12 maraka sa sportskim motivimana kojima su meu ostalim prikazani:bacaË diska, utrke Ëetveroprega, olimpijskistadion u Ateni, Akropola s Partenonom,πakanje grËkih boraca i drugo. Potom jeGrËka 1901. izdala pet maraka i 1906.godine 14 maraka koje su takoer bileposveÊene Igrama u Ateni. Zanimljivo, upovodu odræavanja olimpijskih igara uParizu (1900.), St. Louis (1904.), Londonu

(1908.) i Stockholmu (1912.) nisu bileizdane sportske poπtanske marke.

Tonga je 1897. izdala dvije poπtanskemarke koje su bile posveÊene nautiËkomsportu. U Sjedinjenim AmeriËkimDræavama pojavila se 1898. poπtanskamarka s motivom lova na bizone. Portugalje 1899. izdao pet poπtanskih maraka kojesu se odnosile na graansko udruæenjearkebuzira. Britanska kolonija Rt DobreNade izdala je 1900. tri marke na kojimasu prikazani izviaËi. Hipodrom je bioprikazan na peruanskoj marci koja je bila uuporabi od 1907. »ehoslovaËka je nasamom poËetku svog formiranja 1918.izdala dvije poπtanske marke posveÊeneizviaËima.

Poslije Drugog svjetskog rata i ostaledræave svijeta poËele su sa sportskimizdanjima poπtanskih maraka, da bi se utridesetim godinama ustalila praksaizdavaËke poπtanske politike prema vaænimsportskim natjecanjima. Zanimljivo jeistaknuti da se u Velikoj Britaniji, gdje je iizdana prva poπtanska marka, sportskimotiv pojavljuje toËno nakon 108 godina,1948. Marke su bile posveÊene 14.olimpijskim igrama u Londonu. Nogometje daleko najËeπÊi motiv na poπtanskimmarkama, za razliku od ostalih sportova,primjerice bridæa. Prvi se put nogometnimotiv pojavio na urugvajskim poπtanskimmarkama 1924. nizom od tri marke kojimase obiljeæilo osvajanje zlatne medalje unogometu na VIII. olimpijskim igrama uParizu.

Sportske poπtanske markena hrvatskom podruËju

Hrvatska je oduvijek imala burnu,tragiËnu, ali i herojsku povijest. Tako se ina filatelistiËkom podruËju mogu, sukladnotome, pratiti druπtveno-povijesna zbivanja.Naime, hrvatski teritorij bio je pod vlaπÊuraznih osvajaËa i predmetom politikevelikih svjetskih sila. Za vrijeme Austro-Ugarske samo su BeË i Budimpeπta imalipravo izdavanja poπtanskih maraka. NakonPrvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske tajnim Londonskim sporazumomiz 1915. sile Antante nagradile su talijanskiprijelaz u svoj tabor. Na osnovi togsporazuma Italiji je Rapalskim ugovorom

iz 1920. prikljuËena Istra, Zadari jadranski otoci, a Rijeku jekasnije okupirala. Upravo su natom hrvatskom podruËju uuporabi bile prve poπtanske markesa sportskim motivom, alitalijanske, iz 1930. s motivomzrakoplovstava. Prvejugoslavenske sportske marke useriji od πest maraka bile suizdane 1932. u povodu odræavanjaEuropskog veslaËkog prvenstva uBeogradu.

U razdoblju Nezavisne DræaveHrvatske 1942. su izdane Ëetiripoπtanske marke i dva bloka, natemu zrakoplovstva, i to su prvehrvatske sportske marke. Poslije

Drugog svjetskog rata stvorena je u dijeluIstre i slovenskog Primorja zona B Trstkoja je imala poπtansku samostalnost i ukojoj se sport na markama pojavljuje 1948.(gimnastika)

U Republici Hrvatskoj je 1992. uoptjecaj puπtena prva sportska marka upovodu odræavanja XVI. zimskih

olimpijskih igara u Albertivilleu, gdje suprvi put nastupili olimpijci pod hrvatskomzastavom. Od tada Hrvatska poπta svakegodine izdaje prigodne poπtanske marke iliblokove kojima se obiljeæavaju sportskanatjecanja u Hrvatskoj, svjetska i europskanatjecanja, sportski uspjesi hrvatskogsporta, obljetnice znamenitih sportaπa ilisportskih organizacija.

Meutim, ni tu nema kraja filatelistiËkimvijestima. Naime, za trajanja "republikesrpske krajine", 1991. - 1995., izdavane supoπtanske marke koje su bile u prometu natadaπnjem privremeno okupiranomhrvatskom podruËju. Nakon uspjeπnoizvedenih akcija "Bljesak" i "Oluja" 1995.osloboenu su svi dijelovi Hrvatske osimBaranje i manjeg dijela istoËne Slavonije izapadnog Srijema. Preostali istoËni dioHrvatske je Erdutskim sporazumom izstudenoga 1997. preimenovan u Srijemsko-baranjsku oblast i postupno reintegriran uokvire Republike Hrvatske. U tom serazdoblju izmeu osamdesetak poπtanskihmaraka 1996. pojavila i sportska marka slikom jugoslavenske olimpijke Jasne©ekariÊ, kojom se obiljeæilo 100. godinamodernih olimpijskih igara.

Kao πto je vidljivo, teπka i burnazbivanja na hrvatskom teritoriju odraæavalasu se i kroz poπtansku povijest, gdje su i nafilatelistiËkom podruËju ostali brojnipokazatelji vjekovne i vjeËite hrvatskeborbe za ostvarivanjem vlastite dræavnosti.Prekidom svih sveza s Jugoslavijom 1991.i meunarodnim priznajem RepublikeHrvatske 1992. u svijetu su izdanepoπtanske marke i ina filatelistiËka izdanjana kojima su prikazani hrvatski sportskiuspjesi ili hrvatski motivi. Tako su i putemtih poπtanskih maraka stranih poπtanskihuprava, koje joπ nazivaju i "maliambasadori", otvorena vrataprepoznatljivosti Republike Hrvatskediljem svijeta. Zaista, filatelija jeedukativan, kulturan, atraktivan i radostanhobi koji povezuje ljude.

Literatura:1. Deportes sports, Domfil, Sabadell,

©panjolska, 1995.2. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju,

Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvoVinkovci, Tisak "Graham", BrËko Distrikt,2001.

3. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska2005., Nakladnik Lokas dizajn, TisakKerschoffset, Zagreb, 2005.

4. Stamp catalogue and postal historyGreece&Cyprus, Vlastos, Atena, 1996. the lost paradigm? Kinesiology, 34 (2): 210-221.

PRVA MARKA RH IZ 1992.M

ARKE

NDH

IZ 1

942.


48

NatjeËaj je organiziran zaπkolsku djecu i mladeæ u tridobne kategorije: do 12godina, od 12 do 18, te starijiod 18 godina. Ukupno je nanatjeËaj pristiglo 146 radova

ME–UNARODNI NATJE»AJ

Olimpijski sport

Usuradnji s Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i πporta Hrvatskiolimpijski odbor proveo je 2005.

godine meunarodni natjeËaj “Olimpijski sporti knjiæevnost”, kojeg je raspisao Meunarodniolimpijski odbor i njegova Komisija za kulturui olimpijsko obrazovanje. NatjeËaj jeorganiziran za πkolsku djecu i mladeæ u tridobne kategorije: do 12 godina, od 12 do 18,te stariji od 18 godina. Ukupno je na natjeËajpristiglo 146 radova, a najbrojniji su bili ukategoriji od 12 do 18 godina (96 radova). U dobnoj skupini do 12 godina pristigla su 44 rada, dok su stariji od 18 godina konkuriralisa πest radova.

OcjenjivaËki sud u sastavu prof. KreπimirBagiÊ, knjiæevnik i sveuËiliπni profesor, mr. sc.Draæen Harasin, pomoÊnik ministra znanosti,obrazovanja i sporta, i Morana PalikoviÊGruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a, izabrali su trinajuspjeπnija rada po kategorijama.

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a, ZlatkoMateπa i Josip »op, upriliËili su prijam zapobjednike, njihove roditelje, profesore iπkolske prijatelje i tom prigodom podijelilinagrade. Prvoplasirani iz svake kategorijedobili su trofej i diplomu Meunarodnogolimpijskog odbora, a drugo i treÊeplasiranidiplome MOO-a i prigodni poklon HOO-a.

Nagraeni su:

Dobna kategorija uËenika do 12 godina:1. Matilda Bilaver, Sport, O© Lauder Lea Deutsch, Zagreb, 2. a 2. Maja JelaËiÊ, Upornost i snalaæljivost, O© Oroslavje, Oroslavje, 1. b 3. Lovro FilipoviÊ, Olimpijski duh, O© »azma, »azma, 5. c razred

Dobna kategorija uËenika do 18 godina:1. Hrvoje BoæiÊ, Moja priËa, O© Davorin Trstenjak, Zagreb, 8. c2. Tamara BuÊan, Fair Play, O© –uro DeæeliÊ, IvaniÊ Grad, 7. c3. Dorija Habazin, Ravnoteæa tijela i duha, Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb, 3. a

Dobna kategorija uËenika/studenata iznad 18 godina:1. Vlatka BiËiÊ, Pobjeda unutar sna, Filozofski fakultet, Zadar, 1. godina2. Ivana Crvelin, Izazovi bazenskih voda, Stomatoloπki fakultet, Zagreb, 3. godina3. Ognjen VukoviÊ, Gdje povuÊi granicu, TehniËka πkola, Bjelovar, 4. b

i knjiæevnost

Ilust

raci

ja: M

aja

©urja

k, Z

agre

b


49

Dobna kategorijauËenika do 12 godina

MATILDA BILAVER, ZagrebOsnovna πkola Lauder Lea Deutsch, 2. a

SPORT

Zovem se Matilda, imam osamgodina i jako volim sport.

U sportu nije vaæno pobijediti negozabaviti se i razgibavati.

Sport je vaæan zato πto kada vjeæbaπ itreniraπ budeπ zdrav i sretan, a ne ljut.

Meni je najdraæi sport ritmika zatoπto pleπem, zabavljam se i razgibavam.

Kad sam na ritmici igram se sprijateljima.

Na ritmici mi nikad nije dosadno jerse uvijek igram i zabavljam.

UËiteljica: Viπnja RajiÊ

MAJA JELA»I∆, OroslavjeOsnovna πkola Oroslavlje, 1. b

UPORNOST ISNALAÆLJIVOST

Jutro je. Gledam tenisaËe kako igrajutenis. Htjela sam se baviti sportom.Otiπla sam van. Uzela sam reket itenisku lopticu. Naporno sam vjeæbala.Bila sam sva znojna kad sam doπla ukuÊu. Doπla je noÊ. Otiπla sam spavati.Sutradan je bio moj roendan.DoruËkovala sam. Doπlo je podne.Torta je bila na stolu. Puhnula sam usvijeÊe i rekla: ”Æelim biti tenisaËica”.Æelja mi se ostvarila. Iπla sam na tenis.Umorna i gladna doπla sam doma iuËila za πkolu. Znojila sam se ali samuporno svaki dan vjeæbala. Uæivam utenisu iako je trener ponekad strog.Svaki put kad me pohvali jako samradosna i nije mi æao truda. Znam da sesamo trudom moæe neπto postiÊi.

UËiteljica: Anica ©uk

LOVRO FILIPOVI∆, »azmaOsnovna πkola »azma, 5. c

OLIMPIJSKI DUH

Ponekad se upitamo πto je toolimpijski duh. Pomislimo da je to neki

“obiËni” bijeli duh, kao u “crtiÊima”,koji se pojavi na otvaranju, kaæenekoliko uvodnih rijeËi i otvoriolimpijske igre. To meutim nije tako.

Olimpijski duh je dodatna snaga,inspiracija, æelja i upornost. Onda kadje najteæe, kad si umoran, nemaπ viπesnage, jedva stojiπ na nogama, doe iispuni te cijelog. Viπe te niπta ne moæesprijeËiti da pobijediπ, staneπ na najviπustepenicu postolja, sluπaπ svoju himnu igledaπ svoju zastavu kako se vijori nanajviπem mjestu, a oko vrata ti blistazlatna medalja. Æeliπ pokazati svojojdomovini, cijelom svijetu, da si ti baπnajbolji u toj disciplini kojom se usvijetu bavi nekoliko tisuÊaprofesionalnih sportaπa. Tvoje ime bitÊe upisano u zlatnu knjigu, u koju sezapisuju imena pobjednika. Tada znaπda Êe ti zapisi trajati zauvijek, da Êe ihljudi Ëitati i za nekoliko desetakagodina i poπtovati tvoj uspjeh.

Kada pobijediπ i ostvare ti se sveæelje i snovi, shvatiπ da se isplatilo sveto vrijeme potroπeno na vjeæbanje i savtaj trud i napor. Znaπ da Êeπ se opetpripremati, truditi, umarati natreninzima, da opet dokaæeπ svijetu dasi najbolji i obraniπ steËenu titulu - sveto opet za Ëetiri godine.

Voditeljica: Nikolina MikuπiÊ

Dobna kategorijauËenika do 18 godina

HRVOJE BOÆI∆, ZagrebOsnovna πkola Davorin Trstenjak, 8. c

MOJA PRI»A

RuæaZovem se Hrvoje BoæiÊ, ali

zapamtite nadimak Ruæa, jer Êetemoæda jednoga dana joπ Ëuti za mene.Imam Ëetrnaest godina, imam mamu,tatu i brata. Nadimak Ruæa mi je daotata kad sam bio beba. Kaæe da samtada bio kao ruæica. Danas to svakakoviπe nisam, ali Ruæa sam ostao.Treniram hokej, a u hokeju ruæice nisu… ma da, nisam napomenuo, radi se ohokeju na ledu, a ne o onom na travijer na travi se tu i tamo nae pokojaruæica.

PoËetak prije poËetkaDakle, sve je poËelo prije deset godina.

Moj brat je tada krenuo u prvi razred iæelio je trenirati hokej. Roditelji su gaodveli na zagrebaËku “©alatu” kodtrenera Crnog. Naravno da sam i ja bio snjima - i poËetak priËe ste, nadam se,shvatili. Moj brat je tada poËeo treniratihokej, ali i moja malenkost. Mislimstvarno moja malenkost … zamislite ‹

Ilust

raci

ja: M

aja

©urja

k, Z

agre

b


50

mene s nepunih pet godina. Prevelikeklizaljke, stare tko zna koliko generacija,skijaπko odijelo, debela vunena kapa naglavi i ogromno klizaliπte, reflektori,tribine i, naravno, moje neznanje oklizanju. Tata je puno puta nakon togarekao da mu je straπno æao da tada nijeimao kameru. Dugo nisam razumio zaπto.Danas mi je sve jasno kad gledam nekenove klince koji zapinju, padaju, diæu se ikreÊu ispoËetka, i, vjerujte, nije smijeπno.Nije smijeπno ni ovih mojih desethokejaπkih godina, pa to su dvije treÊinemoga æivota.

Samog poËetka se ni ja baπ puno nesjeÊam, viπe su mi o tome priËaliroditelji. Nakon prvih nezgrapnih koraka,puno padova (koji jako bole) i straπnopuno treninga, nauËio sam klizati. Tadasam dobio svoje prve “prave” i samosvoje klizaljke i, πto je joπ vaænije, dobiosam svoju prvu kacigu i palicu. Kaciga jebila crvena i na njoj je pisalo, sjeÊate seπto? … Ruæa. Jako sam bio ponosan i“velik”. Ali to je joπ uvijek bio poËetak,ili bolje reËeno prije poËetka - morateznati da sam moæda tek danas napoËetku, ili da zapravo tom poËetkunikad nema kraja, do kraja sportskekarijere. Vratimo se tom mom poËetkuprije poËetka … Tada su poËeli “pravi”treninzi. O utakmicama joπ nisam nisanjao, ma dobro, naravno da sam sanjao,ali nisam im bio ni blizu. Morao samnauËiti joπ toliko puno toga, od dræanjapalice do pravila igre. Trener mi jepostao i mama i tata, i brat i sestra, iuËitelj i, prije svega, prijatelj. Treninzi subili sve uËestaliji, a tada su doπle i prveutakmice. Morao sam nauËiti poπtovati iprotivnika. Znate, to je jako teπko, ali eto,i to se uËi i trenira. Jeste li ikada Ëuli za“fair play”? To otprilike izgleda ovako:prije utakmice se s protivnikom lijepopozdravite, za vrijeme utakmice se nekiput i potuËete (ah, hokej je ipak muπkisport), a na kraju tekme si opet svipruæite ruke i Ëestitate na dobroj igri. Toje otprilike to.

Kako sam bio golmanNo, da se vratim nastavku priËe. U to

vrijeme u mom klubu nije bilo golmana imoj trener Crni pitao me bih li ja htio biogolman i braniti jednu utakmicu. Ja samto, jasno, prihvatio, pa je to bio noviizazov. Golmanske opreme nisam imao,pa mi ju je stariji golman posudio. Morada sam bio jako smijeπan u njoj jer su mise svi smijali, ali joπ ni danas nisamsiguran jesu li se smijali prevelikojopremi ili tome πto sam primio dvadesetgolova. Palica mi je bila prevelika pa jecijelo vrijeme zapinjala u mreæi gola, jasam bio premali pa sam isto takozapinjao u istoj toj mreæi jer sam cijelistao u gol. I eto, to je bio poËetak i kraj

moje golmanske karijere. Cijelu opremusam lijepo vratio (Ëitaj bacio) svomstarijem prijatelju, a treneru “zahvalio”na lijepom iskustvu te odluËio da Êuuvijek poπtovati i Ëuvati golmane. Svakanjima Ëast, ali ja ipak æelim biti igraË.

Sportski æivotI tako, trening za treningom, utakmica

za utakmicom, mjeseci i godine suprolazili. NauËio sam pravila igre, nauËiosam poπtovati i trenere i suce (mada bih io njima imao πto pisati), naravno iprotivnike. NauËio sam i ono, moædanajvaænije, poπtovati sam sebe. Morampriznati da mi je puno puta bilo jakoteπko uskladiti sve obaveze, ali me svakiput iznova veselio svaki novi trening,svaka nova tekma. Puno sam proputovao,upoznao puno zemalja, gradova i ljudi.Jednom prilikom sam rekao treneru da mi“uniπtava druπtveni æivot” jer sam biopozvan na jedan roendan. Bila je subotaposlijepodne, a mi smo baπ morali imatiutakmicu. Trener se nasmijao i rekao daodem i da se niπta straπno neÊe dogoditi.Prevladala je moja ljubav prema hokeju iosjeÊaj obaveze i prijateljstva premaekipi. Nikad nisam zaæalio zbog togaiako je bilo puno propuπtenih roendana,neodlazaka u kino s druπtvom. Znajte,puno je odricanja kad neπto stvarno jakovolite i æelite. To znaju samo moji mama,tata i brat (koji je isti kao i ja), a moæda irijetki prijatelj.

Profesori u πkoli i nemaju baπ punorazumijevanja, a kad bi oni znali kako jeto teπko dizati se ujutro rano, odradititrening, juriti doma da bi uËio, zadaÊenapisao, pa odlazak u πkolu, i naravno,kasno naveËer opet trening. I tako svakidan. Vikendom utakmice ili odlasci naturnire, putovanja. Kad se veÊina mojihvrπnjaka odmara, ja treniram. Za πkolskepraznike skoro ni ne znam da postoje,tada je naπe vrijeme … joπ viπe treninga,putovanja, hvala bogu tada bar neizostajem iz πkole, pa ne moramnadoknaivati gradivo.

Ali nemojte misliti da se æalim. Ma jato volim! Moja mama mi je uvijekgovorila: πkola je na prvom mjestu, hokejna drugom, a za ostalo … ako naeπvremena. Ja joj zapravo nikad nisampriznao da mi je hokej, ma znate, ipakmalo draæi od πkole. Rijetki znaju kakoizgledaju zimska, maglena, rana jutra nazagrebaËkoj ©alati ili kasne veËeri(naravno osim onih koji izlaze u kafiÊe iostanu tamo od veËeri do jutra). I eto,tako tim redom i tim tempom proπlo jemojih deset godina hokeja.

ÆeljeI πto sada? Treneri kaæu da sam dobar,

da moram “gurati” dalje. Ja sanjam otome da jednog dana zaigram pravi,

ozbiljni hokej. Znam da uz to ide joπ viπevolje, rada, truda i odricanja.

Sportski æivot je takav - okrutan, aliima svoje prekrasne strane koje sigurnone bih ni za πto na svijetu mijenjao. Toznamo svi mi koji smo “unutra”.

Profesorica: Ariana Razum-»ipËiÊ

TAMARA BU∆AN, IvaniÊ GradOsnovna πkola –uro DeæeliÊ, 7. c

FAIR PLAY

Otkad znam za sebe, oboæavamplivanje. Kao mala djevojËica, kad samprvi put s mamom i tatom otiπla na more,zaljubila sam se u taj sport. Krenuvπi uprvi razred osnovne πkole, tata me jeupisao na teËaj plivanja i zbog toga sammu i danas zahvalna. Nakon godina igodina treniranja, raznih uspona ipadova, sve o Ëemu sam sanjala bilo jeveliko europsko natjecanje u plivanjukoje se svake godine odræavalo uLondonu, gradu koji sam oduvijek æeljelaposjetiti. Na to su natjecanje pozivaniodabrani talenti iz cijele Europe, koji sunakon tog natjecanja nerijetko zavrπavalii na olimpijskim igrama. Zato sam se toghladnog prosinaËkog dana kada me trenerobavijestio da sam pozvana upravo naTO natjecanje, umalo onesvijestila. Bilasam πokirana, ali veoma sretna. No,trener me upozorio da je preda mnom 6mjeseci mukotrpnog rada. To me uopÊenije zabrinjavalo jer plivanje mi je bilosve. Moji roditelji su tu vijest veomadobro primili, bili su jako sretni zbogmene. SljedeÊi mjeseci su za mene biliveoma naporni, najnaporniji do sad. Svesvoje slobodno vrijeme provodila sam ubazenu, iz πkole sam trËala na trening, streninga kuÊi, zatim opet na trening, s

‹

Ilust

raci

ja: M

aja

©urja

k, Z

agre

b


51

kojeg bih otiπla na teËaj engleskog jezika.Mama me je samo promatrala, nevjerujuÊi svojim oËima koliko snage usebi imam.

Danas ni meni nije jasno kako sam sveto stizala. Jasno mi je jedino to da sam sena tom natjecanju æeljela πto boljeplasirati. Napokon, doπao je i danputovanja u London, kamo su me pratiliponosni roditelji. Doπavπi u London,ostavila sam stvari u hotelskoj sobi i sroditeljima krenula na brzinski obilazakgrada, jer smo imali vrlo malo vremenado veËere. Grad me jednostavno oËarao.Svidjeli su mi se ljudi koji tamo æive,njegova urednost … ma sve! Na veËerisam upoznala jednu od natjecateljica kojami nije bila ni najmanje simpatiËna.Naprotiv, doimala se kao vrlo hladnaosoba koja ne bira sredstva kojima ÊedoÊi do cilja. Spremivπi se za krevet,molila sam Boga da i ostale cure ne budutakve, jer sam bila navikla na toplu,zabavnu i prijateljsku atmosferu nanatjecanjima. Naæalost, sutradan, dvadana prije natjecanja, na prvom odËetiriju treninga, zakljuËila sam da su svenatjecateljice iste kao i ona koju samupoznala … Primijetila sam da me svegledaju poprijeko. Svima njima ovo jebio tko zna koji put da su na tomnatjecanju i imala sam dojam kao dasamo gledaju kako bi mi zagorËale æivot.To mi je bilo vrlo neugodno iznenaenje,no nisam æeljela da mi njihovo ponaπanjepokvari boravak u Londonu. Na dannatjecanja par njih je bilo neuobiËajenoljubazno prema meni i ja sam naivnopomislila kako je to baπ super, te kako Êuse moæda s nekom i sprijateljiti.

Sve mi je postalo sumnjivo kd sam satvremena prije natjecanja u svlaËionicizagubila svoju narukvicu koja mi donosisreÊu, te kad sampronaπla svojkupaÊi kostimrazrezan na krpice...Sva u suzamapotrËala sam majci,koja nije moglavjerovati πto sedogodilo, a trenerme u nevjericigledao jer sam joπbila odjevena utraperice i majicu.Primijetila sam i tkome je pozornopromatrao slatko sesmijuÊi. Bila je todjevojka s veËere.Neki glas u menigovorio mi je da jeona osoba koja jesve “zakuhala”.Majka mi je reklada sjednem natribine i da se ne

brinem, jer Êe ona sve srediti. Bila jeupoznata sa situacijom i mislim da smoobje sumnjale na istu osobu. Nisu proπleni tri minute kad se mama stvorila poredmene noseÊi novi kupaÊi kostim, kupljentog jutra, a koji mi je htjela dati kodkuÊe. Zahvalno sam joj se nasmijeπila iotiπla se presvuÊi. PresvlaËeÊi se, zaËulasam kako se kljuË u bravi okreÊe, tesmijeh djevojke iz restorana. Uæasnuta,zakljuËila sam da me zakljuËala i da nemogu van iz svlaËionice. PoËela samrazoËarano plakati, ne shvaÊajuÊi kako tadjevojka moæe biti tako okrutna.

Mislim da sam u svlaËionici sjedila 15-ak minuta plaËuÊi, no tada sam se sjetilada u dæepu traperica imam mobitel. Iakomi je baterija bila prazna, uspjela samnazvati mamu i objasniti joj πto sedogodilo. Ubrzo su do mene doπli domar,moji roditelji, te organizator natjecanja,kojem sam rekla πto mi se dogaalo cijelidan. On mi se nasmijeπio, rekao da sepripremim te da Êe sve biti u redu.Upravo kad sam stajala na svojojpoziciji, zaËula sam glas na razglasu kojije govorio kako je termin natjecanjapomaknut za sat vremena. To nam jesvima bilo Ëudno, ali i to je brzo proπlo.Par minuta prije natjecanja primijetilasam kako djevojka iz restorana sjedi natribinama plaËuÊi dok je njeni roditelji iorganizatori natjecanja ljutito promatraju.Posvuda se priËalo kako jediskvalificirana iz nepoznatih razloga.Meni su ti razlozi bili poznati, no na nekiËudan naËin bilo mi je Ëak i malËice æao,ali to je svojim ponaπanjem zasluæila.

Natjecanje je poËelo. SkoËivπi u vodu,osjetila sam neopisivu snagu i odluËila senjome osvetiti djevojci iz restorana.Plivala sam najbræe πto sam moglaprimjeÊujuÊi pritom kako su ostale

natjecateljice daleko iza mene. Izronivπi,trebale su proÊi 2 sekunde, dok mi seneka natjecateljica nije pridruæila.Gledala sam svoje oduπevljene roditeljekako skaËu i viËuÊi izgovaraju moje ime.Skoro sam umrla od smijeha dok samgledala svog trenera kako stoji ukupljen,otvorenih usta. Ne trebam ni napominjatikoje sam mjesto osvojila. Iako je cijeli tajdan bio unfair prema meni, sve jezavrπilo jednim æestokim fair playem!

Voditeljica: Mirjana MiljkoviÊ

DORIJA HABAZIN, ZagrebGimnazija Lucijana Vranjanina, 3. a

RAVNOTEÆA TIJELA I DUHA

“Ono πto je savrπeno, uËi nas da senadamo.”

Friedrich Nietzsche

Kroz mraËna stoljeÊa krvavih ratova,bezbrojnih epoha ljudskog postojanjakojima su vladali ljudi pomraËena umazavedena ratovanjem i moÊi nad drugimkulturama, snaga osobnosti i voljepojedinca uzdigla je nadu potlaËenihnaroda iz praha i, poput feniksa, pokazalaim put ka ravnoteæi, savrπenstvu,divljenju i sreÊi kao krajnjem i æeljenomrezultatu takva nevjerojatna putovanja.Ljudsko tijelo je oduvijek bilo misterija,a ljudski duh “niËija zemlja” medicinskihi psiholoπkih znanosti. One su pokuπalepridati potrebno znaËenje raznolikosti ipredivnom savrπenstvu duha, koje jeostalo temelj religijskih vjerovanja diljemsvijeta, i po kojem je svaki Ëovjekjedinstvena cjelina na beskrajnojklavijaturi, a svaka tipka, bilo crna ilibijela, ima posebnu, snaænu ali njeænumelodiju Ëije dobre i loπe varijacije Ëineæivot.

Postizanje jedinstva, umanjivanje ulogeratnih sukoba, isticanje truda, talenta iæelje za boljim, cilj su svih zemalja kojese svake Ëetvrte godine okupljaju i slavenapor, ravnoteæu duha i tijela i trud kaotemelj zdravog i uspjeπnog druπtva. Sobzirom na rastuÊu ulogu materijalizma,jednostranog æivotnog nadzoraesteticizma u svijetu, negiranja osnovnihljudskih vrijednosti i zapostavljanjaprvotnih ciljeva olimpijskih igara,moæemo se samo nadati da proπlostpredstavlja jedne poπtenije, ËiπÊe iiskrenije olimpijske igre u kojima novac,hormonalna terapija i vladajuÊa strankanisu imali tako veliku ulogu kao danas.Danaπnje igre, umjesto ravnoteæe duha itijela, slave glavne sponzore: IBM, HBO, ‹Ilu

stra

cija

: Maj

a ©u

rjak,

Zag

reb


52

Starbucks i Bushevu administraciju, takoda Êemo, ako gledamo televizijskiprijenos, prije vidjeti reklamu za pivo iriblje πtapiÊe nego poruku sportaπa kojipreporuËuje bavljenje sportom. I Orbitævake, naravno!

Sve otkada je Adolf Hitler 1936. naOlimpijskim igrama u Berlinu odræaogovor koji je poslan u svemir kao prvitelevizijski signal ikada emitiran saZemlje, olimpijske igre su postale prilikaza proraËunato bogaÊenje magnatskihdivova. Organizacija Igara u Berlinu bilaje na zavidnoj razni, dekoracijaprimjerena propagandi Reicha, a samutemeljitelj igara ostao je u sjeni politikekoja je udruæena s kapitalom zapoËelazapostavljanje intelektualnih vrijednosti imoralnih normi. Svijetla toËkaOlimpijskih igara u Berlinu bio jepripadnik crne rase Jesse Owens koji jesvojim zavidnim rezultatima obezvrijediorasistiËke teorije arijevaca o nadljudimabijele puti.

Moderno druπtvo polako ali sigurnogubi zanimanje za olimpijske igre i zdravnaËin æivota. Ako uzmemo u obzir daolimpijske igre predstavljaju modelonoga πto bi trebalo biti cilj svakogpojedinca æeljnog sreÊe i ravnoteæevlastite forme, a one same su postalekorumpirane, predozirane probnimuzorcima i koliËinom sponzora od kojihviπe od polovice nema veze s motomolimpijskih igara, jedinstvom, zdravimæivotom, πto nam to govori o poπtenomæivotu, osim Ëinjenice da on ostaje samoprivremena iluzionistiËka manifestacijakoju je naπ razum izbacio iz sustava zbogprevelikog konzumiranja Coca-Cole ukombinaciji s drugim “zdravim” i“okrepljujuÊim” piÊima bogatimkofeinom, ugljiËnim dioksidom inerazgradivim πeÊerima.

Naπ æivot je jednosmjerna cesta sa svihstrana zatrpana pokvarenim i pregrijanimkompjutorima, televizorima ihladnjacima u koje smo tako pomnopohranili svoje æivote iz æelje daostanemo zapamÊeni po tome koji smoWindows program najradije koristili. SveËinjenice upuÊuju na to da se ljudipribliæavaju moralnom dnu svojeegzistencije ali utjehu u svijetu sumnjivamorala i Nietzcsheove filozofije trebatraæiti u pojedincima poput Owensa,Sregeja Bubke, obitelji KosteliÊ, PaavaNurmija i Larise Latinjine, koji svojimdjetinjim ali besprijekornim pogledom nasvijet reanimiraju moto antiËkiholimpijskih igara, a s njime i vjeru ubolje sutra.

Mentorica: Branka BraËun, prof.

Dobna kategorijauËenika/studenataiznad 18 godina

VLATKA BI»I∆, Sukoπan Filozofski fakultet, Zadar, 1. godina

POBJEDA UNUTAR SNA

Umorni kapci mole sunce da ne obasjasobu, jer ovaj mladiÊ æeli ustati, usprkosumoru koji ga je sinoÊ prisilio da zaspi.Tromim pokretima, djeËaËke oËi sepokaæu, spremne da prigrle dan koji sebesramno nudio.

Poput zvuka biËa koji zapregu tjera dase pomakne, mladiÊeva misao oπine tijeloi natjera ga da ustane. U tim naizgledkrhkim grudima, besmrtna æelja plamticrvenim, zelenim, crnim, plavim i æutimplamenom. UnatoË hladnom jutru, prkospodiæe mladiÊevu ruku i hvata beæivotnukvaku, jer vani je san prema kojem trebapotrËati. MladiÊ protrlja ruke (u namjeri

da ih ugrije) i Ëvrsto odluËi: natjerat Êeznoj da orosi njegovo Ëelo, jer tu negdjeje cilj kojeg treba proÊi. Zvukom prvihkoraka oznaËio se start, te mladiÊ krene.

… U silnoj buci spokoja koji ga jeokruæivao, osjetio je umor u nogama.Svaki iduÊi korak sve se teæe odvajao odputeljka kojim je trËao. Æivo blato umora,stavljalo je na kuπnju osobnost ovogsportaπa. To mladiÊa razveseli jer sada jemogao vidjeti sve te ljude koji sustrastveno navijali za njega i protiv njega …

Suparnikov dah mu je hladio vrat, te jeznao da ovu maksimalnu granicu napora,mora prijeÊi. ZavuËe se mladiÊ duboko usebe i pomisli na sve godine truda inapora koje je uloæio da bi dospio naovaj Olimpijski stadion, pomisli naistroπene puteljke koje je gazio …pomisli na ponosna lica svojih roditelja injegov se smijeπak stopi s njihovima, tese noge vinu u zrak povlaËeÊi za sobommuku sklupËana koljena. MiπiÊi se napnui pod pritiskom razarajuÊe boli dopustemladiÊu da prigrli ono πto ga je od samogpoËetka Ëekalo. Pobjeda - spoznaja damoæe. Spoznaja da je njegov napor

‹

Ilust

raci

ja: M

aja

©urja

k, Z

agre

b


53

zamijeÊen i prihvaÊen od ljudi koji ga nepoznaju. MladiÊ se sagne da udahnerasprπene komadiÊe daha koji su slijediliovog izuzetnog sportaπa. Bol, kao da tunikad niπta nije imala traæiti, nestane utrenu. Spoznaja da je uspio pomaknutigranice svoje izdræljivosti, uËini garadosnim, te mladiÊ prekine maπtanje oolimpijskim igrama. Sada kada ga jesamo jedna misao dijelila od njih, odluËise nagraditi odmorom koji Êe sutranadomjestiti radost, jer Êe ova izuzetnaosobnost biti primijeÊena od ljudi koji gane poznaju …

… Umorni kapci mole sunce da neobasja sobu, jer ovaj mladiÊ æeli ustati,usprkos umoru koji ga je sinoÊ prisilio dazaspi. Tromim pokretima, djeËaËke oËi sepokaæu, spremne da prigrle dan koji sebesramno nudio.

Sjeti se mladiÊ sna koji je usnio sinoÊ.Sjeti se olimpijskih krugova koji su senalazili na zastavi koja se vijorila izanjega dok je zrak lomila himna njegovezemlje. Sjeti se mladiÊ i Olimpijskogstadiona i ljudi s tribine, te unatoËhladnom jutru prkosno podiæe ruku ihvata beæivotna kolica, paæljivo sesmjeπtajuÊi u njih. MladiÊ protrlja ruke (u namjeri da ustane) i Ëvrsto odluËi:natjerat Êe noge da potrËe jer unutarnjegova srca je san obavijeninspirirajuÊim trudom koji je zamijeÊen iprihvaÊen od ljudi koji ga ne poznaju, alimu se istinski dive …

IVANA CVERLIN, ZagrebStomatoloπki fakultet, 3. godina

IZAZOVI BAZENSKIH VODA

Sport je uvijek igrao vaænu ulogu umom æivotu. Ta se strana viπe razvijalaod one umjetniËke, pa sam nekakoprivræenija sportaπima nego umjetniËkimduπama. Umjetnici, Ëini mi se, kao daæive u svijetu koji je samo njimaobjaπnjiv i koliko god æeljeli drugimadoËarati, on vrlo Ëesto ostaje neobjaπnjen.Za razliku od njih, sportske su duπenatjecateljski orijentirane, baπ kao i ja.Uvijek su spremni biti boljima uzsuradnju mnogih ljudi sa strane. Zbogtoga stjeËu vrline koje u sportaπurazvijaju osjeÊaj kako za fair playom takoi za pobjeivanjem jer su svjesni da sveπto postiæu ne ovisi samo o njima.

Ono πto me privuklo sportu je to πto unjemu postoje vrlo konkretne i objaπnjivemetode za postizanje uspjeha. Onezahtijevaju veliku ustrajnost u svojemponavljanju i uvjeæbavanju i koliko godse Ëinile razumljivima toliko one postajujedinstvene za svakog. Leæi li uspjeh u

nastojanju da se one vjeæbanjem doveduu potpuni sklad uma i tijela kako bipostale refleksnom radnjom? To znajusamo vrhunski sportaπi koji su jedanpokret tijelom ponovili nekoliko tisuÊaputa. Ostvarivanjem toga, sport postajeumijeÊe kojim se pobjednik istiËe. Zanjega je to vrhunac. Mozak i tijelopostaju jedno. Upravo to za menepredstavlja izazov - sklad, ritam,disciplina i ustrajnost.

Tijelo, taj savrπen stroj koji sepodreuje viπim oblicima upravljanja,zahtijeva svoje neprestano odræavanjekako bi ostalo vitalnim i zdravim.Sportskim naporima se i duh razvija, i tou nekim smjerovima koje moædaprosjeËan Ëovjek ne bi nikad susreo usvom æivotu. To su odluËnost,razboritost, æelja za pobjedom. Ponekadje to borba sa samim sobom. Nije lakopronaÊi maksimalnu granicu svojeizdræljivosti. Istina je puno drugaËijanego izgled samog nastupa nanatjecanjima.

Sinkronizirano plivanje je bio mojodabir kada sam odluËila viπak energijeutroπiti na neki oblik tjelesnog napora.Nisam niti pretpostavljala πto Êe meËekati kada sam zapoËela s tim izrazitoprofinjenim sportom. Odabir kupaÊegkostima, naoËala i kape za plivanje tepopularno zvane “kvaËice” za nos bili suprava avantura. Vaænost se pridavalarazliËitosti, odnosno tome da netko drugisve te stvari nema jednake kao i ti.Meutim, to je bio samo uvod dok senisam upoznala s prvim grËem usredpedesetog metra delfin tehnike plivanjana jednom od kondicijskih treninga. »aki tada sam mislila da je to neπto najteæeπto sam proπla, ali svaki sljedeÊi je biojoπ teæi i naporniji. Ponekad sam iposustajala i gubila volju, ali ubrzo bihpronaπla onu svijetlu toËku zbog kojesam taj sport i izabrala. Koliko jutarasam se znala rano buditi i ulaziti u hladanbazen znajuÊi da me Ëeka joπ punih satvremena napornog vjeæbanja. U takvimtrenucima dovoljno mi je bilo pogledatioko sebe i vidjeti joπ desetke drugih sistim problemom pa bi mi misli odmah“pale u vodu” kao i ja tog trenutka ubazen. Potpuna disciplina traæila se veÊmjesecima prije natjecanja. ToËnost,koncentriranost i strpljivost bila jeneophodna da bi se napravio neki pomakka boljoj uvjeæbanosti koreografije. Unjoj je sudjelovalo osam djevojaka kojesu teæile potpunoj sinkronizaciji pokreta.Da bi se ona postigla, nije bilo dovoljnoispravno raditi sve pokrete, veÊ si moraoznati gdje se nalazi ona plivaËica ispred,iza, lijevo, i desno od tebe. Naime onanajslabija karika u tom lancu jeodreivala dojam, a time i uspjeπnostcijele koreografije. Bila su to neumornavjeæbanja do u najmanjeg detalja, ali na

kraju svih tih napora, mogu reÊi da nemaslaeg osjeÊaja od osjeÊaja pobjede.

Sva ona odricanja trajala su samo nekovrijeme u mom æivotu dok me obavezenisu odvele u neke druge vode u kojimajoπ uvijek plivam kako su me uËili, spuno strpljenja, upornosti i pobjedniËkogduha. Na posljetku, rezultati uvijekpronau svoj put.

Mentorica: Irena BagariÊ, prof.

OGNJEN VUKOVI∆, BjelovarTehniËka πkola, 4. b

GDJE POVU∆IGRANICU

Dati sve od sebe i pri tome biti najboljiod pamtivijeka je bio cilj svakogsportaπa. Put prema uspjehu je trnovit iveoma zahtijevan te su rijetki oni koji seuspiju popeti na pobjedniËko postolje.

Svaki sportaπ mora spoznati pravusvrhu bavljenja sportom i πto se od njegatoËno oËekuje. Vaæno je spoznati da jesport igra u kojoj Êe uvijek biti ipobjednika i gubitnika, a na sportaπu jeda odluËi koliko je spreman uloæiti u sebekako bi se naπao na strani pobjednika.

Sport iziskuje ne samo fiziËku, nego iduπevnu pripremljenost na ogromnenapore kojima su sportaπi izloæeni.Upravo je postizanje ravnoteæe izmeuduha i tijela kljuËno za uspjeh.

Svakodnevni treninzi, posebna vrstaprehrane i Ëesta putovanja stvari su zbogkojih je bavljenje sportom tako teπko.Naime, sve navedeno predstavlja nekuvrstu odricanja, a to nijedan Ëovjek olakone prihvaÊa ako neπto ne oËekuje zauzvrat. Sportaπ gradi svojesamopouzdanje na svom izgledu, nanaporima koje podnosi tijekomzahtjevnih treninga jer zna da takopostaje snaæniji i izdræljiviji. Potiskujesve boli koje zbog sporta trpi i poputgrabeæljivca analizira svoje protivnikenadajuÊi se njihovoj pogreπci. Sport muviπe nije samo profesija, nego i opsesija.

Vrlo je teπko oduprijeti se izazovimakoje sport pruæa. Svakog dana netkopostavi novi rekord, tjerajuÊi druge dadaju i posljednje atome snage ne bi li gasruπili. Sport je nadmetanje u kojem seËesto igra nepoπteno. Treba priznatisamom sebi da biti dobar sportaπ ne znaËisamo popeti se na pobjedniËko postolje,nego da to oznaËava ponosnog sportaπakoji je na poπten naËin izborio svojemjesto u sportskom svijetu.

Voditeljica: Leposava Mesar, prof.


54

Povijest karlovaËkegimnastike 1885. - 2005.

OdgombalaËkogdruætva do danas

Knjiga je bogatoilustrirana arhivskimdokumentima,fotografijama ipodacima. U njoj suspomenuti sviuglednici i sportaπi tenjihov doprinosirazvoju gimnastikeKarlovca

Zdravko ©vegarpotrudio se prikupiti

podatke i obraditi povijestjoπ jednog sporta,gimnastike, u Karlovcu,gradu bogate sportskepovijesti. Knjigu je

naslovio "PovijestkarlovaËke gimnastike1885. - 2005.". Po sadræajuili prateÊi povijesnarazdoblja podijelio ju je uËetiri poglavlja u kojimasustavno daje povijesnipregled razvoja ovogbaziËnog sporta.

Prvo poglavljeposveÊeno je poËecimatjelovjeæbe u Karlovcu,osnivanju Pokupskogsokola 1885. kao prvoggombalaËkog druætva uKarlovcu, prvom nastupuna natjecanju sokolaπa uLjubljani 1888., prestankui ponovnom poËetku rada,promjeni imena u Hrvatskisokol, nastupu u Torinu1911., Pragu 1912.,zadnjoj skupπtini uoËi I. svjetskog rata, kada seËlanovi angaæiraju upomaganju ranjenicima iærtvama rata.

Drugo poglavljeposveÊeno je razdoblju od1919. do travnja 1941.godine kada su, nakonproglaπenja NDH,

PUBLICISTIKA

Ciljevi semogupostiÊi,samo ih trebapostaviti

Ako je istina dafotografija govoriviπe od tisuÊu rijeËi,onda fotografije itekstovi u ovoj knjizipriËaju VeljkovupriËu

Knjiga Savudrija -Prevlaka tisuÊu

kilometara Jadrana,kronologija jejedinstvenog sportskogdogaaja u svijetu,plivaËkog ultramaratonakojim su povezane dvijekrajnje toËke jednedræave. To je upravoono πto je uËinio naπultramaratonac VeljkoRogoπiÊ od 1. srpnja do27. kolovoza 2005.godine.

Autori knjige VedranaDulËiÊ, Edi ÆuæiÊ iPetar DulËiÊ potrudili suse kronoloπkim redomzabiljeæiti πto sedogaalo i πto je znaËiotaj veliki plivaËkipothvat. Prikupili su i

prepisali sve πto jetijekom maratonaobjavljivano u svimmedijima, od 2. travnja2005. pa sve do 25.veljaËe 2006. Potpisanisu autori, medij idatumi. Sve je bogatoilustrirano fotografijamakoje su nastajaletijekom maratona.

Ako je istina dafotografija govori viπeod tisuÊu rijeËi, ondafotografije i tekstovi uovoj knjizi svakometko Êe je uzeti u rukupriËaju Veljkovu priËu.Poruka je jednostavna:ciljevi se mogu postiÊi,samo ih treba postaviti.

Prof dr. Hrvoje KaËiÊje na kraju knjige dao

Veljko RogoπiÊ Savudrija - Prevlaka

zakonskomodredbom raspuπtenasva sokolska druπtvabivπe KraljevineJugoslavije. VeÊkrajem 1918.postupno se obnavljasportska aktivnost uKarlovcu uzosnivanje novihdruπtava. Hrvatskisokol zapoËinjevjeæbanje 28.prosinca 1918.PoËetkom travnja1919. osniva se iÆenski odjelHrvatskog sokola, te sezapoËinje s javnimnastupima. Promijenjeno jeime u Sokolsko druπtvo1920. Sve brojniji su javninastupi, razdori, osnivajuse novi odjeli i æupe.Odræavaju se sletovi inatjecanja. Dovrπen je1934. Sokolski dom s tadajednom od najmodernijihsportskih dvorana. Sokolaπiu tom razdoblju pokreÊu idruge sportove (odbojka,koπarka).

Razdoblje od 1945. doDomovinskog rata tema jetreÊeg poglavlja. Snaæanprocvat sporta, osnivanjeGimnastiËkog druπtva,suradnja i nastupi nameunarodnoj sceni,uspjesi na jugoslavenskojsportskoj sceni, sportaπi izasluænici tog razdoblja,vrlo pomno su obraeni ibogato ilustriranipovijesnim dokumentima.

Zadnje poglavlje knjigebavi se suvremenom


55

Od Starog placa do vrha Europe

Æivotna priËakoja se lako ËitaSplitski "æuti" su diohrvatske, ali i svjetskesportske povijesti kojusu ispod koπeva i samipisali, jer su u njihovimredovima ponikli nekiod najveÊih svjetskihkoπarkaπa

Koπarkaπki znalci VinkoBajroviÊ i Milorad

BibiÊ udruæili su vrijeme,znanje, æelju i podatke inapisali knjigu "Od starogplaca do vrha Europe" spodnaslovom 60 godinaKoπarkaπkog kluba Split1945. - 2005.

Dino Raa, BoraStankoviÊ, GiuseppeGiergia, Mirko Novosel,Dino Meneghin i DraæenDalipagiÊ obiljeæili sukoπarku i bili izravnisudionici onoga o Ëemuknjiga govori. Svojim suuvodnim rijeËima, svatko nasvoj naËin, dali dio vlastitogkoπarkaπkog æivota koji sedotiËe splitskog kluba.©ezdeset godina jednogkoπarkaπkog kluba pakbogata je tradicija koja jeobiljeæila grad, igraËe,druπtvo i dræavu.

Povijest koπarke u SplitupoËinje 1924. kada jeAmerikanac William A.Wieland odræao predavanjazainteresiranima za noveigre, meu kojima ikoπarka. Zabiljeæeno je daje prvi prikaz koπarke usplitskoj okolicidemonstriran 1937. u KaπtelSuÊurcu. Iz tog razdoblja sui Natko Lahman i UroπTominiÊ, koji Êe poslije

II. svjetskog rata postati uSplitu najvaænija osoba zasve sportske igre, pa tako ikoπarku. Prvo je osnovanaæenska koπarkaπka sekcija 6.studenoga 1945. i taj datumse smatra roenjem splitskekoπarke, a 21. prosinca istegodine i prva muπka ekipapri Fizulturnome druπtvuHajduk.

Od tada na ovamo sve jevrlo pomno biljeæeno ipraÊeno. Autori su detaljnoistraæili podatke, prikupiliizjave, sjeÊanja i anegdote,tako da je uz povijesnuvaænost ova knjiga dobila iæivotnu priËu koja se lakoËita. Nije zaboravljen nitko,ni treneri, ni igraËi, niËlanovi stoæera, ni kljuËneosobe saveza, nastupi nanacionalnim imeunarodnim natjecanjimai, naravno, najveÊi uspjesi.U godini slavlja u kojoj jenastala ova knjiga, nijepreskoËeno ni desetljeÊe

Piπe Milena DragiπiÊ

"bez naslova i europskogvrha".

Splitski "æuti" su diohrvatske, ali i svjetskesportske povijesti koju suispod koπeva i sami pisali,jer su u njihovim redovimaponikli neki od najveÊihsvjetskih koπarkaπa.

Velik dio knjige Ëinipoglavlje "Splitskikoπarkaπki klub ubrojkama" i tu je njenadokumentacijska vrijednost,jer su dani svi rezultati pogodinama, igraËima inatjecanjima.

Nakladnik je SlobodnaDalmacija, a knjiga jeizdana u 2000 primjeraka.VeliËina je 22x30,5 cm iima 293 stranice. Prvoizdanje je rasprodano, a zapreostale primjerke obratitise na KK Split koji jenakladu otkupio.

osvrt na Veljkovukarijeru i znaËenjemaratona koji jeisplivao. Tu su iæivotopis, pregledpostignuÊa uamaterskom iprofesionalnom plivanjute RogoπiÊeve najdraæenagrade, povelje,odluke i plakete koje jedobio kao zasluænisportaπ.

Knjigu je izdaoJadranski plivaËkimaraton - Split unakladi od 2000primjeraka. VeliËinaknjige je 16x24 cm iima 214 stranica.cijeniod 260 kn. Informacije na telefon: 01/37 40 273.

gimnastikom u Karlovcuu posljednjih 11 godina,od 1994. kada se okupilodesetak ËlanovakarlovaËkoggimnastiËkog druπtva iodluËilo nastaviti rad.Iste godine osnovana jeGimnastiËka udrugaSokol Karlovac.Nastavlja se rad snajmlaima, kadetima ijuniorima, koji vrlo brzodonosi brojne rezultatena razini dræave ireprezentativnog dresa.

Cijela knjiga bogato jeilustrirana arhivskimdokumentima,fotografijama ipodacima. U njoj suspomenuti svi uglednici isportaπi te njihovdoprinosi razvojugimnastike Karlovca.

Knjiga je tvrdoukoriËena, veliËine22x28 cm i ima 198stranica. Izdana je unakladi GK SokolKarlovac.


56

nn SU©ANJ DOPREDSJEDNIK HOO-a

Skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora je, na 13. redovnoj sje-dnici odræanoj u oæujku u Zagrebu, uglednog πportskog duænosni-ka i Ëlana VijeÊa Luciana Suπnja imenovala jednim od Ëetvoricedopredsjednika HOO-a. Na tu je funkciju, u oæujku 2006., ostavkuiz obiteljskih razloga podnio Goran IvaniπeviÊ. Luciano Suπanj izRijeke, vrhunski πportaπ i viπestruki πportski duænosnik, predsje-dnik je Hrvatskog atletskog saveza s dvogodiπnjim iskustvom do-predsjednika VijeÊa HOO-a u razdoblju do 2002. godine.

nn LOZICA I KAMENSKI NOVI »LANOVI VIJE∆A

Za nove Ëlanove VijeÊa HOO-a, kojem su do punog sastava od17 Ëlanova nedostajala joπ dva, skupπtina HOO-a je u oæujku2006., na prijedlog mandatara, predsjednika Zlatka Mateπe, imeno-vala Peru Lozicu, predstavnika Hrvatskog odbojkaπkog saveza iDragutina Kamenskog, predsta-vnika Hrvatskog ragbi saveza.Njihov mandat traje do redovnihizbora HOO-a 2008. godine.

nn HGS I HKS NOVI »LANOVI HOO-a

Hrvatski olimpijski odbora pri-mio je u svoje redove Hrvatskigalopski savez (HGS) sa statu-som pridruæenog Ëlana i sje-diπtem u Zagrebu na Hipodromu,Radovana Cimermana 5, te pri-vremeno priznao status Ëlana Hr-vatskom kriket savezu (HKS) sasjediπtem u Zagrebu, Bijenik111. Nakon dvogodiπnjeg praÊe-nja rada, razmotrit Êe se mogu-Ênost primanja tog saveza u traj-no Ëlanstvo HOO-a.

nn DALJINSKO PLIVANJEOLIMPIJSKI ©PORT

Meunarodni olimpijski odbor (IOC) uvrstio je u program Olim-pijskih igara u Pekingu 2008. daljinsko plivanje, Ëime je taj πport,koji ima kraÊu ali uspjeπnu πportsku povijest u Hrvatskoj, u oæuj-ku 2006. uvrπten u obitelj olimpijskih πportova Hrvatskog olimpij-skog odbora. Predsjednik i osnivaË Saveza, ugledni πportski duæno-snik Vicko ©oljan, postao je Ëlanom Odbora olimpijskih πportova,stalnog radnog tijela Skupπtine.

nn ZAGREBA»KOM ©PORTSKOM SAVEZU - NAGRADA MOO-a

»lanu Hrvatskog olimpijskog odbora, ZagrebaËkom πportskomsavezu, pripast Êe prestiæna meunarodna nagrada "©port i zajedni-ca" koju dodjeljuje Meunarodni olimpijski odbor za osobit poticajrazvoja πporta u lokalnoj zajednici. Tako je, u travnju 2006., odlu-Ëila Komisija u sastavu Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a i poËasnipredsjednik HOO-a, Ëlanice VijeÊa Morana PalikoviÊ-Gruden iNada SenËar, glavni tajnik Josip »op te savjetnika Saveza "Sportza sve", Mirko Relac. ZagrebaËki πportski savez okuplja πezdese-

tak gradskih πportskih saveza, viπe od 600 klubova, desetke tisuÊanatjecatelja i πportskih struËnjaka, poklonika rekreativnih oblikabavljenja πportom te brojna uËeniËka druπtva i klubove o Ëijim semladim polaznicima, potencijalnih vrhunskim πportaπima, susta-vno materijalno i struËno brine.

nn PRODULJEN UGOVOR S RAIFFEISEN BANKOM

Hrvatski olimpijski odbor i Raiffeisen Bank Austria d. d. produ-ljili su u travnju 2006. partnerski odnos na godinu dana ugovoromo suradnji i novËanom potporom od milijun kuna. Ugovor, koji supotpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave ban-ke Zdenko AdroviÊ, rezultat je tradicionalno dobrog poslovnogodnosa dviju institucija, a ukljuËuje i poseban paket usluga za πpor-taπe kao dodatni oblik financijske podrπke.

nn OSNOVAN HRVATSKI ODBOR FAIR PLAY POKRETA

»lanovi VijeÊa podræali suinicijativu predsjednika Zla-tka Mateπe te u svibnju 2006.osnovali Hrvatski odbor fa-ir-play pokreta Ëija je te-meljna zadaÊa promicanjeideala fair playa u svim obli-cima πporta i stvaranje uvje-ta za njegov napredak u Hr-vatskoj. O tim Êe se zadaÊa-ma brinuti nezavisno tijelood 15 Ëlanova, od kojih 11imenuje Hrvatski olimpijskiodbora, a Ëetiri Ëlana Hrvat-sko novinarsko druπtvo.

nn OLIMPIJSKA SOLIDARNOST HRVATSKIM ©PORTA©IMA

Komisija olimpijske solidarnosti je, u suradnji s Meunarodnimolimpijskim odborom i Hrvatskim olimpijskim odborom, u svibnju2006. dodijelila osam olimpijskih stipendija hrvatskim πportaπima,kandidatima za OI Peking 2008.; atletiËarima Danijeli GrgiÊ i Mi-lanu Koturu 1000 dolara, a jedriliËarima ©imi Fanteli i Igoru Ma-reniÊu, gimnastiËarima Filipu Udeu i Robertu Seligmanu, plivaËuSaπi ImpriÊu te Nevenu Rihtaru iz badmintona po 500 dolara mje-seËno.

nn OSNOVANA ZAKLADA HRVATSKIH ©PORTA©A

Pod predsjedavanjem predsjednika Stojka VrankoviÊa, u svibnja2006. skupπtina Hrvatskog kluba olimpijaca odluËila je s Hrvat-skim olimpijskim odborom i dnevnim listom Sportske novostiosnovati Zakladu hrvatskih πportaπa. Zakladom, namijenjenomπportaπima koji unatoË vrlo uspjeπnoj πportskoj karijeri nemajuodgovarajuÊe rijeπenu egzistenciju, upravljat Êe Upravno vijeÊe od11 Ëlanova; po Ëetiri predstavnika Kluba i HOO-a, te tri predsta-vnika Sportskih novosti. Predstavnici Kluba su olimpijci Zoran

Glavni u Hrvatskom olimpPiπeRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Ranko ∆etkoviÊ, Josip »op, Zdenko AdroviÊ i Zlatko Mateπa


57

dogaajimpijskom odboru

Roje, Goran Sukno, Igor Boraska i Tomislav SmoljanoviÊ. Te-meljni kapital Zaklade u iznosu od 300 tisuÊa kuna osigurao je su-osnivaË Zaklade, Hrvatski olimpijski odbor.

nn PESCANTE NAPU©TA EOC

Nakon 17 godina u Ëelniπtvu Europskih olimpijskih odbora iizbora za Ëlana talijanskog parlamenta, Mario Pescante - predsje-dnik Europskih olimpijskih odbora i Ëlan Izvrπnog odbora MOO-a- povukao se u svibnju 2006. s predsjedniËku duænosti u EOC-u.Pescante je bio glavni tajnik EOC-a od 1989. do 2001. kada je ime-novan predsjednikom EOC-a. No, Mario Pescante ipak ostaje Ëla-nom Izvrπnog odbora MOO-a.

nn IZA©AO SLUÆBENI GLASNIK HOO-a

U svibnju je, nakon dulje stanke, iz tiska izaπao 9. broj Sluæbe-nog glasnika HOO-a. Sluæbeni glasnik objavljujeOlimpijsku povelju, temeljni dokument olimpij-skog pokreta kojim se vodi meunarodni πport,statute HOO-a i Hrvatske olimpijske akademije,ustanove za πkolovanje kadrova i promicanje ide-ala olimpizma koju je HOO pravno utemeljio2001., poslovnike o radu skupπtinara, te popis Ëla-nova upravljaËkih, izvrπnih i radnih tijela HOO-a.Cjelovit sadræaj broja 9 moæe se naÊi nawww.hoo.hr

nn TE»AJ ©PORTSKE MEDICINE

U suradnji s Meunarodnim olimpijskim odbo-rom, Hrvatski olimpijski odbor i Zdravstvena komi-sija HOO-a uspjeπno su organizirali u Zagrebu, usvibnju 2006., teËaj πportske medicine za lijeËnike ifizioterapeute koji rade u sustavu zdravstvene skrbiHOO-a o vrhunskim πportaπima u skijanju, vaterpo-lu, koπarci, nogometu, rukometu i borilaËkim spor-tovima. Dvodnevni teËaj "Prevencija πportskihozljeda" pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Labara,na kojem su izlagali znanstvenici i specijalisti me-dicinskih znanosti, kineziologije i nutricionizma,zavrπilo je 40 lijeËnika i 20 fizioterapeuta kojima je uruËen certifi-kat MOO-a.

nn OKRUGLI STOL "ODGAJATI ©PORTOM"

Pod nazivom “Odgajati πportom” u Zagrebu je u svibnju 2006.odræan okrugli stol u Ëijem su radu, uz domaÊina don Ivana Mari-janoviÊa, predsjednika udruæenja Salezijanske πportske mladeæi(SALOM), sudjelovali i predsjednik Meunarodne asocijacije sale-zijanske druæbe (PGS) Giuseppe Bracco, predsjednik i dopredsje-dnik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa i Stojko Vran-koviÊ, glavni tajnik Josip »op, ministar i pomoÊnik ministarstvaznanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac i Draæen Harasin,te uglednici Kinezioloπkog fakulteta te πportski novinari. Suglasnio velikoj odgojnoj vaænosti πporta u razvoju mladog Ëovjeka, sudi-onici su ustvrdili neprijepornu potrebu se o toj temi organizira ve-Êi broj javnih rasprava, πto dosad nije bila praksa. Okrugli je stolodræan prigodom tradicionalnog 17. meunarodnog πportskog su-sreta salezijanske mladeæi, Ëiji je domaÊin drugi put bio Zagreb.

nn 5. OLIMPIJSKI FESTIVAL NAJMLA–IH

Finalnim natjecanjima u Varaædinu sa 16 najboljih ekipa, po-bjednika gradskih i æupanijskih prednatjecanja iz Vukovara, Va-raædin, Zagreba, ZapreπiÊa, Trogira, Vinkovaca, Kriæevaca, Ko-privnice te zagrebaËke, primorsko-goranske, karlovaËke, osje-Ëko-baranjske, zadarske, poæeπko-slavonske, virovitiËko-po-dravske i liËko-senjske æupanije, zavrπen je jubilarni 5. olimpij-ski festival djeËjih vrtiÊa Hrvatske, u organizaciji HOO-a i Ure-da za lokalni πport. Tijekom svibnja 2006. u πportskim nadmeta-njima i igri Festival je u 34 hrvatska grada okupio oko 14.000djevojËica i djeËaka predπkolske dobi.

nn O POLOÆAJU ÆENA U ©PORTU

Mreæa koordinatorica u πportu, zdravstvena skrb o æenama uπportu, obrazovanje πportaπica, nacionalnakonferencija o æenama u πportu te prisu-tnost ovih tema u javnim medijima glavnesu smjernice djelovanja Komisije za skrb oæenama u πportu koje je - na konferencijiza novinare u travnju 2006. - iznijela pred-sjednica Komisije i Ëlanica VijeÊa HOO-aMorana PalikoviÊ Gruden. O sliËnim te-mama s ciljem dobrog upravljanja u πpor-tu raspravljalo se i na 7. europskoj konfe-renciji æena u sportu, u oæujku 2006. u Be-Ëu, u Ëijem radu su sudjelovale i predsje-dnica Komisije Morana PalikoviÊ Grudente Ëlanice Mimi Vurdelja i Romana CaputJogunica. Iz japanskog Kumamnota, u ko-jem je u svibnju 2006. odræana IV. svjet-ska konferencija æena u πportu sa 700 de-legata iz gotovo 100 zemalja i regija, me-u kojima su bile i hrvatske predstavnice,Ëlanice Komisije Ana Srπen i GordanaBorko, stiæe i Obveza na suradnju kojomse sudionici meunarodnog olimpijskog

pokreta do 2010. godine - kada Êe se u Sydneyu odræati V. svjet-ska konferencija æena u πportu - obvezuju na poboljπanje poloæa-ja æena u πportu na svim razinama

nn JANICI KOSTELI∆ ©PORTSKI OSKAR

Najboljom svjetskom sportaπicom, prema izboru LauresAkademije Ëiji su Ëlanovi 40 velikih svjetskih πportskih legendi,u svibnju 2006. u Barceloni proglaπena je hrvatska olimpijkaJanica KosteliÊ. Prestiænu nagradu Laures, nakon dvije nomi-nacije, Janica je osvojila u jakoj konkurenciji tenisaËice Kim Cli-jsters, golferice Annike Sorenstam i atletiËarki Jelene Isinbajeve,Caroline Cluft, Tirunesk Dibabe i Paule Radcliff. “Tvoj izbornajbolje meu najboljim πportaπicama svijeta joπ jedna jeproslava svih tvojih æivotnih darova, talenata i dostojanstvenogæivljenja πporta. Zahvalni smo i za tvoju poruku mladima, oso-bito æenama u πportu, ovim πportskim uspjehom koji je, sigurnismo, nadahnuÊe svima njima” stoji u Ëestitci, predsjednika iglavnog tajnika HOO-a Zlatka Mateπe i Josipa »opa.






62


63



PriËa o vinskom Kutjevu seæe u daleku proπlost, u 13. stoljeÊe kada je izgraen

stari podrum koji i danas æivi svojim punim æivotom.

KutjevaËki podrum je renomirani proizvoaË kvalitetnih i vrhunskih vina, nositelj

znaka HR kvalitete i aktualni najbolji vinar godine. Na domaÊim i meunarodnim

natjecanjima KutjevaËka vina su najnagraivanija vina Hrvatske.

Naπa vina svoju osebujnost, skladnost i bogatstvo mirisa i okusa duguju prirodnim

faktorima najboljeg vinogorja kontinenta Hrvatske, ali i iskusnim ljudima koji su

tradicionalno u dubokom predanju lozi i vinu.

Ako nas ne stiæete posjetiti svakako kuπajte naπa vina i ona Êe vas oduπeviti, a

godiπnji odmor Êete pamtiti po KutjevaËkim vinima.





Documents

ISPUNJAVA LI OLIMPIJSKI POKRET SVE SVOJE POTENCIJALE · Sportska muzeologija ISPUNJAVA LI OLIMPIJSKI POKRET SVE SVOJE POTENCIJALE OLIMP-prelom 19/2006 6/8/06 12:45 Page 1. OLIMP-prelom