5
Kriva potražnje za investicijama r, i r- prinos na ulaganje i- kamatna stopa Di Investicijska potrošnja I Kriva potražnje za investicijama pokazuje odnos tržišne kamatne stope i izdataka za investicije uz ostale uslove nepromijenjene. Povećanje kamatnih stopa dovodi do smanjenja investicijske potrošnje duž date krive tražnje i obratno, smanjenje tržišnih kamatnih stopa dovodi do povećanja investicijske potrošnje uz ostale uslove nepromijenjene. Dakle promijena kamatnih stopa izaziva proijenu investicijske potrošnje duž date krive tražnje za Di, uz ostal uslove nepromijenjene. -Promijena ostalih faktora koji utiču na investicije (promijena proizvodnje, promijena očekivanja, porezi i poduzetnička klima) dovode do pomijeranja cijele krive potražnje za investicijama Di. r,i Di 1 Di 2 Di Investicijska potrošnja I Povećanje proizvodnje povećava investicije preduzeća, smajenje poreza na dobit ohrabruje investiranje, poduzetnički optimizam povećava investicijske izdatke – što izaziva pomijeranje krive

Kriva Potražnje Za Investicijama

  • Upload
    andela

  • View
    220

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekonomija

Citation preview

Kriva potranje za investicijama

r, i r- prinos na ulaganje i- kamatna stopa

Di

Investicijska potronja IKriva potranje za investicijama pokazuje odnos trine kamatne stope i izdataka za investicije uz ostale uslove nepromijenjene. Poveanje kamatnih stopa dovodi do smanjenja investicijske potronje du date krive tranje i obratno, smanjenje trinih kamatnih stopa dovodi do poveanja investicijske potronje uz ostale uslove nepromijenjene. Dakle promijena kamatnih stopa izaziva proijenu investicijske potronje du date krive tranje za Di, uz ostal uslove nepromijenjene.

-Promijena ostalih faktora koji utiu na investicije (promijena proizvodnje, promijena oekivanja, porezi i poduzetnika klima) dovode do pomijeranja cijele krive potranje za investicijama Di. r,i

Di1 Di2Di Investicijska potronja IPoveanje proizvodnje poveava investicije preduzea, smajenje poreza na dobit ohrabruje investiranje, poduzetniki optimizam poveava investicijske izdatke to izaziva pomijeranje krive potranje za investicijama u desnu stranu. Negativna oekivanja, poveanje poreznog optereenje i smanjenje ukupne proizvodnje izaziva pomijeranje krive tranje za investicijama u lijevu stranu.

Investicijski multiplikatorMultiplikacija: promjena izdataka za jednu novanu jedinicu u odreenim uslovima rezultira promjenom BDP-a za vie od jedne novane jedinice. Dakle, promijena izdataka za potronju ima multiplikativne efekte na proizvodnju. C,I C+ICE

ABDP BDP = 500

Poveanje innvesticija za 100 novanih jedinica ( sa 50 na 150) rezultiralo je poveanjem BDP a za 500 novanih jedinica ( sa 250 na 750 novanih jedinica). Dakle jedna novana jedinica investicija se multiplirirala u bruto domai proizvod 5 puta. Investicijski multiplikator- broj koji pokazuje koliko e se poveaati BDP uslijed poveanja investicija za jednu novanu jedinicu.

Investicijski multiplikator = 1/1-MPC = 1/MPS

MPC- granina skolonost potronji - promijena line potronje uslijed promjene dohotka za jednu novanu jedinicu odnosno dodatna potronja koja rezultira iz poveanja dohotka za jednu novanu jedinicu.

MPS- granina skolnost tednji : promjena tednje zbog promijene dohotka za jednu novanu jedinicu odnosno dodatna tenja koja proizilazi iz povanja dohotka za jednu novanu jedinicu.

MPC+MPS=1

Promjena BDP a = INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR X PROMIJENA INVESTICIJA

Dravna potronja i multiplikator dravnih izdatakaDravna potronja je trea komponenta agregatne tranje. Dravnu potrnju ine svi izdaci za kupovinu roba i usluga od strane drave, izdaci za plae dravnih slubenika i trokovi javnih radova. U dravnu potronju ne ulaze transferna plaanja. Dravna potronja pokree lanac izdataka: npr ako drava gradi autocestu tada e graditelji dio dohotka potroiti (ovisno o MPC) to e generirati dohodak za druge proizvoae koji e dio svog dohotka takoe izdvajati za linu potronju. Dakle promijena dravne potronje ima multiplikativni uinak na proizvodnju kao i promijena investicija. Multiplikator dravnih izdataka pokazuje za koliko e se poveati BDP ako se dravna potronja povea za jednu novanu jedinicu. Multiplikator dravne potronje jednak je investicijskom multiplikatoru jer promijena investicija i dravne potronje imaju jednak uinak na BDP. Oba multiplikatora se zovu multiplikatori izdataka. Multiplikatori izdataka djeluju u oba smjera: u sluaju rasta investicija i dravne potronje BDP a u sluaju pada investicija i dravne potronje pada i BDP.

Multiplikator dravnih izdataka= 1/MPS = 1/1-MPCPromijena BDP = (1/MPS) X promijena dravne potronje

Uinak poreza na BDP odraava porezni multiplikator. On je negativnog predznaka: poveanje poreza vodi smanjenju BDP-a a smanjenje poreza vodi poveanju BDP-a. Njiti BDP ako se porez povea za jednu novanu jedinicu. Porezni multiplikator pokazuje za koliko e se smaDrava moe poveati BDP poveanjem dravnih izdataka ili smanjenjem poreza. Uinak poreza na BDP je manji od uinka drvnih izdataka. Ako drava povea dravnu potronju za jednu novanu jedinicu ta se novana jedinica direktno troi na kupoinu roba i usluga. Ako drava smanji porez za jednu novanu jedinicu poveala je raspoloivi dohodak domainstava no samo jedan dio tog dohotka se troi a drugi dio domainstva tede dakle porezi djeluju na BDP preko potronje i njihov uticaj ovisi o graninoj sklonosti potronji MPC i zato je porezni multiplikator manji od multiplikatora dravnih izdataka. Porezni multiplikator = MPC/1-MPC

Uticaj uvoza i izvoza na proizvodnjuNa izvoz neke zemlje u kratkom roku utie kretanje roizvodnje i dohodaka u inozemstvu jer kad dohoci u inozemstvu rastu raste i inozemna potranja za domaim robama i uslugama. U dugom roku, na kretanje izvoza jedne zemlje presudno utie konkurentsnost privrede na svjetskom tritu. Konkurentnost neke zemlje ovisi o omjeru doaih i inozemnih dobara kao i poduzetnikoj klimi u zemlji, tehnolokom napretku i inovativnosti domae privrede. Uvoz neke zemlje ovisi o proizvodnji u toj zemlji, te o relativnim cijenama roba i usluga u zemlji i inozemstvu. Ako npr raste cijena domaeg namjestaja u odnosu na talijanski tada e rasti uvoz talijanskog namjestaja. Na uvoz i izvoz takoe utie devizni kurs. Ako domaa valuta jaa odnosno aprecira uvoz postaje jeftiniji to uvoznike podstie na vei uvoz. Uslijed aprecijacije domae valute izvoznici ostvaruju manje zarade te se vrijednost izvoza smanjuje. Ako domaa valuta oslabi odnosno deprecira uvoz postaje skuplji te se samim tim smanjuje. Naspurot toga izvoz postaje jeftiniji te vrijednost izvoza raste a rastu i zarade izvoznicima.