OTVORENI UNIVERZITET APEIRON TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEMINARSKI RAD

KREDITIRANJE I VRSTE KREDITA

Predmet: Bankarstvo

Profesor: Doc. dr Igor Živko

Asistent: Dipl. oec. Amel Memić

Student: Admir Delić

Broj indexa: 0004-08/RFBO

Smjer studija: Menadžment bankarstva, finansija i osiguranja

Travnik, april, 2010 godine

SADRŽAJ

UVOD...........................................................................................................................3

1. POJAM I ULOGA KREDITA.......................................................................4

2. NAMJENA KREDITA...................................................................................5

3. VRSTE KREDITA..........................................................................................5

3.1. Krediti pravnim licima.......................................................................6

3.2. Krediti fizičkim licima......................................................................11

4. OTPLATA KREDITA.................................................................................12

5. KAMATA......................................................................................................13

5.1. Razlog nastanka kamate...................................................................13

6. KAMATNE STOPE....................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................16

LITERATURA..........................................................................................................17

2

UVOD

Danas ne možemo ni jedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit

je postao svakidašnjica u današnjem vremenu, i većina ljudi danas vraća čak i više od

jednog kredita. Želimo kupiti stan, kuću, novi automobil, započeti mali biznis, prvo

što radimo jeste traženje sredstava za finansiranje, a njih većinom nalazino u

bankama uzimajući kredit, koji čemo kasnije uz naknadu ( kamatu ) vračati u

jednakim mjesečnim ratama.

Da bi dobili kredit, potrebno je i određeno osiguranje da čemo mi taj kredit i vratiti,

najčešće se kao osguranje javlja hipoteka i žirant.

Za uzeti kredit plačamo određenu kamatu, tj cijenu pozajmljenog novca. Kamatna

stopa varira od kredita do kredita i zavisi od roka vračanja, iznosa i namjene kredita.

u ovom radu ćemo detaljnije obraditi pojam i vrste kredita i upoznati se sa pojmom

kamaten stope.

3

1. POJAM I ULOGA KREDITA

Pojam kredita kao oblika finansijskih ulaganja vezuje se za povjerenje koje

predstavlja jedan od najvažnijih momenata pri zasnivanju kreditnog odnosa. Naziv

kredit potiče od latinske riječi creditum,što znači kredit ili zajam ,odnosno od riječi

credo,credere,što znači vjerovati.

U širem smislu riječi, pojam kredita se vezuje za pojam uživati kredit u smislu

uživanja poslovnog ugleda u jednoj sredini. Međutim, za svaki oblik kredita bitno je

da se utvrdi da li je uživalac kredita od povjerenja. Ukoliko jeste onda to znači da je

novac uložen na sigurno mjesto i da će on biti na vrijeme doplativ po dospijeću. S

obzirom da se kredit najčešće izražava u novcu, u teoriji i praksi finansiranja ove

dvije kategorije se najviše povezuju i posmatraju. Kreditni odnos se zasniva između

povjerioca(davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima kada povjerilac

želi svoja raspoloživa sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dužnik ima potrebu za

sredstvima da bi finansirao određenu privrednu aktivnost.

U literaturi se često može susresti umjesto pojam kredita pojam zajma.

Treba reći ,da i jedan i drugi termin u praksi imaju isto značenje. Međutim, sa

teorijskog gledišta :“Kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos između povjerioca i

dužnika u kome povjerilac svoja novčana sredstva ustupa dužniku na određen

vremenski period i pod određenim uslovima. Zajam sa teorijskog gledišta predstavlja

pogodbu po kojoj jedna ugovorna strana spremna ustupiti drugoj ugovornoj strani u

vlasništvo određeni iznos novčanih sredstava.“

Korisnik zajma se obavezuje da će u ugovorenom roku vratiti određen iznos

sredstava u određenu kamatu.

4

2. NAMJENA KREDITA

Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se

koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li uštedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su

nam u "pomoć" došli krediti. U današnje vrijeme prava je rijetkost da veće investicije

prolaze bez kredita neke vrste. Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju

stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko

vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili

sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se

raspitamo o svakoj stavci prije nego što se upustimo u kreditiranje.

Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cena veća od vaših mesečnih primanja,

kredit može da vam pomogne. Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka

ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod određenim uslovima i uz plaćanje

naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamjenski

ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namjenski kao što su: potrošački, stambeni ili

krediti za obrtna sredstva.

Poslije odluke da su vam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da

prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijenimo

koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem

finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u

zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.

3. VRSTE KREDITA

Kredite možemo podijeliti prema različitim kriterijima:

1. prema materijalnom obliku

trgovački krediti (odobravaju ih dobavljači u obliku robe)

novčani krediti (u obliku novca)

2. prema subjektu koji ih odobrava

bankarski krediti (odobravaju ih banke)

komercijalni krediti (odobravaju ih ostale financijske institucije npr. štedno-

kreditne zadruge ili proizvođači robe)

5

3. prema roku otplate

kratkoročni (do 1 god.)

srednjoročni (3-5 god.)

dugoročni (rok dulji od 5 god.)

4. prema namjeni

proizvođački krediti (služe za financiranje kratkotrajne ili dugotrajne

imovine)

potrošački krediti (namijenjeni kupnji potrošnih dobara)

5. prema osiguranju

otvoreni krediti (odobravaju se uz jamstvo osoba)

zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ili

nekretnine)

6. prema obliku potpore

namjenski ili selektivni (s državnom potporom)

nenamjenski ili obični (bez ikakve potpore)

7. prema podrijetlu davatelja

tuzemni krediti (odobravaju ih domaći kreditori)

inozemni krediti (odobravaju ih inozemni kreditori)

2.1. Krediti pravnim licima

Vidjeli smo da se krediti dijele prema različitim kriterijima:

predmetu kreditiranja na robne i novčane,

subjektima na komercijalne i bankarske,

svrsi na proizvođačke i potrošačke, prema namjeni na kredite za obrtna

sredstva i investicijske,

osiguranju na otvorene i pokrivene, itd..

Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne,

srednjoročne i dugoročne.

Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za financiranje

tekuće poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti.

6

U tu kategoriju ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i

avalni kredit.

Kontokorentni kredit-kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega

računa komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i

plaćanje, odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu.

Iako se kredit odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent

može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaća

kamate samo na iskorišteni dio takve „otvorene kreditne linije“, a na neiskorišteni

dio plaća proviziju banci. Kontokorentni kredit vrlo je raširen oblik kratkoročnoga

kreditnoga kreditiranja, koji komitentu omogućuje jednostavnije premošćenje

kratkoročne nelikvidnosti, elastičnu i racionalnu upotrebu kredita, smanjuje

blagajničko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost očituje prilikom otvaranja

akreditiva, plaćanja špeditera, kod pretfinanciranja i međufinanciranja, prilikom

kupovine većih količina robe uz popust za gotovinu i sl.. Iako je formalno

kratkoročni oblik zaduživanja s rokom dospijeća do jedne godine u praktičnom

poslovanju, zbog višekratnoga produženja ugovora, on dobiva dugoročan značaj.

Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su više nego na ostale vrste kredita

jer promjenljivi obujam njegova korištenja nameće banci potrebu održavanja višeg

stupnja likvidnosti.

Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice,

kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu

naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja se

pritom obračunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana

dospijeća mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit,

čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni

krediti odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća

mjenice. Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci

odobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protrestirati mjenicu i naplatiti

traženi iznos od bilo kojega mjeničnoga dužnika. Budući da eskontiranu mjenicu

banka može reeskontirati kod središnje banke ili neke druge komercijalne banke,

mjenični kredit, sa stajališta likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali

oblici kredita.

7

Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili

vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do

trenutka otplate u posjedu banka. Predmet lombarda najčešće se pokretne stvari

poput predmeta od plemenitih kovina, umjetnička djela, vrijednosnica (obveznica,

dionica, blagajničkih zapisa) i sl.. Založeni predmeti predstavljaju instrumente

osiguranja vraćanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dužnik nije u stanju vratiti

kredit banci, ima pravo prodati i na taj način naplatiti dug. Sa stajališta korisnika

kredita, pogodnost lombarda očituje se u tome što zajmoprimac može doći do

novčanih sredstava potrebnih za tekuću proizvodnju ili potrošnju, a da pritom ne

mora prodati svoje vrijednosnice ili pokretnine. Lombardni kredit posebice je

pogodan kada se odobrava uz zalog uskladištene robe, ploveće robe, odnosno robe na

putu, što omogućuje vlasnicima založnih dobara da dobiju potrebna novčana sredstva

i prije nego što konačno prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od nekoliko

dana do nekoliko mjeseci.

Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje

komitentu svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku

kredita ne doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima

na sebe obvezu isplate mjeničnoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o

njezinu dospijeću. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik, što zbog

većega boniteta mjenice omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje

eskontnoga kredita kod druge domaće ili strane banke, odnosno optjecaj takve

mjenice na novčanom tržištu.

Rambursni kredit-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje

uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi je

najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se

ugovorom obvezuje izvozniku da će plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne

banke. Izvoznik akceptiranu mjenisu u rambursnom kreditu može eskontirati,

koristiti ju za plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Akceptiranje

mjenice može izvršiti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka treća banka. 'Avalni

kredit-kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjenične

obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Na taj se način

8

povećava vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se može jednostavnije eskontirati.

Preuzimajući odgovornost za klijenta prema trećim osobama, banka stavlja klijentu

na raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni kredit u smislu odobravanja

klasičnog bankovnog kredita, već oblik garantnoga kredita kojim banka daje

bezuvjetno i neopozivo jamstvo da će u slučaju neisplate mjenice učiniti to sama

banka kao jamac. S obzirom na uvjetno obećanje plaćanja, za banku avalni kredit

predstavlja potencijalnu obvezu. Poseban oblik kratkoročnoga financiranja, koje za

banku ima obilježje srednjoročnog ili čak dugoročnoga potraživanja, predstavlja

revolving kredit, u obliku otvorene kreditne linije, tj. kontinuirane mogućnosti

zaduživanja u varijabilnim iznosima, do visine okvirnog iznosa kredita.

Srednjoročni krediti-odobravaju se s rokom dospijeća (rok otplate) od jedne do pet

godina (negdje od 3-5), a služe za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih

potrošnih dobara i sl..

Dugoročni krediti-imaju rok dospijeća dulji od pet godina, a služe za financiranje

većih investicija. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava

komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više

god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se

njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom),

a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva

(jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja

korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl..

Hipotekarni krediti-dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset

godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini.

Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije)

vraćanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjižbe

založnoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaćena potraživanja

može namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili

poslovni prostor, zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad

kojima se založno pravo stječe upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici

pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe

9

upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i

zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe upisom u registar brodova i registar

zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da

hipotekarni zalog bude izložen javnoj prodaji, tj. dražbi. Stjecanjem hipoteke

vjerovnik nema pravo posjeda zaloga, već založno dobro ostaje na raspolaganju

dužniku i može biti predmetom kupoprodaje. Dužnik je pritom obvezan voditi brigu

o očuvanju vrijednosti založene nekretnine. Budući da sigurnost naplate potraživanja

leži u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u pravilu se odobrava u visini do

70% promjene ili procijenjene vrijednosti nekretnine. Odobrava se za izgradnju

novih objekata ili za opće financiranje. Na hipotekarnom tržištu vrlo veliko značenje

imaju stambene hipoteke.

Postoje i specijalizirani oblici kredita. Tako u pružanju financijske podrške izvozu

postoje krediti kupcu, krediti banke banci i krediti dobavljača.

Kredit dobavljača-kreditni je posao u kojem izvoznik odobrava kredit uzravno

kupcu-uvozniku sukladno ugovoru o isporuci robe uz odgođeno plaćanje.

Kredit kupcu-odobrava komercijalna banka (ili specijalizirana državna agencija za

financiranje izvoza) inozemnomu kupcu, čime se osigurava brza naplata domaćem

izvozniku. Kod kredita banke banci domaća banka izvoznika ili državna agencija za

financiranje izvoza kreditira inozemna banka za račun kupca-uvoznika doznačuje

novac izvozniku.

Krediti sa učešćem ili depozitom. Banka može odobriti kredite sa učešćem ili

depozitom što može da utiče na visinu kamate. Ukoliko podižete kredit sa učešćem u

određenom iznosu (npr. kupujete stan za 50.000 evra a 15.000 evra je iznos koji vi

već imate i dajete kao učešće), iznos glavnice tj. iznos vašeg ukupnog duga, biće

manji za iznos tog učešće (dakle, u ovom slučaju od banke vama treba 35.000 evra),

a kamata će se obračunavati samo na onaj deo iznosa koji ste uzeli od banke. S

druge strane, ako vam je odobren kredit sa depozitom, iznos glavnice jednak je

iznosu novca koji dobijate od banke a kamata se obračunava na ukupan iznos kredita.

Kod kredita sa depozitom, takođe, treba obezbediti i sredstva za depozit koji vam se

vraća tek po otplati kredita. Treba imati u vidu da se na dati depozit obračunava

10

kamata koju, ukoliko je tako ugovoreno, banka nakon otplate kredita isplaćuje

klijentu.

2.2. Krediti fizičkim licima

Gotovinski kredit znači da mi kao klijent određene banke podižemo određenu sumu

novca tj. pozajmljujemo je od banke. U tom slučaju, nije neophodno navesti svrhu

kupovine i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potrošimo kako

želimo.

Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko

kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga

otplaćujemo, banke nude različite uslove korišćenja ove usluge. Pri realizaciji

stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i

ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo

stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj

stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da

banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita

osim same kupovine može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora.

Kredit za kupovinu motornog vozila, kako i sam naziv govori, koristi se za

kupovinu motornog vozila. Ukoliko imamo potrebu za ovom vrstom kredita, kada

izaberemo šta želimo da kupujemo, sa predračunom odlazimo u banku i tada nam

banka odobrava kredit (ukoliko su svi uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima nam

direktno mogu ponuditi ovu vrsu kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom riješava

na jednom mjestu.

Potrošački kredit je sličan gotovinskom kreditu sa tom razlikom što kod

potrošačkog kredita morate navesti koja mu je namena. To mogu biti kupovina

nameštaja, bele tehnike, građevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slično kao

kod kredita za kupovinu motornih vozila, potrebno je priložiti predračun i tada se na

osnovu njega odobrava kredit.

11

Poljoprivredni kredit je vezan samo za ljude koji se bave poljoprivredom i sredstva

koja su im potrebna moraju biti namenjena isključivo toj svrsi. Njihova namjena

može da bude kupovina poljoprivrednog zemljišta ili mehanizacije, izgradnja ili

nadogradnja poljeprivrednih objekata, kupovina domaćih životinja....

Studentski kredit je namijenjen samo i isključivo studentima i koristi se za

finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaćanja smještaja i hrane u

studentskim domovima

A ukoliko se odlučimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo u

mogućnosti da isplaćujemo kredit, jedno od mogućih rješenja je i refinansiranje tih

obaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja

naših obaveza kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje

dobijamo mogućnost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim

zaduženjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaćanje ili ne. U ovom slučaju

dobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira što vam novi kredit

može umanjiti visinu mjesečne rate, produženjem roka otplate ukupni troškovi mogu

da se uvećaju.

3. OTPLATA KREDITA

Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se plaća

za korišćenje sredstava banke, a kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj

stopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraćamo glavnicu + kamatu.

Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju,

uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među

samim bankama i uglavnom se prilagođavaju našoj platežnoj moći i visini do koje

možemo da isplaćujemo mjesečne rate.

Anuitet, odnosno rata je redovna, najčešće mjesečna isplata novčanog iznosa

sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na ime

postepene otplate kredita. Osim mjesečne, ona može biti i tromjesečna, polugodišnja,

godišnja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je važno da se

podrobno raspitamo o uslovima vraćanja kredita i da rate prilagodimo svojim

12

mogućnostima. U tome nam može pomoći bankarski službenik koji će nas

obavijestiti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, razrješimo je

prije nego što potpišimo ugovor.

Poček, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje korisniku,

ali nije još započeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs period, potrebno je da se

informišemo da li se u tom periodu plaća ili ne plaća kamata. Grejs period može da

nam pomogne ukoliko momentalno postoji problem i zbog toga ne možete odmah da

otpočnemo otplatu. Loša strana ove povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sa

naplatom kamate, platićemo veći iznos kamate nego što bismo to inače činili. Pri

podizanju kredita od esencijalne je važnosti da se dobro raspitamo i o obavezama i

uslovima koje smo dužni da ispunimo.

4. KAMATA

Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje

novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni

iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se

glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa.

Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta.

4.1. Razlog nastanka kamate

Postoji nekoliko razloga zašto se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za posuđeni

novac.

Vremenska vrijednost novca - ljudi više vole posjedovati novac sada nego u

budućnosti. Ukoliko im se neko obrati tražeći na zajam novac uz obećanje da

će ga vratiti u budućnosti pristat će jedino ako im se za tu posudbu plati

određena nadoknada.

Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se može uložiti u različite

projekte na način da donosi neki profit. U slučaju posudbe novca taj profit se

13

ne ostvaruje i on predstavlja oportunitetni trošak, odnosno propuštenu priliku

za zaradom. Stoga se ta zarada iskazuje u vidu kamate.

Inflatorna očekivanja - zbog inflacije novac gubi na vrijednosti, što znači da

se eventualno ostvaruje gubitak ako se čuva bez ulaganja ili posuđuje bez

kamata

Rizik investicije (posudbe) - sasvim je moguće da će posuđivač ostati bez

izvora prihoda i neće biti u stanju vratiti posuđeni novac, što stvara izvjesni

rizik prilikom posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan

vid nagrade onome ko je spreman upustiti se u rizik.

Likvidnost - ljudi obično više vole da imaju gotov novac pri sebi, u slučaju da

iskrsne neočekivana potreba za njim. Oni koji se odriču te komocije

posjedovanja rezerve novca smatraju da zaslužuju naknadu za to, opet u vidu

kamate.

Kamatna stopa (engl. interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je stoti dio

izražene cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope različita i ovisi o

trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. U vremenu kamatna stopa se

mijenja pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala te je stoga i barometar

konjunkturnih kretanja. Temelj je opće kamatne stope diskontna stopa centralne

banke.

5. KAMATNE STOPE

Nominalna kamatna stopa - predstavlja procenat koji određuje koliki deo duga

plaćate na nivou rate i koristi se za obračun redovne kamate za određeni kredit. Može

biti fiksna ili promenljiva.

Konformna kamatna stopa - je stopa koja vam omogućava da imate isti iznos

kamate bez obzira da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili

više puta u toku same otplate kredita.

Proporcionalna kamatna stopa - je stopa po kojoj se dobija različiti iznos kamate u

zavisnosti od toga da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili više

puta u toku same otplate kredita. Ukoliko je rasparčate na nekoliko delova, njen

14

iznos je uglavnom veći nego da to učinite samo jednom na kraju perioda otplate

kredita.

Efektivna kamatna stopa - predstavlja stvarnu cenu kredita. Efektivna kamatna

stopa obuhvata nominalnu kamatnu stopu plus naknade i provizije koje plaćamo

banci za odobravanje kredita (s tim da ova stopa ne obuhvata određene moguće

troškove poput troškove procene vrednosti sredstava za obezbeđenje kredita,

troškove izdavanja uverenja i potvrda koje su vam potrebne za kreditni zahtev,

tropkove Kreditnog biroa i sl.). EKS je merilo cene kredita samo ako se upoređuje

zaduživanje u istoj valuti.

Interkalarna kamata - se koristi tj. obračunava u periodu između odobravanja

kredita do momenta kada počne otplata prve rate. U zavisnosti koja je banka u

pitanju, ovaj iznos može pa bude pripojen glavnici i da se naplaćuje preko rata kao i

ostatak kredita ili posle otplate celokupnog kredita. Ukoliko banka obračunava

interkalarnu kamatu, proverite kada bi bilo najbolje da vam se isplati kredit da bi

interkalarna kamata bila što manja.

Zatezna kamata se obračunava u slučaju kada se obaveze plaćanja ne izmiruju na

vreme. Šta znači indeksacija kredita?

Pod indeksacijom se podrazumeva vezivanje obaveza za rast cena na malo ili kurs

neke strane valute za koju je kredit vezan. Što znači da - kada sklapate ugovor o

kreditiranju iznos koji treba da vratite nije konstantan već zavisi od stavki navedenih

u ugovoru, a najčešće je to rast cena na malo ili vrednost (kretanje kursa) valute za

koju je otplata vezana. Sa povećanjem ovih stvaki dolazi do povećanja kamate i

glavnice kredita. Ova vrsta kredita sa sobom nosi i rizik promene iznosa rate koja je

uslovljena promenom datih uslova kreditiranja, a time se stavlja pod znak pitanja i

njegova mogućnost da kredit otplatite na vreme. Od ove vrste rizika možete da se

zaštitite jedino ukoliko su vaši redovni mesečni neto prihodi, iz kojih otplaćujete

kredit (npr. zarada), vezani za istu valutu u kojoj vam je odobren kredit.

15

ZAKLJUČAK

Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz određeni kredit

jer i one imaju svoje troškove i mogu da utiču na cijenu otplate kredita a veoma je

važno da znatmo koliko se zadužujemo. Obratimo pažnju na ugovor koji

potpisujemo, ponekad on može da sadrži stavke koje su sklone promjenama a koje

nam možda neće odgovarati.

Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje finansijskih sredstava, ima i

svoje nedostatke, ukoliko potpišemo ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom

vremena promijeni kamatnu stopu, možemo platiti velike kamate na uzeti kredit,

stoga treba voditi računa o uslovima i pravima i obavezama pri uzimanju kredita.

16

LITERATURA

M.Galogaža: Poslovne finansije, MM College, Novi Sad,2007

Internet:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

http://www.krediti.hr/news_read.asp?id=236

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamata

http://www.el-asr.com/tekst/fikh/uzimanje-kredita-sa-kamatom-za-kupovinu-stana-

ili-ku%C4%87e

17